university mreŽa grad vlada kantona idea ... 2018 mcp.pdfmak dizdar, a veliki miroslav krleža...

19
IDEA WSDC WIFI UNIVERSITY BURCH MREŽA PRAVDE GRAD SARAJEVO VLADA KANTONA SARAJEVO

Upload: others

Post on 29-Dec-2019

25 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo

znanja iz kulture kod građana,

posebno kod mladih ljudi.

PODCILJEVI:

Predstaviti BiH kao eminentnu

kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu BiH mladima iz

cijele BiH

Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih

zajednica

PROJEKT:

MLADI ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH

SADRŽAJ:

SADRŽAJ

O PROJEKTU 1

UVOD 2

SLIKE MOG DJETINJSTVA 3

O KULTURNOM NASLIJEĐU

BIH

4

VIRTUALNA ŠETNJA KROZ

STARO SARAJEVO

6

KONJIC ZA TURISTE 8

TEŠANJ 13

MOSTAR – RAJ ZA TURISTE 14

RAZMIŠLJANJA MLADIH O

KULTURNOM NASLIJEĐU

15

PJESMOM DA TI KAŽEM 17

2

Sa početkom godine, počinje nam i druženje kroz

projekat MLADI ČUVAJU KULTURNO NASLIJEĐE BiH koji

finansira Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine.

Kroz online aktivnosti debatanti će razmjenjivati argumente i

diskutirati o različitim tezama vezanim uz kulturno naslijeđe Bosne i

Hercegovine. Rasprostranjenost debate kroz debatne klubove

omogućava široku lepezu mladih iz svih krajeva Bosne i

Hercegovine. Uistinu se svi raduju da će moći razgovarati i

promoviratikulturnonasljeđesvojih lokalnihzajednica.

Kroz webinare „Ovo je moja/naša kulturna baština“

ćemo zajedno učiti o kulturnoj baštini Bosne i

Hercegovine o kojoj se uistinu ima mnogo toga za

prikazati.

U svakom broju debatnih novosti mi ćemo dati

osnovne inforamcije o gradovima, a na debatantima

je da predstave dodatna bogatstva svojih gradova.

Vjerujemo da ćemo na kraju imati lepezu bogatstava i

ljepota kojima ova zemlja obiluje.

Pa krenimo zajedno na ovo edukativno putovanje:

UVOD

UMIHANA

HADŽI

JUSUFOVA

Umihana hadži

Jusufova

na Vrbasu đugum

ostavila

na đugumu fesić s

dukatima;

jemeniju na vrhu

svezala,

a papuče k vodi

okrenula

da svak’ misli da se

utopila.

Sva gospoda k vodi

dolazila,

niko ne smje u Vrbas

skočiti

osim jednog deli

Ibrahima.

Kad se nešto iza grma

javlja:

– Ne budali, deli

Ibrahime,

nisam bolan, u Vrbas

skočila

Već sam bijelo lice

umivala

da ga ljubi deli

Ibrahime.

3

Ne znam kako, ali uvijek kada se spomene kulturno

naslijeđe u mojoj glavi nižu se slike mog djetinjstva.

Nakon toliko godina, one su još uvijek tako žive. Čak i

mirisi ljeta i glasovi ljudi oko mene tako su stvarni.

Slike mog djetinjstva vezane su uz zelenilo rijeke Vrbas.

Mogla bih vam ja sada pisati važne geografske

pojmove vezane uz rijeku Vrbas. Da je ona pritka Save

da je duga beskrajno mnogo kilometara (250 km) i da

nastaje na Zec planini podno Vranice. Da ima svoje

pritoke Vrbanju, Plivu i Ugar, ali sve to je manje važno

od radosti i uspomena koji nas Vrbas u svakom

druženju sa njim ispuni.

Njegova specifična razigrana smaragdno zelena boja

neponovljivi je ukras grada. Ponekad se čini da je sve

oko rijeke obojeno u zeleno samim njenim odsjajem.

Nad rijekom se nadvija Zeleni most. Danas on jedva

da se drži za obe strane obale, ali nekada ranije on je

bio glavno šetalište, ali i mjesto za skakanje onih

najhrabrijih. Rijeka Vrbas silovita, a u isto vrijeme

potpuno nježna. Brza i nepredvidiva bila je prostor za

plivanje onih iskusnijih, a djeca su svoje prve plivačke

korake pravili pod budnim okom odraslih.

Svakome od nas najveća radost je bila plovidba

dajakom koji je tako karakterističan upravo za Vrbas.

To je dugi čamac poput kanua koji se kreće

zahvaljujući dugoj dršci kojom spretni veslač odguruje

čamac od rječno dno. Vožnje su uvijek pratile

pustolovne priče odraslih a djeca su šutke posmatrala

okolinu i slušala cvrkut ptica. I danas kada pređem

Zelenim mostom uvijek mi se te slike vraćaju i možda to

i nije važno, ali za mene je to jedan cijeli skup naslijeđa

kulture koji nosim u sebi.

Anesa Vilić

SLIKE MOGA DJETINJSTVA Dajak u slici

4

Bosna i Hercegovina je zemlja dugog i sadržajnog

historijskog pamćenja. Cijeli gradovi su živa

spomenička baština minulih vremena, primjerice –

Jajce, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Vranduk, Počitelj,

Prusac, Mostar, Sarajevo, Tešanj, Maglaj, Gradačac,

Stolac i drugi.

Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička

bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima

kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su

lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su

registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po

standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-

restauratorske zahvate.Bosna i Hercegovina je zemlja

dugog i sadržajnog historijskog pamćenja. Cijeli

gradovi su živa spomenička baština minulih vremena,

primjerice – Jajce, Kraljeva Sutjeska, Bobovac,

Vranduk, Počitelj, Prusac, Mostar, Sarajevo, Tešanj,

Maglaj, Gradačac, Stolac i drugi.

Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička

bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima

kod Zenica i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su

lokaliteti prvog stupnja. Historičari umjetnosti su

registrirali oko 3.000 objekata, na kojima po

standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-

restauratorske zahvate.

Ako bismo tražili autentičan simbol ove zemlje,

vjerovatno bi to bio stećak – artefakt samonikle

bosanske kultne umjetnosti. Stećci u prvom redu

obilježavaju počivališta mrtvih . Na tim masivnim

kamenovima , na njihovim reljefnim crtežima i u

njihovim lapidarnim zapisima sadržani su simboli

jednog preminulog života. Stećaka ima diljem Bosne i

Hercegovine, a u Radimlji kod Stoca ima ih toliko da

čine jedinstvenu nekropolu ove vrste u svijetu.

O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHDa je meni

sunce biti

Da je meni sunce biti,

cijeli svijet bih

obasjao.

Sunce da je meni biti

svih bih žarom ogrijao.

Da je meni sunce biti,

nigdje ne bi bilo zime.

Sunce da je meni biti

grijao bih i Eskime.

Da je meni sunce biti

plovio bih iznad mora.

Sunce da je meni biti,

jutru ja bih bio zora.

Da je meni sunce biti

svjetlo ja bih svima

bio.

Sunce da je meni biti,

led bih mržnje otopio.

Kuzman Landeka

5

RARITETNE KNJIGE

U Zemaljskom muzeju se, kao njegov možda najvredniji

eksponat, čuva Hagada, jedna od najljepših knjiga

svoje vrste u svijetu. To je hebrejski rukopisni iluminirani

kodeks na istanjenoj koži, nastao koncem XIV ili

početkom XV stoljeća u Španjolskoj.

Veoma su vrijedni primjeri bosanskohercegovačke

književne baštine Hvalov Zbornik, Hrvojev Misali drugi

drevni spisi crkvenog karaktera.Gazi Husrev-begova

biblioteka je u posjedu iznimno vrijednog kaligrafskog

prepisa Kur'ana, koji je ukrašen bogatim

ornamentalnim elementima. Ovaj jedinstveni književni

spomenik Biblioteci je poklonio veliki vezir Turskog

carstva i dobrotovor, porijeklom iz ovih krajeva,

Mehmed-paša Sokolović.

http://www.mvp.gov.ba/dobro_dosli_u_bih/kultura/kul

turno_nasljedje/?id=245

Zahvalni ljudi

Ako u noći pronađeš

tugu,

pokaži joj jutro, pruži

joj ruku.

Na hridi ako ugledaš

brod,

vrati mu nadu, pokaži

svod.

Ako na obali

pronađeš zvijezdu,

vrati je moru i njenom

gnijezdu.

Kroz prozor ako ne

čuješ ptice,

na grane razapni

toplije žice.

Zahvali svemu što

stvori vjera,

pokaži nevjeri što je to

mjera.

Ohrabri strahove,

zauzdaj ljutnju,

pričaj o ljubavi, ne

hrani šutnju.

Osjeti svakog tko

prođe kraj tebe,

prihvati teret, ne štedi

sebe.

Zahvali i slušaj! Voli i

budi!

Jer tako rastu hrabri

ljudi!

Natali Šarićt

6

Sarajevo u slikama...

SARAJEVO - Prezentacija projekta "Interaktivna

maketa Sarajeva iz osmanskog perioda" upriličena je

danas u Muzeju Sarajeva, a u cilju omogućavanja

posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do

osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te

građevine i saznavanje o njihovoj historiji putem

digitalnih priča.

Maketa je remek-djelo poznatog autora Huseina

Karišika. Maketa je velikih dimenzija i zaštićena

staklenim pločama te je veoma teško na njoj

pokazati neki objekat koji je od interesa za pojedine

posjetioce.

Amra Madžarević, direktor Muzeja, kazala je za AA

da je jedan od najatraktivnijih eksponata u stalnoj

postavci u Brusa Bezistanu, a koja priča o istoriji

grada je svakako maketa starog Sarajeva, koju je

izradio Husein Karišik, a prema istorijskim adekvatnim

podacima istoričara Hamdije Kreševljakovića.

"Ta maketa predstavlja izgled Baščaršije do 1878.

godine. Naravno, od tada do sada došlo je do

izvjesnih promjena na Baščaršiji ali svi ovi

monumentalni objekti su sačuvani i do danas. Naša

maketa je najposjećenija i često se dešava da naši

kustosi ne mogu objasniti svim posjetiocima u isto

vrijeme koje su to atraktivne lokacije na ovoj maketi,

a svaka od njih je spomenik kulture za sebe", kazala

je Madžarević.

Prema njenim riječima, problem je riješen uz pomoć

interaktivne prezentacije makete. Projekat je

realizovala Laboratorija za kompjutersku grafiku

Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu - Sarajevo

Graphics Group u saradnji sa kompanijom "Visual

Dimension" iz Belgije.

VIRTUELNA ŠETNJA KROZ STARO SARAJEVO

7

Sarajevo u slikama...

Pored makete postavljen je interaktivni set-up na

čijem ekranu se nalazi 3D model makete sa info

tačkama za pojedine objekte. Umjesto pokazivanja

objekata na fizičkoj maketi, kustos ili posjetilac

Muzeja može kliknuti na info tačku postavljenu na

objekat od interesa i otvoriti panel sa fotografijama

objekta i osnovnim informacijama o njemu.

"Svaki posjetilac može sam da odabere objekat za

koji ga zanimaju podaci na našem i engleskom jeziku

i da sazna najznačajnije podatke o tim objektima",

dodala je Madžarević.

Selma Rizvić, profesor na Elektotehničkom fakultetu u

Sarajevu, kazala je da je ideja da se omogući

kustosima Muzeja Sarajeva i posjetiocima da se lakše

snađu na maketi koja je izložena u Muzeju.

"Kao što vidite, maketa je ograđena staklenim

pregradama, radi zaštite, i na njoj je nemoguće

pokazati neki objekat. Mi smo kreirali 3D prezentaciju

ove makete sa info tačkama na pojedinim

značajnim objektima tako da se, umjesto na maketi,

može pokazati na ekranu", ispričala je Rizvićeva.

Mišljenja je da će

ovaj objekat olakšati

rad kustosima ali i

poboljšati

posjetiocima iskustvo

u njihovoj posjeti

Muzeju.

Ova aplikacija je samo početak nadgradnje

izložbene postavke Muzeja Sarajeva. Planirano je da

se sa maketom povežu interaktivni 3D modeli

pojedinih značajnih građevina koji bi omogućili

posjetiocima Muzeja putovanje kroz vrijeme do

osmanskog perioda, virtuelne šetnje kroz te

građevine i saznavanje o njihovoj istoriji putem

digitalnih priča.

U pripremi je i virtuelni model Tašlihana.

Izvor:

http://www.nezavisne.com/ma

gazin/zanimljivosti/Virtuelna-

setnja-kroz-staro-

Sarajevo/305344

8

Konjic je smješten u centralnom dijelu Bosne i

Hercegovine, na sjeveru planinske Hercegovine, u

kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća

Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u sastavu

Hercegovačko-neretvanske županije. To je prostorno

najveća Općina u FBiH, površine 1.386,6 km2, u

kojem živi oko 34.000 stanovnika. Pruža mnogobrojne

turističke zanimljivosti i nezaboravne trenutke

uživanja.

Kulturno-historijsko naslijeđe

Kulturno-historijsko naslijeđe naslijeđe općine Konjic je

izuzetno bogato, posebno spomenici iz srednjeg

vijeka, tj. nekropole stećaka i utvrđenja, te ostaci

srednjovjekovnih gradova i sakralnih objekata,

prohujalih imperija i najnovijih materijalnih i pisanih

ostataka.

Stećci, bosanski nadgrobni spomenici,

najsnažnija su kulturna i umjetnička

pojava srednjovjekovne Bosne, biljeg

jednog vremena i prostora ”U

stećcima je tajna Bosne”, rekao je

Mak Dizdar, a veliki Miroslav Krleža

”Neka oprosti gospođa Evropa,

samo Bosna ima spomenike.

Stećke”. O historijskim zbivanjima, narodnom životu i

običajima, o značajnim događajima, ljudima i

legendama svjedoče i pričaju oko 3.500 stećaka na

skoro 150 registrovanih nekropola, čime Konjic

spada u red općina sa najvećim brojem nekropola u

Bosni i Hercegovini i Regiji.

Na žalost, mnogi lokaliteti su često na izuzetno

strateškim položajima i u naučnom pogledu izuzetno

važni, ali teško pristupačni (Bahtijevica - Dabića

poljana, Čičevo, Ježeprasina, Ocrkavlje, Visočica -

Poljice i Veliko jezero, Gorani, Blace i dr.). Na mnogim

nekropolama, na kojima su nikla kasnije groblja,

uočava se da se stećci utapaju u ta groblja (Džepi,

Mokro, Donje selo, Blace, Zaslivlje, idr.).

KONJIC ZA TURISTE

Neka oprosti gospođa

Evropa, ona

nema spomenike

kulture. Pleme Inka

u Americi ima

spomenike, Egipat ima

prave spomenike

kulture.

Neka oprosti gospođa

Evropa samo

Bosna ima spomenike.

Stećke.

Šta je stećak?

Oličenje gorštaka

Bosanca!

Šta radi Bosanac na

stećku?

Stoji uspravno! Digo

glavu, digo ruku!

Ali nigdje, nigdje,

nikada, niko nije

pronašao stećak na

kome Bosnac kleči ili

moli.

Na kome je prikazan

kao sužanj.

Miroslav Krleža

Bosanac na

stećku

9

Naglašene aktivnosti općine Konjic na inventarizaciji spomenika kulturne baštine

rezultirale su i proglašenjem nacionalnih spomenika u općini Konjic, kojih do danas ima

ukupno devetnaest. Na žalost, veliki broj spomenika je vremenom nestao, a sa njihovim

nestankom Konjic, kao i svaka sredina, je ostao bez dijela svoje prošlosti, bez svjedoka na

minula vremena.

Malo je gradova u Bosni i Hercegovini i šire koji se mogu pohvaliti tako burnom i dugo

pisanom historijom, sa mnogobrojnim nalazima iz rimskog perioda i srednjeg vijeka,

izuzetno važan saobraćajni čvor u osmanskom periodu i usputna stanica na putu

carigradskog druma prema moru, jedan od najačih centara bosanske crkve u XV

stoljeću, grad koji je povezivao i činio sponu između Bosanskog i Hercegovačkog

sandžaka. Konjic, jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini. Arheološki tragovi

vode nas četiri hiljade godina unazad, a usputna karavanska postaja i mjesto razmjene

dobara u širim relacijama Balkana svakako je još od vremena Rimljana, od prvih vjekova

nove ere. Ako uzmemo u obzir stare srednjovjekovne gradove, kojih je na 250 kvadratnih

kilometara oko Konjica bilo 14, sa 34 srednjovjekovne crkve i oko 150 nekropola sa skoro

4.160 stećaka, onda se iz toga može zaključiti da je ovo područje bilo prilično naseljeno

u srednjem vijeku. Tu su živjeli imućni feudalci, koji su pravili srednjovjekovne gradove,

crkve i stećke. Vjerovatno je to bogatstvo dolazilo od stoke i voća, koje je prodavano

Dubrovčanima.

Prvi pisani pomen Konjica, potiče od 16. juna 1382. godine, kada se pominje jedna

trgovačka karavana koja je išla preko Konjica u Dubrovnik, a iste godine ga pominje i

istoričar Jiriček. To je bilo vrijeme razvoja trgovačkog prometa između Dubrovačke

republike i unutrašnjosti. Dakle, Konjic je nastao u srednjem vijeku kao pogranična varoš

humske države, na važnom putu koji je povezivao Bosnu sa Dubrovnikom. U srednjem

vijeku u Konjicu je bila carinarnica. Sandalj Hranić, veliki vojvoda bosanskog kraljevstva,

koji je podigao grad Vrabač na sedlu koje veže Paklenicu sa Borašnicom, držao je Konjic

sve do svoje smrti 1435. godine. Njegov nasljednik je bio Stjepan Vukčić – Kosača, a

1454. godine na ove prostore dolaze Osmanlije.

Pored karavanskih puteva Turci su podizali hanove i karavansaraje, na udaljenosti

jednog od drugog oko 4 sata hoda. Hanovi su služili za prenoćište putnika, kiridžija i

njihovih karavana, ali i trgovalo se u njima. Dakle, od 1462. godine do prvih decenija

XVIII stoljeća nema skoro ni jednog značajnijeg mjesta bez hana. U XIX stoljeću u Konjicu

se nalazilo nekoliko hanova. Na desnoj obali Neretve, kod kamenog mosta, nalazio se

Begtaševića han, na Suhom dolu je bio Mušančića han, u Konjicu su bili i: Šuplji han,

Jurića han, Golubovića han (na prostoru franjevačkog samostana), Bubalov han na

lijevoj obali Neretve, Ljubušića han, Alagića i Džumhurov han. U XVIII stoljeću Konjic

doživljava nagli pad, uzrokovan pojavom kuge i velikim pomorom stanovništva.

10

NACIONALNISPOMENICIOPĆINEKONJIC

HISTORIJSKOPODRUČJENEKROPOLASASTEĆCIMAUSELUČIČEVO

Nacionalnispomenikčine:

a) nekropola sa 90 stećaka na likalitetu Kaursko groblje; b) nekropola

sa četiri stećka na lokalitetu Glavica; c) osamljeni grob sa stećkom,

smještennaprilaznomputukanekropoliKaurskogroblje

HISTORIJSKO PODRUČJE –NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA LOKALITETU

OGRADA (VLAH) istočno od sela Čičevo

Nacionalni spomenikčini 16 grobova sa stećcima (15 sanduka i jedan

visoki sljemenjak), a nekropola se nalazi na nadmorskoj visini od 744 m

nalokalitetuudaljenomoko2,5kmupravcuistokaodselaČičevo.

KULTURNI KRAJOLIK –SELO LUKOMIR (GORNJI LUKOMIR)

Nacionalni spomenikčineobjekti smješteniuseluLukomir (96 objekata,

od čega 46 stambenih objekata, 49 gospodarskih objekata i objekat

bivše škole), nekropola sa 18 stećaka na lokalitetu Vlaško groblje i

nekropolasadevetstećakanalokalitetuJezerine.

DVA STEĆKA NA LOKALITETU „GROMILE“ U RAČICI

U zaseoku Račica, koje je od Konjica udaljeno oko 20

km zračne linije u pravcu jugoistoka, neposredno uz

lokalni put, na lokalitetu „Gromile“, smještena su dva

stećka u formi sljemenjaka sa postoljima. Ova dva

stećka su karakteristična što ne spadaju u grupu

niskih sljemenjaka, koji se prema postolju sužavaju. Naime, pomenuti

stećci su rađeni tako da su izuzetno visoki, uski i prema postolju se

proširuju.

KULTURNI PEJZAŽ BLATAČKO JEZERO SA DIJELOM KANJONA RIJEKE

RAKITNICE, PRAHISTORIJSKIM GROBNIM GOMILAMA, NEKROPOLAMA

SA STEĆCIMA I NIŠANIMA, NASELJE BLACA

Nacionalni spomenik čine: Blatačko jezero sa okolnim pejzažom

površine 2 hektara i dijelom kanjona Rakitnice; Četiri prahistorijske

grobne gomile i nekropola sa 15 stećaka na lokalitetu Kosan-krst;

Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa 12 stećaka na lokalitetu Viš

stijena; Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa tri stećka na

lokalitetu Bubaluša; Nekropola sa osam stećaka na lokalitetu Kod

Čekića; Prahistorijska grobna gomila i osamljeni stećak na lokalitetu

Komadinov do; Nekropola sa sedam stećaka na prostoru aktivnog

pravoslavnog groblja i nekropola sa devet nišana u blizini lokaliteta

Komadinovdo.

NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI SREDNJOVJEKOVNE CRKVE NA

LOKALITETU „CRKVINA“ U RAZIĆIMA

Nacionalni spomenik čini arheološko područje – ostaci srednjo-

vjekovne crkve i nekropola sa 104 stećka smještenih na desnoj obali

rijekeNeretve.

Konjic u slici

11

NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI CRKVE GRČKA GLAVICA U ZASEOKU

BISKUP U GLAVATIČEVU

Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema

jugoistoku. Pored makadamskog puta na omanjem uzvišenju pod

nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima.

Pomenuta nekropola se sastoji od 172 stećka i velikog broja grobova bez

spomenika, na površini od 1700 kvadratnih metara. Na ovoj nekropoli se

nalaze iostaci jednecrkvečiji jenastanakmogućeokvirnodatiratiuXII iliXIII

stoljeće.

ARHEOLOŠKI SPOMENICI -STEĆCI U PARKU NA VARDI ISPOD

DRUŠTVENOG DOMA U KONJICU

Uz most Jurija Gagarina, koji je dio magistralnog puta za Mostar, u centru

Konjica, na lijevoj obali Neretve, lokalitetu Varda ispod Društvenog doma, u

okviru uređenog parka izloženi su kameni spomenici. Od toga je osam

nadgrobnihspomenika izantičkog i5 stećaka iz srednjovjekovnogperioda

i jedan nišan prelaznog oblika iz ranog doba osmanske vladavine. Svi

spomenici su sa lokaliteta u Lisičićima i Ostrošcu, tj. sa područja koja su

potopljenaizgradnjombraneuJablanici inastankomJablaničkog jezera.

KAURSKO GROBLJE NA BORCIMA

Selo Borci, udaljeno dvadesetak kilometara jugoistočno od Konjica.

Nekropola sa 121 nadgrobnim spomenikom smještena je na malom

uzvišenju uz sami put. Sa istočne strane puta diže se kosa na čijem se vrhu

nalazi prahistorijska gradina. Arheološki nalazi iz starijeg i mlađeg željeznog

doba svjedoče da je područje Boraka bilo naseljeno već od prahistorije.

Većutodobaovimlokalitetom jeprolazio karavanskiput.Međustećcima

leže i tri okrnjena miljokaza ovdje upotrebljena kao nadgrobni spomenici.

Inače, vrijedno je napomenuti kako je glavna rimska cesta išla pravcem:

Narona – Dubrave - Nevesinjsko polje - Konjic i na toj maršuti su inače

evidentirani mnogobrojni miljokazi, od kojih su neki korišteni i kao nišani-

bašluci.

KAURSKO GROBLJE -NEKROPOLA STEĆAKA U VRBLJANIMA

Selo Vrbljani nalazi se oko devet kilometara sjeverno od Konjica, u slivu

rijeke Trešanice i to u brdima iznad desne, zapadne obale rijeke. Lokalitet

Kaurskog groblja, sa skoro 200 stećaka raspoređen je na površini od skoro 4

dunuma. Njihovi ukrasi su: dvostruka spirala, polumjesec, kružni vijenac,

arkade, rozete, te ljudske figure-čovjek na konju, pored konja, čovjek sa

štitom i mačem, štapom. Jedan od ovih stećaka reproduciran je u

Enciklopediji likovnih umjetnosti i svakako spada među prvorazredne

spomenikesvojevrste.Međuovim stećcimanalazise i jedanrimskimiljokaz

sa nekoliko klesanih kamenih blokova rimske provincijencije. Iako leži u

sekundarnom položaju, ovaj miljokaz služi kao dokaz da je ovdje prolazila

trasa komunikacije koja je povezivala južnu Dalmaciju i Hercegovinu sa

srednjomBosnoidaljePodunavljem.

Konjic u slici

12

ČARŠIJSKA, JUNUZ-ČAUŠEVA DŽAMIJA

Nalazi se u staroj konjičkoj čaršiji, u

neposrednoj blizini Starog mosta. Ova

džamija je vjerovatno najstarija i, prema

poziciji u urbanom tkivu naselja, najznačajnija

džamija u Konjicu. Prema tradiciji, gradnja

ovog objekta se pripisuje izvjesnom

Junuzčaušu, a datira se u XVI stoljeće

STARA DŽAMIJA U GORNJOJ MAHALI U SEONICI

Seonica je udaljena od Konjica 30 km prema jugozapadu,

a od Ostrošca 12 km prema sjeveru, smještenoj u kanjonu

rječice Seončice. U Seonici su nekada živjele čuvene i

bogate begovske porodice koje su posjedovale velike

zemljišne posjede: Begimanovići, Delići, Glavovići, Slomići,

Pašalići, Begete, Buturovići, Hasagići, Alajbegovići.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA sv. IVANA KRSTITELJA U

KONJICU

Nalaze se u samom središtu grada Konjica,

na desnoj obali Neretve, ispod brda

zvanog Vrtaljica, na lokalitetu u čijoj blizini

su izgrađeni prvobitni samostan i crkva

sredinom XIV stoljeća. Objekte graditeljske

cjeline čine: samostalna Crkva sv. Ivana

Krstitelja, samostalna zgrada, tri pomoćna objekta

(vjeronaučne prostorije-dvorane) i pokretno naslijeđe.

Zgrada današnjeg samostana izgrađena je 1939-1940.

godine, a crkva sv. Ivana Krstitelja je građena duži

vremenski period, u etapama. Objekat crkve je građen u

periodu 1895.-97. godine, enterijer crkve završen 1909.

godine, a zvonik je sagrađen 1919. godine. Objekat crkve

nije izveden prema originalnom projektu koji je uradio

arhitekta Josip Vrancaš iz Mađarske, koji je predstavljao

jednog od najznačajnijih graditelja svog vremena na

području Bosne i Hercegovine.

REPOVAČKA DŽAMIJA U KONJICU

Repovačka džamija u Konjicu je jedina

džamija smještena na desnoj obali Neretve,

na povišenom platou iznad ulice, u

neposrednoj blizini Starog kamenog mosta.

Specifičnost ove džamije se očituje u nedostatku tipičnih

elemenata partera džamije i smještaju džamije na

povišenoj platformi koja dominira trgom.

Izvor:

http://www.itinereri.com/baze/

Baza_bih_prirodno_kulturno_

nasljedje.pdf

Konjic u slici

13

Kada vam neko spomene Tešanj, vjerovatno odmah

pomislite na poznatu tešanjsku vodu. Odlična voda.

Dobitnik brojnih nacionalnih i internacionalnih

priznanja. Međutim, voda je samo jedan od primjera

kojim se može pohvaliti ova bosanskohercegovačka

Općina.

U Tešnju se nalazi čak 17 stranih kompanija koje

upošljavaju čak 25% radne snage Općine. Prema

drugim statistikama u Tešnju su zabilježene i najniže

stope nezaposlenosti u BIH.

U vremenu kada mnogo mladih želi otići iz BiH, Tešanj

radi na tome da zaustavi odlazak mladih kroz različite

stipendije. Osim toga postoje i projekti kojima se

podržava inventivnost mladih i njihove poslovne ideje.

U Općini Tešanj su i ekološki osviješteni jer je popularno

sakupljanje PET ambalaže među mladima koji kroz ovu

aktivnost uspijevaju zaraditi novac i za odlazak na

ekskurziju.

Ljudi koji imaju sreću da žive u Tešnju kažu da „ko želi

da radi, može naći posao“ ali isto tako kažu da su ljudi

često nezainteresirani za rad. „Ljudi misle da mogu

odmah imati direktorsku platu iako nemaju niti dana

radnog iskustva. Nije važno da li se radi o fakultetski

obrazovanim osobama ili srednjoškolcima. U pogledu

odabira zaposlenja, više su izbirljive osobe koje imaju

fakultetsku diplomu. Ovo je samo donekle razumljivo.

Naravno da svi trebamo stremiti ka dobivanju što

boljeg posla, ali očekivati da odmah nakon završetka

studija budemo direktori sa enormnim platama je

apsurdno.“

Nama se čini da je u Tešnju dovoljno htjeti raditi da

biste dobili posao. Pa, evo i teme za razmišljanje, za

mlade, kako bi ostali vjerni svome bh. Naslijeđu da

zasuču rukave i počnu raditi u – Tešnju.

Tešanj

Tešanjska tvrđava -

Gradina

Slikom kroz Tešanj

14

Čini nam se da je

nemoguće govoriti o

kulturnom naslijeđu BiH

ukoliko, a ne govoriti o

Mostaru. Mostar je najveći

grad u Hercegovini, a drugi

u zemlji, poslije Sarajeva.

Pripada Hercegovačko-

neretvanskom kantonu,

jednom od deset kantona

u Federaciji Bosne i

Hercegovine, u kojem živi oko 270.000 stanovnika.

Grad je nastao oko Starog mosta, koji je 1566.

godine sagradio Mimar Hajrudin, učenik Sinana, za

vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog.

Grad karakterizira spajanje i suživot četiri religije ovih

prostora – islam, katoličanstvo, pravoslavlje i

judeizam – što je najvećim dijelom razlog njegove

tolike privlačnosti.

Mostar je vrlo značajno turističko odredište koje svake

godine posjećuju turisti iz cijeloga svijeta. Osim po

kulturno-historijskim građevinama, poznat je i po

tradicionalnim skokovima sa Starog mosta, koji se

održavaju svake godine. Osobe koje su imale

hrabrosti da skoče sa ovog mosta kažu da je skok

poput leta i da pogled u Neretvu umiruje svaki strah.

A Mostarci koji su skakali sa Mosta kažu da nije pravi

Mostarac onaj ko nije skočio sa Starog Mosta.

Mi nećemo provjeravati istinitost navoda o

skokovima sa jednog od najpoznatijih mostova u BiH,

ali ćemo reći da Mostar itekako trebate posjetiti i

obići brojne građevine koje su melem za oči svakog

putnika namjernika.

MOSTAR – RAJ ZA TURISTE

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,

Prođoh pokraj baštestaroga imama;

Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,

S ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,

Stid je ne bi bilo da je kod sultana!

Pa još kad se šeće i plećima kreće...

Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina,

Ne šće ni da čuje lijepa Emina,

No u srebren ibrik zahitilavode

Pa po bašti đule zalivatiode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste

Rasplete joj one pletenice guste,

Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,

A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,

No meni ne dođe lijepa Emina.

Samo me je jednom pogledala mrko,

Niti haje, alčak, što za njome crko'!...

1903.ALEKSA ŠANTIĆ

EMINA

15

Kulturno naslijeđe predstavlja

jedinstvenu i nezamjenljivu

kulturnu vrijednost jednog

naroda, jer, stvarano

generacijama, direktno

ukazuje na društveni, ali i

obrazovni, kulturni pa i

civilizacijski nivo razvoja.

Smatram velikom štetom što

zbog svakodnevnih problema

u našoj državi,vrlo malo

prostora ostaje za razgovor o

nečemu što treba da bude

vrlo važno.

Iz dana u dan se suočavamo sa egzistencijalnim

problemima, možda nesvjesni da se rješenje baš nalazi

u onome što potiskujemo. Uzeti ćemo u obzir da je

Bosna i Hercegovina jedna od najbogatijih zemalja po

kulturnom naslijeđu. Kada bismo se osvrnuli i razmisli da

uložimo nešto u njeno poboljšanje i napredak, da li bi

to dovelo do finansijske moći? Također, brojni turisti

posjećuju našu zemlju zbog njenih prirodnih ljepota i

svega što ona nudi. Kada bismo još dodatno poboljšali

trenutno stanje, turista bi bilo još više. Na taj način,

finansijski bismo se sigurno unaprijedili i stvorili atrakciju

od Bosne i Hercegovine.

Ali, ne. To se ne dešava. Sramno je to što mi o tome ne

vodimo,odnosno ne želimo da vodimo brigu. Zašto?

Sve nam je važnije od toga. Kulturno naslijeđe u našoj

zemlji je na visokom stepenu ugroženosti. Historičari

umjetnosti su registrirali oko 3000 objekata, na kojima

po standardima UNESCO-a treba obaviti

konzervatorsko-restauratorske zahvate. Brojni su

primjeri propadanja spomenika, urušavanja objekata

te nemaran odnos građana prema ovome problemu.

RAZMIŠLJANJA MLADIH O KULTURNOM NASLJEĐU Mostar u slici

Hadži-Kurtova

džamija –Tabačica

Mostar

Tursko kupatilo Mostar

Kriva Ćuprija Mostar

16

Često se zna desiti da grafiti "uljepšavaju" kulturno

naslijeđe, odnosno blago koje ne znamo iskoristiti.

Maglaj, Počitelj, Zvornik, Banjaluka, Mostar, Srebrenik,

Sarajevo, Jajce, Travnik i mnog drugi gradovi Bosne i

Hercegovine nose sa sobom priču o bogastvu koje

smo trebali njegovati i čuvati,a ne ugrožavati. Zatim

zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji ima

tradiciju više od 120 godina, huliganizam koji je

nekažnjiv, stećci koji propadaju.

Osim toga, suočavamo se i sa zloupotrebom kulturne

baštine kao načina za brzo sticanje zarade. Sve to je

porazna činjenica za nas kao ljude koji treba da se

brinu o tome i države koja ne čini ništa. Uskoro ćemo

moći reći da je kulturno naslijeđe blago koje nestaje.

Edna Basara, Donji Vakuf

Mostar u slici

Stari most u Mostaru

Džamija Nesuh-age

Vučjakovića Mostar

Karađozbegova džamija

Mostar

Sahat kula Mostar

17

Kratko smo se znaliU san si se ušunjalaLakoćom vjetra nošenaTako divna i blistavaUklesana u svaki stećakRazličitost svoju prostirešNošena ljubavlju mladihOnih koji samo za ljubav znaju

Nama si dala sveA mi ćemo te čuvatiSvako na svoj načinLjepote tvoje njegovatiE da nam još ljepša budešĐake nove tvojim ljepotamanaučimoEto da i oni znaju kakvu zemljuimaju

PJESMOM DA TI KAŽEM

18

Debatne novosti, br. 1Januar 2018. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts