upravna znanost

Download UPRAVNA ZNANOST

Post on 25-Jun-2015

1.938 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

I. UVODNA PITANJA1. STAVOVI SOCIJALISTA- UTOPISTA O DRAVI (foss) SAINT-SIMON / FOURIER / OWEN Oni polaze od negativnog stava spram drave. Analiziraju i kritiziraju kapitalistiko drutvo i daju svoju viziju drutva. FOURIER je u djelu Falange u detalje opisao pravedno drutvo bez eksploatacije. SAINT SIMON je u svom djelu Parabola pokuao izvriti misaoni eksperiment kojim je pokazao to e biti sa francuskim drutvom ako ono izgubi 3000 najboljih znansvenika, umjetnika, inenjera tj. Industrijsku klasu koju naziva cvijet francuskog drutva. U tom sluaju drutvo bi pretrpjelo nepopravljivu tetu i zaostalo bi za narodima sa kojima se natjee, ono bi postalo tijelo bez due. Ali ukoliko bi izgubili i 10 puta vie ministara, marala, kardinala i biskupa tj. One koji sebe smatraju najvanijima u dravi, drutvo ne bi pretrpjelo toliku tetu i na njihova mjesta doli bi jednako uspjeni ljudi koji bi jednako uspjeno obavljali te poslove. On kontrastira 2 tipa drutva i to Feudalni-teoloki kojeg kritizira te znanstveni-industrijski za kojega se zalae odbijajui pritom nasilne metode njegove uspostave ve bi se to trebalo uspostaviti zakonitim i mirnim putem tj. miroljubivim sredstvima, raspravljanjem, objanjavanjem i uvjeravanjem. Prevladavanje politike i moralne krize u Europi vidi u oduzimanju politike vlasti parazitskim staleima odnosno teolozima, plemiima, vojnicima i metafiziarima. Industrijska klasa je hraniteljica cijelog drutva i najvie pridonosi blagostanju nacije. Novi drutveni i politiki poredak prema Saint-Simonu temeljio bi se na slobodi, vladanje nad ljudima bilo bi ogranieno koliko god je to mogue i ono se ne bi temeljilo na lukavstvu i sili vlastodraca. Upravni aparat e se svesti na najnuniju mjeru te u sebi nee imati nita zapvjednikoga. Upravljanje nad ljudima zamijeniti e upravljanje na stvarima i vladati e samo naela a ne ljudi. 2. STAVOVI ANARHISTA O DRAVI (bcg2km2pw) PROUDHON / BAKUNJIN / KROPOTKIN / CHOMSKY / GODWIN / MALATESTA / WOLFF / MARCUSE /GOLDMAN Radikalna opozicija dravi i politikim institucijama openito. Drava bez obzira na stupanj demokratinosti tlai i porobljava ovjeka. Za dravu je nuno da nitko nema vlastitu volju i smatraju da nijedna drava nije istinski legitimna. Dok je drave nema istinske ljudske slobode i niti jedna vlast ne zasluuje istinski demokratinost. S druge strane anarhija je odsutnost vlasti, i predstavlja drutva koja su slobodna od vlasti (akefalna i egalitarna). U njih spadaju lovaka, ratarska i pastirska drutva. Ona nije kaos ve ureenje bez vlasti. Vlast poiva na neznanju masa koje su kao takve sklone oboavati idola kao to je drava. Zato je za uspostavu drutva bez institucije politike vlasti potreban duhovni preobraaj masa. Prvi koje se nedvosmisleno zalagao za bezdravno drutvo budui da svaka dravna vlast predstavlja zlo bio je Godwin u svojoj knjizi Istraivanje o politikoj pravdi.

1

Bakunjin u djelu Dravnost i anarhija navodi kako anarhija nema veze sa kaosom i neredom, no postavlja se pitanje je li ljudsko drutvo spremno za takvo to. Chomsky je dao sjajnu kritiku kapitalizmu u svojim djelima Jednodimenzionalan ovjek i Esej o osloboenju Proudhon predlae male ljudske zajednice umjesto dravnih oblika koji tlae ovjeka. On umjesto centralne drave predlae male lokalne zajednice odn. komune iznad kojih ne postoje vlastodrake institucije. U takvoj bi zajednici svaka komuna kao suvereno bie bila dovoljna sama sebi i bila bi gospodar na svome podruju te bi mogla sama odreivati poreze, raspolagati vlasnitvom i prihodima. Takve suverene zajednice bile bi osnova za ujedinjenje svih naroda u konfederaciju konfederacija ali bez centralne vlasti. U takvom bi poretku svaki lan zajednice sauvao vlastitu nezavisnost i upravljao bi sam sobom i naravno imao bi mogunost istupiti iz zajednice i raskinuti ugovor u bilo kojem trenutku. Njegova definicija komune se naravno ne poklapa sa onom koju je iznijeo Marx buduci je on smatrao da u centralnim dravnim tijelima mora ostati odreeni broj poslova to bi jamilo jedinstvo zajednice. 3. STAVOVI MARKSISTA O DRAVI ZNANSTVENI SOCIJALIZAM Oni dre da e nakon proleterske revolucije doi do odumiranja drave jer u novom drutvu nee biti klasnih podjela i konflikata. Karl Marx je radikalni kritiar kapitalistikog drutva te u djelu Graanski rat u Francuskoj navodi Francusku kao sinonim za centralistiki ustrojenu dravu te parazitski karakter francuske dravne uprave i naziva ju parazitska izraslina na tijelu drutva. On je utemeljitelj tzv. Znanstvenog socijalizma. Smatra da se revolucijom proletarijat mora obraunati s centralistikim dravnim upravnim aparatom i zamijeniti ga novim koji e reallizirati njegove povijesne ciljeve, napose ekonomsko osloboenje. Njemu je kao uzor koristila Parika komuna kao radno tijelo, istovremeno zakonodavno i izvrno, sastavljeno od gradskih odbornika. Ona bi trebala biti osnova za ustrojstvo budue proleterske drave kao prijelazno razdoblje od kapitalizma prema komunizmu. Iz kratkotrajnog iskustva komune Marx je zakljuio da proletarijat ne moe preuzeti gotovu dravnu mainu te je nuna destrukcija buroaskog upravnog aparata i njegova zamjena s proleterskim. Njegova ideja je bila da kao i u Parikoj komuni treba provesti: izbornost i opozivost funkcionara od strane birakog tijela, svoenje plaa funkcionara na nivo prosjenih radnikih plaa, ukinue plaenike i uspostava naoruane narodne vojske, odvojenost crkve od drave. On se nije bavio nacrtima novog drutva osim u djelu Kritika Gothskog programa u kojem je naglasio vanost politiki prijelaznog razdoblja a drava tog razdoblja moe biti samo revolucionarna diktatura proletarijata odnosno proletarijat organiziran kao drava koji e imati podrku stanovnitva. Jedna od osnovnih pretpostavki za postizanje toga je u osposobljavanje proletarijata tj. U oslobaanju svijesti proletarijata od ideologijske kontaminacije starim kapitalistikim vrijednostima. U ovom djelu u naznakam daje i nacrt novog pravednijeg komunistikog drutva koji bi se uspostavi u dvije faze ; nagraeivanje prema radu i obrazovanje populacije. Anarhisti su ga kritizirali jer je zadrao isntituciju drave iako ona nije toliko totalitarna kao buroaska. 2

4. STAVOVI LIBERALA O DRAVI (bhkl2mnprst) TOCQUEVILLE / SMITH / LORD ACTON / KEYNES / NOZICK / RAWLS / LASSALLE / PROPER / MILL / HAYEK / BERLIN oni smatraju da je drava nuno zlo. Zlo se moe sprijeiti jedino uvoenjem mehanizama protiv zloupotreba, birokracija i degeneracija u politiki sistem. Njeno mijeanje je opravdano samo ukoliko ona titi pojedince jedne od drugih ili od same vlasti. Istiu tezu da je najbolja vlada ona koja najmanje vlada. Predstavnici liberalne doktrine polaze od individualizma. Oni sve slobode promatraju sa stajalita pojedinca. Pojedinac je o dravi neovisan. Drava titi a ne propisuje. Liberali se protive intervencionistikoj politici drave. Zalau se za strogo minimalnu ulogu drave; kao zatitu od nasilja, krae,prijevare, nepotivanja ugovora i sl. I samo takva, minimalna i noobdijska drava je dostojna toga da bude legitimna i kao takva ona mora biti jeftina. Mora biti ograniena sustavom ustavnih pravila i praksi u kojima se potuju individualna sloboda i jednakost osoba uz vladavinu zakona (the rule of law). Zalau se i za prava i slobode osoba i smatraju da su svi ljudi jednaki bez obzira na rasu, vjeru, klasu, naciji, spolu, profesiji itd. TOCQUEVILLE Demokracija u Americi SMITH- bogatstvo naroda LORD ACTON- Povijest slobode: svaka vlast korumpira apsolutna korumpira apsolutno KEYNES- Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca: uoio je da liberalni model vie ne daje rezultate,ne moe se uspostaviti stabilni poredak i zato je nuna dravna intervencija u ekonomiju NOZICK- Anarhija,drava, utopija RAWLS- Politiki liberalizam Teroija pravednosti LASSALLE-rabi sintagmu noobdijska dravaodn. ona koja se ne mijea u ekonomsku sferu. Njena bi djelatnost trebala biti ograniena pravnim normama te bi tako zatitila pravna sfera graana. BERLIN razlikuje pojmove pozitivne i negativne slobode. Pozitivna sloboda - sloboda za djelovanje koje odgovara volji subjekta i predstavlja ispunjenje prostora uspostavljenog negativnom slobodom. Negativna sloboda - odsutnost vanjske prepreke djelovanju subjekata po vlastitoj volji odn. podruje unutar kojega ovjek moe djelovati tako da ga ostali ne ometaju. LENJIN u djelu Drava i revolucija daje stanoviti doprinos upravnoj teoriji jer razlikuje upravu u smislu instrumenta politike vlasti i upravu kao javnu slubu. Uprava u smislu instrumenta politike vlasti: dravne upravne funkcije koje obnaa birokratski stroj- predvia participaciju svih graana. Oni se pretvaraju u slubenike u najmu kod drave, a nju pak ine naoruani radnici. Dolazi dakle do deprofesionalizacije poslova kojom i kuharica ima mogunost da upravlja dravom. Uprava kao javna sluba za njeno funkcioniranje ne pretpostavlja se monopol dravne sile. Poslove obavljaju kvalificirani radnici po nadzorom i kontrolom tijela koje ine predstavnici graana. Tako e pridravanje i potivanje pravila u zajednici postati navika, to omoguuje potpuno odumiranje drave.

3

5. TEORETIARI SA AFIRMATIVNIM STAVOM PREMA DRAVI (bgh3kmps) BURKE / SCHMIT / GENTILE / PARETO / MOSCA / HEIDEGGER / KELSEN / HENNIS HEGEL DRAVNI FILOZOF- glorificira dravu- drava je, uz obitelj i drutvo, oblik objektivnog duha u kojima pojedinac ivi te im se mora nuno i pokoravati. Drava je hod Boji po svijetu. U analizi drave nastojao je pokazati kako se svjetska povijest razvija napredovanjem u svijesti o slobodi. Prva dravna forma je despotizam, druga demokracija i aristokracija a trea monarhija. U isonim je dravama (orijentalne despocije) samo jedna osoba bila slobodna i to vladar, u starome Rimu samo nekolicina je bila slobodna, dok su u Germanskom plemenu svi slobodni. To je prema Hegelu put kojie je povijest prela od robovlasnikog drutva ka drutvu u kojem je svaki ovjek slobodan uz konkluziju da je Azija poetak svijetske povijesti a Europa kraj. Uveo je i pojam LUKAVOST UMA tumaivi njime injenicu da su pojedinci samo s