usmena knjižvnost između anegdote i vica

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

Usmena hrvatska književnost između anegdote i vica

«Croatian Oral Literature between Anecdote and Joke»

by Rajko Glibo

Source:Perspectives (Motrišta), issue: 36 / 2007, pages: 97108, on www.ceeol.com.

http://www.ceeol.com/�

http://www.dibido.eu/bookdetails.aspx?bookID=03554d8d-bd83-4e93-9862-8c5f16fb4d72

http://www.ceeol.com

Motrištabr.36,glasiloMaticehrvatskeMostar | 97

RajkoGLIBO

Usmenahrvatskaknjiževnostizmeđuanegdoteivica

1. s KOLOsIJEKA PrOŠLOsTI

ManjejepoznatodasuprvacirazdobljaranerenesanseWiliamShakespeareiMigueldecervantesusvjetskeknjiževneveličine izrasli iklasicimapostali iostalistvarajućisvojadjelanazasadamausmenonarodneknjiževnostisvojihidrugihnaroda.Shakes-peare“krade”anegdote,poslovicepaičitavedijeloveizrepertoarasitnihusmenona-rodnihknjiževnihoblikaputujućihamaterskihnarodnihkazališnihdružinaponjegovojdomoviniunjegovomvremenu,aondapreuzeteusmenonarodnetemeimotive,ali iprocede=iskaz isvetomasovno inkorporirausvojaknjiževnadjela.Ontonekrije,većsetimedičiipodižekvaliteturepertoarasvojeputujućekazališnedružine.Migueldecervantes(1547.–1616.)usvomčuvenomromanuDon Quijote interpoliračitaveulomkeizmnogihproznihusmenoknjiževnihoblikasvedolutkarsko-scenskihscenarijaidramatizacija.

GiovanniBoccacio(1313.–1375.)novelistitvoracDecameronameđuprvimaotkrivaumjetničkekvaliteteusmenonarodnimpripovijetkamadragovoljnosestavljajućiufunk-ciju“zapisivača”iobilatosekoristećiusmenonarodnimtemamaimotivimazahvaljujućikojimaDecameron izrastauklasičnodjelo,uponostalijanskeisvjetskeknjiževnostiikonačnounedostižanuzorzasvavremena.Dugajekolonaslavnihknjiževnihimenaizraslih ipoetičkiuobličenihnazasadamausmenonarodneknjiževnosti. I u kasnijimstoljećima,gotovokontinuirano,usmenonarodnaknjiževnost,manje-više,izazivaživin-teresknjiževnika,očemuizrazitogovoremnogaimenameđukojimaizdvajamodva-tri:Lafontaine(17.stoljeće),JohannWolfgangGoethe(1749.–1832.),Herderi,manje-više,sviromantičariizredaunacionalnimknjiževnostimasvojihnaroda.

Navedenenatukniceušlesuranijeu(odorganizatoranaručeniuradak)naslovljenIvan Raos i usmenonarodna književnost njegovog zavičaja. Trudećiseštoboljeištodosto-janstvenijeosvjetlatisvoj ljudski iznanstveniobraz,pročitaosamuradaknačetvrtim

98 | Motrištabr.36,glasiloMaticehrvatskeMostar

Raosovimdanimauzopćeodobravanjenazočnih.Čitajućitekst,isamsamnajednommjestu preskočio inkorporirani ulomak iz jedne narodne lirske pjesme koji jeRaospreuzeo u svoje djelo i u njemu stih “fratar debelo sere” zbog nazočnostimjesnogžupnikadasekojimslučajemnepovrijedi.Toje,svesuprilike,pridonijelodaesaynebudeuvrštenuRaosov zbornik I. (Imotski,2005.) (1)iobjelodanjensostalimradovimauZbornikuukojemususkupljeniradovioIvanuRaosusmanifestacijaRaosovi dani od2001.-2005.godine.Tojeuzrokomštoje,premamnogimaizvrstanesay,objeloda-njenuantologijiJezik i hrid (pisana riječ članova DHK HB) (2)teistegodine,alisamokaoulomakbezstihovao“debelomsranju”.AIvanRaosjestvaralačkideterminiranhrvatskomusmenomknjiževnostikojaseunjegovuzavičajukaoepskojoaziposebnoočitovalaijošseočitujeunjezinimsitnimoblicima:anegdoti,poslovici,vicuidrugimkaojednakompletnaknjiževnostsautonomnimpoetičkimoblikovanjemtematikeije-zika,tesvegaostalogštoulazikaosastavnakomponentaunaporeitakvaumjetničkahtijenja.Stranasumubilaakademsko-kabinetskapreživanja,posebnokratkihusme-noknjiževnihoblikakoje jeonuimpozantnojmjerimogao“loviti”nabogatomizvorusvogazavičajanezapisane,neokamenjene,većsvježe,recimozanekeifriške,čimeseonizdašnoslužioištomugarantiraovječnjenostmakolikosugaunjegovomvre-menuiposthumnorubničilionikojigazaživotanapravišeinokosnikom.Ovdjesuuzanegdote,posloviceiviceve,jošuvijekznatnozastupljeneiživezdravice,kletve,za-kletveibasne.

2. nA KOLOsIJEKU sUVrEMEnOsTI

Usiječnju2004.godinenastoluukabinetunaPedagoškomfakultetuuMostarunađohknjigusposvetomipozivomnapromocijučijijeautor,menidotadanepoznati,MiroslavŠilić,anaslovljenaje:Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni. Knjigas312str.vrlokvalitetna,grafičkiuzornoopremljena,slikamaiilustracijamatakođerukusnopropraćena,začudilamesvojomimpozantno-šćujernjezinautornijepovokacijistručnjakzatutematskuoblast,većpripadakruguljudikojeponekadzovemo“tehničkainteligencija”.Upredgovoruautorkaže:“Naobja-vuprikupljenefolklornegrađesovogadijeladinarskogpodručjapotaknulamespozna-jaobogatomnaslijeđuhrvatskogapukasovihprostora,kojujeon,preuzimajućijeodsvojihpređa,njegovao, tesvojomduhovnomikreativnomsnagomobogaćivaokrozstoljeća.Tajosebujnistvaralačkipoticaj rađaoseunarodnomumjetniku,pojedincu,prirodnimdarom,aondabioprihvaćenodnaroda,njegovanisačuvannalokalitetunakomejetajnarodobitavao.Međutim,kotačvremenanezaustavljivokrećenaprijed,papodutjecajemgospodarskih,društvenihicivilizacijskihtekovinanovogadoba,tradicij-skoblagoneumitnoodlaziuzaborav,štonaszaljubljenikeipristašekulturnihtradicij-skihvrednota,nemožeostavitiravnodušnimipasivnimpromatračima.Upravostogaovajeknjigajednoodnastojanjadaseneiscrpnofolklornostvaralačkoblagosačuvaiostavibudućimnaraštajimaisljedbenicimatradicijskogkulturnognaslijeđa.”(3)

SpriječenteškombolestidaprisustvujempromocijiknjigeuProzoru,odvojiosamvri-jemeinapravioogledoknjizi,kojibihprijenazvaoprikazomnegoogledom,alionje

Access via CEEOL NL Germany


(kvalitetanijeupitna)ignoriraniprešućenuredakcijamanekolikočasopisaitjednika,polumjesečnika,terevijazakulturujedinozbogimenaiprezimenaautoraprikazakojejemnogimadvojbenosvojimpodrijetlomikorijenima,ilijednostavnozatoštosuusebiugnijezdiliodbojnostpremasvimtekstovimanafolklorneiusmenoknjiževneteme.Nascenijeretardiranostumišljenihkulturnjakaiodbojnostpremaimenimaautora,aprekonjihipremanjihovimtekstovima,tesvemuštoasociranafolklor,paikraćimusmeno-književnimoblicimaurasponuodanegdotedovica.Aznanojedapojamfolklordolaziod(folk=narodilore=znanje).

Načelosuodnosaepskepjesme ihistorijeponudio jeudjelu“Pjesmaod istine”Ari-stotel:“Povijestopisujeonoštoseuistinudogodilo,aepskapoezijaonoštosemo-glodogoditi.”Suodnosanegdote i svihkratkihusmenoknjiževnihoblika,dounašojsuvremenostipreferiranog i eksponiranogvica, temelji senaanegdoti kaosjemenkiizkojenastajepričailisveobuhvatnibeletrističkitekstdabisenakoncusvremenomlakovratiouanegdotskizbijenioblik.Svidanašnjiosnovniumjetničkiobliciprisutnisuiutzv.folkloru,apisanisuoblicianalogniusmenoknjiževim,iakoimsenaziviuvijeknepodudaraju(epskapjesma-ep-epopeja).

Na anegdotskoj podlozi želja nam je baremnatuknički u ovom tekstu progovoriti ofrankfurtskojškolinahrvatskinačin.Unjemačkimsredstvimapriopćavanjauposljed-njevrijemetuitamomogusenaćitekstićikojiizravnoiliasocirajućegovoreonepoželj-nomzajedništvuiupjesmi.Mnogismatrajudajenjemačkanarodnapjesmasvjesnoubijanaieutanazirana.Pjesmeikraćiusmenoknjiževnioblicikojisuvišeodšeststolje-ćabilisastavnidionjemačkekulture,svetamodosedamdesetihgodinaXX.stoljeća,kojejenjemačkinarodnaraštajimapjevaoipričao,asvetosestalnoispontanoobnav-ljalonovimsadržajimaioblicima–svetodanašnjiNijemcinesamoštonegiraju,negoipreziru.Većnaprijelazutisućljećanijednanjemačkaradijskapostaja(časnaiznimkajeBavarskiradioiTV)nemanijedanprogramnaslovljen“narodnaglazba”.Svedose-damdesetihgodinaslikajebiladrukčija.Dotadasunjemačkeradiopostajeorganiziralevelikekoncertenjemačkihnarodnihmelodijaipjesama.Ondasukolakrenulanizbrdoifolklortinjausvojimkraćimoblicimaipjesmamadopočetkaosamdesetih.Tadadolazidosmjenenaraštajapanaradio i tvdolazinovageneracijačijisupredstavnici“šez-desetosmaši”, koji susmatralida jesvešto jepovezanos “nacionalnim”osjećajemreakcionarnoinatražno.Jedanodduševnihotacategeneracijeinjezine“revolucije”biojeTheodorAdorno,suosnivačtzv.frankfurtskeškole,kojijerekaodaje“zajedničkopjevanje”instrument“vladajućeklase”.Premanjemu,pjevanjestvarazajedništvo,aza-jedništvotrebarazbiti,jerseosnivanaosjećajima,asveštojepodutjecajemosjećajamožepokrenutinepredvidljivesnage.Osimtoga,zajedničkopjevanjesvladavairazlikeizmeđurazličitihdruštvenihklasa.ZaAdorna,pripadnicigrađanskogslojatj.“buržoazi-je”–iskoristilisuzajedničkopjevanjezadiscipliniranjeitlačenjeradničkeklase.”(4)

Adornovisljedbeniciiučenicinamjestilisuseuelektroničkaisvadrugasredstvapri-općavanja,zatimusvihjedanaestministarstavaprosvjeteponjemačkimpokrajinamaukojimaseodlučujeonastavnimosnovamanjemačkihškolaiprvoštosuučinilibilojenajvećezlozanjihovudomovinujersuizškolskihčitankaizbacilinarodnepjesmei


usmenonarodnuknjiževnostkojajereduciranadoneprepoznatljivosti,apritisakame-ričke“kulturneindustrije”pomogaoimjedasveskinuizprogramaradioitvpostaja.Natajjenačinonoštočinibitisukuskorijenanacijeugolemompostotkudosramoteeuta-nazirano,agrijehjenepopravljivipovratkakorijenimanema,ilijebitnootežan.NakonovogauNjemačkojsedogađaonoštobismomogliuHrvatskojnazvatifrankfurtskaškolanahrvatskinačin.Naime,potrošačkinadomjestakpotiskuje izvornuvrijednost,aobični ljudi (često i intelektualci) ipakželečutinarodnuglazbupanjemačkeradioi tvpostajenemajuštodrugonegonuditi im jedan “surogat” takozvanu “popularnuglazbu”.Međutim,tapopularnaglazbanemaništazajedničkospravom,izvornomna-rodnomglazbomilisnarodnimpjesmamaidrugimusmenoknjiževnimoblicima.Pravenarodnepjesmekaoianegdoteivicevinisupodčinjenenekojmodijerihstvara,pjevaipričanarod,a“popularna”jeglazbaproizvodindustriješlagerailipop-glazbe.Pjesmeseproizvodenaindustrijskinačin,jedanmodnivalslijedizadrugim,trendzatrendomizaboravljanjejevremenskijakoubrzano.Pjesmebrzopostajudosadneiuspavljujućejednolike.Onesukaoianegdoteivicevitekpotrošačkaroba.Istinajedasestakvompotrošačkomglazbommožezaraditivelikinovac,alijeistinaitodanarodnapjesmaživikaoianegdotaisvedrugekratkeusmenoknjiževneformesamotadakadapjesmuljudipjevaju,aostaleoblikerabeukomuniciranju.Zaključakje:“Svatkotkopjevanarodnepjesmepridonosipreporodunjemačkenarodnekulture”.Tovrijedijednakozasvakina-rod,paizahrvatski,stimštosehrvatskafrankfurtskaškolaočitujeuposljednjevrijemeitučama,nasiljem,opijanjem,galamomijurnjavama,štosveneumitnovodipremasvebržemširenjuiugnježđivanju,naročitokodmlađepopulacije,udušamašutljiveodboj-nostizausmenoknjiževneoblikekaotemeljneikorijenskeoblikepokojimasejedannarodprepoznajeiodređujekaoindividualniimeđunarodnisubjekt.

UHrvatskojjepjesmaiuopćefolklorbuknuosvomsilinompredDomovinskirat.Poraćezakonitodonosismirivanje,alineieutanaziju,kojaavetinjskiprijeti.Tendencijedaseokreneistinaulaž,alažuistinu,daseomalovažiDomovinskirat,aHaagsankcioniradiktatjačeg,kojijeposveneutemeljennaistini,dasenacionalnikorijeninagrdeiposta-nuštokusastijim,anakoncupolomestaklenenogetekuskrsnuleinakrvinajhrabrijihinajuvaženijihdomoljubastvoreneneovisne isuverenedržaveHrvatskenascenisui prepoznatljive su.Snobovi smo, i to sa žaljenjemsveučestalije,makar i šapatom,konstatiramo.Povodljivismozasvimštodolaziizbjelosvjetskihtrendovskih,ponekadsumnjivih,izvorapaseudiopučanstvauvlačimutninagondaseinanarodnemani-festacijegledakaonanekenatražnjačkeobičajekoji,eto,mogu jošsamoslužiti zazabavuturista.Hrvatskasredstvapriopćavanjamorajuhrvatskojusmenojknjiževnostiihrvatskomfolklorudatiprvomjestoinatajnačinbitibranomnapadimananarodnuglazbujerjetoizravninapadinahrvatskinacionalniidentitet,amoramosesložitidajehrvatskinacionalni,“narodni”identitetidanasjošuvijekiliopet–ugrožen,itekakougrožen.Kolikotomepridonosehrvatskasredstvapriopćavanja,tojezasebnapriča,alisetapričaoglasituitamouraspravamaonjima.

Izmeđuanegdoteivicasuikratkiusmenoknjiževnioblicikojezovemoaforizmima.Krat-ki i sočni,misaonobockavi, ali s vedromaurom, samim imenomnjihovimčitatelj ilislušateljpripremljenjedaeventualnuljutnjugurnenarubnicu,daseopusti,nasmijei


ukratkojdokolicinajsočnijeinajvedrijeuzsmijehzabaviuveseljavajućičestoidrugeokosebe.Jesmolikodoveusmenoknjiževneformezastaliponekad?Jesmolipomislilidasmoisamiumogućnostiipozivomdužnipripomoćinjezinojpromidžbi?Štosmoučinilidaautoreaforizamauknjiževnojikulturnojjavnostipodignemonarazinukojuonizaslužujuikojojsenaspramduljimusmenoknjiževnimvrstamaipaksmiješivedrijabudućnost!?Zastanemopredtimisličnimpitanjimaisamokritikaunamatražisvojemjesto.Tkosuautoriaforizama?Topitanjetražilobišireelaboriranodgovor,aliovdjećemosezaustavitisamonajednomsuvremenomprimjeru.Ujedinomtjednikuzakultu-runatluRepublikeHrvatske,kojemunidržavniorganimjerodavnizakulturunepružajunesamopolovičnunegoponekaddouvredljivostinisku, ilinikakvupotporu,prije trimjesecana“zabačenom”mjestupročitaosamkratkunatuknicukojaglasi:

“SrećkoLazzari/Ključ01.11.1925.–Sarajevo,27.02.2006.)USarajevujeumroSreć-ko Lazzari, autor deset knjiga odličnih aforizama. Izdanak je ugledne bokokotorskemornarskeibrodovlasničkeloze.RodioseuKljuču,školovaoseuMostaru,cavtatuiDubrovniku,adoškolovaopresudomVojnogsudanadvogodišnjemstudijurevoluci-onarnogsocijalističkogpravaustrogomzatvoruzbogkaznenogdjela“protivnarodaidržave”.Diplomaovezadnjeinajtežeškolesamomujeodmoglautraženjuposla.Glazbenoobrazovan,pišelucidneiznalačkeprikazekoncerataklasičneglazbeapozavršetkustudijagermanistikeusarajevskojsrednjojškolipredajenjemačkiiengleski.NanagovorMireLasića redovitopiše iobjavljujehumoreske,epigrame iaforizmeutiskovinama ina radiju.PregrštLazzarijevihaforističkihbiseraodabrao je iznjegovedeseteknjigedragimukolegaisudrugMladenVuković,kojinasjeizvijestiootužnomdogađaju.

Ako u životu nemaš cilj, bit ćeš sigurno meta.Uslobodnojdržavijedinopolicijatrebadajepodprismotrom.Za razliku od čovjeka, knjiga ti ostaje prijatelj i kad je pročitaš.Mladostjenavikavanjenaživot.Starostodvikavanjeodživota!Kad se narod dijeli, vođe se množe!Milijun godina je trebalo čovjeku da se ispravi, a ni godina da ga saviješ.Pobjednici ne pišu historiju. Oni je diktiraju.Ljubavbudaluopeče,apametnogogrije.”(5)

DanebipjesnikainovinaraRadiopostajeSplit,nebismoočovjeku,autorudesetknji-ga,nikadavišeništasaznali jersampokušaodaiusredstvimapriopćavanjadržavenjegovogobitavanjaigradaSarajevadokučimnekoodsredstavapriopćavanjakojejepokojnikuposvetilobaremdvije-trirečenice,alinijebilouspjehaitrudjebiouzaludan.KnjiževnikifolkloristMladenVukovićse,uposljednjevrijeme,hrvatskojkulturnojjavno-stinamećekaorevaniradišanfolkloristjerjeuistojgodiniukojojjepripremljenRaosov zbornik I, njegovom radišnošću iokretnošćusvjetlodanaugledala i knjigasabranihpjesamaovelikompjesniku,iliposvećenihnjemu,upovodupedeseteobljetnicesmrtiAugustinaTinaUjevića.Zahvaljujućiodbojnostiiiskrivljenomodnosupremahrvatskojusmenojknjiževnosti,SrećkoLazzarinijemogaobitieksponiranukulturnoj iostaloj


javnostisvogainašegvremena.Naprotiv,onisvinjemusličninatojusmenoknjiževnojstaziprešućivanisuizaživotaguraninarubnicu,anakonsmrtidaseinegovori.Sličnusudbinu imaju idrugistvaraoci ili sakupljačisitnihusmenoknjiževnihoblikahrvatskeusmeneknjiževnosti.Istina,znanostotomknjiževnomkorpusuvećjeutvrdiladaautoripojedinihsitnihoblikateknjiževnostizakonitoostajumalozamijećeni,iliuopćenezami-jećenijerznanostpreferiradjelokaovažnuumotvorinu,aautorse,kaosamodsebe,pomičepremarubnici.Šireelaboriranjetetemeneulaziuokviroveradnjepanamsečinikorisnimmakarnatukničkinanjuskrenutipozornost.Naovu temumajstorski jesvojedobnoprogovoriojedinihrvatskiknjiževninobelovacIvoAndrićusvojojpričiMost na Žepi,kojaćekasnijepostatiprototipomnastankučuvenogromanaNa Drini ćuprija.Međutim,malojesličnihprimjerauhrvatskojusmenoj,aliipisanojknjiževnosti.Ovdjenemožemozaobićiautoravišeknjiga(zbirkeviceva)franuVukojuizŠirokogBrijega.Onradikaonovinar,živi iskrbiovicukaopreferiranoj formiunašemvremenu,alionjemusemaloznaiuregijiukojojdjeluje,aširedaseinegovori.Časopisizaknjižev-nostOsvit iMotrištakojiizlazeuMostaru,franiVukojiinjegovimknjigamavicevajošnepoklanjajuzasluženiprostor,čimepokazujusvojodnospremafraniVukoji,aliipremavicu,tomsitnom,alisveprisutnomoblikuhrvatskeusmeneknjiževnostikojikaosjenaustopupratiživothrvatskogčovjekamagdjeonobitavao.

U svojoj knjiziPovijest i historija usmene narodne književnosti (6) TvrtkoČubelić zaanegdotuveli:

“Nanovelesenadovezujukraće,sažete,nanajnužnijesvedenepripovijetkekojezo-vemoanegdoteilizgode.Pripovijedasenekikratkidogađaj,čestosdosjetkom,iline-komduhovitoizraženommisli,alinanačinbitnodrukčijinegoštosepostupaunoveli.Zajedničkijeizmeđunovelaianegdotapočetak,ekspozicija.Uobaseoblikamoradonijetinekaosnovnagrađa.Alidokseunovelikompozicijskirazvijaradnjaikasnijeprivodisvomeepilogu,uanegdotisusrećemosljedećekompozicijskepostupke:a)poslijekratke,neizostavnonužneekspozicijenastupasrednjidioanegdote,kojise,upravilu,nepriopćava.Tojetzv.postupakiščekivanjailipauze,stvarnoseništanekaže,prekidaseizlaganje,aračunasesprevarenimilineostvarenimiščekivanjima;b)konačnoslijeditrećafazaanegdote–poanta.Nastalesubrzo,istraživalesuonoštojedozrijevaloduljevremena,aštojeneizostavnotrebalorećiuodređenomčasu.Ozbiljneišaljive–većinompodrugljive–oneiznoseuvijekneštozanimljivo,nepozna-to,tesustogabileusvimvremenimanajradijeslušanenarodnepripovijetke.Unjimasemogloukratkorećisveono,štoseinačenebismjelopomisliti,akamoliglasnoiskazati,ilištosesamonaslutilo,anijesesmjeloizmnogobrojnihrazlogaotvorenopriopćiti.Nedorečenost,privlačnatajanstvenost,nedopuštenamisao,a istodobno inužnopotrebničuvstveniimisaoniljudskiodušakuodređenojsituacijijestosnovna,umjetnički vrlo značajna karakteristika anegdote. To i jest njena velikadraž, jer seslušajeljianegdotommoguiživjetislobodnouonimčuvstvimaimislimaokojimanemoguotvorenogovoriti.Akoponovimo,daseanegdotaredovitoupravljaioslanjanazabranjenesferečovjekoveegzistencije,napodručjakojasutabuizirana(npr.poli-tika,religija,klasnerazlike,ekonomskesuprotnosti,intimniipodsvjesniživotčovje-kov),ondasmodovoljnonaglasilidajeanegdotajedanodnajprivlačnijih,najgorčih


(tj.zasustavkultureidruštva)inajživljihoblika.Utomejeidubokpsihološkiifilozof-skismisaoanegdoteuljudskomdruštvu.”(6)

Akoimamonaumudaterminhumor(lat.–tjelesnisok,vlaga,tekućina)–služizaprika-zivanjedruštvenihpojavaisnjimaljudskihnedostatakaislabostisblagimosmijehomiusmiješnomugođaju,naglašavamodatotečebezzlobne,pakosneoštrine.Humorsejavljakaousputnoipojedinačnoočitovanjeusvezisamosjednompojavomiuodređe-nomtrenutku,alisejavljakaoodređenogledišteskojegaseosvjetljujuljudskodruštvoiljudskiživot.Sredstvahumoriziranjasuvrlorazličita.Dovoljnajejednauzrečica,po-redba,metafora,misao,poanta,štoodskačuiliodudarajuoduobičajenogtoka,padaseizazoveugođajblagogpodsmijeha.Međutim,humornajčešćedolaziuzajedniciskomikomisatirom,apovremenosemožejavljatiiutijekuozbiljnogizlaganja.Poseb-nuuloguuhumornom ihumorističkomnačinu igra rječnikkojimineočekujemonaodređenommjestu,jerseuporabomriječiusuprotnomiliizmijenjenomsmisluizazivaneskladsmišlju,paisasamomstvarnosti.Aupravoutomejeizvorsmijehaiporuge.Satirajesuputnicaidolaziodlat.mješavina,smjesa;načiniton,kaoiknjiževnodjeloimamokadaseoštroobaramonaljudskemane,naslabostipojedinaca,nanepraved-nostiudruštvuiuživotu.Rasponjesatireširok:možebitidobronamjerna,kadopomi-njeisavjetuje,aliječešćebolnozajedljivaipakosna,katkadanihilističkizajedljiva.Tadanemilosrdnoiuništavajućeosuđuječovjekailidruštvonakojeseobori.

Terminanegdota(anekdotos,grč.–neizdan)uvjerljivjeizbijenprikaznekogdogađajasnaglašenomzavršnomriječju.

PrvaHrvatska usmenoknjiževna čitanka (7)priređivačaStipeBoticeobjelodanjena je1995.godine.Usvom“povijesnompregledu”napočetkuČitankepriređivačohrvat-skojusmenojknjiževnostigovori samonapet strana (9. –14. str.)Mršaveestetičkeprosudbepriređivačapotvrđujesamodabirprimjerapojedinihvrsta ioblikausmenehrvatskeknjiževnosti.Nije samokusast “povijesnipregled”većsuvrloskromni teo-rijsko-književni tekstićiovrstama ioblicimausmeneknjiževnosti.Uknjizisepojmovi“cjelovitost”i“autonomnost”kaotemeljnipojmovioblikausmeneknjiževnostiinespo-minju.Priređivač jeuČitankuuvrstiodioepskihpjesamakojeuopćenesusrećemouedicijiPet stoljeća hrvatske književnosti,aodabranepjesmeposvojimvrednotamaitekakozaostajuzamnogimpunoreprezentativnijimprimjerima.Neulazećiu razlo-gezaobilaženjaedicijePet stoljeća hrvatske književnosti (moždajeriječoprevidu)zaboljuireprezentativnijuHrvatskuusmenoknjiževnučitanku,dobrobibilodasezauz-meskupinaznanstvenikačijajeznanstvenaspecijalnosthrvatskausmenaknjiževnost.Razrokakolegijalnost,boljerećimanjakkolegijalnosti,kodspecijalistazatajknjiževnikorpuskaodajedovelaidotogadasurecenzentiHrvatskeusmenoknjiževne čitankepriređivačaStipeBoticeugledniznanstveniciakademikJosipBratulićiDragutinRosan-dić,alioninisuspecijalistizahrvatskuusmenuknjiževnost,apriređivačjebiouprilicizarecenzenteangažiratiupravoznanstvenikespecijaliste.OčekivatijedaćesenavedeneimnogedrugenenavedeneopaskeuvažititijekompriređivanjabudućihizdanjaČitankepriređivačaS.Botice.


IzHrvatske usmenoknjiževne čitankepreuzimamoanegdotuKola u kaljuži kojaglasi:

“NekiKokanizZahumagoniokolapunagnojivaiupaoukaljužu.Blatojedoprlodoosovinaikonjikolanisumogliizvući.Porednjegasuprolazililjudikojisugapoznavali,alimunitkonehtjedepomoći,bašzatoštosugapoznavali.

Jedanprolaznikizudaljenogselapristadedamupomogne.

Kokannehtjedesićiskolapazajednosprolaznikomikonjimapotegnuti,daihzajed-ničkimsnagamaizvukunasuhput.Prolaznik,videćito,prestadeupiratiukolairečeKokanu:-Čuj,brate!Kadtisamsebinećešdapomogneš,nećutinijapomagati.”(IvanAralicauromanuAsmodejev šal)

Priređivačevanatuknicauzanegdotuglasi:”Anegdotskapričica:kratak,zbijenslijedpri-čiceodogađajuucijelostijeupravljennazavršninaglašeniipoentiraniizričaj.Kokan,kaoknjiževnilik,zatečenjeutrenutkusvakodnevnogakonkretnoga,alitakospecifično-gadajekonkretno(vožnja kola u kaljuži)stilistikomtrenaivišeznačnoisimbolično.”

IstamatricarabiseizasvedrugeoblikeizČitanke.Svojintereszasitneoblikehrvatskeusmeneknjiževnostičitateljiuovomslučajumorajuzadovoljitipronalaženjemičitanjemostaleliteratureoovomknjiževnomkorpusu.Knjiganatutemuimaimogusenaćiuknjižnicamamalihgradova,azavelikegradoveionakousvezistimnemaproblema.

Povijest jepotvrdiladausmenaknjiževnostnaglobujaupravouvremenimakojasusudbonosna iodlučujućaza jedannarod.Tovrijedi i za folkloruopće.VrijemepredDomovinskiratkaodapotvrđujeAdornovapromišljanjaisudove.Osuđennauništenje,hrvatskinarodutimsudbonosnimtrenutcimanošenkrilimausmeneknjiževnostiifol-klora,kaoprekonoćipostaojemonolitnimiuobranisvečvršćim.Sitniobliciusmeneknjiževnosti,uglavnomonikraćiodanegdotedovica,naglosuoživjeliiintereszanjihpojačaose,anakonrata,uporaćujezakonitopočeosplašnjavati.

3. KOLOsIJEK bUDUĆnOsTI

Suvremenuhrvatskuusmenoknjiževnuscenukarakterizirastanovitasumornost.Rat igodineporaćaučinilisuidalječinesvoje.frankfurtskaškolanahrvatskinačinnamećeseu sveoštrijimoblicimapokazujući kako je snobizam (pomodarstvo)uneku rukuimanentanhrvatskomnacionalnombićuucjeliniisvakomodnaspojedinačnoumanjojilivećojmjeri.Odbojnostpremavrstamaioblicimausmenenarodneknjiževnostisvejerazvidnijaistanovitušansudapreživeimajusamokraćiusmenoknjiževniobliciodanegdotedovica.Globalizacijaseobrušilaupravonaovajknjiževnikorpus,aznasezašto.Tosečiniisključivozbogtogaštojeusmenaknjiževnostifolklorusamimteme-ljimasvakogpaihrvatskognacionalnogbićaištosukamentemeljacnjegovesamobit-nosti.NaistojcrtistojiiBolonjskiprocesusuglašavanjaprogramaikriterijastudiranjanaeuropskimsveučilištimakojijeprivlačanpotomeštonudismrtnostrifikacijiijamči


jednakopravnuvaljanostdiplomaozavršenomstudijuubilokojojzemlji.Međutim,onjasnootkrivakudasežupojedinenamjereikojimciljevimateže.Nahrvatskimsveučili-štimastudijhrvatskeusmeneknjiževnostiprogramskijetrajaodvasemestrailijednu,najčešćeprvuakademskugodinuibiouvjetzaupisdrugugodinu.Bolonjskiprocespresjekaojetajprogrampopolaionsadatrajesamojedansemestaritorascjepkanudijelovekoji imajusvojenaziveikojisuupraksiteškoprovediviadasenežrtvujekvaliteta.

Premausmenojknjiževnostisusesvojedobnojasnoodrediladvanajvećahrvatskapis-cakojisemoguuzetiikaodvapolahrvatskeijužnoslavenskihknjiževnosti.RiječjeoprvomhrvatskomknjiževnomnobelovcuIviAndrićuioMiroslavuKrleži.UdvanavratabiosamsvjedokomKrležinestanovitezabrinutostinadnjegovimnegativnimstavovimaohrvatskojusmenojknjiževnosti.Tosedogađalouvrijemekadaseuhrvatskojmetro-poliZagrebuiširepoluglasnogovorilo,ilisamošaputalo,kakoćeodKrležinaopusapreživjetiivječnostosiguratisamonjegoveBalade Petrice Kerempuha jersuonesvo-jimsukusomnatraguoblikausmeneknjiževnosti.Pokušaojevelikipisacto ispravitijednimtekstompredkrajživota,alivećjebilokasno.IvoAndrićjepostaoiostaodubo-kozaronjenuusmenuknjiževnostifolklorjužnoslavenskih,uglavnomhrvatskihprosto-ra.NanjegovutragujesuvremenihrvatskipisacIvanAralica,adrugeprimjerenetrebanabrajatijernisubaščesti,alinirijetki.

frankfurtskaškolanahrvatskinačindogađaseunovijevrijemeiusvezistučamauugostiteljskimobjektimagdjesenjeguje i rabi“turbo-folkglazba”.Kodstudenatanafakultetimakojisurođeniuepskimusmeno-književnimoazamadanasnismoustanjuninaispitučutideseteračkupjesmuudvostihu.Odbojnostseprikriva,alinjezinesilnicenosenegativnekonotacijepremausmenojknjiževnostiifolkloru,premasvemutradicij-skom.Kolosijekbudućnostizaovajknjiževnikorpusteškojepredvidivičimrazmišlja-mootome,spopadajunaskonotacijesnegativnimpredznakom.

Negativanodnospothranjujesesasvihstranaikadajeriječoodnosimaizmeđudvaknjiževnakorpusa–korpusausmeneikorpusapisaneknjiževnosti.Onseiznovinskihi elektroničkih sredstavapriopćavanja tu i tamoseli i ubeletrističke tekstovepisaneknjiževnosti.PrijedvamjesecaupričiVrijeme ispunjeno življenjem,čijijeautorMirkoJa-mnicki,čitamoiovo:“Sviraojeradio,alisuvozačjesrebrneakordeBachovaviolinskogkoncertaodjednomzamijenionarodnjakom.Pojačaojezvuki,umjestoprozračnihar-peggiofioritura,uhojeparalasirovaglazbabalkanskogturbo-folka.”(8)

RazvojitendencijerazvojakorpusausmeneknjiževnostitijekomXX.stoljeća,svedonašihdana,karakterizirajusilnicespretežitonegativnimpredznakom.Stanjejetakvodasečinikakošansuzapreživljavanjeimajusamokraćiusmenoknjiževnioblici.Glo-balizacijaseobrušilanasveštojekorijenskoiukorijenimanacionalnesamobitnosti.Klimakojajestvorenanekritičkimisnobovskimkaskanjemzasvimštojeutrendu,pamakaronobilo i tuđe imakar vodilosunovratu,popriličnonamodgovara,nažalost.Onasemoramijenjatiisvatkoutojpromjenimoranaćisebeisvojemjestouhrvatskojdanašnjici.Usuprotnom,samisebikopamojamuizkojenemapovratka.


UtijekupisanjaovogatekstanainternetskimstranicamaMinistarstvakultureRepublikeHrvatskečitamodaje20/04/2006.stupilanasnaguKonvencijao očuvanju nemateri-jalnekulturne baštineUNEScO-a.NašadomovinaHrvatskajednajeodprvihzemaljakoje su ratificiraleKonvenciju o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, prihvaćene2003.godinena32.OpćojskupštiniUNEScO-a.Kakobisvakakonvencijastupilanasnagu,potrebnajeratifikacija30zemalja.Konvencijuje20.siječnja2006.godinera-tificirala30zemlja,paćetrimjesecanakontogadatumaonamoćibitiipravovaljana.DosadajeratifikacijaprovedenauAlžiru,Mauricijusu,Japanu,Gabonu,Panami,Kini,SrednjoafričkojRepublici,Latviji,Litvi,Bjelorusiji,Koreji,Sejšelima,Siriji,UjedinjenimArapskim Emiratima, Mongoliji, Egiptu, Omanu, Dominikanskoj Republici, Indiji, Vi-jetnamu,Peruu,Pakistanu,Butanu,Nigeriji, Islandu,Meksiku,Senegalu,RumunjskojiHrvatskoj.GeneralnidirektorUNEScO-a KoichiroMatsuura izuzetno jezadovoljanbrzinomkojomsuzemlječlaniceratificiraleovajdokumentsamodvijegodinenakonnjegovadonošenja.Izjaviojedatopokazujeizuzetanintereszemaljaučitavomesvi-jetu zanematerijalnu kulturnubaštinu koja traži posebnunjegu i zaštitu udanašnjevrijemeglobalizacije.Premanjegovimriječima,radiseoprijekopotrebnomdokumentuzazaštitukulturne raznolikosti.OvaUNEScO-vakonvencijapravni jedokumentkojištitinematerijalnukulturnubaštinuiusmjerenajekazaštitiusmenepredaje,rituala,na-rodnihplesova,pučkogteatra,festivalaitradicionalnihzanataiumijeća.Svakazemljapotpisnicaobvezujesedaćečuvatiinjegovatisvojunematerijalnukulturnubaštinuuzsastavljanjereprezentativnelistenematerijalnebaštinesvojezemljekaoipopisivanjeonenematerijalnekulturnebaštinekojojjenužnažurnazaštita.

Državaje,dakle,učinilasvoje,adržavljanisutikojisemorajuorganiziratinapraktičnimpitanjimanjegovanjaiupojedinimslučajevimarevitalizacijepojedinihfolklornihsegme-nataivrstaioblikausmenenarodneknjiževnostikojisubukvalnopredumiranjem.Zvo-nanauzbunuuovojdomenizvoneikrajnjejevrijemedrukčijekonotiranimsilnicamadastupenascenu.

ZAKLJUČAK

Povijestpisaneknjiževnostiodrenesansedodanaspotvrđujenamdasuunacionalnimknjiževnostimamnogihnarodauvelikepisceizrastaliiklasicimapostajalionipiscikojisuusvojadjelaisvojprocedeinkorporiraliumanjojilivećojmjerielemente,ilicijele,najčešćekraće,oblikeusmenonarodneknjiževnosti.

Mnogipiscihrvatskeknjiževnostiusvojimsedjelima,manje-više,očitujukaostvara-lačkideterminiranihrvatskomusmenomknjiževnostikaoštosu,primjerice,IvoAndrić,IvanRaos,IvanAralicaimnogidrugi.Usmenaknjiževnostnaglocvjetauvremenukojejeprijelomnozasudbinuiopstanakjednognaroda.Prolaskomtogavremenausmenaseknjiževnostnagloreduciranaknjiževnojsceni.KodHrvatatorječitopotvrđujeDo-movinskiratipet-šestgodinaporaća,anakontogazanossplašnjava,astanovitoigno-riranjeiodbojnostpremausmenoknjiževnimoblicimaraste.Uhrvatskojsuvremenostidogađasefrankfurtskaškolanahrvatskinačin.


Promjenaodnosapremahrvatskomfolkloruiusmenojknjiževnostinužnajedabisesačuvalapauhrvatskojsadašnjostiibudućnostipreporodilaidaljeuspješnorazvijalahrvatskanarodnakultura.UNEScO-vaKonvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine obvezuje nas, ali ćemalo pomoći ukoliko na scenu ne stupe svi relevantničimbeniciidajusvojdoprinosočuvanjuhrvatskeusmeneknjiževnostii“nematerijalnekulturnebaštine”uopće.

sChLUßFOLGErUnG

DieGeschichtedergeschriebenenLiteraturvonderRenaissancebisheutebestätigtuns,dasszudengroßenSchriftstellernundKlassikerndernationalenLiteraturendie-jenigenherangewachsensind,dieinihrWerkundprocedeimkleinerenodergroßenMaßElemente,oderganze,meistkürzereformendermündlichenVolksliteratur,inkor-porierthaben.

DasSchaffenunddieWerkevielerSchriftstellerinderkroatischenLiteratursindvonderkroatischenmündlichenLiteraturbestimmt,wiezumBeispielbei:IvoAndrić,IvanRaos,IvanAralicaundvielenanderen.DiemündlicheLiteraturblühtinUmbruchszeitfürdasüberlebenundSchicksaleinesVolkes.IstdieZeitvorbei,wirddiemündlicheLiteraturinderLiteraturszenegleicheingeschränkt.BeidenKroatenwirddiesvomVaterlandski-egundfünf,sechsNachkriegsjahrenbestätigt;danachsinktderEnthusiasmusunggibtPlatz einer gewissenAbneigunggegenüber denmündlichen Literaturformen. In derkroatischenGegenwartpassiertdiefrankfurterSchuleaufkroatischeArt.

DerWandelderBeziehungzurkroatischenfolkloreundzurmündlichenLiteratur istnotwendig,umdiekroatischeVolkskulturaufzubewahrenundsie inderkroatischenGegenwart sowie in Zukunf wieder zu gebären und erfolgreich zu entwickeln. DieUNEScO «Konvention zum Schutz des immateriellen Kulturerbes» verpflichtet, hilftaberwenig,sollenallerelevanenfaktorennichtaufSzenetretenundihrenBeitragderBewahrungderkroatischenmündlichenLiteraturund,imallgemeinen,des«immateri-ellenKulturerbes»leisten.


Literatura

1. Raosov zbornik I., nakladnik Udruga Raosovi dani i sunakladnikMatica hrvatska-OgranakImotski,Imotski,2005.2. Jezik i hrid –Pisana riječ članova DHK HB,odabraoipriredioZdravkoKordić,Neovisnanakla-da,Zagreb-Mostar,2005.3. MiroslavŠilić:Narodni plesovi, pjesme i običaji Hrvata sjeverne Hercegovine, Završja i Kupreške visoravni,nakladnici:franjevačkimuzejiGalerijaGorica–LivnoiHrvatskakulturnazajednicaufederacijiBiH,2003.4. carlGustafStroëhm:Smrt narodne pjesme,tjednikzakulturuHr5vatskoSloivo,broj423,Za-greb,30.svibnja2003.,str.9.5. NatuknicaMladenaVukovićaosmrtiSrećkaLazzarijautjednikuzakulturuHrvatskoSlovo,broj591,Zagreb,17.ožujka2006.,str.31.6. TvrtkoČubelić:Povijest i historija usmene narodne književnosti, Zagreb,1988.7. StipeBotica:Hrvatska usmenoknjiževna čitanka,Školskaknjiga,Zagreb,1995.(prvoizdanje).8. MirkoJamnickiDojmi:Vrijeme ispunjeno življenjem,Zadarskilist,broj2438.,Zadar,25.travnja2006.,str.30.

usmena knjižvnost između anegdote i vica

Documents

narodne lirske pjesme