upravno pravo 1dio

Download upravno pravo 1dio

Post on 21-Jul-2015

196 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

1

UPRAVNO PRAVO1. ODREIVANJE POJMA UPRAVE 2. NASTANAK I RAZVOJ UPRAVNOG PRAVA I ZNANOSTI UPRAVNOG PRAVA3. ODNOS UPRAVNOG PRAVA PREMA DRUGIM PRAVNIM GRANAMA

4. PODVOENJE UPRAVE POD PRAVO I NAELO ZAKONITOSTI UPRAVE 5. PRAVNA VRELA (IZVORI) UPRAVNOG PRAVA 6. KONTROLA NAD UPRAVOM 7. ODGOVORNOST ZA TETU 8. OSOBNI STATUS GRAANSKA STANJA9. DRAVLJANSTVO

14. ODNOSI DRAVNE UPRAVE 17. UPRAVNI AKT 18. UPRAVNI POSTUPAK 19. UPRAVNI SPOR 20. PREKRAJI 21. UPRAVNO PRAVO S OBZIROM NA STVARI 22. UPRAVNOPRAVNA OGRANIENJA VLASNITVA

www.pravokutnik.net

2

1.Odreivanje pojma upravePojam uprave predstavlja jedno od najspornijih pitanja upr. prava. Bit problema svodi se na odreivanje specifinosti u funkcioniranju uprave po kojima se ona razlikuje od 2 dr. tijela i drutv. asocijacija, kao i specifinosti organizacijske strukture uprave. Pojam uprave odreen je drutv.- polit. ureenjem odreene zemlje; ovisno o promjenama u drutv.- polit. sustavu, mijenja se i drutv. poloaj i uloga uprave. Skup problema vezanih uz odreivanje pojma uprave poinje ve pri njegovom jezinom odreenju. U naoj literaturi i zakonodavstvu dugo su se upotrebljavali pojmovi uprava i administracija. U novije vrijeme u zakonskim tekstovima izraz administracija zamjenjuje se gotovo uvijek pojmom uprava. Izuzeci su npr. 1.ZUP u kojem se govori o administrativnom izvrenju, 2.Zakon o lokal. i podrunoj samoupravi 3.Zakon o dr. slubenicima i namjetenicima gdje se spominje obavljanje administrativnih poslova. Pojam administracija upotrebljava se danas vie u smislu strunog aparata to obavlja odreene tehnike operacije.

2 Osnovna gledita pojma uprave:1) organizacijsko ili formalno gledite ono promatra upravu sa stajalita tijela koja obavljaju upravne funkcije i sa stajalita forme u kojoj se te funkcije obavljaju. Organiz. pojam uprave mogu je u sustavima koji poivaju na naelu diobe vlasti. Kritika odreivanja pojma uprave s organizacijskog gledita polazi od uoljivih nedostataka. Prvenstveno se prigovara da pojam uprave u organizacijskom smislu ne stvara razlike izmeu biti tog pojma i organizacijskog pojma drugih dravnih tijela. Upravnu funkciju kao povlasticu tijela dr. uprave, obavljaju i druga dr. tijela (prema hrv. pravu mogue je javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana obavlja i odreene poslove to inae ine bitan dio klasinih funkcija dr. uprave npr. rjeavanje u pojedinanim upr. stvarima o pr. i obvezama i odgovornosti fizikih i pr. osoba. 2)funkcionalno ili materijalno gledite ono upravu promatra sa stajalita sadraja upr. djelatnosti: A)pozitivno stajalite pojam uprave izraen je pravnim aktima koje ona donosi odnosno akcijama koje poduzima (francuska teorija) tj. ciljem koji uprava eli postii (njemaka teorija) B)negativno stajalite uprava je ona djelatnost koja ostaje izvan zakonodavstva i sudstva

Teorija razlikuje tzv.:1)autoritativnu upravu o njoj je rije kada tijela uprave prema 2 subjektima istupaju s javnim ovlatenjima i autoritetom vlasti i neautoritativnu upravu tijela uprave javljaju se bez autoriteta vlastiwww.pravokutnik.net

3

2)posredna uprava postoji kada neposrednu djelatnost uprave obavljaju imbenici izvan upr. aparata (npr. graani), dok uprava samo nadzire i regulira tu djelatnost neposredna uprava postoji onda kada uprava sama neposredno djeluje

Javna uprava definira se kao izvravanje javne politike koju utvrujupredstavnika tijela odnosno kao skup javnih slubi koje osiguravaju izvravanje zadataka znaajnih za dravu, a u cilju ostvarivanja javne koristi. Pojam javna uprava koristi se i za proirenje opeg pojma uprave, tako to se pod jav. upr. podrazumijevaju i druga tijela i pr. osobe koje obavljaju upr. poslove.

Pojam uprave u hrvatskoj teorijiM. Smrekar dao je 1 od najstarijih definicija uprave u hrv. pravnoj teoriji: promatrajui upravu sa stajalita diobe vlasti definirao ju je kao treu granu djelatnosti dr. vlasti iji je cilj skrbiti se oko promicanja opih dr. interesa. Prof. Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla: a) u funkcionalnom uprava kao djelatnost b) u organizacijskom uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost On je razlikovao upravu u uem i irem smislu: upravu u uem smislu ine samo tijela dr. uprave, dok upravu u irem smislu ine i drutv. organizacije pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu. Prof. Pusi je takoer razlikovao 2 znaenja uprave: uprava kao upr. organizacija i uprava kao upravljanje. Danas se pojam dr. uprave ograniava na upravu u uem smislu; uprava se definira kao skup dr. tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija se djelatnost posebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upr. stvarima, provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji, obavljanju dr. upr. i strunih poslova koji su joj stavljeni u nadlenost.

I.P. Pojam uprave u zakonodavstvu (prema Zakonu o sustavu dr.uprave)?

Pojam uprave u zakonodavstvuPod upravom u zakon. tekstovima oznaavaju se odreeni organizacijski oblici, vrsta tijela koja obavljaju izvjesne funcije. Ustav RH govori o dr. upravi. Sadri odredbe o Vladi RH kao tijelu koje obavlja izvrnu vlast.www.pravokutnik.net

4

Zakon o sustavu dr. uprave utvruje tijela dr. uprave: 1)ministarstva 2) sredinji dravni uredi Vlade RH 3)dr. upravne organizacije 4)uredi dr. uprave u upanijama Za obavljanje odre.poslova dr. uprave iz nadle. sredinjih tijela dr. uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice. Za obavljanje odre. poslova dr. uprave iz nadlenosti ureda dr. uprave u jed. podru. (reg.) samouprave mogu se u gradu, odn. opini osnivati ispostave. Zakon o lokal. i podrunoj samoupravi propisuje da se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokal. i podrune samuprave kao i poslova dr. uprave prenesenih na te jedinice ustrojavaju upr. odjeli i slube. Poslovi dr. uprave su: 1)neposredna provedba zakona 2)donoenje propisa za njihovu provedbu 3)obavljanje upr. nadzora 4)dr. upravni i struni poslovi. Poslovi dr.uprave ureuju se zakonom.

I.P. Objasniti institut jav.slube (vrsta pojma javna sluba, naela na kojima poiva voenje jav.slube, nain na koji se neka sluba proglaava jav.slubom)?

Javna slubaPojam javna sluba nastao je krajem 19.st. u praksi francuskog Dravnog savjeta, koji javnu slubu oznaava kao aktivnost uprave prema naelima javnog prava. Prema Duguitu, koji je formirao posebnu tzv. kolu javne slube, itava drava je skup jav. slubi (nj. sljedbenici:Jeze, Bonnard, Rolland). Kao osnovni element u sadraju jav. slube uzima se zadovoljenje opeg interesa.

2 pojma jav. slube:A)formalni pojam jav. slu. polazi od nositelja jav. sl.; bitno je da javnu slubu obavlja neka javnopravna osoba. B)materijalni pojam jav. slube teite stavlja na prirodu slube tj. sadraj nj. djelatnosti. Bitno je da odreena sluba ima posebnu vanost za ostvarenje odreenih interesa drutv. zajednice pa da joj se prizna karakter javne slube.

Vano je pitanje tko daje nekoj slubi karakter javne, zbog ega i na koji nain se neka sluba proglaava javnom?Odreenoj djelatnosti karakter javne slube priznaje drutvena zajednica i to prvenstveno zbog shvaanja izuzetne vanosti to ta sluba i njezino normalno obavljanje imaju za opi interes. Tu je najee odluujui element ope koristi.

www.pravokutnik.net

5

Naela javne slube:a)Naelo kontinuiteta = sluba mora funkcionirati neprekidno b)Naelo prilagodljivosti = sluba se mora prilagoavati promjenljivim potrebama javnog prava c)Naelo primata = jav. slube u odnosu na privatnu iz ega proizlazi nj. diferencijalni pr. reim d)Naelo nemerkantilnosti = financijski moment ne smije biti odluan tj. jav. sl. se ne smije osnivati radi stjecanja koristi.

Karakter jav. slube podjeljuje se opim aktom, rjee pr. normom. Postojanje jav. slube uvjetuju 2 elementa:1.djelatnost koja mora biti prijeko potrebna za zadovoljenje opih drut. potreba i 2.pr.norma koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu jav. sl. dajui joj poseban drutv. tretman

I.P. Razjasnite kako se pojam jav.slube odreuje u zakonodavstvu?

Pojam javne slube u zakonodavstvuPojam jav. slube iroko je prisutan i u zak. tekstovima. Posebno se iroko tim pojmom koristio bivi jug. zakonodavac proglaavajui u vremenu od 1952.g. u ex Yu. itav niz djelatnosti proglaen jav. sl. ali bez preciznih kriterija pomou kojih bi se mogao utvrditi nj. prav. reim. Nakon 1963.g. pojam jav. sl. zamjenjen je pojmom radna organizacija. Ustavima iz 1974.g. uveden je pojam djelatnosti odnosno poslovi od posebnog drutv. interesa. Ustav RH iz 1990.g. ponovno uvodi pojam jav.sl.; meutim Ustav je prepustio zakonu da poblie definira ustrojstvo i funkcioniranje ovih slubi. Ustav sadri samo 2 odredbe izravno vezane za jav.sl.: 1)svaki graanin ima pravo pod jednakim uvjetima biti primljen u jav. sl. 2)zakonom se moe ograniiti pr. na trajk u jav. slubama. Posebni zakoni definiraju pojedine djelatnosti kao jav. sl. i utvrujui ujedno bitne elemente nj. ustrojstva i djelovanja. Npr: Zakon o lokal. samoupravi i upravi, Zakon o visokim uilitima, Zakon o zdravstv. zatiti Najvei broj jav. slubi u mater. smislu ostvaruje se kroz organizacijski oblik ustanove.

www.pravokutnik.net

6

I.P. Objasni pojam i vrste ustanova?

UstanoveUstanova kao institucija ima 2 izraza:1.organizacijski izraz ustanove izraen je organizacijskim oblikom stvorenim radi ostvarivanja sadraja funkcije zbog koje se ustanova osniva npr. kole, fakulteti, bolnice i dr. 2.sadrajni (funkcionalni) ustanove izraen je ukupnou djelatnosti koje ustanova preko ustrojenog organizac. oblika ostvaruje npr. djelatnosti odgoja, znanosti, zdravstva i dr. Razlikujemo: 1)samostalne i nesamostalne ustanove (ovisno o tome ima li jav. ust. znaenje pravne osobe); 2)obvezne i fakultativne slube (ovisno o obveznosti nj. koritenja); 3)naplatnu i besplatnu slubu. Pojam jav. ustanove najee se vee uz materijalni pojam jav. sl.

Naela za obavljanje dj