upravni postupak priprema ispita

PRIPREMA ISPITA

UPRAVNI POSTUPAK

Godina studija: Semestar: Nastavna godina:

IV. VII. 2006./2007.

SADRAJ:

UPRAVNI POSTUPAK - PRIPREMA ISPITA

2 1.UPRAVNI POSTUPAK - DEFINICIJA .......................................................................................4 2.TO SE UREUJE PRAVILIMA UPRAVNOG POSTUPKA...................................................................4 3.GLAVNI PRAVNI IZVOR UPRAVNOG POSTUPKA JE......................................................................5 4.TKO JE DUAN POSTUPATI PO ZAKONU O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU............................................5 5.POSEBAN POSTUPAK.....................................................................................................5 6.SUPSIDIJARNA PRIMJENA ZAKONA.......................................................................................5 7.NAELA UPRAVNOG POSTUPKA.........................................................................................5 8.NAELO ZAKONITOSTI U UPRAVNOM POSTUPKU ODNOSI SE NA:.....................................................5 9.NAELO ZATITE PRAVA GRAANA I ZATITE JAVNOG INTERESA.....................................................6 10.NAELO EFIKASNOSTI - PODRAZUMJEVA..............................................................................6 11.NAELO MATERIJALNE ISTINE (FORMALNA ISTINA)..................................................................6 12.NAELO SUDJELOVANJA STRANKE U POSTUPKU (SASLUANJE STRANKE)...........................................7 13.NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA.................................................................................7 14.NAELO SAMOSTALNOSTI U RJEAVANJU POSTUPKA.................................................................7 15.NAELO PRAVA ALBE.................................................................................................7 16.NAELO KONANOSTI..................................................................................................7 17.NAELO PRAVOMONOSTI.............................................................................................8 18.NAELO EKONOMINOSTI POSTUPKA..................................................................................8 19.NAELO - POMO NEUKOJ STRANKI...................................................................................8 20.NAELO UPORABE JEZIKA I PISMA.....................................................................................9 21.SUBJEKTI UPRAVNOG POSTUPKA......................................................................................9 22.ORGANI ZA RJEAVANJE U UPRAVNOM POSTUPKU...................................................................9 23.NADLENOST U UPRAVNOM POSTUPKU..............................................................................9 24.NADLENOSTI U UPRAVNOM POSTUPKU MOE BITI:..............................................................10 25.SUKOB NADLENOSTI U UPRAVNOM POSTUPKU...................................................................11 26.PRAVNA POMO U UPRAVNOM POSTUPKU.........................................................................11 27.TIJELO NADLENO ZA DONOENJE RJEENJA.......................................................................12 28.IZUZEE SLUBENE OSOBE.........................................................................................12 29.STRANKA I NJEZINO ZASTUPANJE...................................................................................12 30.VRSTE STRANAKA....................................................................................................12 31.SPOSOBNOST DA NEKO BUDE STRANKA...........................................................................12 32.NEMAJU SVOJSTVO PRAVNE OSOBE ALI IMAJU STRANAKU SPOSOBNOST........................................12 33.NISU STRANKE ALI IMAJU POLOAJ STRANKE.......................................................................12 34.PROCESNA SPOSOBNOST............................................................................................13 35.ZASTUPANJE STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU...................................................................13 36.KOMUNIKACIJA IZMEU STRANAKA I TIJELA DRAVNE UPRAVE, USTANOVAMA ..............................13 37.PODNESCI............................................................................................................13 38.NISU PODNESCI......................................................................................................14 39.SADRAJ PODNESKA.................................................................................................14 40.PODNESKA SA FORMALNIM NEDOSTACIMA..........................................................................14 41.POSTUPAK S PODNESCIMA BEZ PODNESENIH DOKAZA............................................................14 42.SADRAJ PISMENOG POZIVA........................................................................................15 43.ZAPISNIK.............................................................................................................15 44.SADRAJ ZAPISNIKA.................................................................................................15 45.ZAPISNIK O VIJEANJU I GLASOVANJU..............................................................................16 46.ZABILJEKA...........................................................................................................16 47.RAZGLEDAVANJE SPISA..............................................................................................16 48.DOSTAVA.............................................................................................................16 49.NAIN PREDAJE PISMENA............................................................................................16 50.DOSTAVNICA.........................................................................................................16VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


3 51.ROKOVI...............................................................................................................17 52.POVRAAJ U PRIJANJE STANJE......................................................................................17 53.MJERE ODRAVANJA REDA..........................................................................................17 54.TROKOVI UPRAVNOG POSTUPKA...................................................................................17 55.ODLUKA O TROKOVIMA............................................................................................17 56.PRAVO NA TROKOVE IMAJU........................................................................................18 57.TIJEK UPRAVNOG POSTUPKA........................................................................................18 58.POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA................................................................................18 59.SPAJANJE U JEDAN POSTUPAK.......................................................................................18 60.NAGODBA............................................................................................................19 61.ISPITNI POSTUPAK....................................................................................................19 62.USMENA RASPRAVA.................................................................................................19 63.DOKAZIVANJE........................................................................................................19 64.FAZE DOKAZIVANJA..................................................................................................20 65.DOKAZNA SREDSTVA................................................................................................20 66.VRSTE ISPRAVA......................................................................................................20 67.INOZEMNE ISPRAVE - UVJETI........................................................................................20 68.UVJERENJA...........................................................................................................20 69.SVJEDOK.............................................................................................................20 70.SASLUAVANJE SVJEDOKA...........................................................................................20 71.USKRATA SVJEDOENJA.............................................................................................21 72.SANKCIJE ZA NE ODAZIV SVJEDOENJU.............................................................................21 73.IZJAVA STRANKE KAO DOKAZ.......................................................................................21 74.VJETACI.............................................................................................................21 75.TUMAI...............................................................................................................21 76.UVIAJ...............................................................................................................21 77.OSIGURANJE DOKAZA................................................................................................21 78.ODLUKE U UPRAVNOM POSTUPKU..................................................................................21 79.RJEENJE.............................................................................................................22 80.OBLIK RJEENJA......................................................................................................22 81.TKO DONOSI RJEENJA..............................................................................................22 82.SADRAJ RJEENJA (SASTAVNI DIJELOVI)...........................................................................22 83.VRSTE RJEENJA.....................................................................................................22 84.ROKOVI RJEENJA....................................................................................................22 85.ISPRAVLJANJE GREAKA..............................................................................................23 86.ZAKLJUAK...........................................................................................................23 87.PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM POSTUPKU.........................................................................23 88.TO JE ALBA........................................................................................................23 89.TKO MOE IZJAVITI ALBU..........................................................................................23 90.TKO RJEAVA ALBU................................................................................................23 91.ROK ZA PODNOENJE ALBE........................................................................................24 92.SADRAJ ALBE......................................................................................................24 93.RAZLOG ZA PODNOENJE ALBE...................................................................................24 94.UINAK ALBE.......................................................................................................24 95.ROK ZA ODGOVOR NA ALBU......................................................................................24 96.POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG ORGANA NA PODNESENU ALBU...............................................24 97.POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG ORGANA NA PODNESENU ALBU.............................................25 98.UTNJA ORGANA.....................................................................................................25 99.IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI.......................................................................................25 100.IZVRENJE RJEENJA...............................................................................................26 101.POSEBNI UPRAVNI POSTUPCI......................................................................................28 102.INSPEKCIJSKI POSTUPCI............................................................................................28VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


4 103.NADZOR NAD PROVEDBOM ZATITE NA RADU..................................................................29 104.OBVEZE POSLODAVCA PREMA TIJELIMA NADZORA...............................................................29 105.VRSTE KAZNI PREDVIENE GLEDE KRENJA ODREDABA ZAKONA O ZATITI NA RADU.......................30 106.INSPEKCIJSKI POSLOVI DRAVNOG INSPEKTORATA..............................................................31 107.POSLOVI DRAVNOG INSPEKTORATA U PODRUJU RADA I ZATITE NA RADU................................32 108.INSPEKTORI.........................................................................................................32 109.INSPEKTOR RADA..................................................................................................33 110.PRAVA, DUNOSTI I OVLASTI INSPEKTORA.......................................................................33 111.PROVEDBA INSPEKCIJSKOG NADZORA U PODRUJU ZATITE NA RADU.........................................39 112.PODRUNE JEDINICE DRAVNOG INSPEKTORATA................................................................41 113.UNUTARNJE USTROJSTVO DRAVNOG INSPEKTORATA...........................................................42 114.UPRAVA PRAVNIH POSLOVA DRAVNOG INSPEKTORATA........................................................42 115.UPRAVA NADZORA U PODRUJU RADA I ZATITE NA RADU....................................................43 116.PODRUNE JEDINICE I ISPOSTAVE DRAVNOG INSPEKTORATA.................................................45 117.ODSJECI ZA NADZOR U PODRUNIM JEDINICAMA................................................................45 118.UPRAVLJANJE UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA.......................................................................46 119.POSLOVI DRAVNE UPRAVE.......................................................................................47 120.TIJELA DRAVNE UPRAVE..........................................................................................47 121.NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONA I DRUGIH PROPISA..........................................................48 122.DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA..............................................................................48 123.PROVEDBA UPRAVNOG NADZORA.................................................................................48 124.PROVEDBA INSPEKCIJSKOG NADZORA............................................................................49 125.DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE...............................................................................51 126.UPANIJSKI I GRADSKI UREDI I ISPOSTAVE.......................................................................51 127.ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I GRAANA...................................................................52 128.NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZATITE OD POARA........................................................55 129.UPORITE ZA UPRAVNI POSTUPAK U USTAVU RH.............................................................59

Zakon o opem upravnom postupku S.L. br. 47/86 i dr. 1. Upravni postupak - definicija

upravni postupak ine pravilima odreene aktivnosti (procesne radnje) koje poduzimaju nadleni organ, stranka i neki drugi sudionici (sporedni subjekti) da bi se utvrdilo jesu li se ispunili uvjeti da se pojedincu, pravnoj ili drugoj osobi prizna neko pravo ili nametne obveza i da se o tome donese formalni akt, a takoer provede prisilno izvrenje protiv stranke koja nametnutu obvezu nee dobrovoljno ispuniti.

2.

to se ureuje pravilima upravnog postupka tko u postupku sudjeluje uz koje uvjete.

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB


5

s kakvim ovlatenjima i dunostima faze koje prolazi upravni postupak zadaa pojedine faze radnje koje se poduzimaju te tko ih u kojim uvjetima poduzima, u kojoj formi i s kakvim uincima vrste akata 3. Glavni pravni izvor upravnog postupka je Zakon o opem upravnom postupku (ZUP) Ustav RH (uporite) Presude sudova u upravnim sporovima Tko je duan postupati po zakonu o opem upravnom postupku organi dravne uprave i drugi dravni organi, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana, odnosno pravnih osoba ili druge stranke druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u pravnim stvarima Poseban postupak pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugaije nego to su ureena Zakonom , ako je to nuno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno naelima Zakona. Supsidijarna primjena zakona u upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama Zakona postupa se u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom. Naela upravnog postupka 1. naelo zakonitosti 2. naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa 3. naelo efikasnosti 4. naelo materijalne istine 5. naelo sudjelovanja stranke u postupku (sasluanje stranke) 6. naelo slobodne ocjene dokaza 7. naelo samostalnosti u rjeavanju 8. naelo prava albe 9. naelo konanosti 10.naelo pravomonosti 11.naelo ekonominosti postupka 12.pomo neukoj stranci 13. upotreba jezika i pisma naelo zakonitosti u upravnom postupku odnosi se na:.

4.

5.

6.

7.

8.



6

Materijalno pravnu stranu rjeavanja o Znai da organi rjeavaju u upravnim stvarima na temelju zakona, drugih propisa i opih akata organizacija. Pri tome mogu biti strogo pravno vezani, a mogu rjeavati i na temelju slobodne (diskrecijske) ocjene. Formalno pravnu stranu rjeavanja o Upravni postupak je zakonom pravno reguliran i organi se tijekom voenja postupka moraju pridravati pravnih pravila. Nezakonitost se sprjeava putem: Sudjelovanjem stranke u postupku Dravnih organa Organizacija na strani svojih lanova (npr. Sindikat, i sl.) Obrazloenjem rjeenja Uputom o pravnom lijeku albom Izvanrednim pravnim lijekom Shvaanjem utnje administracije kao negativnog rjeenja 9. 10. naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa Organi uprave trebaju: 1. osigurati to povoljnije uvjete sloboda i prava graana , ali o ne na tetu drugih osoba - ne u suprotnosti s javnim interesom 2. upoznati s propisima, putovima i sredstvima 3. sainiti podnesak, osigurati razgledavanje spisa i prisustvovanje svakoj radnji postupka 4. obveze odreivati vodei rauna o interesu stranke 5. dati uputu o pravnom lijeku 6. po potrebi ukljuiti svjedoke, vjetake i tree zainteresirane osobe 7. drugostupanjski organ moe i po slubenoj dunosti prvostupanjsko rjeenje izmijeniti, ponititi i ukinuti, ako je povrijeen zakon naelo efikasnosti - podrazumjeva Brzo i kvalitetno voenje postupka Strunost kadrova Organizaciju i smjetaj organa Tehniku opremljenost (raunala i sl.) Raspored radnog vremena Susretljivost Potivanje rokov

11. naelo materijalne istine (formalna istina) Utvrivanje svih (ne samo onih koje stranka predlae) pravno relevantnih injenica pravo stanje stvari o injenice se utvruju Javnom ispravom (kolska sprema, dravljanstvo i sl.)VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


7

Vjetaenjem (zdravstveno stanje, radna sposobnost i sl.) Na osnovu zakonske pretpostavke (rok uporabe boba i sl.) Zapaanje slubene osobe (inspekcije i sl.) U drugostupanjskom postupku Nove injenice i dokazi (uz razlog)

Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje pogrean rezultat postupka 12. naelo sudjelovanja stranke u postupku (sasluanje stranke) demokratska tvorevina graanin subjekt postupka (a ne objekt) vanost naela za utvrivanje injeninog stanja naelo se mora primijeniti, osim kad zakon ne predvia iznimku pravo graana slobodan pristup dokumentaciji (razgledavanje spisa, fotokopiranje, prepisivanje i sl. , osom u sluaju uskrate zbog javnog interesa (obrana, sigurnost i sl) zapisnika u vijeanju i sl. izuzeci od naela u sluaju hitnosti naelo slobodne ocjene dokaza organ nije vezan izborom dokaznih sredstava niti pravilima dokazivanja ograda od samovolje organa obrazloenje vezanost samo dokazne snage (javne isprave, zapisnika) osuujua pravomona kaznena presuda

13.

14. naelo samostalnosti u rjeavanju postupka organ (tijelo) vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno u granicama zakona, propisa i opih akata ope naelo za rad organa uprave izuzetak samo zakonom (sud) 15. naelo prava albe ustavno pravo uvijek protiv prvostupanjskog rjeenja (izuzetak kad zakonom nije dozvoljeno) ovisi o volji (dispozitivno pravo) stranke (dravnog organa, organizacije) rjeava organ drugog stupnja (pretpostavka: postojanje prvostupanjskog rjeenja ili utnje administracije) princip dvostupanjskog rjeavanja nema albe protiv drugostupanjskog rjeenja) revizioni karakter upravni spor samo zakonom se moe iskljuiti 16. naelo konanosti rjeenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (alba) rjeenje je konano:VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


8

o danom dostave stranci, ako alba nije doputena i ako ga je u prvom stupnju donio organ nad kojim nema organa uprave vieg stupnja (ministarstvo) o istekom roka albe (15 dana) ako alba nije izjavljena (prvostupanjsko, pravomono i izvrno) pravne posljedice konanosti: ne moe se pobijati alba moe se pobijati tubom sudu u upravnom sporu mogu se ponitavati, ukidati ili mijenjati samo putem izvanrednih pravnih lijekova / obnova postupka ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora ukidanje i ponitavanje uz pristanak ili na zahtjev stranke 17. naelo pravomonosti ne moe se podnijeti alba niti pokrenuti upravni spor formalna pravomonost) moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti izvanrednim pravnim lijekom upravni spor, samo u sluaju predvienim zakonom (zbog nezakonitosti) kad upravni spor nije doputen, konanost = pravomonosto formalna pravomonost - prvostupanjsko rjeenje:

ako se je mogla izjaviti alba ili je stranka propustila izjaviti albu rjeenje konano i pravomono ako alba nije doputena a stranka nije pokrenula upravni spor (rok 30 dana) o drugostupanjsko rjeenje ako se upravni spor mogao pokrenuti ali/ili je to stranka propustila uiniti istekom roka za pokretanje (30 dana) ako je upravni spor pokrenut ali je presudom tuba odbijena kao neosnovana dostavom sudske odluke materijalna pravomonost ne moe se pokrenuti alba formalna pravomonost

kad je stranka rjeenjem stekla odreeno pravo odnosno kad joj je nametnuta obveza.

18. naelo ekonominosti postupka voenje postupka brzo i sa to manjim trokovima o dokazivanje pred zamoljenim organom (Sl. Brod, Split, Zagreb i sl.) o usmena rasprava izvan sjedita organa (suda) o umjesto skupog vjetaka druga dokazna sredstva o bez zastoja i odugovlaenja o utvrivanje samo potrebnih injenica o dobra priprema usmene rasprave (organ i stranka) o spajanje predmeta u jedan postupak 19. naelo - pomo neukoj stranki.



9

organ pomae stranci i drugim osobama koje su neuke i ne znaju o primanje podneska u zapisnik (tuba, alba ) o uklanjanje formalnih nedostataka o upozorenje na mogunost zahtjeva za naknadom trokova o upozorenje na prava o upozorenje na posljedice o pouka svjedoku kada moe uskratiti svjedoenja 20. naelo uporabe jezika i pisma slubeno hrvatski jezik i latinica iznimno uz hrvatski jezik i latinicu / u pojedinim lokalnim jedinicama drugi jezik, irilica i drugo pismo pripadnicima svih narodnosti i manjina slobodno sluenje svojim jezikom i pismom 21. Subjekti upravnog postupka Organi za rjeavanje u upravnom postupku Stranka i njezino zastupanje Organi za rjeavanje u upravnom postupku organi dravne uprave ministarstva dravne upravne organizacije: uprave, zavodi, ravnateljstva upanijski uredi, ured grada Zagreba drugi dravni organi predstavnika tijela: Sabor, upanijske skuptine, opinska i gradska vijea izvrna tijela : opinska, gradsko i upanijsko poglavarstvo sudski organi, i dr. izvandravne organizacije (druge pravne osobe), poduzea i ustanove u podruju drutvenih djelatnosti prosvjeta, znanost, kultura, zdravstvo, socijalna zatita banke, tedionice, osiguranja, udruge graana javno ovlatenje samo na temelju zakona izriito ili posrednim nainom ali bez mogunosti mjera prinude (mjere prinude samo organi dravne uprave i drugi dravni organi)

22.

23. Nadlenost u upravnom postupku Pravo i dunost organa da vodi postupak u odreenoj upravnoj stvari i donese rjeenje Iskljuen svaki drugi dravni organ Nema nikakve mogunosti sporazumijevanja meu organima i strankama strogi propisVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


10

Sankcija na temelju albe ponitenje odnosno ukidanje upravnog rjeenja Propisi se odnose osim na domae i na strance i na strane pravne osobe Za stranu dravu, meunarodnu organizaciju i osobe s pravom imuniteta, primjenjuju se pravila meunarodnog prava objanjenja da je tjelo uprave nadleno za inozemne poslove 24. Nadlenosti u upravnom postupku moe biti: apsolutna o Upravni postupak : da ili ne (odbacivanje zahtjeva uz mogunost albe) o Obiljeja: konkretnost, autoritativnost, efikasnost, upravni karakter relativna o upravni postupak: da odreuje upravni organ rjeenje relativno - pobojno stvarna o je skup poslova koje tijelo obavlja obzirom na prirodu tih poslova odnosno djelokrug odreenog tijela (mirovine, invalidnine rjeavaju sluba fonda za poslove mirovinskog i invalidskog osiguranja) o ZUP nema propisa o stvarnoj nadlenosti nego: Propisi kojima se ureuje odreena upravna oblast Propisi kojima se odreuje nadlenost pojedinih tijela U prvom stupnju: o Ministarstva, kad su to zakonom izrijekom ovlatena o upanijski uredi odnosno upanijski upravni odjeli o Gradski uredi grada Zagreba o Upravni odjeli opina i gradova mjesna o Podruje nadlenog tijela za odreenu upravnu stvar Odreuje se propisima o organizaciji pojedinih tijela Propisima o plitiko-teritorijalnoj podjeli Nadlenost u stvarima koje se odnose na nekretnine: o mjesto gdje se nekretnina nalazi Nadlenost u stvarima koji se odnose na djelatnost (stranku) dravnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe o prema sjeditu dravnog tijela, ustanove ili dr pravne osobe o prema sjeditu poslovne jedinice Nadlenost u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba o prema sjeditu radnje o ne prema mjestu prebivalita osobe koja trai odobrenje Nadlenost prema prebivalitu stranke o prema prebivalitu stranke (zadnjeg u RH).



11

Nadlenost prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka Nadlenost u stvarima to se odnose na brod ili zrakoplov o prema matinoj luci broda odnosno matinom pristanitu zrakoplova o ako vie tijela pokrene postupak u istoj stvari nadleno je ono koje je postupak prvo pokrenulo o o mjestu nadlenosti mogu je sporazum organa o ako u tijeku postupka doe do promjene okolnosti odlunih za mjesto nadlenosti, naelo nadlenost zadrava prvi organ 25. Sukob nadlenosti u upravnom postupku Pozitivan o Kad se dva ili vie tijela izjasne kao nadleni za rjeavanje u istoj pravnoj stvari (predmetu) ili Negativan o Kad se dva ili vie tijela izjasne kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari o Rjeavaju: Ministarstvo ili dr. republiko tijelo dravne uprave (kad se radi o sukobu izmeu tijela dravne uprave iste upravne oblasti raznih razina (opina, grad, upanija) Vlada RH (kad se radi o sukobu izmeu ministarstva ili dravnih upravnih organizacija ili izmeu ministarstva i dravnih upravnih organizacija; tijela dravne uprave na razini republike i izvrnih tijela; tijela dravne uprave i ustanova ili dr. pravnih osoba) Sabor (ako doe do sukoba nadlenosti izmeu Vlade RH i ministarstava ili dr. republikih dravnih uprava) Opinskog, gradsko i upanijsko poglavarstvo (kad doe do sukoba nadlenosti izmeu tijela uprave na njihovom podruju) Ustavni sud RH (kad se radi o sukobima nadlenosti opi predmeti) o Nezadovoljan organ moe izjaviti albu osim kada je o sukobu rijeio Ustavni sud

26.

Pravna pomo u upravnom postupku Sasluanje svjedoka, uviaj, vjetaenje, dostava spisa Razlozi: prostorno ogranienje, ekonominost Odgovarajui organ je obvezan na pravnu pomo (organ uprave organu uprave) ali i organ uprave sud. Obratno (sud upravi) samo dostavlja spisa Inozemni organi prema meunarodnim ugovorima.



12

27. Tijelo nadleno za donoenje rjeenja Tijela dravne uprave i druga dravna tijela o Rjeenje donosi rukovoditelj, a propisima se moe ovlastiti druga slubena osoba, za pojedine radnje (ili sve). Ovlast moe dati rukovoditelj Druge pravne osobe kad obavljaju poslove pravne ovlasti o Ravnatelj, ali moe ovlastiti drugu strunu osobu 28. Izuzee slubene osobe Moralna i materijalna zainteresiranost (stranka, suovlatenik, srodnik ) Razlozi zakonom taksativno navedeni Druge okolnosti koje opravdavaju izuzee (sumnja u nepristranost slubene osobe) Izuzee moe predloit slubena osoba ili stranka Odluku o izuzeu rukovoditelja donosi izvrno tijelo (opinsko, gradsko, upanijsko poglavarstvo, Vlada RH ..) 29. Stranka i njezino zastupanje Stranka je osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu odluuje, ili zakonom ovlatena osoba (zatita javnog interesa ..) 30. Vrste stranaka aktivna osoba na iji je zahtjev postupak pokrenut pasivna osoba protiv koje postupak vodi muzgredna osoba koja ima pravo u postupku sudjelovati radi zatite svojih prava ili pravnih interesa 31. Sposobnost da neko bude stranka svaka fizika osoba svaka pravna osoba

32.

Nemaju svojstvo pravne osobe ali imaju stranaku sposobnost dravna tijela poslovne jedinice naselje skupine osoba sindikalna organizacija 33. Nisu stranke ali imaju poloaj stranke (u odnosu na stranku: ne tite vlastite interese nego drutvene) ustanove i druge pravne osobe drutvene organizacije udruge graanaVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


13

dravni odvjetnik puki pravobranitelj druga dravna tijela 34. Procesna sposobnost sposobnost stranke da sama obavlja radnje u postupku potpuna poslovna sposobnost: punoljetna fizika osoba nemaju procesnu sposobnost: maloljetnici osobe liene poslovne sposobnosti pravne osobe dravna tijela 35. Zastupanje stranke u upravnom postupku - stranku u upravnom postupku moe zastupati zastupnik ije radnje u granicama punomoi imaju isti uinak kao da ih je poduzela stranka sama (u ime i za raun stranke) - zastupnik moe biti svaka osoba koja ima poslovnu sposobnost i ne bavi se nadri pisarstvom Vrste zastupnika: zakonski zastupnik za maloljetne osobe - roditelj za punoljetne osobe liene poslovne sposobnosti - staratelj statutarni zastupnik direktor, ovlatena osoba privremeni zastupnik kad postoje smetnje za sudjelovanje stranke u postupku zajedniki predstavnik za dvije ili vie stranaka u istom predmetu punomonik odreen od stranke ili zakonskog zastupnika za zastupanje struni pomaga moe stranci davati strune savjete u vezi s postupkom ne moe obavljati nikakve radnje umjesto stranke

36. Komunikacija izmeu stranaka i tijela dravne uprave, ustanovama Obavlja se putem podnesaka 37. Podnesci.



14

Su razna saopenja kojima se stranke obraaju tijelima: zahtjevi obrasci prijedlozi prijave molbe albe prigovori o moraju biti razumljivi i sadravati podatke (naziv organa, podnosioca, predmet, potpis, prijedlog .) potrebne za postupak o moe biti : pismeni ili usmeni (zapisnik), telegramom, telefaksom, eventualno telefonom. 38. Nisu podnesci poziv zakljuak rjeenje Sadraj podneska ZUP ne postavlja stroga pravila o sadraju i obliku, ali podnesak mora biti razumljiv te sadravat: oznaka tijela kojem se upuuje predmet zahtjev odnosno prijedlog zastupnik ili punomonik (ako ga ima) ime i prezime i boravite (adresa podnositelja) vlastoruni potpis podnositelja

39.

40. podneska sa formalnim nedostacima podnesak koji spreava postupanje podnesak koji ne spreava postupanje 41. postupak s podnescima bez podnesenih dokaza ako stranka ne podnese dokaze slubena osoba je duna pozvati stranku da pribavi i donese dokaze. Ali : o stranka nije duna pribavljati podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi tijelo nadleno za rjeavanje o od stranke se ne moe traiti da podnese dokaze o injenicama koje su ope poznate (notorne) o od stranke se ne smije traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti tijelo koje vodi postupak


.


15 o od stranke se ne moe traiti da podnese takva uvjerenja koja tijela nisu

duna izdati stranci (uvjerenja o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija) o od stranke se ne moe traiti poseban dokaz o injenicama koje su ve potvrene ili posvjedoene u kakvoj javnoj ispravi o od stranke se ne moe traiti dokazivanje injenica ije postojanje zakon pred postavlja ako stranka u odreenom roku nije podnijela dokaze , tijelo ne moe odbaciti zahtjev, ve je duno meritorno odluiti. U pravilu, e to biti rjeenje kojim se zahtjev odbija 42. Sadraj pismenog poziva Stranka se poziva pismenim pozivom koji mora sadravati: naziv organa koji poziva ime i prezime osobe koja se poziva mjesto, dan i sat predmet svojstvo (stranka, svjedok, vjetak, ) koje pomono i dokazno sredstvo mora ponijeti pozvani je duan odazvati se , a ako se ne odazove a osobno je poziv primio - mogunost privoenja + trokovi 43. Zapisnik Se sastavlja o: o Usmenoj raspravi o Drugoj vanoj radnji u postupku (uviaj, izvoenje vjetaenja, sasluanju svjedoka, izjave stranke kao dokaz) o Vanijoj usmenoj izjavi stranke ili treih Sadraj zapisnika naziv tijela mjesto radnje dan sat predmet ime i prezime slubenih osoba ime i prezime nazonih stranaka tijek i sadraj dostavljene radnje podaci o ispravama zakljuak.

44.



16

vodi se tijekom obavljanja radnje (ne prije ili poslije) prije potpisa svih sasluanih (svaki potpisuje ispod svoje izjave) zapisnik treba nazonima proitati javna isprava - dokaz 45. 46. Zapisnik o vijeanju i glasovanju Osobni stav Predmet Sadraj Eventualno odvojena miljenja Zabiljeka O manjim radnjama i izjavama O upravljanju tijekom postupka O slubenim opaanjima O usmenim uputama i nalozima O okolnostima

47. Razgledavanje spisa Je pravo stranke pod nadzorom (pregledavati, prepisivati, kopirati) Osim zapisnika o vijeanju, slubenih referata, povjerljivih dijelova ) 48. Dostava Je predaja pismena (poziv, zakljuak, rjeenja i dr.) 49. Nain predaje pismena potom dostavom pozivanjem organa o mjesto predaje stan adresata poslovne prostorije adresata odvjetnik neposredno adresatu ili putem drugih osoba (odrasli lan domainstva, nadstojnik kue, susjed .) obvezno osobna dostava (kad je to zakonom propisano) Dostavnica javna isprava kojom se potvruje: injenica uruenja adresatu, u odreeno vrijeme, na propisan nain sadri podatke o: pismenu, adresatu, dostavljau, danu predaje o greke u dostavi: posljedica da takve dostavnice ne proizvode nikakve pravne uinke.

50.



17

51.

Rokovi zakonski rokovi - redovito ne produivi rokovi koje odreuje slubena osoba - mogu se na zahtjev stranke produiti raunaju se na: o dane (od prvog sljedeeg dana) o mjesece, godine (zavravaju onog dana u mjesecu ili godini koji odgovara danom kada je rok poeo tei, odnosno posljednjeg dana, mjeseca ili god.) na poetak roka ne utjeu nedjelje i praznici kraj roka koji pada u nedjelju i praznike produuje se na prvi sljedei radni dan Povraaj u prijanje stanje izvanredni pravni lijek u tijeku postupka (sve do konanosti rjeenja) po prijedlogu stranke (samo) - produenje postupka uvjeti: propust neke radnje, zbog opravdanih razloga uputa nenadlenom organu, zbog omake ili neznanja prekoraenje roka za predaju podneska koji je zaprimljen do 3 dana nakon isteka roka, zbog oite omake

52.

53. Mjere odravanja reda Brine se slubena osoba a mjera moe biti: Opomena / zbog lakeg naruavanja reda Udaljenje / zbog ometanja rada unato opomene zbog nepristojnosti novana kazna / teko naruavanje reda ili krupnija nepristojnost tko grubo povrijedi obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi visine kazne su utvrene zakonom donosi se zakljuak alba dozvoljena izricati mjere novane kazne ne mogu ustanove i druge pravne osobe s javnom ovlasti 54. Trokovi upravnog postupka trokovi tijela opi trokovi (rasvjeta, ogrjev, ienje) i obavljanje redovnih zadataka te realizacija ustavnih prava (jezik, pismo), trokovi tijela uprave posebni trokovi (u gotovom novcu za putne trokove slubene osobe, svjedoke, vjetake, uviaje, oglase) padaju u pravilu na teret osobe koje su postupak izazvale (zahtjevom , radnjom ili proputanjem ) trokovi stranke dolazak, danguba, takse, izdaci za pravno zastupanje i struno pomaganje - svaka stranka snosi sama 55. Odluka o trokovima odluuje organ (u dispozitivu) odmah ili naknadno, - alba je doputenaVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


18

sadraj: tko snosi, iznos, kome se moraju isplatiti, rok 56. Pravo na trokove imaju svjedoci vjetaci + posebna nagrada tumai + posebna nagrada slubene osobe za: trokove putovanja izdatke vezane za boravak izgubljena zarada - oslobaanje od plaanja trokova: o organ moe na zahtjev stranke , osloboditi je potpuno ili djelomino uvjerenje o mirovinskom stanju (tetnost za uzdravanje stranke i njene obitelji 57. Tijek upravnog postupka Jedinstveni cilj o Pravilno i zakonito rjeavanje konkretne upravne stvari Ui ciljevi o U fazama postupka pokretanje postupka ispitni postupak rjeavanje albeni postupak administrativno izvrenje 58. Pokretanje upravnog postupka pokree organ: po slubenoj dunosti: kada to odreuje zakon ili propis kada je to potrebno radi zatite javnog interesa po zahtjevu stranke Spajanje u jedan postupak naelo ekonominosti u sluaju postupaka protiv vie stranaka u sluaju kad jedna ili vie stranaka ostvaruje vie razliitih zahtjeva uvjeti:.

59.



19

prava i obveze utemeljene na istom ili slinom injeninom stanju prava o obveze zasnovane na istoj pravnoj osnovi nadlenost tijela glede svih upravnih stvari stranke i dalje nastupaju individualno

60.

Nagodba mogua samo u sporovima kojima stranke mogu slobodno raspolagati ne moe biti na tetu treih osoba i javnog interesa utvruje se zapisnikom ima snagu izvrnog rjeenja pa je mogue prisilno izvrenje Ispitni postupak prethodi donoenju rjeenja, vodi se radi utvrivanja injenica i radi ostvarivanja i zatite prava i pravnih interesa stranaka, a moe biti: skraeni kada organ moe stvar rijeiti neposredno (bez sasluanja svjedoka, ...) poseban kada osim organa sudjeluju i druge osobe (stranke, svjedoci, vjetaci, ) prethodna pitanja pitanja bez rjeenja kojih nije mogue rijeiti glavno pitanje Usmena rasprava odreuje organ: na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke obavezno: kad sudjeluje vie stranaka sa suprotnim interesima kad valja izvriti uviaj, sasluanje svjedoka ili vjetaka javnost - u naelu da, iskljuenje javnosti zbog razloga javne sigurnosti, tajne,

61.

62.

63. Dokazivanje Svrha: pravilno i zakonito rjeenje na temelju svih relevantnih injenica koje se utvruju na osnovu vlastitih zapaanja organa (kad je to mogue) i dokazivanjem. Mogu biti: osobni dokazi ljudi kojima je neto poznato: svjedoci, vjetaci, stranke stvarni dokazi predmeti, pismeni tragovi (isprave), uviajVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


20

64.

Faze dokazivanja 1. oznaavanje odnosno predlaganje dokaza 2. prihvaanje dokaza 3. pribavljanje dokaza 4. izvoenje dokaza 5. ocjenjivanje dokaza 65. Dokazna sredstva isprave, mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija svjedoci vjetaci izjave stranke uviaj 66. Vrste isprava javne - smatraju se istinom o izdane od nadlenog dravnog organa (npr: svjedodba, rjeenje, presuda ) privatne - moraju se dokazivati Inozemne isprave - uvjeti da je isprava u zemlji gdje je izdana reciprocitet ovjera od naeg tijela Uvjerenja potvrde o podacima o kojima se vodi slubena evidencija matine knjige, dravljanstvo, registri potvrde o injenicama o kojima se ne vodi evidencija o imovnom stanju, o zajednikom domainstvu, Svjedok svaka fizika osoba sposobna opaziti injenicu dunost svjedoenja: o opa graanska dunost / izuzetak: osobe koje moraju uvat slubenu, dravnu ili vojnu tajnu, slubene osobe u postupku Sasluavanje svjedoka Pojedinano o pitanje: o osobnim svojstvima i predmetima dokazivanja o upozorenje: govoriti istinu bez preuivanja, lani iskaz kazneno djelo "oi u oi" zakletva.

67.

68.

69.

70.



21

71. Uskrata svjedoenja u sluaju kojem bi odgovor mogao svjedoka izloiti: teka sramota znatna imovinska teta kazneno gonjenje poslovna, profesionalna ili znanstvena tajna vjerska ispovijed o onome to je stranka svjedoku povjerila kao punomoniku 72. Sankcije za ne odaziv svjedoenju privoenje novana kazna 73. Izjava stranke kao dokaz ako za utvrivanje injenica postoji neposredan dokaz ako se injenica ne moe utvrditi drugim dokaznim sredstvima u stvarima malog znaenja u sluajevima odreenim posebnim zakonom

74. Vjetaci Odreuje ga slubena osoba po slubenoj dunosti ili na traenje stranke o Posebna strunost o Osoba, znanstvena ili struna ustanova, struna komisija o Sasluanje vjetaka dodatno saznanje o nalazu 75. Tumai Isto kao i vjetak o Jezik postupka i jezik osobe koja se sasluava (gluhi, nijemi i sl.) Uviaj radnja kojom slubena osoba neposredno opaa injenice objekt uviaja su pokretni i nepokretni predmeti na licu mjesta Osiguranje dokaza pokree se po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke izvoenje dokaza prije nego je postupak pokrenut ili u tijeku postupka, ali prije "reda", ako postoji opasnost da kasnije dokaz nee moi biti izveden, odnosno izvoen uz tekoe

76.

77.

78. Odluke u upravnom postupku Rjeenje Ispravljanje greaka zakljuakVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


22

79.

Rjeenje meritorna odluka o predmetu postupka - najvanija faza upravnog postupka o priznanje nekog prava o nametanje obveze Oblik rjeenja pismeni usmeni - kada je to propisom odreeno, poslije pismeni u roku od 8 dana Tko donosi rjeenja ministarstva dravne upravne organizacije upanijski uredi, gradski ured Grada Zagreba jedinice lokalne samouprave pravne osobe koje imaju javne ovlasti Sadraj rjeenja (sastavni dijelovi) 1. uvod 2. dispozitiv (izreka) 3. obrazloenje 4. uputa o pravnom lijeku 5. naziv organa s brojem i datumom 6. potpis slubene osobe 7. peat Vrste rjeenja djelomino dopunsko privremeno konano rjeenje koje se vie ne moe pobijati albom pravomono rjeenje koje se vie ne moe pobijati ni albom ni u upravnom sporu izvrno moe se prisilno izvriti Rokovi rjeenja prvostupanjsko rok: 30 dana kada nema posebnog ispitnog postupka, a kad ima 60 dana ako nije donijeto alba kao da je zahtjev odbijen (nema roka pa ne moe biti ne pravovremeno).

80.

81.

82.

83.

84.



23

drugostupanjsko rjeenje o albi im je to mogue a najkasnije u roku od 60 dana o ako nije donijeto u roku od 60 dana upravni spor ali pod uvjetom da je zahtjev za rjeenjem albe. 85. Ispravljanje greaka U svako doba po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke o uinak od dana ispravka 86. Zakljuak Sporedna odluka u pravnom postupku o pitanjima: o koja se tiu postupka ili o koja su sporedna pojava u postupku usmeno u pravilu pismeno - izuzetno Pravni lijekovi u upravnom postupku alba to je alba redovni (jedini) pravni lijek protiv prvostupanjskog rjeenja i utnje prvostupanjskog organa o izjavljuje se drugostupanjskom organu zbog nezakonitosti i nepravilnosti s ciljem da se odluka izmijeni o podnosi se protiv rjeenja koje nije postalo konano ili pravomono Tko moe izjaviti albu fizika i pravna osoba dravna tijela, poslovna jedinica, naselje, skupina osoba i dr. koje nemaju svojstvo pravne osobe kad su nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku sindikalna organizacija ustanova ili druga pravna osoba, udruga graana, drutvena organizacija dravni odvjetnik, javni pravobranitelj, druga dravna tijela Tko rjeava albu upravni odjel upanije protiv prvostupanjskih rjeenja upravnih odjela opina i gradova ministarstvo protiv prvostupanjskih upravnih odjela upanija i Grada Zagreba tijelo predvieno zakonom.

87.

88.

89.

90.



24

kad je zakonom predviena mogunost albe protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih republikih tijela uprave organ predvien statutom protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove

91.

Rok za podnoenje albe 15 dana (ako posebnim zakonom nije odreen drugi rok) od dana dostave o promaaju roka - gubitak prava na albu o usmeno rjeenje 15 dana od dana pripoenja izjavljuje se - drugostupanjskom organu putem prvostupanjskog (neposredno ili potom) Sadraj albe naziv organa rjeenje - broj i datum razlozi obrazloenje - eventualno potpis Razlog za podnoenje albe to je rjeenje doneseno od nenadlenog tijela zbog pogrene primjene pravnog propisa na osnovi kojeg se stvar rjeavala to se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi mogla biti od utjecaja na rjeenje stvari to su injenice pogreno ili nepotpuno utvrene to je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u vezi sa injeninim stanjem to je postupku uinjena nepravilnost koja je rjeenje ini nitavnim o mogu se iznositi nove injenice i dokazi Uinak albe Suspenzivan o ne moe se izvravati prvostupanjsko rjeenje, osim iznimaka propisanih zakonom Rok za odgovor na albu 60 dana ako se ne donese niti u dodatnom roku od 7 dana (na ponovni zahtjev stranke) upravni spor Postupanje prvostupanjskog organa na podnesenu albu odbaciti albu.

92.

93.

94.

95.

96.



25

ako nije doputena, ili je izjavljena nepravodobno ili od neovlatene osobe zamijeniti rjeenje novim ako nae da je alba opravdana, uz eventualno provoenje dopunskog postupka dostaviti drugostupanjskom organu - u roku od 15 dana 97. Postupanje drugostupanjskog organa na podnesenu albu odbaciti albu ponititi rjeenje proglasiti rjeenje nitavnim odbiti albu ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar izmijeniti rjeenje 98. utnja organa kad rjeenje nije doneseno i dostavljeno nije normirano ZUP-om niti ZUS.-om pravno izjednaeno s odbijanjem zahtjeva odnosno albe rok: 60 dana 99. Izvanredni pravni lijekovi njima se pobijaju konana i pravomona rjeenja, koja se mogu ponititi i ukinuti obnova postupka podnosi se protiv konanog rjeenja zbog npr. novih injenica i dokaza, lanih isprava, iskaza svjedoka mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom nadleni organ moe uz odreene uvjete, konano rjeenje protiv kojeg je pokrenut upravni spor, ponititi ili zamijeniti u cilju izbjegavanja sudskog ponitenja rjeenja zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podnijeti protiv pravomonog rjeenja (ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor) donesenog u pravnoj stvari, a dravni odvjetnik smatra da je pravomonim rjeenjem povrijeen zakon ponitenje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora npr.: to ga je donijelo stvarno ili mjesno nadlean organ, ako je stvar ve ranije pravomono rijeena drugaije ili ako je oito povrijeen materijalni zakon ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke


.


26

na osnovu sporazuma organa i stranke. Ako je stranka povredom materijalnog zakona stekla neko pravo (inicijativu daje organ), ili ako joj je nezakonito nametnuta obveza izvanredno ukidanje rjeenja radi zatite javnog interesa zbog uklanjanja teke i neposredne opasnosti za : ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak, javni moral, gospodarstvo oglaavanje rjeenja nitavnim ini rjeenje bezvrijednim od samog nastanka, npr. o da se radi o stvari u kojoj se upravni postupak uope nije mogao voditi o ako bi se izvrenjem rjeenja moglo prouzrokovati kazneno djelo o ako izvrenje rjeenja nije pravno ili stvarno mogue

100. Izvrenje rjeenja prisila u provoenju odreene obveze temelj: izvrno rjeenje ili zakljuak, nagodba (izvrni naslov) znaenje: prisilno usklaivanje stvarnog stanja s pravnim stanjem ustanovljenim rjeenjem (ako stranka ne izvri svoju obvezu dobrovoljno) pokretanje: na prijedlog stranke - kad je to u njenom interesu po slubenoj dunosti - kad to nalae javni interes zakljuak o dozvoli izvrenja donosi nadleni organ za provoenje administrativnog izvrenja predmet: novano potraivanje nenovana obveza (radnja, davanje stvari) tijelo: prvostupanjsko odnosno tijelo uprave nadleno za poslove ope uprave ustanove i dr. pravne osobe: samo izuzetno same, u naelu tijelo uprave nadleno za poslove ope uprave alba - mogua odgoda izvrenja: dozvola poeka izvrenje privremenog rjeenja kad je donijeto glavno rjeenje razliito od privremenog protu izvrenje


.


27

sluaj kad provedeno izvrenje (rjeenje) bude poniteno ili izmijenjeno, izvrenik ima pravo traiti da mu se vrati stvar ili pravo koje mu je oduzeto konanost, pravomonost i izvrnost rjeenja o konanost ono rjeenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka (albe) danom dostave rjeenja stranci ako alba nije doputena istekom roka za albu ako alba nije izjavljena ili danom dostave, odnosno uruenja stranci rjeenja drugog stupnja kojim je odbijena alba kao neosnovana svako rjeenje drugog stupnja postaje konano u pravnom postupku danom dostave stranci pravne posljedice: o ne moe se pobijati alba o moe se ponititi, ukinuti ili mijenjati izvanrednim pravnim lijekom: obnova postupka mijenjanje i ponitenje rjeenja u vezi s upravnim sporom ponitenje i ukidanje po pravu nadzora ukidanje i ponitenje rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke izvanredno ukidanje proglaenje rjeenja nitavnim pravomonost o ono rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor uspostavljanje pravnog odnosa stvarnog rjeenja koje se ne moe mijenjati izvrnost o ono rjeenje koje se moe izvriti rjeenje prvog stupnja postaje izvrno: istekom roka albe, ako alba nije izjavljena o u tom trenutku rjeenje postaje ne samo izvrno, nego i konano i pravomono danom dostave rjeenja stranci, ako alba nije doputena o u tom trenutku rjeenje postaje ne samo izvrno, nego i konano ali ne i pravomono danom dostavljanja rjeenja stranci ako alba ne odlae izvrenje rjeenja o u tom trenutku rjeenje postaje samo izvrno danom dostave stranci rjeenja drugog stupnja kojim je alba odbijena ili odbaenaVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


28 o u tom trenutku rjeenje postaje i konano, ali ne i

pravomono rjeenje drugog stupnja postaje izvrno: danom dostave tog rjeenja stranci (postaje i konano ali ne i pravomono) Razlika konanog, pravomonog i izvrnog rjeenja: svako rjeenje koje je konano u upravnom postupku jeste i izvrno svako izvrno rjeenje nije i konano (jer rjeenje moe biti izvrno iako je protiv njega izjavljena alba) svako pravomono rjeenje je i izvrno, a izvrno rjeenje u pravilu nije pravomono. (iznimka: kad rjeenje istog trenutka stjee svojstvo izvrnosti, konanosti i pravomonosti npr. kad je istekao rok za albu, a alba nije izjavljena) postoji mogunost da rjeenje istog trenutka postane izvrno i konano, ali na i pravomono (npr. Ako protiv prvostupanjskog rjeenja alba nije doputena tada danom dostave rjeenja stranci, rjeenje postaje izvrno i konano, ali ne i pravomono) svako je pravomono rjeenje i konano, ali konano rjeenje, u pravilu nije pravomono, jer postoji mogunost pokretanja upravnog spora

101. Posebni upravni postupci porezni postupak carinski postupak postupak ZAP-a inspekcijski postupak postupci u imovinskopravnim odnosima u svezi s nekretninama postupak eksproprijacije postupak komasacije postupak arondacije o zbog vanosti pojedine oblasti, imaju drugaije procesne institute npr. prigovor (porezi, carine) o pravilo: u okviru ZUP-a, odstupanje krajnji izuzetak 102. Inspekcijski postupci Nema jedinstvenog inspekcijskog postupka jer mnoge vrste inspekcijskog postupka, imaju svoja pravila. Zakon o upravi ipak daje neke zajednike prncipe. o Pokretanje po slubenoj dunostiVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


29

o oo

o o o

na osnovu prijave ili upozorenja Postupak vodi i rjeenje donosi inspektor (samo ako utvrdi da za to postoje razlozi) injenice utvruje na osnovu vlastitog zapaanja Ovlaten je pregledati poslovne knjige, prostorije, objekte, predmete itd Zapisnik alba (8 dana) na rjeenje inspektora (usmena i pismena) u nekim sluajevima odgaa a u nekim ne odgaa izvrenje Odredbe o postupku vezano za inspekciju rada ima u Zakonu o dravnom inspektoratu, Zakonu o zatiti na radu, itd Ustrojstvo, poslovi, ovlasti, dunosti i nain rada inspekcija rada: Inspekcija rada: osigurava primjenu propisa obavjetava i savjetuje poslodavce i zaposlenike izvjeuje ministra ima podruje jedinice ministarstva o inspektor rada podrune jedinice razmatra zahtjeve u svezi ostvarivanja z.n.r. koji podnose poslodavac, zaposlenik, vijee, itd. o izuzee: inspektor ne smije obavljati nadzor kod poslodavca s kojim je u obiteljskoj vezi o zapisnik o nalazu radi se prema Zakonu o dravnom inspektoratu o rok izvrenja naredbe iz zapisnika do 8 dana i rok obavjetavanja o rjeenju naredbe do 30 dana o rjeenje zbog povrede propisa o zatiti na radu

=============================================================== Zakon o zatiti na radu N.N. br. 59/96 =============================================================== 103. Nadzor nad provedbom zatite na radu lanak 102. nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega i pravila zatite na radu obavljaju tijela uprave nadlena za poslove inspekcije rada, ako zakonom nije odreeno da provedbu tih propisa u odreenim djelatnostima nadziru druga tijela. 104. Obveze poslodavca prema tijelima nadzora lanak 71.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


30

(1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavjetenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. (2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omoguiti da utvruje injenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zatite na radu. (3) Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlatenika koji e inspektoru pruiti pomo pri utvrivanju injenica, dati potrebna obavjetenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvoenje odgovarajuih dokaza. (4) Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrenog rjeenjem inspektora rada izvijestiti inspekciju rada o izvrenju rjeenja ili o razlozima zbog kojih rjeenje nije izvreno. lanak 72. (1) Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, teoj ili skupnoj (dva ili vie zaposlenika ) ozljedi odmah po nastanku dogaaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka dogaaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvjee. (2) Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o sluaju profesionalne bolesti odmah nakon to je utvrdi nadleno tijelo. (3) Ministar nadlean za rad propisat e sadraj izvjea iz ovoga lanka.

105. Vrste kazni predviene glede krenja odredaba Zakona o zatiti na radu novanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit e se za gospodarski prijestup trgovako drutvo

novanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit e se za gospodarski prijestup proizvoa novanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit e se za gospodarski prijestup uvoznik odnosno trgovako drutvo koje stavlja u promet

novanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit e se za gospodarski prijestup:- ustanova, odnosno trgovako drutvo za zatitu na radu

za prijestupe poinjene drugi put kaznit e se ustanova, odnosno trgovako drutvo za zatitu na radu i zabranom obavljanja djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za.



31

navedene prijestupe poinjene trei put kaznit e se pored novane kazne i trajnim oduzimanjem ovlatenja za obavljanje djelatnosti iz podruja zatite na radu.

novanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac novanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit e se za prekraj poslodavac

za prekraj kaznit e se novanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna osoba pravne osobe.

novanom kaznom od 100 do 300 kuna kaznit e se za prekraj na licu mjesta zaposlenik

Zakon o dravnom inspektoratu N.N. br. 76/99 =============================================================== 106. Inspekcijski poslovi Dravnog inspektorata lanak 2. (1) Dravni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: - prometu robom, radu i zatiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom, stoarstvu i vinarstvu, slatkovodnom i morskom ribarstvu, umarstvu i lovstvu, umskom sjemenu i umarskom sadnom materijalu, obraunu, naplati i uplati boravine pristojbe i o ugostiteljskoj i turistikoj djelatnosti.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


32

(2) Dravni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u drugim upravnim podrujima kad je to odreeno posebnim zakonom. (3) Glavni inspektor i ministar obrane, odnosno glavni inspektor i ministar unutarnjih poslova zajedno propisuju koje e poslove nadzora iz stavka 1. ovoga lanka obavljati Dravni inspektorat za potrebe Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. 107. Poslovi Dravnog inspektorata u podruju rada i zatite na radu lanak 4. Dravni inspektorat u podruju rada i zatite na radu nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se ureuju odnosi izmeu poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi i zatita na radu), a posebice primjenu propisa koji se odnose na: - obvezu poslodavca da zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuje nadlenim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, - radno vrijeme, plae, zapoljavanje i rad malodobnika, ena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr., - uvjete rada, zatitu zaposlenika, sigurnost i zatitu zdravlja zaposlenika, -osobito zatitu zdravlja malodobnika, ena i invalida.

108. Inspektori lanak 10. (1) Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori Dravnog inspektorata. (2) Inspektori Dravnog inspektorata, sukladno odredbama ovoga Zakona kojima se propisuje inspekcijski nadzor za pojedina upravna podruja i uvjeti koje moraju ispunjavati inspektori, postavljaju se u zvanja gospodarskog inspektora, inspektora rada, elektroenergetskog inspektora, rudarskog inspektora i inspektora posuda pod tlakom. (3) Inspektor Dravnog inspektorata koji ispunjava uvjete u pogledu propisane strune spreme i ima poloene dravne strune ispite moe se postaviti i u vie inspekcijskih zvanja. (4) Inspekcijski poslovi razumijevaju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada. lanak 11.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


33

(1) Inspekcijske poslove iz nadlenosti Dravnog inspektorata u prvom stupnju obavljaju inspektori koji rade u podrunim jedinicama i ispostavama podrunih jedinica Dravnog inspektorata sukladno odredbi lanka 8. ovoga Zakona. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, glavni inspektor moe odrediti da inspekcijske poslove u prvom stupnju obavlja drugi inspektor Dravnog inspektorata. (3) Protiv rjeenja inspektora moe se izjaviti alba Dravnom inspektoratu. (4) albu protiv rjeenja inspektora rjeava posebno povjerenstvo Dravnog inspektorata koje imenuje glavni inspektor. 109. Inspektor rada lanak 19. Inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u podruju rada i zatite na radu provodi inspektor rada i vii inspektor rada. lanak 20. (1) Za inspektora rada moe se postaviti osoba koja pored zakonom utvrenih uvjeta za prijam u dravnu slubu ispunjava i sljedee posebne uvjete: - za provoenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi), mora imati visoku strunu spremu pravne struke i najmanje dvije godine radnog staa u struci te poloen dravni struni ispit; - za provoenje inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o zatiti na radu mora imati visoku strunu spremu tehnike ili medicinske struke (specijalist medicine rada) ili diplomirani psiholog, najmanje dvije godine radnog staa u struci te poloen dravni struni ispit. (2) Za vieg inspektora rada moe se postaviti osoba koja ispunjava uvjete za inspektora rada iz stavka 1. ovoga lanka i ima najmanje deset godina radnog staa u struci, od ega tri godine kao inspektor rada s poloenim dravnim strunim ispitom. lanak 21. Broj inspektora rada i viih inspektora rada u podrunim jedinicama odreuje se ovisno o broju zaposlenika, u pravilu po jedan na 4.000 zaposlenika. 110. Prava, dunosti i ovlasti inspektora lanak 31. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora vii gospodarski inspektor, gospodarski inspektor, gospodarski inspektor tree vrste zvanja, vii inspektor rada, inspektor rada, vii elektroenergetski inspektor, elektronergetski inspektor, vii rudarski inspektor, rudarski inspektor, vii inspektor posuda pod tlakom i inspektor posuda pod tlakom (u daljnjem tekstu: inspektor) ovlateni su pregledati zgrade, objekte, umske rasadnike, umita, nasade i druga zemljita; poslovne prostorije i druge prostorije i prostore; luke, privremena radilita; izvoenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajuim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u domainstvima odnosno stambene zgrade, stanove i kue za iznajmljivanje u kojima se putnicima i turistima pruaju ugostiteljske i turistike usluge; proizvode, ureaje, opremu, sredstvaVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


34

rada i ribolovne alate ; vozila i plovila; poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omoguuje uvid u poslovanje pravne i fizike osobe u pogledu primjene propisa iz lanka 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona te obavljati i druge radnje u skladu s drugim propisom. (2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije, prijevozna sredstva i slino, u kojima nadzirana pravna i fizika osoba obavlja odobrenu djelatnost, odnosno rad. (3) Inspektor je ovlaten u postupku nadzora zatraiti i pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osobe koje podlijeu nadzoru dune su na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid. (4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor moe uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizikih osoba i svjedoka. lanak 32. O poetku obavljanja nadzora, inspektor e obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fiziku osobu, ako je dostupna, osim ako smatra da bi obavjetavanje umanjilo uinkovitost nadzora. lanak 33. O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je duan sastaviti zapisnik. lanak 34. (1) Pravne i fizike osobe koje podlijeu nadzoru inspektora dune su mu omoguiti obavljanje nadzora sukladno odredbi lanka 31. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad. (2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizika osoba nije omoguila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga lanka i u sluaju ako u roku odreenom u zapisniku inspektoru ne osigura uvid u proizvode, traenu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrivanje injeninog stanja u zapoetu nadzoru. (3) Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovoga lanka dune su na traenje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi nain obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi injenino stanje. (4) Inspektor moe od nadzirane pravne i fizike osobe nakon obavljenog inspekcijskog nadzora traiti izvrenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrivanja injeninog stanja i odrediti rok izvrenja te radnje. lanak 35. Pravne i fizike osobe dune su na pisano traenje inspektora, u roku primjerenom izvrenju obveze, dostaviti ili pripremiti tone i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora. lanak 36.


.


35

(1) Inspektor e izvijestiti nadleno tijelo dravne uprave o uoenim nepravilnostima i traiti pokretanje postupka i poduzimanje mjera za uklanjanje nepravilnosti, ako nije ovlaten izravno postupati. (2) Inspektor moe obavjeivati i savjetovati nadzirane pravne i fizike osobe o najuinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim, nakon obavljenog nadzora. lanak 37. (1) Inspektor je duan razmotriti podnesak pravne ili fizike osobe koji se odnosi na nadzor iz njegove nadlenosti, i o poduzetim radnjama i mjerama pismeno obavijestiti podnositelja. (2) Inspektor je duan uvati kao slubenu tajnu podatak o identitetu podnositelja. lanak 38. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor moe privremeno oduzeti, do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju, odnosno presude o izvrenom privrednom prijestupu ili kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom ili sudbenom postupku mogu posluiti kao dokaz. (2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se potvrda o tono naznaenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima. lanak 39. (1) Ako je zakonom ili drugim propisom predvieno pravo oduzimanja predmeta kojim je uinjen prekraj, privredni prijestup ili kazneno djelo, inspektor moe privremeno oduzeti taj predmet. (2) Inspektor je duan privremeno oduzeti predmet kad je propisom predvieno obvezno oduzimanje predmeta. (3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s tono oznaenim oduzetim predmetima po vrsti i koliini. (4) O izvrenom privremenom oduzimanju predmeta inspektor je duan odmah izvijestiti nadleno sudbeno tijelo kojem je predloio pokretanje postupaka zbog uinjenog prekraja, privrednog prijestupa ili kaznenog djela i predati mu privremeno oduzete predmete. (5) U sluaju kada se privremeno do odluke nadlenog sudbenog tijela oduzimaju predmeti podloni kvarenju, ivotinje, alati i oprema za ribolov te plovilo, prijava, odnosno zahtjev se mora podnijeti u roku od 48 sati od oduzimanja, a nadleno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno zahtjevu odluuje u hitnom postupku. (6) Inspektor je duan s oduzetim predmetima postupati na nain kako je to odreeno posebnim zakonom. (7) Dravni inspektorat je duan osigurati uvjete za oduzimanje, uvanje i odravanje privremeno oduzetih predmeta do predaje tih predmeta nadlenom sudbenom tijelu. (8) S privremeno oduzetim predmetima, do predaje nadlenom sudbenom tijelu, inspektor ne moe raspolagati (predmet unititi, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukije odreeno.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


36

lanak 40. Ako je u postupku inspekcijskog nadzora potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili prometu propisanom ili deklariranom sastavu odnosno propisanoj i deklariranoj kakvoi (u daljnjem tekstu: kakvoa), inspektor moe uzimati uzorke u proizvodnji i prometu i dati ih zapeaene i propisno oznaene na ispitivanje strunoj instituciji ovlatenoj za ispitivanje kakvoe proizvoda (u daljnjem tekstu: struna institucija). lanak 41. Prilikom uzimanja uzoraka za pojedine proizvode, inspektor ima pravo i dunost: - pod istim uvjetima i u isto vrijeme za ispitivanje kakvoe istog proizvoda uzeti najvie tri uzorka u koliini potrebnoj za ispitivanje (za prvu analizu, drugu analizu i za stranku), - sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka, - uzorak uzet za prvu analizu bez odgaanja dostaviti strunoj instituciji, a uzorak namijenjen za drugu analizu uvati u odgovarajuim uvjetima do zavretka prve analize, - bez odgaanja pismeno izvijestiti stranku od koje je uzet uzorak o rezultatima prve analize, - na zahtjev stranke, uzorak za drugu analizu bez odgaanja dostaviti strunoj instituciji po svom izboru, - utvrditi posebnim zakljukom iznos trokova koji su nastali postupkom ispitivanja uzoraka, kome se imaju platiti i u kojem roku, u sluaju kad ispitani uzorak ne odgovara propisima o kakvoi. lanak 42. (1) Uzorak uzet radi ispitivanja kakvoe proizvoda podlonih kvarenju inspektor e dostaviti strunoj instituciji na analizu, a po zahtjevu stranke istovremeno i na analizu drugoj strunoj instituciji, po svom izboru. (2) Ako se rezultati analiza iz stavka 1. ovoga lanka razlikuju, mjerodavan je rezultat analize obavljen po zahtjevu stranke. Kad stranka prilikom uzimanja uzorka ne zahtijeva istovremeno uzimanje uzorka za drugu analizu, smatra se da je suglasna s rezultatom analize obavljene po zahtjevu inspektora. lanak 43. (1) Rezultat prve analize uzorka po pismenom zahtjevu stranke moe se pobijati rezultatom druge analize uzorka uzetog u isto vrijeme i na isti nain, ispitan istom metodom. (2) Zahtjev se podnosi u roku od tri dana od dana dostave rezultata prve analize. (3) Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stavka 2. ovoga lanka, smatrat e se da je stranka suglasna s rezultatom prve analize. (4) Ako rezultat druge analize nije u skladu s rezultatom prve analize, mjerodavan je rezultat druge analize uzorka. (5) Za obavljanje prve i druge analize istog uzorka ne moe se koristiti ista struna institucija. lanak 44.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


37

(1) Pravne i fizike osobe dune su besplatno staviti na raspolaganje potrebne koliine proizvoda za ispitivanje kakvoe. (2) Trokove ispitivanja uzoraka snosi stranka ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisima o kakvoi, odnosno Dravni inspektorat ako se utvrdi da uzorci odgovaraju propisanim zahtjevima kakvoe. (3) Rezultat druge analize mjerodavan je i za trokove prve analize. lanak 45. Odredbe lanka 40. do 44. ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje su ta pitanja ureena posebnim propisima. lanak 46. (1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis, rjeenjem moe narediti otklanjanje utvrene nepravilnosti odreujui rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti. (2) Ako je ovim Zakonom ili drugim propisom predvieno da se za utvrenu nepravilnost primjenjuje odreena upravna mjera, inspektor je duan rjeenjem izrei tu mjeru. (3) Inspektor e rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka donijeti bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana zavretka nadzora s utvrenim injenicama presudnim za donoenje rjeenja. Nedonoenje rjeenja do tog roka ne iskljuuje obvezu njegova donoenja. (4) Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka inspektor nee donositi ako su utvrene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donoenja rjeenja sukladno stavku 3. ovoga lanka, to e inspektor utvrditi i navesti u zapisniku. lanak 47. (1) Protiv rjeenja koja na temelju ovoga Zakona ili drugog propisa donosi inspektor u podrunoj jedinici, odnosno u ispostavi podrune jedinice Dravnog inspektorata, moe se u roku od osam dana od dana dostave rjeenja izjaviti alba Dravnom inspektoratu. (2) Ako inspektor u podrunoj jedinici, odnosno u ispostavi podrune jedinice Dravnog inspektorata nae da je podnijeta alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka albe dostaviti albu sa spisima koji se odnose na predmet na rjeavanje Dravnom inspektoratu. (3) alba protiv rjeenja donijetih na temelju ovoga Zakona odgaa izvrenje rjeenja, osim ako ovim Zakonom nije drukije ureeno.

lanak 48. (1) Nakon to je rjeenje postalo izvrno, inspektor e utvrditi je li rjeenje izvreno te, ako nije izvreno, bez odgaanja e pokrenuti postupak za njegovo izvrenje.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


38

(2) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja inspektor e donijeti bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kad je rjeenje postalo izvrno, a nije izvreno. Nedonoenje zakljuka do tog roka ne iskljuuje obvezu njegova donoenja. (3) Trokove izvrenja rjeenja snosi stranka koja je bila duna izvriti nareenu upravnu mjeru. lanak 49. (1) Izvrno rjeenje inspektora kojem je predmet nenovana obveza i koje se prema naravi obveze moe izvriti neposrednom prinudom, izvrit e se tom prinudom bez prethodne primjene prisilnih mjera iz lanka 286. Zakona o opem upravnom postupku. (2) Ako se rjeenje ne moe izvriti u smislu stavka 1. ovoga lanka, inspektor e prinuditi izvrenika na ispunjenje obveze novanim kaznama. (3) Novana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga lanka izrie prvi put, izrie se u iznosu 10.000,00 kuna za nadziranu pravnu i fiziku osobu. Svaka kasnija novana kazna izrie se u istom iznosu. lanak 50. (1) Inspektor e donijeti rjeenje i odmah narediti izvrenje u sluaju kada utvrdi da pravna ili fizika osoba obavlja djelatnost protivno izvrnoj i pravomonoj zatitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj od strane nadlenog sudbenog tijela, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. (2) alba izjavljena protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje. (3) U provedbi rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka inspektor e peaenjem ili na drugi pogodan nain zatvoriti prostorije (objekt) u kojima se obavlja djelatnost, a moe do konane odluke nadlenog tijela oduzeti opremu, ureaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost. lanak 51. (1) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa uinjen prekraj, privredni prijestup ili kazneno djelo, uz rjeenje za ije je donoenje ovlaten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlatenje za donoenje rjeenja, duan je bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana zavretka nadzora s utvrenim injenicama odlunim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela. (2) Sudbeno tijelo kojemu je podnesen zahtjev, odnosno prijava u smislu stavka 1. ovoga lanka, duno je o ishodu postupka obavijestiti podnositelja zahtjeva, odnosno prijave. lanak 52. (1) Ako je posebnim propisom za pojedinu povredu predviena mjera oduzimanja imovinske koristi, inspektor je duan u zapisniku utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi. (2) Inspektor je duan u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno kaznenog djela predloiti oduzimanje utvrenog iznosa imovinske koristi iz stavka 1. ovoga lanka.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


39

lanak 53. Na postupak inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drukije ureena. lanak 54. (1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rjeenja i poduzima mjere u okviru prava, dunosti i ovlasti utvrenih ovim Zakonom ili drugim propisima. (2) Glavni inspektor utvruje godinjim programom rada najmanji broj, strukturu i nain obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga rada Dravnog inspektorata. lanak 55. Vii inspektori obavljaju najsloenije poslove iz djelokruga rada Dravnog inspektorata utvrene Pravilnikom o unutarnjem redu. lanak 56. (1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektor vodi oevidnik, iji sadraj, oblik i nain voenja propisuje pravilnikom glavni inspektor. (2) Glavni inspektor propisuje nain peaenja, kada se rjeenja donijeta na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvravaju peaenjem. lanak 57. (1) Inspektor ima slubenu iskaznicu i znak kojima dokazuje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti i tijekom slube redovito je duan nositi slubenu odoru. (2) Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice, izgled, boju, kroj i noenje slubene odore, izgled znaka te nain izdavanja i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakovima propisuje pravilnikom glavni inspektor. 111. Provedba inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu lanak 59. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu, inspektor rada duan je rjeenjem preko knjige nadzora: - narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zatite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zatitna sredstva te za kojeg se opravdano moe pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, - narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za ije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrene pravilima zatite na radu, ako je zbog toga neposredno ugroen ivot odnosno zdravlje zaposlenika, - zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i ureaja, skela i povrina za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugroen ivot, odnosno zdravlje zaposlenika, - zabraniti poslodavcu odreeno ponaanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrene nepravilnosti.VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


40

(2) Mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka poduzet e se i kad strojevi i ureaji s poveanim opasnostima odnosno radni okoli nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se moe pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po ivot, odnosno zdravlje zaposlenika. (3) Na zahtjev poslodavca inspektor rada duan je izdati posebno pismeno rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka s obrazloenjem, ako je takav zahtjev postavljen u roku od osam dana od dana upisa izreene mjere u knjizi nadzora. (4) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. ovoga lanka inspektor rada moe zapeatiti radne prostorije i prostore, odnosno strojeve i ureaje. (5) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukije ureeno, inspektor rada e donijeti rjeenje kojim e nadziranoj pravnoj ili fizikoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rjeenja (odobrenja, dozvole, obrtnice ili dr.) izdanog od nadlenog tijela. lanak 60. (1) Inspektor rada duan je obaviti nadzor na mjestu gdje je nastao dogaaj koji je prouzroio smrt, skupnu ili teu ozljedu zaposlenika, ili koji je izazvao poremeaj u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, i to odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga dogaaja od poslodavca, zaposlenika, policije ili od lijenika koji je zaposleniku pruio prvu medicinsku pomo. (2) Inspektor rada duan je obaviti nadzor kod poslodavca u kojeg je utvren sluaj profesionalne bolesti. (3) O dogaaju koji je prouzroio smrt ili skupnu ozljedu zaposlenika inspektor rada duan je odmah izvijestiti glavnog inspektora. (4) Glavni inspektor, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministarstva, naputkom odreuje koje podatke mora sadravati izvjee iz stavka 3. ovoga lanka. lanak 61. Inspektor rada ima pravo i dunost rjeenjem narediti poslodavcu otklanjanje utvrene povrede propisa o radnim odnosima, osim ako se radi o pravu koje zaposlenik moe ostvariti pred sudom. lanak 62. (1) Poslodavac ne smije povjeriti obavljanje poslova iz svoga predmeta poslovanja zaposlenicima drugoga poslodavca koji kod njega rade na temelju ugovora o kooperaciji ili kakvoga drugoga pravnog temelja, ako nisu prijavljeni tijelima mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili ako su ti zaposlenici stranci bez radne dozvole. (2) Ako prilikom nadzora inspektor rada utvrdi: - da za poslodavca radi stranac bez radne dozvole, - da je poslodavac sa zaposlenikom sklopio ugovor o djelu, ili koji drugi ugovor osim ugovora o radu, a po zakonu je morao sklopiti ugovor o radu, - da poslodavac zaposlenika s kojim je sklopio ugovor o radu nije prijavio tijelima mirovinsko-invalidskoga ili zdravstvenoga osiguranja, - da poslodavac nije izvrio izvrno rjeenje inspektora rada,VISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


41

- da poslodavac povjerava poslove zaposlenicima drugoga poslodavca protivno odredbama stavka 1. ovoga lanka, moe rjeenjem privremeno, do otklanjanja utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti. (3) Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka izvrava se peaenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno peaenjem drugih sredstava rada ili na drugi pogodan nain. lanak 63. alba izjavljena protiv rjeenja donijeta na temelju odredbi lanka 59. stavka 1. podstavka 2. do 4., stavka 2. i stavka 5. i lanka 62. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona ne odgaa izvrenje rjeenja. 112. Podrune jedinice Dravnog inspektorata lanak 8. Radi obavljanja poslova iz djelokruga Dravnog inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se podrune jedinice Dravnog inspektorata, i to: - podruna jedinica sa sjeditem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizikih osoba na podruju Istarske, Liko-senjske i Primorsko-goranske upanije, - podruna jedinica sa sjeditem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizikih osoba na podruju Dubrovako-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, ibenskokninske i Zadarske upanije, - podruna jedinica sa sjeditem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizikih osoba na podruju Brodsko-posavske, Osjeko-baranjske, Poeko-slavonske, Virovitiko-podravske i Vukovarsko-srijemske upanije, - podruna jedinica sa sjeditem u Varadinu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizikih osoba na podruju Krapinsko-zagorske, Koprivniko-krievake, Meimurske i Varadinske upanije, - podruna jedinica sa sjeditem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizikih osoba na podruju Bjelovarsko-bilogorske, Karlovake, Sisako-moslavake, Zagrebake upanije i Grada Zagreba. (2) Unutarnje ustrojstvo Dravnog inspektorata, broj i sjedite ispostava podrunih jedinica kao i okvirni broj inspektora i namjetenika ureuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske, a podrobno Pravilnikom o unutarnjem redu Dravnog inspektorata.


.


42

Uredba o unutarnjem ustroju dravnoga inspektorata N.N. br. 127/99 113. Unutarnje ustrojstvo Dravnog inspektorata lanak 3. U Inspektoratu ustrojavaju se upravne organizacije. Osim upravnih organizacija u Inspektoratu se ustrojava posebna ustrojstvena jedinica - Kabinet glavnog inspektora. Upravne organizacije jesu: 1. Uprava pravnih poslova 2. Uprava opih poslova 3. Uprava nadzora u podruju prometa robe 4. Uprava nadzora u podruju poljoprivrede i umarstva 5. Uprava nadzora kakvoe proizvoda s uvjerenjem 6. Uprava nadzora u podruju rada i zatite na radu 7. Uprava nadzora u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom 8. Uprava nadzora u postupanju i unapreenja rada. 114. Uprava pravnih poslova Dravnog inspektorata lanak 5. Uprava pravnih poslova je upravna organizacija u sastavu Inspektorata koja obavlja upravne i pravne poslove iz djelokruga Inspektorata koji nisu ovom Uredbom stavljeni u djelokrug drugih upravnih organizacija Inspektorata, a koji se odnose na: normativnu djelatnost u svezi s izradom i primjenom zakona i drugih propisa iz djelokruga rada Inspektorata, praenje primjene i osiguranje izvrenja zakona i drugih propisa, voenje upravnog postupka, izradu naputaka za rad inspektora, strunih miljenja i objanjenja, davanje primjedaba i miljenja na prijedloge zakona i drugih propisa upuenih Vladi Republike Hrvatske, praenje odgovarajuih propisa objavljenih u slubenim glasilima, izradu prijedloga akata iz svog djelokruga, te obavlja druge poslove koji su joj stavljeni u nadlenost. Uprava e obavljati i upravni nadzor kada se Inspektoratu takvi poslovi u odreenom upravnom podruju povjere posebnim zakonom. Za obavljanje poslova Uprave pravnih poslova ustrojavaju se odjeli: a) Odjel normativnih i pravnih poslova b) Odjel postupanja u drugom stupnju.


.


43

lanak 6. Odjel normativnih i pravnih poslova priprema, predlae i koordinira izradu nacrta propisa iz djelokruga Inspektorata i u suradnji s drugim ustrojstvenim jedinicama izrauje prijedloge za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koje nadzire Inspektorat; izrauje prijedloge provedbenih propisa za provedbu zakona i drugih propisa; daje struna miljenja i objanjenja u svezi s primjenom propisa; prati primjenu i osigurava provoenje zakona i drugih propisa; surauje s drugim ustrojstvenim jedinicama glede primjene zakona i drugih propisa; po potrebi izrauje i u formalno-pravnom smislu kontrolira ugovore koje sklapa Inspektorat; oituje se na pitanja zastupnika Hrvatskoga dravnog sabora; priprema prijedloge odgovora na zastupnika pitanja, koordinira i izrauje prijedlog programa rada Inspektorata na temelju nacrta programa rada uprava; koordinira i izrauje izvjea o ostvarivanju programa rada Inspektorata te o drugim pitanjima u svezi s radom i ustrojstvom Inspektorata te obavlja i druge poslove to ih odredi glavni inspektor. lanak 7. Odjel postupanja u drugom stupnju izrauje nacrte upravnih akata po albama na prvostupanjske akte donesene od strane inspektora u Inspektoratu; prati primjenu odredaba postupovnih propisa u rjeavanju upravnih stvari; izvjeuje nadlene uprave o uoenim nepravilnostima u postupanju inspektora kod izrade nacrta pojedinanih akata; predlae izmjene i dopune postupovnih odredaba kojima se ureuje postupanje inspektora; izvjeuje glavnog inspektora o potekoama u rjeavanju upravnih predmeta, izrauje odgovore na tube protiv rjeenja Povjerenstva za albe; priprema odgovore na predstavke i pritube graana u odnosu na upravni postupak; te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. 115. Uprava nadzora u podruju rada i zatite na radu lanak 22. Uprava nadzora u podruju rada i zatite na radu je upravna organizacija u sastavu Inspektorata koja obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na: nadzor provedbe propisa kojima se ureuju odnosi izmeu zaposlenika i poslodavaca (radni odnosi i zatita na radu), a posebice primjena propisa koji se odnose na obvezu poslodavaca da zaposlenika u propisanim rokovima prijavljuju nadlenim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zapoljavanja i rada malodobnika, ena trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr., uvjete rada sigurnosti i zatitu zdravlja zaposlenika, osobito zatitu zdravlja malodobnika, ena i invalida; obavjeivanje i savjetovanje nadziranih pravnih i fizikih osoba o najuinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa kada se to smatra korisnim i potrebnim, a nakon obavljenog nadzora; praenje provedbe propisa i sudjelovanje u izradi propisa iju provedbu nadzire te poduzimanje mjera za pravodobno, uinkovito i struno obavljanje nadzora i poduzimanje propisanih mjera; izradu prijedloga plana i programa rada kao i izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama; surauje sa drugim tijelima dravne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima u zemlji i odgovarajuim tijelima u inozemstvu, te udrugama zaposlenika i poslodavaca na ostvarivanju poslova iz svog djelokruga, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja koje ne priprema Uprava pravnih poslova, izrauje prijedlogeVISOKA KOLA ZA SIGURNOST NA RADU ZAGREB .


44

odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Za obavljanje poslova Uprave nadzora u podruju rada i zatite na radu ustrojavaju se odjeli: a) Odjel radnih odnosa b) Odjel zatite na radu. lanak 23. Odjel radnih odnosa obavlja inspekcijske i druge strune poslove koji se odnose na: nadzor provedbe propisa kojima se ureuju odnosi izmeu zaposlenika i poslodavaca (radni odnosi), a posebice primjena propisa kojima se ureuje obveza poslodavaca da zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuju nadlenim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zapoljavanje i rad malodobnika, ena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr., posredovanje pri zapoljavanju; obavjeivanje i savjetovanje nadziranih pravnih i fizikih osoba o najuinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa o radnim odnosima kad se to smatra korisnim i potrebni

upravni postupak priprema ispita

Documents