upravno pravo - skripta

UPRAVNO PRAVO

UPRAVNO PRAVO

Zakon o općem upravnom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o izvlaštenju, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavneske komunističke vladavine

1

UPRAVNO PRAVO

■ Zakon o općemu upravnom postupku (ZUP) donesen je 1991.g., izmjene 1996.g. – pročišćeni tekst

■ sadržaj: 1. opće odredbe

2. prvostupanjski postupak

3. pravni lijekovi

4. izvršenje

5. provođenje zakona i prijelazne i završne odredbe

OPĆE ODREDBE

■ UPRAVNI POSTUPAK = skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja tijela državne uprave i dr.

državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima (kada u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim

stvarima), kada ta tijela u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise na konkretan društveni odnos,

donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata

(građana, pravnih osoba ili drugih stranaka)

OSNOVNA NAČELA

1. NAČELO ZAKONITOSTI – osnovno načelo našeg pravnog sustava, pa je kao takvo našlo svoj puni smisao i izraz u normama Ustava

kao i u odredbama brojnih zakona (i ZUP je u čitavom nizu svojih odredaba utvrdio potrebu dosljednog

postupanja prema normama važećih pravnih pravila):

– tijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, dr. propisa državnih tijela i na temelju općih akata ustanova i dr. pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti.

– dolazi do punog izražaja i u slučajevima kada je tijelo ovlašteno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rješava po slobodnoj ocjeni – u tom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano

– široko prihvaćena mogućnost upotrebe sankcije za povredu ovog načela ogleda se kako u pravu ovlaštenih

osoba da upotrijebe različita pravna sredstava tako i u velikoj mogućnosti tijela koja provode kontrolu da

izmijene ili stave izvan snage akte kojima je izvršena povreda zakonitosti

2. NAČELO ZAŠTITE PRAVA GRAĐANA I ZAŠTITE JAVNOG INTERESA – veliko društveno i pravno

značenje

- tijela koja postupaju po ZUP-u dužna su pri vođenju postupka i rješavanju strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima.


2

UPRAVNO PRAVO

- za zaštitu legitimnih prava osoba posebno je važna odredba ZUP-a prema kojoj službena osoba, kada s obzirom na postojeće činjenično stanje, sazna ili ocijeni da određeni građanin ili organizacija ima osnove za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to.

- ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će se primjenjivati one mjere

predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona

3. NAČELO EFIKASNOSTI – dužnost tijela drž. uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad

rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, poduzeća, ustanova i drugih PO.

– omogućava se brže i lakše vođenje postupka i što jednostavnija i učinkovitija zaštita prava stranaka u tijeku

postupka i u rješavanju

4. NAČELO MATERIJALNE ISTINE – vezano za načelo zakonitosti u tom smislu što je za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja nužno

prethodno utvrditi materijalnu istinu

– u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja.

– dakle, ističe se potreba da postupak koji prethodi donošenju rješenja bude proveden na način koji će

osigurati da činjenice prikupljene u toj fazi budu takve da se može utvrditi pravo stanje stvari

– ovo načelo nalazi svoj odraz i u brojnim drugim odredbama:

*rješenje se donosi na podlozi činjenica utvrđenih u postupku,

*da se sve činjenice i okolnosti koje su od značenja za rješavanje moraju utvrditi prije donošenja rješenja,

*da je utvrđivanje odlučnih činjenica nužno, bez obzira na to da li se vrši u skraćenom ili ispitnom postupku,

*da ovlaštena osoba odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema slobodnom uvjerenju, ali na osnovi

savjesnog i brižljivog ocjenjivanja svakog dokaza posebno i svih zajedno, kao i na osnovi rezultata

cjelokupnog postupka

- greška u činjeničnom stanju predstavlja poseban slučaju nezakonitosti – upravni akt s takvom greškom

može se u povodu pravnih lijekova staviti izvan snage

5. NAČELO SASLUŠANJA STRANKE - prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o

činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja;- iznimno se rješenje može donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u

slučajevima kad je to zakonom dopušteno (skraćeni postupak).


3

UPRAVNO PRAVO

- odredbe kojima se upotpunjuje ovo načelo:

* stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne podatke i

braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese,

* ima pravo iznositi činjenice koje mogu utjecati na rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se ne slažu s

njenim navodima,

* nadležno tijelo ne smije donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i

okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje, a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni

6. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA - koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na

temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

- pored slobodne ocjene dokaza postoji još i vezana ili zakonska ocjena dokaza prema kojoj je zakonska

norma ta koja dozvoljava pojedina dokazna sredstva i koja tim sredstvima priznaje dokaznu snagu

- načelo vidljivo iz obrazloženja odluke – jer tijelo u pravilu mora navesti utvrđeno činjenično stanje, a prema

potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza

7. NAČELO SAMOSTALNOSTI U RJEŠAVANJU - pretpostavka za mogućnost učinkovitog djelovanja tijela uprave u cilju izvršenja mnogobrojnih i složenih

zadataka

- tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno u okviru ovlaštenja danih zakonom, drugim propisima i općim aktima.

- ističe se puna samostalnost tijela koja postupaju i to u svim fazama postupka – vođenju postupka i

donošenju odluka

- ovlaštena službena osoba organa nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i

okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni

slučaj.

- ova samostalnost zapravo je pravo tijela da vodi postupak i odlučuje samostalno u okviru vlastite nadležnosti

ne pokoravajući se pritom nikakvim utjecajima sa strane

8. NAČELO PRAVA NA ŽALBU (ustavno načelo – pravo žalbe protiv pojedinačnih pravnih akata

donesenih u postupku 1 ْ pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom

- protiv rješenja donesenoga u 1 ْ stranka ima pravo žalbe.

- zakonom se može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi

način osigurana zaštita prava i zakonitosti.


4

UPRAVNO PRAVO

- zakonom se može predvidjeti pravo žalbe ako nema organa uprave 2 ْ (odredit će se i organ koji će rješavati

o žalbi)

- stranka ima pravo žalbe i kad 1 ْ organ nije u određenom roku donio rješenje o njezinu zahtjevu.

- protiv rješenja donesenoga u 2 ْ nema žalbe

9. NAČELO EKONOMIČNOSTI - postupak se ima voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje

sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošene zakonitog i pravilnog rješenja

- “postupak” – prvostupanjski, drugostupanjski i izvršni postupak

- ne smije ići na uštrb načela materijalne istine i načela zakonitosti

10.NAČELO POMOĆI NEUKOJ STRANCI - tijelo koje vodi postupak brine da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u

postupku ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju

- neuka stranka je ona stranka koja nije sposobna uočiti značenje određenih radnji ili propuštanja u postupku

niti mogu svoje izjave pravilno formulirati i dati primjedbe u pravo vrijeme i u pravom mjestu

11.NAČELO UPOTREBE JEZIKA I PISMA - postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak

- jamči se svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku

- pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom

- vodi se računa i o osobama koje sudjeluju u postupku, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak – takve

osobe mogu se služiti svojim jezikom, posebno stranke koje ne znaju jezik na kome se vodi postupak imaju

pravo da tijek postupka prate preko tumača

■ važenje ZUP-a: Po ovom zakonu (ZUP) dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela i druge pravne osobe kad u vršenju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima

kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise (pri rješavanju takve stvari), da se pritom rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedinih subjekata

(pojedinaca, pravne osobe ili druge stranke)


5

UPRAVNO PRAVO

Svi navedeni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno da bi tijela državne uprave i druga državna tijela u konkretnom primjeru imala obvezu primjeniti ZUP.■ opći i posebni postupak:opći – postupak normiran ZUP-om; primjenjuje se u svim slučajevima kad nadležna tijela primjenom

materijalnog propisa na konkretan slučaju rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima osobe

posebni – pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti

drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije

protivno načelima ZUP.

- npr. u carinskim, deviznim i poreznim stvarima

- u upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po

odredbama tog zakona, a po ZUP-u se postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim

zakonom (supsidijarna primjena ZUP)

NADLEŽNOST

■ = skup ovlaštenja i dužnosti koje za postupanje određenih tijela propisuje pozitivni pravni poredak

■ ZUP je opći propis i njime se pitanja nadležnosti za postupanje u upravnim stvarima primarno ne utvrđuju,

već se pitanja stvarne i mjesne nadležnosti utvrđuju primarno materijalnim propisima

iznimno u pojedinim slučajevima ZUP uređuje pitanja nadležnosti (npr. određivanje tijela za odlučivanje o

sukobu nadležnosti, o izuzeću i sl.)

■ STVARNA NADLEŽNOST– ZUP sadrži načelnu odredbu iz koje proizlazi načelo primarnog određivanja nadležnosti prema

posebnim propisima - stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se ureduje određena upravna oblast ili se određuje nadležnost pojedinih organa.

za rješavanje u upravnim stvarima u 1 ْ stvarno su nadležni organi utvrđeni propisima o ustrojstvu

organa državne uprave, propisima kojim se uređuje pojedina upravna oblast, odnosno drugim

posebnim propisima.

ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležni organi državne uprave

u čiji djelokrug pripadaju poslovi opće uprave.

■ MJESNA NADLEŽNOST- mjesna nadležnost određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o

organizaciji pojedinih organa.


6

UPRAVNO PRAVO

- ako posebnim propisom nije drugačije određeno, mjesna nadležnost se određuje (forum rei sitae):

1. u stvarima koje se odnose na nekretninu - prema mjestu gdje se ona nalazi;

2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekoga državnog organa, ustanove ili druge PO - prema mjestu njihova sjedišta.

u stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica ustanova i drugih pravnih osoba,

nadležnost se određuje prema sjedištu poslovne jedinice;

3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se

obavlja ili se ima obavljati u određenom mjestu - prema sjedištu radnje odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja;

4. u ostalim stvarima - prema prebivalištu stranke.

kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen.

ako stranka nema prebivališta u RH, nadležnost se određuje prema mjestu njezina boravišta, a ako

nema ni boravišta - prema mjestu njezina posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH;

5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti niti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka.

- u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu

ili zrakoplovu, mjesna se nadležnost određuje prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

- ako bi prema ovim odredbama istovremeno bila mjesno nadležna 2 organa ili više organa, nadležan je

onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadležni organi mogu sporazumjeti koji će od

njih voditi postupak.

- svaki mjesno nadležni organ izvršit će na svojem području one radnje postupka koje ne trpe odgodu.

- tijelo koje je pokrenulo kao mjesno nadležan zadržava nadležnost i kad u toku postupka nastupe okolnosti

prema kojima bi bio mjesno nadležan drugi organ.

Organ koji je pokrenuo postupak može ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima postao

mjesno nadležan, ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku.


7

UPRAVNO PRAVO

■ Micanje nadležnosti

o nijedan organ ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog organa i sam

je riješiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uvjetima propisanim tim zakonom (=

supstitucija).

o organ nadležan za rješavanje u određenoj upravnoj stvari može samo na temelju izričnog

zakonskog ovlaštenja prenijeti rješavanje u toj stvari na drugi organ (= delegacija).

o stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati: dogovorom stranaka,

dogovorom organa i stranaka,

dogovorom organa,

OSIM ako je zakonom drugačije određeno.

■ svaki organ pazi ex offo u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost.(povreda odredaba o nadležnosti razlog je stavljanja rješenja izvan snage u žalbenom postupku ili u

postupku prema određenim izvanrednim pravnim lijekovima)

■ prostorno ograničenje nadležnosti u pravilu svaki organ vrši službene radnje u granicama svojeg područja.

iznimno, ako postoji opasnost zbog odgode, a službenu bi radnju trebalo izvršiti izvan granica

područja organa, organ može izvršiti radnju i izvan granica svojeg područja.

(dužan je o tome odmah obavijestiti organ na čijem je području tu radnju poduzeo)

■ SUKOB NADLEŽNOSTI- nastaje kao posljedica mogućeg različitog tumačenja normi o nadležnosti

- može biti:

o pozitivan – kad više tijela smatra da su nadležna za zastupanje

o negativan – kad više tijela otklanja dužnost da postupa u određenoj upravnoj stvari

- ZUP sadrži detaljne odredbe o rješavanju sukoba nadležnosti:

1. između organa državne uprave rješava: Vlada, ako je sukob nastao na razini RH,

odnosno odgovarajući izvršni organi jedinica lokalne

samouprave, ako je sukob nastao na njihovom

području.

2. između organa državne uprave iste upravne oblasti raznih razina


8

UPRAVNO PRAVO

rješava: nadležno ministarstvo ili

drugi nadležni republički organ

državne uprave.

3. između organa državne uprave i izvršnih organa rješava Vlada.

između Vlade i ministarstava i drugih republičkih organa državne uprave rješava

Hrvatski sabor.

4. između organa državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada.

5. ostale sukobe rješava Upravni sud.

- prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi: * organ koji je posljednji odlučivao o svojoj nadležnosti

* može i stranka

- odluka o sukobu nadležnosti:

organ koji rješava sukob istovremeno će poništiti rješenje koje je u upravnoj stvari donio nenadležni organ,

odnosno poništit će zaključak kojim se nadležni organ izjasnio kao nenadležan i dostavit će spise predmeta

nadležnom organu.

* žalba:

stranka nema pravo žalbe ni upravnog spora protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu

nadležnosti

organ u sukobu može izjaviti ako smatra da mu je rješenjem povrijeđeno kakvo pravo (nema

žalbe ako je o sukobu riješio sud)

rješenje doneseno o žalbi smatra se kao 1 ْ rješenje o odnosima koji se njime rješavaju

- ako je nenadležni organ izvršio koju radnju postupka, nadležni organ kojem je stvar ustupljena cijenit će da

li će koju od tih radnji ponoviti.

SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPKA I ZA RJEŠAVANJE

1) u upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležan državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drugačije određeno.

- čelnik može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene

vrste poslova.

- ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju (sve radnje osim

donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje daljnje vođenje postupka).

2) u kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo, ako propisima nije određeno

drugačije.


9

UPRAVNO PRAVO

- Kolegijalno tijelo može temeljem zakona, propisa utemeljenog na zakonu ili drugog posebnog

propisa organa lokalne samouprave ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim

stvarima.

- ako je za rješavanje u upravnoj stvari nadležno kolegijalno tijelo, postupak vodi nadležno tijelo

uprave u čiji djelokrug pripada upravna stvar, ako propisima nije određeno drugačije – u tom

slučaju tijelo odnosno osoba ovlaštena za vođenje postupka podnosi pismeni referat kolegijalnom

tijelu, ako posebnim propisima nije određeno da referat podnosi komisija ili drugo tijelo odnosno

druga pravna osoba.

3) u upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima, rješenje donosi ravnatelj te PO,

ako propisima nije određeno drugačije.

- ravnatelj može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu da poduzima radnje u postupku do donošenja

rješenja ili da rješava u upravnim stvarima iz nadležnosti te pravne osobe.

PRAVNA POMOĆ

● prema načelu prostornog ograničenja nadležnosti svako tijelo načelno obavlja službene radnje u granicama svog područja;međutim, često je potrebno da se pojedine radnje u postupku poduzimaju izvan područja nadležnog tijela – u tim slučajevima dolazi do pružanja pravne pomoći - to će tijelo zamoliti tijelo uprave na čijem se

području radnja ima poduzeti.

(radi učinkovitosti vođenja upravnog postupka i ostvarenja načela ekonomičnosti)

● državna tijela, a i ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima,

dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku.

● pomoć se traži posebnom molbom

● zamoljeno tijelo i druga pravna osoba s javnim ovlastima, dužni su postupiti po molbi u granicama svojeg

područja i djelokruga, bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe.

od sudova se pomoć samo iznimno može tražiti (u okviru posebnih propisa) – dostava spisa koji su potrebni

za vođenje postupka – sudovi su dužni postupati po takvu traženju ako se time ne ometa sam sudski

postupak (sud može odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti)

● za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se:

- odredbe međunarodnih ugovora, a ako tih nema,

- primjenjuje se načelo uzajamnosti (u slučaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objašnjenje daje organ

državne uprave nadležan za inozemne poslove).

* Domaće tijelo ukazuju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu.


10

UPRAVNO PRAVO

* Tijelo će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna javnom poretku (radnja koja je predmet

molbe inozemnog tijela može se izvršiti na način koji zahtijeva inozemno tijelo, ako takav postupak nije

protivan javnom poretku)

* ako međ. ugovorima nije predviđena mogućnost neposrednog obraćanja inozemnim tijelima, tijela

komuniciraju s inozemstvom preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove.

IZUZEĆE

► službena osobe koja je ovlaštena da rješava ili da obavlja pojedine radnje u postupku izuzet će se od rada u predmetu (obvezno izuzeće):

1) ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka, suovlaštenik odnosno suobveznik, svjedok,

vještak, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke;

2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj

liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno,

pa i onda kad je brak prestao;

3) ako je sa strankom zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika

ili hranitelja;

4) ako je u 1 ْ postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja.

može se izuzeti i kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće (dovode u sumnju

nepristranost)

● izuzeće na vlastitu inicijativu ili na prijedlog stranke

● *službena osoba koja bi imala rješavati u određenoj upravnoj stvari ili obaviti koju radnju u postupku, čim

sazna da postoji koji od razloga za obvezno izuzeće, dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o

tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću.

Stranka također može zahtijevati izuzeće (u zahtjevu mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji

od razloga za izuzeće).

*ako službena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće, obavijestit će o

tome isto tijelo, ne prekidajući rad.

● Odlučivanje o izuzeću:a) službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela,

b) čelnika nadležno izvršno tijelo,

osim u slučaju izuzeća čelnika tijela u sastavu tijela državne uprave, o čijem izuzeću odlučuje čelnik

tijela uprave u čijem se sastavu to tijelo nalazi.

c) člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela, a

d) predsjednika kolegijalnog tijela odlučuje odgovarajuće izvršno tijelo

e) službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe, a


11

UPRAVNO PRAVO

f) ravnatelja tijelo utvrđeno statutom ili drugim općim aktom, ako zakonom ili propisom utemeljenim na

zakonu, ili drugim posebnim propisom nije drugačije određeno.

* odlučuje se zaključkom.u kojem će se odrediti službena osoba koja će rješavati odnosno obavljati

pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem mu je izuzeće određeno.

* nema žalbe na zaključak

► zapisničara – odgovarajuća primjena ZUP

* zaključak o izuzeću zapisničara donosi službena osoba koja vodi postupak.

STRANKA

= osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka) ili protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka), ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent).

□ može biti:

1) svaka fizička i pravna osoba.

2) državna tijela, poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, naselje, grupa osoba i dr. koji

nemaju svojstvo pravne osobe mogu biti stranke ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se

rješava u upravnom postupku.

3) sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes radnika u

poduzećima i radnih ljudi u ustanovama i drugim pravim osobama.

4) ustanova i druga pravna osoba, društvena organizacija i udruženje građana, koji prema općem

aktu imaju zadatak da štite određena prava i interese svojih članova, mogu, po pristanku svojega

člana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese te stupiti u već

pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.

(ako je općim aktom ustanove i druge pravne osobe predviđeno, ustanova odnosno

druga pravna osoba može zastupati radnika na njegov zahtjev).

5) ako su DO, drugo državno tijelo i pučki pravobranitelj zakonom ovlašteni da u upravnom postupku

zastupaju društvene interese, imaju u granicama ovlaštenja prava i dužnosti stranke.

Ne mogu imati šira ovlaštenja nego što ih imaju stranke, osim ako su im takva ovlaštenja dana

zakonom.


12

UPRAVNO PRAVO

□ da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku mora imati:

1. stranačku sposobnost – sposobnost biti nositelj prava i obveza, imaju je sve nabrojane osobe

2. procesnu sposobnost – sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku

* samo potpuno poslovno sposobna stranka može obavljati sama radnje u postupku.

* za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik

3. stranačku legitimaciju – označava postojanje izvjesne veze određene osobe s predmetom o kojem

se rješava u upravnom sporu

□ u toku cijelog postupka tijelo će ex offo paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka može biti stranka u

postupku i da li stranku zastupa njezin zakonski zastupnik.

- ako u toku postupka nastupi smrt stranke:

postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o prirodi upravne stvari koja je predmet postupka.

ako se prema prirodi stvari postupak ne može nastaviti, tijelo će obustaviti postupak zaključkom

(dopuštena žalba)

Stranke s diplomatskim imunitetom- strana država, međ. organizacija, odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u upravnom

postupku položaj uređen međ. pravom, odnosno međ. ugovorima, priznatim po nadležnim državnim

tijelima.

- u slučaju sumnje oko postojanja imuniteta, objašnjenje daje tijelo državne uprave nadležno za

inozemne poslove.

► Zakonski zastupnik- fizičke stranački i procesno sposobne osobe koje su ovlaštene da, u ime i za račun stranaka koje

nemaju poslovne sposobnosti, ili su potpuno ili djelomično lišene poslovne sposobnosti poduzimaju

radnje u postupku

- određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog organa donesenim na temelju zakona

* pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svojeg predstavnika odnosno zakonskog zastupnika.

Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe određuje se općim aktom, ako nije određen

zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim na temelju zakona.

* državno tijelo obavlja radnje u postupku preko zakonom određenog predstavnika, poslovna jedinica

ustanove ili druge pravne osobe - preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselja odnosno

grupe osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju odrede, ako posebnim propisima nije

drugačije određeno.


13

UPRAVNO PRAVO

- kad tijelo koje vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu

pažnju zastupanju, obavijestit će o tome organ starateljstva.

► Privremeni zastupnik- postavlja ga tijelo koje vodi postupak u sljedećim slučajevima:

1. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili se neka radnja ima poduzeti

protiv osobe čije je boravište nepoznato, a koja nema punomoćnika,

tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost

predmeta, a postupak se mora provesti

* odmah će izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi čije je

boravište nepoznato, objavit će svoj zaključak na uobičajen način.

2. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomoćnika,

tijelo koje vodi postupak postavit će, ako to traži hitnost predmeta a postupak se mora provesti, takvoj

stranci privremenog zastupnika, u pravilu, iz reda službenih osoba ustanove odnosno druge pravne

osobe, i o tome će bez odgode obavijestiti ustanovu odnosno pravnu osobu.

3. ako se mora izvršiti radnja koja se ne može odgoditi a stranku/punomoćnika/zz nije moguće

pravovremeno pravovremeno pozvati

(o tome će se stranka, punomoćnik ili zastupnik odmah obavijestiti.)

- postavljena osoba dužna je primiti se zastupanja, a

zastupanje može odbiti samo iz razloga koji su predviđeni posebnim

propisima.

- privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izričito postavljen, i to dok se ne pojavi

zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik.

► Zajednički predstavnik (kada 2 ili više stranaka zajedno nastupaju u predmetu):2 stranke ili više stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, u istom predmetu nastupati zajednički. (u tom slučaju dužne su naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik, ili postaviti

zajedničkog punomoćnika).

1. tijelo koje vodi postupak može, ako to ne zabranjuje poseban pravni propis, odrediti zaključkom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u određenom roku naznače tko će ih između njih predstavljati, ili da postave zajedničkog punomoćnika.

2. ako stranke po takvu zaključku ne postupe, može to odrediti samo tijelo koje vodi postupak, u

kojem slučaju zajednički predstavnik odnosno punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok stranke ne

postave drugoga.

(protiv takva zaključka stranke imaju pravo posebne žalbe, ali žalba ne odgađa izvršenje)


14

UPRAVNO PRAVO

* i u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da

nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i koristi druge pravne

lijekove.

► Punomoćnik= osoba koja u ime i za račun stranke, u granicama dobivenih ovlaštenja poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka

- stranka odnosno njezin zz može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku, osim u radnjama u

kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

- i pored punomoćnika, sama stranka može davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno tražiti.

*stranka koja je prisutna kad njezin punomoćnik daje usmenu izjavu, može neposredno nakon dane izjave

izmijeniti ili opozvati izjavu svojeg punomoćnika.

* ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i

njezina punomoćnika, tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocijeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru

- punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi

nadripisarstvom.

(ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, tijelo će takvoj osobi uskratiti daljnje

zastupanje i o tome će odmah obavijestiti stranku).

- protiv zaključka o uskraćivanju zastupanja može se izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje

zaključka.

- punomoć se može dati pismeno ili usmeno u zapisnik (stavit će se zabilješka u spisu predmeta)

* stranka koja nije pismena ili se nije u stanju potpisati stavit će na pismenu punomoć umjesto potpisa otisak

kažiprsta.

ako se punomoć izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je i prisutnost 2 svjedoka koji će se potpisati na

punomoći.

- pravilnost punomoći:

ako je punomoć dana u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njezinu istinitost, može se narediti

da se podnese ovjerena punomoć.

pravilnost se ispituje ex offo, a nedostaci pismene punomoći uklanjaju se na način da se pozove

punomoćnik da otkloni nedostatke u određenom roku

punomoćnik s neurednom punomoći može poduzeti samo hitne radnje u postupku

(iznimno će mu službena osoba dopustiti da izvrši određenu radnju, ali će istovremeno narediti da

naknadno u određenom roku podnese odgovarajuću punomoć za tu radnju ili širu punomoć stranke).


15

UPRAVNO PRAVO

- sadržaj i opseg punomoći - mjerodavne su odredbe punomoći koja se može dati:

a) za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a

b) može se i vremenski ograničiti.

- punomoć ne prestaje smrću stranke, gubitkom njezine procesne sposobnosti ili promjenom njezina zz, ali

pravni sljednik stranke odnosno njezin novi zz može opozvati prijašnju punomoć.

- na pitanja u vezi s punomoći koja nisu uređena odredbama ovog Zakona na odgovarajući će se način

primjenjivati odredbe Zakona o parničnom postupku.

► Stručni pomagač - stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u

vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati obavijesti i savjete

- mora biti poslovno sposobna, ne smije se baviti nadripisarstvom

- ne zastupa stranku

KOMUNICIRANJE TIJELA I STRANAKA

► PODNESCI

podnesci su: zahtjevi, obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka, prijedlozi,

prijave, molbe, žalbe, prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe odnosno

organizacije obraćaju tijelima.

u pravilu se predaju neposredno ili

šalju poštom pismeno, ili se

usmeno priopćavaju na zapisnik, a

mogu se, ako nije drugačije propisano, izjavljivati i telegrafski.

kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari moguće.

podnesak se predaje tijelu nadležnome za primitak podneska, a

može se predati svakoga radnog dana u toku radnog vremena.

za usmene podneske koji nisu skopčani s rokom ili inače nisu neodgodivi može se odrediti da se

predaju samo u određene sate u toku radnog vremena (vrijeme za predaju takvih podnesaka

objavljuje svako tijelo u svojim prostorijama na vidljivom mjestu).

službena osoba koja primi podnesak dužna je i na usmeno traženje podnosioca potvrditi mu primitak

podneska (za tu se potvrdu ne plaća taksa)


16

UPRAVNO PRAVO

tijelo nije nadležno za primitak podneska :

kod neposrednog primitka i kod priopćenja na zapisnik, službena osoba tog tijela

upozorit će na to podnosioca i uputiti ga tijelu nadležnome za primitak.

o ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak primi,

službena osoba dužna je primiti takav podnesak odnosno usmeno

priopćenje.

o ako tijelo nađe da nije nadležno za rad o takvu podnesku, donijet će

zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti (dopuštena

žalba).

kod primitka poštom podnesak za čiji primitak nije nadležan, a nesumnjivo je koje je

tijelo nadležno za primitak, poslat će podnesak bez odgode nadležnom tijelu odnosno

sudu (npr. tužbu za pokretanje upravnog spora dostaviti će upravnom sudu) i o tome

obavijestiti stranku.

ako tijelo koje je dobilo podnesak ne može utvrditi koje je tijelo nadležno za rad o

podnesku, donijet će bez odgode zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog

nenadležnosti i zaključak odmah dostaviti stranci (dopuštena žalba).

podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

osobito treba sadržavati: oznaku tijela kojem se upućuje,

predmet na koji se odnosi,

zahtjev odnosno prijedlog,

tko je zastupnik ili punomoćnik, ako ga ima, te

ime i prezime i boravište (adresu) podnosioca odnosno zastupnika ili

punomoćnika.

podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak.

Iznimno, podnesak može potpisati umjesto podnosioca njegov bračni drug, koji od njegovih roditelja,

sin ili kći, ili odvjetnik koji je po ovlaštenju stranke sastavio podnesak.

(osoba koja je potpisala podnosioca dužna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu)

ako je nepismen ili se nije u stanju potpisati, potpisati će ga druga pismena osoba, koja će potpisati i

svoje ime i adresu

ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak koji sprečava postupanje po podnesku, ili je podnesak

nerazumljiv ili nepotpun, ne može samo zbog toga biti odbačen.

tijelo koje je primilo takav podnesak učinit će što treba da se nedostaci uklone i

odredit će podnosiocu rok u kojem je dužan to učiniti (to se može priopćiti podnosiocu

telefonski, a i usmeno ako se podnosilac zatekne kod tijela koje to priopćuje) - o

učinjenom priopćenju tijelo će staviti zabilješku na spisu.


17

UPRAVNO PRAVO

ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku, smatrat će se da je podnesak

bio od početka uredan.

ako podnosilac ne ukloni nedostatke u određenom roku, pa se zbog toga ne može po

podnesku postupati, smatrat će se da podnesak nije ni podnesen (tijelo donosi

zaključak protiv kojega se može izjaviti posebna žalba). Na tu posljedicu podnosilac

će se osobito upozoriti u pozivu za ispravak podneska.

ako podnesak sadrži više zahtjeva koji se moraju rješavati odvojeno, tijelo koje primi podnesak uzet

će u rješavanje zahtjeve za čije je rješavanje nadležan, a s ostalim zahtjevima postupit će kako je

gore navedeno.

► POZIVANJE tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna, a koja

boravi na njegovu području.

(u pravilu, pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka, ili radi

priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte i na drugi način pogodniji za osobu kojoj se priopćenje

ima učiniti)

Iznimno, na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja tijela koje vodi

postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakšava, a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću

dangubu za pozvanoga.

poziva se pismenim pozivom, ako posebnim propisima nije predviđen drugi način pozivanja.

sadržaj poziva : označit će se naziv organa koji poziva,

ime i prezime i adresa osobe koja se poziva,

mjesto, dan, a kad je to moguće i sat dolaska pozvanoga,

predmet zbog kojega se poziva i

u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vještak itd.), a

zatim i koja pomoćna i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti.

u pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna doći osobno ili može poslati punomoćnika koji

će je zastupati, a zatim će se upozoriti da je u slučaju spriječenosti da se odazove pozivu dužna

izvijestiti tijelo koje je izdalo poziv. Pozvani će se isto tako upozoriti na posljedice ako se ne odazove

pozivu, ili ne izvijesti daje spriječen doći.

u pozivu na usmenu raspravu stranka se može pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a može

se upozoriti i da može povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

kad to dopušta priroda stvari, može se ostvariti na volju pozvanoj osobi da mjesto osobnog dolaska

preda do određenog dana potrebnu pismenu izjavu.


18

UPRAVNO PRAVO

prigodom pozivanja tijelo će voditi računa da se osoba čija je prisutnost potrebna pozove da dođe u

vrijeme koje će najmanje ometati pozvanoga u obavljanju njegova redovnog posla.

nitko ne može biti pozvan da dođe u toku noći, osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama.

pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu.

ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kojega drugoga opravdanog razloga spriječena

doći, dužna je odmah nakon primitka poziva o tome izvijestiti tijelo koje je izdalo

poziv, a ako je razlog spriječenosti nastao kasnije, onda odmah nakon saznanja tog

razloga.

ako se osoba kojoj je poziv osobno dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne

opravda, može biti privedena, a pored toga i kažnjena nk do 5.000 dinara.

Te će se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo naznačeno da će se one

primijeniti.

ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali troškovi u postupku,

može se odrediti da te troškove snosi osoba koja je izostala.

Zaključak o privođenju, o izricanju kazne ili o plaćanju troškova donosi službena osoba koja vodi

postupak u suglasnosti sa službenom osobom ovlaštenom za rješavanje stvari, a kod zamoljenog

tijela - u suglasnosti s čelnikom tog tijela odnosno sa službenom osobom ovlaštenom za rješavanje u

sličnim stvarima.

Protiv tog zaključka dopuštena je posebna žalba.

ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije, tijelo će se obratiti

komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a može je i kazniti novčanom

kaznom, odnosno odrediti da snosi troškove.

► ZAPISNIK

sastavlja se o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku

* zabilješka (u pravilu a ne zapisnik) o manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje

nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o priopćenjima, službenim

opažanjima, usmenim uputama i nalazima, a i okolnostima koje se tiču samo unutarnjeg rada tijela

kod kojega se vodi postupak

potvrđuje ju službena osoba koja ju je stavila, uz oznaku datuma.


19

UPRAVNO PRAVO

* ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje po

skraćenom postupku, a kojima se udovoljava, već se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na

propisan način.

sadržaj zapisnika: *naziv tijela koje obavlja radnju,

*mjesto gdje se obavlja radnja,

*dan i sat kad se obavlja i

*predmet u kojem se ona obavlja i

*imena službenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili

punomoćnika.

*točan i kratak tok i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava

(ograničava se samo na ono što se tiče same stvari koja je predmet

postupka).

*navode se sve isprave koje su bilo u koju svrhu upotrijebljene na usmenoj

raspravi (prema potrebi, te se isprave prilažu zapisniku).

*izjave stranaka, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje sudjeluju u postupku,

a koje su značajne za donošenje rješenja upisuju se što točnije, a prema

potrebi i njihovim riječima.

*upisuju se i svi zaključci koji se u toku radnje donesu.

*ako se koje saslušanje obavlja preko tumača, označit će se na kojem je

jeziku saslušani govorio i tko je bio tumač.

vodi se u toku vršenja službene radnje

*ako se radnja ne može istog dana završiti, unijet će se svakog dana posebno u isti zapisnik ono što

je tog dana urađeno, i to će se propisno potpisati.

*ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku će se naznačiti da

je bilo prekida.

*ako su u toku radnje izrađeni ili pribavljeni planovi, skice, crteži, fotografije i tome slično, ovjerit će se

i priključiti zapisniku.

propisima se može odrediti da se zapisnik u određenim stvarima može voditi u obliku knjige ili drugih

sredstava evidencije.

mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati .

*mjesta koja su precrtana do zaključenja zapisnika moraju ostati čitljiva, i njih ovjerava svojim

potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

*u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati.

*dopuna u već zaključenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.

prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u

radnji postupka.

*te osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe.


20

UPRAVNO PRAVO

*na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili, ako

jesu, ukratko će se upisati sadržaj primjedaba.

zatim će zapisnik potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a na kraju će ga ovjeriti službena osoba

koja je rukovodila radnjom, a i zapisničar ako ga je bilo.

ako zapisnik sadrži saslušanje više osoba, svaka će se od njih potpisati ispod onog

dijela zapisnika gdje je upisana njezina izjava.

ako su vršena suočenja, dio zapisnika o tome potpisat će osobe koje su suočene.

ako osoba koja treba da potpiše zapisnik nije pismena, ili ne može pisati, potpisat će

je jedna pismena osoba, koja će staviti i svoj potpis (to ne može biti službena osoba

koja rukovodi radnjom postupka ni zapisničar)

ako neka osoba neće da potpiše zapisnik, ili se udalji prije zaključenja zapisnika, to

će se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojega je potpis uskraćen.

ako se zapisnik sastoji od više listova, oni će se označiti rednim brojevima, svaki list će na kraju

ovjeriti svojim potpisom službena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba čija je izjava upisana

na kraju lista.

dopune već zaključenog zapisnika ponovno će se potpisati i ovjeriti.

zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama jest javna isprava.

zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje

je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

dopušteno je dokazivati netočnost zapisnika.

kad u upravnom postupku rješava kolegijalno tijelo, o vijećanju i glasanju sastavlja se poseban

zapisnik.

kad je u postupku o žalbi jednoglasno odlučeno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijećanju i glasanju,

već se o tome može staviti samo zabilješka na spisu.

u zapisnik o vijećanju i glasanju upisuje se, osim podataka o osobnom sastavu kolegijalnog organa,

oznaka predmeta o kojem se radi i kratak sadržaj onoga što je riješeno, a i odvojena mišljenja ako ih

je bilo.

taj zapisnik potpisuje osoba koja predsjeda i zapisničar

kad u upravnom postupku rješava Hrvatski sabor i tijela lokalne samouprave ili njihovo kolegijalno

izvršno tijelo, neće se voditi poseban zapisnik o vijećanju i glasanju, već će se zaključak donesen u

upravnoj stvari unijeti u zapisnik kao i ostali zaključci tih tijela.


21

UPRAVNO PRAVO

► RAZGLEDANJE SPISA I OBAVIJESTI O TOKU POSTUPKA

razgledavanje spisa:

stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise.

svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes i društvene organizacije i stručna udruženja ako za to postoji opravdan interes imaju pravo razgledati spise i da o svojem trošku

prepiše pojedine spise

razgledanje i prepisivanje spisa vrši se pod nadzorom određene službene osobe.

Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa može se staviti i usmeno.

organ može tražiti od osobe da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloži postojanje svojega pravnog

interesa.

ne mogu se razgledati ni prepisivati : zapisnik o vijećanju i glasanju,

službeni referati i nacrti rješenja, a

ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi,

ako bi se time mogla omesti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom

interesu jedne stranke ili trećih osoba.

obavijesti o toku postupka:

stranka i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes u predmetu, a i zainteresirani

državni organi, imaju pravo obavještavati se o toku postupka.

protiv odbijanja zahtjeva iz prethodnih stavaka dopuštena je posebna žalba i kad zaključak nije izdan

napismeno.

(žalba se može izjaviti odmah)

DOSTAVA

□ posebna procesna radnja koja ima za svrhu da se pismeno preda osobi kojoj je namijenjeno – značenje

ove procesne radnje ogleda se u tome što od trenutka pravilne dostave nastaju važne pravne posljedice:

upravni akt počinje proizvoditi pravne učinke tek trenutkom dostavljanja

- trenutkom dostavljanja stranci rješenja, ono postaje izvršno, ako žalba nije dopuštena ili ne odgađa

izvršenje

- rok za žalbu računa se od dana dostavljanja prijepisa odluke

zbog navedenih razloga zakonom su normirana sva najvažnija pitanja dostavljanja


22

UPRAVNO PRAVO

□ pravilo je da se dostavlja obavlja preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe.

iznimno osoba može biti pozvana radi primitka pismena, kad to zahtijeva priroda ili značenje pismena

koje se ima uručiti.

□ dostava se obavlja samo radnim danom, i to danju.

iz osobito važnih razloga odrediti da se dostava izvrši i u nedjelju ili na dan državnog praznika, a i noću ako

je to neodgodivo.

□ dostava poštom može se obavljati i u nedjelju i na dan državnog praznika.

□ dostava se obavlja, u pravilu, u stanu, u poslovnoj prostoriji ili radionici gdje je zaposlena osoba kojoj se

dostava ima izvršiti, a odvjetniku - u njegovu odvjetničkom uredu.

izvan ovih prostorija dostava se može izvršiti samo ako na to pristane osoba kojoj se dostava vrši,

a ako tih prostorija nema, može se takvoj osobi izvršiti dostava gdje god se ona zatekne.

□ ZUP razlikuje:

1) posredna dostava

* kad se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu, dostava se obavlja predajom

pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva, a

ako se ni oni ne zateknu, onda nadstojniku kuće ili susjedu, ako oni na to pristanu.

* ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne

zatekne, dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi

pismeno.

Dostava odvjetniku može se izvršiti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu.

! dostava na ove načine ne može se izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim

interesom.

* ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu

pismeno na vrijeme predati, vratit će se pismeno organu koji ga je izdao, uz naznaku gdje se odsutni

nalazi.

* ako se dostava ne može izvršiti na navedene načine, a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima

izvršiti odsutna, dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu jedinice lokalne samouprave na čijem

se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja, ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se

dostava obavlja preko pošte.


23

UPRAVNO PRAVO

Na vratima stana, poslovne prostorije ili radionice osobe kojoj se dostava ima izvršiti dostavljač će pribiti

pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi.

Na priopćenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti dostavljač će označiti razlog takve dostave, a i dan

kad je priopćenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis.

O izvršenoj dostavi obavijestit će se organ koji je naredio dostavu

Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata.

Kasnije oštećenje ili uništenje tog priopćenja nema utjecaja na valjanost dostave.

* ako je boravište osobe kojoj se dostava ima izvršiti i pored istraživanja ostalo nepoznato, tijelo koje je

izdalo pismeno postavit će toj osobi privremenog zastupnika i njemu će predati pismeno.

2) obvezna osobna dostava

* dostava se mora izvršiti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno:

a) kad je takva dostava određena ovim Zakonom ili drugim propisom,

b) kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produžavati, ili

c) kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu.

* Smatra se da je izvršena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u

odvjetničkom uredu.

* kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji, radionici, ili

se u odvjetničkom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavljač će se obavijestiti

kad i na kojem je mjestu može naći, pa će joj kod koje od osoba predviđenih po pravilima o posrednoj

dostavi, ostaviti pismenu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom

mjestu radi primanja pismena.

Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti, dostavljač će postupiti po

pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena samoj stranci.

3) posebni slučajevi dostave

a) dostava zz i punomoćniku - ako ih stranka ima, dostava im se obavlja na način naveden pod 1) i 2)

- ako više stranaka imaju zajedničkoga zz ili punomoćnika u istom predmetu, dostava se za sve njih

obavlja tome zz odnosno punomoćniku

- ako stranka ima više punomoćnika, dovoljno je da se dostava izvrši samo jednom od njih.

b) dostava punomoćniku za primanje pismena

– stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju.

* kad stranka obavijesti o tom ovlaštenju tijelo koje vodi postupak, tijelo će obavljati sve dostave

tom punomoćniku (punomoćnik za primanje pismena).

* punomoćnik je dužan svaki akt bez odgode poslati stranci.


24

UPRAVNO PRAVO

- ako bi neposredna dostava stranci, punomoćniku ili zz znatno odugovlačila postupak, službena

osoba koja vodi postupak može naložiti stranci da u određenom predmetu, a u određenom roku,

postavi u sjedištu tijela punomoćnika za primanje pismena.

Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, tijelo može stranci postaviti privremenog zastupnika.

- kad se stranka ili njezin zz nalaze u inozemstvu, a nemaju punomoćnika u RH, pozvat će se

prilikom dostave prvog pismena da u određenom roku postave punomoćnika ili punomoćnika za

primanje pismena, i upozorit će se da će im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomoćnika,

postaviti ex offo punomoćnik za primanje pismena odnosno privremeni zastupnik.

* dostavom se smatra da je izvršena stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.

- kad više stranaka koje u postupku zajednički sudjeluju s istovjetnim zahtjevima nemaju

zajedničkog punomoćnika, dužne su prilikom prve radnje u postupku prijaviti tijelu zajedničkog

punomoćnika za primanje pismena, po mogućnosti takva koji stanuje u sjedištu tijela.

Dok ne prijave zajedničkog punomoćnika za primanje pismena, smatrat će se za takva

punomoćnika ona stranka između njih koja je na prvome zajedničkom podnesku prva potpisana ili

označena.

Ako se na takav način ne može odrediti punomoćnik, službena osoba koja vodi postupak može

odrediti za punomoćnika bilo koju od tih stranaka.

Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama službena osoba

može odrediti više takvih punomoćnika i označiti koju će od stranaka svaki od njih zastupati.

* zajednički punomoćnik za primanje pismena dužan je bez odgode obavijestiti sve stranke o

pismenu koje je za njih primio i omogućiti im da pregledaju, prepišu i ovjere pismeno, koje, u

pravilu, on treba čuvati.

* u pismenu koje se dostavlja punomoćniku za primanje pismena označit će se sve osobe za koje se

dostava obavlja.

c) dostava državnim tijelima, ustanovama i dr. pravnim osobama - obavlja se predajom pismena

službenoj osobi odnosno osobi određenoj za primanje pismena, ako za pojedine slučajeve

nije drugačije propisano.

- ako dostavljač u određenome

radnom vremenu ne nađe osobu određenu za primanje pismena, predaju pismena može

izvršiti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu odnosno organizaciji koja se zatekne u

njihovim prostorijama.


25

UPRAVNO PRAVO

d) dostava ostalim osobama* osobama i PO u inozemstvu, kao i stranim državama, međ. organizacijama i osobama koje uživaju

diplomatski imunitet, dostava se obavlja preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne

poslove, ako međ. ugovorima nije drugačije određeno.

dostava izvoda iz matičnih knjiga, svjedodžaba, potvrda i drugih pismena izdanih na zahtjev stranke

može se obavljati neposredno.

dostava ostalih pismena obavlja se preko odgovarajućih diplomatskih i konzularnih predstavništava

u inozemstvu.

* osobama koje su lišene slobode dostava se obavlja preko uprave ustanove u kojoj se nalaze.

e) dostava javnim priopćenjem* ako se radi o većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostava će se

izvršiti putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela koje je pismeno izdalo.

Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj

ploči, ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi duži rok.

* pored objavljivanja na oglasnoj ploči, tijelo može objaviti priopćenje i u novinama odnosno drugim

sredstvima javnog informiranja ili na koji drugi uobičajeni način.

□ Odbijanje primitka - ako osoba kojoj je pismeno upućeno odnosno odrasli član njezina domaćinstva odbije bez zakonskog

razloga primiti pismeno, ili to učini osoba zaposlena u državnom organu, ustanovi ili drugoj pravnoj

osobi ili u odvjetničkom uredu, odnosno ako to učini osoba koju su za primitak pismena odredili

naselje, grupa osoba i dr.,

dostavljač će pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj dotična osoba stanuje

odnosno gdje je zaposlena, ili će pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije.

- u tom slučaju dostavljač će zabilježiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja primitka, a i mjesto gdje

je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostava izvršena.

□ Promjena stana:

a) kad stranka ili njezin zz u toku postupka promijeni svoje prebivalište ili stan, dužni su o tome odmah

obavijestiti tijelo koje vodi postupak.

*ako oni to ne učine, a dostavljač i pored istraživanja ne može saznati kamo su se odselili, tijelo će

odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na

oglasnoj ploči tijela koje vodi postupak.

*dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od dana pobijanja pismena na oglasnoj ploči

tijela koje vodi postupak.


26

UPRAVNO PRAVO

b) kad punomoćnik odnosno punomoćnik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje

prebivalište ili stan, a ne obavijesti o tome tijelo koje vodi postupak, dostava će se izvršiti kao da

punomoćnik nije ni postavljen.

□ Dostavnica (potvrda o izvršenoj dostavi):- uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave

- potpisuje ju primalac i dostavljač.

- primalac će na dostavnici sam slovima naznačiti dan primitka.

- ako je primalac nepismen ili se ne može potpisati, dostavljač će na dostavnici naznačiti njegovo ime i

dan predaje i stavit će napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis.

- ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan

predaje, i time se smatra da je dostava izvršena.

- ako je dostava izvršena kojoj od osoba navedenih u članku 84. ovog Zakona, dostavljač će na

dostavnici naznačiti osobu kojoj je pismeno predano i odnos te osobe prema osobi kojoj se dostava

imala izvršiti.

- ako dostava nije izvršena osobno dostavljač će na dostavnici naznačiti osobu kojoj je pismeno

predano i odnos te osobe prema osobi kojoj se dostava imala izvršiti.

□ Greške u dostavi - ako pri dostavi bude učinjena greška, smatrat će se da je dostava izvršena onog dana

za koji se utvrdi daje osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

- ako je dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i drugim sredstvima.

ROKOVI

● vremensko razdoblje unutar kojega se poduzimaju izvjesne procesne radnje u upravnom postupku

● mogu biti:

1) zakonski – trajanje određeno zakonom ili drugim propisom, ne mogu ga mijenjati ni službena osoba ni

stranke; neproduživi

rokovi koje određuje službena osoba – na temelju zakonskog ovlaštenja određuje ih obzirom na

okolnosti slučaja; ako nisu određeni zakonom ili dr. propisom - produživi

2) subjektivni – početak roka zavisi od saznanja ovlaštene osobe za događaj koji je relevantan za njihovo

računanje, ili od stjecanja mogućnosti da ta osoba poduzme procesnu radnju

objektivni – od nastupanja relevantne činjenice nezavisno od saznanja za tu činjenicu


27

UPRAVNO PRAVO

3) prekluzivni – propušanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te

procesne radnje

dilatorni - radnja se može poduzimati tek istekom roka (npr. šutnja administracije)

● računaju se na:

a) dane – kad je rok određen po danima, dan u koji je dostava ili priopćenje izvršeno, odnosno u koji

pada događaj od kojega treba računati trajanje roka, ne uračunava se u rok, već se za početak roka

uzima prvi idući dan

b) mjesece

c) godine

kad je rok određen po mjesecima odnosno godinama završava istekom onog dana mjeseca /godine

koji po svojem broju odgovara danu kad je dostava ili priopćenje izvršeno, odnosno danu u koji pada

događaj od kojeg se računa trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se

završava posljednjeg dana tog mjeseca

*završetak roka može se označiti i stanovitim kalendarskim danom.

● početak i tok rokova ne sprečavaju nedjeljni dani i dani državnih praznika.

ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan državnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod

kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.

● podnesak je podnesen u roku ako je prije nego što rok istekne stigao organu kojem je imao biti predan.

kad je podnesak upućen poštom preporučeno ili telegrafskim putem, dan predaje pošti smatra se kao dan

predaje tijelu kojem je upućen.

za osobe koje se nalaze u oružanim snagama dan predaje podneska odgovarajućoj komandi smatra se kao

dan predaje tijelu kojem je upućen.

za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se nalaze smatra se kao dan

predaje tijelu kojemu je upućen.

● ako je nadležno tijelo odredilo dan kad će se raspravljati o podnesku koji je stranka dužna podnijeti, pa

pozvao stranku da podnesak dostavi do određenog dana, tijelo je dužno uzeti u razmatranje podnesak koji je

primljen prije početka raspravljanja.


28

UPRAVNO PRAVO

POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE (Povraćaj u prijašnje stanje)= procesnopravno sredstvo koje omogućava stranci da od sebe otkloni štetne posljedice nastale zbog toga što je iz opravdanih razloga propustila da u propisanom roku izvrši određenu radnju

ZUP će dopustiti stranci na njezin prijedlog:

1. ako je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvrši neku radnju postupka, pa je zbog tog

propuštanja isključena od obavljanja te radnje, ili

2. ako je iz ona iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno

predala nenadležnom tijelu, ili

3. ako je stranka očitom greškom prekoračila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela

najkasnije za 3 dana nakon isteka roka, ako bi stranka zbog zakašnjenja izgubila neko pravo.

● u prijedlogu je stranka dužna iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu

radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima

(prijedlog se ne može temeljiti na okolnosti koju je tijelo već ranije ocijenilo kao nedovoljnu za produženje roka

ili odgađanje rasprave).

● ako se povrat traži zbog toga što je propušteno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priložiti i taj

podnesak.

● prijedlog se podnosi u subjektivnom roku od 8 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je

uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kad je to

saznala;

nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat.

● povrat se ne može tražiti zbog propuštanja roka za povrat i za obnovu postupka

● prijedlog se podnosi tijelu kod kojega je trebalo izvršiti propuštenu radnju (odlučuje zaključkom).

nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka.

ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji općepoznate, nadležno tijelo može odlučiti o prijedlogu bez

izjašnjenja protivne stranke.

*protiv zaključka kojim se dopušta povrat nije dopuštena žalba, osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji

je nepravovremeno podnesen ili je nedopušten

*protiv zaključka kojim je kao nepravovremen odbačen prijedlog za povraćaj u prijašnje stanje dopuštena je

posebna žalba samo kad je zaključak donio 1º tijelo

*protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povrat dopuštena je posebna žalba samo ako je zaključak

donio 1º tijelo


29

UPRAVNO PRAVO

*protiv zaključka o prijedlogu za povrat nije dopuštena posebne žalba ako je zaključak donio 2º tijelo

● prijedlog ne zaustavlja tok postupka, ali tijelo nadležno za odlučivanje o prijedlogu može privremeno

prekinuti postupak dok zaključak o prijedlogu ne postane konačan.

● kad je povrat dopušten, postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja, a poništavaju

se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem.

ODRŽAVANJE REDA

● službena osoba koja rukovodi radnjom postupka dužna je brinuti se o održavanju reda pri radu (opominje i

određuje što je potrebno da se red održi)

● osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe.

● osoba koja i pored opomene ometa rad ili učini nepristojnost pri vršenju radnje postupka, može biti

udaljena

ako bude udaljena stranka koja nema punomoćnika, ili ako bude udaljen punomoćnik čiji vlastodavac nije

prisutan, službena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat će osobu koja se udaljava da postavi svojeg

punomoćnika – ako to ne učini, može se odgoditi radnja na njen trošak ili joj postaviti punomoćnika za tu

radnju

● za teže narušenje reda ili krupniju nepristojnosti, pored udaljenje može se kazniti nk do 5.000,00 kn (to ne

isključuje kaznenu ili disciplinsku odgovornost)

● protiv zaključka o kazni može se izjaviti posebna žalba (ne odgađa izvršenje)

TROŠKOVI POSTUPKA

● jesu: posebni izdaci u gotovom novcu tijela koje vodi postupak, kao što su putni troškovi službenih osoba,

izdaci za svjedoke, vještake, tumače, uviđaj, oglase i sl., a koji su nastali provođenjem postupka o nekoj

upravnoj stvari,

● snosi ih:

1) u pravilu onaj koji je cijeli postupak izazvao.2) troškove koje neka osoba koja sudjeluje u postupku uzrokuje svojom krivnjom ili obiješću troškove

pojedinih radnji u postupku, dužna ih je snositi ta osoba.

3) državno tijelo koje je postupak pokrenulo ex offo, a okončan povoljno za stranku; snosi troškove

stranke i druge osobe u postupku uzrokovane postupkom pokrenutim ex offo ili u općem interesu, a

koji stranka odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponašanjem


30

UPRAVNO PRAVO

● svaka stranka snosi, u pravilu, sama svoje troškove uzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja,

danguba, izdaci na takse, za pravno zastupanje i stručno pomaganje.

● kad u postupku sudjeluju 2 stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima,

*stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci

naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku.

*ako je u takvu slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom, ona je dužna

naknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno djelu svojeg zahtjeva s kojim nije uspjela.

*stranka koja je obiješću uzrokovala protivnoj stranci troškove u postupku, dužna je ovoj te troškove

naknaditi.

● troškovi za pravno zastupanje naknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i

opravdano.

● zahtjev za naknadu troškova mora biti stavljen na vrijeme, tako da tijelo koje vodi postupak može o njemu

odlučiti u rješenju. (u protivnom, stranka gubi pravo na naknadu troškova; a o čemu ju je službena osoba

dužna upozoriti)

● svaka stranka snosi svoje troškove postupka koji je završen nagodbom, ako u nagodbi nije drugačije

određeno.

● troškove postupka u vezi s izvršenjem:

a) snosi izvršenik.

b) ako se ti troškovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka na čiji je prijedlog izvršenje provedeno.

● unaprijed polaganje potrebnog iznosa za pokriće troškova - ako se postupak pokreće na zahtjev stranke, a

sa sigurnošću se može predvidjeti da će izazvati posebne izdatke u gotovom novcu, tijelo koje vodi postupak

može zaključkom odrediti da stranka unaprijed položi potreban iznos za pokriće tih troškova.

Ako stranka ne položi taj iznos u određenom roku, tijelo može odustati od izvođenja tih dokaza ili obustaviti

postupak, osim ako produženje postupka zahtijeva javni interes.

● odluka o troškovima - u rješenju kojim se postupak završava tijelo koje donosi rješenje određuje tko snosi

troškove postupka, njihov iznos i kome se i u kojem roku imaju isplatiti.

mora se navesti da li će onaj tko snosi troškove morati nadoknaditi troškove drugoj

stranci

ako troškove snosi više osoba, troškovi će se između njih razdijeliti na jednake

dijelove odnosno u odgovarajućem razmjeru.

- ako ne odluči u rješenju, navest će da će o troškovima donijeti poseban zaključak.

● svjedoci, vještaci, tumači i službene osobe imaju pravo na naknadu troškova putovanja, izdataka izazvanih

bavljenjem u mjestu, a ako im zarada za to vrijeme ne pripada, imaju pravo još i na naknadu izgubljene

zarade. Pored naknade, vještaci i tumači imaju pravo i na posebnu nagradu.


31

UPRAVNO PRAVO

(zahtjev postaviti prigodom saslušanja, vještačenja; zaključak na koji je dopuštena žalba)

● Oslobođenje od plaćanja troškova - o

- tijelo koje vodi postupak može osloboditi stranku od snošenja troškova u cijelosti ili djelomično,- ako nađe da ona ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje sebe i svoje

obitelji.

- tijelo donosi zaključak o tome na prijedlog stranke, na temelju uvjerenja o njezinu imovnom stanju

koje je izdalo nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave.

- odnosi se na oslobođenje od taksa, izdataka tijela koje vodi postupak, kao što su putni troškovi

službenih osoba, izdaci za svjedoke, vještake, tumače, uviđaj, oglase i sl., a i na oslobođenje od

polaganja osiguranja za troškove.

- strani državljani oslobodit će se snošenja troškova samo uz uvjet uzajamnosti (u slučaju sumnje o

postojanju uzajamnosti, objašnjenje daje organ uprave nadležan za inozemne poslove)

- zaključak o oslobođenju može ukinuti tijelo koje vodi postupak ako utvrdi da više ne postoje razlozi

zbog kojih je stranka bila oslobođena snošenja troškova.


32

UPRAVNO PRAVO

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

POKRETANJE POSTUPKA

● pokreće nadležno tijelo:

1. ex offo - kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis i

kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojeće činjenično stanje, treba radi zaštite javnog

interesa pokrenuti upravni postupak

- uzima u obzir i eventualne predstavke građana i organizacija i upozorenje tijela.

2. u povodu zahtjeva stranke (radi priznavanja određenog prava) - u stvarima u kojima je po zakonu ili

po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog postupka potreban zahtjev

stranke nadležno tijelo može pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji

takav zahtjev.

- ako tijelo nađe da nema uvjeta za pokretanje, donosi zaključak (žalba

dopuštena)

*postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka.

● spajanje stvari u jedan postupak – spajanje 2 ili više upravnih stvari u 1 postupak jest mogućnost u

upravnom postupku koja je predviđena sa svrhom da se ostvari načelo ekonomičnosti i djelotvornosti

postupka

- ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj upravnoj

osnovi, i

- ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno, može se pokrenuti i voditi

jedan postupak i onda kad se radi o pravima i obvezama više stranaka.

- uz iste uvjete 1 stranka ili više stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i više različitih zahtjeva.

- putem javnog priopćavanja može pokrenuti postupak prema većem broju osoba koje tijelu nisu

poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati položaj stranaka, ako se radi o bitnom

istom zahtjevu prema svima njima (svaka stranka nastupa samostalno)

- zaključak (dopuštena žalba, osim ako je zaključak donijelo 2º tijelo)

● izmjena zahtjeva - stranka može do donošenja rješenja u 1º proširiti stavljeni zahtjev, ili

umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi, uz

uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju.


33

UPRAVNO PRAVO

- ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva, donijet će o tome zaključak

(dopuštena je žalba)

● odustanak od zahtjeva - stranka može odustati od svojeg zahtjeva u toku cijelog postupka.

a) kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke, a stranka odustane od svojeg zahtjeva,

tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja.

O tome će biti obaviještena protivna stranka, ako je ima.

Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka,

nadležno tijelo produžit će vođenje postupka.

* izričiti odustanak – stranka odustaje do svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak.

(dok tijelo koje vodi postupak ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka

može opozvati svoj odustanak od zahtjeva).

prešutni odustanak - pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom

od zahtjeva samo kad je to zakonom određeno.

* ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donošenja 1º rješenja, a prije isteka roka za žalbu,

zaključkom o obustavi postupka poništava se 1º rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili

djelomično pozitivno riješen.

ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene žalbe, a prije nego što joj je dostavljeno

rješenje doneseno u povodu žalbe, zaključkom o obustavi postupka poništava se 1º rješenje kojim je

zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelomično, ako je stranka u cijelosti odustala od

svojeg zahtjeva.

* stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja

postupka, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

b) kad je postupak pokrenut ex offo, tijelo može obustaviti postupak.

Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i na zahtjev stranke, postupak će se nastaviti ako

stranka to zahtijeva.

Protiv zaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena je posebna žalba.

● nagodba

– oblik dispozitivne radnje stranaka putem koje može doći do okončanja upravnog postupka

– moguća samo ako u postupku sudjeluju 2 stranke ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima

– službena osoba koja vodi postupak nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode,

potpuno ili barem u pojedinim spornim točkama.


34

UPRAVNO PRAVO

– mora biti uvijek jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa, javnog morala ili

pravnog interesa trećih osoba (službena osoba koja vodi postupak mora na to paziti ex offo).

Ako se utvrdi da bi nagodba bila na štetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa

trećih osoba, tijelo koje vodi postupak neće prihvatiti da se zaključi nagodba, i o tome će

donijeti poseban zaključak.

– upisuje se u zapisnik - nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog zapisnika o

nagodbi potpišu zapisnik (ovjeren prijepis zapisnika predat će se strankama ako ga traže)

– ima snagu izvršnog rješenja donesenoga u upravnom postupku.

– tijelo pred kojim je zaključena nagodba donijet će zaključak kojim će prema potrebi postupka

obustaviti u cijelosti ili djelomično (ako zaključak nije u skladu s nagodbom, dopuštena je

žalba).

.

POSTUPAK DO DONOŠENJA RJEŠENJA

● moraju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese

– to se može izvršiti:

1) u skraćenom postupku ili

2) u posebnome ispitnom postupku.

● službena osoba koja vodi postupak može u toku cijelog postupka upotpunjavati činjenično stanje i izvoditi

dokaze i o onim činjenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene.

● činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev stranka je dužna iznijeti točno, istinito i određeno.

- dokazuju se činjenice koje nisu općepoznate

(ako stranka nije podnijela dokaze, organ neće odbaciti zahtjev, već će nastaviti postupak i riješiti

upravnu stvar)

- stranka daje svoju izjavu, u pravilu, usmeno, a može je dati i pismeno.

- ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije sudjelovala u postupku kao stranka, pa

zahtijeva da sudjeluje u postupku kao stranka, službena osoba koja vodi postupak ispitat će njezino

pravo da bude stranka i o tome donijeti zaključak (protiv zaključka kojim se ne priznaje to svojstvo

dopuštena je posebna žalba)

● službena osoba koja vodi postupak dužna je po potrebi upozoriti stranku na njezina prava u postupku i da

joj ukazuje na pravne posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku.


35

UPRAVNO PRAVO

► Skraćeni postupak – tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:

1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na podlozi kojih se može utvrditi

stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica ili činjenica koje su

organu poznate;

2) ako se stanje stvari može utvrditi na podlozi službenih podataka kojima tijelo raspolaže, a nije

potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa;

3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje

nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju, pa su činjenice ili okolnosti učinjene

vjerojatnima, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;

4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati, a činjenice na

kojima rješenje treba da bude utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima.

► Poseban ispitni postupak - provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su

značajne za razjašnjenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti za razjašnjenje stvari ili radi davanja

strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.

(provodi se kada ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku)

● tok ispitnog postupka određuje, prema okolnostima pojedinog slučaja, službena osoba koja vodi

postupak, držeći se odredaba ovog Zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi – tzv. arbitrarni

red.

U ovim granicama službena osoba koja vodi postupak osobito:

- određuje koje se radnje u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenja za njihovo izvršenje,

- određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršiti ako oni nisu

propisani zakonom,

- određuje usmene rasprave i saslušanja, a i sve što je potrebno za njihovo održavanje,

- odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima te

- odlučuje o svim prijedlozima i izjavama.

● stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne

podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese.

stranka može iznositi činjenice koje mogu biti od utjecaja za rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se

ne slažu s njezinim navodima.

ima pravo sve do donošenja rješenja dopunjavati i objašnjavati svoja tvrđenja, a ako to čini nakon održane

usmene rasprave, dužna je opravdati zbog čega to nije učinila na raspravi.


36

UPRAVNO PRAVO

● službena osoba koja vodi postupak dužna je pružiti mogućnost stranci:

- da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i

ponuđenim dokazima,

- da sudjeluje u izvođenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima

preko službene osobe koja vodi postupak, a s njezinom dozvolom i neposredno, te

- da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni.

Nadležno tijelo neće donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i

okolnostima na kojima treba da se temelji rješenje, a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se

izjasni.

Prethodno pitanje = pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, za čije je rješavanje nadležan sud ilikoje drugo tijelo, a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja nemože riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka

Tijelo može:

- pod uvjetima ZUP-a sam raspraviti to pitanje (rješenje takva pitanja ima pravni učinak samo u

stvari u kojoj je to pitanje riješeno), ili

- postupak prekinuti dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi (zaključak, dopuštena žalba osim ako

je donijelo 2º tijelo).

Mora prekinuti postupak kad se PP odnosi na postojanje kd, na postojanje braka, na utvrđivanje očinstva, ili

kad je to zakonom određeno.

Kad se prethodno pitanje odnosi na kd, a nema mogućnosti za kazneno gonjenje, tijelo koje vodi postupak

raspravit će i to pitanje.

Dakle, u pitanju postojanja kd i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je

pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim.

● Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje, a

a) postupak za rješenje prethodnog pitanja koji se može voditi samo ex offo još nije pokrenut kod

nadležnog tijela, on će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak o tom pitanju.

b) u stvari u kojoj se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće u povodu zahtjeva stranke, tijelo

koje vodi upravni postupak može zaključkom naložiti jednoj od stranaka da u cilju rješenja prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka, određujući joj rok u kojem je

dužna to učiniti, te da mu o podnesenom traženju podnese dokaz.


37

UPRAVNO PRAVO

Pri tome će tijelo koje vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice propuštanja. Rok za

traženje pokretanja postupka za rješenje prethodnog pitanja počinje teći od dana konačnosti

zaključka.

Ako stranka ne podnese u određenom roku dokaz da je od nadležnog tijela tražila pokretanje

postupka o prethodnom pitanju, smatrat će se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od

njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit će postupak.

● nastavak prekinutog postupka zbog rješavanja PP kod nadležnog tijela:

- pošto rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno.

- može nastaviti ex offo i u slučaju kad se ocijeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje

prethodnog pitanja kod nadležnog tijela

USMENA RASPRAVA

- jedna od najvažnijih procesnih radnji u ispitnom postupku

- određuje ju službena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke,

- u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari,

- a mora je odrediti:

1) u stvarima u kojima sudjeluju 2 stranke ili više stranaka s protivnim interesima, ili

2) kad se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka.

- usmena rasprava je javna

- javnost se može isključiti za cijelu raspravu ili dio:

1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti;

2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja rasprave;

3. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji;

4. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu,

profesionalnu, znanstvenu ili umjetničku tajnu.

prijedlog za isključenje javnosti može staviti i zainteresirana osoba.

isključenju javnosti donosi se zaključak koji mora biti obrazložen i javno objavljen.

javnost se ne može isključiti pri priopćavanju rješenja

isključenje se ne odnosi se na stranke, njihove punomoćnike i stručne pomagače.

službena osoba koja vodi postupak može dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost

isključena prisustvuju pojedine službene osobe, znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za

njihovu službu odnosno znanstveni rad.

službena osoba koja vodi postupak upozorit će te osobe da su dužne čuvati kao tajnu ono što

budu na raspravi saznale.


38

UPRAVNO PRAVO

- načelo ekonomičnosti traži da se rasprava održava bez odugovlačenja, odlaganja ili prekidanja, o čemu

se treba brinuti službena osoba koja vodi postupak

- sudionicima u postupku mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dođu

na vrijeme i bez izvanrednih troškova. Pozvanim osobama ostavit će se, u pravilu, 8 dana od dostave

poziva do dana rasprave.

- tijelo koje vodi postupak dužno je i javno objaviti određivanje usmene rasprave:

1. kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti,

2. kad postoji vjerojatnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke, ili

3. kad to nalažu drugi slični razlozi.

Javna objava rasprave treba sadržavati sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedinačnom pozivu te

poziv da na raspravu dođe svatko tko smatra da se stvar tiče njegovih pravno zaštićenih interesa.

- održati će se, u pravilu, u sjedištu tijela koje vodi postupak.

u mjestu izvan sjedišta tog tijela održati će se ako je: potrebno izvršiti uviđaj ili je to

potrebno zbog znatnog smanjenja troškova i zbog

temeljnijega, bržega ili jednostavnijeg raspravljanja

stvari.

- tijek rasprave u potpunosti je u rukama voditelja postupka:

službena osoba koja vodi postupak dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od

pozvanih osoba prisutne, a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni.

ako neka od stranaka koja još nije saslušana nije došla na raspravu, a nije utvrđeno da joj je poziv pravilno dostavljen, službena osoba koja vodi postupak odgodit će raspravu,

osim u slučaju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.

ako na usmenu raspravu ne dođe stranka po čijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari može se pretpostaviti da je stranka

prijedlog povukla, tijelo koje vodi postupak obustavit će postupak. Protiv zaključka o tome

dopuštena je posebna žalba.

Ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao

nastaviti po službenoj dužnosti, službena osoba će, prema okolnostima slučaja, provesti raspravu bez te

osobe, ili će je odgoditi.


39

UPRAVNO PRAVO

*ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, službena

osoba koja vodi postupak može provesti raspravu i bez nje, a može na njezin trošak i odgoditi usmenu

raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari.

- na usmenoj raspravi treba da se raspravi i utvrdi ono što je predmet ispitnog postupka.

- nastavak rasprave – ako se predmet ne može raspraviti na 1 raspravi, službena osoba koja vodi

postupak prekinut će raspravu i zakazati što prije njezin nastavak.

DOKAZIVANJE = procesna radnja koja se provodi radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica za rješenje stvari koja je predmet postupka (pravno relevantne činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima)

● dokaz je procesno sredstvo koje služi za stjecanje pravilne predodžbe o činjenicama koje se utvrđuju

kao dokazno sredstvo upotrijebit će se sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara

pojedinom slučaju, kao što su isprave odnosno mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija,

svjedoci, izjava stranke, vještaci, uviđaj.

● da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne, odlučuje službena osoba koja vodi postupak, prema tome da li ta

činjenica može imati utjecaja na rješavanje stvari.

Dokazi se u pravilu izvode pošto se utvrdi što je u činjeničnom pogledu sporno ili što treba dokazivati – dokazuju se u pravilu: sporne činjenice i činjenice koje su pravno relevantne

● Ne treba dokazivati:

1) činjenice koje su općepoznate.

2) činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja, ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih

činjenica, ako zakonom nije drugačije određeno.

3) pravna pravila čija primjena dolazi u obzir, jer za organ koji vodi postupak vrijedi sudsko

načelo iura novit curia

● Ako je dokazivanje pred tijelom koje vodi postupak neizvodljivo, skopčano s nerazmjernim troškovima ili s

velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim tijelom.

● Kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno

dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju (činjenice i okolnosti koje su učinjene vjerojatnima),

izvođenje dokaza u tom cilju nije vezano za odredbe ovog Zakona o izvođenju dokaza.

●Ako tijelu koje rješava o stvari nije poznato pravo koje važi u stranoj državi, može se obavijestiti o tome kod

tijela uprave nadležnog za poslove pravosuđa.

Tijelo koje rješava o stvari može od stranke zatražiti da podnese javnu ispravu izdanu od nadležnoga

inozemnog tijela kojom se potvrđuje koje pravo važi u stranoj državi.


40

UPRAVNO PRAVO

Dopušteno je dokazivanje stranog prava protivno takvoj javnoj ispravi, ako međunarodnim ugovorom nije

drugačije predviđeno.

1. Isprave

(svaki predmet na kojem je pismom zabilježena neka misao) - isprava ili reprodukcije tih kopija su jedno od

temeljnih dokaznih sredstava

Isprava = dokazno sredstvo izdano u propisanom obliku kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određene činjenice ili događaja

Razlikuju se:

1) javne isprave (moraju ispunjavati 3 uvjeta):

izdaje ih državno tijelo, ustanova ili druga pravna osoba s javnim ovlastima,

u propisanom obliku (može biti prilagođena elektroničkoj obradi podataka),

u granicama svoje nadležnosti,

*dokazuje ono što se u njoj potvrđuje ili određuje (zakonska presumpcija).

2) privatne isprave – one isprave koje nisu javne, dakle ne samo one koje izdaje fizička osoba

* dokazuje se da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi (nemaju

presumpciju istinitosti)

o ako je na ispravi nešto precrtano, ostrugano, ili inače izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje

kakvi drugi vanjski nedostaci, službena osoba koja vodi postupak ocijenit će prema svim okolnostima

da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave, ili je isprava potpuno izgubila dokazanu

vrijednost za rješavanje stvari u kojoj se vodi postupak.

o isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja tijelo koje vodi postupak.

o stranka podnosi ispravu u izvorniku, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom

prijepisu, a može je podnijeti i u prostom prijepisu.

Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, službena osoba koja vodi postupak može tražiti da

stranka pokaže izvornu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prijepisu, službena osoba utvrdit će je li

prosti prijepis vjeran izvorniku.

službena osoba koja vodi postupak može pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njome raspolaže ili ako je može pribaviti.

ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ona neće dobrovoljno da je podnese ili pokaže,

službena osoba koja vodi postupak pozvat će tu stranku da podnese ili pokaže ispravu na raspravi, da

bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.


41

UPRAVNO PRAVO

Ako stranka koja je pozvana da podnese odnosno pokaže ispravu ne postupi po pozivu, organ koji

vodi postupak cijenit će, s obzirom na sve okolnosti slučaja, od kakva je to utjecaja za rješavanje

stvari.

ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod državnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe koja ima javne ovlasti za rješavanje u upravnim stvarima, a stranka koja se

pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, tijelo koje vodi postupak pribavit će tu ispravu ex offo.

ako se isprava nalazi kod treće osobe, a ona neće dobrovoljno daje pokaže, tijelo koje vodi

postupak pozvat će zaključkom tu osobu da pokaže ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj

izjasniti.

treća osoba može uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga kao i svjedočenje (ako bez

opravdanog razloga odbije pokazati ispravu, postupit će se kao protiv onog koji odbije svjedočiti).

o stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku naroda odnosno manjina kojima pripada;

o isprave izdane na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu ako je to potrebno.

o isprave izdane od inozemnih organa koje u mjestima gdje su izdane važe kao javne isprave, imaju, pod

uvjetom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave, ako su propisno ovjerene.

- Uvjerenja (i druge isprave - certifikat, potvrde itd)- posebna vrsta javnih isprava, izdaju ih drž. tijela,

ustanove i druge pravne osobe)

a) izdaju ih o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju

moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije (evidencija ustanovljena koja

je ustanovljena propisom odnosno općim aktom ustanove ili druge pravne osobe kojoj su

povjerene javne ovlasti)

izdavanje na usmeni zahtjev stranke, u pravilu, istog dana kad je stranka zatražila

izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od 15 dana, ako propisom

kojim je ustanovljena službena evidencija nije drugačije određeno (ako ne izdaju, smatra

se da je zahtjev odbijen)

ako stranka, na temelju dokaza kojima raspolaže, smatra da joj uvjerenje odnosno druga

isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije, može zahtijevati izmjenu

uvjerenja odnosno druge isprave.

o Tijelo je dužno donijeti posebno rješenje ako odbije zahtjev stranke da joj izmjeni

odnosno izda novo uvjerenje ili drugu ispravu.


42

UPRAVNO PRAVO

o I u tom slučaju vrijedi rok od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje

novog uvjerenja odnosno druge isprave, a ako to ne bude učinjeno u tom roku,

smatra se da je zahtjev odbijen.

b) izdaju ih o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju ako je to zakonom određeno

ovako izdana isprava ne vezuje tijelo kojemu je podnesena kao dokaz i koji treba rješavati

o stvari.

to tijelo može ponovno utvrđivati činjenice navedene u uvjerenju odnosno drugoj ispravi.

2. Svjedoci

= svaka osoba koja je bila sposobna da opazi činjenicu o kojoj ima da svjedoči i koja je u stanju da to svoje opažanje priopći.

- dužnost odazivanja pozivu i svjedočenja (ako zakon ne odredi drugačije)

- ne može biti:

1. osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu službene osobe

2. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene, državne ili vojne

tajne, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti.

- Svjedok može uskratiti svjedočenje:

1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj

šteti ili kaznenom gonjenju njega, njegova srodnika po krvi u pravoj liniji, a u

pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno, njegova bračnog druga ili srodnika po

tazbini do drugog stupnja zaključno, i onda kad je brak prestao, a i njegova

staratelja ili staranika, usvojitelja ili usvojenika;

2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obvezu

odnosno pravo da čuva poslovnu, profesionalnu, umjetničku ili znanstvenu tajnu;

3) o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku;

4) o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom

ispovjedniku.

- svjedok se može osloboditi dužnosti svjedočenja i o pojedinim drugim činjenicama kad iznese važne

razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge učiniti vjerojatnima.


43

UPRAVNO PRAVO

- svjedok ne može uskratiti svjedočenje zbog opasnosti od kakve imovinske štete, o pravnim poslovima pri

kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa spornim odnosnom

poduzeo kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o svakoj onoj radnji o kojoj je na temelju

posebnih propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

□ svjedoci se saslušavaju pojedinačno, bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati.

saslušani svjedok ne smije se udaljiti bez dopuštenja službene osobe koja vodi postupak.

već saslušani svjedok može se ponovno saslušati, a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti.

osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne može doći po pozivu, ispitat će se u svojem stanu.

□ svjedok će se prethodno upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti, pa će mu se

predočiti i posljedice davanja lažnog iskaza.

od svjedoka će se zatim uzeti opći osobni podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravište, mjesto

rođenja, godine života i bračno stanje.

ako je potrebno, svjedok će biti ispitan i o okolnostima koje se tiču njegove vjerodostojnosti kao

svjedoka u predmetu o kojem se radi, a osobito o njegovim odnosima prema strankama.

službena osoba koja vodi postupak poučit će svjedoka na koja pitanja može uskratiti svjedočenje.

nakon toga svjedoku će se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvat će se da iznese što mu je o tome poznato.

(nije dopušteno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti)

svjedok će se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono što svjedoči.

□ ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat će se preko tumača.

ako je svjedok gluh, pitanja će mu se postavljati pismeno, a ako je nijem pozvat će se da pismeno odgovara.

Ako se ispitivanje ne može izvršiti na taj način, pozvat će se kao tumač osoba koja se sa svjedokom može

sporazumjeti.

□ ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog

razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, organ koji vodi postupak može narediti da se prisilno

dovede i da snosi troškove dovođenja, a može ga kazniti novčano do 5.000,00 kn.

ako svjedok dođe pa bez opravdanog razloga odbije svjedočiti iako je upozoren na posljedice odbijanja,

može se kazniti novčano do 5.000,00 kn, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može se ponovno kazniti do

5.000,00 kn. Zaključak o izricanju nk donosi službena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa službenom

osobom ovlaštenom za rješavanje stvari, a kod zamoljenog tijela - u suglasnosti sa čelnikom tog tijela

odnosno sa službenom osobom ovlaštenom za rješavanje u sličnim stvarima.

*ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, službena osoba koja vodi postupak poništit će zaključak o

kazni ili troškovima.

*ako svjedok naknadno pristane svjedočiti, službena osoba može poništili zaključak o kazni.

□ službena osoba koja vodi postupak može odlučiti da svjedok naknadi troškove koje je uzrokovao svojim

izostankom ili odbijanjem da svjedoči.


44

UPRAVNO PRAVO

3. Izjava stranke

- usmeno dana izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo ako.

1. za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz, ili se

2. takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznim sredstava

- može se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja:

1. ako bi se određena činjenica imala utvrđivati saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenome od

sjedišta tijela, ili

2. bi inače, zbog pribavljanja drugih dokaza, bilo otežano ostvarivanje prava stranke.

□ prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i

materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave, dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema načelu

slobodne ocjene dokaza.

4. Vještaci

= osobe koje raspolažu određenim stručnim znanjem i njime pomažu tijelu koje vodi postupak kad se u postupku jave takve činjenice za čije je utvrđivanje odnosno ocjenu potrebna posebna stručnost kojom tijelo odnosno službena osoba ne raspolaže

- ZUP određuje da se dokaz vještačenjem izvodi kad god je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne

za rješavanje stvari potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba koja vodi postupak

- ako bi dokazivanje vještačenjem bilo nerazmjerno skupo prema značenju ili vrijednosti predmeta, stvar će

se riješiti na temelju drugih dokaznih sredstava, osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi troškove

vještačenja

- radi izvođenja dokaza vještačenjem, službena osoba koja vodi postupak određuje, ex offo ili na prijedlog

stranke, 1 vještaka, a kad ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti 2 vještaka ili više vještaka.

- za vještake će se odrediti osobe koje su stručne, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovlaštenje za

davanje mišljenja o pitanjima odgovarajuće struke.

- stranka će se, u pravilu, prethodno saslušati o ličnosti vještaka.

- za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok; vještačenje može uskratiti iz istih

razloga zbog kojih svjedok može uskratiti vještačenje, a može biti izuzet uz odgovarajuću primjenu

odredaba o izuzeću službene osobe

- obveza svake osobe koja ima potrebnu stručnost da se primi vještačenja


45

UPRAVNO PRAVO

□ prije početka vještačenja vještaka treba upozoriti da je dužan predmet vještačenja brižljivo razmotriti i u svojem nalazu točno navesti što zapazi i nade, te svoje obrazloženo mišljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine.

službena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vještaku predmete koje on ima razmotriti.

kad vještak izloži svoj nalaz i mišljenje, službena osoba koja vodi postupak, a i stranke, mogu mu postavljati pitanja i tražiti objašnjenja u pogledu danog nalaza i mišljenja.

□ vještaku se može naložiti da izvrši vještačenje i izvan usmene rasprave.

U tom slučaju može se tražiti da vještak na usmenoj raspravi obrazloži svoj pismeni nalaz i mišljenje.

□ ako je postavljeno više vještaka, oni mogu svoj nalazi i mišljenje dati zajednički.

ako se ne slažu, svaki će od njih odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje.

□ obnova vještačenja:

- ako nalaz i mišljenje vještaka nisu jasni ili potpuni, ili

- ako se nalazi i mišljenja vještaka bitno razlikuju, ili

- ako mišljenje nije dovoljno obrazloženo, ili se

- pojavi osnovana sumnja u točnost danog mišljenja, a

ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslušavanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili

drugim vještacima, a može se zatražiti i mišljenje od koje znanstvene ili stručne ustanove.

mišljenje od koje znanstvene ili stručne ustanove može se tražiti i onda kad se zbog složenosti slučaja ili

zbog potrebe obavljanja analize može opravdano pretpostaviti da će se na taj način doći do točnijeg

mišljenja.

□ ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, ili dođe, ali odbije vještačiti, ili kad u

ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mišljenje, može se kazniti novčano do 5.000,00 kn.

ako su zbog neopravdanog izostanka vještaka, zbog njegova odbijanja da vještači ili zbog propuštanja da

podnese pismeni nalaz i mišljenje nastali troškovi u postupku, može se odrediti da te troškove snosi vještak.

ako vještak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda što svoj pismeni nalaz i mišljenje nije

podnio na vrijeme, službena osoba koja vodi postupak poništit će zaključak o novčanoj kazni ili o

troškovima, a

ako vještak naknadno pristane vještačiti, službena osoba može poništiti zaključak o novčanoj kazni.

5. Tumači – odgovarajuća primjena odredaba ZUP-a koje se odnose na vještake

6. Uviđaj= posebna vrsta dokaznog sredstva pomoću kojega sam voditelj postupka opaža neposredno činjenice i okolnosti relevantne za rješavanje stvari koja je predmet postupka- ZUP određuje da se uviđaj vrši kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti

potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak.


46

UPRAVNO PRAVO

- tko prisustvuje uviđaju: službena osoba

stranke imaju pravo prisustvovati uviđaju.

koje će osobe osim stranaka prisustvovati uviđaju određuje službena osoba

koja vodi postupak.

uviđaj se može izvršiti i uz sudjelovanje vještaka.

- uviđaj stvari koja se bez teškoća može donijeti na mjesta gdje se postupak vodi izvršit će se na tom

mjestu, a inače na mjestu gdje se stvar nalazi.

- vlasnik ili držalac stvari, prostorija ili zemljišta koja se imaju razgledati, ili u kojima odnosno na kojima se

nalaze stvari uviđaja, ili preko kojih je potrebno prijeći, dužan je dopustiti da se uviđaj izvrši.

- ako vlasnik ili držalac ne dopusti da se izvrši uviđaj, na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovog

Zakona o uskraćivanju svjedočenja.

- prema vlasniku ili držaocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviđaj izvrši mogu se primijeniti

iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbija svjedočiti

- šteta koja je nanesena prilikom obavljanja uviđaja spada u troškove postupka i naknadit će se vlasniku ili

držaocu

- službena osoba koja rukovodi uviđajem pazit će da uviđaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude

povrijeđena ničija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetnička tajna.

Osiguranje dokaza- zbog posebnih razlog ZUP omogućuje da se dokaz izvede u svakom stanju postupka, pa čak i prije

nego što je postupak pokrenut i to ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije

izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano

- osiguranje dokaza vrši se:

1. po službenoj dužnosti ili

2. na prijedlog stranke odnosno

3. osobe koja ima pravni interes

- za osiguranje u toku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak.

- za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari koje

treba razgledati odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati

- o osiguranju dokaza donosi se poseban zaključak

- protiv zaključka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza dopuštena je posebna žalba, koja ne

prekida tok postupka


47

UPRAVNO PRAVO

RJEŠENJE

- na podlozi činjenica utvrđenih u postupku, tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka.

□□ kad o stvari rješava kolegijalno tijelo, ono može rješavati kad je prisutno više od 1/2 njegovih članova, a

rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova, ako zakonom ili drugim propisima nije određena

naročita većina.

Za rješavanje izvršnih tijela važe posebni propisi.

□□ kad je zakonom ili drugim propisima utemeljenima na zakonu određeno da o jednoj stvari rješavaju 2

organa ili više organa, svaki je od njih dužan riješiti o toj stvari.

Ti će se organi sporazumjeti koji će od njih izdati rješenje, a u rješenju mora biti naveden akt drugog

organa.

□□ kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu određeno da rješenje donosi 1 tijelo uz prethodnu

suglasnost drugog tijela, rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost.

Tijelo koje donosi rješenje dužan je u svojem rješenju navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo

suglasnost, odnosno navesti da u propisanom roku drugo tijelo nije ni dalo ni odbilo suglasnost.

□□ kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu određeno da rješenje donosi 1 tijelo u suglasnosti s

drugim tijelom, tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje sa spisima predmeta na suglasnost drugom

tijelu, koje može dati suglasnost potvrdom na samom rješenju ili posebnim aktom.

U takvu slučaju rješenje je doneseno kad je drugo tijelo dalo suglasnost, a smatra se kao akt tijela koje ga

je donijelo.

□□ kad je zakonom ili drugim propisom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti

mišljenje drugog tijela, rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja.

- rok za davanje mišljenja /suglasnosti:

- 1 mjesec od dana kada mu je zatraženo, ako posebnim propisima nije određen drugi rok.

- ako to tijelo u tom roku ne obavijesti tijelo koje donosi rješenje da daje ili odbija suglasnost,

smatra se da je dalo suglasnost, a

- ako ne dade nikakvo mišljenje, nadležno tijelo može donijeti rješenje i bez pribavljenog

mišljenja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

- u svim slučajevima ovih tzv. složenih rješenja pojavljuje se prema strankama samo 1 akt – glavno rješenje koje donosi tijelo koje vodi postupak

- prethodno donošenje određenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili mišljenje samo je uvjet za

donošenje i važnost glavnog rješenja


48

UPRAVNO PRAVO

- ako službena osoba koja je vodila postupak nije ovlaštena da donese rješenje, dužna je podnijeti nacrt

rješenja tijelu koje donosi rješenje. Ta službena osoba potpisuje nacrt rješenja.

OBLIK I SASTAVNI DIJELOVI RJEŠENJA

- svako rješenje mora se kao takvo označiti.

iznimno, posebnim propisima može se predvidjeti da se rješenju može dati i drugi naziv.

- donosi se pismeno.

iznimno, u slučajevima predviđenima ZUP ili propisima donesenim na temelju zakona, rješenje se može

donijeti i usmeno.

- sadržaj pismenog rješenja:

1. uvod - naziv tijela koje donosi rješenje, propis o nadležnosti tog tijela, ime stranke i njezina zz ili

punomoćnika ako ga ima i kratko označenje predmeta postupka.

- ako su rješenje donijela 2 tijela ili više tijela, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu ili po

pribavljenom mišljenju drugog tijela, to se ima navesti u uvodu, a

- ako je stvar riješio kolegijalno tijelo, u uvodu se označava dan sjednice na kojoj je stvar

riješena.

2. dispozitiv (izreku) - rješava se o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku

postupka nije posebno riješeno.

- mora biti kratak i određen, a kad je potrebno može se podijeliti i na više točaka.

- može se riješiti i o troškovima postupka, ako ih je bilo, određujući njihov iznos, tko ih je

dužan platiti, kome i u kojem roku.

- ako se u dispozitivu ne rješava o troškovima, navest će se da će se o njima donijeti

poseban zaključak.

- ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje, u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem

se ta radnja ima izvršiti.

- kad je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja, to mora biti navedeno u

dispozitivu.

3. obrazloženje: a) u jednostavnim stvarima u kojima sudjeluje samo 1 stranka, a i u jednostavnim stvarima u

kojima u postupku sudjeluju 2 stranke ili više stranaka ali

nijedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvažava,

obrazloženje rješenja može sadržavati: samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i

pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar

riješena

U takvim stvarima rješenje se može izdati i na propisanom obrascu.


49

UPRAVNO PRAVO

b) u ostalim stvarima obrazloženje rješenja sadrži:

- kratko izlaganje zahtjeva stranaka,

- utvrđeno činjenično stanje,

- prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza,

- razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka,

- pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na

onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu.

- Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadrži pozivanje na propis

koji to predviđa.

- U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije

dopuštena posebna žalba.

c) kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlašten riješiti

stvar po slobodnoj ocjeni, dužno je obrazloženju, pored podataka kako je navedeno pod b),

navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenje rukovodio.

4. uputu o pravnom lijeku - stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti

upravni spor ili drugi postupak pred sudom.

* kad se može izjaviti žalba u uputi se navodi: kome se izjavljuje, a

kome se, u kojem roku i s kolikom taksom predaje, te da se može izjaviti i na zapisnik.

kad se može pokrenuti upravni spor u uputi se navodi: kojem se sudu tužba podnosi i

u kojem roku,

kad se može pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se: sud kojem se može obratiti i

u kojem roku.

Ako je dana pogrešna uputa, stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi.

(stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica).

Ako nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u

roku od 3 mjeseca tražiti od tijela koje je rješenje donijelo da dopuni rješenje.

(rok za žalbu odnosno sudsku tužbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja)

Kad je moguće izjaviti žalbu, a stranka je pogrešno upućena da nema mjesta žalbi ili da se protiv rješenja

može pokrenuti upravni spor, rok za žalbu teče od dana dostave rješenja suda kojim je tužba odbačena kao

nedopuštena, ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom tijelu.


50

UPRAVNO PRAVO

Kad protiv rješenja nije moguće izjaviti žalbu, a stranka je pogrešno upućena da se protiv tog rješenja može

žaliti, pa je izjavila žalbu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj teče od dana

dostave rješenja kojim joj je žalba odbačena, ako stranka nije već prije toga pokrenula upravni spor.

Poseban sastavni dio rješenja, stavlja se iza obrazloženja.

5. naziv tijela s brojem i datumom rješenja,

6. potpis službene osobe - rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi.

- rješenje koje je donio kolegijalni organ propisuje predsjedajući, ako ovim

Zakonom ili posebnim propisom nije drugačije određeno.

*kad je kolegijalno tijelo donijelo potpuno rješenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis rješenja, a

kad je stvar riješio zaključkom, rješenje se izrađuje u skladu s tim zaključkom, i ovjeren prijepis takva rješenja

izdaje se strankama.

7. pečat tijela

! u slučajevima predviđenima zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona rješenje ne mora

sadržavati pojedine od tih dijelova. Ako se rješenje obraduje mehanografski, umjesto potpisa i pečata može

sadržati faksimil.

- i kad se rješenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, osim ako je zakonom ili propisom

donesenim na temelju zakona drugačije određeno.

- mora se dostaviti stranci u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

- rješenje kada se radi o stvari koja se tiče većeg broja osoba

a) kad se radi o stvari koja se tiče većeg broja određenih osoba, može se za sve te osobe

donijeti 1 rješenje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazloženju rješenja

moraju biti izloženi razlozi koji se na svaku od njih odnose.

(takvo se rješenje mora dostaviti svakoj od tih osoba)

b) kad se radi o stvari koja se tiče većeg broja osoba koje organu nisu poznate, može se za sve

njih donijeti 1 rješenje, ali ono mora sadržati takve podatke da se iz njih može lako utvrditi na

koje se osobe rješenje odnosi (na primjer, stanovnike ili vlasnike imanja u određenoj ulici i

sl.).


51

UPRAVNO PRAVO

- mogućnost donošenja usmenog rješenja

* u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni

interes druge osobe, rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu,

ako su razlozi za takvo rješenje očiti i ako nije drugačije propisano.

takvo se rješenje, u pravilu, priopćava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to

traži.

takvo rješenje, u pravilu, ne sadrži obrazloženje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno.

takvo se rješenje može izdati na propisanom obrascu.

* kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili

radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu,

nadležno tijelo odnosno ovlaštena službena osoba nadležnog tijela može donijeti rješenje i usmeno.

tijelo koje je donijelo usmeno rješenje može narediti njegovo izvršenje bez odgode.

na zahtjev stranke, tijelo koje je donijelo usmeno rješenje dužan je izdati ga stranci u pismenom obliku

najkasnije u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

taj se zahtjev može podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana donošenja usmenog rješenja.

VRSTE RJEŠENJA:

► Djelomično rješenje – može se donijeti kad se o 1 stvari rješava u više točaka, a

samo su neke od njih dozrele za rješavanje, i

kad se pokaže kao svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim

rješenjem,

(nadležno tijelo može donijeti rješenje samo o tim točkama).

- u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatra se kao samostalno rješenje.

► Dopunsko rješenje

– može se donijeti ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučio o svim pitanjima koja su bila

predmet postupka,

– on može, na prijedlog stranke ili ex offo, donijeti posebno rješenje, o pitanjima koja već

donesenim rješenjem nisu obuhvaćena.

– ako prijedlog stranke za donošenje dopunskog rješenja bude odbijen, protiv zaključka o tome

dopuštena je posebna žalba.

– ako je predmet već dovoljno raspravljen, dopunsko rješenje može se donijeti bez ponovnog

provođenja ispitnog postupka.

– u pogledu PL i izvršenja smatra se kao samostalno rješenje.


52

UPRAVNO PRAVO

►Privremeno rješenje

– donosi se ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti

rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi,

– takvo se rješenje donosi na podlozi podataka koji postoje u času njegova donošenja.

– u takvu rješenju mora biti izričito naznačeno da je privremeno.

– donošenje privremenog rješenja na prijedlog stranke nadležni organ može uvjetovati

davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla izvršenjem tog rješenja nastati za protivnu

stranku u slučaju da osnovni zahtjev predlagača ne bude uvažen.

– rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka ukida se privremeno

rješenje doneseno u toku postupka.

– u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatra se kao samostalno rješenje.

ROK ZA IZDAVANJE RJEŠENJA

□ kada se ne provodi poseban ispitni postupak:

kad se postupak pokreće u povodu zahtjeva stranke, odnosno ex offo ako je to u interesu stranke,

a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak,

niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje bez odgode

(rješavanje prethodnog pitanja i dr.),

nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci što prije, a najkasnije u roku od 1 mjeseca računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka ex offo, ako posebnim

propisom nije određen kraći rok.

u ostalim slučajevima : kad se postupak pokreće u povodu zahtjeva stranke,

odnosno ex offo ako je to u interesu stranke,

nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca, ako

posebnim propisom nije određen kraći rok.

□ ako nadležno tijelo protiv čijeg je rješenja dopuštena žalba ne donese rješenje i ne dostavi ga stranci u

propisanom roku, stranka ima pravo žalbe, kao da je njezin zahtjev odbijen.


53

UPRAVNO PRAVO

ISPRAVLJANJE GREŠAKA U RJEŠENJU- tijelo koji je donio rješenje odnosno službena osoba koja je potpisala ili izdala

rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške:

a) u imenima ili brojevima,

b) pisanju ili računanju, te

c) druge očite netočnosti u rješenju ili njegovim ovjerenim prijepisima.

- ispravak greške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak

rješenje koje se ispravlja.

- o ispravku se donosi poseban zaključak

- bilješka o ispravku upisuje se u izvornik rješenja, a ako je to moguće i u sve

ovjerene prijepise dostavljene strankama.

- (bilješku potpisuje službena osoba koja je potpisala zaključak o ispravku)

- protiv zaključka kojim se već doneseno rješenje ispravlja, ili kojim se odbija

prijedlog za ispravljanje, dopuštena je žalba.

KONAČNOST RJEŠENJA- rješenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u

upravnom postupku), a

- kojim je stranka stekla kakvo pravo, odnosno kojim su stranci određene kakve obveze,

- može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.

PRAVOMOĆNOST RJEŠENJA- rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba ni pokrenuti upravni spor

(pravomoćno rješenje), a

- kojim je stranka stekla određena prava, odnosno kojim su stranci određene neke obveze,

- može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.


54

UPRAVNO PRAVO

ZAKLJUČAK

□ zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka, io onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka, a koja se

ne rješavaju rješenjem.

□ donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet

zaključka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije drugačije određeno.

□ ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje, odredit će se i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti.

□ forma: *zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno, a

napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu, ili kad se

može odmah tražiti izvršenje zaključka.

□□ protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izrično predviđeno.

takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi.

žalba se izjavljuje u istom roku, na isti način i istom organu kao i žalba protiv rješenja.

□□ zaključke protiv kojih nije dopuštena posebna žalba mogu zainteresirane osobe pobijati žalbom protiv

rješenja, osim ako je žalba protiv zaključka ZUP-om isključena.

□ žalba ne odgađa izvršenje zaključka, osim ako je zakonom ili samim zaključkom drugačije određeno.


55

UPRAVNO PRAVO

PRAVNI LIJEKOVI

□ redovni: žalba

□ izvanredni: obnova postupka, mijenjanje i poništenje rješenja u vezi s upravnim sporomzahtjev za zaštitu zakonitostiponištavanje i ukidanje po pravu nadzoraukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev strankeizvanredno ukidanjeproglašenje rješenja ništavim

ŽALBA

■ procesno pravno sredstvo kojim se stranci daje mogućnost da pred 2° tijelom pokreće pitanje zakonitosti i pravilnosti 1° rješenja i time zaštiti svoja prava i pravne interese koji takvim rješenjem mogu biti povrijeđeni

(pravo žalbe protiv rješenja donesenog u 1°)

■ legitimaciju za podnošenje žalbe:

1. u prvom redu imaju stranke, ali se

2. u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnošenje žalbe:

– DO,

- javni pravobranitelj i

- druga državna tijela,

kad su zakonom ovlaštena, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist

pojedinca ili pravne osobe, a na štetu društvene zajednice

■■ protiv 1° rješenja ministarstava i dr. tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom

predviđeno.

protiv rješenja HS i Vlade ne može se izjaviti žalba.

■■ ako žalba nije dopuštena, neposredno se može pokrenuti upravni spor.


56

UPRAVNO PRAVO

NADLEŽNOST TIJELA ZA RJEŠAVANJE O ŽALBI

■ protiv 1° rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

■ u pitanjima koja su u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica, o žalbama protiv 1° rješenja odlučuju tijela predviđena zakonom, odnosno drugim propisima o organizaciji i djelokrugu tih jedinica.

■ ako je tijelo koje je trebalo rješavati o žalbi dalo suglasnost, odobrenje ili potvrdu na 1° rješenje, o žalbi

rješava tijelo određeno zakonom, a

ako takvo tijelo nije određeno, protiv ovakva rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor.

■ o žalbi protiv 1° rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe, ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugo tijelo.

■ o žalbi protiv 1° rješenja ustanove i druge pravne osobe, donesenoga u vršenju javne ovlasti, rješava tijelo uprave, ako je to utvrđeno zakonom.

■ ako za rješavanje o žalbi protiv 1° rješenja ustanove ili druge pravne osobe nije određeno tijelo na

navedene načine (zadnja dva), o žalbi rješava tijelo uprave nadležno za odgovarajuću upravnu oblast.

ROK ZA ŽALBU■ podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja, ako zakonom nije drugačije određeno.

■ računa se za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rješenje dostavlja računa se od dana dostave rješenja.

■ u toku roka za žalbu i sve dok se rješenje o žalbi ne dostavi stranci rješenje se ne može izvršiti.

iznimno, rješenje se može izvršiti u žalbenom roku, a i pošto je žalba izjavljena:

1. ako je to zakonom predviđeno,

2. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera, ili

3. ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta koja se ne bi

mogla popraviti

(u ovom slučaju može se tražiti odgovarajuće osiguranje od stranke u čijem se

interesu provodi izvršenje i tim osiguranjem uvjetovati izvršenje)

SADRŽAJ ŽALBE■ u žalbi se mora navesti:

1. rješenje koje se pobija,

2. označujući naziv organa koji ga je donio, te

3. broj i datum rješenja.


57

UPRAVNO PRAVO

■ dovoljno je da žalilac izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem, ali žalbu ne mora posebno

obrazložiti.

■ u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, ali je žalilac dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio

u 1° postupku.

ako su u žalbi iznesene nove činjenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju 2 stranke ili više stranaka sa

suprotnim interesima, žalbi se prilaže još i onoliko prijepisa koliko ima takvih stranaka.

U takvu slučaju tijelo dostavlja svakoj takvoj stranci prijepis žalbe i ostavlja joj rok da se o novim činjenicama

i dokazima izjasni.

Taj rok ne može biti kraći od 8 ni duži od 15 dana.

PREDAVANJE ŽALBE■ predaje se: neposredno ili šalje poštom tijelu koje je donijelo 1° rješenje.

■ ako predana ili poslana neposredno 2° tijelu, on je odmah šalje tijelu 1° stupnja.

(u pogledu roka smatra se kao daje predana 1° tijelu)

■ potreba dostavljanja žalbe 1° tijelu:

a) ne postoji samo zbog toga što 1° tijelo može poduzeti određene radnje prema žalbi, odnosno prema

svom rješenju,

b) već i zbog toga što postoji mogućnost da 1° tijelo pristupi neposrednom izvršenju ako mu nije poznato

da je žalba izjavljena

RAD 1° TIJELA O ŽALBI■ tijelo 1° ispituje da li je žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe.

■ može:

1) odbaciti žalbu rješenjem kao nedopuštenu, nepravovremenu ili izjavljenu od neovlaštene osobe

* pravovremenost se cijeni prema danu kada je predana odnosno poslana

* pravo žalbe na rješenje o odbacivanju

2) donijeti novo rješenje kojim zamjenjuje pobijano rješenje:■ ako nađe da je žalba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, već stvar može

riješiti drugačije

■ može i upotpuniti provedeni postupak:

a. kada nađe da je bio nepotpun, a to je moglo utjecati na rješavanje o stvari

b. kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drugačije

rješenje stvari,

c. ako je žaliocu morala biti dana mogućnost da sudjeluje u postupku koji je prethodio

donošenju rješenja, a ta mu mogućnost nije bila dana, ili mu je bila dana, a on je propustio da

je iskoristi, ali je u žalbi opravdao to propuštanje.


58

UPRAVNO PRAVO

*prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rješenje može u granicama zahtjeva

stranke stvar riješiti drugačije i novim rješenjem zamijeniti pobijano rješenje

* protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe

* kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenoga posebnoga ispitnog postupka koji je bio

obvezan, ili

kad je doneseno po skraćenom postupku,

ali stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za

donošenje rješenja,

a stranka u žalbi traži da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se pruži mogućnost da se izjasni

o takvim činjenicama i okolnostima,

1° tijelo dužno je provesti taj postupak.

Nakon provođenja postupka 1° tijelo može uvažiti zahtjev iz žalbe i donijeti novo rješenje.

3) dostaviti žalbu 2° - bez odgode, a najkasnije u roku 15 dana od primitka žalbe, kada nađe da je

dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio pobijano

rješenje

* uz žalbu dužan je priložiti sve spise koji se odnose na predmet.

RJEŠAVANJE 2° TIJELA O ŽALBI

■ može:

1) odbaciti žalbu ako je žalba nedopuštena, nepravovremena ili izjavljena od neovlaštene osobe, a 1° je

tijelo propustilo da je zbog toga odbaci, odbacit će je tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi.

ako je ne odbaci uzima predmet u rješavanje

2) odbiti žalbu:

a. kad utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i

na zakonu osnovano, a žalba neosnovana.

b. kad nađe da je u 1° postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na

rješenje stvari.

c. kad nađe da je 1° rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji

su u rješenju navedeni, on će u svojem rješenju izložiti te razloge, a žalbu odbiti.

3) usvojiti žalbu i poništiti rješenje u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti (kad ustanovi da je 1° tijelo rješavajući o stvari povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava, pa

je njegovo rješenje nezakonito)


59

UPRAVNO PRAVO

a. ako utvrdi da je u 1° postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim, proglasit će takvo rješenje ništavim, a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti.

b. ako utvrdi da je 1° rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje ex offo i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje.

c. ako utvrdi da su u 1° postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene,

da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje

stvari, ili

da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem,

on će upotpuniti postupak i otkloniti izložene nedostatke, bilo sam bilo preko 1° tijela ili

kojega zamoljenog tijela.

d. ako 2° tijelo nađe da se na podlozi činjenica utvrđenih u upotpunjenom postupku stvar mora

riješiti drugačije nego što je riješena 1° rješenjem, on će svojim rješenjem poništiti 1° rješenje i sam riješiti stvar.ako nađe da će nedostatke 1° postupka brže i ekonomičnije otkloniti 1° tijelo, ono će svojim

rješenjem poništiti 1° rješenje i vratiti predmet 1° tijelu na ponovni postupak.

U tom slučaju 2° tijelo dužno je svojim rješenjem ukazati 1° tijelu u kojem pogledu treba

upotpuniti postupak, a 1° tijelo dužno je u svemu postupiti po 2° rješenju i bez odgode, a

najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka predmeta, donijeti novo rješenje. Protiv novog

rješenja stranka ima pravo žalbe.

e. ako 2° tijelo utvrdi da su u 1° rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi,

da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja,

da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar, ili

ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje, on će

svojim rješenjem poništiti 1° rješenje i sam riješiti stvar.

f. ako 2°tijelo utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primjene

zakona, ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima

povoljnijima za stranku, izmijenit će 1° rješenje u tom smislu.

reformatio in melius – u cilju pravilnog rješenja stvari 2° tijelo može u povodu žalbe izmijeniti 1° rješenje u

korist žalioca i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi, a u okviru zahtjeva postavljenoga u 1° postupku, ako se

time ne vrijeđa pravo druge osobe.

reformatio in pejus – u istom cilju 2° tijelo može u povodu žalbe izmijeniti 1° rješenje na štetu žalioca, ali

samo ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rješenje koje je konačno u upravnom postupku

može poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora odnosno

ako postoje razlozi zbog kojih se izvršno rješenje može izvanredno ukinuti ili proglasiti ništavim.


60

UPRAVNO PRAVO

■ u obrazloženju 2° rješenja moraju se ocijeniti i svi navodi žalbe.

ako je već 1° tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenio navode koji se u žalbi iznose, 2° tijelo

može se pozvati na razloge 1° rješenja.

ŽALBA KAD 1° RJEŠENJE NIJE DONESENO

■ ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu 1° tijelo nije donijelo rješenje, 2° tijelo tražiti će da mu 1°

tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku.

a) ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivnje stranke, odredit

će 1° tijelu rok za donošenje rješenja, koji ne može biti duži od 1 mjeseca.

b) ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani, 2° će tijelo tražiti da mu 1° tijelo

pošalje spise predmeta.

ako 2° tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta, donijet će svoje rješenje, a

ako ne može, sam će provesti postupak i svojim rješenjem riješiti stvar.

iznimno, ako 2° tijelo nađe da će postupak brže i ekonomičnije provesti 1° tijelo, naložit će da to učini i

da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku, nakon čega će sam riješiti stvar.

Takvo je rješenje konačno.(nema žalbe)

ROK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA O ŽALBI

■ rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće, a najkasnije u roku od 2 mjeseca računajući od dana predaje žalbe, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.

■ ako stranka odustane od žalbe, postupak o žalbi obustavlja se zaključkom.

DOSTAVA 2° RJEŠENJA

- tijelo koje je riješilo stvar u 2° šalje, u pravilu, svoje rješenje sa spisima predmeta 1° tijelu, koje je dužno

rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa.


61

UPRAVNO PRAVO

OBNOVA POSTUPKA

▪ izvanredni pravni lijek koji omogućava da se pod određenim uvjetima obnovi postupak koji je u nekoj

konkretnoj upravnoj stvari okončan donošenjem rješenja ili zaključka protiv kojega više nema mogućnosti

ulaganja žalbe kao redovnog

▪ postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku

obnovit će se:

1. ako se sazna za nove činjenice, ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja

da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku;

2. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivoga po kaznenom zakonu (može čak i ako se kazneni

postupak ne može provesti ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti)

3. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomoćno ukinuta;

4. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ stoje vodio postupak bio doveden u zabludu;

5. ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju, a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješio u bitnim točkama drugačije;

6. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta;

7. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje;

8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim

propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina;

9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku;

10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebao daje zastupa,

11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom.


62

UPRAVNO PRAVO

▪ Tko može tražiti obnovu postupka:

1. stranka ,

zbog okolnosti navedenih pod 1, 6, 7, 8 i 11 stranka može tražiti obnovu postupka samo ako bez

svoje krivnje nije bila u stanju da u prijašnjem postupku iznese okolnosti zbog kojih traži obnovu.

iz razloga navedenih od 6. do 11. stranka ne može tražiti obnovu postupka ako je taj razlog bio bez

uspjeha iznesen u prijašnjem postupku.

2. tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan može pokrenuti obnovu postupka ex offo.

3. državni odvjetnik – pod istim uvjetima kao stranka

▪ ako je rješenje po kojem se traži obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se može

dopustiti samo zbog onih činjenica koje je tijelo utvrdilo u prijašnjem upravnom postupku, a ne i zbog onih koje

je utvrdio sud u svojem postupku.

▪ Rok za traženje obnove postupka:

- stranka može tražiti obnovu postupka u subjektivnom roku od 1 mjeseca od trenutka kada je došla u

mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove

(ako bi rok počeo teći prije nego što je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, taj će se rok računati

od dana kad rješenje postane konačno odnosno od dostave konačnog rješenja nadležnog tijela).

Objektivni rok iznosi 5 godina računajući od dostave rješenja stranci, pa se po proteku tog roka obnova ne

može tražiti niti se može pokrenuti ex offo.

▪ Prijedlog za obnovu postupka – njime se pokreće obnova

- stranka je dužna u prijedlogu učiniti vjerojatnima:okolnosti na kojima temelji prijedlog, a i okolnost da je

prijedlog stavljen u zakonskom roku.

- stranka ga predaje ili šalje tijelu koje je o predmetu rješavalo u 1° ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je

postupak okončan

▪ Odlučivanje o prijedlogu:

- o prijedlogu za obnovu rješava ono tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan (u pravilu to

će biti 2° tijelo, ali može i 1° tijelo)

- kad se obnova traži po rješenju koje je doneseno u 2°, a 1° tijelo primi prijedlog - priključit će spise

predmeta prijedlogu i poslati tijelu koje je rješavalo u 2°.


63

UPRAVNO PRAVO

- kad tijelo koje je nadležno za rješavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog:

*odbaciti zaključkom ako ustanovi da je prijedlog nepravodoban, izjavljen od neovlaštene osobe i kad

ustanovi da okolnost nije učinjena vjerojatnom,

*odbiti rješenjem ako utvrdi da okolnosti/dokazi koji se iznose ne bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja,

*dopustiti će obnovu zaključkom i odrediti u kojem će se opsegu postupak obnoviti

- u obnovi postupka ex offo nadležno će tijelo donijeti zaključak kojim se obnova dopušta, ako prije toga utvrdi

da su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Prijašnje radnje u postupku na koje ne utječu razlozi obnove neće

se ponavljati.

! kad je to prema okolnostima slučaja moguće, a u interesu je ubrzanja postupka, nadležno tijelo može, čim

utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prijeći na one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći

poseban zaključak kojim se obnova dopušta

- kad o prijedlogu za obnovu odlučuje 2° tijelo, ono će samo izvršiti potrebne radnje u obnovljenom postupku,

a iznimno, ako nađe da će te radnje brže i ekonomičnije izvršiti 1° tijelo, naložit će mu da to učini i da mu

materijal o tome dostavi u određenom roku.

- na podlozi podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku, nadležno tijelo donosi rješenje o

stvari koja je bila predmet postupka i njime može:

a) prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi, ili ga

b) zamijeniti novim (prijašnje rješenje može poništiti ili ukinuti).

▪ pravni lijek protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka i

protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku

može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo 1° tijelo

može se neposredno pokrenuti upravni spor kad je zaključak /rješenje donijelo 2° tijelo

▪ odgoda izvršenja:

*prijedlog u pravilu, ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži, ali

tijelo koje je nadležno za odlučivanje o prijedlogu, ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen, može

riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka.

*zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojega je obnova dopuštena.


64

UPRAVNO PRAVO

MIJENJANJE I PONIŠTAVANJE RJEŠENJA U SVEZI S UPRAVNIM SPOROM

▪ tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora,

ako uvažava sve zahtjeve tužbe,

poništiti ili izmijeniti svoje rješenje

iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje,

ako se time ne vrijeđa pravo stranke u upravnom postupku ili treće osobe.

ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

▪ protiv pravomoćnog rješenja donesenoga u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor, a

sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora,

DO ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti,

ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon.

▪ može se podići u roku 1 mjeseca od dana kad je rješenje dostavljeno DO, a

odnosno u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci ako nije dostavljeno DO.

▪ podiže ga državni odvjetnik RH.

▪ o zahtjevu rješava: nadležno 2° tijelo, a

ako takvog tijela nema Vlada.

▪ odluke povodom zahtjeva: nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili

odbiti zahtjev(nema žalbe na rješenje doneseno o zahtjevu)


65

UPRAVNO PRAVO

PONIŠTAVANJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA

▪ poništiti će se - rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora:

1. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo, a ne radi se o slučaju ništavosti;

! ako je za donošenje rješenja nadležno tijelo uprave, a rješenje je donio HS ili tijelo lokalne

samouprave ili njihovo kolegijalno tijelo, takvo se rješenje ne može poništiti zbog toga što ga nije

donijelo nadležno tijelo.

2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta upravna stvar drugačije riješena;

3. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja drugog tijela, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu utemeljenome na zakonu;

4. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo;

5. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedopuštene radnje.

▪ može se ukinuti - rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime očito povrijeđen materijalni zakon.

- u stvarima u kojima sudjeluju 2 stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima, rješenje se

može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka.

▪ Tko može poništiti ili ukinuti 1° rješenje po pravu nadzora:

a) 2° tijelo

b) tijelo određeno zakonom - ako nema 2° tijela ili se radi o rješenju 2° tijela

c) ministarstvo ili dr. tijelo državne uprave, u čiji djelokrug pripada upravna stvar koja je predmet

postupka - ako to tijelo nije zakonom određeno

d) Vlada - ako se ne može ustanoviti u čiju nadležnost spada određena upravna stvar, ili ako se radi o 2°

rješenju ministarstva ili drugog tijela državne uprave.

▪ rješenje o poništenju rješenja donosi se: ex offo,

na zahtjev stranke, DO ili pučkog pravobranitelja,

rješenje o ukidanju donosi se: ex offo,

na zahtjev DO ili pučkog pravobranitelja.


66

UPRAVNO PRAVO

▪ rok za donošenje rješenja:

a) o poništenju *na temelju toč. 1., 2. i 3. može se donijeti u roku od 5 godina, a

*na temelju točke 4. u roku od 1 godine od dana kad je rješenje postalo konačno u

upravnom postupku

*na temelju točke 5. može se podnijeti bez obzira na navedene rokove

b) o ukidanju: može se donijeti u roku od 1 godine od dana kad je rješenje postalo konačno u

upravnom postupku.

▪ nema žalbe, već se može pokrenuti upravni spor protiv rješenja o poništenju ili ukidanje

UKIDANJE I MIJENJANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA UZ PRISTANAK ILI NA ZAHTJEV STRANKE

▪▪ ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo, a

tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon,

može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom

samo ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe.

▪▪ pristanak stranke obvezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena

obveza.

uz gore navedene uvjete, a na zahtjev stranke, može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je

nepovoljno za stranku (ako tijelo nađe da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmjeni, dužno je o tome

obavijestiti stranku)

▪ izmjena rješenja djeluje samo ubuduće.

▪ rješenje donosi: a) 1° tijelo koje je donijel rješenje, a

b) 2° tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari.

c) tijelo koje je za tu stvar nadležan u vrijeme donošenja rješenja – ako je tijelo koje je

donijelo rješenje koje se ukida/mijenja, ukinut ili je prestalo biti nadležno u stvari o

kakvoj se radi

▪ pravni lijek protiv novog rješenja:- žalba je dopuštena samo ako je to rješenje donijelo 1° tijelo

- upravni spor ako je rješenje donijelo 2° tijelo, odnosno

ako je rješenje 1° tijela konačno


67

UPRAVNO PRAVO

IZVANREDNO UKIDANJE

▪ izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno:

a) u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi,

javnu sigurnost,

javni mir i poredak ili

javni moral, ili

b) u cilju otklanjanja poremećaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u stečena prava.

▪ rješenje se može ukinuti u cijelosti i samo djelomično (u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni

ili zaštite navedeni opći društveni interesi).

▪ ako je rješenje donijelo 1° tijelo:

1. to rješenje može ukinuti samo 1° tijelo, a

2. ako ovaj to ne učini, 2° tijelo

3. ako 2° tijela nema, ukinuti će ga nadležno ministarstvo ili drugo tijelo državne uprave, u čiji djelokrug

pripada upravna stvar koja je predmet postupka.

4. ako se ne može ustanoviti nadležno 2° tijelo, postupiti će se kao kod poništavanja i ukidanja po pravu

nadzora.

▪ pravni lijek protiv novog rješenja:- žalba je dopuštena samo ako je to rješenje donijelo 1° tijelo

- upravni spor u ostalim slučajevima

▪ stranka koja zbog ukidanja rješenja trpi štetu ima pravo na naknadu samo stvarne štete.

- za rješavanje o zahtjevu za naknadu štete nadležan je u 1° sud koji bi po Zakonu o upravnim

sporovima bio nadležan za rješavanje upravnog spora protiv rješenja donesenoga na temelju ovog

članka

- o visini naknade ovaj sud rješava po svojem uvjerenju uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja.


68

UPRAVNO PRAVO

PROGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM

▪ izvanredni pravni lijek koji je predviđen za one slučajeve u kojima je rješenje doneseno u upravnom

postupku opterećeno takvom greškom da ga treba eliminirati na posebno djelotvoran način.

▪ ništavo rješenje sadrži takvu grubu povredu zbog koje ne može konvalidirati ni postati pravomoćno

ništavim se proglašava rješenje:

1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne

može rješavati u upravnom postupku;

2. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati neko djelo kažnjivo po kaznenom zakonu;

3. čije izvršenje uopće nije moguće;

4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje rješenje stranka nije naknadno

izrično ili prešutno pristala;

5. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričnoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti;

6. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka.

▪ rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim:

a) ex offo ili

b) na prijedlog stranke ili DO.

▪ rješenje se može proglasiti ništavim u cijelosti ili djelomično.

▪ Tko proglašava rješenje ništavim:1. tijelo koje ga je donijelo ili

2. 2° tijelo , a

3. ako 2° tijela nema – tijelo koje je zakonom ovlašteno obavljati nadzor nad radom tijela koje je donijelo

rješenje.

▪ pravni lijek protiv rješenja (kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili odbija prijedlog stranke /DO)

- dopuštena je žalba.

- ako nema tijela koje rješava o žalbi, može se neposredno pokrenuti upravni spor.

PRAVNE POSLJEDICE PONIŠTAVNJA I UKIDANJA□ poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavim poništavaju se pravne posljedice koje je tako rješenje proizvelo (ex tunc)

□ ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo, ali se onemogućavadaljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutog rješenja (ex nunc)


69

UPRAVNO PRAVO

- tijelo koje sazna za rješenje kojim je povrijeđen zakon, a povreda može biti razlog:

a) za obnovu postupka, odnosno

b) za poništavanje, ukidanje ili mijenjanje rješenja,

dužno je bez odgode o tome obavijestiti tijelo nadležno za pokretanje postupka i donošenje rješenja.

IZVRŠENJE

◘ posljednja faza upravnog postupka kojom se i stvarno uspostavlja stanje određeno dispozitivom akta koji se

izvršava

Izvršenje rješenja

◘ rješenje doneseno u upravnom postupku izvršuje se pošto postane izvršno.

◘ 1° rješenje postaje izvršno:

1. istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena;2. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena;3. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje;4. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

2° rješenje kojim je izmijenjeno 1° rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci.

◘ ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, s

izvršenjem rješenja može se započeti istekom tog roka.

ako rješenjem nije određen rok za izvršenje radnje, rješenje postaje izvršno u roku od 15 dana od dana

donošenja rješenja (rješenjem ostavljeni rok za izvršenje rješenja odnosno propisani rok od 15 dana za

izvršenje počinje teći od čina kad rješenje, postane izvršno)

◘ izvršenje se može provesti i na temelju nagodbe, ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi

◘ ako se rješenje odnosi na 2 stranke ili više stranaka koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima,

žalba ma ijedne takve stranke sprečava izvršnost rješenja

◘ Zastara izvršenja - nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se

tražiti njegovo izvršenje

Izvršenje zaključka

◘ zaključak donesen u upravnom postupku izvršuje se pošto postane izvršno


70

UPRAVNO PRAVO

◘ zaključak protiv kojega se ne može izjaviti posebna žalba, a i onaj

protiv kojega se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka,

postaje izvršan priopćenjem odnosno dostavom stranci.kad je zakonom ili samim zaključkom određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka, zaključak postaje

izvršan

istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, a

ako je izjavljena dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.u ostalim slučajevima postaje izvršan uz uvjete propisane za izvršnost rješenja (vidi pod ◘ 3, 4).

◘ odredbe o ZUP o izvršenju rješenja važe i za izvršenje zaključka.

◘ izvršenje rješenja provodi se radi ostvarivanja novčanih potraživanja ili nenovčanih obveza.

*kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava, izvršenje će

se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je za izvršenika najblaže.

*nedjeljom, u dane državnih praznika, a i noću, radnje izvršenja mogu se provoditi samo ako postoji

opasnost od odgode, i ako je organ koji provodi izvršenje izdao za to pismeni nalog.

◘ provodi se protiv osobe koja je obavezna ispuniti obvezu (izvršenik), odnosno njegovih pravnih

sljednika.

◘ provodi se:

a) ex offo – kad to nalaže javni interes

b) na prijedlog stranke – izvršenje u interesu stranke

VRSTE IZVRŠENJA

1. sudsko izvršenje – provodi se sudskim putem u slučajevima predviđenim ZUP (provodi se po propisima koji važe

za sudsko izvršenje)

- provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje

- kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga i u upravnom postupku, organ čije

se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu

nadležnome za izvršenje.

- rješenje doneseno u upravnom postupku koje sadrži potvrdu izvršnosti jest osnova za

sudsko izvršenje.

- neosnovanu potvrdu izvršnosti ukinut će rješenjem organ koji je potvrdu stavio, a rješenje će

odmah dostaviti sudu nadležnom za izvršenje.


71

UPRAVNO PRAVO

2. administrativno izvršenje

– provodi se administrativnim putem (organi uprave po odredbama ZUP i posebnog zakona

– provodi:

*tijelo koje je o stvari rješavalo u 1°, ako posebnim propisom nije za to određeno drugo tijelo

*ako je propisano da administrativno izvršenje ne može provoditi tijelo koje je o stvari rješavalo u

1°, a posebnim propisima nije određeno tijelo koje je za to ovlašteno, izvršenje provodi tijelo

jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove opće uprave na čijem se području nalazi

prebivalište odnosno boravište izvršenika, ako zakonom nije određena nadležnost drugog tijela

*administrativno izvršenje rješenja onih ustanova i drugih pravnih osoba koje nisu zakonom

ovlaštene da same izvršuju svoja rješenja dozvoljava i provodi tijelo uprave nadležno za

poslove opće uprave jedinica lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalazi prebivalište

odnosno boravište izvršenika, ako zakonom nije određena nadležnost drugog tijela

▫ tijela unutarnjih poslova dužna su tijelu nadležnom za provođenje izvršenja, na njegov zahtjev, pružiti

pomoć u provođenju izvršenja.

▫ zaključak o dozvoli izvršenja – donosi ga tijelo nadležno za provođenje administrativnog izvršenja ex offo

ili na zahtjev tražioca izvršenja.

Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja.

Protiv tog zaključka dopuštena je žalba nadležnome 2° tijelu

▫ zaključak o dozvoli izvršenja rješenja koje je doneseno u upravnoj stvari ex offo, tijelo nadležno za

provođenje administrativnog izvršenja dužno je donijeti bez odgode kad je takvo rješenje postalo izvršno, a

najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana kad je rješenje postalo izvršno , ako posebnim

propisima nije drugačije određeno.

Nedonošenje zaključka do toga roka ne isključuje obvezu njegova donošenja.

▫ kad administrativno izvršenje ne provodi tijelo koje je rješavalo u 1° tražilac izvršenja podnosi prijedlog za

izvršenje tijelu, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja je donijela rješenje koje se ima izvršiti.

Ako je rješenje postalo izvršno, to tijelo, ustanova ili druga pravna osoba stavlja na rješenje potvrdu da je

postalo izvršno (potvrda izvršnosti) i dostavlja ga radi izvršenja tijelu nadležnome za izvršenje. Oni će

istovremeno predložiti i način izvršenja.

▫ kad se ex offo ima provesti izvršenje rješenja tijela, ustanove ili druge pravne osobe koji nisu ovlašteni za

provođenje izvršenja, oni se radi izvršenja obraćaju tijelu nadležnome za izvršenje kako je navedeno u

odlomku iznad.


72

UPRAVNO PRAVO

▫ adm. izvršenje što ga provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u 1°provodi se na temelju: (i) rješenja koje je

postalo izvršno i (ii) zaključka o dozvoli izvršenja.

adm. izvršenje što ga provodi koje drugo tijelo, provodi se na temelju: (i) rješenja na kojem je stavljena

potvrda izvršnosti i (ii) zaključka o dozvoli izvršenja.

▫ može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje, a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja

koje se izvršuje.

- žalba se izjavljuje nadležnome 2°tijelu

- žalba ne odgađa započeto izvršenje

▫ obustava izvršenja ex offo i poništenje provedenih radnji:1. ako se utvrdi da je obveza izvršena,

2. da izvršenje nije bilo uopće dopušteno,

3. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi, ili

4. ako tražilac izvršenja odustane od svojeg zahtjeva, odnosno

5. ako je izvršni naslov poništen ili ukinut.

odgoda izvršenja (odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja):1. ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček, ili je

2. umjesto privremenog rješenja koje se izvršuje doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje

od privremenog rješenja.

◘ novčana kazna naplaćuje se u korist RH

► Izvršenje radi ispunjenja novčanih obveza izvršenika

- provodi se: sudskim putem

iznimno administrativnim putem – po pristanku izvršenika kada se radi o izvršenju radi

ispunjenja novčanih obveza iz primanja na temelju radnog odnosa

► Izvršenje radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika

- provodi se administrativnim putem.

- provodi se:

1) preko drugih osoba

*ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba, a

izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti,

ta će se radnja izvršiti preko druge osobe,

na trošak izvršenika.


73

UPRAVNO PRAVO

*izvršenik mora biti na to prethodno opomenut.

*u tom slučaju tijelo koje provodi izvršenje može zaključkom naložiti izvršeniku da unaprijed položi

iznos koji je potreban za podmirenje troškova izvršenja, a da se obračun naknadno izvrši.

Zaključak o polaganju tog iznosa je izvršan.

2) putem prisile .

*ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti, pa postupa protivno toj obvezi, ili

ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega da izvrši druga osoba,

organ koji provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama.

*tijelo koje provodi izvršenje najprije će zaprijetiti izvršeniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju

obvezu ne izvrši u ostavljenom roku.

Ako izvršenik u toku tog roka poduzme koju radnju protivno svojoj obvezi, ili ako ostavljeni rok

bezuspješno proteče, zaprijećeno prisilno sredstvo će se odmah izvršiti, a ujedno će se odrediti novi

rok za izvršenje radnje i zaprijetiti novom, strožom prisilnom mjerom.

*prisilna novčana kazna koja se izriče prvi put ne može biti veća od 5.000,00 kn

Svaka kasnija prisilna novčana kazna može biti ponovno izrečena u istoj svoti

naplaćena novčana kazna se ne vraća

*ako se izvršenje nenovčane obveze ne može uopće ili ne može pravovremeno provesti, izvršenje se,

prema prirodi obveze, može provesti i neposrednom prisilom, ako propisima nije drugačije

određeno

◘ kad je na temelju rješenja provedeno izvršenje, a rješenje je kasnije poništeno ili izmijenjeno, izvršenik ima

pravo tražiti da mu se vrati ono što mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog

rješenja.

◘ o traženju izvršenika rješava organ koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja.

► Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključak

◘ radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno,

ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja.

◘ ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke, predlagač mora opasnost od

sprečavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom, a tijelo može izvršenje uvjetovati davanjem

osiguranja


74

UPRAVNO PRAVO

◘ protiv zaključka donesenoga na prijedlog stranke za izvršenje radi osiguranja, a i protiv zaključka

donesenoga ex offo, dopuštena je posebna žalba.

Žalba protiv zaključka kojim je određeno izvršenje radi osiguranja ne odgađa provođenje izvršenja.

◘ izvršenje radi osiguranja može se provoditi:

a) administrativnim ili

b) sudskim putem (sud postupa po propisima koji važe za sudsko izvršenje)

◘ izvršenje privremenog rješenja može se provoditi samo u onom opsegu i u onim slučajevima ukoliko je

dopušteno izvršenje radi osiguranja

◘ privremeni zaključak o osiguranjuako postoji ili je učinjena barem vjerojatnom obveza stranke,

a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s trećim osobama ili na drugi

način

spriječiti ili znatno otežati izvršenje dotične obveze,

tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi stranke može prije donošenja rješenja o toj obvezi donijeti

privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze.

- zaključak se obrazlaže

- ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obveza stranke za čije je osiguranje bio

donesen prijevremeni zaključak, ili je

- na drugi način utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan,

- predlagač u čiju je korist privremeni zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je

uzrokovana donesenim zaključkom (o naknadi štete rješava tijelo koje je donijelo privremeni zaključak)

- ako je očito da je privremeni zaključak bio isposlovan iz obijesti, predlagač će se kazniti novčanom

kaznom do 5.000,00 kn.

(protiv zaključka o kazni dopuštena je posebna žalba koja odgađa izvršenje zaključka)


75

UPRAVNO PRAVO

■ Zakon o upravnim sporovima (ZUS) donesen je 1991.g., izmjene 1992.g.

■ sadržaj: 1. osnovne odredbe

2. upravni spor

3. nadležnost i pravna sredstva

4. postupak

5. obaveznost presuda

UPRAVNI SPOR

◊ upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta.

◊ ZUS određuje da sud radi osiguranja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba te radi osiguranja

zakonitosti u upravnom sporu

odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i

obvezama u upravnim stvarima.

◊ upravne sporove rješava Upravni sud RH, u vijećima sastavljenim od 3 sudaca (osim ako zakon ne odredi

više)

(presude su obvezne)

◊ STRANKE U POSTUPKU:Tužitelj (ima pravo pokretanja upravnog spora koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđenokakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu):

1. pojedinac ili

pravna osoba

ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni

interes utemeljen na zakonu.

2. državno tijelo, organizacija, poslovna jedinica privredne organizacije, naselje i sl. ili

skupina osoba, iako nemaju svojstvo pravne osobe, mogu pokrenuti upravni spor ako

mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješavalo u upravnom postupku.

3. kad je tijelo jedinice lokalne samouprave ili organizacije rješavalo u 1°u određenoj

upravnoj stvari, a o žalbi protiv takvog akta rješavalo je tijelo druge jedinice lokalne

samouprave, odnosno organizacije, upravni spor može pokrenuti i tijelo jls ili organizacije

koji je rješavalo u 1° ako smatra da je 2° aktom povrijeđeno njezino samoupravno pravo.

4. ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist pojedinca ili organizacije odnosno jls i

druge pravne osobe, upravni spor može pokrenuti nadležni DO ili drugo zakonom

ovlašteno tijelo.


76

UPRAVNO PRAVO

Radi tog sva državna tijela organizacije i zajednice dužni su o takvim aktima, kad za njih

saznaju, obavijestiti nadležnoga državnog odvjetnika ili drugo zakonom ovlašteno tijelo.

5. upravni spor može pokrenuti i javni pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeđen

zakon na štetu jedinice lokalne samouprave, odnosno organizacije koju on po zakonu

zastupa.

Tuženik u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava.

Treća osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu (zainteresirana osoba)

ima u sporu položaj stranke.

◊ Tužba, u pravilu, ne sprečava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena.

Na zahtjev tužitelja, tijelo čiji se akt izvršava, odnosno tijelo nadležno za izvršenje, ako je u pitanju akt

organizacije koja nije ovlaštena na izvršenje, odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do

konačne sudske odluke:

- ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti,

- ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ili

- odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta

protivnoj stranci;

tijelo može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje osporenog akta do konačne sudske odluke, ako to javni

interes dopušta.

◊◊ može se voditi samo protiv upravnog akta: donesenog u 2°

donesenog u 1° ako nema žalbe u upravnom postupku

(upravni akt jest akt kojim tijelo u vršenju javnih ovlaštenja, rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog

pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari)

◊◊ može se pokrenuti i kad nadležno tijelo o zahtjevu, odnosno o žalbi stranke nije donijelo odgovarajući upravni akt, uz uvjete predviđene ovim zakonom.

◊ upravni spor ne može se voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog

spora.


77

UPRAVNO PRAVO

◊ upravni akt može se pobijati:

1. što u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito

donesen propis ili samoupravni opći akt;

2. što je akt donesen od nenadležnog tijela;

3. što se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a

osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, ili

što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja.

* nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u

granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisima, u skladu sa svrhom u kojoj je ovlaštenje

dano.

◊ može se tražiti i povrat oduzetih stvari, a i naknada štete koja je tužitelju nanesena izvršenjem akta koji se

osporava.

VRSTE UPRAVNIH SPOROVA skripta

◊ u teoriji se upravni sporovi obično dijele na:

1. spor o zakonitosti – pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo

uprave zasnovan na zakonu ili nije, a to znači postoji li zakonitost

- određuju se generalnom klauzulom s negativnom enumeracijom

- učinak sudske odluke je širi jer djeluje erga omnes

spor pune jurisdikcije – sud sam rješava neki predmet, budući da pravnu osnovu spora uvijek

predstavlja povreda nekog subjektivnog prava

- cilj vođenja spora je da sud utvrdi, osnuje, modificira ili ukine neku pravnu situaciju, a time se u

pravilu veže mogućnost suda da meritorno rješava samu stvar

- određuju se enumerativno

- učinak sudske odluke je uži jer djeluje inter partes (pravni učinci sudske odluke nastaju među

strankama)

ZUS dopušta sudu koji odlučuje u povodu tužbe u upravnom sporu da može, kad nađe da se osporeni

upravni aktima poništiti, ako priroda stvari to dozvoljava i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to,

presudom riješiti upravnu stvar.

Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt.


78

UPRAVNO PRAVO

Sud može presudom riješiti meritorno samu upravnu stvar uz slijedeće pretpostavke:

1. sud mora utvrditi da se osporeni akt mora poništiti;

2. da bi mogao riješiti upravnu stvar, treba da priroda stvari o kojoj

odlučuje to dopušta;

3. da podaci postupka sudu moraju dati pouzdanu osnovu da bi

mogao zamijeniti upravni akt svojom odlukom

2. objektivni spor – spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti;

- može se pokrenuti i protiv općenormativnog akta

subjektivni spor – spor kojemu je cilj zaštita subjektivnih prava pojedinaca

- pokreće se i vodi protiv individualnog upravnog akta

3. prvotni spor – pokreće se i vodi prije nego što je donesen upravni akt, dakle prije nego što je uprava

autoritativnim putem kroz oblik pojedinačnog akta odlučila o pravima i obvezama

određenih subjekata

- nastaje kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja

administracije

naknadni spor - spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari

POSTUPAK

TUŽBA

◊ upravni spor pokreće se tužbom.

◊ podnosi se u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci/tijelu koja je podnosi

ako tijelu akt nije dostavljen, može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen

◊ predaje se:

1) sudu neposredno

2) sudu se šalje poštom.

3) na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći.

- dan predaje tužbe pošti preporučeno, odnosno dan podnošenja tužbe na zapisnik smatra se danom

predaje sudu

- ako tužba nije predana sudu, nego drugom tijelu, a stigne nadležnom sudu nakon proteka roka za

podnošenje tužbe, smatrat će se da je podnesena na vrijeme ako se njezino podnošenje tom tijelu može

pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnosioca


79

UPRAVNO PRAVO

- za osobe koje se nalaze u oružanim snagama na obaveznoj vojnoj službi dan predaje tužbe vojnoj

jedinici odnosno vojnoj ustanovi ili štabu smatra se danom predaje sudu.

- ovo se odnosi i na ostale osobe u oružanim snagama na službi u vojnim jedinicama odnosno vojnim

ustanovama ili štabovima u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta.

◊ Predmet upravnog spora - stranka može pokrenuti upravni spor:

a) ako 2° tijelo nije donijelo rješenje o žalbi stranke protiv 1° tijela u roku od 60 dana ili u posebnim

propisom određenom kraćem roku, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog

traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena.

b) ako 1° tijelo na zahtjev stranke nije donijelo rješenje protiv čijeg akta nema mjesta žalbi.

c) ako 1° tijelo na zahtjev stranke nije donijelo rješenje protiv čijeg akta ima mjesta žalbi, u roku od

60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku, stranka ima pravo obratiti se svojim

zahtjevom 2° tijelu

Protiv rješenja 2° tijela stranka može pokrenuti upravni spor, a može ga uz ove uvjete pokrenuti i a to

tijelo ne donese rješenje.

ne može se voditi ako je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora.

◊ sadržaj tužbe – u tužbi se mora navesti:

1. ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedište tužitelja, 2. upravni akt protiv kojega je tužba upravljena, 3. kratko izlaganje zbog čega se tuži, te 4. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i 5. potpis podnosioca. 6. određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete – samo ako se traži povrat stvari ili

naknada štete.

◊ prilozi uz tužbu:

- akt u izvorniku ili prijepisu.

- 1 prijepis tužbe i priloga za tuženo tijelo i za svaku zainteresiranu osobu, ako takvih ima.

◊ odustanak od tužbe – tužitelj može odustati sve do otpreme odluke suda, u kom slučaju sud rješenjem

obustavlja postupak

◊ suspenzivni učinak tužbe- u pravilu ne spriječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena , dakle nema

automatsko suspenzivno djelovanje


80

UPRAVNO PRAVO

- tek na zahtjev tužitelja i uz određene uvjete, tijelo čiji se akt izvršava odnosno tijelo nadležno za

izvršenje, ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlaštena na izvršenje, odgodit će pravne učinke

rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke:

obvezno odlaganje izvršenja:

1. ako bi izvršenje nanijelo štetu tužitelju koja bi se teško mogla popraviti,

2. ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja, ili

3. odgoda nije protivna javnom interesu,

4. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci

fakultativno odlaganje izvršenja: može se odgoditi i iz drugih razloga do konačne sudske odluke, ako

to javni interes dopušta

POSTUPAK PO TUŽBI

◊ postupanje suda (može odbaciti tužbu, poništiti upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor ili tužbu

rješiti provođenjem redovnog postupka)

1. odbacivanje tužbe – rješenjem će odbaciti ako je:

1) tužba neuredna

*ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijeća pozvat će tužitelja, prema potrebi, i preko drugoga

redovnog suda da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe.

Pri tome će ga poučiti što i kako treba učiniti i upozoriti ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po

traženju suda.

Ako tužitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke tužbe, a oni su takvi da sprečavaju rad suda, sud će

rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu, ako ne nađe da je osporeni upravni akt ništav.

2) tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena;

3) akt koji se tužbom osporava nije upravni akt odnosno da se upravni spor pokreće zbog

nedonošenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt (koja nije upravna

stvar);

4) da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili u njegov

neposredni osobni interes utemeljen na zakonu;

5) da se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla podnijeti žalba, pa nije uopće ili nije

pravovremeno podnesena;

6) da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora;

7) da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari.


81

UPRAVNO PRAVO

*iz razloga 1) odbacuje se pri primitku, a iz ostalih sud će odbaciti u svakom stadiju postupka.

2. poništiti upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor – može presudom ako nađe da osporeni

upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji

sprečavaju ocjenu zakonitosti akta

3. riješiti – presudom, po 1 prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim

osobama ako ih ima (odgovor se daje u roku koji sud odredi u svakom pojedinom slučaju; ali ne

može biti kraći od 8 ni dulji od 30 dana)

(u ostavljenom roku tužena strana dužna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet; ako to

ne učini ni nakon drugog traženja ili izjavi da ih ne može poslati, sud može riješiti stvar i bez spisa)

- obustava postupka (rješenje):ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage

upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut, i ako naknadno donese upravni akt, to će tijelo,

osim tužitelja, istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut.

Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom

zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom opsegu, odnosno proširuje li tužbu i na novi akt.

Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku, sud će

donijeti rješenje o obustavi postupka.

Ako tužitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan, sud će nastaviti postupak.

- usvojiti tužbu i poništiti osporeni akt (i odrediti da nadležno tijelo donese novi akt ili ga sam donijeti):

sud rješava spor, u pravilu, na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku.

poništiti će ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom

postupku:

a) zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima,

b) što su one u bitnim točkama nepotpuno utvrđene,

c) što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog

stanja, ili

d) nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila

od utjecaja na rješavanje stvari,

*nadležno tijelo dužno je postupati kako je određeno u presudi i donijeti novi upravni akt u roku 30

dana – vraćeno u stanje prije nego što je poništeni akt donesen (vezan je pravnim shvaćanjem suda i primjedbama u svezi s postupkom – tzv. obveznost presuda)


82

UPRAVNO PRAVO

! ako ipak ne donese u roku stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta (ako ni tada u

roku 7 dana od traženja, stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u 1°) - sud

će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio, dužan dati u roku 7

dana obavijest. Ako to ne učini ili dana obavijest ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će donijeti

rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela (sud to rješenje dostavlja tijelu nadležnom za izvršenje i

obaviještava tijelo koje obavlja nadzor)

! ako ipak donese akt protivno uputi suda, pa tužitelj podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni upravni akt

i sam riješiti stvar (sud o tome izvještava tijelo koje obavlja nadzor)

*sud će sam utvrditi činjenično stanje i donijeti odluku ako bi ponovno vođenje postupka kod

nadležnog tijela:

a) izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti, ili

b) ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je

činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku, ili

c) ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt, a nadležno tijelo nije u

potpunosti postupilo po presudi

sud utvrđuje činjenično stanje po potrebi na raspravi, ili preko 1 člana vijeća, ili preko drugoga

redovnog suda, ili preko drugog tijela; na raspravu se poziva i stranka.

* odlučiti će i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari, odnosno za naknadu štete, ako podaci postupka

daju za to pouzdanu osnovu. U protivnom sud će uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u

parnici.

- odbija tužbu kao neosnovanu

◊ kad je u upravnom sporu donesena presuda, a nadležno je tijelo donijelo upravni akt o izvršenju te presude,

pa se kod nadležnog tijela traži obnova upravnog postupka u vezi s tim upravnim aktom, obnova se može

dopustiti ako je razlog za obnovu nastao kod tijela koje je akt donijelo.

◊ zakonitost osporenoga upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe, ali pri tome nije vezan razlozima tužbe

◊ na ništavost upravnog akta sud pazi ex offo


83

UPRAVNO PRAVO

◊ USMENA RASPRAVA:- sud rješava u nejavnoj sjednici.

može održati usmenu raspravu ex offo ili na prijedlog stranke:

a) zbog složenosti sporne stvari, ili

b) ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari

- ako vijeće odluči da se rasprava održi, predsjednik vijeća odredit će dan rasprave i na raspravu

pozvati stranke i zainteresirane osobe ako ih ima.

- rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga, o čemu odlučuje vijeće.

- rukovodi predsjednik vijeća.

- o raspravi se vodi zapisnik, u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti te dispozitiv odluke.

- (zapisnik potpisuje predsjednik i zapisničar)

- izostanak stranke s usmene rasprave:

o ne zadržava rad suda (zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od

svojih zahtjeva, već će se njihovi podnesci pročitati)

o sud može odgoditi ili raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka.

- na raspravi najprije dobiva riječ član vijeća koji je izvjestilac (izlaže stanje i bit spora, ne dajući svoje

mišljenje)

nakon toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu,

pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta.

◊ SUDSKE ODLUKE:- donosi ih većinom glasova

- o vijećanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi vijeća i zapisničar (vijećanje i

glasanje obavlja se bez prisutnosti stranaka)

- ako je održana rasprava, sud će odmah nakon rasprave usmeno objaviti presudu/rješenje, zajedno s

najvažnijim razlozima.

- u složenim slučajevima sud može odustati od usmene objave presude/rješenja i najkasnije u roku od

8 dana donijeti presudu/rješenje.

- ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu/rješenje zbog toga što prije toga treba utvrditi

takvu činjenicu za čije raspravljanje nije potrebna nova usmena rasprava, sud će presudu/ rješenje

donijeti bez rasprave, i to najkasnije u roku od 8 dana kad tu činjenicu utvrdi.

- sadržaj: 1. oznaka suda, ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća i zapisničara,

2. oznaka stranaka i njihovih zastupnika,

3. kratko izlaganje predmeta spora, i

4. dan kad je presuda, odnosno rješenje izrečeno i objavljeno,

5. dispozitiv (mora biti odvojen od obrazloženja),

6.obrazloženje, i

7.pouku o žalbi, ako je žalba dopuštena.


84

UPRAVNO PRAVO

- izvornu presudu/rješenje potpisuje predsjednik vijeća i zapisničar.

- strankama se izdaje u ovjerenom prijepisu

- vrste odluka: 1. presuda - sud rješava spor presudom.

- uvažava ili odbija tužbu kao neosnovanu

2. rješenje – odbacuje tužbu, obustavlja postupak

◊ ako ZUS ne sadrži odredbe o postupku u upravnim sporovima, na odgovarajući će se način primjenjivati

odredbe ZPP

◊ Troškovi: u upravnim sporovima svaka stranka podmiruje svoje troškove.

TUŽBA ZBOG NEZAKONITE RADNJE

◊ o zahtjevu zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina,

ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom (nezakonitom radnjom službene

osobe u tijelima državne vlasti ili ovlaštene osobe u pravnoj osobi),

a nije osigurana druga sudska zaštita,

pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje, a o kojoj

odlučuje sud nadležan za upravne sporove odgovarajućom primjenom ZUS.

◊ sadržaj tužbe: 1. oznaka suda,

2. oznaka stranaka sa prebivalištem, odnosno sjedištem stranaka,

3. oznaka nezakonite radnje (mjesto, vrijeme i po mogućnosti učinitelj radnje),

4. dokazi o učinjenoj radnji i

5. tužbeni zahtjev.

◊ može se podnijeti sve dok radnja traje

◊ podnositelj prijedloga: osoba prema kojoj je poduzeta radnja

odnosno njezin bračni drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik (ako ne može sama

osoba).

◊ odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena, u vijeću od 3 suca

*postupa prema prijedlogu hitno i na način kojim se, čuvajući osnovna načela postupka, osigurava uspješna

zaštita prava i interesa građana i tijela državne vlasti, odnosno pravne osobe


85

UPRAVNO PRAVO

*sud će: a) o prijedlogu donijeti odluku odmah, ako je to moguće prema okolnostima slučaja, bez prethodne

dostave prijedloga na odgovor ako podaci u prijedlogu daju za to pouzdanu osnovu; ili

b) bez odgode dostaviti prijedlog na odgovor tijelu državne vlasti ili PO ovisno o tome tko je učinio

radnju (rok za odgovor određuje sud)

* o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom.

(presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema

potrebi

naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje

◊ protiv odluke suda kojom odlučuje o tužbi stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave

odluke.

*žalba se podnosi Županijskom sudu koji je donio pobijanu odluku, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud.

*žalba ne odgađa izvršenje odluke (sud može odgoditi izvršenje ako prema okolnostima slučaja ocijeni da je

to potrebno)

◊ protiv odluka donesenih u postupku zaštite od nezakonitih radnji nije dopuštena revizija

◊ odgovarajuća primjena ZPP

◊ izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja,

tijelo državne vlasti, odnosno druga pravna osoba dužni su izvršiti u roku od 3 dana od dana dostave izvršne

presude

*ako službena, odnosno odgovorna osoba ne izvrši izvršnu presudu u određenom roku, protiv nje će se

pokrenuti postupak zbog teže povrede radne dužnosti, a može se kazniti i novčanom kaznom od 50.000,00

do 100.000,00 kn?

*ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku izvršenje će se provesti prema odredbama Ovršnog zakona.


86

UPRAVNO PRAVO

PRAVNI LIJEKOVI

◊ pravilo je da u upravnom sporu žalba nije dopuštena, što je dovelo do porasta vrijednosti izvanrednih

pravnih lijekova

1. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI

- može ga podnijeti nadležni DO protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon, drugi propis ili opći akt,

- u roku 3 mjeseca od dana kada je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi

- podnosi se putem Upravnog suda

- o zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca.

- sadržaj zahtjeva:

1. oznaka sudske odluke protiv koje se zahtjev podiže,

2. razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i

3. oznaka podnositelja zahtjeva.

- postupanje po zahtjevu:

1. odbaciti će rješenjem: nepravovremen zahtjev, ili

zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba

2. rješava presudom: dostavit će ga protivnoj stranci, koja može, u roku koji odredi

nadležni

sud, podnijeti odgovor na zahtjev

sud protiv čije je odluke podnesen zahtjev i tuženi organ dužni su bez odlaganja dostaviti

nadležnom sudu, na njegov zahtjev, sve spise

nadležni sud rješava o zahtjevu u pravilu, u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo

u granicama zahtjeva

*uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev)

*odbija zahtjev


87

UPRAVNO PRAVO

2. PONAVLJANJE POSTUPKA- postupak dovršen presudom ili rješenjem ponovit će se na prijedlog stranke:

1. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na

temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili

upotrijebljeni u prijašnjem sudskom postupku:

2. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke, njegova protivnika ili

protivnikova zastupnika ili punomoćnika a takva je radnja kazneno djelo;

3. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom;

4. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena, ili ako je svjedok, vještak ili stranka pri saslušanju pred sudom dala lažan iskaz, a odluka se suda temelji na tom iskazu;

5. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu;

6. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu.

okolnosti pod 1. i 5. samo ako stranka bez svoje krivnje nije bila u stanju da te okolnosti iznese u prijašnjem

postupku.

- može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja.

- ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego što je postupak kod suda dovršen, ali taj

razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se može tražiti u roku od 30 dana od dana dostave odluke

- nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti (iznimno, i poslije

roka od 5 godina obnova se može tražiti zbog zakonskih osnova navedenih pod 2., 3. i 4.

- podnosi se i rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca, u nejavnoj sjednici.


88

UPRAVNO PRAVO

- sadržaj prijedloga – mora se navesti:

1. presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži;

2. zakonska osnova ponavljanja i dokazi, odnosno okolnosti koji čine vjerojatnim postojanje te osnove;

3. okolnosti iz kojih proizlazi da je tužba podnesena u zakonskom roku i čime se to dokazuje;

4. u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude, odnosno rješenja donesenog u postupku čije

se ponavljanje traži.

- postupanje po prijedlogu:

1. odbaciti će rješenjem: nepravovremen zahtjev,

prijedlog podnesen od neovlaštene osobe,

stranka nije učinila bar vjerojatnim postojanje zakonske osnove za

ponavljanje

2. rješava presudom: dostavit će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama, te ih pozvati da u

roku od 15 dana odgovore na tužbu;

po proteku roka za odgovor sud rješava o prijedlogu

*dopustiti će ponavljanje i riješiti glavnu stvar (1 presudom) - ako se ponavljanje dopusti, stavit će se

izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično

Prijašnje procesne radnje na koje ne utječu razlozi ponavljanja neće se ponavljati.

protiv odluke suda donesene o prijedlogu za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravna sredstva koja su

dopuštena u glavnoj stvari

odgovarajuća primjena odredbi o postupku po tužbi i pravnim sredstvima


89

UPRAVNO PRAVO

UPRAVNI AKT- prema ZUS upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javnih ovlasti rješava o

stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili PO u kakvoj upravnoj stvari.

- Elementi koji čine 1 upravni akt da bi bio upravni akt su:

1. autoritativnost i jednostranost – donosioci takvog akta koji autoritativnim putem kroz oblik upravnog

akta mogu odlučivati o stanovitom pravu ili obvezi određenih fizičkih

ili PO su državna tijela i PO s javnim ovlastima koji istupaju prema

drugim subjektima u upravnopravnom odnosu s jačom voljom

- upravni akt je uvijek jednostran jer njegov sadržaj utvrđuje isključivo

njegov donosioc

2. konkretnost – potrebno je da se takvim aktom odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi određenog

subjekta, odnosi se na konkretan slučaj

3. upravna stvar – predmet akta mora biti upravna stvar

4. pravno djelovanje – jedan pravni odnos mora se uspostavljati, ukidati, mijenjati ili deklarirati

5. pravna vezanost – upravni akt donosi se na temelju zakona ili drugog pravnog propisa

SLOBODNA (DISKRECIJSKA) OCJENA

- slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac, umjesto da propiše točan način postupanja u konkretnoj situaciji predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa, ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih.

- Izbor među njima je u rukama primjenjivača pravne norme u tom smislu što se on slobodno odlučuje,

ocjenjujući koja od predloženih alternativa odgovara potrebama konkretnog slučaja, pri čemu se

primjenjivač treba rukovoditi općim interesom.

- Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu, ali je moguće da se diskrecijski

odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode.

- Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti nadležnost, procedura koju je potrebno provesti

prjie donošenja upravnog akta, način utvrđivanja činjeničnog stanja, te forma i oblik akta.

- kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena ne može se podvrći samo

kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta, ali ne i kontroli zakonitosti.


90

UPRAVNO PRAVO

o Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da

obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akata, a to su obično tijela koja odlučuju u povodu

žalbe u 2° postupku.

o Tako je ZUP-om određeno da ako 2° tijelo u povodu žalbe nađe da je na osnovi slobodne

ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje, ono će svojim rješenjem poništiti 1° rješenje i samo

riješiti stvar.

o Čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecijske ocjene.

o Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta.

UPRAVNA STVAR – SUDSKA STVAR

- ne postoji unutarnja, sadržajna razlika između sudskih i upravnih stvari, niti pouzdanih kriterija po

kojima bi se ove stvari međusobno razlikovale.

- Jedini pouzdani kriterij za razlikovanje jest formalno-organizacioni prema kojemu se upravnom stvari

ima smatrati stvar koja je stavljena u nadležnost tijela uprave ili kojeg drugog državnog tijela ili PO s

javnim ovlastima da o njoj rješava primjenom pravila upravnog postupka, a sudska stvar ona koja je

stavljena u nadležnost suda da je riješi primjenom pravila sudskog procesnog prava.


91

UPRAVNO PRAVO

■ Zakon o sustavu državne uprave donesen je 1993.g., izmjene 1996.g., 1999.g., 2000.g., 2001.g.,

pročišćeni tekst 2003.g.


2. poslovi državne uprave

3. ustrojstvo državne uprave

4. sredstva tijela državne uprave

5. odnosi tijela državne uprave i građana

6. prijelazne i zaključne odredbe

! gdje se u tekstu navodi pravna osoba – misli se na pravnu osobu s javnim ovlastima kada su joj povjereni

poslovi državne uprave

POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE

1. neposredna provedba zakona i drugih propisa – neposredno primjenjujući zakone i druge propise:

a) rješavaju u upravnim stvarima,

b) vode propisane očevidnike,

c) izdaju uvjerenja i druge potvrde, te

d) obavljaju i druge upravne i stručne poslove.

2. donošenje propisa za njihovu provedbu – ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji

državnih upravnih organizacija u okviru danih ovlasti, kad su zakonom izrijekom ovlašteni donose za

provedbu zakona i drugih propisa:

a) pravilnik – njime se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.

b) naredba - njome se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje.

- pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene,

pojedinačne upravne stvari.

c) naputak - njime se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jlps, PO koje

imaju javne ovlasti.

pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu najranije 8 dana od

dana objave, ako tim propisima nije iznimno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu

danom objave.

3. obavljanje upravnog nadzora – nadzire se: provedba zakona i drugih propisa te

zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jlps, PO


92

UPRAVNO PRAVO

*osobito nadziru:

a) zakonitost rada i postupanja,

b) rješavanje u upravnim stvarima

c) djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave,

d) svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje

poslova državne uprave te

e) odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

*ako u provedbi nadzora ocijene da postoje određeni nedostaci, nezakonitosti ili nepravilnosti poduzet će

mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:

a) zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave,

b) raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju

poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave,

c) pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika, odnosno

namještenika,

d) neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne

uprave, tijela jlps, PO njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon

ili drugi propis, a tijelo obavilo određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili

primjerenom roku,

e) poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

*u granicama svog djelokruga:

1. ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne

uprave, tijela jlps, PO,

2. uredi državne uprave u jps nadziru rad tijela jlps, PO na području županije.

*posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru:

-provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih osoba te poduzimaju

zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa

zakonom i drugim propisima.

-provode ga inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora (kada tako posebni

zakon)

-u 1° obavljaju uredi drž.uprave u jps, a u 2° središnja tijela drž.uprave (središnja tijela mogu

neposredno i poslove iz nadležnosti jps)

- inspektori imaju posebnu iskaznicu

- imaju pravo pregledavati poslovne prostorije, spise, robu, saslušavati pojedine osobe i dr. radnje


93

UPRAVNO PRAVO

-dužni su postupati tako da se ne ugrozi zakon ili drugi propis

- inspektor ima pravo i obvezu kada nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis poduzeti potrebne

mjere (narediti otklanjanje nepravilnosti, podnijeti prijavu zbog kd/prekršaja, druge mjere)

-o izvršenom pregledu i poduzetim radnjama sastavlja zapisnik

-vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima

-ako prilikom provođenja inspekcijskog nadzora dođe do pružanja fizičkog otpora, inspektor može

zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave

4. drugi upravni i stručni poslovi

- praćenje stanja (u svom djelokrugu) – prikupljaju podatke, izrađuju stručne podloge (izvješća,

elaborate, analize) itd.

- izrada nacrta prijedloga propisa

- ostvarivanje domaće i inozemne stručne suradnje

- daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu

- drugi stručni poslovi

◙ poslovi se uređuju zakonom

◙ poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave.

posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti tijelima jlps ili drugim PO s javnim ovlastima.


94

UPRAVNO PRAVO

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

1. MINISTARSTVA

- ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave:

a) u 1 upravnom području, ili

b) u više upravnih područja (unutar ministarstva u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu

ministarstva: uprave, zavodi, ravnateljstva)

- obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise,

2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa,

3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa,

4. rješavaju u upravnim stvarima u 1° kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u 2°, ako zakonom

nije što drugo određeno,

5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,

6. vode propisane očevidnike,

7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih

mjera,

8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,

9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima

ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova.

- ministar – predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom (provodi utvrđenu politiku Vlade, donosi

provedbene propise…)

zamjenik ministra – ministar može imati više zamjenika, imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra

- zamjenjuje ministra u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti itd.

- za svoj rad odgovara Vladi i ministru

tajnik ministarstva – ministarstvo može imati 1 ili više državnih tajnika, imenuje Vlada na prijedlog

predsjednika Vlade

- za svoj rad odgovara Vladi i ministru

pomoćnik ministra – ministar može imati 1 ili više pomoćnika, imenuje Vlada na prijedlog ministra

- u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva itd.

- za svoj rad odgovara ministru


95

UPRAVNO PRAVO

- upravne organizacije u sastavu ministarstva – osnivaju se za upravno područje iz djelokruga

ministarstva kao:

1. uprave – obavljaju pretežito upravne poslove, s određenim stupnjem samostalnosti u radu,

2. zavodi – obavljaju pretežito stručno-analitičke poslove koji zahtijevaju posebne načine rada unutar

ministarstva

iznimno i određene upravne poslove ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih

poslova,

3. ravnateljstva - obavljaju određene gospodarski i s njima vezane upravne poslove, kad obavljanje tih

poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine

rada unutar ministarstva.

*radom upravlja pomoćnik ministra, odnosno ravnatelj s položajem pomoćnika ministra

2. SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI VLADE (u daljnjem tekstu: središnji državni uredi)

- ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u 1 ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.

- središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici.

3. DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

- ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u 1 ili više upravnih područja.

- osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva.

- obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je

nužno obavljati u okviru državne uprave,

2. vode propisane očevidnike,

3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni,

4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor,

5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa,

6. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima,

7. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave, jlps, PO,

8. ostvaruju međunarodnu suradnju,

9. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni,

10. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.Zakon o općem upravnom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Zakon o sustavu državne uprave,

Zakon o izvlaštenju, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavneske komunističke vladavine96

UPRAVNO PRAVO

- ravnatelj predstavlja drž. upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom (brine o provedbi propisa, itd.)

*imenuje ga i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno mišljenje

nadležnog ministra.

*odgovoran Vladi, odnosno nadležnom ministru.

zamjenik ravnatelja – ravnatelj može imati zamjenika, imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ravnatelja

- odgovaran ravnatelju

- zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti itd.

pomoćnik ravnatelja – može imati 1 ili više pomoćnika, imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja

- odgovaran ravnatelju

- upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne

organizacije itd.

te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

4. UREDI DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA

*središnja tijela državne uprave: ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije

1° tijela državne uprave u županijama: uredi državne uprave

- ured državne uprave ustrojava se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jps

- unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade.

- obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:

1. neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu,

2. rješava u upravnim stvarima u 1°, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim

tijelima državne uprave ili PO te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave,

3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor,

4. prati stanje u svom djelokrugu, te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje

stanja u pojedinim upravnim područjima.

- predstojnik ureda državne uprave – upravlja radom ureda drž.uprave u jps (čelnik tog ureda)

- imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog državnog tajnika nadležnog za

poslove opće uprave na temelju prethodno provedenoga javnog natječaja

(provodi ga središnji državni ured za upravu).

- odgovoran Vladi i državnom tajnikuZakon o općem upravnom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Zakon o sustavu državne uprave,

Zakon o izvlaštenju, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavneske komunističke vladavine97

UPRAVNO PRAVO

zamjenik predstojnika ureda – može imati zamjenika, imenuje državni tajnik na prijedlog predstojnika, a na

temelju prethodno provedenoga javnog natječaja.

- zamjenjuje predstojnika u slučaju odsutnosti ili spriječenosti itd.

Ispostave ureda državne uprave – za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda

državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave mogu se osnovati

ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika

ureda državne uprave.

- upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran

predstojniku ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne)

samouprave.

OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, i PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI

- tijela jedinica jlps i PO u povjerenim im poslovima državne uprave:

1. rješavaju u upravnim stvarima u 1° i 2° kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost,

2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde,

3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.

- za zakonito i stručno obavljanje povjerenih poslova državne uprave, odgovorni su:

1. župan,

2. gradonačelnik, odnosno

3. općinski načelnik te

4. ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.

- na službenike se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih

službenika i namještenika.

OSTALE ODREDBE

◙ za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u

županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice.

za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinicama

područne (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno općini osnivati ispostave.


98

UPRAVNO PRAVO

◙ ministri, državi tajnici i pomoćnici, ravnatelji državnih upr. organizacija, te njihovi zamjenici i pomoćnici

dužnosnici su RH;

*ne smiju istodobno obnašati dužnost u tijelima zakonodavne vlasti, sudbene vlasti niti biti članovi

predstavničkog tijela jlps

*mogu staviti u mirovanje dužnost u zakonodavnoj vlasti, sudbenoj vlasti ili predstavničkim tijelima jlps, koja

je nespojiva sa dužnošću na koju su imenovani, odnosno izabrani i

po prestanku dužnosti u tijelima državne uprave, na vlastiti zahtjev, nastaviti obnašati dužnost u

zakonodavnoj vlasti ili predstavničkom tijelu jlps.

◙ poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se primaju u državnu

službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno.

pomoćno-tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.

*prava, obveze, odgovornosti i način određivanja plaće državnih službenika i namještenika u tijelima državne

uprave uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima.

◙ pripadnicima nacionalnih manjima osigurava se zastupljenost:

a) u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu

u stanovništvu RH,

b) u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave vodeći računa o

njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije.

Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.

◙ Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave.

◙ sredstva za rad (za obavljanje poslova državne uprave):

a) tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu (za zakonito korištenje sredstava

odgovorni čelnici tijela)

b) tijela jlps, odnosno PO koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim

su te ovlasti povjerene.

◙ neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu

tijela državne uprave obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

◙ rad je javan (pri obavljanju poslova državne uprave neovisno da li ih obavlja tijelo drž.uprave, tijelo jlps, PO)

iznimno se može isključiti javnost u slučajevima predviđenim zakonom

◙ štetu koja osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim radom naknađuje RH (pri obavljanju poslova

drž.uprave, neovisno tko ih obavlja).


99

UPRAVNO PRAVO

◙ samostalnost (u okviru granica zakonskih ovlasti) tijela državne uprave pri obavljanju poslova iz svog djelokruga

◙ protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jlps i PO, donijetih u 1°, može se

podnijeti žalba, a u slučaju da žalba nije dopuštena zatražiti sudska zaštita.

◙ Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave uređuje se uredbom Vlade, pravilnik o unutarnje redu donosi

za ministarstvo - ministar, za središnji državni ured - državni tajnik, za državne upravne organizacije -

ravnatelj, za ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, - predstojnik.

◙ neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu

tijela državne uprave obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

◙ ODNOSI:

1. V lade prema tijelima državne uprave, jlps i PO – u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova

državne uprave Vlada može:

1. ukinuti propise tijela državne uprave i jlps u povjerenim im poslovima državne uprave,

2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne

ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom,

3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jlps ili PO te odrediti mjere koje su ta tijela

dužna poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razriješiti,

odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim im je ovlaštenje povjereno,

4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika,

5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

2. Međusobni odnosi tijela državne uprave – dužnost međusobne suradnje i pružanja stručne pomoći,

dostavljati podatke

3. Tijela državne uprave prema jlps i PO – tijela državne uprave nadziru rad tijela jlps i PO

4. Tijela državne uprave i građana – temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju

dostojanstva ljudske osobe.

- tijela su dužna davati podatke, obavijesti, upute, pružati stručnu pomoć itd.

- mora se omogućiti podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela i nepravilan

odnos službenika (razmatra ih čelnik i daje odgovor u roku 30 dana)

.


100

UPRAVNO PRAVO

■ Zakon o izvlaštenju donesen je 1994.g., izmjene 2001.g.


2. utvrđivanje interesa RH

3. pripremne radnje u svrhu izvlaštenja

4. postupak izvlaštenja

5. naknada za izvlaštenu nekretninu

5.a postupak pred županijskim sudom

6. kaznene odredbe

7. prijelazne i završne odredbe

■ osobito članci: 1-9, 32-42

OSNOVNE ODREDBE

□ nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,

kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu RH (mora biti utvrđen

sukladno ZI) i

kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.

dakle, može se izvlastiti radi:

- izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska,

vodoprivredna, energetska),

- zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata,

- industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata,

- objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te

- istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

□ korisnik izvlaštenja – fizička ili pravna osoba u čiju se korist provodi izvlaštenje

- stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno

vlasnik (prijašnji) – pripada mu naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine


101

UPRAVNO PRAVO

□ Vrste izvlaštenja:

1. potpuno izvlaštenje - nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja

- prestaju pored prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.

- izvlašteno zemljište obuhvaća i zgradu i druge građevinske objekte koji se na

njemu nalaze.

2. nepotpuno izvlaštenje – ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup).

- može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi.

- zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište s obzirom na svrhu za

koju se zakup predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5

godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma,

vađenja gline, pijeska i šljunka i sl.

Ako se uslijed korištenja zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako

da se ono ne može koristiti na dosadašnji način vlasnik može zahtijevati da se

izvrši potpuno izvlaštenje.

Taj zahtjev može postaviti u roku od 1 mjeseca po prestanku zakupa.

□ preostali dio koji ostane prilikom izvlaštenja - ako se prilikom izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da

vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na

njegov zahtjev izvlastit će se i taj dio.

- zahtjev podnosi do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.

□ Privremeno uzimanje u posjed susjednog zemljišta:- susjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje

objekata ili izvođenja radova od interesa za RH može se privremeno uzeti u posjed.

- privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno, odnosno

do završetka radova na glavnom objektu.

- odredbe ZI koje se odnose na izvlaštenje nekretnina primjenjuju se i na privremeno uzimanje u

posjed zemljišta, ako pojedinim odredbama ZI nije drugačije određeno.


102

UPRAVNO PRAVO

□ Utvrđivanje interesa RH – odluku da je izgradnja objekta ili izvođenja radova u interesu RH donosi Vlada

na prijedlog korisnika izvlaštenja (odluka se objavljuje u NN):

a) po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije odnosno Skupštine

Grada Zagreba na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u

skladu s prostornim planom

*Skupština županije odnosno Skupština Grada Zagreba dužna je dati mišljenje

u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva.

Smatra se da je interes RH utvrđen ukoliko je posebnim zakonom propisano da

je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu RH.

b) po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za prostorno uređenje i zaštitu

okoliša i Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskog Sabora. (ostali

slučajevi)

□ prije podnošenja prijedloga za utvrđivanje interesa RH korisnik izvlaštenja dužan je izraditi plan izvlaštenja u

skladu s prostornim planom

*može tražiti da mu se odobri izvođenje pripremnih radnji (ispitivanje zemljišta, premjeravanje i sl.) – plaća

naknadu

*prijedlog se podnosi tek nakon što je utvrđen interes RH

*zabilježba postupka izvlaštenja u zemljišnim i drugim javnim knjigama ex offo

*rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi ured državne uprave na čijem se području nalazi nekretnina

(dopuštena žalba)

*troškove postupka snosi korisnik izvlaštenja

*pravo na posjed korisnik izvlaštenja stječe pravomoćnošću rješenja i isplatom naknade odnosno predajom

u posjed druge nekretnine

NAKNADA ZA IZVLAŠTENU NEKRETNINU

□ određuje se:

1. u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne

vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se

izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.

2. ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili

ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu,

naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme

donošenja 1° rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe.


103

UPRAVNO PRAVO

Tržišna vrijednost je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i

koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog

utvrđivanja.

3. vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje može se s korisnikom izvlaštenja sporazumjeti o naknadi i u nekom drugom obliku koji nije protivan Ustavu i zakonima RH.

□ prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu troškova za ulaganje u zemljište i zgrade koje je izvršio nakon što

je pismeno obaviješten od nadležnog tijela o podnijetom prijedlogu za izvlaštenje,

osim onih troškova koji su bili neophodni za korištenje nekretnine.

□ prijašnji vlasnik izvlaštenog zemljišta ima pravo sabrati usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u vrijeme

stupanja u posjed korisnika izvlaštenog zemljišta.

ako stupanjem u posjed korisnika izvlaštenja prijašnji vlasnik neće biti u mogućnosti sabrati usjeve i skupiti

plodove, pripada mu pravo na naknadu za usjeve po odbitku potrebitih troškova koje bi imao do žetve ili

berbe.

□ u slučaju ustanovljenja služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.

u slučaju ustanovljenja zakupa naknada se određuje u visini zakupnine koja se postiže na tržištu.

naknada se može odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u povremenim

davanjima koja se plaćaju u jednakim vremenskim razmacima.

naknada se računa od dana kada je korisnik izvlaštenja stupio u posjed zemljišta.

za eventualnu štetu nastalu ustanovljenjem zakupa, zakupoprimac odgovara vlasniku zemljišta po općim

propisima o odgovornosti za štetu.

□ naknada za privremeno uzimanje u posjed zemljišta određuje se u visini i na način kako je određeno za

zakup

□ ako je riječ o nekretnini izvlaštenjem koje bi se znatan broj stanovnika morao iseliti iz područja u

kojem se izvlaštene nekretnine nalaze,

posebnim će se zakonom urediti posebni oblici i uvjeti naknade, kao i uređenje svih odnosa vezanih uz

preseljenje prijašnjih vlasnika i njihovih obitelji.


104

UPRAVNO PRAVO

□ Pravomoćno rješenje o izvlaštenju:

- danom pravomoćnosti rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenim nekretninama prestaju hipoteka, služnost i druga stvarna prava.

- ako je na izvlaštenoj nekretnini postojala hipoteka, pravo plodouživanja ili neko drugo stvarno pravo,

korisnik izvlaštenja dužan je odgovarajući iznos naknade položiti kod banke na poseban račun,

- osim u slučajevima kada je vlasniku izvlaštene nekretnine opterećene hipotekom dana na ime

naknade druga nekretnina u kojem slučaju hipoteka prelazi na tu nekretninu.

- Stvarna prava brišu se u zemljišnim knjigama na prijedlog korisnika izvlaštenja ukoliko je prethodno

kod banke položio odgovarajući iznos naknade.

- Banka će isplatiti naknadu vlasniku izvlaštene nekretnine, odnosno naknadu nositelju stvarnog

prava samo na temelju njihovog pismenog sporazuma ovjerenog od nadležnog tijela ili na temelju

sudske odluke.

□ Uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava na izvlaštenoj nekretnini

- uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava na izvlaštenoj nekretnini, kao i na nekretnini koja je

data na ime naknade prijašnjem vlasniku,

- izvršit će se na temelju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju i dokaza o isplaćenoj naknadi

- ukoliko je tim rješenjem određena naknada u novcu odnosno dokaza o stjecanju prava vlasništva

prijašnjeg vlasnika na drugoj odgovarajućoj nekretnini, a na zahtjev korisnika izvlaštenja ili prijašnjeg

vlasnika izvlaštene nekretnine.

POSTUPAK PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM

□ protiv 2° rješenja o izvlaštenju (može se podnijeti i iz razloga što 2° tijelo nije u zakonom propisanom roku

odlučilo o žalbi).

□ podnosi se u roku od 30 dana od dana dostave 2° rješenja stranci koja je podnosi.

□ podnosi se mjesno nadležnom Županijskom sudu (odgovarajuća primjena ZUS)

odlučuje vijeće od 3 suca na javnoj raspravi, ako zakonom nije drukčije određeno


105

UPRAVNO PRAVO

postupanje suda:

1. odbaciti tužbu – predsjednik vijeća će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi da postoje procesni

nedostaci koji onemogućavaju postupanje po tužbi.

dopušten prigovor na to rješenje u roku 8 dana, o kojem odlučuje vijeće na

nejavnoj sjednici (može odbaciti prigovor, odbiti kao neosnovan ili poništiti

rješenje o odbacivanju tužbe i nastaviti postupak po tužbi)

2. poništiti upravni akt i bez dostave tužbe na odgovor – na nejavnoj sjednici ako su učinjene

osobito teške povrede postupka ili je materijalno

pravo očigledno pogrešno primijenjeno

3. odbiti tužbu kao neosnovanu

4. usvojiti tužbu i: poništiti će 2° i 1° rješenje i odbaciti zahtjev za izvlaštenje

poništiti će 2° rješenje i uputiti predmet 2° tijelu na ponovno odlučivanje

poništiti će 2° i 1° rješenje i uputiti predmet 1° tijelu na ponovno odlučivanje

poništiti će 2° rješenje ili poništiti 2° i 1° rješenje i odlučiti o žalbi, odnosno

zahtjevu

□ vijeće raspravlja i odlučuje na temelju činjenica koje su iznesene u upravnom postupku.

□ stranka u tužbi ne može iznositi nove činjenice, ali može predložiti nove dokaze u pogledu činjenica koje je

iznijela u upravnom postupku.

□ vijeće će o tužbi odlučiti na temelju činjenica koje su iznesene u tužbi i odgovoru na tužbu tuženoga tijela,

ako isto odgovori u određenom roku, a najkasnije do sjednice vijeća.

□ odluke suda povodom tužbe:

1. rješenje – odbacivanje tužbe (to čini predsjednik vijeća, odnosno vijeće ako nije predsjednik vijeća)

2. presuda – odbijanje tužbe kao neosnovane

- uvažavanje tužbe

□ protiv odluke vijeća nisu dopušteni žalba i revizija.

□ postupci izvlaštenja su hitni.

□ postupci izvlaštenja koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu pravomoćno dovršeni pred Upravnim

sudom dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

Upravni sud RH će sve predmete koji nisu pravomoćno dovršeni bez odgađa nja ustupiti nadležnom

županijskom sudu.


106

UPRAVNO PRAVO

■ Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine donesen je 1996.g.,

izmjene 1999.g., 2000.g., 2001.g., 2002.g.

■ sadržaj: 1. temeljne odredbe

2. ovlaštenici naknade

3. obveznici naknade

4. predmet naknade

5. načela naknade

6. iznimke od vraćanja nacionalizirane, konfiscirane ili na drugi način oduzete imovine u

vlasništvo

7. naknada za oduzetu imovinu u vrijednosnim papirima

8. tijela i postupak za naknadu oduzete imovine

9. prijelazne i završne odredbe

■ osobito članci: 1-8, 64-76

TEMELJNE ODREDBE

● Ovim zakonom uređuju se:

uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo (u daljnjem tekstu: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u Zakonu.

● Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima:

1. u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a

2. iznimno u naravi

*ako neka osoba stječe pravo na naknadu određene imovine u naravi, iz razloga obrane ili nacionalne

sigurnosti zemlje može joj se dati druga odgovarajuća imovina u vlasništvo ili druga odgovarajuća

naknada.

*konfiscirana imovina daje se u vlasništvo prijašnjem vlasniku, a ako to nije moguće prijašnjem

vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.


107

UPRAVNO PRAVO

OVLAŠTENICI I OBVEZNICI NAKNADE

● Prijašnjim vlasnikom (ovlaštenikom naknade) smatraju se:

1. fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju određenih propisa, te akata i načina,

odnosno

2. njihovi nasljednici i pravni sljednici (nasljednici 1. nasljednog reda)

Obveznik naknade:1. u naravi je fizička ili pravna osoba u čijoj se imovini nalazi imovina koja se daje prijašnjem vlasniku

2. u dionicama /udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju, glede naknade za oduzeta poduzeća, brodove

i brodice

3. u novcu i obveznicama RH je Fond za naknadu oduzete imovine, glede ostale imovine

● Propisi na temelju kojih je oduzimana imovina (neki):1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije,

2. Zakon o postupanju sa imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u toku okupacije i imovinom, koja im

je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača,

3. Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže ,

4. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupacije,

5. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća,

6. Osnovni zakon o eksproprijaciji,

7. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta,

8. Osnovni zakon o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta

● prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine do

donošenja ili u provedbi navedenih propisa, kao i na naknadu imovine oduzete bez pravnoga osnova ili bez

propisa.

● osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kd, u kojoj je izrečena kazna konfiskacije imovine, ili zaštitna mjera konfiskacije imovine uz kaznu,

konfiscirana imovina dati će se u vlasništvo ili dati naknada prema odredbama ovoga Zakona, ako je riječ o

presudama sudova ex Yu od 15. svibnja 1945. godine do 25. lipnja 1991. godine za politička kd, politički

motivirana kd, ili druga kd, ako je do osuđujuće presude došlo zlouporabom prava ili političke moći.

*pod zlouporabom prava ili političke moći smatrat će se slučajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj

izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog

društva ili proturječi javnom poretku RH.


108

UPRAVNO PRAVO

*odluka se donosi po pribavljenom mišljenju DO

U dvojbenim slučajevima, tražitelj vraćanja imovine, uputit će se da prije donošenja odluke o njegovu

zahtjevu, sukladno zakonu pokrene postupak za poništenje kaznene presude

*pravo na naknadu mogu ostvariti i osobe kojima je i prije 15. svibnja 1945. godine imovina konfiscirana na

temelju presuda ili drugih odluka jugoslavenskih komunističkih vlasti

● Odredbe ovoga Zakona ne odnose se:

a) na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji ("Narodne

novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - pročišćeni tekst, 28/87. i 39/88.).

b) na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju propisa, te akata i načina propisanih

Zakonom, a koja na dan donošenja ovoga Zakona u naravi ne postoji.

● prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u slučaju kada je pitanje naknade riješeno

međudržavnim sporazumima.

Iznimno, prava propisana ovim Zakonom mogu steći i strane fizičke i pravne osobe ako se to utvrdi

međudržavnim sporazumima

PREDMET NAKNADE

1. neizgrađeno građevinsko zemljište,

2. poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište

3. stambene i poslovne zgrade, odnosno idealni dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne prostorije

kao posebni dijelovi zgrade odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova zajedno sa pripadajućim

zemljištem (u daljnjem tekstu stan ili poslovni prostor),

4. brodovi i brodice,

5. poduzeća,

6. pokretnine

TIJELA I POSTUPAK ZA NAKNADU ODUZETE IMOVINE

● Zahtjev za naknadu oduzete imovine:

- postupak se provodi na zahtjev prijašnjega vlasnika.

- podnosi se službi ureda državne uprave prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet

naknade (postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva).

- zahtjev se dostavlja DO koji ima položaj stranke u postupku.

- zahtjev se podnosi u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona (01.01.1997.g.), inače

se odbacuje (podnositelj gubi prava)


109

UPRAVNO PRAVO

- sadržaj zahtjeva :

1. Podatke o podnositelju zahtjeva:

- ako zahtjev podnosi prijašnji vlasnik: ime i prezime, podatke o rođenju i stalnom

prebivalištu, dokaz da ima hrvatsko državljanstvo, JMBG,

ime i prezime te prebivalište opunomoćenika ako

podnositelj zahtjeva nema stalno prebivalište na teritoriju

RH;

- ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik: dokaz da ima hrvatsko državljanstvo, podatke

o datumu rođenja i smrti te posljednjem

stalnom prebivalištu prijašnjega vlasnika,

podatke kojima dokazuje da je u rodbinskoj

vezi prvog nasljednog reda s prijašnjim

vlasnikom

2. Podatke o imovini koja je predmet naknade, ako se zahtjev odnosi na nekretninu u zahtjevu

treba navesti:

- podatke o mjestu gdje se nekretnina nalazi, te tko danas ima pravo vlasništva odnosno

raspolaganja nad tom nekretninom, broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnoga

uloška te naznaku katastarske općine u kojoj se nalazi predmetna nekretnina.

3. Pravni osnov podržavljenja, odnosno podruštvovljenja imovine koja je predmet naknade.

- prilozi uz zahtjev :

1. dokaz o hrvatskom državljanstvu, odnosno održanom neprekinutom pravnom sljedništvu i

sjedištu na teritoriju RH,

2. akt o podržavljenju, odnosno podruštvovljenju imovine,

3. zemljišnoknjižni izvadak sa svim upisima i ispisima od dana podruštvovljenja do dana

podnošenja zahtjeva,

4. punomoć ovjerovljenu od hrvatskih državnih vlasti,

5. izvadak iz matice umrlih ili rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom ako zahtjev podnosi

zakonski nasljednik,

6. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju,

7. ostale isprave ili dokaze kojima se može utvrditi osnovanost zahtjeva.

● postupak se provodi po ZUP


110

UPRAVNO PRAVO

● rješenje o naknadi za oduzetu imovinu:- donosi ga nadležni ured nakon provedenoga postupka u kojem se utvrđuju činjenice odlučne za

odlučivanje o zahtjevu

- sadržaj rješenja

podaci o prijašnjem vlasniku odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se

utvrđuje pravo na naknadu,

podatke o imovini,

o rokovima za provedbu odluke te

o troškovima postupka.

- protiv rješenja može se podnijeti žalba Ministarstvu pravosuđa od dana dostave rješenja

- nadležna služba ureda državne uprave nadležna za donošenje rješenja dužna je isto dostaviti svim

zainteresiranim osobama te nadležnom zemljišnoknjižnom sudu roku 30 dana od dana

pravomoćnosti rješenja

- (zemljišnoknjižni sud provodi promjene zemljišnoknjižnog stanja ex offo)

● ako među strankama u postupku za donošenje rješenja, postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko

njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležna služba ureda državne uprave može prekinuti

postupak i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom.

● privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom koja je predmet naknade:*na prijedlog prijašnjega vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru, ukoliko prijašnji vlasnik učini

vjerojatnim da postoji opasnost otuđenja imovine ili iz drugih opravdanih razloga.

*uz prijedlog za određivanje privremene mjere, prijašnji vlasnik dužan je u roku od 30 dana od dana

podnošenja prijedloga, dostaviti dokaz da je pokrenuo postupak za naknadu oduzete imovine pred

nadležnim tijelom.

● nagodba – stranke u postupku mogu sklopiti nagodbu pred nadležnim uredom, sudom ili u obliku

javnobilježničkog akta

* vrste i oblici naknade propisani ovim Zakonom neće se primijeniti ako prijašnji vlasnik kojem je

pravomoćnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu i obveznik vraćanja sklope sudsku nagodbu ili nagodbu u

obliku javnobilježničkog akta, s klauzulom ovršnosti kojom obveznik vraćanja preuzima obvezu osigurati

prijašnjem vlasniku stjecanje prava vlasništva na drugoj odgovarajućoj imovini ili isplatiti drugu odgovarajuću

naknadu, bez obzira je li takav oblik naknade propisan ovim Zakonom.

*ovo će se primijeniti samo prijašnji vlasnik ima pravo na naknadu za oduzetu imovinu pod uvjetom da se

time ne dira u stečena prava trećih osoba, i da se sklapanjem takve nagodbe ne stvaraju obveze RH.

*nagodba ima snagu ovršne isprave.


111

UPRAVNO PRAVO

● za sve podneske i sve radnje u postupcima ne plaćaju se upravne pristojbe.

● nema vraćanja u naravi ako je treća osoba temeljem valjanog pravnog posla stekla pravo vlasništva, ako je

imovina unesena u društveni kapital poduzeća itd. već se priznaje naknada u novcu, dionicama i sl.


112

upravno pravo - skripta

Documents