university mreŽa grad vlada kantona idea ... 2018 mcp.pdfmak dizdar, a veliki miroslav krleža...
TRANSCRIPT
1
PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo
znanja iz kulture kod građana,
posebno kod mladih ljudi.
PODCILJEVI:
Predstaviti BiH kao eminentnu
kulturnu sredinu
Prezentirati kulturu BiH mladima iz
cijele BiH
Potaći inovativan pristup
prezentiranju kulture BiH među
mladima iz različitih lokalnih
zajednica
PROJEKT:
MLADI ČUVAJU KULTURNO
NASLIJEĐE BiH
SADRŽAJ:
SADRŽAJ
O PROJEKTU 1
UVOD 2
SLIKE MOG DJETINJSTVA 3
O KULTURNOM NASLIJEĐU
BIH
4
VIRTUALNA ŠETNJA KROZ
STARO SARAJEVO
6
KONJIC ZA TURISTE 8
TEŠANJ 13
MOSTAR – RAJ ZA TURISTE 14
RAZMIŠLJANJA MLADIH O
KULTURNOM NASLIJEĐU
15
PJESMOM DA TI KAŽEM 17
2
Sa početkom godine, počinje nam i druženje kroz
projekat MLADI ČUVAJU KULTURNO NASLIJEĐE BiH koji
finansira Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine.
Kroz online aktivnosti debatanti će razmjenjivati argumente i
diskutirati o različitim tezama vezanim uz kulturno naslijeđe Bosne i
Hercegovine. Rasprostranjenost debate kroz debatne klubove
omogućava široku lepezu mladih iz svih krajeva Bosne i
Hercegovine. Uistinu se svi raduju da će moći razgovarati i
promoviratikulturnonasljeđesvojih lokalnihzajednica.
Kroz webinare „Ovo je moja/naša kulturna baština“
ćemo zajedno učiti o kulturnoj baštini Bosne i
Hercegovine o kojoj se uistinu ima mnogo toga za
prikazati.
U svakom broju debatnih novosti mi ćemo dati
osnovne inforamcije o gradovima, a na debatantima
je da predstave dodatna bogatstva svojih gradova.
Vjerujemo da ćemo na kraju imati lepezu bogatstava i
ljepota kojima ova zemlja obiluje.
Pa krenimo zajedno na ovo edukativno putovanje:
UVOD
UMIHANA
HADŽI
JUSUFOVA
Umihana hadži
Jusufova
na Vrbasu đugum
ostavila
na đugumu fesić s
dukatima;
jemeniju na vrhu
svezala,
a papuče k vodi
okrenula
da svak’ misli da se
utopila.
Sva gospoda k vodi
dolazila,
niko ne smje u Vrbas
skočiti
osim jednog deli
Ibrahima.
Kad se nešto iza grma
javlja:
– Ne budali, deli
Ibrahime,
nisam bolan, u Vrbas
skočila
Već sam bijelo lice
umivala
da ga ljubi deli
Ibrahime.
3
Ne znam kako, ali uvijek kada se spomene kulturno
naslijeđe u mojoj glavi nižu se slike mog djetinjstva.
Nakon toliko godina, one su još uvijek tako žive. Čak i
mirisi ljeta i glasovi ljudi oko mene tako su stvarni.
Slike mog djetinjstva vezane su uz zelenilo rijeke Vrbas.
Mogla bih vam ja sada pisati važne geografske
pojmove vezane uz rijeku Vrbas. Da je ona pritka Save
da je duga beskrajno mnogo kilometara (250 km) i da
nastaje na Zec planini podno Vranice. Da ima svoje
pritoke Vrbanju, Plivu i Ugar, ali sve to je manje važno
od radosti i uspomena koji nas Vrbas u svakom
druženju sa njim ispuni.
Njegova specifična razigrana smaragdno zelena boja
neponovljivi je ukras grada. Ponekad se čini da je sve
oko rijeke obojeno u zeleno samim njenim odsjajem.
Nad rijekom se nadvija Zeleni most. Danas on jedva
da se drži za obe strane obale, ali nekada ranije on je
bio glavno šetalište, ali i mjesto za skakanje onih
najhrabrijih. Rijeka Vrbas silovita, a u isto vrijeme
potpuno nježna. Brza i nepredvidiva bila je prostor za
plivanje onih iskusnijih, a djeca su svoje prve plivačke
korake pravili pod budnim okom odraslih.
Svakome od nas najveća radost je bila plovidba
dajakom koji je tako karakterističan upravo za Vrbas.
To je dugi čamac poput kanua koji se kreće
zahvaljujući dugoj dršci kojom spretni veslač odguruje
čamac od rječno dno. Vožnje su uvijek pratile
pustolovne priče odraslih a djeca su šutke posmatrala
okolinu i slušala cvrkut ptica. I danas kada pređem
Zelenim mostom uvijek mi se te slike vraćaju i možda to
i nije važno, ali za mene je to jedan cijeli skup naslijeđa
kulture koji nosim u sebi.
Anesa Vilić
SLIKE MOGA DJETINJSTVA Dajak u slici
4
Bosna i Hercegovina je zemlja dugog i sadržajnog
historijskog pamćenja. Cijeli gradovi su živa
spomenička baština minulih vremena, primjerice –
Jajce, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Vranduk, Počitelj,
Prusac, Mostar, Sarajevo, Tešanj, Maglaj, Gradačac,
Stolac i drugi.
Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička
bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima
kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su
lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su
registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po
standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-
restauratorske zahvate.Bosna i Hercegovina je zemlja
dugog i sadržajnog historijskog pamćenja. Cijeli
gradovi su živa spomenička baština minulih vremena,
primjerice – Jajce, Kraljeva Sutjeska, Bobovac,
Vranduk, Počitelj, Prusac, Mostar, Sarajevo, Tešanj,
Maglaj, Gradačac, Stolac i drugi.
Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička
bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima
kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su
lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su
registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po
standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-
restauratorske zahvate.
Ako bismo tražili autentičan simbol ove zemlje,
vjerovatno bi to bio stećak – artefakt samonikle
bosanske kultne umjetnosti. Stećci u prvom redu
obilježavaju počivališta mrtvih . Na tim masivnim
kamenovima , na njihovim reljefnim crtežima i u
njihovim lapidarnim zapisima sadržani su simboli
jednog preminulog života. Stećaka ima diljem Bosne i
Hercegovine, a u Radimlji kod Stoca ima ih toliko da
čine jedinstvenu nekropolu ove vrste u svijetu.
O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHDa je meni
sunce biti
Da je meni sunce biti,
cijeli svijet bih
obasjao.
Sunce da je meni biti
svih bih žarom ogrijao.
Da je meni sunce biti,
nigdje ne bi bilo zime.
Sunce da je meni biti
grijao bih i Eskime.
Da je meni sunce biti
plovio bih iznad mora.
Sunce da je meni biti,
jutru ja bih bio zora.
Da je meni sunce biti
svjetlo ja bih svima
bio.
Sunce da je meni biti,
led bih mržnje otopio.
Kuzman Landeka
5
RARITETNE KNJIGE
U Zemaljskom muzeju se, kao njegov možda najvredniji
eksponat, čuva Hagada, jedna od najljepših knjiga
svoje vrste u svijetu. To je hebrejski rukopisni iluminirani
kodeks na istanjenoj koži, nastao koncem XIV ili
početkom XV stoljeća u Španjolskoj.
Veoma su vrijedni primjeri bosanskohercegovačke
književne baštine Hvalov Zbornik, Hrvojev Misali drugi
drevni spisi crkvenog karaktera.Gazi Husrev-begova
biblioteka je u posjedu iznimno vrijednog kaligrafskog
prepisa Kur'ana, koji je ukrašen bogatim
ornamentalnim elementima. Ovaj jedinstveni književni
spomenik Biblioteci je poklonio veliki vezir Turskog
carstva i dobrotovor, porijeklom iz ovih krajeva,
Mehmed-paša Sokolović.
http://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/kultura/kul
turno_nasljedje/?id=245
Zahvalni ljudi
Ako u noći pronađeš
tugu,
pokaži joj jutro, pruži
joj ruku.
Na hridi ako ugledaš
brod,
vrati mu nadu, pokaži
svod.
Ako na obali
pronađeš zvijezdu,
vrati je moru i njenom
gnijezdu.
Kroz prozor ako ne
čuješ ptice,
na grane razapni
toplije žice.
Zahvali svemu što
stvori vjera,
pokaži nevjeri što je to
mjera.
Ohrabri strahove,
zauzdaj ljutnju,
pričaj o ljubavi, ne
hrani šutnju.
Osjeti svakog tko
prođe kraj tebe,
prihvati teret, ne štedi
sebe.
Zahvali i slušaj! Voli i
budi!
Jer tako rastu hrabri
ljudi!
Natali Šarićt
6
Sarajevo u slikama...
SARAJEVO - Prezentacija projekta "Interaktivna
maketa Sarajeva iz osmanskog perioda" upriličena je
danas u Muzeju Sarajeva, a u cilju omogućavanja
posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do
osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te
građevine i saznavanje o njihovoj historiji putem
digitalnih priča.
Maketa je remek-djelo poznatog autora Huseina
Karišika. Maketa je velikih dimenzija i zaštićena
staklenim pločama te je veoma teško na njoj
pokazati neki objekat koji je od interesa za pojedine
posjetioce.
Amra Madžarević, direktor Muzeja, kazala je za AA
da je jedan od najatraktivnijih eksponata u stalnoj
postavci u Brusa Bezistanu, a koja priča o istoriji
grada je svakako maketa starog Sarajeva, koju je
izradio Husein Karišik, a prema istorijskim adekvatnim
podacima istoričara Hamdije Kreševljakovića.
"Ta maketa predstavlja izgled Baščaršije do 1878.
godine. Naravno, od tada do sada došlo je do
izvjesnih promjena na Baščaršiji ali svi ovi
monumentalni objekti su sačuvani i do danas. Naša
maketa je najposjećenija i često se dešava da naši
kustosi ne mogu objasniti svim posjetiocima u isto
vrijeme koje su to atraktivne lokacije na ovoj maketi,
a svaka od njih je spomenik kulture za sebe", kazala
je Madžarević.
Prema njenim riječima, problem je riješen uz pomoć
interaktivne prezentacije makete. Projekat je
realizovala Laboratorija za kompjutersku grafiku
Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu - Sarajevo
Graphics Group u saradnji sa kompanijom "Visual
Dimension" iz Belgije.
VIRTUELNA ŠETNJA KROZ STARO SARAJEVO
7
Sarajevo u slikama...
Pored makete postavljen je interaktivni set-up na
čijem ekranu se nalazi 3D model makete sa info
tačkama za pojedine objekte. Umjesto pokazivanja
objekata na fizičkoj maketi, kustos ili posjetilac
Muzeja može kliknuti na info tačku postavljenu na
objekat od interesa i otvoriti panel sa fotografijama
objekta i osnovnim informacijama o njemu.
"Svaki posjetilac može sam da odabere objekat za
koji ga zanimaju podaci na našem i engleskom jeziku
i da sazna najznačajnije podatke o tim objektima",
dodala je Madžarević.
Selma Rizvić, profesor na Elektotehničkom fakultetu u
Sarajevu, kazala je da je ideja da se omogući
kustosima Muzeja Sarajeva i posjetiocima da se lakše
snađu na maketi koja je izložena u Muzeju.
"Kao što vidite, maketa je ograđena staklenim
pregradama, radi zaštite, i na njoj je nemoguće
pokazati neki objekat. Mi smo kreirali 3D prezentaciju
ove makete sa info tačkama na pojedinim
značajnim objektima tako da se, umjesto na maketi,
može pokazati na ekranu", ispričala je Rizvićeva.
Mišljenja je da će
ovaj objekat olakšati
rad kustosima ali i
poboljšati
posjetiocima iskustvo
u njihovoj posjeti
Muzeju.
Ova aplikacija je samo početak nadgradnje
izložbene postavke Muzeja Sarajeva. Planirano je da
se sa maketom povežu interaktivni 3D modeli
pojedinih značajnih građevina koji bi omogućili
posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do
osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te
građevine i saznavanje o njihovoj istoriji putem
digitalnih priča.
U pripremi je i virtuelni model Tašlihana.
Izvor:
http://www.nezavisne.com/ma
gazin/zanimljivosti/Virtuelna-
setnja-kroz-staro-
Sarajevo/305344
8
Konjic je smješten u centralnom dijelu Bosne i
Hercegovine, na sjeveru planinske Hercegovine, u
kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća
Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u sastavu
Hercegovačko-neretvanske županije. To je prostorno
najveća Općina u FBiH, površine 1.386,6 km2, u
kojem živi oko 34.000 stanovnika. Pruža mnogobrojne
turističke zanimljivosti i nezaboravne trenutke
uživanja.
Kulturno-historijsko naslijeđe
Kulturno-historijsko naslijeđe naslijeđe općine Konjic je
izuzetno bogato, posebno spomenici iz srednjeg
vijeka, tj. nekropole stećaka i utvrđenja, te ostaci
srednjovjekovnih gradova i sakralnih objekata,
prohujalih imperija i najnovijih materijalnih i pisanih
ostataka.
Stećci, bosanski nadgrobni spomenici,
najsnažnija su kulturna i umjetnička
pojava srednjovjekovne Bosne, biljeg
jednog vremena i prostora ”U
stećcima je tajna Bosne”, rekao je
Mak Dizdar, a veliki Miroslav Krleža
”Neka oprosti gospođa Evropa,
samo Bosna ima spomenike.
Stećke”. O historijskim zbivanjima, narodnom životu i
običajima, o značajnim događajima, ljudima i
legendama svjedoče i pričaju oko 3.500 stećaka na
skoro 150 registrovanih nekropola, čime Konjic
spada u red općina sa najvećim brojem nekropola u
Bosni i Hercegovini i Regiji.
Na žalost, mnogi lokaliteti su često na izuzetno
strateškim položajima i u naučnom pogledu izuzetno
važni, ali teško pristupačni (Bahtijevica - Dabića
poljana, Čičevo, Ježeprasina, Ocrkavlje, Visočica -
Poljice i Veliko jezero, Gorani, Blace i dr.). Na mnogim
nekropolama, na kojima su nikla kasnije groblja,
uočava se da se stećci utapaju u ta groblja (Džepi,
Mokro, Donje selo, Blace, Zaslivlje, idr.).
KONJIC ZA TURISTE
Neka oprosti gospođa
Evropa, ona
nema spomenike
kulture. Pleme Inka
u Americi ima
spomenike, Egipat ima
prave spomenike
kulture.
Neka oprosti gospođa
Evropa samo
Bosna ima spomenike.
Stećke.
Šta je stećak?
Oličenje gorštaka
Bosanca!
Šta radi Bosanac na
stećku?
Stoji uspravno! Digo
glavu, digo ruku!
Ali nigdje, nigdje,
nikada, niko nije
pronašao stećak na
kome Bosnac kleči ili
moli.
Na kome je prikazan
kao sužanj.
Miroslav Krleža
Bosanac na
stećku
9
Naglašene aktivnosti općine Konjic na inventarizaciji spomenika kulturne baštine
rezultirale su i proglašenjem nacionalnih spomenika u općini Konjic, kojih do danas ima
ukupno devetnaest. Na žalost, veliki broj spomenika je vremenom nestao, a sa njihovim
nestankom Konjic, kao i svaka sredina, je ostao bez dijela svoje prošlosti, bez svjedoka na
minula vremena.
Malo je gradova u Bosni i Hercegovini i šire koji se mogu pohvaliti tako burnom i dugo
pisanom historijom, sa mnogobrojnim nalazima iz rimskog perioda i srednjeg vijeka,
izuzetno važan saobraćajni čvor u osmanskom periodu i usputna stanica na putu
carigradskog druma prema moru, jedan od najačih centara bosanske crkve u XV
stoljeću, grad koji je povezivao i činio sponu između Bosanskog i Hercegovačkog
sandžaka. Konjic, jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini. Arheološki tragovi
vode nas četiri hiljade godina unazad, a usputna karavanska postaja i mjesto razmjene
dobara u širim relacijama Balkana svakako je još od vremena Rimljana, od prvih vjekova
nove ere. Ako uzmemo u obzir stare srednjovjekovne gradove, kojih je na 250 kvadratnih
kilometara oko Konjica bilo 14, sa 34 srednjovjekovne crkve i oko 150 nekropola sa skoro
4.160 stećaka, onda se iz toga može zaključiti da je ovo područje bilo prilično naseljeno
u srednjem vijeku. Tu su živjeli imućni feudalci, koji su pravili srednjovjekovne gradove,
crkve i stećke. Vjerovatno je to bogatstvo dolazilo od stoke i voća, koje je prodavano
Dubrovčanima.
Prvi pisani pomen Konjica, potiče od 16. juna 1382. godine, kada se pominje jedna
trgovačka karavana koja je išla preko Konjica u Dubrovnik, a iste godine ga pominje i
istoričar Jiriček. To je bilo vrijeme razvoja trgovačkog prometa između Dubrovačke
republike i unutrašnjosti. Dakle, Konjic je nastao u srednjem vijeku kao pogranična varoš
humske države, na važnom putu koji je povezivao Bosnu sa Dubrovnikom. U srednjem
vijeku u Konjicu je bila carinarnica. Sandalj Hranić, veliki vojvoda bosanskog kraljevstva,
koji je podigao grad Vrabač na sedlu koje veže Paklenicu sa Borašnicom, držao je Konjic
sve do svoje smrti 1435. godine. Njegov nasljednik je bio Stjepan Vukčić – Kosača, a
1454. godine na ove prostore dolaze Osmanlije.
Pored karavanskih puteva Turci su podizali hanove i karavansaraje, na udaljenosti
jednog od drugog oko 4 sata hoda. Hanovi su služili za prenoćište putnika, kiridžija i
njihovih karavana, ali i trgovalo se u njima. Dakle, od 1462. godine do prvih decenija
XVIII stoljeća nema skoro ni jednog značajnijeg mjesta bez hana. U XIX stoljeću u Konjicu
se nalazilo nekoliko hanova. Na desnoj obali Neretve, kod kamenog mosta, nalazio se
Begtaševića han, na Suhom dolu je bio Mušančića han, u Konjicu su bili i: Šuplji han,
Jurića han, Golubovića han (na prostoru franjevačkog samostana), Bubalov han na
lijevoj obali Neretve, Ljubušića han, Alagića i Džumhurov han. U XVIII stoljeću Konjic
doživljava nagli pad, uzrokovan pojavom kuge i velikim pomorom stanovništva.
10
NACIONALNISPOMENICIOPĆINEKONJIC
HISTORIJSKOPODRUČJENEKROPOLASASTEĆCIMAUSELUČIČEVO
Nacionalnispomenikčine:
a) nekropola sa 90 stećaka na likalitetu Kaursko groblje; b) nekropola
sa četiri stećka na lokalitetu Glavica; c) osamljeni grob sa stećkom,
smještennaprilaznomputukanekropoliKaurskogroblje
HISTORIJSKO PODRUČJE –NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA LOKALITETU
OGRADA (VLAH) istočno od sela Čičevo
Nacionalni spomenikčini 16 grobova sa stećcima (15 sanduka i jedan
visoki sljemenjak), a nekropola se nalazi na nadmorskoj visini od 744 m
nalokalitetuudaljenomoko2,5kmupravcuistokaodselaČičevo.
KULTURNI KRAJOLIK –SELO LUKOMIR (GORNJI LUKOMIR)
Nacionalni spomenikčineobjekti smješteniuseluLukomir (96 objekata,
od čega 46 stambenih objekata, 49 gospodarskih objekata i objekat
bivše škole), nekropola sa 18 stećaka na lokalitetu Vlaško groblje i
nekropolasadevetstećakanalokalitetuJezerine.
DVA STEĆKA NA LOKALITETU „GROMILE“ U RAČICI
U zaseoku Račica, koje je od Konjica udaljeno oko 20
km zračne linije u pravcu jugoistoka, neposredno uz
lokalni put, na lokalitetu „Gromile“, smještena su dva
stećka u formi sljemenjaka sa postoljima. Ova dva
stećka su karakteristična što ne spadaju u grupu
niskih sljemenjaka, koji se prema postolju sužavaju. Naime, pomenuti
stećci su rađeni tako da su izuzetno visoki, uski i prema postolju se
proširuju.
KULTURNI PEJZAŽ BLATAČKO JEZERO SA DIJELOM KANJONA RIJEKE
RAKITNICE, PRAHISTORIJSKIM GROBNIM GOMILAMA, NEKROPOLAMA
SA STEĆCIMA I NIŠANIMA, NASELJE BLACA
Nacionalni spomenik čine: Blatačko jezero sa okolnim pejzažom
površine 2 hektara i dijelom kanjona Rakitnice; Četiri prahistorijske
grobne gomile i nekropola sa 15 stećaka na lokalitetu Kosan-krst;
Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa 12 stećaka na lokalitetu Viš
stijena; Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa tri stećka na
lokalitetu Bubaluša; Nekropola sa osam stećaka na lokalitetu Kod
Čekića; Prahistorijska grobna gomila i osamljeni stećak na lokalitetu
Komadinov do; Nekropola sa sedam stećaka na prostoru aktivnog
pravoslavnog groblja i nekropola sa devet nišana u blizini lokaliteta
Komadinovdo.
NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI SREDNJOVJEKOVNE CRKVE NA
LOKALITETU „CRKVINA“ U RAZIĆIMA
Nacionalni spomenik čini arheološko područje – ostaci srednjo-
vjekovne crkve i nekropola sa 104 stećka smještenih na desnoj obali
rijekeNeretve.
Konjic u slici
11
NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI CRKVE GRČKA GLAVICA U ZASEOKU
BISKUP U GLAVATIČEVU
Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema
jugoistoku. Pored makadamskog puta na omanjem uzvišenju pod
nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima.
Pomenuta nekropola se sastoji od 172 stećka i velikog broja grobova bez
spomenika, na površini od 1700 kvadratnih metara. Na ovoj nekropoli se
nalaze iostaci jednecrkvečiji jenastanakmogućeokvirnodatiratiuXII iliXIII
stoljeće.
ARHEOLOŠKI SPOMENICI -STEĆCI U PARKU NA VARDI ISPOD
DRUŠTVENOG DOMA U KONJICU
Uz most Jurija Gagarina, koji je dio magistralnog puta za Mostar, u centru
Konjica, na lijevoj obali Neretve, lokalitetu Varda ispod Društvenog doma, u
okviru uređenog parka izloženi su kameni spomenici. Od toga je osam
nadgrobnihspomenika izantičkog i5 stećaka iz srednjovjekovnogperioda
i jedan nišan prelaznog oblika iz ranog doba osmanske vladavine. Svi
spomenici su sa lokaliteta u Lisičićima i Ostrošcu, tj. sa područja koja su
potopljenaizgradnjombraneuJablanici inastankomJablaničkog jezera.
KAURSKO GROBLJE NA BORCIMA
Selo Borci, udaljeno dvadesetak kilometara jugoistočno od Konjica.
Nekropola sa 121 nadgrobnim spomenikom smještena je na malom
uzvišenju uz sami put. Sa istočne strane puta diže se kosa na čijem se vrhu
nalazi prahistorijska gradina. Arheološki nalazi iz starijeg i mlađeg željeznog
doba svjedoče da je područje Boraka bilo naseljeno već od prahistorije.
Većutodobaovimlokalitetom jeprolazio karavanskiput.Međustećcima
leže i tri okrnjena miljokaza ovdje upotrebljena kao nadgrobni spomenici.
Inače, vrijedno je napomenuti kako je glavna rimska cesta išla pravcem:
Narona – Dubrave - Nevesinjsko polje - Konjic i na toj maršuti su inače
evidentirani mnogobrojni miljokazi, od kojih su neki korišteni i kao nišani-
bašluci.
KAURSKO GROBLJE -NEKROPOLA STEĆAKA U VRBLJANIMA
Selo Vrbljani nalazi se oko devet kilometara sjeverno od Konjica, u slivu
rijeke Trešanice i to u brdima iznad desne, zapadne obale rijeke. Lokalitet
Kaurskog groblja, sa skoro 200 stećaka raspoređen je na površini od skoro 4
dunuma. Njihovi ukrasi su: dvostruka spirala, polumjesec, kružni vijenac,
arkade, rozete, te ljudske figure-čovjek na konju, pored konja, čovjek sa
štitom i mačem, štapom. Jedan od ovih stećaka reproduciran je u
Enciklopediji likovnih umjetnosti i svakako spada među prvorazredne
spomenikesvojevrste.Međuovim stećcimanalazise i jedanrimskimiljokaz
sa nekoliko klesanih kamenih blokova rimske provincijencije. Iako leži u
sekundarnom položaju, ovaj miljokaz služi kao dokaz da je ovdje prolazila
trasa komunikacije koja je povezivala južnu Dalmaciju i Hercegovinu sa
srednjomBosnoidaljePodunavljem.
Konjic u slici
12
ČARŠIJSKA, JUNUZ-ČAUŠEVA DŽAMIJA
Nalazi se u staroj konjičkoj čaršiji, u
neposrednoj blizini Starog mosta. Ova
džamija je vjerovatno najstarija i, prema
poziciji u urbanom tkivu naselja, najznačajnija
džamija u Konjicu. Prema tradiciji, gradnja
ovog objekta se pripisuje izvjesnom
Junuzčaušu, a datira se u XVI stoljeće
STARA DŽAMIJA U GORNJOJ MAHALI U SEONICI
Seonica je udaljena od Konjica 30 km prema jugozapadu,
a od Ostrošca 12 km prema sjeveru, smještenoj u kanjonu
rječice Seončice. U Seonici su nekada živjele čuvene i
bogate begovske porodice koje su posjedovale velike
zemljišne posjede: Begimanovići, Delići, Glavovići, Slomići,
Pašalići, Begete, Buturovići, Hasagići, Alajbegovići.
FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA sv. IVANA KRSTITELJA U
KONJICU
Nalaze se u samom središtu grada Konjica,
na desnoj obali Neretve, ispod brda
zvanog Vrtaljica, na lokalitetu u čijoj blizini
su izgrađeni prvobitni samostan i crkva
sredinom XIV stoljeća. Objekte graditeljske
cjeline čine: samostalna Crkva sv. Ivana
Krstitelja, samostalna zgrada, tri pomoćna objekta
(vjeronaučne prostorije-dvorane) i pokretno naslijeđe.
Zgrada današnjeg samostana izgrađena je 1939-1940.
godine, a crkva sv. Ivana Krstitelja je građena duži
vremenski period, u etapama. Objekat crkve je građen u
periodu 1895.-97. godine, enterijer crkve završen 1909.
godine, a zvonik je sagrađen 1919. godine. Objekat crkve
nije izveden prema originalnom projektu koji je uradio
arhitekta Josip Vrancaš iz Mađarske, koji je predstavljao
jednog od najznačajnijih graditelja svog vremena na
području Bosne i Hercegovine.
REPOVAČKA DŽAMIJA U KONJICU
Repovačka džamija u Konjicu je jedina
džamija smještena na desnoj obali Neretve,
na povišenom platou iznad ulice, u
neposrednoj blizini Starog kamenog mosta.
Specifičnost ove džamije se očituje u nedostatku tipičnih
elemenata partera džamije i smještaju džamije na
povišenoj platformi koja dominira trgom.
Izvor:
http://www.itinereri.com/baze/
Baza_bih_prirodno_kulturno_
nasljedje.pdf
Konjic u slici
13
Kada vam neko spomene Tešanj, vjerovatno odmah
pomislite na poznatu tešanjsku vodu. Odlična voda.
Dobitnik brojnih nacionalnih i internacionalnih
priznanja. Međutim, voda je samo jedan od primjera
kojim se može pohvaliti ova bosanskohercegovačka
Općina.
U Tešnju se nalazi čak 17 stranih kompanija koje
upošljavaju čak 25% radne snage Općine. Prema
drugim statistikama u Tešnju su zabilježene i najniže
stope nezaposlenosti u BIH.
U vremenu kada mnogo mladih želi otići iz BiH, Tešanj
radi na tome da zaustavi odlazak mladih kroz različite
stipendije. Osim toga postoje i projekti kojima se
podržava inventivnost mladih i njihove poslovne ideje.
U Općini Tešanj su i ekološki osviješteni jer je popularno
sakupljanje PET ambalaže među mladima koji kroz ovu
aktivnost uspijevaju zaraditi novac i za odlazak na
ekskurziju.
Ljudi koji imaju sreću da žive u Tešnju kažu da „ko želi
da radi, može naći posao“ ali isto tako kažu da su ljudi
često nezainteresirani za rad. „Ljudi misle da mogu
odmah imati direktorsku platu iako nemaju niti dana
radnog iskustva. Nije važno da li se radi o fakultetski
obrazovanim osobama ili srednjoškolcima. U pogledu
odabira zaposlenja, više su izbirljive osobe koje imaju
fakultetsku diplomu. Ovo je samo donekle razumljivo.
Naravno da svi trebamo stremiti ka dobivanju što
boljeg posla, ali očekivati da odmah nakon završetka
studija budemo direktori sa enormnim platama je
apsurdno.“
Nama se čini da je u Tešnju dovoljno htjeti raditi da
biste dobili posao. Pa, evo i teme za razmišljanje, za
mlade, kako bi ostali vjerni svome bh. Naslijeđu da
zasuču rukave i počnu raditi u – Tešnju.
Tešanj
Tešanjska tvrđava -
Gradina
Slikom kroz Tešanj
14
Čini nam se da je
nemoguće govoriti o
kulturnom naslijeđu BiH
ukoliko, a ne govoriti o
Mostaru. Mostar je najveći
grad u Hercegovini, a drugi
u zemlji, poslije Sarajeva.
Pripada Hercegovačko-
neretvanskom kantonu,
jednom od deset kantona
u Federaciji Bosne i
Hercegovine, u kojem živi oko 270.000 stanovnika.
Grad je nastao oko Starog mosta, koji je 1566.
godine sagradio Mimar Hajrudin, učenik Sinana, za
vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog.
Grad karakterizira spajanje i suživot četiri religije ovih
prostora – islam, katoličanstvo, pravoslavlje i
judeizam – što je najvećim dijelom razlog njegove
tolike privlačnosti.
Mostar je vrlo značajno turističko odredište koje svake
godine posjećuju turisti iz cijeloga svijeta. Osim po
kulturno-historijskim građevinama, poznat je i po
tradicionalnim skokovima sa Starog mosta, koji se
održavaju svake godine. Osobe koje su imale
hrabrosti da skoče sa ovog mosta kažu da je skok
poput leta i da pogled u Neretvu umiruje svaki strah.
A Mostarci koji su skakali sa Mosta kažu da nije pravi
Mostarac onaj ko nije skočio sa Starog Mosta.
Mi nećemo provjeravati istinitost navoda o
skokovima sa jednog od najpoznatijih mostova u BiH,
ali ćemo reći da Mostar itekako trebate posjetiti i
obići brojne građevine koje su melem za oči svakog
putnika namjernika.
MOSTAR – RAJ ZA TURISTE
Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj baštestaroga imama;
Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.
Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kad se šeće i plećima kreće...
Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...
Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina,
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitilavode
Pa po bašti đule zalivatiode;
S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!
Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njome crko'!...
1903.ALEKSA ŠANTIĆ
EMINA
15
Kulturno naslijeđe predstavlja
jedinstvenu i nezamjenljivu
kulturnu vrijednost jednog
naroda, jer, stvarano
generacijama, direktno
ukazuje na društveni, ali i
obrazovni, kulturni pa i
civilizacijski nivo razvoja.
Smatram velikom štetom što
zbog svakodnevnih problema
u našoj državi,vrlo malo
prostora ostaje za razgovor o
nečemu što treba da bude
vrlo važno.
Iz dana u dan se suočavamo sa egzistencijalnim
problemima, možda nesvjesni da se rješenje baš nalazi
u onome što potiskujemo. Uzeti ćemo u obzir da je
Bosna i Hercegovina jedna od najbogatijih zemalja po
kulturnom naslijeđu. Kada bismo se osvrnuli i razmisli da
uložimo nešto u njeno poboljšanje i napredak, da li bi
to dovelo do finansijske moći? Također, brojni turisti
posjećuju našu zemlju zbog njenih prirodnih ljepota i
svega što ona nudi. Kada bismo još dodatno poboljšali
trenutno stanje, turista bi bilo još više. Na taj način,
finansijski bismo se sigurno unaprijedili i stvorili atrakciju
od Bosne i Hercegovine.
Ali, ne. To se ne dešava. Sramno je to što mi o tome ne
vodimo,odnosno ne želimo da vodimo brigu. Zašto?
Sve nam je važnije od toga. Kulturno naslijeđe u našoj
zemlji je na visokom stepenu ugroženosti. Historičari
umjetnosti su registrirali oko 3000 objekata, na kojima
po standardima UNESCO-a treba obaviti
konzervatorsko-restauratorske zahvate. Brojni su
primjeri propadanja spomenika, urušavanja objekata
te nemaran odnos građana prema ovome problemu.
RAZMIŠLJANJA MLADIH O KULTURNOM NASLJEĐU Mostar u slici
Hadži-Kurtova
džamija –Tabačica
Mostar
Tursko kupatilo Mostar
Kriva Ćuprija Mostar
16
Često se zna desiti da grafiti "uljepšavaju" kulturno
naslijeđe, odnosno blago koje ne znamo iskoristiti.
Maglaj, Počitelj, Zvornik, Banjaluka, Mostar, Srebrenik,
Sarajevo, Jajce, Travnik i mnog drugi gradovi Bosne i
Hercegovine nose sa sobom priču o bogastvu koje
smo trebali njegovati i čuvati,a ne ugrožavati. Zatim
zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji ima
tradiciju više od 120 godina, huliganizam koji je
nekažnjiv, stećci koji propadaju.
Osim toga, suočavamo se i sa zloupotrebom kulturne
baštine kao načina za brzo sticanje zarade. Sve to je
porazna činjenica za nas kao ljude koji treba da se
brinu o tome i države koja ne čini ništa. Uskoro ćemo
moći reći da je kulturno naslijeđe blago koje nestaje.
Edna Basara, Donji Vakuf
Mostar u slici
Stari most u Mostaru
Džamija Nesuh-age
Vučjakovića Mostar
Karađozbegova džamija
Mostar
Sahat kula Mostar
17
Kratko smo se znaliU san si se ušunjalaLakoćom vjetra nošenaTako divna i blistavaUklesana u svaki stećakRazličitost svoju prostirešNošena ljubavlju mladihOnih koji samo za ljubav znaju
Nama si dala sveA mi ćemo te čuvatiSvako na svoj načinLjepote tvoje njegovatiE da nam još ljepša budešĐake nove tvojim ljepotamanaučimoEto da i oni znaju kakvu zemljuimaju
PJESMOM DA TI KAŽEM
18
Debatne novosti, br. 1Januar 2018. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina+387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević
UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina
Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTPAnesa Vilić
WEB INFONadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.facebook.
com/groups/13420044
3968/?fref=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.facebook.
com/Debatologija?fref
=ts