upravni sustavi

Download upravni sustavi

Post on 15-Oct-2015

163 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Upravni sustavi

TRANSCRIPT

1

1.TO JE TO SUSTAV I KOJE SU TO ZNAAJKE SUSTAVA?

Sustav je cjelina sastavljena od dijelova.

Sustav je cjelina odvojena od svoje okoline

Prva definicija upuuje na unutarnju strukturu sustava na traenje pravilnosti, zakonitosti tog unutarnjeg poretka.

Druga definicija je okrenuta bezgraninog raznovrsnosti okoline, koja naelno obuhvaa sve to nije sustav i stoga se mora suoiti sa svim to utjee na sustav, a nije obuhvaeno pravilnostima sustava.

Znaajke sustava su: opa povezanost, kontigentnost i dinamika suprotnosti.- Opa povezanost dijelova unutar sustav, ali i preko granica sustava odnosno povezanost s dijelovima okoline.

- Kontigentnost: sustav onakav kakav zatiemo u odreenom trenutku nije konaan jer ukoliko bi se okolnosti promijenile sustav se moe promijeniti sustav ovisi o okolnostima- Dinamika suprotnosti: unutar svakog sustava postoje i sile koje nuno djeluju u nekim suprotnim pravcima unutar sustava jer neki dijelovi sustava mogu imati suprotan, oprean karakter.

2.OVIJEK KAO ELEMENT SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.

Sustav ljudske suradnje = skup oblika ponaanja kojima ljudi uspostavljaju meusobne odnose pri radu usmjerenome na cilj.

U sustavu ljudske suradnje ovjek unosi svoju svijest

Svijest kao cjelina utjee na sustav, preko granica uloge koju pojedinac u njemu ima.

Elementi svijesti u najirem smislu:

semaniki (znaenja, razumijevanja, prikazivanja, komunikacije)

normativni (ocjene, preferencije, pravila, naela vrijednosti)

kognitivni (mitovi, svjetonazori, zakljuivanja,znanja)

emocionalni (osjeaji, afekti)

voljni (motivi, namjere, ciljevi, interesi)

Dakle, sve ovo nabrojano utjee na sustav ljudske suradnje, odnosno na ponaanje ljudi koji surauju na nekom podruju.

3.INSTITUCIONALNA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE.Institucije = meusobnim oekivanjima stabilizirane pravilnosti u ponaanju ljudi jednih prema drugima.

Institucije ine institucionalnu okolinu sustava ljudske suradnje.

Moemo ih podijeliti na institucionalna podruja:

simbolike institucije-jezik, pismo, brojevi i dr. simboli-slue za komunikaciju meu ljudima

normativne institucije-pravo, dravna uprava, sudovi, religije-slue za sustavan utjecaj na ponaanje ljudi

kognitivne institucije-npr. znanost i njena primjena u javnim slubama-slue za stvaranje sadraja koji mogu zadovoljiti odreene drutvene interese

interesne institucije-drutvene ljestvice vrijednosti, politike stranke, udruenje graana itd.- prema uvjerenju tako udruenih ljudi mogua su ostvarivanja interesa lake nego bi to mogao pojedinac.

4. DRUTVENA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE

Kao okolina sustava ljudske suradnje osobito su vani ovi drutveni initelji:

tehnologija-instrumenti i informacije nuni za obavljanje drutvu potrebnih djelatnosti

demografija-ukupnost pravilnosti u kretanju stanovnitva-prirast, umiranje, migracijska mobilnost, morbiditet i dr. ekosfera-urbanizacija, prometna mrea, prirodni izvori i dr.

stratifikacija-nejednakosti meu ljudima

funkcionalna diferencijacija-mjera u kojoj je drutvo vodoravno razvedeno na ravnopravne struke, zvanja, zanimanja, teritorijalne jedinice itd.

grupna identifikacija-strojevi, klase, nacije, religijske zajednice i sl.

5. DIFERENCIJACIJA I INTEGRACIJA KOMPONENTI U SUSTAVU LJUDSKE SURADNJE.

Diferencijacija = pojavljivanje nove komponente u sustavu npr. novi ovjek, novo radno mjesto, novi instrument ili nova informacija.

Integracija = uspostavljanje bar jedne veze izmeu neke komponente i sustava kao cjeline

Npr. ako cilj sustava nije prihvatljiv novim lanovima ili se oni ne mogu uklopiti u mreu odnosa- govorimo o diferencijaciji sustava. Ta se situacija mijenja odnosno uklapanje novih komponenata doi e tek s promjenom integracijskog okvira, promjenom postojeih naela sa novim, tolerantnijim okvirom, bilo da se radi o ciljevima, odnosima itd.

6. MIJENJANJE STRUKTURE SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.

Struktura ljudske suradnje mijenja se po svojim glavnim dimenzijama-cilju, odnosima i metodama rada, i to iz osobnih u neosobne:

Sustav ljudske suradnje moe biti integriran prema dimenziji svojih ciljeva ako su ti ciljevi osobni interesi lanova sustava pa se diferencijacijom mijenja u neosobne ciljeve koji proizlaze za sustav i njegove lanove vanih vrijednosti, od profita i javnog interesa do sluenja i dunosti. Odnosi meu lanovima stvaraju se i mijenjaju ovisno o toku zajednike akcije. lanovi su meusobno povezani dok zajedno rade i tako mogu prilagoditi svoje postupke postupcima drugih na istom poslu. U sloenijim situacijama oblik suradnje je sloeniji pa su odnosi lanova vezani na vou grupe, posrednika suradnja.

Svaki sustav suradnje ima neke metode rada svojih lanova za koje je potrebno znanje i informacije koje su vezane za pojedinca. Za rad potrebno znanje se diferencira i tako je sve manja mogunost da jedan pojedinac vlada svim znanjem

7. MIJENJANJE ODNOSA OKOLINE I SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE

Okolina sustava ljudske suradnje stalno se mijenja, pa je tako sustav u svom razvoju i mijenjanju uvijek suoen s drugaijom okolinom. Ljudi utjeu na sustav kojeg su lanovi.

Sustav svojim razvojem prema veoj sloenosti mijenja relevantnost okoline za sebe (npr. novi sveuilini fakulteti ire krug potencijalnih studenata ili novi bolniki odjeli ire krug pacijenata itd.) i na taj nain se mijenja odnos okoline i sustava ljudske suradnje.8. TO SU TO UPRAVNI SUSTAVI I KOJE VRSTE UPRAVNIH SUSTAVA IMA?

Upravni sustav je takav sustav ljudske suradnje iji su elementi upravne organizacije, tj. Skupina ljudi meusobno povezanih tako da meu njima podijeljene radne operacije imaju jedinstven ili zajedniki cilj.

Vrste: teritorijalni, funkcionalni i asocijativni upravni sustavi.

Teritorijalni upravni sustav je prvi upravni sustav koji nastaje u povijesnog razvoju kada nastaje politika vlast, kada nastaje drava-odraz je politike vlasti.Obuhvaa dravni upravu u uem smislu: vojska, policija, diplomacija, pravosue i financije.

Funkcionalni upravni sustavi obuhvaaju mreu javnih slubi: privreda, drutvene slube (obrazovanje, zdravstvo itd.), tehnike, komunalne, informacijske slube.

Asocijativni upravni sustavi obuhvaaju udruge i drutva u koje se ljudi ukljuuju radi lakeg ostvarivanja svojih interesa.

9.ASOCIJATIVNA FAZA U UPRAVLJANJU DRUTVENIM POSLOVIMA.

- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja drutvenim poslovima.

Glavna znaajka je pripadnost pojedinca grupi. Ta je veza najee srodstvo kao kriterij lanova u rodovskoj i plemenskoj asocijaciji ili ropstvo kao pripadnost zajednici, dakle u upravljanju drutvenim poslovima polazi se od osobnih veza pojedinaca sa odreenom asocijacijom. Nije vano to netko radi, ve kakva mu je uloga u asocijaciji, kojem plemenu pripada itd.

10.TERITORIJALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.

- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja drutvenim poslovima.Teritorijalizaciji drutva i upravljanja najvjerojatnije je prvi izvor stabilizacija naselja i razvoj poljoprivrede.

Teritorijalizaciju drutva prati teritorijalizacija upravljanja, no teritorij je samo okvir dok koordinaciju djelovanja sve ee osigurava nova drutvena institucija-politika vlast.

11.FUNKCIONALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.

Prekretnica u razvoju nastaje s industrijskom revolucijom i pojavom industrijskih poduzea, koji postaju neovisni o teritoriju, organiziraju se kao autonomni sustavi upravljanja.

Institucije, poduzee i ustanove preuzimaju sve vaniju ulogu u upravljanju drutvenim poslovima. Glavno podruje na kojem se javna uprava iri u modernom drutvu su javne slube

(drutvene, tehnike, komunalne i dr. javne slube).

12.CILJEVI UPRAVNIH SUSTAVA TEHNIKIM I INTERESNIM ASPEKTOM.

Cilj u tehnikom smislu- osiguranje javnog reda i mira, reguliranje prometa, odravanje cesta, organiziranje kolstva, izdavanje legitimacije, odreeni ciljevi i zadaci gdje uprava funkcionira kao nosilac konkretnih drutvenih poslova.

Cilj u interesnom smislu- tu se pitamo kome koristi djelovanje upravnog sustava, iji se interesi ostvaruju tim djelovanjem, a iji su interesi oteeni i zato.

13.SUPROTNOST IZMEU JEDINSTVA (INTEGRACIJA) I DIFERENCIJACIJA.

U tehnikoj dimenziji upravnog sustava s jedne strane je zajedniki cilj kao jedinstvo sustava, a s druge strane sredstava kao diferencijacija sustava (sredstva npr. tehnika i materijalna, ljudska radna snaga itd.)Odnos izmeu ciljeva i sredstava izvor je osnovne tehnike suprotnosti i napetosti unutar upravnog sustava.

Ciljevi odreuju i istovremeno ograniavaju svaku funkciju u sustavu, ali proces diferencijacije funkcija vodi u obrnutom smjeru-svaka funkcija ima vlastitu unutarnju logiku, uvjetovanu tehnikim zakonitostima po kojima se obavlja, svaka od njih ima svoju svrhu, diobom rada diferencijacija funkcija pojaava centrifugalne tendencije dijelova upravnog sustava.

14. SUPROTNOSTI IZMEU INTERESNE DOMINACIJE I INTERESNE AUTONOMIJE.

U interesnoj dimenziji upravnog sustava suprotstavljaju se autonomni interesi onih koji vladaju upravnim aparatom i svih ostalih sa dominantnim interesima.

Naelo zakonitosti, vezanosti uprave pravnim normama, naglaavanje discipline, stroga hijerarhinost i dr. mjere vode ka vezivanju cjelokupnog upravnog aparata za dominantne interese. Interesna dominacija radi postizanja povezanosti svih dijelova sa interesnom orijentacijom centra, mora nuno suavati interesnu autonomiju dijelova upravnog sustava.

15.HOMEOSTAZA

To je stabilizacija odrivosti sustava koji djel