1. Pojam Uprave?

Pojam uprave kao drustvene pojave ulazi u okvir najslozenih i najspornih pitanja medju piscima upravnog prava i drugih naucnih disciplina ( Pravnih – Nepravnih)Uprava u prvom redu i sa aspekta pravnog proucavanja predstavlja pravno regulisanu pojavu iz cega proizilazi da se pravna obiljezja uprave predstavljaju primarne cinjenice bez kojih nije moguce odrediti pojam uprave.ZNACENJE POJMA „UPRAVA“Nauka upravnog prava prihvatila je znacenje kojem uprava ima dva znacenja: a) Oznacava se odredjeni krug subjekata vrsilaca u pravilu u okviru drzavnog aparata koji se razlikuje od drugih vrsilaca drzavne aktivnosti po tome sto im je povjerena funkcija uprave.b) Ozncava se odredjena vrsta aktovnosti koji se po nekim svojim specificnim obiljezijima razlikuju od ostalih drzavnih aktivnosti.

U prvom slucaju, gdje se pojam uprave odredjuje sa stajalista vrsioca koji obavljaju upravnu djelatnost dolazimo do teorije poznatog koncepta - pojam uprave u organizacionom smislu-

U Drugom slucaju, kao osnov za odredjivanje pojma uprave uzima se funkcija ( sadrzaj uraven djelatnosti) do uprave u Funkcionalnom smislu.

2. Uprava u Funkcionalnom smislu ?-predstavlja posebnu djelatnost cija se sadrzina razgranicava od drugih drzavnih i vandrzavnih aktivnosti osloncem kako na formalna tako i na materijalna obiljezja.odredjivanje uprave u navedenom smislu oslikava dvije strane iste drustvene pojave:

-Kod prvog pristupa, uporisnu osnovu cine spoljasnja (formalna obljezja)-Kod drugog uporisna osnova cine njena unutrasnja obiljezja.

* Odredjivanje funkcionalnog pojma uprave u formalnom smislu vrsi se na osnovu njenih spoljasnjih obiljezja odnosno forme doticnih aktivnosti a uporisnu osnovu cine organi i organizacija, nacin rada, forma akta. Posebno se ukazuje na odredjene strukturalne karaktristike vrsioca upravnih aktivnosti...Pravni rezim uprave predstavlja skup pravnih normi prepoznatljivih i izdiferenciranih iz sastava opsteg rezima vrsenja drzavne vlasti.Odredjivanje pojma uprave u materijalnom smislu proizilazi od sadrzinskih obiljezja upraven djelatnosti

3. Uprava u Organizacionom smislu?

Moze se analizirati kroz dva kljucna znacenja :a) Uprava u organizaciom smislu b) Uprava u funkcionalnom smislu

* UPRAVA U ORGANIZACIONOM SMISLU- Oznacava odredjenu vrstu drzavnih organa koji predstavljaju nosioce upraven aktivnosti .Polazna osnova ovakvom odredjivanju pojma uprave jesu sami organi drzvane uprave. Drzava slozne organizaciona cjelina. Sustina koncepcije je u cinjenici da se drzavna vlast djeli na osnovu dva kriterijuma : a) ORGANIZACIONOG ;b) FUNKCIONALNOG;

JAVNA UPRAVA- koristi se za oznacavanje : a) Drzavnih org. Oblikab) Nedrzavnog org. Oblikav) Strucnog aparata lokalnih samouprava

4. Uprava kao javna sluzba?

Shvatanje nastalo pocetkom 20. Vjeka kao posljedica pojacane i povecane drzavne intervencije u drustvenom smislu.Za tvorca teorije javnih sluzbi smatra se LEON DIGI.DIGI razlikuje tri drzavne pravne sluzbe:ZAKONODAVNU; SUDSKU; UPRAVNU FUNKCIJU.ZAKONODAVNA obuhvata donosenje akata pravila, normativnih akata kojima se uredjuje objektivne pravne situacije.SUDSKA se vrsi kada se donose sudski akti.UPRAVNA FUNKCIJA se manifestuje kroz tri vida akata a to su:subjektivni akti-vrsta pravnih propisa kojima se stvaraju, ukidaju i mjenjaju individualne –subjektivne pravne situacijeakti uslove – uslov da se primjeni jedna opsta pravna situacijamaterijalni akti- akti kojima se vrsi obezbjedjenje funkcionisanja javnih sluzbi.

5. Pozitivnopravni pojam uprave?- odredjen je vazecim propisima konkretnog pravnog sistema. Ima znacaj za prakticnu primjeniu konkretinh pravnih normi o radu i organizaciji uprave.

* Pozitivnopravni pojam uprave u funkcionalnom smislu Poslovi koje uprava obavlja su :1) Izvrsavanje zadataka i drugih propisa;2) Vrsenje upravnog nadzora;3) Donosenje propisa za provodjenje zakona ;4) Pregledavanje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstava;5) Davanje odgovora na pitanje zakonodavne i izvrsne vlasti ;6) Obavljanje drugih upravnih i strucnih poslova.

* Pozitivnopravni pojam uprave u organizacionom smisluOznacava se odredjeni krug subjekata koji su odgovarajucim propisima odredjeni kao vrsioci poslova drzavne uprave.Zakonom o Upravi BIH u vrsioce uprave uvrstavaju se Ministarstva i druge institucije BIH . A odredjene poslove mogu da obavljaju i javne korporacije, komore , javna preduzeca agencije i druga pravna lica...Zakonom o Republickoj upravi predvidjeno je da poslove drzavne uprave obaljaju MINISTARSTVA, REPUBLICKE UPRAVNE OGRGANIZACIJE, REPUBLICKE UPRAVE.

6) Pojam upravnog prava?

Upravno pravo predstavlja posenu granu prava koju cine skup pravnih normi kojima se uredjuju odredjeni drustveni odnosi .Definisanje upravnog prava kao grane prava nije liseno odredjenih posteskoca, one se javljaju zbog nedostatka preciznog odredjivanja pojma uprave,predmet upravnog prava predstavlja djelimicnu kategoriju u okviru kojeg se mjenja njegov sadrzaj.

7) Pravna drzava u uprava?

Pravna drzava pravnim pravilima odredjuje pravila ponasanja za pojedince.Koncept pravne drzave nastao je u 19. Vjeku a zasniva se na podjei vlasti .Pravna drzava ima veliki znacaj za upravu jer obezbjedjuje legalitet i legitimitet upravne djelatnosti.Pravna drzava predstavlja preduslov za demokratsku drzavu.SVRHA UPRAVE je da zadovolji mnogobrojne potrebe gradjana.

8) Definisanje upravnog prava u nasoj teoriji?

Prisutna dva stanovista:I ) U uzem znacaju- tradicionalno poimanje upraveII) U sirem znacaju- o sadrzini predmeta upravnog prava

9). 10).

11) Instituti upravnog prava?-su:1. Upravno-pravni odnos;2.Upravno-pravna norma;3.Upravni postupak;4.Upravni akt;5) Upravna radnja;6) Upravni nadzor;7)Upravni spor.

12) Upravno pravni odnos( pojam i razlike od gradjansko-pravnog odnosa)?-je posebna vrsta pravnog odnosa koja nastaje u oblasti djelovanja uprave .Zauzima vazno mjesto u teoriji upravnog prava, jer predstavlja njegov temeljni instrument.Imaju ovlastenja i duznosti da stite javni interes pa i individualni interes.

***Razlike izmedju upravno pravnog i gradjansko pravnog odnosa- 1) Upravnopravni odnos predstavalja podvrstu pravnog odnosa.2) U upravno oravnom odnosu na jednoj strani je uvjek drzavni organ a u gradjansko pravnom odnosu nisu unaprijed odredjeni organi.3) Upravno pravni odnos uspostavlja se izmedju subjekta koji zadovoljavaju javni interes a u gradjansko pravnom odnosu uspostavlja se izmedju subjekata koji su i u nekom uzem smislu;4) Upravno pravni odnos nastaje upravnim aktom.13) Subjekti upravno pravnog odnosa?

Upravno-pravni odnos mora umati najmanje dvije strane koje stoje jedna nasuprot drugoj.Jedna strana je uvje nosilac drzavne vlasti a druga strana predstavljaju fizicka i pravna lica...Upravno pravni odnos se moze zasnivati izmedju: 1) Drzavnih organa i organizacija koja vrse javna ovlastenja s jedne strane i gradjana sa fruge strane.2) Drzavnih organa i organizacija koja vrse javna ovlastenja 3) Drzavnih organa i drzavnih organizacija4)Organizacija koja vrse javna ovlastenja i druge organizacije5) Drzavnog organa i sluzbenog lica6) Samih drzavnih organa.

14) Nastajanje i sadrzina upravno pravnog odnosa?

Nastaje putem donosenja upravnog akta i njegovim dostavljanjem drugoj strani. Treba razlikovati dva nacina donosenja upravnog akta: a) donijet po sluzbenoj duznosti;b) Na prijedlog stranke;

Ako je upravni akt donijet po Sluzbenoj duznosti onda se odredjenom subjektu namecu neke obaveze, a ako je donijet po Zahtjevu stranke onda se radi o preuzimanju nekog prava.

15) Prestanak upravnopravnog odnosa?

-oznacava trenutak u vremenu kojim se okoncava djestvo upravnog akta kojim je zasnovan. Njegov nestanak se moze javiti u nekoliko modaliteta i to: 1) jednostranim raskidom;2) Jednostranom voljom drugog ucesnika;3) Donosenjem novog upravnog akta;4) Upravnim aktom nekog drugog subjekta5) Zavrsetkom dejstva upravnog akta

16) Upravna norma, Upravna stvar, Upravna radnja i Upravni nadzor kao institut upravnog prava?

Upravnopravna norma- normativnopravni element kojim se regulise upravnopravni odnos.Bez nje nema upravnopravnog odnosa.Struktura je ista kao i kod drugih pojavnih normi. Dispozicija kao njen strukturalni element ima imperativni karakter. Drugi strukturalni element je SANKCIJA

Upravna stvar – razlicita shvatanja : Prema jednima, Upravna stvar predstavlja „aktivnost“ odredjenih subjekata kojma se u odnosu na odredjeni pravni subjekat stvara,mjenja, ukida ili utvrdjuje upravnopravni odnos

Prema drugima, odredjuje pojam upravne stvari pomocu pojma uprave Prema trecima, Polazi od cinjenica da se upravna stvar, iakonije zakonsi odredjena moze na osnovu pozitivnih propisa na posredan nacin definisati kao stvar

UPRAVNA RADNJA- je upravnomoterijalni akt i ima vaznu ulogu u procesu primjene prava

Upravni NADZOR- Svaki nadzor predstavlja odnos izmedju dva subjekta u kome jedan subjek vrsi kontrolu rada drugog subjekta.On je specifican oblik pravnog nadzora kojeg vrsi uprava, a vrsi se nadzor na primjenom zakona i djeli se na:*) Nadzor na zakonitoscu rada;*)Nadzor nad zakonitoscu akta*) Inspekciski nadzor.

17) Odnos upravnog prava prema drugim pravnim disciplinama?

ODNOS UPRAVNOG U USTAVNOG PRAVA:najvise dodirnih tacaka , u anglosaksonskim zemljama se izlaze zajednicki, ono slijedi opste pravne principe.

ODNOS UPRAVNOG U GRADJANSKOG PRAVA:razlike u predmetu i metodu regulisanja odgovarajucih drustavaUpravno pravo- neimoviniski odnosi Gradjansko pravo – imovinski odnosi

ODNOS UPRAVNOG I RADNOG PRAVA: dodirnih tacaka ODNOS UPRAVNOG I KRIVICNOG PRAVA:bitno se razlikuju u predmetu i metodu regulisanja , tacke dodira u oblasti prekrsaja.

ODNOS UPRAVNOG I FINANSISKOG PRAVA:dugo vremena tretirano kao jedna cjelina koju su vecim djelom pokrivale norme upravnog prava.

18) USTAV, zakon i medjunarodni ugovori kao izvor prava?

U BIH ustavne propise cine: ustav BIH, ustav RS, ustav FBIH, ustav kantona, ustav Distrikt Brckog.Ustav je najvisi pravni akt jedne zemlje , po karakteru on je jednako politicki kao pravni. On predstavlja ishodisnu osnovu za sve grane prava pravnog sistema.Prema ustavu BIH , entiteti i nize organizacione jedinice moraju postovati ustav BIHUstav RS utvrdjuje da zakoni, statuti i drugi opsti akti moraju biti u saglasnostu sa ustavom BIH

ZAKON:poslije ustava najznacajni izbor prava Primarna vaznost zakona proizilazi iz nacela zakontitosti u vrsenju upravnih aktivnosti.

Medjunarodni ugovori: mogu biti izbor prava , pod uslovom da sadrze upravno pravne normePredstavljaju akte kojim drzava zakljucuje sa drugim drzavama i medjunarodnim organizacijama . Mogu biti ratifikovani, te postoje dva sistema: I) SISTEM INKORPORACIJE II) SISTEM TRANSFORMACIJE

U BIH ratifikovanje je povjereno predsjednistvu uz saglasnost parlamentarne skupstine

19) Podzakonsi opsti pravni akti kao izvor upravnog prava?

Slabije pravne snege od zakona, donose se radi razrade i konktetizacije samog zakona.Egzistencija podzakonsikh akata vezana je za postojanje samog zakona .Kao najjednostavnija Tipologija podzakonskih akta uzima se ona koja polazi od donosioca a mozemo razlikovati:- podzakonski akti skupstine - podzakonsi akti vlade- podzakonsi akti uprave.

20) Podzakonsi opsti akti uprave?

Kao izvor upravnog prava cini opste akte izvrsnog karaktera, Donosi se radi izvrsavanja zakona i drugih propisa opstih akata skupstine i vlade i to ne samo kad je to zakonom predvidjeno.U okviru osnovih opstih akata uprave uvrstavaju se: PRAVILNICI; NAREDBE i UPUSTVA

To donosi funkcioner koji rukovodi organom drzavne uprave.Pravilnik- razradjuje pojedine odredbe zakona , drugih propisa i opstih akataNaredba- naredjuje ili zabranjuje postupanje u odredjenoj situacijiUpustvo- se propisuje nacin rada i izvrsavanje poslova drzavnih organa uprave i drugih subjekata u izvrsavanju pojedinacnih odredaba zakona.

21) Sudska i upravna praksa kao izvor upravnog prava? Upravna praksa obuhvata odlucivanje po odredjenom predmetu od strane ovlastenih subjekata uprave.Sudska praksa obuhvata sudske odluke vezane za upravu.Zajednicko svojstvo im je da se ovim aktima nestvaraju pravila ponasanja, takve odluke nemoju karakter opsteg pravila koje bi se smatralo obaveznim za sve buduce slucajeve.Proizilazi da je UPRAVNA PRAKSA nisu izvor prava.U nasem pravu ni sudska praksa se ne smatra izvorom prava- od ovog pravila se odstupa u anglosaksonskom pravu.

22) Kontrola uprave (pojam i vrste)?

Pod kontrolom se smatra trajna djelatnost brizljivog i sistematskog posmatranja i ocjenjivanja necijeg tudjeg rada.KONTROLA UPRAVE- trajna djelatnost koju vrse ovlasteni organi.

Razlikujemo : PRAVNU i NEPRAVNU KONTROLU

PRAVNA KONTROLA- ogranicena kontrolom upravne djelatnosti.

Polazeci od organizacione pripadnosti vrsioci pravne kontrole se djele na:

-UNUTRASNJU KONTROLU.- SPOLJASNJU

* UNUTRASNJA PRAVNA KONTROLA cini upravna kontrola koja se granici na: HIJERARHISKU-STARATELJSKU i INSTCIONALNU-NADZORNU.

SPOLJASNJA KONTROLU CINE: *Parlamentarna *Vladina*Sudska *Posebni vidovi kontrole

23) Upravna kontrola uprave?

- takva vrsta kontrolno pravnog odnosa u kojem uprava predstavlja subjekt i objekt kontrole.Radi se o upravnom putu eliminisanja ovih objekata protivrijecnosti nezakonitosti i nepravilnosti.Posmatrajuci ona je i najstarija. Podvodjenjem uprave pod pravo i jacanjem rezima zakonitosti u radu uprave, ovaj obilk kontrole i danas zadrzava svoje pravo znacenje jer se putem njega ostvaruje hijerarhiska povezanost unutra same uprave.*Hijerarhiska kontrola uprave: ishodiste pronalazi u hijerarhiskom odnosu Visi organi odredjuju nizim – razvija se u policijskoj drzavi.Ona se ostvaruje kroz dva vida: Sluzbenim putem i putem hijerarhiske zalbe

*Starateljska kontrola : Kontrolno pravni odnos, Starateljski odnos drzave prema svim drugim institucijalim obilima drzavne uprave

* Instaciona kontrola:- je takva vrsta kontrola koja se ostvaruje ovodom zalbe, a vrsi je organ vise instance. Zalba je veoma bitna i bez nje nema aktiviranja instacione kontrole, istoriski posmatrano nastanak upravne zalbe vezana je za upravnu zalbu(prigovor).* Nadzorna kontrola ( Sluzbena) :-obavljaju visi organi u odnosu na nize, vrsi je ovalsteni organ po sluzbenoj duznosti(samoinjacitivno)Osnov kontrolnih ovalscenja vrsi zakon.

24) Sudska kontrola uprave?

Sudska kontrola uprave je oblik spoljne pravne kontrole uprave, nastala kao dopuna upravnoj kontroli.Sudska kontrola uprave koja se aktivira iskljucivo po zahtjevu za pruzanje pravne zastite a ne po sluzbenjoj duznosti, rijesava sporna pitanja proizasla iz upravnih aktivnosti.Radi se o sudskom putu za otklanjanje protivpravnosti u radu uprave. Sudska kontrola ima uzi domen i upravaom se ogranicava na kasaciju.

Neki elementi specificnosti sudske kontrole- Formalna obiljezja navode se organi i postupak , Vrse je sudovi po sudskom postupku.Kada su u pitanju materijalna obiljezja ovdje se navode :- sporne situacije;- zahtjev za pravnu zastitu;-specificnost pravnog akta.

25) Parlamentarna i vladina kontrola?

Parlamentarna kontrola uprave – predstavlja vise politicku nego pravnu kontrolu, ona je vise okrenuta ka politickoj kontroli koja se sastoji u ocjeni politickoe cjelishodnosti rada uprave.

Vladina kontrola uprave- predstavlja mjesavinu pravne i politicke kontrole nad radom uprave.Vlada se javlja kao kontrola: a) putem kontrole anketa upraveb) kontrola preko ministarstva.

26) Posebni oblici kontrole-OMBUSMAN-??

27) Pojam drzvanog organa ?Drzavni organ ima dve dimenzije:* Strukturalni- uzi oblik oraganizacije drzavnog aparata;*Funkcionalni- instrument putem kojeg drzava obavlja svoje aktivnosti.

Za drzavni organ bitna je cinjenica da djeluje u ime i za racun drzave i da je integralni dio drzavnog aparata.Pojam drzavnog organa odredjuje se na tri nacina:a) U SUBJEKTIVNOM SMISLU- podrazumjeva se fizicka lica koja obavljaju poslove u ostvarivanju nadleznosti odredjenog organab)U OBJEKTIVNOM SMISLU- polazi se od organa kao jedne organizacije, a elementi organizacije su: ljudi, cilj, sredstva, org. Struktura, stepen samostalnosti.v)U PRAVNOM SMISLU- polazi se od poslova i zadataka koje organ obavlja.

28) Organi uprave kao posebna vrsta drzavnih organa?- Obavlja poslove za ime i racun drzve;-Razlikuje se od drugih aktivnosti;-Predstavlja glavne vrsioce upravne djelatnosti;-mogu se javljati i drugi organi kao sef drzave, skupstina, vlada.

29) Princip formiranja organa uprave?

30) Obiljezja organa drzavne uprave?

-Autorativne zasnivanje upravnih odnosa;-Zastita javnog interesa;-Mogucnost neposredne primjene sile;-Specifican vid osnivanja organa uprave;-Specifican vid utvrdjivanja djelokruga i nadleznosti uprave;-Nepostojanje svojstva pravnog lica;-Samostalnost u radu;-Inokosni nacin organizovanja.

31) Vrste organa uprave?

Razlikuju se sledece vrste :1- Centralni i necentralni organi drzavne uprave;2-Visi i nizi organi uprave;3-Samostalni organ uprave i organ uprave u sastavu samostalnog organa uprave;4- Federalni ili zajednicki organ uprave;5-Opsti i posebni organi uprave;6- Oruzani i neoruzani organi uprave.

32) Upravne organizacije?

Pripadaju drzavnoj strukturi, obrazuje se za obavljanje strucnih i za njima povezanih upravnih poslova.Ne radi se o posebnoj vlasti drzavnih organa vec se radi o obavljanja strucnih poslovaU odnosu na organe uprave, upravne organizacije imaju odredjene slicnosti ali i razlike.*SLICNOSTI- u nacinu organizovanja, u odredjivanju organizacione strukture, nacinu rukovodjenja ovlascenjima i odgovornostima.*SLICNOSTI- u osnovnim djelatnostima posebnih upravnih organizacija

Upravne organizacije mogu imati svojstvo pravnog lica i kao takve mogu sticati prihode na trzistu.

33) Oblici organa drzavne uprave?

Najcesci oblici organa uprave su :MINISTARSTVAUPRAVEINSPEKTORATI

34) Organi uprave na nivou drzave?

Prema Ustavu BIH preko svojim organima samo one poslove koji su joj stavljena u nadleznost, jer ustav BIH ustanovljava izricitu podjelu nadleznosti zajednicke drzave i entiteta.

Na teritoriji RS djeluju organi uprave i upraven organizacije na sva nivoa( drzavni i entitetski)FBIH- tri nivoa ( drzavna, federalni, kantonalni)

Na drzavnom i entitetskom nivou nema hijerarhiskog odnosa.Na nivou BIH poslove uprave obavljaju Ministarstva, a ona su jedini oblik organa drzavne uprave na nivou BIH. Na nivou BIH ima 9 ministarstva.

35) Organi uprave na nivou RS?

Zakonom o republickoj upravi predvidjena su tri organizaciona oblika drzavnog niva uprave: MINISTARSTVO;(16ministarstava,najvisi samostalni organi drzavne uprave. REPUBICKE UPRAVE;( djeluju samostalno ili u sastavu ministarstva, a ima ih 6) REPUBICKE UPRAVNE ORGANIZACIJE.

36) ?

37) Unutrasnje organizacije uprave?

-moze se oznaciti kao proces rasclanivanja poslova i zadataka na uze elemente, a najuzi element je POSAO.Povezivanje vise poslova cini radno mjesto , a vise radnih mjesta cini organizacionu jedinicu.Radi se po pravilnicima o unutrasnjoj sistematizaciji i organizaiciji radnih mjesta.

38) Obavljanje poslova van sjedista organa drzavne uprave?

Ova mogucnost je predvidjena zakonom o republickoj upravi RSOrgani drzavne uprave mogu raditi obavljanja odredjenih poslova iz svog djelokruga obrazovati organizacione jedinice van svog sjedista za podrucje koje odredi koje odredi vlada.Podrucije jedinica svih organa drzavne uprave obrazovane za odredjeno podrucije cine „podrucni centar“ drzavne uprave „OKRUG“ Nacelnika okruga postavlja vlada na 4. Godine.

Ministarstva i drugi organi republickoj upravi mogu obavjestiti sledece poslove:- upravni nadzor;- rjesavanje u upravnim sporovima u I stepenu.-poslove nadzora

Cilj organizovanja obavljanja poslova van sjedista je prepoznatljiv, a to je priblizavanje organa drzavne uprave gradjanima radi efikasnijeg i racionalnijeg obavljanja poslova a prije svega radi blizeg i kvalitetnijeg ostvarivanja pravai obaveza.

39) Rukovodjenje drzavnim organima?Sistem rukovodjenja koristi nekoliko metoda i sredstava- tri metoda i sistema: LINIJSKI ; FUNKCIONALNI; ŠTAPSKO – LINIJSKI

40) Kadrovi drzavne uprave?Pod kadrovima drzavne uprave podrazumjevamo sve fizicke subjekte koji su angazovani prema svojim strucnim i drugim sposobnostima obaljaju poslove i zadatke iz djelokruga organa drzavne uprave.-Klasifikacija tih lica na razlicite kategorije kao sto su : * politicki funkcioneri;* narodni predstavnici;*prigodni sluzbenici.Politicki fun. Obaljaju Javnu sluzbu.

41) Polozaj i uloga kadrova? - se mjenja u skladu sa drustvenim i ekonomskim razvojem. Razlikiju se tri shvatanja:I ) najstarije shvatanje, shvata se da je upravna sluzba poistovjecuje sa vrsenjem politicke vlasti - primjer- Rimska magistrarura.

II) Polazi od upravne sluzbe kao povlstice koja omogucava vrsiocima urgavne aktivnosti odredjene ekonomske koristi. Primjer- Bizantija , Francuska monarhija i Pruska.

III) Shvatanje polazi od javne sluzbe kao drustvene funkcije u sluzbi drzave. Osnovni kriterijum za primanje u sluzbu je sposobnost pri cemu se upravni sluzbenici primaju i rasporedjuju prema unaprijed utvrdjenim kriterijumima.Sistem poznat kao „Merit sistem“.

42) Katedorije lica na radu u drzavnoj upravi?

a) IZABRANA LICAcine politicari koje bira skupstina , kreiraju politiku u skladu sa politickim i ideolosikim prioritetima, U RS samo Ministri.Ministri su izabrana lica i biraju se na osnovu politickih kriterijuma i nacionalne pripadnosti. Ministri bez potfelja- bez resora-politicka ulogaZamjenici ministra.

b) IMENOVANA LICADrzavni sluzbenici su imenovana lica koja predstavljaju najbrojniju grupaciju kadrova drzavne uprave, obavlja poslove drzavne uprave kao svoje glavno zanimanje...Pod drzavnim sluzbenikom se podrazumjeva lice sa viskokom strucnom spremom koje je zasnovalo svoj radni odnos u organu republicke uprave i obavlja poslove osnovne djelatnosti republickih uprava.

Rukovodeci drzavni sluzbenici su:Pomocnik ministara, sekretar ministarstva, rukovodilac republicke uprave, zamjenik i pomocnikrukovodioca republicke uprave.

Ostali drzavni sluzbenici : Inspektor, interni revizor , strucni saradnik, rukovodilac unutrasnje organizacije, visi strucni saradnik, strucni saradnik.

NAMJESTENICI:- predstavlju lica koja obavljaju pratece pomocno tehnicke poslove u organu drzavne uprave. Oni zakljucuju ugovore o radu

43) Radni odnos drzavni sluzbenika?

Drzavni sluzbenik u pravilo svoj radni odnos zasniva na neodredjeno radno vrijemeRadni odnos na odredjeno radno vrijeme zasniva zbog:-zbog zamjene odsutnog drzavnog sluzbenika-zbog povremeno povecanja posla-radi obuke pripravnika

44)?

45)?

46) Opsti i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa ?Uslovi za zasnivanje radnog odnosa na mjestu drzavnog sluzbenika su kumulativno postavljeni a kandidati moraju ispunjavati odredjene uslove:OPSTI: *drzavljanin BIH-RS*stariji od 18 godina*opsta zdravstvena sposobnost*da nije osudjivan za KD*da nije otpusten iz organa uprave kao posljedica disciplinske mjere* da ispunjava i druge uslove

POSEBNI USLOVI:*odgovarajuca skolska strucna sprema*polozen strucni ispit za rad u republickoj organizaciji*radno iskustvo u trazenom stepenu obrazovanja

47) Ocjenjivanje i napredovanje drzavnih sluzbenika?

Imanentan je princip SLUZBENICKOG SISTEMA, koji se zasnivaju na radijeri i profesionalnosti. Osnovni smisao ocjenjivanja sluzbenika jeste da se spoji objektivnost i ekonomicnost.Ocjena treba da bude sto tacnija, osnovna slabost raznih metoga je proizvoljnost koja se uglavnom pojavljuje kao ocjena koju daje pojedinac.Rijesenje se trazi uvodjenjem kolektivnosti u ocjenjivanje.Ocjenjivanje predstavlja kljucnu predpostavku i uslov za primjenu sistema napredovanja.

Postoje dva vida napredovanja: OTVORENI – predstavlja sistem u kome se napreduje na osnovu ocjene njegove sposobnosti za odgovorniji polozaj.AUTOMATSKI- predstavlja objektivne kriterijume nezavisno od necije volje

Drzavni sluzbenici se ocjenjuju svako 6. Mjeseci i imaju pravo uvida u ocjenu svog rada. Ukoliko se drzavni sluzbenik dva puta ocjeni negativno onda se on otpusta iz sluzbe.

49)?

50) Postupak zasnivanja radnog odnosa drzavnog sluzbenika?

Postupak se odvija u nekoliko faza:1- Pripremna faza2-Faza popunjavanja iz reda zaposlenih3-Faza javnog oglasavanja4-Faza provjere i sprovodjenja uslova javnog konkursa5-Faza utvrdjivanja i potvrdjivanja liste uspjesnosti kandidata i prijedlog za zaposljavanje i postavljanje u radni odnos.6- Faza postavljanja.

1- obuhvata utvrdjivanja ispunjenosti uslova za donosenje odluka o zasnivanju radnog odnosa, provjeru radnog mjesta.2- vrsi se :/ aktom o postavljnju vrsilava duznosti do 90 dana / internim oglasavanjem/ napredovanjem u sluzbi/ rasporedjivanjem/ premjestanjem

3- javni konkurs, komisija za izbor kandidata ( 5 kandidata)

4-interviju5- 6-

51) Kodeks drzavnog sluzbenika?

-predstavlja skup drustvenih pravila ( moralnih) koja se ispoljavaju kao mjerilo vrijednosti drzavnog sluzbenika u cilju zadobijanja povjerenja javnosti i javnih institucija.Drzavni sluzbenik treba obavljati svoju duznost strucno , profesionalno, odgovorno, nepristrasno

52) Odgovornost drzavnog sluzbenika?

Lica na radu u drzavnim organima odgovaraju za povredu radne obaveze i duznosti , kao i za stetu koju ucine na radu ili u vezi sa radom( odgovaraju materijalno a i disciplinski)Krivicno – prekrsajna odgovornost ne iskljucuje disciplinsku odgovornost

Disciplinske mjere prema drzavnim sluzbenicima ?

Disciplinska odgovornost najcesci vidRepubicni zakon ih djeli na TEZE I LAKSEDisciplinski postupak se pokrece pisanim zahtjevom Disciplinski postupak vodi disciplinska komicijaZa teze povrede radne duznosti slijedi NOVCANA KAZANA DO 20% od plate za PUNO RADNO VRIJEME

Novcane kazene se izvrsavaju administrativnim putem

Drzavni zakon predvidja sledece disciplinske mjere :-PISMENU OPOMENU;-PIMENI UKOR;- SUSPENZIJU PRAVA UCESCA NA JAVNIM KONKURSIMA ( 2 god)- DEGREDIRANJE NA NIZU KATEGORIJU U OKVIRU RADNOG MJESTA- PRESTANAK RADNOG ODNOSA U DRAVNOJ SLUZBI

53) Prestanak radnog odnosa drzavnog sluzbenika?

PREMA REPUBLICKOM I DRZAVNOM ZAKONU

PREMA REPUBLICKOM ZAKONU:-smrcu;-voljom drzavnog sluzbenika;-istekom vremena na koji je zasnovan;-ispunjenjem zakonom propisanih uslova;-gubitkom radne sposobnosti;-u slucaju nezadovaljajuceg probnog rada;-izricanjem teske disciplinske mjere;-u slucaju reorganizovanja i ukidanja republickog organa ;-pravosnaznom presudom bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 6. Mjeseci-ako odbije premjestaj ili rasporedjivanje;- ako je pri zasnivanju radnog odnosa dao lazne podatke koji su od velikog znacaja.

O prestanku radnog odnosa rukovodilac organa donosi rijesenje protiv koga se mojze izjaviti zalba u roku od 15 dana.Zalba nije dozovljena protiv rijesenja vlade.

DRZAVNI ZAKON pored spomenutih razloga odredjuje da radni odnos drzavnog sluzbenika moze prestati u sledecim slucajevima:

-gubitkom drzavljanstva;-sticanjem nekog drugog drzavljanstva koje je suprotno ustavu BIH;- prekobrojnosti sluzbenka;- Odbijanjem polaganja zakletve;-istekom perioda na koji je postavljen.

drzavne sluzbenike razrijesava AGENCIJA ZA DRZAVNU SLUZBU

54) Zastita prava drzavnog sluzbenika?

Predstavlja vaznu dimenziju radno pravne materijeZastita prava treba da obezbjedi sigurnost drzavnog sluzbenikaZastita se ostvaruje :

UPRAVNIM PUTEM- kroz mogucnost obracanja drzavnog sluzbenika radi zastite svog radnopravnog statusa upravnoj inspekcijiSUDSKA ZASTITA- ostvaruje se tuzbom za pokretanje upravnog sporaSINDIKALNA ZASTITA- na nacin sto sindikalna organizacija mora da ucestvuje u postupcima zastite.

55) ?

56) Odnos uprave prema gradjanima?

Predstavlja kljucni i najbrojni odnos koji uprava uspostavlja u okviru svoje duznosti.U savremenim uslovima POSEBNU VAZNOST ZA ODNOSE IZMEDJU UPRAVE I GRADJANA IMAJU USTAVNE ODREDBE KOJIMA SE REGULISU LJUDSKA PRAVA.

USTAV BIH I RS posvetio je najveci dio odredaba upravo ljudskim pravima i slobodama. CLAN 2. USTAVA BIH

57) Poslovi drzavne uprave?

- Priprema zakona i drugih propisa;-Donosi pravne akte;-Pruza javne usluge;- Pruza socijalne i kulturne usluge;- Ekonomse i finansiske usluge;- Opsluzuje i priprema akte za vladu;- Vrsi administrativne posove;- Vazna uloga u formiranju ciljeva.

58) Poslovi uprave prema pozitivnom pravu?

Najveci dio poslova drzavne uprave obavlja se autoritativnim aktivnostima a manji dio neautoritativnim aktivnostima

U autoritativnim aktivnostima spadaju : izvrsavanje zakona, donosenje podzakonskih akata.U neautoritativne aktivnosti spadaju: pripremanje zakona, drugih propisa i opstih akata.

Organi uprave u okviru svoje nadleznosti vrse sledece poslove:-izvrsavaju upravni nadzor ;- daju preporuke;- daju odgovore na pitanja zakonodavne i izvrsne vlasti;- obavljaju druge upravne i strucne poslove

* Prema zakonu o republickoj upravi poslovi su :- vodjnje politike razvoja ;-pracenje stanja;-normativna djelatnost;-izvrsavanje zakona;-upravni nadzor;-staranje o javnim sluzbama.

59) Upravni nadzor?- predstavlja pravno uredjenju djelatnost organa drzavne uprave kojom oni nadzitu zakonitost i akata i radnji odredjenih subjekata u primjeni pravni razloga.Vrsenje upravnog nadzora predstavlja aktivnost organa uprave koji se odnosi na :*NADZOR NA ZAKONITOSCU:-inspekcijski i – sluzbenicki nadzor*NADZOR NAD ZAKONITOSCU I CJELISHODNOSCU RADA*INSPEKCIJSKI NADZOR

60) Inspekcijski nadzor ?

Poslove inspekcijskog nadzora vrse iskljucivo organi drzavne uprave sto ce reci da nedrzavni organi u nacelu ne mogu vrsiti sve poslove nisti ih mogu vrsiti svi drzavni organi.

Osnovni metodi inspekcijskog nadzora cine inspekcijski pregled. Ostvaruju se neposrednim uvidom u odgovarajuce pravne i fakticke situacije.One se mogu osvijati kroz tri vida:-Preventivne – mjere radi sprecavanja povrede zakona- Korektivne – oznacavaju izdavanje privremeni naredjenja- Represivne – sastoje se u izricanju mandatini kazni.

61) Postupak vrsenja inspekcijskog nadzora?

- predstavlja osnovni metod rada inspektora a ogleda se u neposrednom uvidu u rad i poslovanje subjekta i to putem Redovnog i Vanrednog pregleda.REDOVNI pregled se vrsi u skladu sa modernim organom drzavne uprave, a program donosi inspektorat VANREDNI pregled- na osnovu posebnih naloga predstavki i prituzbi/ Inspektor je duzan obavjestiti odgovorno lice subjekta nad kojim ce se vrsiti nadzor./Inspektor ce zatraziti asistenciju MUP-a ukoliko bude ometen ili onemogucen da ga izvrsi./ Ukoliko inspektor utvrdi da odredjeno fizicko-pravno lice obavlja djelatnost bez odobrenja nadleznog organa , moze preduzeti upravne ili druge mjere. U tom slucaju on izdaje RIJESENJE kojim nalaze prestanak obavljanja djelatnosti i istovremeno vrsi pecacenje posovnog objekta./ Postupci po zahtjevima i postupci inspektora su Hitni.O izvrsenom inspekciskom nadzoru, inspektor sastavlja zapisnik. A on se urucuje subjektu nad kojim je vrsen nadzor./ Inspektor moze ukazati da se odredjena nepravilnost ispravi u roku od 15 dana.

62) Duznosti i ovlascenja inspektora?-su:*Predlaze preventivne mjere;*Pregleda poslovne prostorije, objekte, radilista.*Utvrdjuje identitet lica;* Uzima uzorke robe i drugih predmeta;*Saslusava i uzima izjave od odgovornih lica;* Uzima u postupak zahtjev i prijave gradjana, preduzeca i drugih organizacija;*Preduzima i druge radnje i mjere za koje je ovlasten.

Inspektor ima ovlascenje i obavezu :* Naredi preduzimanje odgovarajucih mjera i radnji;* Naredi prinudno otvaranje objekta radi vrsenja nadzora; *Naredi rusenje i uklanjanje bespravno zapocetog objekta;* Naredi ulanjanje iz prometa odredjene robe;* Zabrani obavljanje odredjenih djelatnosti;*Izdaje prekrsajni nalog.ZA OVE MJERE I RADNJE KOJE INSPEKTOR OBAVLJA IZDAJE SE RIJESENJE.

63) Vrste inspekcijskih sluzbi?1- Inspekcija rada i zastite na radu;2-Zdravstveno-sanitarna inspekcija;3-Prosvjetna;4-Komunalna;5-Veterinarska;6-Stocarska;7-Inspekcija za sumarstvo i lovstvo;8- Inspekcija saobracaja i veza;9- Devizna inspekcija;10-Inspekcija zastite od pozara;11-Vodena inspekcija;12-Inspekcija u oblasti energetike,rudarstva,geologije,nafte i gasa.

64) Upravna inspekcija?

Vrsi nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa o republickoj upravu i lokalnoj samoupravi.Ona vrsi nadzor i u sluzbi predsjednika, Narodne skupstine , Vjeca naroda,Vlade i Sluzbama za vrsenje zajednickih poslova republickih organa uprave .* Poslove upravne inspekcije vrse : GLAVNI INSPEKTOR i UPRAVNI GLAVNI INSPEKTOR.

65) Akti uprave?

Pod pojmom „akti uprave“ terba shvatiti ne samo upravne akte nego i druge radnje. Klasifikacija se vrsi prema razlicitim kruterijumima.*KRITERIJUM NEPOSREDNOG PRAVNOG DJESTVA:- PRAVNE AKTE UPRAVE;-MATERIJALNE AKTE UPRAVE;

Pravni akti uprave su takvi akti koji proizvode neposredne praven efekte, oni se prema stepenu konkretnosti situacije koji regulisu djele na :OPSTE I POJEDINACNE.

Opsti pravni akti su normativnog karaktera i nazivaju se UPRAVNI PROPISI.Podjedinaci pravni akti uprave djele se na upravne akte i upravne ugovore.*Materijalni akti uprave, nemaju neposredno pravno dejstvo a imaju za cilj fakticku realizaciju pravnim obaveza ustanovljene pravom.

66) Upravni akti?- predstavljaju centralni i imanentan oblik upravnog djelovanja. Ono sto je presuda za sud to je upravni akt za upravu.Nastanak se veze za pravnu drzavu. Pojam upravnog akta se javlja prvo u Francuskoj pravnoj teoriji.

67) Obiljezja upravnog akta?

Upravni akt sadrzi najmanje tri bitna obiljezja:KONKRETNOST;AUTORATIVNOST;PRAVNO DJELOVANJE;

Neki dodaju jos druga obiljezja: ZASNOVANOST NA ZAKONU;IZVRSNOST;DONOSENJE U UPRAVNIM STVARIMA.

68) Vrste upravnog akta?

TO SU:- Konstutivni i Deklarativni;-Individualni i GeneralNi;- Pozitivni i Negativni;- Formani i Nefirmalni;-Pravno vezani upravni akti i akti na osnovu slobdne ocjene;- Upravni akti po sluzbenoj duznosti i Upravni akti po zahtjevu stranke;- Upravni akti u formi rjesenja i u formi zahtjeva.

69) Pravno dejstvo upravnog akta?

Upravni akt proizvodi pravno dejstvo prema tri kategorije:1- PREMA STRANKAMA- Njima se mjenjaju,stvaraju, ukidaju prava i obaveze;2-PREMA ORGANU KOJI GA JE DONIO;3-PREMA TRECIM LICIMA-javlja se kod akata koji nemaju djestvo apsolutnog karaktera.

70) Prestanak vazenja upravnog akta?-oznacava trenutak kada nastaje prestanak pravnog dejstva, do pretanka pravnog djestva moze doci u sledecim slucajevima:1- Iskoriscavanjem ovlascenja;2- Ispunjavanjem odredjenog uslova;3- Nevrsenjem ovlascenja;4- Propascu stvari o kojoj je ranije odlucivano;5- Smrcu stranke;6-Odricanjem od ovlascenja;7- Donosenjem novog upravnog akta;8- Na osnovu zakona.

71) Izvrsavanje upravnog akta?

Predstavlja fazu ozitvorenja sadrzine odluke nekog organa kojim odlucuje u upravnoj stvari . Izvrsenje upravnog akata moze se provoditi SAMO PREMA STRANCI.Postoje upravni akti koji ne zahtjevaju prinudno izvrsenje.Da bi do prinudnog izvrsenja moglo doci potrebno je da postoji odluka (RIJESENJE) kojom se stranci namece neka obaveza i da stranka u odredjenom roku nije izvrsila odredjenu obavezu dobrovoljno.Zakonski rok od dana donosenja rijesenja je 15 dana.Ako je Dispozitivom upravnog akta utvrdjena nenovcana obaveza primjenice se pravila UPRAVNOG IZVRSNOG POSTUPKA a ako je u pitanju novcana obaveza pravila SUDSKOG IZVRSNOG AKTA.

Proizilazi da postoje dvije vrste izvrsenja:ADMINISTRATIVNO (UPRAVNO) Izvrsenje;SUDSKO IZVRSENJE.

U upravnom postupku postoje tri vrste odluka:1- Izvrsno rjesenje;2-Izvrsni zakljucak;3-Poravnanje sklopljeno u upravnom postupku.

Izvrsnost prvostepenog rjesenja nastupa:* istekom roka za zalbu( Zalba nije izjavljena);* Dostavljanjem stranci ( Zalba nije dozvoljena);* Dostavljanjem stranci , ako zalba ne odlaze izvrsenje;Dostavljanjem stranici rijesenja kojom se zalba odbacuje ili odbija.

Zakljucak u upravnom postupku postaje izvrsan :* Saopstavanjem (dostavljanjem stranci);* Istekom roka za zalbu;* U ostalim slucajevima.

Organ moze preci na prinudno izvrsavanje samo ako postoje u zakonu ovlastenja za to.

72) Konacnost i pravosnaznost upravnog akta?

Pravosnaznost upravnog akta oznacava procesno pravni instrument koji sprecava da se medju istim subjektima vodi ponovo postupak o istoj stvari u kojoj je u redovnom postupku definitivno odluceno.

Pravosnaznost nastaje kao posljedica zakonitosti i pravnog dejstva upravnog akta.Vaznost ovog svojstva upravnog akta ne ispostavlja se samo u utvrdjivanju NACELA ZAKONITOSTI i uspostavljanju vece pravne sigurnosti , vec i u potpunoj zastiti prava i interesa gradjana.

Konacnost- predstavlja takvo stanje upravnog akta koda se redovno pravno sredstvo u upravnim postupku ali se moze pokrenuti zalbu kao redovno pravno sredstvo u upravnom postupku ali se moze pokrenuti upravni spor.

73) ?

74) Pogresni upravni akti?

Smatra se bilo koji akt koji sadrzi neku nepravilnost( MANU).Pod pogresnim upravnim aktima podrazumjeva se : NEISPRAVNI ; NEZAKONITI; NEPRAVILNI;

75) Neispravni pravni akti?

Sadrze gresku koja se odnosi na TEHNICKI ASPEKT.Neispravni upravni akti su oni koji su : Netacni i neuredni. Netacne upravne akte ispravlja organ koji ih je donio. Neuredni upravni akti su kao takvi neuprotrebljivi iz razloga sveje necitkosti, nerazgovjetnosti, nepreglednosti, pocjepanosti.

76) Nezakoniti upravni akti?

Sadrze gresku pravnog karaktera a koja se sastoji u nesaglasnsti upravnog akta sa zakonom ili drugim propisom zasnovanom na zakonu. Oni se djele na : RUSLJIVE – OBORIVE NISTAVNE – NEPOSTOJECE upravne akte.

77) Rusljivi akti ili oborivi upravni akti?

Sadrze gresku Lakseg karaktera. Za uklanjanje nezakonitosti mogu biti zainteresovni subjekti, a to su stranke i donosilac upravnog akta.RUSLJIVI UPRAVNI AKTI- mogu steci punu pravnu snagu ako se u odredjenom roku ne utvrdi njihova nezakonitost. Postoje razliciti sistemi u odredjivanju povreda zakonitosti a preovladjuje sistem tzv. NEGATIVNE FORMULE. U teoriji pogresnosti javljaju se bitne i nebitne greske.

78) Nistavni upravni akti?

Sadrze grubu gresku i za koje pravni propis propisuje da ne mogu proizvoditi nekakve pravne ucinke pd samog zakljucivanja.Nistavni upravni akti sadrze tezi vid NEZAKONITOSTI, ne mogu steci pravosnaznost, a njihovo uklanjanje iz pravnog poretka je neograniceno.Nistavan upravni akt nema pravnu vaznost djeluje unatrag pri cemu se uklanjaju ove posljedice koje j preduzeo.Uklanjaju se iz pravnog sistema potpino ili djelimiceno.

Nistavnim se proglasava rijesenje:1- on kojoj se ne moue rijesavati u upravnom postupku;2- koje bi svojim izvrsenjem moglo prouzrokovati neko djelo kaznjivo po KZ;3- cije izvrsenje nije moguce;4-koje sadrzi nepravilnost.

79) Necjelishodni upravni akti ?Greska koja se donosi na osnovu diskrecionog ovlastenja pogresnim izborom pravno precutne varijante prema kriterijumu koji odgovara angazovanom javnom interesu.- Ne moze se javiti kod svoh upravnih akata.Moze sadrzati gresku i kad nije suprotan pravnom propisu.

80) Materijalni akti uprave?- koji se mogu oznaciti i kao upravne radnje zajednicke elemente sa upravnim aktima : CILJ ; ZASNOVANOST Na ZAKONU ; VEZANOST ZA POJEDINACNE ZAKONE.

CILJ- ispoljava se u cinjenici sto su upravne radnje u funkciji primjene prava.ZAKONITOST- upravni radnji obuhvata kako sadrzajni tako i formalni zadani okvir.AUTORATIVNOST- je imanentan u vrsenju uprave kao vrsenju drzavne vlasti

Polazeci od okolnosti – pri vrsenju upravni radnji primjenjuje prinuda ili ne vrsi se podjela na :- Neautorativne i -Autorativne upravne radnje.

Upravne radnje neautorativnog karaktera:DOKUMENTOVANJE ; SAOPSTAVANJE; PRIMANJE IZJAVA; NEPOSTOJECI UPRAVNI AKTI:Su kao lutke, Koncepcija se razvila u francuskoj. Nepostojeci kad je njegova greska tako ocigledna – bez svake vrijednosti. On nema pravno dejstvo.

81) Pojam i znacaj opsteg upravnog postupka?

Moze se definistati kao skup pravnih pravila kojima se propisuje nacin rada nadleznih organa, stranaka i drugih ucesnika pri donosenju upravnih akata.Sacinjavaju ga proceduralna pravila.Njegov osnovni smisao – DA se utvrdi nacin djelovanja organa uprave, drugih drzavnih organa i drugih subjekta prilikom primjene materijalno pravnih propisa.Najvaznija dimenzija – obaveze subjekta koji primjenjuju pravnu normu da se u primjeni pridrzavaju pravila postupka cime se eleminise pojava samovolje i razlicitog postipanja.

82) Opsti pogled na razvoj opsteg upravnog postupka?

83) Opsti i posebni upravni postupci?

Opsti upravni postupak predstavlja odredjenu sistematizovanu i jedinstvenu cjelinu proceduralnih opstih pravila koja se primjenjuju prilikom donosenja upravnih akta. Zadatak je da regulisu nacin rada za sve organe kada rijesavaju u upravnim stvarima.U slucaju kada je isto procesno pitanje regulisano pravilima jednog i drugog postupka, primjenjuju se pravila posebnog upravnog postupka. Primjenjuje se princip da posebna zakon ima prednost nad opstim.

84) Osnovna nacela opsteg upravnog postupka?

Osnovna nacela predstavljaju supstrat cjelokupnog upravnog postupka : njima se izrazavaju njegova sustina i ona su obavezna za sve subjekte koji primjenjuju njegova pravila.Njima se daju opste pravne smjernice i okvir primjene pravila opsteg upravnog postupka.Predstavljaju orjentaciju i garanciju za pravilnu primjenu materijalnopravnih propisa u rijesavanju konkretnih stvari.Njegov pravni znacaj je u obavezi posebnih upravnih postupaka da slijede osnovna nacela.- -- -nacela su :Nacelo zakonitosti;Nacelo zastite prava stranke i zastite javnog interesa;Nacelo efikasnosti;Nacelo istine;Nacelo saslusanja stranke;Nacelo slobodne ocjene dokaza;Nacelo samostalnosti u rijesenju ;Nacelo dvostepenosti u rijesavanju ;Nacelo konacnosti i pravosnaznosti;Nacelo ekonomicnosti u postupku;Nacelo pruzanja pomoci neukoj stranci;Nacelo o upotrebi jezika i pisma.

85) Nadleznost za vodjenje upravnog postupka?Nadleznost je pravo i duznost nekog organa da odlucuje o nekoj stvari na odredjenom podrucju. Nadleznost u upravnom postupku predstavlja ovlastenje i duznost nadleznog organa da rijesava u upravnoj stvari na odredjenoj teritoriji.ZAKON O OPSTEM UPRAVNOM POSTUPKU DEFINISE: STVARNU i MJESNU NADLEZNOST.

STVARNA NADLEZNOST- oznacava ovlastenje i duznost nekog organa da rijesava u odredjenim upravnim stvarima polazeci od prirode i karaktera tih stvari.MJESNA NADLEZNOST- oznacava oznacava ovlastenje i duznost nekog organa da rijesava u odredjenim upravnim stvarima na teriroriji koju pokriva. Ako se odnosi na Brod i na Avion , upravn a stvar mjesne nadleznosti se odredjuju na osnovu maticne luke broda i maticnog pristanista vazduhoplova.

86) Primjena nadleznosti?

I stvarna i mjesna nadleznost utvrdjuje se prevashodno posebnim materijalnim propisima koji sadrze KOGENTNE pravne norme i ne mogu se mjenjati voljom organa i voljom stranaka osim ako to nije zakom dozvoljeno.Sporazumom moguce odredjivati nadlezenost za rijesavanje u upravnim sporovima.organ za rijesavanje u odredjenoj upravnoj stvari moze samo na osnovu izricitog zakonskog ovlastenja prenijeti u toj stvari na drugi organ.ZUP predvidja mogucnost preduzimanja pojedini sluzbenih radnji van podrucja jednog organa.

87) Sukob nadleznosti?

Sukob nadleznosti u upravnom postupku predstavlja takvu pravnu situaciju koja nastaje usljed stava dva ili vise organa da su nadlezni ondnosno nenadlezni za rijesavanje o nekoj upravnoj stvari.Postoje:POZITIVNI(vise organa nadlezni) i NEGATINI(niko od organa nije nadlezan) SUKOB NADLEZNOSTI.Proizilazi iz razlicitog tumacenja normi o nenadleznosti, Sukob stvara i neizvjesnost.Sukob nadleznosti na nivou BIH rijesava organ BIH a na nivou RS republicki organ.

Za rijesavanje sukoba nadleznosti u RS nadlezna je Vlada, ona rijesava sukobe :* Ministarstva, ministarstva i upravnih organizacija i izmedju upravni organizacija;* Organa drzavne uprave i drzavni organa;*Organa drzavne uprave i preduzeca i ustavnova;*Organa kojima su preneseni poslovi drzavne uprave;

Sukob nadleznosti izmedju sudova i organa drzavne uprave kao i sukob nadleznosti izmedju organa drzavne uprave i lokalni organa uprave rijesava USTAVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE.

88) Sluzbena lica ovlastena za vodjenje postupka?

ZUP odredjuje da upravni postupak u okviru organa uprave vodi OSL, a rijesava u upravnom postupku donosi starijesina organa.Starijesina organa moze za rijesavanje u upravnim stvarima ovlastiti drugo sluzbeno lice istog organa.O ovlastenom sluzbenom licu starijesina donosi posebno rijesenje.

89)Izuzece sluzbenog lica?

ZUP razlikuje dvije vrste izuzeca sluzbenog lica:* OBAVEZNO IZUZECE;*FAKULTATIVNO IZUZECE;Obavezno izuzece je taksativno nabrojano u ZUP-u.*Sluzbeno lice koje ovlasteno da rijesava ili obavlja pojedine radnje u postupku obavezno se izuzima :-1- ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka saovlastenik (svjedok, vjestak);-2- Srodnik po krvi;-3- U odnosu staraoca, usvojioca;-4-Ako je u prvostepenom postupku ucestvovao u vodjenju postupka ili donosenju rijesenja;

90) Pravna pomoc?- predstavlja preduzimanje pojedinih procesnih radnji u postupku tog podrucja nadleznog organa , a pruza je drugi organ na cijem podrucju tu radnju treba obaviti.

- Organ koji vodi postupak ZAMOLNICOM se obraca tom organu da izvrsi neke procesne radnje.Postoje : Obavezni i Ne obavezna pravna pomoc.

Pravna pomoc po sluzbenoj zamolnici zamoljeni organi – organizacija koja vrsi javna ovlastenja duzna su pruziti bez odlaganja , a najkasnije u roku od 8. Dana od dana prijema molbe- odnosno 10. Dana prema ZUP-u BIH.

- Pravna pomoc moze se traziti i od SUDOVA Sudovi su duzni da postupe po zahtjevu ako se time ne ometa sudski postupak.

91) Stanke u upravnom postupku?

STANKOM- se oznacavaju lica na ciji zahtjev je pokrenut postupak ili protiv koga se vodi postupak, odnosno radi zastite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da ucestvuje u postuoku.

Postoje tri vrste stranaka :AKTIVNA STRANKA- lice po cijem se zahtjevu vodi postupak.PASIVNA STRANKA- Protiv koga se vodi postupak.UZGREDNA STRANKA- zainteresovano lice.

Strankom u upravnom postupku moze biti svako lice .Kao stranke u Upravnom postupku mogu se pojaviti : drzavni organi; odredjene organizacije; naselja; grupe lica.Stranka u upravnom postupku moze biti i SINDIKALNA ORGANIZACIJA.S svojstvo stranke u UP moze imati i tuzilac i javni pravobranilac.

92) Uslovi za stranacko istupanje u upravnom postupku?

Da bi mogla istupati u UP stranka mora imati odredjna svojstva.Uslovi da neka lica budu stranke u UP jesu:-STRANACKA SPOSOBNOST;-PROCESNA SPOSOBNOST;- STRANACKA LEGITIMACIJA;

STRANACKA SPOSOBNOST- je sposobnost da se bude noslilac odredjenog prava i obaveza o kojima se odlucuje u UP , a imaju je sva fizicka i pravna lica.PROCESNA SPOSOBNOST- je sposobnost samostalnog obavljanja radnje u postupku , pa je predpostvaka da je neko lice punovazno i licno preduzima radnje u postupku – ona predstavlja i stranacku sposobnost, stice se punoljetstvom.STRANACKA LEGITIMACIJA- oznacava spec. Odnos jednog lica prema konkretnoj upravnoj stvari odnosno konkretnom predmetu postupka, to znaci da se radi o direktnom i indirektnom odnosu izmedju odredjenog lica i predmeta a kojim se rijesava u UP.

93) Ostali ucesnici u upravnom postupku?- znacajnu grupaciju u koju ulaze predstavnici odnosno drugi zastupnici stranaka. Zastupnik moze biti svako poslovno sposobno lice.Potreba za zastupanjem stranke proizilazi iz razlicitih osnova:a) kada nema pravnu-fakticku mogucnost da neposredno ucestvuje u postupku i preduzima procesne radnje;b) ako ocjeni da ce je uspjesnije zastupati zastupnik;v) kada zastupanje proizilazi iz nekog odnosa licnog karaktera;g) kada ona to cini iz razloga ekonomicnosti i efikasnosti.

94) Zakonski zastupnik, privremeni zastupnik, zajednicki predstavnik i zajednicki punomocnik?

Zakonski zastuonik – je lice koje na osnovu zakona ili na osnovu akta nadleznog oraga preduzima radnje u postupku u ime i za racnu procesno nesposobne stranke.-Pravna lica nemaju procesnu sposobnost- ZUP-om odredjeno je da pravno lice obavlja radnje preko svog predstavnika

Privremeni zastupnik- predstavlja lice koje postvlja organ koji vodi postupak, i to stranka koja nema zakonskog niti vaznog zastupnika

Zajednicki predstavnik i zajednicki punomocnik- je lice koje istupa u postupku u ime dvoje ili vise stranaka a predvidja se u slucaju tzv. PROCESNE ZAJEDNICE.

95) PUNOMOCNIK i STRUCNI PUNOMOCNIK?

Punomocnik – predstavlja lice koje na osnovu ovlastenja dobijenih od stranke preduzima procesne radnje u postupku , osim onih koje moze samo ona preduzimati.Punomocnika moze odrediti stranka.Radnje koje on preduzima imaju isto svojstvo kao i sama strankaStranka ne moze opozvati izjavu punomocnika naknadno.Punomocnnik moze biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno Punomoc se moze dati pismeno ili usmeno.Punomoc se daje licu koje nije advokat mora biti ovjerena pred nadleznim organom.O pravosnaznosti punomocja sluzbeno lice mora voditi racuna po sluzbenoj duznosti.Punomoc se moze dati za citav postupak ili za odredjeni dio.Na pitanja vezana za punomoc a koja nisu uredjena ZUP-om vazi ZAKON O PARNICNIM POSTUPKU. STRUCNI POMAGAC- lice koje stranci daje obavjestenja i savjete.

96) Opstenje organa i stranaka?

Podnesak – prema ZUP-u, oznacavaju se zahtjevi obrasci, prijave, molbe, prijedlozi, zalbe, prigovori kojima se stranke obracaju organima.Podnose se neposredno ili putem poste pismeno ili se saopstavaju usmneo na zapisnik.Kratka i hitna saopstenja se mogu davati i telefonom. Organ kojim se podnesak predaje duzan ga je primiti, mora biti razumljiv i svojeruco potpisan. POZIVANJE- predstavlja radnju u postupku kojom organ obezbjedjuje prisustvo pri vrsenju odredjenih procesnih aktivnosti lica koje ima prebivaliste-boraviste n njegovom podrucju.Pozivanje se vrsi po pravilu pisanim pozivom.Pozivano lice je duzno da se odazove pozivu,a u slucaju neodazivanja predvidjeno je privodjnje i novcana kazna. Mjeru izrice OSL posebnim zakljuckom. ZUP utvrdjuje sadrzaj poziva.

ZAPISNIK- predstavlja jasnu ispravu koju sastavlja organ koji vodi upravni postupak o svim radnjama na stankama u drugim ucesnicima u upravnom postupku.ZUP predvidja zapisnik o usmenoj raspravi, i sve sto je bitno za konkretnu stvar se unosi u zapisnik. ZUP izricito navidi sta se sve unosi u zapisnik:( Naziv organa; Mjesto, dan i sat; predmet; imena svih prisutnih.) Sadrzi krtak i tacan tok i sadrzaj postupka.

97) Rokovi ( vrste i racunanje) ?

Predstavlja vremenski period u okviru kojeg je neku radnju potrebno izvrsiti ili ne izvrsiti u procesu.VRSTE ROKOVA: * ZAKONSKI i ROKOVI KOJE ODREDJUJE SLUZBENO LICE;* PRODUZIVI(mogu se produzivati) i NEPRODUZIVI( ne mogu se produzivati);* PREMA TRENUTKU OD KOJEG SE RACUNA: SUBJEKTIVNE( vazenje se vezuje za subjektivne elemente) I OBJEKTIVNE(koji se racunaju od nastupa odredjene cinjenice);* PREMA DEJSTVU : a) PREKLUZIVNE( kojim se preduzimanje odredjenih procesnih radnji ogranicava na odredjeni vremenski period); b) DILATORNE( U kojem stranki nije dozvoljno da preduzima neke procesne radnje) v) INSTRUKCIONE( propustanje ne dovodi do stetnog dejstva-odnosi se u pravilu na sluzbena lica)*Postoje jos i APSOLUTNI( precizno odredjen krajnji rok) I RELATINI ( veze se za nastupanje odredjenog dogadjaja)Racunanje rokova- na dane, mjesece i godine.

98) Povracaj u predjasnje stanje?- je procesno pravno sredstvo koje omogucava stranci da preduzme odredjene procesne radnje i poslije proteka propisanog roka, ako za to postoje zakom predvidjeni razlozi.Regulisan je ZUP-om i predvidjen u tri razlicita slucaja:*1* Dozvoljava se ako je stanka iz opravdanih razloga propustila da u roku izvrsi neku radnju u postupku.*2* po prijedlogu stranke ako je stranka propustila da u roku preda podnesak.*3* zbog neblagovremene predaje podneska, ali je podnesak primljen od nadleznog organa i to najkasnije u roku od tri dana od dana isteka roka.

99) Odrzavanje reda u postupku?

Cilj obezbediti uslove za nesmetan rad. Duznost je sluzbenog lica koje vodi postupak da brine o odrzavanju reda pri vrsenju radnji u postupku.OPOMENUTI- NOVCANO KAZNITI- UDALJITIUdaljenje moze uslijediti tek kada je opomenuto , udaljenje izrice sluzveno lice ZAKLJUCKOM.

100) TROSKOVI POSTUPKA?Cine izdatci u gotovom novcu vezana za rad organa i drugih ucesnika u postupku.POSEBNE TROSKOVE IZDATKE- predstavljaju posebne izdatke organa u gotovom novcu.PRAVILO je da posebne troskove organa snosi onaj ko je cio postupak izazvao, postoje dva izuzetka: 1- odnosi se na lice koje svojom krivicom prouzrokuje pojedine troskove. O tome sta su opravdani troskovi odlucuje organ u konkretnom slucaju.Kada je postupak okoncan na osnovu poravnanja stranaka, princip je da svaka stranka sama snosi svoje troskove, ako nije drugacije odredjeno.Organ koji vodi postupak moze zahtjevati da unaprijed polozi odredjeni iznos u novcu za pokrice tih troskova.Odluka o troskovima mora biti sadrzana u dispozitivu rjesenja.

101) Pokretanje postupka?Upravni postupak moze pokrenuti samo nadlezni organ a ne i sama stranka.Nadlezni organ pokrece postupak po sluzbenoj duznosti ili povodom zahtjeva zainteresovane stranke po osnovu stranacke maksime.Po sluzbenoj duznosti nadlzeni organ pokrece postupak samoinicijativno, bez spoljne inicijative, cime se obezbjedjuje cilj.Po vlastitoj inicijativi organ ce pokrenuti postupak po sluzbenoj duznosti kad to odredjuje zakon ili na zakonu zasnovan propis i kad utvrdi ili sazna da s obzirom na postupak cinjenicno stanje, terba radi javnog interesa pokrenuti upravni postupak.Na zahtjev stranke nadlezni organ pokrece postupak u pravilu kad stranka trazi da joj se prizna neko pravo ili da se oslobodi neke obaveze.

Za pokretanje postupka na zahtjev nekog lica nadleznm organu potrebno je :a) da podnosilac zahtjeva ima stranacku sposobnost i aktivnu legitimaciju u nekoj stvari;b) Da se radi o upravnoj stvari da ta upravna stvar nije vec pravosnazno rijesena;

102) Izmjena i odustanak od zahtjeva?-IZMJENA ZAHTJEVA- U smislu zup-a stranka moze nakon sto je postupak pokrenut, pod uslovom da ne mjenja cinjenicno stanje izmjeniti svoj prvobitni zahtjev sve do donosenja rijesenja u pravnom stepenu.- PROcesna ovlastenja stranke mogu se kretati :a) U pravcu prosirenja njenog prvobitnog zahtjeva b) U pravcu zamjene prvobitnog zahtjeva novim.

*Odustanak od zahtjeva*ZUP-om je dato pravo stranci da moze odustati od svog zahtjeva u toku upravnog postupka sve do konacnosti rijesenja Nadlezni organ moze nastaviti vodjenje postupka iako je stranka ostusala od svog zahtjeva i to u dva slucaja :-1- ako je potrebno u javnom interesu;-2- ako to zahtjeva protivna strana;

IZRICITI ODUSTANAK;PRECUTNI ODUSTANAK- ako je predvidjeno ZUP-om ili drugim zakonom. Stranka koja odustane od zahtjeva snosi sve troskove nastale do obustave postupka.

103) Poravnanje u upravnom postupku? Poravnanje predstavlja odredjeni vid dispozitivne radnje stranaka , kojm stranke sporazumno okoncavaju upravni postupak pred organom koji vodi postupak.Prati parnicni sudski posupak.pradstavlja rijetkost u upravnom postupku

Upravni postupak predstavlja postupak koji se vodi i radi zastite javnog interesa. Da bi dislo do poravnanja nije postebno samo da stranke mogu slobodno disponirati svojim zahtjevima, vec i njihovo sporazumno uskladjivanje interesima .Poravnanje mora biti jasno i odredjeno i ne moze biti na stetu javnog interesa, morala i trecih lica.Poravnanje mora da sadrzi radnje:- sastavljanje zapisnika o postignitom sporazumu;-upoznavanje stranaka sa njegovom sadrzinom;- potpisivanje zapisnika.

Poravnanje ima snagu izvrsnog rjesenja donesenog u upravnom postupku.

104) Skraceni upravni postupak?- podrazumjeva rjesavanje stvari koja je predmet upravnog postupka od strane organa koji vode postupak bez preduzimanja procesnih radnji za utvrdjivanje cinjenicnog stanja.Organ koji vodi postupak odlucuje na osnovu cinjenica i okolnosti koje postoje u momentu pokretanja postupka.ZUP navodi u kojim slucajevima se moze odlucivati u skracenom postupku a to su :- Kad stranka u svom zahtjevu navede cinjenice ili dokaze na osnovu kojih se moze utvrditi stanje stvari;- Kada se stanje stvati moze utvrditi na osnovu sluzbenih podataka;- Kada je propisom predvidjeno da se upravna stvar moze rijesiti na podlozi cinjenica ili okolnosti koje nisu potpuno utvrdjene ili se dokazima samo posredno utvrdjuje.- Kad se radi u javnom interesu;

105) Posebni ispitni postupak?

Sprovodi se kad ne postoje uslovi da se sprovodi skraceni upravni postupak. Analizom odredaba ZUP-a moguce je zakljuciti da je poseban ispitini postupak obavezan kad je obavezna usmena rasprava i u svim drugim slucajevima kada nije moguce voditi skraceni postupak.

Sluzbeno lice odredjuje tok ispitnog postupka prema okolnostima pojedinog sadrzaja.ZUP daje aktivnu poziciju stranci u ovoj fazi postupka, a na tom tragu propicuje da stranka ima pravo da ucestvuje u ispitnom postupku , daje potrebne podatke i brani svoja prava i zakom zasticene interese.

106) Predhodno pitanje u upravnom postupku?

Predhodno pitanje predstavlja takvo pitanje koje cini samostalnu pravnu cjelinu za cije je rijesavanje nadlezan sud ili drugi organ bez cijeg rjesenja nije moguce rjesiti glavnu upravnu stvar.Radi se o pitanju koje moze biti predmet nekog samostalnog pravnog postupka.Prema ZUP-u organ koji vodi postupak ima dvije mogucnosti:-I ) Da sam raspravi predhodno pitanje;-II) Da postupak prekine dok nadlezni organ to ne rjesi;

Zalbom se moze napadati samo zakonitost zakljucka.Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se predhodno pitanje odnosi na KD, na postojanje braka, na utvrdjivanje ocinstva i materinstva, ili kad je to zakonom drugacije odredjeno.

107) Usmena rasprava u upravnom postupku? - predstavlja bitnu procesnu radnju u ispitnom postupku ciji je glavni cilj utvrdjivanje materijalne istine kao ostvarivanje i zastita prava stranke.Vrsi se usmeno i neposredno razjasnjavanje svih spornih cinjenica i okolnosti uz ucesce stranaka i drugih ucesnika u UP.

Usmenu raspravu utvrdjuje sluzbeno lice koje vodi postupak , po spostvenoj inicijativi ili na prjedlog stranke.Usmena rasprava ce se uvjek odrzati u sledecim slucajevima;1—U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vise stranaka sa suprotnim interesima;2— Da bi se izvrsio uvidjaj ili saslusavanje svjedoka- vjestaka;

Za usmenu raspravu vazi nacelo javnosti a od njega se moze odstupati za cjelu raspravu ili samo za njegov neodredjen dio:

Ako to zahtjevaju razlozi morala ili javne bezbjednosti; Ako postoji opasnost za ometanje rasprave; Ako treba raspravljati o odnosima u nekoj porodici; Ako je u pitanju neka vrsta tajne.

Javnost se ne moze iskljuciti prilikom saopstavanjaZUP predvidja obavezno objavljivanje usmene rasprave u sledecim slucajevima:- Kad postoji opasnost da se pojedinacni pozivi nece na vrijeme dostaviti;- Kad postoji vjeravatnoca da odredjena zainter. Lica nece pojaviti.- Kad drugi razlozi nalazu javno objavljivanje usmene rasprave.Usmena rasprava se polaze principu ekonomicnosti i racionalnostiTreba da se odrzi u kontinuitetu , bez odugovlacenja ili prekidanjane moze da ide na stetu ucesnika u raspravi.

Pozivanimm na raspravu ostavice se najmanje 8. Dana od dostavljanja poziva do dana rasprave.Odrzava se u sjedistu organa koji vodi postupak.Tok usmene rasprave je u rukama sluzbenog lica.Ako se na usmenu raspravu ne pojavi stranka na ciji je zahtjev pokrenut postupak, iako je redno pozvana moze se predpostaviti da je stranka svoj prijedlog povukla a organ koji vodi postupak obustavice ga.

108) Dokazni postupak u UP?

Dokazni postupak predstavlja skup aktivnosti u okviru kojih se izvode procesne radnje radi utvrdjivanja cinjenica pravno relevantnih za donosenje rjesenja.Dokazi su sredstva pomocu kojih se zakljucuje o postojanju ili ne postojanju cinjenica koji se utvrdjuju.Dokazivanje predstavlja skup procesnih radnji organa sa strankama kojima je primarna, cilj sticanje uvjerenja o cinjenicama i okolnostima relevantnim za donosenje odluka. Notorne ili opstepoznate cinjenice se ne utvrdjuju. Teret dokazivanja lezi na onom ko to osporava, a dokaz je jaci od predpostavke. Kada je u pitanju teret dokazivanja ZUP je prihvatio KOMBINOVANI SISTEM.

109) Dokazna sredstva u UP?-to su: ISPRAVE; SVJEDOCI; IZJAVE SVJEDOKA; VJESTACI U UVIDJAJU.Isprave- JAVNE I PRIVATNE.JAVNE – izdaje drzavni organ u okviru svoje nadleznosti, javna isprava zahtjeva tri bitna elementa: a) Izdata od nadleznog drzavnog organa;b) Izdata u propisanoj formi;v) Izdata u okviru nadleznosti; Privatne isprave- se razlikuju od javnih i nemaju presumpciju istinitosti, niti pravnu snagu.

UVJERENJA- posebna vrsta javnih isprava SVJEDOCI-IZJAVE SVJEDOKA-VJESTACI- TUMACI-UVIDJAJ-

110) Obezbjednje dokaza u UP? - se sprovodi:a) po sluzbenoj duznosti;b) na prijedlog stranke;v) na prijedlog lica koje ima pravni interes

O obezbjednju dokaza sluzbeno lice donosi ZAKLJUCAK.

111) Okoncanje upravnog postupka?

Upravni postupak se u pravilu zavrsava donosenjem rjesenja nakon sto su preduzete sve procesne radnje da bi se utvrdio cinjenicno stanje radi primjene odgovarajuceg materijalnog propisa na konkretnom slucaju.Rjesenje predstavlja zavrsni akt u prvostepenom postupku. Nadlezni organ donosi rjesenje nakon sto u cjelini sagleda situacuju o predmetu. Upravni postupak se moze zavrsiti i donosenjem zakljucka o obustavi postupka.Kad stranke same urede svoje odnose- PORAVNANJE.Postupak se moze okoncati i odustankom stranke od zahtjeva, kao i u slucaju obustave postupka po sluzbenoj duznosti.

112) Oblik i sastavni dijelovi rjesenja?

RELEVANTNE ODREDBE ZUP-a

Rjesenje se donosi u pisanom obliku, a samo izuzetno ako je to predvidjeno nekim drugim propisom ili zakonom ono se donosi usmeno.- Rjesenje izdato u pismenom obliku sadrzi :1- Naziv organa, broj i datum;2-Uvod;3-Dispozitiv;4- Obrazlozenje;5-Upustvo o pravnom ljeku;6- Potpis OSL i pecat organa

ZUP odredjuje ne samo pojedine djelove rjesenja nego i sadrzaj pojedinih djelova rjesenja.

UVOD- treba da sadrzi osnovne podatke o organu koji donosi rjesenje, potpis nadleznog organa;DISPOZITIV- najvazniji dio rjesenja, rjesava se o sustini stvari koja je predmet postupka, on je kratak, jasan i precizan;OBRAZLOZENJE- predstavlja dio rjesenja kojim donosilac rjesava stvar- ima veliki znacaj;UPUSTVO O PRAVNOM LJEKU- predstavlja dio rjesenja koji ima za cilj da se stranke obavjeste da li se protiv rjesenja moze izjaviti zalba ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.Rjesenje potpisuje sluzbeno lice koje ga donosi, pecatom se ovjerava autenticnost rjesenja.

113) Izdavanje usmenog rjesenja i rjesenja u vidu zabiljeske u spisu predmeta?

Donosi se u pisanom obliku.ZUP predvidja, kad se radi o preduzimanju hitnih radnji da se moze donjeti i usmeno rjesenje. ZUP-om je predvidjena mogucnost odstupanja od pravila da rjesenje mora sadrzati sve sastavne djelove – ono mora sadrzati samo „dispozitiv“.ZA donosenje rjesenja u vidu zabiljeske u spisu predmeta potrebno je da su ispunjeni sledeci uslovi:1- Stvar manjeg znacaja;2- Postupak pokrenut po zahtjevu stranke i da se zahtjevu udovolji3- da se njime ne dira u javni interes ili interes drugih lica4- razlozi ocigledni a nije drugacije propisano.

DJELIMICNO; DOPUNSKO; PRIVREMENO RJESENJE.

114) Rok za izdavanje rjesenja u upravnom postupku?

ZUP utvrdjuje rokove, Rokovi zavise od slozenosti stvari, ZUP predvidja DVA ROKA;

PRVI ROK – odnosi se za rjesenje koje nije potrebno sprovoditi posebni ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moze dnojeti rjesenje bez odlaganja.Rjesenje se mora donjeti i dostaviti stranci sto pre( najkasnije u roku od mjesec dana)

U ostalim slucajevima – postupak se pokrece na zahtjev stranke ili po sluzbenoj duznosti ako je to u interesu stranke, rjesenje se mora dostaviti i dnjeti stranci najkasnije u roku od DVA MJESECA.

115) Donosenje zakljucka o obustavi upravnog postupka?

Oznacava kraj tog postupka. Ima znacaj procesno-pravne odluke.Zakljucak se moze pobijati posebnom zalbom, protiv rjesenja izdatoj po toj zalbi i zakljucka ciji je donosilac drugostepeni organ moze se pokrenuti upravni spor.Obustavljanje postupka nastaje po sluzbenoj duznosti i na zahtjev stranke.Na zahtjev stranke nastaje u dva slucaja :a) kod stranaka izricito odustajanje;b) kod poravnanja;

Donosenje zakljucka o obustavljanju postupka moze nastati i u slucaju precutnog odustajanja stranke.

116) Pravo zalbe i organicavanje prava zalbe u upravnom postupku?

Stranka ima pravo zalbe protiv prvostepenog rjesenja;Zalba u upravnom postupku predstavlja procesno-pravno sredstvo cijim koriscenjem se stranci daje mogucnost da pokrece pred drugostepenim organom pitanje zakonitosti i pravilnosti prvostepenog rjesenja kojim nije zadovoljna.- to je ustavno nacelo, redovno pravno sredstvo i licno pravno gradjana.-pored zakonitosti i cjelishodnosti upravnog akta, predmet zalbe moze biti i cutanje uprave.

*OGRANICENJE PRAVA NA ZALBU*

U upravnim stvarima je dopustena uvjek a to se moze iskljuciti samo izuzetno i to kad je nadrugi nacin obezbjedjena zastita prava i zakonitosti. Republicki organ- zalba samo kad je predvidjeno Vlada – ne moze zalba.

117) Legitimacija za izdavanje zalbe ?

Imaju prvenstveno strankePravo zalbe imaju lica koja nisu ucestvovala u prvostepenom postupku, a imale su pravo da ucestvuju kao stranke kao i treca lica koja radi zastite svojih prava i interesa imaju pravo da ucestvuju u postupku.

Za druga lica potrebno je utvrditi svojstvo stranke.Tuzilac, pravobranilac i drugim drzavnim organom mogu izjaviti zalbu. Ombusman BIH prema ZUP-u moze izjaviti zalbu.

118) Nadleznost za rjesavanje zalbe u Upravnom postupku?

Nadleznost za odlucivanje u upravnoj stvari se prenosi na drugostepeni organ ( organ nadlezan za rjesavanje zalbe)Povodom zalbe uspostavlja se odnos izmedju prvostepenog organa kao izdavaoca rjesenja i nadleznog drugostepenog organa kao nosioca kontrole.Prema ZUP-u RS, o zalbi protiv prvostepenog rjesenja rjesava ministar-starijesina republicke uprave- ako zakonom nije drugacije odredjeno.

119) Pravno dejstvo zalbe u upravnom postupku( rok za zalbu, sadrzaj zalbe, predavanje zalbe, odbijanje zalbe)?

Propisno izjavljena zalba ima: DEVOLUTIVNO iSUSPENZIVNO dejstvo

Devolutivno dejstvo oznacava cinjenicu da po zalbi ne rjesava isti organ vec drugi organ viseg stepena. Prenosenjam nadlaznosti odlucivanja o upravnoj stvari obezbjedjuje se vec stepen nepristrasnosti, objektivnosti kao i strucnosti.

Suspenzivno dejstvo- ima za posljedicu odlaganje izvrsenja rjesenja u toku roka za zalbu, kao i u slucaju dok je zalba izjavljena, sve dok se drugostepeno rjesenje ne donese.ZUP predvidja odredjene izuzetke:a) zakonom predvidjen zalbeni rok i bez suspenzivnog desjtva;b) hitne mjere neophedne;v) u slucaju odlaganja izvrsenja rjesenja nekoj od stranaka bila, pricinjena steta koja se ne bi mogla popravljati.

ROK ZA ZALBU- uobicajeni rok 15 dana; Rok za zalbu predstavlja prekluzivni rok;Ako stranka ne izjavi zalbu u propisanom roku, rjesenje postaje konacno-izvrsno –pravosnazno jer se protiv njega ne moze voditi upravni spor ako zalba nije izjavljena a bila dopustena.

SADRZINA ZALBE – potrebno da sadrzi minimum elemenata; U zalbi se mogu iznositi i novi dokazi ali se mora obrazloziti zasto ih u prvom postupku.

PREDAVANJE ZALBE – u pravilu se izjavljuje drugostepenom organu, a neposredno predaje ili salje postom organu koji je donio prvo rjesenje.

ODBIJANJE ZALBE – dolazi u tri slucaja:a) Kad drugostepeni organ utvrdi da rjesenje nema nedostataka ni formalne ni materijalne prirode, niti nedostataka u vrsenju slobodne ocjene dokaza;b) Kad drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali oni nisu takve prirode da su mogli uticati na rjesavanje stvari;v) Kad drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeni organ zakonito i pravilno rjesio stvar ali postoji greska u obrazlozenju.

120) Rad prvostepenog organa po zalbi u upravnom postupku? Povodom izjavljene zalbe, prvostepeni organ ima odredjena ovlastenja ne samo u odnosu na zalbu vec i na svoje vlastito rjesenje koje se zalbom osporava.Kada prvostepeni organ primi zalbu on ispituje da li je ona blagovremena, dopustena i izjavljena od ovlastenog lica. Ukoliko prvostepeni organ ne odbavi zalbu on pristupa meritono sagledavanju svog rjesenja.Njegova ovlastenja: I) Zamjena ranijeg i donosenje novog rjesenja; II) Upotupnjavanje provostepenog postupka;Nadlezni organ ima obavezu da upotpuni postupak u slucaju:a) kad podnosilac molbe iznese u zalbu cinjenice – dokaze koji mogu uticati na drugacijeg rjesenjab) Kad podnosilac zalbe morala biti data mogucnost da ucestvuje u postupku koji je predhodno rjesenju a ta mogucnost nije bila data.

ZUP namece obavezu prvostepenom organu da otkloni greske uclanjene u postupku pod uslovom da to zahtjeva stranka i to :a) Kad je rjesenje doneseno bez posebnog internog postupka;b) Kad je rjesenje doneseno po skracenom postupku;

121) Rjesavanje drugostepenog organa po zalbi u upravnom postupku?Sustinsko odlucivanjeGlavni domen ispitivanja je Zakonitost i pravilnost provstepenog rjesenja. Drugostepeni organ u postupku po zalbi meritorno rjesava stvar, on ispituje da li je zalba DOPUSTENA; BLAGOVREMENA; i IZJAVLJANA OD STRANE OVLASTENOG LICA; a ako nesto od ovog nije uredu onda drugostepeni organ odbacuje zalbu.AKO je ne odbaci on se upusta u njeno rjesavanje: On moze: A) ODBITI ZALBU; B) PONISTITI U CJELINU I DJELIMICNO; V) IZMJENITI RJESENJE; G) OGLASITI RJESENJE NISTAVIM.

122) ?123) Zalba ko prvostepenog rjesenja nije doneseno u zakonskom roku? Kad prvostepeni organ po zahtjevu stranke ne donese i ne dostavi stranci rjesenje u predvidjenom roku, stranka stice pravo zalbe drugostepenom organu kao da je njen zahtjev odbijenDrugostepeni organ je duzan ispitivati da li je zalba dopustena, prijavljena od OL. I da li je eventualno preuranjena.

124) Rok za donosenje zalbe i dostavljanje drugostepenog rjesenja?ZUP-om je regulisan opsti rok za donosenje rjesenje. Drugostepeni organ je OBAVEZAN da rjesenje po zalbi donese i dostavi stranci NAJKASNIJE U ROKU OD DVA MJESECA. Stranka moze odustati od zalbe sve do donosenja rjesenja, ako stranka odustane postupak se obustavlja.Drugostepeno rjesenje se dostavlja prvostepenom organu u roku od 8. Dana a ovaj ga je duzan dostaviti strankama.I kod zalbe se moze pojaviti „Cutanje uprave“.

125) Vanredna pravna sredstva u upravnom postupku?Ona se mogu koristiti samo za teze povrede zakona koje su izricito zakonom odredjene. Takodjer mogu se koristiti protiv konacnih , izvrsnih i pravosnaznih upravnih akata.Mogu se koristiti samo kad nema redovnih sredstava ili kad su ona vec iskoriscenja.ZUP predvidja SEDAM VANREDNIH PRAVNIH SREDSTAVA:- PONAVLJANJE POSTUPKA;- MJENJANJE I PONISTAVANJE RJESENJE U VEZI SA UPRANIM SPOROM;-PONISTAVANJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA;-UKIDANJE I MJENJANJE PRAVOSNAZNOG RJESENJE UZ PRISTANAK ILI PO ZAHTJEVU STRANKE;-VANREDNO UKIDANJE;-OGLASAVANJE RJESENJA NISTAVNIM.

126) Izvrsenje rjesenja u upravnom postupku ?

- predstavlja poslednju fazu upravnog postupka. Ova faza nije uvjek obavezna. Nije obavezna u slucajevima kad se stranci odlukom nadleznog organa daje neko pravo.Izvrsenje kao poslednja faza postupka je obavezno kad je stranci nametnuto neka obaveza a ona nece da je dobrovoljno izvrsi.ZUP razlikuje dve vrste izvrsenja:* ADMINISTRATIVNO(NENOVCANO izvrsavanje);* SUDSKO IZVRSENJE( NOVCANE OBAVEZE-izvrsavanje);

127) Nadleznost za sprovodjenje upravnog izvrsnog postupka?Vazi pravilo da upravni postupak sprovodi organ koji je u upravnoj stvari rjesavao u prvom stepenu, osim u slucaju kad je posebnim propisom odredjen neki drugi organ.

128) Sprovodjenje izvrsenja ( zakljucak o dozvoli i potvrde izvrsnosti)?Prinudno izvrsenje moze se sprovesti samo ako postoji IZVRSNA ODLUKA.Svako rjesenje se najcesce pojavljuje kao izvrsna odluka.Prema ZUP-u prvostepeno rjesenje stice svojstvo izvrsnosti:1- Istekom roka;2- Dostavi stranci, zalba nedopustena;3-Dostavi stanci, zalba ne odgadja izvrsenje;4- Dostavi stranci, rjesenje kojom se zalba odbacuje – odbija.

Zakljucak moze biti izvrsni naslov, pod uslovom da je postao izvrsen i da se njime namece neka obaveza.ZAKLJUCAK POSTAJE IZVRSAN:1- saopstavanjem – dostavljanjem stranci(NEMA ZALBE);2- Istekom roka za zalbu, ako zalba nije izjavljena.3- Dostavljanjem rjesenja kojim se zalba odbija.

ZAKLJUCAK O DOZVOLI IZVRSENJA:- po sluzbenoj duznosti- zahtjeva javni interes;-po zahtjevu stranke- u interesu stranke;

Zakljuckom o dozvoli izvrsenja- se utvrdjuje da je rjesenje postalo izvrsno i odredjuje vrjeme, mjesto , nacin i sredstva pomocu kojih se rjesenje izvrsava.POTVRDA O IZVRSNOSTI- posebna klauzula, izvrsenje ne sprovodi organ koji je o stvari rjesavao u prvom stepenu , vec drugi organ.

129) Nacin sprovodjnja , administrativnog izvrsenja( preko drugih lica i putem prinude)?

ADMINISTRATIVNIM PUTEM- NENOVCANE OBAVEZE;SUDSKIM PUTEM- NOVCANE OBAVEZE;

Ispunjavanjem ne novcanih obaveza sprovodi se na dva nacina: - preko drugih lica;-putem prinude;

IZVRSENJE PREKO DRUGIH LICA: Primjenjuje se kada neku radnju koja proizilazi iz obaveze izvrsenika, izvrsava neko drugo lice na trosak izvrsenika. Da bi se pristupilo ovom nacinu izvrsenja potrebno je da se na to izvrsenik upozori, a organ odredjuje koje ce lice umjesto izvrsenika izvrsti obavezu.

IZVRSENJE PUTEM PRINUDE:ZUP utvrdjuje slucajeve: 1- Ako je izvrsenik duzan da nesto dopusti ili da trpi pa postupa po toj obavezi;2- Ako je predmet izvrsenja izvrsenikova radnja koju ne moze umjesto njega da izvrsi neko drugo lice.Prinuda se sprovodi , putem novcanih kazni.

130) Pojam i cilj upravnog spora?

UPRAVNI SPOR- ke posebna vrsta sudkse kontrole uprave kojom se vsi ocjena zakonitosti donijetog ili predpostavljnog upravnog akta na zahtjev legitimisanog trazioca, ako on smatra da mu je tim upravnim aktom predvidjeno neko pravo ili pravni interes.

Radi se o spornoj situaciji . Spor se vodi izmedju donosioca upravnog akta i lica koje spatra da mu je tim upravnim aktom povredjeno odredjeno pravo.U Formalnom smislu-U Materijalnom smislu-

131) Vrste upravnog spora?

Razlikujemo nekoliko vrsta upravnih sporova:a) Spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune jurizdikcije;b) Objektini i subjektivni spor;v) Redovni i neredovni spor;g) Opsti i posebni upravni spor;

Predmet spora cini zakonitost upravnog akta , predmet spora ne moze biti Normativni akt, azdatak suda u sporu je da utvrdi zakonitost upravnog akta

Pokrece se sa ciljem objektivne zakonitosti, pokrece ga nadlezni organ drzvani organ kada smatra da je upravnim aktom povredjen zakon u korist stranke, a na stetu javnog interesa.

132) Predmet upravnog spora?- je OCJENA ZAKONITOSTI, ono obuhvata utvrdjivanje zakonitosti konkretnog upravnog akta sa zakonom.U odredjivanju predmeta upravnog spora razlikujemo dva sistama:* Sistam generalne klauzule;*Sistem pozitivne enumeracije;

Prema nasem zakonu upravni spor se moze voditi samo protiv konacnih upravnih akata.Vodjenje upravnog akta nije dozvoljeno ako upravni akt nije prosao redovnu upravnu kontrolu.

Zakon o Upravnim sporovima predvidja tri slucaja kada se ne moze voditi upravni spor:1- Protiv upravnih akata u stvarima u kojima je sudska zastita obezbjedjena van upravnog spora;2- Po izricitoj zakonskoj odredbi ne moze se voditi upravni spor;3- U stvarima u kojima odlucuje NSRS, predsjednik RS i podpredsjednici.

133) ?134)?

135) Nadleznost za odlucivanje i stranke u upravnom sporu?

TRI vrste stranaka : a) Tuzilac;b) Tuzeni;v) Zainteresovana lica;

136) Tuzba u upravnom sporu?

Upravni spor se pokrece tuzbom. Tuzba predstavlja podnesak, odnosno procesnu radnju cija je sadrzina zakonom utvrdjena, kojom se osporava zakonitost upravnog akta koji je predmet tuzbe.Tuzbom se moze traziti : POVRACAJ ODUZETE STVARI ; i NAKNADA STETE;

Za razliku od upravnog spora, upravni spor ne moz pokrenuti po sluzbenoj duznosti.Tuzba ne treba sprecavati u upravnom sporu izvrsenje upravnog akta protiv koga je podnesena.Tuzbom se upravni akt osporava u cjelini ili djelimicno.Tuzilac u tuzbi ne moze iznositi nove cinjenice koje su nastupale po zavrsetku upravnog postupka.Sud ne moze ici van tuzbenog zahtjeva.

137) Postupak po tuzbi u upravnom sporu?U dvije faze se moze odvijati :*Kao PRIPREMNI ( prethodni) postupak;* Kao REDOVNI postupak;

U predhodnom postupku sud ne odlucuje o sluzbenom zahtjevu, vec samo ispituje da li su ispunjeni optimalni uslovi za vodjenje spora i ako nisu sud rjesenjem odbacuje tuzbu.Sud odbacuje tuzbu ako je neuredna, nerazumljiva i nepotpuna.Sud moze u svakoj fazi postupka odbaciti tuzbu iz sledecih razloga:1- tuzba neblagovremena2-akt koji se osporava nije upravni akt;3-upravni akt koji se tuzbom osporava ne dira u prava tuzioca;4- Protiv upravnog akta nije se vodio drugostepeni upravni postupak;5- u datoj stvari upravni spor iskljucen;6- ista stvar pravosnazno rjesena;

138) Presuda u upravnom sporu?

Sud rjesava spor presudom. Presuda se tuzbom uvazava ili odbija kao neosnovana.

Ako se tuzbom uvazava, presudama se upravni akt ponistava u cjelini ili djelimicno.Djelimicno u dva slucaja:1- kada se akt samo djelimicno osporen tuzbom pa ona bude uvazena.2- kada je akt tuzbom napadnut u cjelini.

PRESUDA U SPORU PUNE JURIZDIKCIJE- je presuda kojom se uvazava tuzba u upravnom sporu.Moraju biti kumulativno ispunjena dva uslova:1- ako priroda stvari to dozvoljava;2- ako rezultati postupka pruzaju pouzdan osnov za to.

139) Pravni ljekovi u Upravnom Sporu?

Pravnim ljekovima predvidjenim ZUS-om vrsi se sudska kontrola odluka donjetih u upravnom sporu.Sadasnji pravni rezim ne pravi rezliku izmedju vanrednih i redovnih pravnih ljekova i to proizilazi iz Nacela jednostavnosti.ZUS spominje i zalbu, ali koja se fakticki ne pojavljuje kao redovno pravno sredstvo, vec kao vanredno pravno sredstvo, sto znaci da se protiv odluke u upravnom sporu ne moze izjaviti zalba osim ako nije posebno propisano.ZUS predvidja dva pravna sredstva:a) Zahtjev za vanredno prevaspitanje sudske odluke;b) Prijedlog za ponavljanje postupka;

140) Obaveznost i izvrsenje presude donjetih u upravnom sporu?Presude imaju zakonsku istinu, obaveznost presude se odnosi na tuzenog.

DOPUNA PITANJA:1* AKTI KOJI SE DONOSE NA OSNOVU SLOBODNE DISKRECIONE OCJENE?

su takvi akti kod kojih su za donosioca pravnim propisima unaprijed predvidjene dvije ili vise razlicitih sadrzina za jedan isti slucaj, mogucnost izbora izmedju pravno jednakih varijanti.On odlucuje koji ce od predvidjenih varijanti koje mu stoji na raspolaganju izabrati.

2* VRSTE RJESENJA U UPRAVNOM POSTUPKU?Usmeno rjesenje;Rjesenje u vidu zabiljeske u spisu predmeta;Djelimicno, dopunsko i privremeno rjesenje;

3* ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA NARODNOJ SKUPSTINI?Uprava pravno i politicki zavisi od skupstine. Skupstina ima prema organima uprave : a) Prava ogranizacionog karaktera;b) Prava personalnog karaktera;v) Prava finansiskog karakteraOrgani uprave duzni su NS daju obavjestenja i podatke iz svog djelokruga posla.

4* ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA VLADI?

Vlada nosilac cjelokupne izvrsne vlasti. Vlada i ministarstava su medjusovno povezani kako presonalno tako i dukcionalno sto stvara uslove za operativniju, efikasniju i odgovorniju upravu.Vlada utvrdjuje nacela za unutrasnju organizaciju ministarstva, republickih organa uprave i upravniih organizacija a oni su duzni da podnose izvjestaje o radu vladi.

5*DJELIMICNO RJESENJE?takvo rjesenje kojim se odlucuje samo u odredjenim djelovima predmeta upravnog postupka.Djelimicno rjesenje moze donjeti :a) kada se u jednoj stvari rjesava vise pitanja;b) kada se polaze cjelishodnim da se o tim tackama rjesi posebnim rjesenjem;v)Ovakvo rjesenje donosi nadlezni organ po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke.

6* DOPUNSKO RJESENJE?predstavlja rjesenje kojim se odlucuje o pitanjima koja nius bila predmet vec ranijeg sprovedenog postupka a treba ih je tim postupkom rjesiti.Ako dopunsko rjesenje na prijedlog stranke bude odbijen onda joj se ostavlja mogucnost zalbe.Dopunsko rjesenje kao i djelimicno su u pogledu pravnih sredstava i izvrsenjem smatra se samostalnim rjesnjem.

7* NACELO ISTINE?smisao da se dodje do objektivnijeg stanja stvari.Nadleznom organu se ostavlja mogucnost da sam slobodno utvrdjuje pravno stanje stvari u cilju da dodje do potpunog i pravilnijeg utvdjivanja cinjenica i okolnosti koje vjerno oslikavaju objektivniju stvarnost.

8* NACELO ZAKONITOSTI- temeljno naceloima dvije dimenzije: zakonitost u materijalnom smislu;zakonitost u formalnom smislu.

9* Podzakonski akti vlade?

Rijec je o izvorima prava iz okvira podzakonskih propisa koje donosi vlada, cine ih:-UREDBE;-ODLUKE;-ZAKLJUČCI;-SMJERNICE;-UPUSTVA;-OPSTA RJESENJA.

10*UREDBE?najvazniji podzakonski akt vlade. Njom se samo razradjuje i upotpunjava zakon cime se olaksava njegova implementacija.Uredbe se mogu donositi bilo na temelju ustavne izvrsne klauzule, bilo po specijalnoj zakonskoj izvrsnoj klauzuli.Vrste uredbi su :-Na osnovu ovlastenja:Ustavne- samostalne i ne samostalne;Zakonske- na osnovu spec. Zakonskog ovlastenja. - na osnovu generalnog ovlastenja. -Po sadrzini uredbe: Pravne uredbe Administrativne uredbe.-Po donosiocu uredbe: koje donosi sef drzave koje donosi vlada.

11* ODLUKE- podzakonski propisi kojima se razradjuje ili izvrsavaju pojedinacne odredbe zakona

12* UPUSTVA- regulicu nacin rada i postupanja.

13* POJAM UPRAVE U MATERIJALNOM SMISLU?Odredjivanje pojma uprave u materijalnom smislu polazi od sadrzinskih i unutrasnjih obiljezja upravne djelatnosti

14* UPRAVNI AKT KOJI SE DONOSI PO SLUZBENOJ DUZNOSTI ?

kad to odredjuje zakon ili na zakonu zasnovan propis, kao i kada nadlezni organ utvrdi i sazna da s obzirom na postojece cinjenicno stanje treba radi zastite javnog interesa pokrenuti upravni spor.

15*UPRAVNI AKT KOJI SE DONOSI NA ZAHTJEV STRANKE?

kada je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vodjenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke.

16* UPRAVNI AKTI U FORMI RJESENJA I UPRAVNI AKTI U FORMI ZAKLJUCKA?-radi se o dvije vrste upravnih akata koji se donose prema ZUP-u a osnovna razlika medju njima je u tome sto se rjesenjem odlucuje o sporednim pitanjima veznaim za donosenj upravnog akta.

RJESENJE- predstavlja upravni akt kojim se odlucuje o glavnoj stvari a dnosi se nakon sporvedenog upravnog postupka. Donosi se u pisanoj formi.ZAKLJUCAK- predstavlja akt kojim se odlucuje o :a) procesnopravnim pitanjima koja se odnose na tok postupka;b) o svim drugim pitanjima o kojim se ne odlucuje ne osnovu rjesenja, a koja imaju sporedni znacaj vezan za postupak.

17* PODZAKONSKI AKTI LOKALNE SAMOUPRAVE?STATUT- nivo grada, opstine, predstavlja najvisi pravni akt jedinice lokalne uprave

POSLOVNIK O RADU- odnosi se na predstavnicka tijela.

ODLUKE- najcesci opsti akti koji donose jedinice lokalne uprave

18* IZVORI UPRAVNOG PRAVA?

Vrsi se podjela na: Materijalne izvore UP;Formalne izvore UP;

Izvori upravnog prava u vecem obimu cine podzaknske opste akte.Pod formalnim izvorima upravnog prava podrazumjevaju se opstei pravni akti. Oni mogu biti PISANI-NEPISANI;Izvori upravnog prava u nasem pravnom sistemu cine:-Ustani propisi;-Zakonsiki propisi;-Medjunarodni ugovori;-Podzakonski opsti pravni akti drzavni organa;- Podzakonski opsti pravni akti lokalne samouprave;-Opsti pravni akti nedrzavni subjekata;-Pravna praksa;-Obicaji;

19* PRAVA DRZAVNIH SLUZBENIKA?

svode se:-Pravo na zastitu fizickog i moralnog integriteta;-Pravo jednakog tretmana;-Pravo na konkretan odnos;- Pravo na platu;-Pravo na odmor;-Pravo na strucno obrazovanje;-Pravo na uclanjenje i osnivanje sindikata.

20* FORMALNO-PRAVNI RAZLOZI RUSIVOSTI?

su:-Greske vezane za izdavaoca upravnog akta;-Povrede pravila postupka donosenja upravnog akta;-Greske vezane za utvrdjivanje cinjenicnog stanja;-Greske vezane za formu akta.