Uvod u novinarsto – skriptuška!

Osnove novinarstva – Malović

Fotoreporter i snimatelj jesu i moraju biti novinari, te u svakom događaju i svakom snimanju pristupati kao takvi i služiti se temeljnim načelima novinarske profesije

Fotografija

osnovni cilj: istinito, točno, pošteno, nepristrano i uravnoteženo obavještavati o zbivanjima daje cjelovitost izvješću, nije samo ilustrativni dio već istodobno s tekstom upotpunjuje prikaz

zbivanja u novinama Prikaz zbivanja bez foto nijecjelovit ni uvjerljiv bez fotografije – novi žanr: infografika

Karakteristike fotoreportera i snimatelja:

biti dobro obavješteni o zbivanjima u društvu, procijeni događaja, moraju znati tko je tko, kakva je važnost, uloga i funkcija pojedinaca u javnom životu, trebaju pratiti zbivanja, razaznati važnosti događaja i kriterije za privlačnost te ih prikazati kvalitetno, zanimljivo i brzo

Slika 1. Sad moment kad moraš znati tko je ona

karakteristike: cjelovita osoba, sklonost istraživanju, objektivnost, temeljitost, upornost, agresivnost

primjerenost s obzirom na to u kojem mediju se izražavaju = efektnost!

Fotoreporteri i snimatelji moraju:

Voditi računa o kutu snimanja – akcija se mora nalaziti na svakoj fotografiji – ljudi u pokretu, ne poziranje, političari u neslužbenim djelatnostima, a kod snimanja sjednice – karakteristični izrazi lica, mahanje rukom i slično, objekt snimanja ne gleda ravno u kameru

Izbjegavati mrtvi prostor jer odvraća pozornost od bitnog Ograničiti broj ljudi u kadru Ljudi uvijek moraju biti na snimci kako bi se dobio dojam o stvarnim prilikama Sve samo ne „ptičica efekt“ Obraćati pozornost i na ono što nije uvijek u prvom planu – pratiti gledatelje, publiku

Dobra slika Loša slika

Glavni urednik i grafički urednik odlučuju o razmještaju slika na stranici, a procjenu vrše na temelju ostalih vijesti na stranici

Jack Hillwig: novinska fotografija može se definirati samo kao višeslojni proces koji ne uključuje samo rad fotoreportera, nego i rad urednika, grafičkih urednika i dizajnera pa čak i grafičara, proizdođača novina

Osnovni stupnjevi fotožurnalizma:

Ideja Radni zadatak Snimanje fotografije Selekcija Grafičko oblikovanje ili prijelom Proizvodnja – foto može biti uništena lošim tehnološkim postupcima

McDongallow pristup novinskoj fotografiji:

Svaki primatelj osobno shvaća

poruku

Istinitost je osnovni preduvjet

I urednici su ljudi

Čast tehnologiji, ali prednost poruci

Opis fotografije piše fotograf Pravoj slici prava veličina Grafičko oblikovanje mora biti u funkciji sadržaja

Zakon o medijima

Sloboda medijima:

izražavanje mišljenja, neovisnost medija, sloboda prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenost medija za različita mišljenja, uvjerenja i raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnog informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i tv programa, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke

slobode medija dopušteno je ograničiti samo radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijane cjelovitosti, javnog reda i mira, sprečavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja odavanja povjerljivih info ili čuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti

zabranjeno je programskim sadržajima u medijima poticati nacionalnu, racnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost i neprijateljstvo ili nesnošljivost

nitko nema pravo prisilom ili zloporabom položaja utjecati na sadržaj medija ili ograničavati slobodu medija

Nakladnik

obavezan je obaljati djelatnost na području javnog informiranja može proizvoditi sadržaje za drugog nakladnika ako pravna ili fizička osoba nema upisanu djelatnost nakladnika, ona nije nakladnik da bi postao nakladnikom, osoba mora: imati svoje i uredničko prebivalište u RH

Informacije o nakladniku i mediju od interesa za javnost

javnost ima pravo na info o poslovanju nakladnika najmanje jednom u godini, nakladnik mora obavjestiti o vlasničkoj strukturi, poslovnim

rezultatima, prosječnoj nakladi, gledanosti ili slušanosti u svakom izdanju potrebno je navesti: tvrtku i sjedište, glavnog urednika, uredike pojedinih

prog. grupa, ime i sjedište tiskare, nadnevak

Oglašavanje

oglas je plačena vijestčiju objavu naručuje pravna ili fizička osoba s banherin da digne promet proizvoda, usluga i slično

obavlja se uz novčanu naknadu u svrhu samopromidžbe oglas mora biti naznačen kao takav, jasno vidljiv i odvojen od ostalih sadržaja oglašavanje nisu izjave nakladnika, besplatne najave, dobrotvorne aktivnosti i besplatno

prezentiranje umjetničkih djela besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno nije dopušten prikriveno oglašavanje za sadržaj oglasa odgovoran je oglašivač nije dopušteno oglašavanje oružja, alkohola, cigareta, ljekova, prikazivanje žena i muškaraca

na uvredljiv način s obzirom na spol i spolno opredjeljenje

Glavni urednik

novine, radio i tv postaje..moraju imati glavnog urednika koji je odgovoran za sve objavljene informacije

ne može biti osoba koja uživa imunitet od kaznene odgovornosti

Pravo novinara na izražavanje stajališta

ima pravo izražavati stajališta o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima

ne može mu se otkazati ugovor o radu zbog iznošenje stajališta

Pravo novinara da odbije izvršiti nalog

ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga čiji se sadržaj protivi pravili novinarske struke i etike i ne može mu biti ukinut ugovor o radu, umanjiti plaća ili izmijeniti položaj

Zaštita ugleda autora

ukoliko je programski sadržaj promijenjen od strane urednika, ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegovog pristanka

za sve sadržaje odgovara glavni urednik, a ukoliko se povrijedu ugled autora, on može zahtijevati naknadu štete

Zaštita izvan informacije

novinar nije dužan dati podatke o izvoru objavljene informacije

sud može narediti novinaru da iznese podatke o izvoru ako je to nužno zbog zaštite javnog interesa ukoliko ne postoji alternativa za otkrivanje izvora, a sud je dužan isključiti javnost u tijeku trajanja postupka i upozoriti sudionika na čuvanje tajne

Pravo na ispravak objavljene informacije

svatko ima pravo od glavnog urednika, u roku od 30 dana i u pisanom obliku, zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije ukoliko su povrijeđena njegova prava i interesi

znanstvena i umjetnička kritika ne daje pravo na ispravak osim ako se ne ispravljaju netočki i uvredljivi navodi

ispravak ne smije biti dulji od informacije, iz naslova mora biti vidljivo da je riječ o ispravku i objavljuje se u istom terminu ili mjestu na kojem je objavljena i prvotna info

zajedno s ispravkom, ne objavljuje se i komentar nakladnik je dužan čuvati zapise najmanje 60 dana od objave te osigurati kopije istih u slučaju

ispravka, ali one moraju biti samo za osobnu potrebu sudski sporovi o objavi ispravka rješavaju se po hitnom postupku, a glavni urednik je dužan u

objavi ispravka navesti radi li se o objavi na temelju presude i citirati izreku presude

Kunczik i Zipfel

Teorija vrijednosti vijesti

važnost se usmjerava na određena obilježja događaja („čimbenike vijesti“) na temelju kojih novinari odlučuju o izboru i koji tako utječu na prikladnost nekog događaja da se o njemu izvijesti („vrijednost vijesti“)

početci ove teorije sežu u 60e godine 20.st.o Tobias Peucer – neobičnosto Walter Lippmann – neobičnost, veza s prethodnim temama, vremenska

ograničenost, jednostavnost, posljedice, sudjelovanje poznatih osoba ili udaljenost mjesta zbivanja od područja distribucije medija – ono što izaziva pozornost publike

o Charles Merz – konflikt, personalizacija, prominentnost i napetosto Östgaard – zaključio da na novinsko izvješće utječu tri čimbenika:

pojednostavljivanje, identifikacija i senzacionalizam.o njegov pristup su produbili Galtung i Ruge s 12 obilježja događaja koje su označili kao

„čimbenike vijesti“ (iako ih je ovdje samo 11 napisano):

Čimbenici vijesti

FREKVENCIJA – vremenski tijek

događaja usklađen s periodičnošću objavljivanja u

medijima

ČIMBENIK PRAGA POZORNOSTI

JEDNOZNAČNOST – jasan i jednoznačan

događajVAŽNOST

OVISNI O KULTURI

ODNOS PREMA ELITNIM

NACIJAMA/OSOBAMA – moćne i važne

nacije/osobe imaju visoku vrijednost vijesti

PERSONALIZACIJA – događaji koji se mogu predstaviti

kao posljedica djelovanja ljudi

koji se mogu identificirati

NEGATIVIZAM – što je negativniji prije će

postat vijest

VARIJACIJA – npr pokušaj uravnoteženog prikaza

vanjske/unutarnje politike

NEOVISNI O KULTURI

SUGLASNOST IZNENAĐENJE

KONTINUITET – i dalje se izvještava iako se

smanjila njegova vrijednost kao vijesti

Winfried Schulz – nadopunjava Galtunga i Rugea – 6 dimenzija:

VRIJEME BLIZINA

STATUS DINAMIKA VALENCIJA IDENTIFIKACIJA

Framing koncept

teoretski pristup koji se bavi novinarskim odabirom vijesti i pri tome pokušava objasniti njihovu stabilnost i njihove promjene

„frame“ – interpretacijski okvir; kognitivna struktura svijesti novinara koje olakšavaju selekciju i obradu informacija

framing ističe određene dijelove realnosti, a drugima umanjuje važnost ili ih ignorira

4 mjesta na kojima „frames“ zadiru u proces odabira vijesti. Oni određuju:

koja će zbivanja novinar shvatiti kao događaj koje će aspekte nekog događaja odabrati za izvješčivanje u koji će tematski kontekst taj događaj smjestiti kako će odrediti vrijednost vijesti događaja

čimbenici koji uzrokuju promjene interpretacijskog okvira: opća promjena vrijednosnog sustava ili promjena ideologija vijesti; na promjenu djeluju akcije političkih ili društvenih aktera koji hoće nametnuti vlastito viđenje problema ili političke odluke koje stvaraju nove pozicije

mora se razlikovati rutinsko informiranje i informiranje o izvanrednim događajima:1. rutinsko – framing stabilizira ponudu vijesti jer se promjenjuju konstantni kriteriji

odabira2. izvanredni – koriste se novi interpretacijski okviri ili mjenjaju stari

Međunarodna komunikacija

kultura – socijalno naslijeđe nekog društva tj sve zajedničke ideje, stavove, vrijednosti i norme pripadnika određenog društva

kulturni/medijski imperijalizam – situacija u kojoj jedna zemlja vlada medijima neke druge zemlje a pogođena zemlja nema obrnuti usporediv utjecaj

o rasprava je uvijek imala nacionalistička obilježja – očuvanje identiteta vlastitog naroda

globalizacija – krilatica koja je dijelom zamijenila pojam kulturnog imperijalizmao proces u kojem tržišta i proizvodnja različitih zemalja, uslije dinamike

trgovanja robom i uslugama te kretanja kapitala i tehnologije, sve više postaju ovisni jedni o drugima

o današnju globalizaciju obilježava činjenica da granice ne prelaze samo trgovci nego i tvrtke; nacionalne države postaju „domaćini“ koji mame pokretni kapital

o nije jednodimenzionalan proces – obuhvaća pokretljivost osoba, brzo širenje novih tehnologija po cijelom svijetu .... u nekim segmentima opravdano je govoriti o međunarodnoj standardizaciji (fast food, coca cola, jeans... )

Uvod u medijske sustave

Gordana Vilović – Novine

prve dnevne novine – Zagreb, 18. st., na latinskom prve informativne novine – 20. st. 1920-ih prvi suvremeni magazin 1960-ih izdavanje modernih newsmagazinea nakon Drugog svjetskog rata – nakladništvo ima uzor u neslobodnom sovjetskom medijskom

modelu demokratske promjene 1990-ih - oslobođenje novina od izravnih političkih pritisaka; različiti

oblici privatizacije tiskani mediji : knjiga; dnevna, tjedna, polumjesečna ili mjesečna periodika (novine, magazini,

časopisi) Kunczik i Zipfel - 4 temeljne pretpostavke:

o publicitet (javnost)o aktualnost (informacije se odnose na sadašnjost i mogu utjecati na nju)o univerzalnost (nijedna tema nije isključena)o periodičnost (pojavljivanje u redovitim razmacima)

Malović: prema načinu proizvodnje možemo podijeliti obzirom na:o učestalost izlaženjao format (tabloidni – "večernje novine"; veliki – ozbiljne analitičke novine, "jutanje

novine") → danas prevladava tabloidni format, ali čisto zbog praktičnostio tehnologiju

→ ritam izlaženja: dnevni, tjedni, dvotjedni, mjesečni

→ prema sadržaju: info-politički listovi, zabavno-revijalni, specijalizirana izdanja

McQuail: temeljne karakteristike tiska su "redovito i stalno izlaženje, udobnost oblika, praćenje aktualnih događaja, funkcije u javnoj sferi, gradska ili specijalizirana publika, relativna sloboda".

Weiner: razlika magazina i novina: o magazin je po dimenziji manji od dnevnih novina, obično tiskan na kvalitetnom ili

sjajnom papiru, prodaje se na novinskim kioscima ili se raspačava pretplatom i ima specifičan grafički dizajn. Razlikuje newsmagazine, poslovne magazine, sportske i druge najenjene specifičnim skupinama čitatelja.

širenjem Interneta i razvojem socijalnih mreža novinari gube monopol na prijenos informacija – nova generacija novinskih korisnika / konzumenata (novine preko portala) – budućnost novina ovisit će o čitalačkim navikama ove skupine

Nastanak i povijest novina

izum tiska = začetak demokracije (bez tiska ona ne bi mogla postojati) Williams – slikovita "ura od 24 sata" – komunikacijska eksplozija počinje tek u 23:53 izumom

parnog stroja

prve novine u Hrvatskoj kasne oko 200 godina u odnosu na Europu – prve Kraljski Dalmatin (Zadar, 1806.) - prvi novinar: don Nikola Budrović

prva tiskana knjiga: Misal po zakonu rimskoga dvora – počinje komunikacija na tlu Hrvatske

važne novine i časopisi: Novine horvatske s prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (Gaj), Branislav (1844, prvi hrv. list izvan Hrvatske), Pozor (politički list, 1860.), Narodni list (kolijevka hrv. Novinarstva, Zadar, 1862.)

većina tiskovina i novina povezana je s političkom borbom za hrvatsku neovisnost, slobodu izražavanja i pisanja, jezik i samosvojnost

Supilo – Crvena Hrvatska; Radić – Dom feljton (podlistak) – pojavljuje se u 18. st. u Britaniji i Francuskoj – doveli do porasta ljudi koji

su konzumirali novine → u Hrvatskoj ih piše Marija Jurić – Zagorka (zaslužna za popularizaciju) – tada jedina žena – novinar u Europi; kao izvjestitelj redovito slala izvješća u Obzor; urednica Ženskog lista

magazin – eksplozija magazina 1900. (1800 magazina; 40 godina prije samo 260) – razlozi: raspoloživ novac, bolji tiskarski uvjeti koji su smanjili cijenu, Postal Act (donio ga Kongres 1879. - omogućena najniža tarifa u isporuci publikacija poštanskim putem u mjesta izvan velikih gradova) – prvi sa milijun primjeraka: Lady's Home Journal (1903.)

→ između dva rata – zlatno doba magazina – 3 skupine magazina:

digest (izbor) izdanja newsmagazine magazini fotografija

o u Hrvatskoj – Svijet – ilustrovani tjednik (1926.)o 1923. newsmagazine Time – specijaliziran za vijesti

novinska kuća Vjesnik 1927. - Kulisa (časopis za društveni život, kazalište, film i sport) 1950-ih Globus (ugledni novinar Frane Barbieri) – prvi broj se zvao Danas– izlazi do 1963. 1960-ih najplodnije razdoblje hrvatskog novinarstva najveća kuća u Jugoslaviji, u prvih 10 u Europi newsmagazine – obično tjednik koji se odlikuje sveobuhvatnim izvještavanjem o aktualnim

temama→ Malović: važnost profesionalizma novinara i urednika

o prvi u Hrvatskoj: VUS (gasi se 1970.)o Danas (gasi se 1980-ih; novi ciklus pokreće država 1993./urednica Novak-Srzić/,

bezuspješno prestaje izlaziti 1994.)o država opet inzistira na newsmagazineima – Hrvatski obzor (1995.- 2000.)o inozemni poticaj – Goldstein pokreće Tjednik (1997. - 1998.)o �⃰ zašto ne uspijeva? - osiromašen srednji stalež, nedostatak novca, situacija u kojoj

se nije razvilo analitičko i mirno novinarstvo

Suvremeno novinarstvo u Hrvatskoj

prema istaživanju, novinari su na sredini ljestvice kome Hrvati najviše vjeruju (između crkve i političkih stranaka)

ugled novinara jednako dobar/loš i u Hrvatskoj i u Europi Malović dio odgovornosti za žutilo, senzacionalizam i polutabloidnost pripisuje medijskim

globalnim korporacijama koje su preuzele novine danas, vrhunski novinski proizvodi nisu u službi demokratske javnosti, nego su to

prvenstveno proizvodi koje se moraju prodati na tržištu – estradizacija i simplifikacija ozbiljnih tema – samo da bi se publike zabavile

Alić: današnjim medijima važno je samo obrtanje kapitala; naslovnica ima ulogu stvaranja adrenalina kod čitatelja

tri nova projekta (u smislu newsmagazinea) – 2010: In Media Res, Vrime, Objektiv gotovo sve susjedne / tranzicijske zemlje imaju informativne magazine s obilježjima

newsmagazinea upitnost promicanja pluralizma stavova u novinama koje su u vlasništvu jednog čovjeka,

kasno vlasništvo, regulacija i samoregulacija struke, kolektivni ugovori za novinare – samo neki od prijepora hrv. novinarstva

građansko novinarstvo – novinari u Americi rade po načelu one-man-band (pitaju, pišu za novine, snimaju, slušaju, javljaju se uživo, postavljaju priloge na web)→ u Hrvatskoj sporo – drastičan pad novinskih oglasa, pad prodanih primjeraka zbog okretanja populacije u smjeru online medija

Europapress Holding + WAZ – izdaje Jutanji list, Slobodnu Dalmaciju i Sportske novosti Styria – izdaje 24sata i Večernji list (dva najtiražnija dnevna lista) prva news televizija – 2009. - 24sata TV -> 24sata na tragu potpune konvergencije u

novinarstvu regionalni listovi: Novi list (Rijeka), Glas Slavonije (Slavonija), Glas Istre (Istra, prodan 2010.) trenutni vlasnici hrvatskih novinskih kuća nemaju nikakve veze s medijima i novinarstvom Konig: kriza novinarstva dijelom je financijska, odnosno kriza profita (vlasnici medija žele

profit), a dijelom je to kriza povjerenja u medije (u lošim uvjetima teško je imati kvalitetno novinarstvo)

Chisholm: suština vijesti mora biti okrenuta osobnim prioritetima publike – potreban je zaokret od široke publike prema lokalnoj zajednici te pisati ono što je važno za manji krug ljudi – izvještavati o vijestima koje su životne, važne i goruće samo za nekolicinu ljudi u zajednici – opstati će lokalne novine, a svjetske vijesti prepustit će online medijima

BOŽO SKOKO: MEDIJI I ODNOSI S JAVNOŠĆU – MEĐUSOBNA POTPORA ILI PRIJETNJA

Odnosi s javnošću = proces komuniciranja organizacije s njezinom unutarnjom i vanjskom javnošću u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.

upravljaju komuniciranjem između pojedinaca i organizacija te različitih javnosti o kojima ovisi njihov uspjeh ili neuspjeh

služe kao sve značajniji izvor informacija i komunikacijski partner u proizvodnji medijskih sadržaja

organizacijama pomažu u upravljanju vlastitim imidžom i stvaranju uvjeta za nesmetano funkcioniranje na tržištu i u društvu

najzastupljenija vrsta: odnosi s medijima mnogo definicija → upravljanje komuniciranjem, uspostavljanje i održavanje odnosa između

organizacije i javnosti, jačanje međusobnog razumijevanja, upravljanje imidžom, izgradnja povjerenja, stvaranje povoljnog okružja za poslovanje,...→ Rex Harlow: Odnosi s javnošću su zasebna funkcija upravljanja koja pomaže uspostavljanju i održavanju uzajamne konkurencije, razumijevanja, prihvaćanja i suradnje između organizacija i njezinih javnosti; oni uključuju upravljanje problemima ili temama, pomažu upravi da bude stalno informirana o javom mnijenju i da djeluje sukladno njemu, definiraju i ističu odgovornost uprave u službi javnog interesa, pomažu upravi da ide u korak s promjenama i korisno ih primjenjuje, služe kao "radarska mreža" i previđaju trendove, koriste istraživanja te valjanu i etičku komunikaciju kao svoje glavno oruđe.

Britanski institut za odnose s javnošću (1987.): odnosi s javnošću su planiran i održiv napor uspostavljanja i održavanja dobre volje i razumijevanja između organizacije i njezinih javnosti.

zajedničke značajke u svim definicijama: provode planirani i kontinuirani program kao dio upravljanja organizacijom, bave se odnosima između organizacije i javnosti, prate svijest, stavove, mišljenja i ponašanja unutar i izvan organizacije, analiziraju učinke koje politika, postupci i aktivnosti organizacije mogu imati u javnosti, usklađuju politiku, postupke i aktivnosti za koje utvrde da su u sukobu s javnim interesom i opstankom organizacije, savjetuju upravu o stvarima koje mogu biti korisne i za organizaciju i za njezine javnosti, uspostavljaju i održavaju dvosmjernu komunikaciju između organizacije i javnosti, stvaraju specifične promjene u svijesti, stavovima, mišljenjima i ponašanju unutar i izvan organizacije , njihov rezultat su novi ili očuvani odnosi između organizacije i javnosti, ovisne su o medijima odnosno utjecaju na proizvodnju vijesti,..

zahvaljujući njihovom kvalitetnom djelovanju, organizacija uspostavlja učinkovitu komunikaciju s okružjem što im omogućava nesmetano funkcioniranje, a mediji dobivaju kvalitetan izvor informacija i ravnopravnog sugovornika. Javnost dobiva zastupnika i promicatelja njihovih interesa u organizacijama

Wilcox: karakterisitke – namjera + planiranje (organiziranost, dugoročnost) + izvedba + javni interes (istodobno koristi i org. i javnosti)

rad za javnost, rad u javnosti, rad s javnošću vrste odnosa s javnošću: odnosi s medijima, odnosi s tržištem, odnosi s političkim i javnim

institucijama, interna komunikacija, lobiranje, savjetovanje, krizno komuniciranje, kreiranje događaja i upravljanje njima (event menadžment),...

publicitet ≠ odnosi s javnošću

→ Povijesni razvoj

tri glavne preteče: tiskovna agentura, oglašavanje i kritičari poslovnih organizacija i reformatori

tiskovni agenti pojavljuju se u SAD-u i bili su bivši novinari koji su stvarali plaćene priče i događaje kojima su u medijima privlačili pozornost i javni interes.

nakon 2. svjetskog rata odnosi s javnošću postaju široko prihvaćeni od 1960ih postaju nužnost (doba globalnog informiranja, brz razvitak komunikacijske

tehnologije) Hrvatska – korijeni tek u 1960ima – prvo radno mjesto u hotelu Esplanade 1964.; 1968.

Podravka ima osobu zaduženu za odnose s javnošću

u politiku ušao tek 1990ih – pri Vladi utemeljen Ured za informiranje (preteča ureda za odnose s javnošću i glasnogovornika)

prve profesionalne organizacije utemeljene krajem 1990ih

→ Stanje struke

stručnjake najviše zapošljavaju tvrtke, političke institucije i profesionalne agencije od nedavno ih unajmljuju i pojedinci iz svijeta politike i zabave Hrvatska udruga za odnose s javnošću – HUOJ je nacionalna udruga hrvatskih stručnjaka za

odnose s javnošću istraživanja pokazuju porast postotka ljudi u struci, kao i organizacija (postoci na str. 321,

322)

→ Međuovisnost medija i odnosa s javnošću

mediji su presudni za postojanje i funkcioniranje odnosa s javnošću alati u odnosima s medijima: priopćenja, vijesti, izjave, konferencije za novinare, brifinzi,

događaji, advertoriali,... (sukladno informaciji koju žele plasirati) temeljni preduvijet za stvaranje dobrih odnosa: kvalitetna adrema (medijska lista) – sadrži

imena svih relevantnih medija i novinara koji prate određeno područje mediji su za njih javnost, ali i posrednici/ kanal prema drugim javnostima dva motiva medija: traženje i širenje istine, profit aktivnosti PR stručnjaka odnose se na predstavljanje partikularnih interesa, glavna zadaća

novinarstva je predstavljanje javnih interesa dva zajednička cilja: istinitost informacija i kontinuirana dvosmjerna komunikacija PR stručnjaci medije doživljavaju kao partnera u komuniciranju s javnošću, ali i prepreku na

putu do njih David White 1950. lansira pojam gatekeeper = pojedinac koji unutar masovnog medija

zauzima položaj na kojem odlučuje o prihvaćanju ili odbijanju potencijalne komunikacijske jedinice

PR i novinari međusobno ovisni što je PR objava bliža novinarskim standardima, veća je vjerojatnost da će biti objavljena

Lőffelholz s obzirom na odnos prema PR-u razlikuje 4 vrste novinara:o blagonakloni pragmatici prema PR-u (31%)o branitelji PR-a od kritika (24%)o skeptici prema PR-u koji se distanciraju od PR poruka (19%)o kritičari PR-a koji su uvjereni da oni nadomještavaju novinarska istraživanja i navode

na nekritičko izvješćivanje (26%)

Baerns: odnos novinarstva i PR-a je igra u kojoj je zbroj uloga uvijek jednak nuli. Ako jača utjecaj Pr-a, smanjuje se utjecaj novinarstva i obrnuto.

pozitivne i negativne strane na str. 329 i 330 u knjizi

Cutlip, Center i Broom – tri negativne značajke PR-a: promicanje posebnih interesa ponekad nauštrb javne dobrobiti pretrpavanje zagušenih komunikacijskih kanala pseudo-događajima i suvišnim frazama koje

više zbunjuju nego razjašnjavaju nagrizanje naših komunikacijskih kanala cinizmom i gubitkom vjerodostojnosti