umijeće vođenja i poticanja motivacije i identifikacije ... · umijeće vođenja i poticanja...

Maribor 06.09.2012. mr.sc. Ivan Pehar 1

Knjižničar u akciji

Umijeće vođenja i poticanja motivacije i identifikacije djelatnika knjižnice

plišani medvjedić

mobitel

e-mail

telefon

turska kava


Sliku lijesa posebno


Uvod/ishodište/pitanja za polemiku Budućnost bibliotekara u vremenu kontaktnih leća,

čipova, “dodirnih tehnologija”, “proširene stvarnosti” (M.Kaku)

Sve je duži popis zanimanja kojima će internet zabiti zadnji čavao u lijes

Zabijaju li internet i recesija zadnji čavao u lijes knjižničara i knjižnice?

“Za 20 godina vaše zanimanje neće postojati, barem ne u obliku u kakvom ga danas radite” (Alvin Toffler)


Uvod Ako želimo ići u akciju za bolju budućnost i

imidž struke, potrebno je dijagnosticirati stanje i odgovoriti na ključno pitanje: kakve promjene knjižničar i knjižnice stvaraju u zajednici? (Durannce, Fischer)

Recesija i depresija otežavaju “našu akciju”, no oni su i prilika za inat, kreaciju, inovaciju, akciju...


Uvod: neuralgične točke struke 1. Vrednovanje knjižničnih usluga: Nije poznat ukupan ekonomski, društveni i obrazovni

doprinos knjižnice lokalnoj zajednici i zemlji (jesu li knjižnice samo trošak ili su i gospodar. potencijal

“Knjižničarska zajednica priča sama sebi” (Fisher i Durannce)

“knjižničari sami moraju napraviti alate vrednovanja utjecaja knjižnica na zajednicu”

postoji mnogo studija slučaja dobre prakse i mnoštvo podataka; nedostaje detaljan opis korištenih metoda, te sistematični izvještaji (Markless i Streatfield)


Uvod: neuralgične točke struke 2. Problemi u zakonodavstvu: nepostojanje Zakona o

knjižnicama (A, D...) i niz problema u postojećim zakonima (RH): ravnatelj narodne knjižnice ne mora biti knjižničar, škol. knjižničari polažu 2 državna ispita, zastarjeli Standardi

3. Revizija studija knjižničarstva; jednodisciplinarnost (suženost?), neuspješnost Bolognskog procesa?, neaktualnost kolegija, teškoće pri zapošljavanju

4. odvojenost znanosti od knjižničarske prakse (da li su mr. i

dr. radovi na razini drugih disciplina?)


Uvod: neuralgične točke struke 5. nedostatno obrazovanje i biranje

rukovodećeg kadra: potrebno cjeloživotno obrazovanje ravnatelja; njihov doprinos struci i znanosti; koje obrazovanje i sve dodatno treba imat rukovoditelj? (uzor: Hannelore Vogt?- spoj znanosti i prakse)


Umijeće vođenja i poticanja motivacije i identifikacije djelatnika knjižnice Pehar I. “Biti dobar rukovodilac biblioteke”. // Organizacija znanja 4(16),

2011: http://home.izum.si/cobiss/oz/ ) polazišta : rastuće tehn. i gospodar. promjene traže promjene i u vođenju - stil se

treba temeljiti na socijalnim i osobnim kompetencijama Proces učenja o međuljudskoj komunikaciji proizvodi pozitivnu klimu i

spremnost za veći učinak i motivaciju suradnika Sve je manje sredstava u javnom financirnju, a promjene istodobno traže

sve veći učinak osoblja u zadovoljavanju povećanih zahtjeva korisnika Istraživanje: u praksi samo 42% rukovoditelja primjenjuje proaktivan stil

(istraživanje Klages,H.),zato o nama; i mi “direktori u akciju” (neinformirani o moder. vođenju, ukorjenjena negat. slika o ljudima, xiy teorija


http://home.izum.si/cobiss/oz/�

Suvremene definicije menađžmenta M je“Umjetnost motiviranja drugih ljudi” M. je “više od motivacije i psihologije” M. “se ne bavi sadašnjošću već oblikovnjem

budućnosti” “M. je umjeće praktičnog rukovođenja profesija” “M.: proces rada s drugima i pomoću drugih u

ostvarenju organizac. ciljeva u promjenljivoj okolici i uz efikasnu uporabu ograničenih resursa”

Umijeće vođenja “produktivnost rada nije odgovornost radnika, ali

rukovoditelja jest.” P. Drucker međuovisnost između kvalitete vođenja, “klime” u

knjižnici i spremnosti suradnika na učinak (studije Gerda Paula i D. Goleman):

povećani zahtjevi prema rukovodstvu (D.Goleman) (Destatis )


Umijeće vođenja: vođenje suradnika ranije i danas Ranije (djelomično i danas) Voditelj knjižnice izdaje “zapovjedi”

“naredbe”“odozgo”bez pogovora) Voditelji su kontrolori Voditelji su individualisti, nedostatak

komunikacije U očima suradnika vođe su

zatvoreni, nedodirljivi i osamljeni Mentalitet:

“To je moje područje, ti radiš za mene, čini što kažem”

Kultura nepovjerenja


• Novo • Menadžer knjižnice je trener • O ciljevima K. se komunicira i argumentira • Voditelji su pomoć i uzor • Voditelji su članovi tima “primus inter

pares”;suradnja i komunikacija se podrazu. • U očima suradnika vođe su otvoreni,

dodirljivi, na njih se može osloniti • Mentalitet:“Ovo područje mi je povjereno.

Odgovoran sam za razvoj potencijala suradnika”

• Kultura povjerenja

Umijeće vođenja: socijal. kompetencije kao temeljna sposobnost voditelja

rukovoditelj mora stvoriti pozitiv. klimu za suradnike kako bi bili što efektniji u radu.

aspekti socijal. kompetencije rukovoditelja: a) psihološku sposobnost za empatiju b) motivacijsku snaga c) sposobnost delegiranja odgovornosti d) komunikacijski talent e) sposobnost za timski rad f) da je u stanju tražiti učinak od djelatnika g) Stil, kojim sposobnosti i potrebe suradnika potiče i u praksi primjenjuje h) uzorno ponašanje


Umijeće vođenja: u struč. literaturi: 4 polja kompetencija rukovoditelja

1. stručne kompetencije (doživotno učenje) 2. metodičke kompetencije (organi.sposobnosti, planiranje, informacij. i

komunik. tehnike, tehnike prezentiranja i moderiranja,vođenje razgovora; Crisand navodi esenc. faktore metodi. kompetencija: analitičko, strukturirano, logičko, kontekstualno i kreativno razmišljanje)

3. osobne kompetencije (unutrašnja autonomija, prema Golemanu: kako ophoditi sam s sobom, poznavnje svojih slabih i loših strana, samokontrola, motivirani slijed ciljeva bez obzira na prepreke)

4. socijalne kompetencije (prema Golemanu u svijet. promjenama ne mjeri se samo pamet, obrazovanje, stručnost već koliko smo sposobni ophoditi sa sobom i s drugima


Umijeće vođenja: socijalna kompetencija (Crisand)

Osobna pozitivna samosvijest rukovoditelja (Crisand):

sigurnost u nastupu aktivno djelovanje u novim situacijama neovisnost prema mišljenjima drugih osoba ophođenje s kritikama prema sebi samom sposobnost socijal. kompetencija


Empirijska studija: knjižnica kao socijalni konstrukt Gerd Paul: “Bibliotheks-management”

(empirijska studija, 42 D. znanstv. knjižnice) Teza: potvrditi izravnu povezanost između

ponašanja rukovoditelja aktivnosti, motivacije, mobilizacijskog učinka i inovacijskog potencijala suradnika

zaključak: uspjeh knjižnice ostvaruje se preko socijal. kompetencije rukovoditelja


Umijeće rukovođenja: Paulovih 6 obilježja rukovoditelja

1. komunikacija 2. participacija suradnika 3. autonomija 4. konflikt 5. motivacija 6. kooperacija


Proces učenja

Knjižnica kao društvena ustanva

Radno ozračje kao indikator

Samorefleksija/Upravljanje sobom

Pod

ručj

a dj

elov

anja

Kom

unik

acija

Sud

jelo

vanj

e

Aut

onom

ija

Kon

flikt

Mot

ivac

ija

Sur

adnj

a

Umijeće vođenja i poslovanja: po Isusu, 8 blaženstava (D. R. Ebener)

Svatko tko je zainteresiran za vodstvo trebao bi biti radoznao 1. blago siromašnima duhom: vođe “siromašne duhom”

shvaćaju da ne mogu sve sami učiniti, sebe umanjivat, a... 2. blago ožalošćenima: identificiranje s boli i patnjom suradnika,

mudrost iz patnje, prilagođavanje emocijama drugih 3. blago krotkima: krotki djeluju s dobrotom i nježnošću, slušaju

prije nego što kažu, cijene konstruk. kritiku, koriste i tuđe mišljenje

4. blago gladnima i žednima pravednosti: pravedan i pošten vođa dostojan je povjerenja, prepoznaje dostojanstvo suradnika


Umijeće vođenja po Isusu 5. blago milosrdnima: milosrdan vođa daje suradnicima slobodu

da riskiraju, vide pogreške kao priliku za učenje i rast, pojačava inovativnost ljudi

6. blago čistima srca: vođa s čistim srcem želi najprije služiti, a potom voditi – vođenje služenjem, nesebičnost u korist tima

7. blago mirotvorcima: traganje za mirom, a ne umjetnom harmonijom, težište na interesu umjesto na položaju

8. blago progonjenima zbog pravednosti: suočavanje s otporom, postajanje dostojnim povjerenja, hrabrim i budnim, usmjeravanje energije prema misiji i viziji


Motivacija 1. Zapaliti druge možete samo ukoliko sami gorite 2. Vođenje pozitiv. razgovora, ophođenje, izazovni

zadatak, transparentnost i razmjena informacija 3. Delegiranje,timski rad,organizacija posla, poticanje

kreativnosti, suodgovornosti, usavršavanje 4. Motivacijski model, rad kod kuće, duh zajedništva,

(74% suradnika uspješnih knjižnica izjavili u istraživanju G.Paul/Goleman da rukovoditelji motiviraju s humorom, pošalicama)

5. Vrijednost svakog suradnika, uspjeh, pohvala 6. Nagrađivanje, plaća, uvjeti rada,pozitivan feedback,

priznanje, povjerenje


Soft skills u knjižničnoj svakodnevici istraživanje povezanosti teorije i prakse

Soft skills kao pojam = “mekanijih” izvanstručnih kompetencija, sveopća osobna obilježja, osobna kompetencija, emocional. Inteligencija...

(istraživanje Sandre Brücken, Köln, 82 voditelja D. knjižnica) koji su najbolji uvjeti za motivacijski poticaj: prednost intrinzične motivacije (radost na poslu, pohvale), nad ekstrinziničnim poticajima;graf:


Identifikacija poziv/zanimanje Struka bez identiteta je podčinjena struka,

lišeni svog identiteta i vlasništvo moćnih Posao kao nužno zlo? Pojam poziv dolazi od

biti pozvan (zanimanje?) Identifikacija s poslom u Indiji, Kini (istraživanje

agentura EURO RSCG Worldwide; 82 % Indijaca vide posao kao izvor osobnog zadovoljstva...),; Japan...


Simbioza Eros (strast) vs. Thanatos (smrt) Eros, entuzijazam Uživljenje, strast Igra, uzori, predanost Sklad razuma, osjećaja,

ponašanja

Potreba ostaviti trag Poziv-zanimanje/razlike M. Luther S problemom kući


S idejom na posao, Identifikacija s ustanovom

Nedostatak prostora Smanjenje prihoda Povećanje troškova Povećan broj usluga

Isplate plaća? Isplate stimulacija?

Odvažnost, postojanost hrabrost,autonomija?! direktora Odnos između osnivača, predstavnika osnivača

i direktora – održavanje balansa; Politički angažiran, stranačka osoba? Struka, profesija na 1. mjestu; osnovač traži

poslušnost; Exerc.diplomacije, spremnost za odstupit;

damaklov mač: revizija, inspekcija, prijetnje...

Hvala na pažnji! [email protected]

Cobiss Konferencija Maribor 16 11 2011

mr. sc. IVAN PEHAR, knjižničarski savjetnik, ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, viši predavač na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru


literatura 1. Brucken, S. Soft Skills im bibliothekarischen Berufsalltag. // Kolner Arbeitspapiere zur

Bibliotheks - und Informationswissenschaft 31 (2001). 2. Crisand, E. Soziale Kompetenz als persőnlicher Werfolgsfaktor. Sauer-Verlag, Heidelberg

(Arbeitshefte Führugspsyhologie; BD.41 (2002). 3. Durrance, Joan C.; Fisher, Karen E. Determing how libraries and librarians help. // Library

trends 51,4 (2003), str. 541-570. 4. Durrance, Joan C.; Fisher-Pettigrew, Karen E. Toward developing measures of the impact

of library and information services. // Reference & user services quarterly 42, 1 (2002), str. 43-53.

5. Ebner, D. Isus o vodstvu u poslovanju. // ZŠEM revija za management 4, 1-4 (2011), str. 159-162.

6. Goleman, D. Destruktivne emocije: kako ih možemo prevladati? : znanstveni dijalog s Dalaj Lamom. Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.

7. Goleman, D. Socijalna inteligencija : nova znanost o ljudskim odnosima. Zagreb: Mozaik knjiga, 2008.

8. Goleman, D. (1996d): Emotionale Inteligenz. Hanser, München - Wien


9. Kaku, M. Fizika budućnosti : kako će znanost oblikovati ljudsku sudbinu i naše svakodnevne živote do 2100. godine. Zagreb: Mate, 2011.

10. Klages, H. (2002): Führung als Erfolgsfaktor der Personalentwicklung. Vortrag, gehalten am 11.4.2002an der FH Kehlv - Hochschule für öffentliche Verwaltung

11. Markless, Sharon.; Streatfield, David. Evaluating the impact of your library. London : Facet Publishing, 2006.

12. Maxwell, John C. 21 nezamjenjiva značajka vođe : postanite osobom koju žele slijediti. Ljubljana: Lisac&Lisac, 2007.

13. Paul, G. (2000b): Bibliotheks-Management: Kooperation und Leitung in wissenschaftlichen Biblitheken. Edition Sigma, Berlin

14. Paul, G. (2000c): Leitungsqualität und Mitarbeitermobilisierung. I: Biblithek.Forschung und Paxis 24 (2000) Heft 2, S. 151-166.

15. Paul. G. (1999d): Mobilisierung v on Leistungs- und Inovationspotentialen durch sozialkompetente Leitungstätigkeit. In: Bibliothweksdienst, Jg. 33 (1999), Heft 9, S. 1500-1509

16. Ramge, T. Das Ich und die Organisation. // Brandeins 11,06 (2009), str. 84-89. 17. Tudor, G. Menadžerska učinkovitost 360° : menadžer sam sebi: lako je organizirati

druge, a sebe….Zagreb: M.E.P. Consult, 2008.


umijeće vođenja i poticanja motivacije i identifikacije ... · umijeće vođenja i poticanja...

Documents