SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

VITAMINI S ANTIOKSIDATIVNIM SVOJSTVIMA (A, C I E)

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2009.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

VITAMINI S ANTIOKSIDATIVNIM SVOJSTVIMA (A, C I E)

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Nutriciona valorizacija

prehrane

Mentor: Doc. dr. sc Greta Krešić

Redovni studenti:

Elvira Čorak 002194 R-17

Ivana Fritz 003120 R-17

Brankica Dulan 002209 R-17

Opatija, studeni 2009.

SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................... Error: Reference source not found

1. ANTIOKSIDANSI ............................................................. Error: Reference source not found 1.1. Uloga i značaj antioksidansa i slobodnih radikala ............ Error: Reference source not found 1.2. Uloga hrane ....................................................................... Error: Reference source not found

2. VITAMINI S ANTIOKSIDATIVNIM SVOJSTVIMA . Error: Reference source not found 2.1. Vitamin A ......................................................................... Error: Reference source not found

2.1.1. Uloga vitamina A u prevenciji karcinoma i raznih bolesti . Error: Reference source not found

2.2. Vitamin C .......................................................................... Error: Reference source not found 2.2.1. Pozitine i negativne strane vitamina C ...................... Error: Reference source not found

2.3. Vitamin E .......................................................................... Error: Reference source not found

3. ZAJEDNIČKO DJELOVANJE VITAMINA A, C I E .. Error: Reference source not found

ZAKLJUČAK ........................................................................ Error: Reference source not found

LITERATURA ...................................................................... Error: Reference source not found

POPIS TABLICA .................................................................. Error: Reference source not found

I

UVOD

Seminarski rad odnosi se na detaljnu i praktičnu razradu vitamina A, C i E koji spadaju u

skupinu vitamina s antioksidativnim svojstvima. Rad govori općenito o vitaminima kao

organskim tvarima neophodnim za život i ističe bitnost antioksidansa.

Svrha seminarskog rada prikazati je važnost vitamina s antioksidativnim svojstvima čija

je uloga zaštita organizma od štetnog djelovanja slobodnh radikala. Cilj je približiti odnosno

pobliže objasniti vitamine koji sadrže antioksidativna svojstva te objasniti njihovu važnost u

čovjekovoj prehrani i koje bolesti uzrokuje njihov nedostatak u tijelu.

Znanstvene metode koje su se koristile prilikom obrade teme seminarskog rada su metoda

deskripcije, metode indukcije i dedukcije, komparativna metoda te metode sinteze i analize.

Seminarski rad sastoji se od tri poglavlja. Prvo poglavlje govori općenito o

antioksidansima, o njihovoj ulozi i značaju te o samoj ulozi slobodnih radikala i ulozi hrane. U

drugom se poglavlju počela razrađivati glavna bit i suština teme seminarskog rada kako bi se ušlo

u srž problema. Taj dio je razrađen na vitamin A i njegovu ulogu u prevenciji karcinoma i raznih

drugih bolesti, zatim na vitamin C i njegove pozitivne i negativne strane te je navedena tabela

podataka upotrebe tog vitamina. Isto tako je naveden identični prikaz vitamina E. Slijedi treće

poglavlje u kojem se vrši komparacija navedenih vitamina.

1

1. ANTIOKSIDANSI

Antioksidansi su neizostavni dio organizma svakog čovjeka jer predstavljaju zaštitnu

funkciju koja sprječava djelovanje štetnih radikala. Slobodni radikali štetni su spojevi koji nastaju

utjecajem životnih procesa, primjerice kisika kojeg udišemo, a nanose štetu tkivu i stanici u

kojima nastaju. „Antioksidansi se mogu definirati kao skupina različitih prirodnih spojeva koji u

organizmu čovjeka igraju važnu ulogu zaštite od štetnog djelovanja slobodnih radikala.“1

Također se mogu definirati i kao tvari koje se koriste za sprječavanje oksidacije stanice od

slobodnih radikala. „Antioksidansi su aditivi određenog kemijskog sastava koji spriječavaju

oksidativne promjene u masnoćama, odnosno prehrambenim proizvodima koji sadrže masti i

ulja.“2 Djele se na prirodne i sintetičke. Prirodni su iz prirodnih izvora dok se sintetički dobivaju

na umjetan način.

Postoje dva izvora antioksidansa. Prvi predstavlja naš organizam koji je sam po sebi

sposoban proizvesti antioksidanse za što su mu potrebni vitamini i minerali, dok drugi, vanjski

izvor antioksidansa, predstavlja hrana. Pošto čovjekov organizam stvara antioksidanse pomoću

vitamina i minerala jasno je da i njegova prehrana mora biti optimalno opskrbljena istima kako bi

se zaštitili od štete koju nanose razni toksini odnosno slobodni radikali. „Antioksidans je materija

koja može štititi drugu materiju od oksidacije; dodaje se namirnicama zbog sprječavanja

promjene boje zbog djelovanja kisika.“3

Polovicom prošlog stoljeća iznesena je činjenica da su slobodni radikali uzročnici svih

bolesti no danas su čovjekova svijest i obrazovanje znatno uznapredovali i pokazalo se da to nije

apsolutno točno. Poznato je da antioksidansi ipak pomažu kod degenerativnih bolesti i donekle

usporavaju proces starenja i da produžuju vitalnost. Dakle, što više antioksidansa unosimo i

proizvodimo, to imamo bolju osnovu za zdrav organizam kada se suočava sa slobodnim

radikalima. To je izuzetno važno u stanju kao što su razne bolesti, zagađenja okoliša te akutni ili

kronični unos toksina iz okoliša.

1 http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=183:to-su-antioksidansi&catid=35:antioksidansi&Itemid=33 15.10.2009.2 B.,Šimundić, Prehrambena roba prehrana i zdravlje, Hotelijerski fakultet, Opatija, 2008., str. 6723 E., Mindell, Velika knjiga o vitaminima, Menora, Opatija, 1998., str. 201

2

1.1. Uloga i značaj antioksidansa i slobodnih radikala

Kisik je prirodno neophodna komponenta normalnog ljudskog metabolizma što znači da

svaki čovjek bez udisanja kisika ne može opstati. „Naše tijelo je u nečemu slično sporogorećem

štednjaku, u kojem koristi kisik da bi proizveo energiju (toplinu) nužnu za pokretanje bezbrojnih

reakcija potrebnih za održanje života.“4 To je razlog zbog čega svaki organizam mora imati tzv.

čuvara da sprijeći oštećenje od visokih razina pretvorbe kisika. Ti tzv. čuvari odnosno

antioksidansi postoje u obliku enzimskih i ne enzimskih reakcija. Upravo ne enzimatski sistemi

oslanjaju se na prisustvo antioksidativnih molekula poput vitamina C ili beta- karotena. Ako stres

prevlada ove čuvare to će vrlo vjerojatno rezultirati proizvodnjom visoko reaktivnih oblika kisika

koji se još nazivaju i slobodni radikali.

Različite tvari djeluju kao antioksidansi, a zajednička sposobnost im je da stabiliziraju

ravnotežu nesparenih elektrona i neutraliziraju potencijalno štetno djelovanje slobodnih radikala

dok istodobno sami ne smiju postati nestabilni. Oksidativni stres rezultira povećanjem

mogućnosti da se u velikom broju i sve češće pojavljuju mnogobrojne ljudske kronične bolesti

uključujući AIDS, rak, artritis, kardiovaskularne bolesti, sindrom kroničnog zamora, psorijazu te

astmu. Također i lijekovi koji se upotrebljavaju za liječenje tih bolesti i sami doprinose povećanju

tog oksidativnog stresa. Isto tako zračenje i kemoterapija karcinoma oštećuju zdrave stanice i

proizvode reaktivni kisik.

“Slobodni radikali su molekule koje imaju nespareni elektron i stoga su izuzetno reaktivni

(nestabilni su, lako reagiraju s drugim tvarima u okolini), a u živom svijetu imaju vrlo važnu

ulogu jer se proizvode u normalnim fiziološkim procesima.”5

Tijekom procesa u kojem stanica dobiva energiju dolazi do reakcije glukoze s kisikom

kako bi se dobila energija kroz oksidacijsko-redukcijske reakcije u mitohondrijima. Zbog toga je

proizvodnja slobodnih radikala povećana pri izvedbi tjelovježbi, tijekom jela te dok organizam

izvlači pojačane napore pri borbi protiv bolesti. Kao primjer slobodnih radikala koji dolaze iz

okoliša mogu se navesti radikali u koži koji nastaju djelovanjem ultraljubičastog zračenja te oni

4 http :// www . nutricionizam . com / index . php ? option = com _ content & view = article & id =236: antioksidans & catid =2: vani - pojmovi & Itemid =25 15.10.2009.5 http :// www . vasezdravlje . com / izdanje / clanak /669/ 15.10.2009.

3

koji nastaju različitim zagađivačima koji su često i sami slobodni radikali i mogu nepovoljno

utjecati na različite metaboličke procese. Oni su opasni zbog toga što narušavaju stabilnost drugih

molekula u okolini da bi postigli ravnotežu te katkad pokreću lančane reakcije koje se mogu oteti

kontroli. Isto tako su nužni za opstanak organizma,a koriste se za obranu od bakterija i drugih

štetnih tvari. U ljudskom tijelu antioksidansi se sintetiziraju endogeno što znači unutar stanica

odnosno tamo gdje su nužni. To su tvari kao što su vitamini E i A, likopen, beta- karoten i

flavonoidi. U biljnom i životinjskom svijetu antioksidansi služe kao zaštita u vanjskom omotaču.

Svakoga dana naše je tijelo izloženo tisućama napada slobodnih radikala odnosno

molekula koje oštećuju stanice. „Slobodni radikali su nestabilni spojevi kisika koji su izgubili

elektron uslijed našeg izlaganja suncu, zagađenju i svakodnevnim mentalnim i tjelesnim

naporima.“6 Te molekule kruže tijelom stabiliziraju se tako što otimaju elektrone drugim

molekulama. Tada od stabilnih molekula stvaraju nove slobodne radikale i usput oštećuju zdrave

stanice. Molekularna struktura antioksidansa omogućuje mu da preda elektron slobodnom

radikalu i time ga stabilizira.

1.2. Uloga hrane

Najviše antioksidansa nalazi se u svježem voću i povrću koje je lako prepoznati jer

antioksidansi su najčešće pigmenti u hrani, koji joj daju boju. Antioksidansi kao što su vitamini

C, E I beta- karoten ne mogu biti jedini nosioci antioksidativne zaštite te ih nije samo dovoljno

uzeti da bi podmirili antioksidativne potrebe. Osim tih vitamina danas se zna da antioksidativno

djelovanje imaju i drugi prirodni spojevi kao naprimjer terpeni, flavoni, karotenoidi i drugi.

Redoviti unos hrane bogate antioksidansima kojom obiluju voće, povrće i cjelovite

žitarice djeluje pozitivno na zdravlje. Upravo takva hrana sadrži na stotine antioksidansa odnosno

vitamina i fitokemikalija koji povezano djeluju podupirući jedni druge. Kada se zanemari unos

potrebnih količina voća i povrća nastaje problem jer se prehrana uglavnom zasniva na industrijski

obrađenoj hrani koja na taj način gubi dragocjene antioksidanse. Upravo tada ljudi počinju

6 http :// www . vitamini . hr /3516. aspx 15.10.2009

4

uzimati razne pripravke vitamina i minerala nastojeći tako na umjetan način nadoknaditi ono što

uobičajenom prehranom nisu uspjeli unijeti.

Antioksidansi su svrstani u grupu prehrambenih aditiva koji su namijenjeni tijeku

proizvodnje radi tehnološke funkcije koja postoji da bi spriječila djelovanje kisika na neke

sastojke hrane. Antioksidansi namjerno dodani hrani produžuju sezonska svojstva hrane te

sprječavaju promjenu arome, boje i konzistencije. Također sprječavaju i stvaranje štetnih tvari u

procesima oksidacije te su nužni dodatak većem broju prehrambenih proizvoda. „Djelovanje i

razumjevanje kemizma antioksidansa u hrani, poslužili su kao osnova za šira istraživanja drugih

tvari koje imaju antioksidativan učinak i njihovo djelovanje u čovjekovom organizmu.“7

Znanstvena i epidemiološka ispitivanja dokazala su povezanost antioksidansa s

održavanjem našeg zdravlja u dobrom stanju. Posebno se ističu voće, povrće i začini kao prirodni

izvori antioksidansa. U prirodne se antioksidanse svrstavaju bioaktivne tvari koje imaju važnu

ulogu u staničnom metabolizmu, a dodaju se u funkcionalnu hranu. Također postoje i kao

prirodni sadržaj sastojka hrane u količinama koje imaju aktivno djelovanje na zdravlje čovjeka.

Osim antioksidansa koji se mogu naći u hrani postoje i endogeni tjelesni antioksidansi koji se

raspoređuju po organizmu obavljajući zaštitnu ulogu u stanici i izvan nje, a tu se ubrajaju lipidi,

proteini, DNA i RNA. Na taj način sprječavaju napad slobodnih radikala i drugih oksidativnih

tvari. To utječe na sporije starenje organizma te na taj način štiti od raznih bolesti.

7 http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=13200 15.10.2009.

5

2. VITAMINI S ANTIOKSIDATIVNIM SVOJSTVIMA

„Vitamini su organske tvari neophodne organizmu za njegovo pravilno funkcioniranje i

održavanje zdravlja.“8 Dosada je identificirano trinaest vitamina od kojih je većina esencijalna pa

se zbog toga unose hranom. Vitamini imaju u ljudskom organizmu ulogu katalizatora, reguliraju

brzinu kemijskih procesa, utječu na rast i razvoj organizma. To su organski spojevi specifičnog

djelovanja, a djeluju u vrlo malim koncentracijama odnosno u miligramima ili mikrogramima.

Vitamini su nužni za rast, vitalnost i osjećaj dobrog zdravlja.

U svom prirodnom stanju nalaze se u malim količinama u svakoj organskoj hrani, a

moramo ih dobivati putem prehrambenih dodataka ili iz namirnica. Nije moguće održati život bez

svih esencijalnih vitamina stoga što vitamini reguliraju naš metabolizam preko enzimskih

sustava. „Nedostatak jednog od njih može dovesti u opasnost cijelo tijelo.“9

Vitamini s antioksidativnim svojstvima jesu vitamini kojima se dodaje antioksidans, to

jest materija koja štiti namirnicu koja posjeduje taj vitamin kako bi ista promjenila boju i okus u

doticaju s kisikom. Takvi vitamini jesu vitamin A, vitamin C i vitamin E. Oni su dužni zaštititi

čovjekov organizam . kada ne bismo dodavali antioksidanse u tri navedena vitamina tada bi

namirnice koje ih sadrže gubile na svojoj nutricionoj vrijednosti.

8 D.,Vranešić, I., Alebić, Hrana pod povećalom, Profil, 2006., str. 439 E., Mindell, Velika knjiga o vitaminima, Menora, Opatija, 1998., str. 13

6

2.1. Vitamin A

Vitamin A odnosno retinol je vitamin topljiv u masti. Taj vitamin ima antioksidativna

svojstva koja su veoma važna za zaštitu oka i rast kostiju. On sudjeluje u sintezi proteina i

hormona, u održavanju tkiva te pomaže pri smanjivanju slabosti na infekciju. Ključan je za kožu,

krv, jake kosti i zube, bubrege, mjehur, pluća i membrane. U većim količinama može biti

toksičan po jetru. Vitamin A je jedan od vitamina koji se može nakupljati u organizmu i tako

stvara rezervu. “Deficit tog vitamina izaziva promjene na oku (noćna sljepoća), degeneraciju

živaca, abnormalnost kostiju, keratinizaciju membrane, pitirijazu, ihtijozu, psorijazu, akne,

keratodermije, folikulitis, reproduktivne poremećaje i kongenitalne anomalije.”10

Značajan učinak vitamina A proizlazi iz njegovih antioksidacijskih svojstava jer se veže

za slobodne radikale u tijelu no isto tako može stvoriti najveće probleme prevelikim unosom u

organizam. Tada dolazi do brojnih toksičnih učinaka praćenim poremećajima u probavi, na koži,

kostima i zglobovima. Vitamin A se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa se govori o

skupini vitamina A koji zajedno pripadaju retinoidima tj. derivatima retinoične kiseline. Vitamin

A u užem smislu nazva se retinol. Retinol se otapa u alkoholu i biljnim uljima dok u vodi i

glicerolu ne. Toplina mu može smanjiti aktivnost, a relativno se brzo razgrađuje djelovanjem

sunca.

„Vitamin A nalazi se u marelicama, šparogama, brokulama, dinjama, mrkvi, kelju, zelenoj

salati, tikvi, špinatu, slatkom krumpiru, lubenici, rajčici, jajima, mlijeku te jetri.“11 Vitamin A

pomože u održavanju zdravlja kose, mukozne membrane, kože te sudjeluje u jačanju imuniteta

organizma. Također je potncijalna zaštita od slobodnih radikala, ubrzava zacjeljivanje rana, jača

imunitet, uklanja staračke pjege te služi kao pomoć kod liječenja hipertireodizma. Povišen unos

vitamina A šteti osobama koje imaju povišene potrebe ili osobama čijoj prehrani manjka vitamin

A, te osobama koje unose prekomjerne količine alkohola ili određenih lijekova, osobama koje su

duži period izložene stresu, osobama koje su prošle operativni zahvat, osobama koje imaju

opekline ili teže ozlijede kao i pothranjenoj djeci sa slabim imunitetom.

10 R., Živković, Dijetoterapija, Medicinska biblioteka, Sveučilište u Zagrebu, 1994., str. 55 11 D.,Vranešić, I., Alebić, Hrana pod povećalom, Profil, 2006., str. 44

7

Tablica 1. Upotreba vitamina A

Stupnjevanje Zdravstvena tegoba

Primarno Celijakija, infekcije, noćno sljepilo

Sekundarno

Bronhitis, imuno– funkcija, anemija zbog deficita željeza, obilne

menstruacije, peptički ulkus, zacjeljivanje rana

Ostalo

Akne, Crohnova bolest, dijareja, gastritis, PMS, retinopatija, infekcije

urinarnog sustava, vaginitis

Izvor: http://www.vitamini.hr/1207.aspx

2.1.1. Uloga vitamina A u prevenciji karcinoma i raznih bolesti

Vitamin A jednom kad se unese u organizam skladišti se u tkivima. Pretvara se u

retinojevu kiselinu koja aktivira receptore za retinojevu kiselinu u stanicama. No ako stanice

nemaju dosta tog vitamina, receptori se ne aktiviraju, stanice se ne diferenciraju te tako postaju

kancerogene. Istraživači su prilikom rada sa ljudskim stanicama tkiva dojke utvrdili da problem

nastaje upravo u nedostatku proteina koji je uključen u proces skladištenja vitamina A. Kod

nedostatka tog proteina receptori stanica tkiva ne rade normalno te stanice postaju karcinogene.

No kada je protein vraćen u ljudske stanice, tumor se prestaje razvijati.

„Karcinom želuca je četvrti po učestalosti u svijetu, a u Japanu je karcinom želuca

najčešći oblik karcinoma. Novo objavljena velika švedska studija pokazuje da visok unos

vitamina A smanjuje rizik od karcinoma želuca za 44 %.“12 Također se pokazalo da i provitamini

smanjuju taj rizik. Najbolji izvori provitamina su tamnozeleno lisnato povrće i voće te povrće

narančaste boje. Kod prekomjernog unosa vitamina A kod trudnica može rezultirati retardacijom

u rastu i malformacijama urinarnog trakta fetusa.

12 http://www.vitamini.hr/3233.aspx 15.10.2009.

8

2.2. Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najčešće konzumiranih nutrijenata s

antioksidativnim djelovanjem. Vitamin C topiv je u vodi, a ljudski ga organizam ne može

sintetizirati te se mora unositi hranom. Najviše vitamina C nalazi se u crnom ribizu, brokuli,

kupusu, grejpfrutu, zelenim paprikama, kelju, limunu, mangu te naranči, papaji, krumpiru, šipku,

špinatu, jagodama i borovnicama.

Vitamin C neophodan je kofaktor za brojne funkcije u organizmu, a najpoznatije su

tvorba kolagena, sinteza proteina, apsorpcija i metabolizam željeza te sinteza krvnih stanica.

Posebno važna uloga ovog vitamina obraniti je mehanizam od oksidativne štete koja se javlja

starenjem, unosom reaktivnih i toksičnih tvari plućima, hranom, preko kože, intenzivnim

oksidativnim metabolizmom i nakupljanjem nusprodukata metabolizma.

Zbog izrazite osjetljivosti na utjecaj zraka, vode i povišene temperature nije otporan na

kuhanje i ono ga uništava. Približno 25 % vitamina C u povrću gubi se kuhanjem ili parenjem

hrane nekoliko minuta. Takav gubitak vitamina događa se i kod nestručnog smrzavanja i

odmrzavanja voća i povrća. Kuhanje voća i povrća koje dulje traje može uvelike rezultirati

gubitkom polovice ili čak ukupnog sadržaja vitamina C. Vitamin C uništava i prirodna oksidacija

gdje se za primjer može uzeti prerezana jabuka koja zbog oksidacije potamni, a pritom se vitamin

smanjuje i gubi. Zbog očuvanja vitamina C, namirnice je prije zamrzavanja potrebno blanširati

kako bi se inaktivirali enzima.

Povišen unos vitamina C može koristiti osobama starije dobi, alkoholičarima, pušačima,

osobama koje uzimaju droge, osobama koje boluju od AIDSa te osobama koje boluju od

hipertireoidizma, tuberkuloze, osobama izloženima stresu, osobama koje se oporavljaju od

operacije, osobama koje imaju opekline ili rane, osobama na dijalizi te osobama izloženima

zagađenjima iz okoliša.

Povišen unos vitamina C prevenira i skraćuje trajanje obične prehlade.

Dnevno preporučena doza vitamina C za oba spola iznosi od 60-70 mg/dan. Pušačima je

9

potrebno dodatnih 35 mg/dan zbog pojačanog oksidativnog stresa i drugih metaboličkih razlika.

Zbog toga je dopuštena gornja granica unosa vitamina C 2 g ili 2000 mg dnevno. Najbolja

iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 – 400 mg., a u toj dozi postiže se najbolje

zasićenje stanica tim vitaminom uzimanje doza koje su veće od 500 mg beskorisne su jer se veći

dio vitamina C izlučuje iz organizma. Za djecu je dovoljna dnevna količina od 45 mg, a kod

bolesti vitamina C uvijek treba znatno više.

Vitamin C djeluje u interakciji s vitaminom E, sa folnom kiselinom, sa B kompleksom te

sa mineralima. On je vitalan za funkciju svih organa od koji su najpoznatiji oči, živci i kosti. Ovaj

je vitamin netoksičan, ali u visokim dozama s malim unosom vode može doprinijeti razvoju

bubrežnih kamenaca. Sudjeluje u proizvodnji tjelesnih supstanci i hormona, a pomaže tijelu da se

riješi toksina. Našem tijelu treba ga dobavljati svakodnevno jer ga on one može pohraniti na duže

vrijeme. Vitamin C može ubojito djelovati na stanice raka ako se ubrizga u krv jer prolazak kroz

probavni sustav slabi njegovo djelovanje.

Kada dođe izravno u krv, vitamin počinje svoje jako anti-kancerogeno djelovanje. Visoka

razina vitamina C u krvi stvara vodikov peroksid koji djeluje ubojito na tumorske stanice. No

previsoke doze vitamina C mogle bi negativno djelovati na uobičajene metode liječenja raka.

Prevelike doze vitamina C kod trudnica mogu dovesti do deficita poslije djetetovog rođenja.

Tablica 2. Upotreba vitamina C

Stupnjevanje Zdravstvena tegoba

Primarno Bronhitis, modrice, krhkost kapilara, obična prehlada, glaukom, povišeni

kolesterol, infekcije, skorbut, zajeljivanje rana

Sekundarno Atletske izvedbe, katarakta, dijabetes, imunosna funkcija, gripa

Ostalo Odvikavanje od alkohola, astma, ateroskleroza, visoki krvni tlak, sinustis,

infekcija urinarnog trakta, vitiligo

Izvor: http://www.vitamini.hr/626.aspx

10

2.2.1. Pozitine i negativne strane vitamina C

Vitamin C djeluje tako da održava kapilare, desni i zube zdravima, on sudjeluje u

oporavku tkiva, pomaže apsorpciji željeza, sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata te sintezi masti i

proteina. Posebno pomaže u zacjeljivanju rana i opeklina, u izgradnji kolagena i vezivnog tkiva

te hemoglobina.

Vitamin C pomaže kod stvaranja crvenih krvnih stanica, potiće rad štitnjače i naravno

smanjuje produkciju slobodnih radikala. Ima snažnu antioksidativnu aktivnost zbog čega je

njegova preventivna uloga u razvoju različitih degenerativnih bolesti predmet velikog broja

istraživanja. Najviše istraživanja odnosi se na ulogu vitamina C u prevenciji kardiovaskularnih i

karcinogenih bolesti. Kao antioksidans djeluje na smanjenje oksidacije LDL kolesterola odnosno

procesa koji je preteča kardiovaskularnih bolesti, a posljedično i srčanog i moždanog udara.

„Pri deficitu vitamina C, kao pri skorbutu sve se te funkcije vitamina zbog njegov

odsutnosti negativno manifestiraju: stvaranje kolagena i međustaničnih <cementnih> tvari, bez

vitamina C, teško je narušeno.“13

Ostali simptomi tog deficita su teško zarašćivanje rana jer stanice bez tog vitamina ne

mogu stvarati kolagen, hrskavica i kosti ne mogu normalno rasti i razvijati se. Dolazi do slabosti

mišića, do natečenih desni pa čak i gubitka zuba, kosti su lomljive, a prelomljena kost teško

zacjeljuje. Javlja se umor, depresija, lako nastaju modrice, zglobovi su natečeni i bolni, moguće

je krvarenje iz nosa pa čak i potkožno krvarenje.

Tablica 3. Vrijednosti sadržaja vitamina C u odabranom voću13 R., Živković, Dijetoterapija, Medicinska biblioteka, Sveučilište u Zagrebu, 1994., str. 65

11

Izvor: http://www.vitamini.hr/4106.aspx 15.10.2009.

Voće

Mg vitamina C

u prosječnom serviranju voća

Sadržaj

vitamina C

Guava 183 Izvrstan

Kivi 98 Izvrstan

Šipak 1 500 Vrlo dobar

Grejp 34 Vrlo dobar

Mango 28 Vrlo dobar

Naranča 53 Vrlo dobar

Papaja 62 Vrlo dobar

Dinja 42 Dobar

Jagoda 57 Dobar

Mandarina 31 Dobar

Ananas 15 Umjeren

Lubenica 10 Skroman

Avokado 8 Skroman

Šljiva 10 Skroman

Jabuka 6 Skroman

Banana 9 Skroman

Marelica 10 -

12

2.3. Vitamin E

Vitamin E naziva se još alfa- tokoferol i biološki je jedan od najvažnijih antioksidansa, on

štiti masne kiseline od oksidacije. Održava normalan rast te štiti nezasićene masne kiseline i

strukturu membrana. Kofaktor je brojnih enzimskih reakcija, održava normalan metabolizam

mišića također i normalan rast i razvoj, djeluje kao antikoagulans i održava integritet vaskularnog

sustava. Osigurava normalno stvaranje crvenih krvnih zrnaca i recikliranje C vitamina,

potencijalna je zaštita od raka prostate, održava strukturu pluća te poboljšava imunitet. „U prirodi

postoji sedam oblika tokoferola, i to: alfa, beta, delta, epsilon, eta, gama i zeta. Biološki i

prehrambeno najaktivniji je alfa- tokoferol.“14

„Deficit tog vitamina dovodi do degeneracije reproduktivnih tkiva, mišićne distrofije,

encefalomalacije i nekroze jetre. Simptomi se javljaju tamo gdje u tlu nema dovoljno selenija ili

ekscesivnih količina nitrata.“15 Osobe koje boluju od anemije, koje imaju problema s grušanjem

krvi ili koje krvare, osobe koje imaju problema s jetrom i probavnim sustavom o dodatnom bi

unosu trebale razgovarati s liječnikom.

Vitamin E može se pronaći u bademima, šparogama, avokadu, brazilskim orasima,

brokuli, repi te kukuruzu, lješnjacima, kikirikiju, sjemenkama suncokreta, soji, špinatu, orasima i

pšeničnoj klici. Velike se količine nalaze u kukuruznom, pamučnom, suncokretovom, sojinom

ulju i ulju pšeničnih klica te u margarinu, dok se manje količine nalaze u šparogama, kupusu,

sjemenkama jabuke, ječmu, špinatu i čokoladi. Također u ulju kikirikija, ulju kokosovog oraha te

maslinovom ulju. U izrazito malim količinama postoji kod jabuka, slanine, govedine i goveđe

jetre, maslaca, mrkve, cvjetače, kukuruznog zrna zatim kod jaja, janjetine, svinjetine, slatkog

krumpira i pšenice. Potrebne dnevne količine vitamina E kod odraslih ljudi su 8-10 mg, a kod

djece 5-8 mg.

14 B., Šimundić, Prehrambena roba prehrana i zdravlje, Hotelijerski fakultet, Opatija, 2008., str. 14715 R., Živković, Dijetoterapija, Medicinska biblioteka, Sveučilište u Zagrebu, 1994., str. 58

13

Tablica 4. Upotreba vitamina E

Stupnjevanje Zdravstvena tegoba

PrimarnoAteroskleroza, dijabetes, visoka razina kolesterola (zaštita LDL kolesterola), imunosna- funkcija (kod starijih ljudi), manje ozljede (opekotine od sunca), osteoastritis

Sekundarno Alzheimerova bolest, angina, atletske izvedbe, bronhitis, PMS, retinopatija, reumatidni artritis, zacjeljivanje rana

Ostalo Alkoholizam, opekotine (manje), katarakta, fibrocistična bolest dojki, fibromijalgija, hepatitis, lupus, menopauza, obilne menstruacije, vaginitis

Izvor: http://www.vitamini.hr/2888.aspx

14

3. ZAJEDNIČKO DJELOVANJE VITAMINA A, C I E

„Dodatak vitamina C i E svakodnevnoj prehrani, mogao bi pomoći pušačima svojim

sinergističkim djelovanjem u sprječavanju nastanka raka.“16 Vitamin C pomaže i ujedno štiti

funkciju vitamina E u plazmi. Pušači koji uzimaju dopunu vitaminom C imaju približno istu

količinu zaštitnih antioksidansa kao i nepušači. Vitamin E prva je linija obrane u plućima protiv

cigaretnog dima, a određena razina tog vitamina može pomoći u prevenciji razaranja plućnih

membrana. Dovoljna razina vitamina C pomaže vitaminu E vraćanje u neradikalnu formu i

kontinuirano štiti pluća. Upravo zato, vitamini C i E zajednički djeluju i imaju sinergistički

učinak i dovoljna razina tih dodataka prehrani važna je za pušače.

Rezultat sve duljeg životnog vijeka u razvijenim zemljama i nekim zemljama u razvoju

alzheimerova je bolest i postaje sve veći zdravstveni problem. Davanjem spojeva koji su po

prirodi antioksidansi, na sebe mogu vezati radikale i na taj način zaštititi stanice i spriječiti

nastanak ove bolesti, odnosno usporiti je. Od prirodnih antioksidativnih spojeva najpoznatiji su

upravo vitamini E i C. Kod ljudi koji unose vitamine putem hrane, a ne koncentriranih

pripravaka, jasno je pokazan smanjeni rizik od nastajanja te bolesti. Rezultat toga je činjenica da

vitaminski pripravci ne sadrže sve oblike vitamina E ili da je apsorpcija vitamina u crijevima

efikasnija kad se unosi sa hranom.

Dodatna terapija kombinacijom vitamina C i E između 16. - 22. tjedna trudnoće pokazala

je svoju učinkovitost u prevenciji preeklampsije kod trudnica s povećanim rizikom od nastanka te

bolesti. Također je pokazala pozitivno djelovanje vitamina A, E i C u prevenciji nastanka

ateroskleroze, bolesti srca te različitih karcinoma. No neki rezultati često su suprotni i ne ukazuju

na pozitivni učinak vitamina antioksidansa A, E i C u prevenciji bolesti kardiovaskularnog

sustava, ateroskleroze ili maligne bolesti. Ti rezultati čak i opovrgavaju bilo kakvu djelotvornost

velikih doza antioksidansa. „Zato zdravstveni djelatnici ne mogu zauzeti jasan stav o koristi i

djelotvornosti, odnosno nedjelotvornosti i štetnosti velikih doza antioksidansa.”17

16 http :// www . vitamini . hr /1829. aspx 15.10.2009.17 http :// www . poliklinika - harni . hr / teme / stil /03_ antioksidansi . asp 15.10.2009.

15

ZAKLJUČAK

Kada se riječ vitamin spominje prvenstveno se pomisli na tabletu. Sama pomisao na

tabletu predočava ljudima zbrkane pojmove o lijekovima i drogama. Premda vitamini, svakako,

često mogu ostvariti isto što i lijekovi i droge, oni nisu ni jedno ni drugo. Vitamini su organske

tvari neophodne za život i za normalno funkcioniranje našeg tijela, iako ih naše tijelo ne može

niti sintetizirati, a niti proizvesti. Oni su nužni upravo za naš rast i vitalnost. Postoje mišljenja da

vitamini mogu zamijeniti hranu, no oni se ustvari ne mogu asimilirati bez unošenja hrane.

Činjenica da su slobodni radikali uzročnici svih bolesti zapravo se pokazala neistinitom

jer su čovjekova svijest i obrazovanje znatno uznapredovali. Što se više antioksidansa pomoću

hrane unosi u organizam to postoji bolja osnova za zdravije funkcioniranje ljudskog tijela. To je

izuzetno važno zbog sprječavanja raznih bolesti pogotovo onih koje su uzrokovane zagađenjem

okoliša ili kroničnim unosom toksina iz okoliša.

Ovaj je seminarski rad veoma bitan jer se prikazuje važnost antioksidansa kao dodataka

prehrani zbog kojih bi hrana bogata vitaminima A, C, i E izgubila boju, okus i duljinu trajanja u

doticaju s kisikom. Antioksidans je zapravo materija koja štiti drugu materiju od oksidacije, a

dodaje se namirnicama zbog sprječavanja promjene boje zbog djelovanja kisika. Time se može

zaključiti da je unos hrane veoma bitna stavka u razvoju organizma jer dio bitnih nutrijenata

čovjekov organizam sam proizvodi no ipak ih se večina unosi hranom.

16

LITERATURA

Šimundić, Borislav. Prehrambena roba, prehrana i zdravlje, Hotelijerski fakultet,

Opatija, 2008.

Mindell, Earl. Velika knjiga o vitaminima, Menora, Opatija, 1998.

Živković, Roko. Dijetoterapija, Medicinska biblioteka, Sveučilište u Zagrebu, 1994.

Vranešić, D., Alebić, I., Hrana pod povećalom, Proil, 2006.

INTERNET:

www.nutricionizam.com (15.10.2009.)

www.vasezdravlje.hr (15.10.2009.)

www.vitamini.hr (15.10.2009)

www.poliklinika-harni.hr (15.10.2009.)

www.zdravlje.hr (15.10.2009.)

17

POPIS TABLICA

Tablica 1. Upotreba vitamina A.......................................................................................................8Tablica 2. Upotreba vitamina C......................................................................................................10Tablica 3. Vrijednosti sadržaja vitamina C u odabranom voću......................................................12Tablica 4. Upotreba vitamina E......................................................................................................14

18