turistiČka karta i turistiČki potencijal pazina · te su određeni turistički resursi...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Ana Hrvatin

TURISTIČKA KARTA I TURISTIČKI

POTENCIJAL PAZINA

Diplomski rad

Zagreb, rujan 2017.

I. Autor

Ime i prezime: Ana Hrvatin

Datum i mjesto rođenja:

II. Diplomski rad

Naslov: Turistička karta i turistički potencijal Pazina

Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić

Druga mentorica i voditeljica: dr. sc. Martina Triplat Horvat

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 15. siječnja 2017.

Datum obrane: 8. rujna 2017.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

doc. dr. sc. Dražen Tutić

doc. dr. sc. Vesna Poslončec Petrić

dr. sc. Ana Kuveždić Divjak

Zahvaljujem svojim mentorima doc. dr. sc. Dražnu Tutiću i dr. sc. Martini Triplat Horvat na

strpljenju i pomoći pri izradi ovog diplomskog rada.

Najlijepše hvala mojim roditeljima i sestri koji su mi bila neizmjerna podrška tijekom

studiranja i omogućili mi da postignem to što jesam.

Hvala Vama dragi prijatelji i kolege koji ste najlijepše godine

moga odrastanja učinili nezaboravnim!

Ana Hrvatin

Ovdje nad jamom, uz grdnu zgradurinu kašteo,

stisle su se starovječne kuće tamne i mrke.

Onamo se lagano spušta pa se uspinje prema kolodvoru

roj kuća, sve novijih, sve ljepših.

Zaista: to je srce!

Franjo Horvat Kiš, Istarski puti

Trošti φ 45°12'

Λ 13°54'

Turistička karta i turistički potencijal Pazina

Sažetak: Prvobitna turistička ponuda Istre koja je uključivala more i sadržaje uz more,

nedovoljna je te se turistička ponuda širi i na kontinentalni dio Istre zbog sve većih zahtjeva i

potreba gostiju. To je područje koje nudi mogućnost razvoja selektivnih oblika turizma

kojima se gosti sve više okreću. Upravo je predmet ovog diplomskog rada predstaviti

područje Pazina i njegove okolice kao turističku destinaciju. Rad se sastoji od istraživačkog i

praktičnog dijela. U istraživačkom dijelu korištena je metoda višekriterijske analize za

procjenu turističkog potencijala. Na osnovi deset kriterija procijenjen je turistički potencijal

grada Pazina i Pazinštine. U sklopu same analize identificirani su objekti i pojave turističkog

interesa, kao i postojeći oblici turizma, ali i oni koji imaju potencijala postati turistički

atraktivni. Praktični dio se odnosi na izradu kartografskog znakovlja za identificirane

turističke objekte i pojave, na temelju kojeg se može izraditi nova, kvalitetna turistička karta

grada Pazina i Pazinštine.

Ključne riječi: višekriterijska analiza, turistički potencijal, Pazin

Touristic Map and Touristic Potential of Pazin

Abstract: Traditional touristic approach in Istria which included sea and nearby facilities was

insufficient, resulting with touristic facilities expanding to the continental part of Istria. This is

due to increasing demands and requirements of guests. It is an area that offers the possibility

of developing selective forms of tourism which guests are turning to more frequently. In this

thesis the main topic is to present the area of Pazin and its surroundings as a tourist

destination. This thesis includes research and practical part. Multicriterial analysis method

was used in the research part to estimate touristic potential. Based on 10 criteria, the tourism

potential of Pazin and Pazinština was estimated. Within the analysis itself, objects and

phenomena of tourist interest, and existing forms of tourism have been identified, as well as

those which have the potential to become attractive for tourists. Practical part includes

presentation of identified tourist objects and phenomena with cartographic symbols which can

be the basis for a new, high-quality touristic map od Pazin and its surroundings.

Keywords: multicriterial analysis, touristic potential, Pazin

SADRŽAJ

1. Uvod ....................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet istraživanja ......................................................................................................... 2

1.2. Istraživačke hipoteze ........................................................................................................ 2

1.3. Ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 3

1.4. Metode istraživanja .......................................................................................................... 3

1.5. Doprinos istraživanja ........................................................................................................ 4

2. Kartografija i turističke karte ................................................................................................. 5

2.1. Turistička kartografija ...................................................................................................... 6

2.2. Važnost turističkih karata ................................................................................................. 7

3. Turizam .................................................................................................................................. 9

3.1. Inicijalni poticaji razvoju turizma .................................................................................. 11

3.2. Motivi turističkih putovanja ........................................................................................... 12

3.3. Selektivni oblici turizma ................................................................................................ 12

3.4. Turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova ............... 14

3.5. Podjela temeljnih turističkih resursa .............................................................................. 16

3.5.1. Prirodni resursi kao turističke atrakcije .................................................................... 17

3.5.2. Društveni resursi kao turističke atrakcije ................................................................. 19

3.6. Procjena turističkog potencijala ..................................................................................... 21

4. Pazin– „Srce Istre“ ............................................................................................................... 24

4. 1. Temeljni turistički resursi grada Pazina ........................................................................ 26

4.1.1. Klimatski turistički resursi grada Pazina .................................................................. 26

4.1.2. Geomorfološki turistički resursi Pazina ................................................................... 27

4.1.3. Hidrografski turistički resursi Pazina ....................................................................... 29

4.1.4. Biogeografski turistički resursi Pazina ..................................................................... 29

4.1.5. Geoprometni turistički resursi Pazina ...................................................................... 29

4.1.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazina .......................................................... 32

4.1.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazina ...................................................................... 34

4.1.8.Umjetnički turistički resursi Pazina .......................................................................... 35

4.1.9. Manifestacijski turistički resursi Pazina ................................................................... 35

4.1.10. Ambijentalni turistički resursi Pazina .................................................................... 35

4.2. Pazinština ....................................................................................................................... 36

4.2.1. Klimatski turistički resursi Pazinštine ...................................................................... 36

4.2.2. Geomorfološki turistički resursi Pazinštine ............................................................. 37

4.2.3. Hidrografski turistički resursi Pazinštine ................................................................. 38

4.2.4. Biogeografski turistički resursi Pazinštine ............................................................... 39

4.2.5. Geoprometni turistički resursi Pazinštine................................................................. 40

4.2.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazinštine .................................................... 41

4.2.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazinštine ................................................................ 42

4.2.8. Umjtnički turistički resursi Pazinštine ..................................................................... 42

4.2.9. Manifestacijski turistički resursi Pazinštine ............................................................. 43

4.2.10. Ambijentalni turistički resursi Pazinštine .............................................................. 43

5. Višekriterijska analiza .......................................................................................................... 45

5.1. Metoda višekriterijske analize ........................................................................................ 48

5.2. Analiza rezultata ............................................................................................................. 50

6. Turistička karta Pazina i Pazinštine ..................................................................................... 56

6.1. Identifikacija turističkih atrakcija i objekata i njihova klasifikacija .............................. 56

6.2. Primjena simbola na podlozi web karte ......................................................................... 62

7. Zaključak .............................................................................................................................. 66

Literatura .................................................................................................................................. 68

Mrežne adrese .......................................................................................................................... 71

Popis slika ................................................................................................................................ 74

Popis tablica ............................................................................................................................. 75

Popis grafova ............................................................................................................................ 75

Prilozi ....................................................................................................................................... 76

Životopis ................................................................................................................................... 90

Diplomski rad Ana Hrvatin

1

1. Uvod

Razvoj industrijalizacije i urbanizacije doveo je do povećanja turističkih potreba, što ukazuje

na to da je turizam posljedica, ali i jedan od važnijih faktora gospodarskog razvoja. Turizam

je gospodarska grana koja zauzima sve značajnije mjesto u velikom broju zemalja, a brojna

istraživanja turističkih kretanja pokazala su kako današnjim turistima nije zanimljiva samo

klasična turistička ponuda, poput destinacija koje nude more i plaže. Turisti sve više posežu

za područjima i krajevima gdje postoje kulturni i prirodni resursi koji nude upoznavanje s

netaknutom prirodom, kulturom civilizacije, gradovima, umjetnošću, te brojne sportsko-

rekreativne i druge aktivnosti. Radi toga je turizam bio primoran proširiti se na raznovrsna

područja i sektore.

Diplomski rad ima dva dijela, prvi je istraživački dio, a drugi je praktični dio koji se oslanja

na provedeno istraživanje. Rad se može sadržajno podijeliti u tri dijela. Prvi dio, koji

obuhvaća prva tri poglavlja odnosi se na temeljne teorijske činjenice i osnovne pojmove na

kojima se temelji rad. U drugom dijelu, odnosno sljedeća dva poglavlja odnose se na

konkretnije činjenice za područje grada Pazina i njegove okolice i provedbu istraživanja.

Zadnji, treći dio predstavlja praktični dio.

Prvo, uvodno poglavlje obuhvaća predmet istraživanja, hipoteze na kojima se istraživanje

temelji, ciljeve istraživanja, metode kojima je istraživanje provedeno te u konačnici očekivani

doprinos istraživanja.

U drugom poglavlju objašnjene su temeljne definicije kartografije i turističkih karata. Jedno je

poglavlje usmjereno na samu važnost turističkih karata. Time je opravdana izrada novog

kartografskog ključa za sve objekte i resurse od turističkog interesa na području Pazina i

Pazinštine, što je preduvjet za izradu nove turističke karte tog područja.

Treće poglavlje, pojmovno određuje turizam i ostale temeljne definicije vezane uz taj

fenomen – turist, turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova.

Dana je podjela temeljnih turističkih resursa na temelju koje će se provoditi višekriterijska

analiza.

Četvrto poglavlje usmjereno je na grad Pazin te je napravljen kratki sažetak i osvrt svih

prirodnih i društvenih resursa grada Pazina i Pazinštine te su tako identificirane sve pojave i

objekti od turističkog interesa.


2

Peto poglavlje temelji se na objašnjavanju višekriterijske metode, glavne metode

istraživačkog dijela ovog diplomskog rada. Procijenjen je turistički potencijal svakog

područja s kojim se ulazi u analizu te je dan uvid u postojeće i nove, potencijalne turističke

oblike.

U šestom poglavlju prikazano je novo kartografsko znakovlje svih identificiranih turističkih

objekata i resursa. Kartografski znakovi su prikazani na podlozi web karte te je tako dobiven

uvid u turističku ponudu grada Pazina i Pazinštine.

Sedmo poglavlje donosi zaključak ovog diplomskog rada.

1.1. Predmet istraživanja

Područje grada Pazina proteže se na prostoru središnje Istre. Osim što zauzima povoljan

geografski položaj, grad Pazin i okolica posjeduju i resurse za razvoj selektivnih oblika

turizma, koji bi u konačnici mogli biti puno bolje iskorišteni. Ono što predstavlja najveći

problem zasigurno su nepovoljne financijske prilike, nedovoljna podrška lokalnih vlasti i

suradnja između raznih sektora, nedovoljna promocija, te samo lokalno stanovništvo. Svi

turistički resursi, bilo prirodni ili društveni, imaju manji ili veći potencijal da budu turistički

atraktivni, pa ih je potrebno iskoristiti za razvoj što zanimljivije i raznovrsnije turističke

ponude.

Na temelju ovih pretpostavki, ali i činjenica nastao je i ovaj diplomski rad. Točnije,

metodološki utemeljenom višekriterijskom analizom određen je turistički potencijal područja,

te su određeni turistički resursi (prirodni/društveni) koji imaju potencijala biti turistički

atraktivni i tako povećati turistički promet na području grada Pazina.

1.2. Istraživačke hipoteze

U sklopu diplomskog rada postavljene su sljedeće hipoteze:

H1: Višekriterijskom analizom moguće je odrediti procjenu relativnog turističkog potencijala

Pazina i Pazinštine, te odrediti smjernice za prioritetne razvojne oblike turizma.

H2: Višekriterijska analiza omogućuje identifikaciju i klasifikaciju turističkih resursa i

objekata koje turistička karta treba prikazivati.


3

H3: Prilagođeni i sustavno oblikovan kartografski ključ za identificirane turističke resurse i

objekte preduvjet je za izradu kvalitetne turističke karte Pazina i Pazinštine.

1.3. Ciljevi istraživanja

Na temelju zadanih hipoteza, a u svrhu njihovog dokazivanja, postavljeni su sljedeći ciljevi

istraživanja:

- procijeniti potencijal postojećih i neiskorištenih turističkih resursa Pazina i Pazinštine

višekriterijskom analizom

- identificirati i klasificirati postojeće turističke objekte i resurse

- identificirati postojeće i nove oblike turizma i njihovu prostornu distribuciju na području

Pazinštine

- izraditi novi kartografski ključ za prethodno identificirane turističke objekte i resurse, na

temelju kojeg se može izraditi kvalitetna turistička karta grada Pazina i Pazinštine

1.4. Metode istraživanja

Temljem prikupljenih informacija i podataka, tijekom izrade diplomskog rada želi se doći do

novih spoznaja i zaključaka. Procjenjuje se turistički potencijal i identificiraju se objekti koji

imaju potencijal postati turistički atraktivni. Za ostvarivanje ciljeva i provjeravanje hipoteza

korištene su sljedeće metode:

Metoda višekriterijske analize – model donošenja odluka koji ima tri glavne komponente:

skup podataka, skup kriterija i vrijednosti svakog podatka po kriteriju. Koristi se za

određivanje najprikladnije mogućnosti ili za razlikovanje prihvatljivih i neprihvatljivih

mogućnosti za lakše određivanje konačnog rješenja.

Metoda deskripcije – metoda opisivanja činjenica, procesa i predmeta u prirodi i društvu te

njihovih empirijskih potvrđivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumačenja i

objašnjavanja. Korištena je na početku istraživanja s ciljem objašnjavanja i opisivanja važnih

obilježja predmeta i pojava koji se opisuju. Ukoliko se jednostavno opisivanje nadopuni s

objašnjenjima o uočenim važnijim obilježjima opisivanih činjenica, predmeta i procesa,

njihovih zakonitosti i uzročnih veza i odnosa njezina vrijednost znatno se povećava.


4

Komparativna metoda – metoda uspoređivanja istih ili srodnih stvari, predmeta ili pojava s

ciljem izvođenja zaključaka. Ta je metoda korištena u drugoj fazi istraživanja prilikom

vrednovanja identificiranih objekata i pojava kako bi se jednostavnom matematičkom

funkcijom zbrajanja odredio turistički potencijal svakog područja.

1.5. Doprinos istraživanja

Metodološki utemeljena procjena turističkog potencijala Pazina i Pazinštine rezultira

određivanjem više ili niže klase turističkog potencijala za svako područje koje je bila ulazna

jedinica u analizi. Naime, tijekom analize definiraju se iskorišteni, ali i neiskorišteni

potencijali koji su značajni za razvoj turizma na ovom području. Provedeno istraživanje

također rezultira i identificiranim skupom turističkih objekata koji je potreban za izradu novih

promotivnih turističkih materijala i karata. Radi predstavljanja otkrivenih i neiskorištenih

turističkih potencijalnih objekata izraditi će se novi kartografski znakovi tih objekata i resursa,

koji bi se prikazali na potencijalno novoj turističkoj karti. Nova turistička karta upotpunila bi

turističku ponudu grada Pazina i Pazinštine. Navedene činjenice su doprinosi ovog

istraživanja.


5

2. Kartografija i turističke karte Kartografija kao umijeće, praksa, ili djelatnost kakvu poznajemo i danas seže daleko u

prošlost. Sama riječ kartografija se zajedno s riječi geografija i horografija pojavila

izgravirana na geodetskom instrumentu još 1576. godine. Međutim tek ju je 1839. godine,

povjesničar geografije M. F. Desantarem iskoristio kao naziv za znanstvenu djelatnost. Za

razvoj kartografije zaslužni su mnogi poticaji kao što su: geografska otkrića, matematika, te

geodezija kao primijenjena matematička disciplina. Iako srodne znanosti, kartografija,

geografija i geodezija razlikuju se po objektu istraživanja. Geografija istražuje izgled, sadržaj

i značenje pojedinih dijelova površine Zemlje, geodezija se bavi izmjerom Zemlje, a zadatak

kartografije je pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini, tj. objekt istraživanja

kartografije je definiranje najprikladnije kartografike kao i vrste kartografskog prikaza, a sve s

ciljem da bi korisnik na temelju korištenja prikaza dobio što bolji doživljaj prostorne

stvarnosti. Budući da je kartografija primijenjena znanost, preuzimala je znanja, metode i

teorije od drugih znanosti, ali je unatoč tome koristeći spoznaje dobivene vlastitom

praktičnom djelatnošću stvorila svoje metode i teorije (Lovrić 1988, Frangeš 2003).

U današnje vrijeme postoji više načina na koji se definira kartografija. Hake je definirao

kartografiju kao djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, spremanjem i upotrebom

prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome

se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada

i položajna određenost u datom sustavu (Frangeš 2003).

Za razliku od Hake-a, ICA definira kartografiju na kraći način i to kao disciplinom koja se

bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata (ICA 1995).

Postoji više podjela kartografije. Prema objektu prikaza dijeli se na topografsku i tematsku,

prema namjeni na vojnu i civilnu, a prema metodama izrade na klasičnu i digitalnu

kartografiju (Frangeš 2003).


6

2.1. Turistička kartografija

Turizam je fenomen koji je vezan za prostor stoga se javlja potreba izrade kartografskih

prikaza odnosno turističkih karata. Te karte trebaju biti pregledne i moraju zadovoljiti uvjete

zornosti, aktualnosti, čitljivosti i upotrebe. Turističke karte su turistima bitan izvor

informacija jer vizualno ističu znamenitosti i druge točke interesa prilikom posjeta

nepoznatom mjestu. Mogu se smatrati pravim tematskim kartama budući da su to kartografski

prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i društvenog područja koje su neposredno vezane za

prostor. Na tematskim se kartama može prikazati neizmjerno velik broj pojava i stanja

(prirodni prostor, horizontalna i vertikalna raščlanjenost, geološki, geofizički, pedološki,

geomorfološki, hidrološki, botanički, zoološki i slični podaci, kulturni i gospodarski razvoj,

stanovništvo, turizmu, zabavi, sportu...) pa je tako sadržaj tematskih karata vrlo raznolik

(Frangeš 2011).

Tematske karte dijelimo prema svojstvima objekata prikaza, metodama istraživanja, oblicima

i sredstvima prikaza te tematskim područjima. Turistička karta pripada zadnjoj podjeli

tematskih karata; točnije u podjelu po tematskim područjima i to u područja ljudske

djelatnosti koja su potpodjela tematskim područjima uz prirodna područja i ostala područja

(Frangeš 2011).

Turističke (izletničke) karte se zajedno s geološkim kartama, pedološkim kartama,

navigacijskim kartama, školskim kartama i drugima smatraju suvremenim tematskim kartama.

Interpretativno-deskriptivne karte fenomena turizma, karte za programiranje i razvoj turizma,

karte kao instrument turizma za trenutnu turističku upotrebu su tri velike kategorije turističkih

karata. Karte koje se smatraju „turističkim kartama“ su zapravo: autokarte, planovi gradova,

planinarske karte, karte daljina i dr. (Frangeš 2011).

Autokrate, tematske karte koje sadrže planove gradova, u prvom planu prikazuju cestovnu

mrežu zajedno s njezinim tehničkim svojstvima te objektima od posebne važnosti u

cestovnom prometu. Uglavnom su u obliku jednog lista priručnog formata koji se može

savinuti, a rjeđe u obliku atlasa. Izrađuju se u mjerilu od 1:200 000 do 1: 5 000 000 (Frangeš

2011).

Tematske karte koje su izrađene u krupnijem mjerilu, a koriste isključivo radi lakše

orijentacije u gradu nazivaju se planovi gradova. Na takvim su prikazima ulice posebno

istaknute, navedena su njihova imena i kućni brojevi (Frangeš 2011).


7

Prilikom planinarenja posegnut ćemo za planinarskim kartama na kojima su vjerodostojno

prikazane pješačke i izletničke staze, skloništa, domovi, prenoćišta, odmorišta i ostali podaci

značajnih za planinare. Karakterizira ih vrlo točan prikaz reljefa (Frangeš 2011).

U današnje vrijeme planinarske karte kod nas dobivaju na izuzetnoj važnosti budući da su

planine turistički potencijal koji se može iskoristi za daljnji razvoj turizma. Planinski turizam

za svoj razvoj treba na samom početku imati profesionalnu, točnu i ozbiljnu kartu zajedno s

turističkim sadržajima (Frangeš 2011).

Karte daljina definiraju se kao tematske karte cesta koje pružaju informacije o udaljenostima

između mjesta naselja tj. prometno važnijih objekata.

2.2. Važnost turističkih karata

Karte pružaju široki spektar informacija i prostornih podataka. Tehnologija razvoja, izdavanja

i vizualizacije karata od prošlosti pa sve do danas je značajno napredovala, od tiskanih karata

pa sve do suvremenih multimedijalnih i interaktivnih elektroničkih karata. Iako postoje

interaktivne karte gotovo svakog grada još uvijek su aktualne i vrlo važne tiskane turističke

karte. One prikazuju točke interesa određenog područja svim korisnicima karte. Sadržaj

turističkih karata uključuje sve vrijednosti i atrakcije određene destinacije.

Njihov je zadatak bogatim i dobro predstavljenim sadržajem povećati turistički interes u

turističkoj regiji, potaknuti turiste da istražuju destinaciju i povećaju broj posjeta. Vrlo je

bitno da je sadržaj zanimljivo predstavljen jer tako korisnici imaju dobar prvi dojam. Glavni

korisnici turističkih karata su sami turisti koji putuju po nepoznatom mjestu. Dolaskom u

turističku destinaciju koriste ih radi snalaženja i bržeg pronalaženja svih važnih znamenitosti i

objekata od interesa. Putem njih mogu dobiti uvid u reljef, rijeke, vode, šume i turističku

infrastrukturu. Turistička infrastruktura podrazumijeva sve vrijednosti i atrakcije koje su

zanimljive turistima. Većina takvih karata s druge strane sadrži informacije o prikazanim

objektima poput sažetog opisa o prikazanim znamenitostima, informacije o turističkim

objektima i popise turističkih staza. Međutim važnost turističkih karata očituje se u tome što

se putem nje promovira i prezentira cijelo područje. One služe u promoviranju turističkih

proizvoda, a imaju za cilj stvoriti turističku potrebu za istraživanjem ponude, održavanje

aktualnosti već poznatih objekata, poticanje razgledavanja turističke destinacije i razviti

pozitivnu sliku određenog mjesta. U svakom mjestu postoje promotivni materijali vezani za to

područje, međutim materijali s najviše korisnih informacija za turiste su turističke karte i

upravo zbog toga je njihovo postojanje vrlo važno.


8

Karte se nude besplatno u gotovo svim turističkim agencijama, hotelima i hostelima, a u

prodaji su relativno jeftine. Osim što se nude u manjim formatima, takve karte često znaju biti

izložene vani, u centrima gradova na velikim samostojećim pločama u većem formatu. Tako

karte promoviraju određeno područje (Czerny Kalamucki 2015).

Budući da živimo u svijetu gdje je tehnologija na prvom mjestu moglo bi se pretpostaviti da

će tiskane turističke karte pasti u zaborav, ali sudeći po turistima koji se kreću ovim

područjem može se uočiti da se one često upotrebljavaju. Prednosti tih karata su veličina,

preglednost, jednostavnost i dostupnost. Također, pretpostavka je da je jedan od važnijih

razloga upravo cijena roaming usluga budući da turisti uglavnom dolaze bez pripremljenih

offline elektroničkih karata (URL 1). S obzirom na to da je u Europskoj uniji u 2017. Godini

ukinut roaming, uskoro će se moći i provjeriti ta pretpostavka.


9

3. Turizam

Francusko engleska riječ tour ili u prijevodu kružno putovanje (završava i počinje u istoj

točki), preteča riječi turist i turizam iskorištena je prvi put čak davne 1800. godine. Iako u

uporabi dulje od 200 godina još uvijek nisu poznate općeprihvaćene definicije navedenih

pojmova, već postoji onoliko definicija koliko i autora iz različitih znanstvenih i društvenih

područja. Turizam čine mnoge funkcije iz društvenih i ekonomskih područja koje su

ponajprije vezane za samog čovjeka/putnika/turista što ukazuje na to da je najprije došlo do

pojave turista, a tek onda se javio turizam. Kako bismo razumjeli pojam turizma najprije je

potrebno definirati pojam turist, međutim da bi i to bilo moguće potrebno je zadovoljiti

kriterije za definiranje ovih pojmova:

1. Prostorna komponenta – kako bi osoba postala turistom, prvo mora krenuti na put.

Za svaku se osobu koja putuje od točke A do točke B kaže da je putnik. Iako svaki

putnik nije turist, svi su turisti putnici. Svjetska turistička organizacija (u nastavku

UNWTO) podrazumijeva da se putovanjem naziva svako kretanje koje se ne odnosi na

kretanje koje pripada životnoj rutini (npr. odlazak na posao, odlazak u trgovinu...) već

je to kretanje izvan granica svakodnevne sredine.

2. Obilježja putovanja – putovanje turista je uvijek dvosmjerno, što znači da se uvijek

vraća u mjesto stalnog boravka. Na putovanje ide samoinicijativno, uglavnom za

vrijeme godišnjeg odmora te ne obavlja nikakve djelatnosti (ne zarađuje) tijekom

putovanja ili u odredištu privremenog boravka.

3. Vremenska komponenta – da bi se osoba mogla nazvati turistom, mora biti izvan

mjesta stalnog boravka duže od 24 sata, ali ne više od godine dana. Ako osoba ne noći

na mjestu izvan uobičajene sredine, tj. zadrži se manje od 24 sata kaže se da je on

izletnik (engl. excursionist) ili kako UNWTO kaže jednodnevni posjetitelj.

4. Svrha putovanja – UNWTO svaku osobu koja ide na put potaknuta željom za

odmorom, rekreacijom, sportom, hodočašćem, posjetom prijateljima ili rodbini, imaju

zdravstveni razlog, poslovno putuju ili studiraju (kraće od godine dana) naziva

turistom. Suprotno tome, turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oružanih snaga,

putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji svaki dan putuju na posao, u

školu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi,

izbjeglice i prognanici, te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici (Kušen

2002).


10

Svjetska turistička organizacija, koristeći navedene činjenice, kaže da je svaka osoba koja

putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od godine dana i kojoj glavni cilj putovanja nije

obavljanje lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjećuje - turist.

Sastavljanjem definicije turista u prošlosti su se uglavnom bavili sociolozi i antropolozi pa je

tako prema Cohenu (1974) turist dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju

zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i

neučestalom dvosmjernom putovanju. Antropologinja Valene Smith koristi kraću definiciju

turista opisivajući turista kao osobu privremeno nezauzetu poslom koja putuje da doživi

promjenu (Bartoluci i dr. 2011).

Prilikom definiranja pojma turizma, kako bi došli do najprikladnije definicije tog pojma,

brojni znanstvenici pokušali su ući u samu bit te pojave, naravno svatko u svom području.

Često se javlja pitanje dali je turizam znanost, umjetnost, gospodarska aktivnost ili pak,

kombinacija svega toga zajedno. Jedna od najstarijih definicija turizma, ujedno i

općeprihvaćena definicija turizma u svijetu, koja je i danas u upotrebi, osmislili su švicarski

teoretičari turizma Hunziker i Krapf (1942), a ona glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava

koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne

zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova

gospodarska djelatnost“. Definicija se temelji na dvije osnovne determinante turizma: prostor

izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka. Postoje

dinamična kao i statična komponenta turizma. Dok se dinamična komponenta odnosi na

putovanje koje se mora odviti da bi došlo do turističke aktivnosti uopće, statična komponenta

se odnosi na boravak u destinaciji koji mora zadovoljiti potrebe turista i ispuniti njegova

očekivanja. Inače, danas je u većini zemalja prihvaćena definicija turizma od strane UNWTO-

a: „Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove

uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih

razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju“

(World Conference on the Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice 1999). Ta

definicija ukazuje na osnovne karakteristike turizma:

1. Turizam čine ljudi, njihovo putovanje, njihovo kretanje i boravak u turističkim

odredištima

2. Putovanje i boravak se odvijaju izvan sredine stalnog boravka


11

3. To je dvosmjerno, kružno putovanje (domicil – turističko odredište – domicil), ima

određeno vrijeme u kojem se odvija (ne duže od 12 mjeseci)

4. Svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz

zapošljenje

5. Turisti u turističkom odredištu troše novčana sredstva, a ne zarađuju (Bartoluci i dr.

2011).

3.1. Inicijalni poticaji razvoju turizma

Industrijalizacija i urbanizacija jedne su od stvaratelja turističkih potreba, što vodi k zaključku

da je turizam posljedica, ali i jedan od važnih faktora gospodarskog razvoja. Turistička

potreba je skup pojedinačnih potreba koje zajednički zadovoljavaju pojedinca ili skupinu

potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistički način, a to znači radi

obnavljanja svoje psihičke i fizičke kondicije (Čavlek i Vukonić 2001). Potrebe se dijele na

dvije osnovne podjele: primarne ili egzistencijalne potrebe u koje ubrajamo potrebu za

hranom, vodom, stanovanjem, odjećom, obućom te sekundarne potrebe u koje se ubrajaju

turističke potrebe jer do tih potreba dolazi tek kada čovjek zadovolji svoje primarne potrebe.

Za turističko putovanje potrebno je imati na raspolaganju slobodno vrijeme koje se može

upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada i

slobodna sredstva koja će se potrošiti na putovanje i aktivnosti boravka u turističkoj

destinaciji. Putovanje je ključna stvar u turizmu, te su tako glavni faktori pojave turizma

razvoj prometnica i prijevoznih sredstava. Pojava parne lokomotive i željeznice čine prvu

revoluciju turističkih putovanja. Postoji i određeni subjektivni, iracionalni čimbenici koji su

nemjerljivi, ali su značajni za turistička kretanja. Tu se mogu ubrojiti moda, društveni prestiž,

ljubav i vjera (Bartoluci i dr. 2011).


12

3.2. Motivi turističkih putovanja

Postoje različiti motivi koji su potaknuli turiste na putovanje, odnosno teško je naći i objasniti

odgovore na pitanja iz kojeg razloga ljudi putuju. Često niti sami turisti neznaju što ih je to

potaknulo na put, odnosno to je vrlo individualno.

Bijeg od svakodnevne rutine, odmor, rekreacija, očuvanje zdravlja, želja za novim

doživljajima, želja za posjetama prijateljima ili rodbini neki su od glavnih motiva turističkih

putovanja. Možemo još dodati i kulturu, sport, zabavu i ekološke motive.

Turistima, kako je već rečeno, nije od velike važnosti odgovoriti na pitanje zbog čega putuju

ako su to naumili koliko je to važno za pružatelje usluga, jer poznavanje motiva koje ljude

pokreće na putovanja će omogućiti da svoje proizvode i usluge oblikuju upravo onako kako

će turistima biti zanimljivi (Bartoluci i dr. 2011).

3.3. Selektivni oblici turizma

Povećani zahtjevi, različite potrebe turista, i sprječavanje gubitka interesa za klasičnom

turističkom ponudom naveli su turizam da svoje djelovanje proširi na razna područja i

sektore. Na taj je način došlo do stvaranja selektivnih oblika turizma u koje pripadaju

kulturni, vjerski, kongresni, sportski, avanturistički, seoski, gradski, robinzonski i ostale vrste

turizma. Za preobrazbu turističkih tokova (uglavnom u kvalitativnom smislu), zaslužne su

promjene u svjetskom gospodarstvu koje su se dogodile početkom osamdesetih godina 20.

stoljeća. Manjim su dijelom ostavile traga na intenzitet putovanja, a većoj su mjeri utjecale na

strukturu turističke potrošnje kao i na ponašanje samih turista. Samim time turizam je postao

sve više humaniji i okrenut pojedincu (Loparić 2016). Te se promjene, kao trend, odražavaju

na turističku ponudu i potražnju:

- više slobodnog vremena sve više utječe na intenzitet putovanja tijekom godine, te

zbog mogućnosti korištenja nekoliko manjih odmora tijekom godine turistička sezona

se produljuje;

- dolazi do povećavanja broja, vrsta i važnosti različitih aktivnosti turista u dijelu koji se

odnosi na njihov odmor i zabavu, u područjima kulture, umjetnosti, sporta i drugim

koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno odmorišno-

dokoličarskim aktivnostima;

- potražnja općenito postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija;


13

- povećava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i

zaposlenih žena; starije stanovništvo, zahvaljujući boljim materijalnim uvjetima i

ranijem odlasku u mirovinu, ima više mogućnosti za putovanje; doprinos

umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici da su oni skloni

turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i

posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje;

- dolazi do diversificiranja, internacionaliziranja, unapređivanja kvalitete i povećanja

produktivnosti turističke ponude;

- male i srednje velike zgrade obiteljskog ili sličnog tipa karakteristične su za

suvremenu turističku ponudu;

- posebna se pozornost počela posvećivati zaštiti okoliša zbog sve izraženije ekološke i

okolišne svijesti turista;

- zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a

koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se

dio okreće velikim gradovima, egzotičnim i sličnim turističkim destinacijama (Kušen

2002).

Godine 1975. C. Kaspar je turizam podijelio na temelju više različitih osnova na razne oblike

unutar dvije osnovne podjele prema motivaciji i vanjskim učincima.

Podjela turizma prema motivaciji (Kaspar 1975):

- rekreativni turizam (rekreativni turizam u bližim ili dalekim destinacijama, zdravstveni

turizam),

- kulturni turizam (kulturni svjetovni turizam i religijski turizam),

- socijalni turizam (roditeljski turizam, turizam udruženja i saveza),

- sportski turizam (aktivni i pasivni sportski turizam),

- komercijalni turizam (poslovni i kongresni, turizam sajmova i izložbi),

- politički turizam (diplomatski turizam, turizam političkih manifestacija).


14

Podjela turizma prema uzrocima i vanjskim učincima (Kaspar 1975):

- podrijetlu (nacionalni turizam, međunarodni turizam),

- trajanju boravka (turizam kratkog boravka, turizam tranzita ili graničnih prijelaza,

rekreativni turizam na bližim odredištima, turizam dužeg trajanja boravka, turizam godišnjih

odmora),

- sezonama (ljetni turizam, zimski turizam),

- broju sudionika (individualni turizam, kolektivni turizam, turizam skupina ili društava,

klupski turizam, masovni turizam, obiteljski turizam),

- dobu sudionika (turizam mladih, turizam treće dobi),

- vrstama prijevoza (željeznički turizam, automobilski turizam, avionski turizam,

pomorski,riječni i jezerski turizam),

- vrsti smještaja (hotelski turizam, para-hotelski turizam, „chalet“ turizam, turizam

sekundarnog domicila, kamping turizam),

- učincima na platnu bilancu (aktivni turizam – receptivni turizam, pasivni turizam –

emitivni turizam),

- načinu plaćanja (socijalni turizam, turizam iz štednje i kredita),

- sociološkim kategorijama (ekskluzivni luksuzni turizam, tradicionalni turizam, turizam

mladih, socijalni turizam).

3.4. Turistički potencijal, temeljni turistički resurs, turistička atrakcijska osnova

Postoji više definicija turističkog potencijala pa tako Glavan (1996) definira turistički

potencijal kao kompleks prirodnih, povijesnih, društvenih, kulturnih, socijalnih,

demografskih, tehničkih i ekonomskih elemenata koji su znanstveno dokazani (kvantitativno i

kvalitativno) te se mogu iskoristiti u različite turističke svrhe i nude mogućnost turističke

kapitalizacije.

Nešto sažetiju definiciju navodi Krippendorf (1980) koji turističkim potencijalom smatra

materijalne i nematerijalne elemente koji stoje na raspolaganju za korištenje, a zadovoljavaju

potrebe i pogodnosti turista.

Turistička resursna osnova kako Kušen (2002) kaže izuzetni je dio turističke atrakcijske

osnove. Sastoji se od potencijalnih i realnih turističkih atrakcija svake turističke destinacije,


15

mjesta, kraja, regije, države i kontinenta. Iako na prvu zvuče gotovo jednako, postoji razlika

između turističke resursne osnove i turističke atrakcijske osnove. Iako je turistička atrakcijska

osnova niži pojam od turističke resursne osnove osobito je važna za planiranje razvoja

turističkih destinacija i za cjelokupni destinacijski turistički menadžment. Turistička

atrakcijska osnova je „zbroj“ svih turističkih atrakcija nekog područja, a na taj način postaje

prepoznatljiva i samosvojna cjelina koja s cjelokupnom turističkom resursnom osnovom

određuje značajke destinacijskog turističkog proizvoda. Za shvatiti problematiku turističke

atrakcijske osnove najvažnija je turistička destinacija, odnosno odabrano turističko mjesto

zajedno s funkcionalnom okolicom koje u svojoj turističkoj ponudi sadrži sve sastavnice

cjelovite turističke ponude, jer se u njoj stvara turistička ponuda koja se sastoji od turističkih

atrakcija i usluga. Turistička resursna osnova sastavni je dio gospodarske resursne osnove

nekog prostora, koja uz turističku atrakcijsku osnovu sadrži izravne i neizravne turističke

resurse.

U teoriji turizma, vrlo je naglašena važnost resursa u turizmu, ali isto tako velika se važnost

pridaje turizmu za gospodarsku valorizaciju brojnih prirodnih i društvenih resursa. Posljednjih

dvadesetak godina na hrvatskom govornom području često se spominje riječ resurs. Resurs u

principu ukazuje na potencijale na kojima bi se mogao zasnivati razvoj nekog prostora ili

djelatnosti. U skladu s time, turističke resurse (potencijale) Kušen (2002) definira kao sva

sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu. Dok Vukonić i Čavlek (2001)

posebno naglašavaju da ti resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim

karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje kao temeljno obilježje

turističkih resursa. Rječnik turizma (2001) turističke resurse opisuje kao prirodna ili

antropogena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti. Čine cjelinu razvoja određenog

geografskog područja, a što veće bogatstvo resursima veća je prednost u gospodarskom

razvoju. Kako bi privukli svojim svojstvima i karakteristikama određeni segment turističke

potražnje moraju imati veliku privlačnost (Rječnik turizma 2001). Kušen (2002) upozorava

kako svaki turistički resurs ne mora biti turistička atrakcija, ali je svaka turistička atrakcija

turistički resurs objašnjavajući to način kako svi prirodni i društveni resursi nemaju

sposobnost privući turiste ili posjetitelje.

S druge strane treba naglasiti da su turističke atrakcije glavni resurs na kojem se odvija

turizam jer citirajući Gunna (1972): „bez turističkih atrakcija ne bi bilo turizma, ali bez

turizma ne bi bilo niti turističkih atrakcija“.


16

3.5. Podjela temeljnih turističkih resursa

Bartoluci, i dr. (2011) temeljne turističke resurse dijele prema postanku na:

- Prirodne resurse - prilikom definiranja prirodnih resursa ponovno se isprepliće više

autora. Tako jedni pod prirodnim resursima podrazumijevaju sva ona dobra koja se

nalaze u našem okruženju: zemlja, rudno blago, vode, flora i fauna. Drugi resurse

dijeli na zemlju, energetske resurse, neenergetske resurse, fizičku okolinu. Treće

shvaćanje prirodnih resursa navodi nas na tlo, vegetaciju, životinjski svijet, vodu,

minerale i klimu.

- Društveni resursi – Nastali djelovanjem čovjeka, stupanj ili razina obrazovanja

stanovništva, znanstvena, kulturna i etnosocijalna baština, kulturno – povijesni objekti

i organizacije, stupanj urbanizacije, stupanj industrijalizacije, članstvo u gospodarski

snažnim i važnim ekonomskim organizacijama.

Turizam iskorištava prirodne i društvene resurse kako bi ispunio očekivanja turista. Prirodni

resursi utječu na fiziološke funkcije čovjeka (nude osvježenje, oporavak, odmor..), a društveni

resursi ostavljaju traga na psihičke funkcije čovjeka, tj. zadovoljavaju njegove kulturne

potrebe. U nastavku je prikazana detaljnija podjela prirodnih i društvenih resursa koji se

koriste za potrebe turističkog razvoja (Bartoluci i dr. 2011).


17

3.5.1. Prirodni resursi kao turističke atrakcije

Klimatski turistički resursi

Jedan od najvažnijih faktora turističke privlačnosti destinacije je povoljna klima koja djeluje

na fiziološke osobine čovjeka, osjećaj ugodnosti i opuštenosti. Bitno utječe na privlačenje

turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva. Kako bi ljudi došli u određenu destinaciju

klima im mora odgovarati, budući da jedni tipovi klime djeluju na organizam umirujuće i

opuštajuće, a neki negativno na cjelokupno raspoloženje čovjeka. Temperature, broj sunčanih

dana, vlažnost, količina i vrsta oborina jedne su od karakteristika različitih tipova klime koje

poticajno ili ograničavajuće djeluju na turistička kretanja (Bartoluci i dr. 2011).

Klimatski turistički resursi imaju prostornu dimenziju.

Geomorfološki turistički resursi

Raznolik reljef, bogati površinski i podzemni oblici važni su čimbenici turističke ponude, ali i

u izgradnji infrastrukture i turističkih receptivnih kapaciteta. Razni oblici reljefa (doline,

kotline, špilje, pećine, klisure, planine, vulkani,...) svojim karakteristikama i svojstvima te

obilježjima sredine u kojima se nalaze privlače turiste. Svi oblici reljefa nisu jednako

privlačni (Bartoluci i dr. 2011).

Pripadaju resursima s prostornom dimenzijom.

Hidrografski turistički resursi

Hidrografski elementi su uz klimu jedni od najprivlačnijih čimbenika turističkih kretanja.

Vode uz rekreativna svojstva imaju i estetska svojstva privlačnosti. Svjetska mora i priobalja

su daleko najatraktivniji prostori odmora, zabave, rekreacije i zadovoljavanja čovjekovih

turističkih potreba. Najvažniji faktori koje privlače turiste na more je mogućnost kupanja,

bavljenje raznim sportovima na vodi, rekreacijske aktivnosti, ali i bogata kulturna i povijesna

baština malih priobalnih gradova. Trajanje turističke sezone na moru ovisi o nizu regionalnih i

mikroregionalnih elemenata koji utječu na klimu i temperaturu. Osim mora, turistima su

privlačna i jezera, rijeke i termalni izvori (Bartoluci i dr. 2011).

Ubrajaju se u resurse s prostornom dimenzijom.


18

Biogeografski turistički resursi

Biljni i životinjski svijet su čimbenici koji su osim za proizvodnju hrane i sirovina za

industrijsku preradu vrlo bitni u usmjeravanju turista na njihovom putovanju. Biljni svijet u

turizmu se može iskoristiti na više načina: najprije estetski, potom dekorativno, higijenski i

rekreativno. Šume imaju vrlo važnu ulogu u turizmu zbog toga što su pogodne za rekreaciju,

stručne izlete, mogućnosti uređenja izletišta, lovni turizam, a od posebnog je značaja i reliktno

bilje. Područja bogata faunom, odnosno divljači u šumskim područjima i ribama u vodama

veoma su bitna za turizam. Otvaraju mogućnosti za sportsko-rekreativne i zabavne

manifestacije kao što su lov, ribolov, jahanje, fotosafaribi sl. Područja bogata određenim

vrstama životinjskog svijeta imaju veliko značenje u gastronomiji što je isto jedan od razloga

turističkog putovanja (Bartoluci i dr. 2011).

To su resursi s prostornom dimenzijom.

Pejsažni turistički resursi

Pejsaž u turizmu podrazumijeva skup različitih prirodnih i društvenih resursa nekog prostora

koji je od strane čovjeka doživljavan na različite načine. Budući da se turisti razlikuju po

podrijetlu, dobi, stupnju obrazovanja i kulture, materijalnim mogućnostima i drugim

sociopsihološkim karakteristikama pejsaž nije jednako atraktivan za sve. Dok neki putuju iz

urbanih u ruralne prostore da bi doživjeli prirodne ljepote drugi u prirodu odlaze radi

istraživanja špilja, vožnje po splavovima ili pak jahanja i skijanja. Na vrijednost pejsaža

utječe stupanj razvijenosti regije u kojem se nalazi (prometna povezanost, receptivni

kapacitet). U današnje vrijeme pridaje se velika pozornost očuvanju prirodnih pejsaža pa tako

trenutno u svijetu postoji devet kategorija zaštićenih područja (Bartoluci i dr. 2011).

Pejsažni turistički resursi također zadovoljavaju kriterije prostorne dimenzije.


19

3.5.2. Društveni resursi kao turističke atrakcije

Kulturno-povijesni turistički resursi

Vrlo privlačni turistički resursi su sačuvani ostaci prošlih civilizacija, spomenici, pojedini

objekti urbanističke cjeline i umjetnička djela u kiparstvu i slikarstvu zbog visoke razine

umjetničke vrijednosti, povijesnog značenja, estetike i drugih vrijednosti. Takvi resursi sami

po sebi teško mogu privući turiste, međutim, služe kao dopunski motiv privlačenja turista.

Iako turisti prije odabiru atraktivna mjesta gdje se mogu odmoriti i rekreirati, u današnje

vrijeme obrazovna razina turista je sve veća pa biraju mjesta za putovanje gdje mogu

zadovoljiti i svoje kulturne potrebe (Bartoluci i dr. 2011).

Pripadaju u skupinu resursa s prostornom i vremenskom dimenzijom.

Etnosocijalni turistički resursi

Narodne igre, pjesme, običaji, narodno graditeljstvo, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarske

vještine, mentalitet i druge socijalne osobine naroda opisuju život jednog naroda. Takve

atrakcije imaju turističku vrijednost jer predstavljaju neke narodne umjetnosti koje ne postoje

ili su izumrle u većini industrijskih zemalja. Turistima su predstavljene putem različitih

manifestacija na različitim mjestima i situacijama (Bartoluci i dr. 2011).

To su resursi s tematskom dimenzijom.

Umjetnički turistički resursi

Povijesni i kulturni spomenici nekog naroda te arhitektonska, likovna, glazbena i kazališna

djela spadaju u grupu umjetničkih resursa. Takve vrijednosti obično možemo naći u muzejima

ili drugim kulturnim ustanovama koji uglavnom mogu prije dopuniti turistički sadržaj

turističkog boravka nego privući turiste sami po sebi (Bartoluci i dr. 2011).

Pripadaju u skupinu resursa s tematskom dimenzijom.


20

Manifestacijski turistički resursi

Stupanj atraktivnosti turističkog mjesta svakako podižu različite kulturne i druge

manifestacije. Osim što obogaćuju sadržaj boravka potiču i veću potrošnju turista. Prema vrsti

dijele se na kulturne, sportske, zabavne, vjerske, znanstvene i gospodarske. Dakako da

navedene manifestacije nemaju jednak stupanj privlačnosti koji je određen vrstom i

značenjem priredbe, mjestom i vremenom održavanja. Danas su najatraktivnije manifestacije

sportskog i zabavnog karaktera (Bartoluci i dr. 2011).

Zadovoljavaju kriterije resursa s tematskom dimenzijom.

Ambijentalni turistički resursi

Ambijentalnim resursima nazivaju se prostorne cjeline koje su nastale djelovanjem čovjeka, a

za turiste su posebno privlačne svojim izgledom, tehnikom izvedbe i funkcijom. To su resursi

koji svojim svojstvima rijetko mogu samostalno privlačiti turiste, međutim često imaju velik

turistički posjet pa tako njihov utjecaj na druge atrakcije može biti jako velik. Ambijentalnost

je važna karika u turizmu jer naselja s takvim resursima imaju dulje sezonsko poslovanje

(Bartoluci i dr. 2011).

Ambijentalni turistički resursi također pripadaju u skupinu resursa s tematskom dimenzijom.


21

3.6. Procjena turističkog potencijala

Turističke atrakcije nekog područja, stvarne ili potencijalne, još uvijek neotkrivene, turistički

su potencijali koji motiviraju turiste da posjete turističku destinaciju u kojoj se one nalaze.

Uglavnom privlače turiste da napuste svoje domove i posjete turističke destinacije. Budući da

se turističke atrakcije mogu usporediti s magnetom koji pokreće kolo cjeloukupnog

turističkog sustava, tj. to je ono što privlači posjetitelje i glavni je čimbenik za razvoj turizma,

bitno je napomenuti kako postoji više „kategorija“ koje privlače turiste, odnosno (Kušen

2002):

- turističke atrakcije koje se razgledavaju (engl. to see)

- turističke atrakcije kojima se turisti bave (engl. to do)

- turističke atrakcije koje turisti razgledavaju ili se njima bave zbog dokoličarskog

užitka

- turističke atrakcije (paraatrakcije) koje turisti koriste zbog životne prisile (posla,

tranzita, liječenja, obrazovanja i sl.)

- bogato segmentirane turističke atrakcije za koje su zainteresirane različite skupine

„novih turista“, ali i sudionici najrazličitijih vrsta turizma koje postaju sve brojnije.

Prostor koji je proglašen turističkom destinacijom mora biti bogat raznovrsnom ponudom

atrakcija kako bi zadovoljila različite zahtjeve posjetitelja, budući da prostor posjećuje velik

broj turista koji se međusobno razlikuju po dobi, nacionalnosti, socijalnom ili profesionalnom

statusu (Travis 1989).

Kako je već rečeno, pod pojmom turističkih resursa misli se na ona prirodna ili društvena

dobra koja se mogu turistički iskoristiti, odnosno svi objekti, pojave i događaji koji izletnici i

turisti posjećuju tijekom svoga putovanja zbog visokog stupnja privlačnosti. Što je prostor

bogatiji takvim objektima, pojavama i događajima s velikim stupnjem privlačnosti to znači da

će prostor biti bolji turistički proizvod što će rezultirati boljim ekonomskim i neekonomskim

učincima.

Turističke atrakcije tvore turizam, stvaraju turističku destinaciju, predstavljaju turističku

ponudu radi koje turisti dolaze na određene lokalitete. Tako prostor predstavlja primarnu

turističku ponudu, iako se značenje prostora i resursa s vremenom mijenja, budući da sve više

podlažu utjecajima gospodarske razvijenosti svijeta i pojedinih zemalja, podlažu razvoju

tehnike i tehnologije, podizanja opće razine kulture i obrazovanja, a pogotovo radi


22

povećavanja razvitka svijesti stanovništva, pogotovo u nerazvijenim zemljama i u zemljama u

razvoju (Češljaš 1988).

Prilikom govora o turističkim atrakcijama i potencijalima nekog prostora javlja se pitanje na

koji način vrednovati resurse ili prostor u cjelini, odnosno to je jedno od najkompleksnijih

pitanja u praksi i teoriji turizma. Odgovore na pitanja koji su to „kriteriji“ po kojima se neki

objekt, pojava ili događaj može nazivati turističkom atrakcijom, potencijalom nekog prostora

na kojem bi se mogao osnivati turizam i kako ih prepoznati nije baš lagano objasniti. Postoje

četiri osnovna svojstva atraktivnosti za određivanje vrijednosti resursa, a to su rekreativno,

kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo. Iako u velikoj mjeri utječu na određivanje stupnja

atraktivnosti to je samo jedan od elementa određivanja vrijednosti nekog resursa. Sljedeći

elementi koji mogu koristiti za procjenjivanje turističke vrijednosti resursa su:

- povoljnost geografskog položaja

- udaljenost i prometna povezanost s turistički emitivnim tržištima

- veličina izvora potražnje

- položaj resursa u odnosu na glavne turističke tokove (glavne prometnice

kojima se turisti kreću)

- položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima

Navedeni čimbenici su korektivni čimbenici koji utječu na aktualnost resursa, mogu povećati

ili smanjiti njihovu vrijednost. Svakako, da se najvećim turističkim potencijalima područja

smatraju kvalitetni prirodni i društveni resursi međutim, isto tako oni se mogu uspješno ili pak

manje uspješno nadomjestiti umjetno stvorenim sadržajima i objektima. Tako u određenim

zemljama jedan je od glavnih čimbenika posjećenosti turista upravo njegov prometno-

turistički položaj, unatoč slabo razvijenim atraktivnim turističkim resursima. S druge strane,

javljaju se zemlje bogate gospodarskim, tehnološkim i društvenim razvojem kao domaćini

raznih sportskih (npr. olimpijske igre), kulturnih (npr. megakoncerti), gospodarskih (sajmovi),

vjerskih (sakralna arhitektura i velika hodočasnička mjesta) i drugih manifestacija. Može se

zaključiti da su to gradovi bez važnih prirodnih i društvenih potencijala, a opet na neki način

privlače turiste i izletnike te ostvaruju znatan turistički promet. Ipak, suvremeni turisti više

sežu za „čistom i neiskvarenom prirodom“ tzv. Primarnom ponudom koja mora biti

dopunjena sekundarnom turističkom ponudom (hoteli, moteli, trgovine, restorani, barovi,

wellness centri...) kako bi se zadovoljile osnovne potrebe turista, te bi se na optimalan način

valorizirao prostor i pripadajući resursi (Bartoluci i dr. 2011).


23

Važna komponenta planiranja i razvoja turizma je procjena turističkih potencijala nekog

područja, a ujedno se odnosi i na proces određivanja korištenja potencijala u turističke svrhe.

U potencijale se ubrajaju sve turističke atrakcije, kulturna, povijesna ili prirodna dobra,

prometna sredstva, smještajni objekti, manifestacije, gastronomija i ostalo. Nakon što se

turistički potencijali procjene slijedi razmatranje na koji način oni mogu poslužiti u turističkoj

uporabi.

Kako bi se procijenili potencijali u turizmu postoji velik broj kriterija koje moraju zadovoljiti.

Obuhvaćaju fizički i prometni domet resursa, a cilj je procijeniti razinu i vrstu turističke

korisnosti koje resurs može dati. Na to se uglavnom odnosi procjena kulturnog, povijesnog i

prirodnog značenja nekog mjesta ili područja. Razmatraju se s dva stajališta: prvo, koliko je

resurs važan za lokalnu, regionalnu ili nacionalnu kulturnu baštinu, te drugo, koliko on

privlači turiste. Potrebno je i ustanoviti na koji ih način stanovništvo i lokalna zajednica

koriste i kakvi su izgledi za njihovu uporabu u turizmu. Prilikom „oblikovanja“ turističke

destinacije planeri uzimaju u obzir i potrebe turista. Potencijalni turistički resursi se

procjenjuju uzimajući u obzir potrebe postojećeg ili željenog tržišta. Pristup resursima,

infrastruktura i investicije koje su potrebne da bi se resursi mogli koristiti su kriteriji koji se

uzimaju u obzir kod procjene resursa (Jafari 2000). Na osnovi tih obilježja i svojstava može se

utvrditi turistički potencijal određenog područja. Otkrivanje turističkih potencijala je aktivnost

koja je planska, logička i znanstvena.


24

4. Pazin– „Srce Istre“ Pazin (slika 1), grad na 45°14' N i 13°56' E i 361 metrom nadmorske visine zauzeo je mjesto

u središtu Istarske županije, točnije u samom srcu Istre. Šira okolica grada Pazina varijabilnog

krajolika u kojem se izmjenjuju brda i udoline, različita vegetacija i tradicija, prostor je na

kojem su iznikli mnogi gradići i sela. Pazin je upravno područje samog gradskog naselja i

područja Pazinštine - mjesnih odbora: Beram, Grdoselo, Heki, Kašćerga, Kršikla, Lindar,

Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje. Godina 1993. bila je vrlo značajna za grad

Pazin jer je tada proveden novi teritorijalni ustroj Republike Hrvatske pa je Općina Pazin

podijeljena na sedam jedinica lokalne samouprave: Cerovlje, Gračišće, Lupoglav, Motovun,

Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Te iste godine grad je imenovan sjedištem Istarske županije

(Rimanić 2007). Prema popisu iz 2011. Godine Pazin ima 4.386 stanovnika, a zajedno sa

svojom okolicom 8.638 stanovnika (URL 2).

Slika 1. Grad Pazin (www.pazin.hr)


25

Geografski položaj Pazina važan je turistički resurs. Stari dio grada nastao je nad strmim

liticama ponora dobro poznate rijeke Pazinčice, a zapadno na ravnici, proširio se noviji dio

grada. Radi geografskog položaja u Pazinu prevladava kontinentalna klima s vrućim ljetima

koja budu iznad prosječno topla radi kotline u kojoj se grad smjestio, a zima izuzetno hladna s

povremenom maglom. Pazin je povezan cestovno sa svim gradovima Istarske županije, a

Istarski ipsilon ga, preko tunela Učke, povezuje s Rijekom i ostatkom Hrvatske. Kroz Pazin

prolazi željeznička pruga koja grad povezuje s jugom Istarskog poluotoka (Rimanić 2007).

Da je Pazin grad duge i bogate povijesti svjedoči srednjovjekovni dokument iz 983. godine

gdje se prvi put u povijesti spominje kao „Castrum Pisinium“. Danas je to slikoviti gradić

bogate tradicije, a njegova se turistička ponuda zasniva na kulturno povijesnoj baštini,

očuvanoj prirodi i brojnim manifestacijama. Pozicija grada i povoljan smještaj svakako su

privlačni čimbenici koji omogućavaju produljenje turističke sezone u ljetnim i zimskim

mjesecima (Rimanić 2007).


26

4. 1. Temeljni turistički resursi grada Pazina

Sukladno podjeli temeljnih turističkih resursa prema postanku autora Bartolucija, Čavleka,

Kesara i Prebežca (2011) u nastavku bit će navedeni objekti/atraktivnosti grada Pazina i

Pazinštine. Podjela prema postanku odabrana je radi preglednosti, budući da su putem nje

obuhvaćeni svi kvantitativni i kvalitativni čimbenici unutar turističke destinacije. Svakom

objektu/atrakciji biti će dodijeljena relativna ocjena od 1 do 5 između jedinica koje ulaze u

procjenu. Ocjene će se kasnije upotrijebiti u višekriterijskoj analizi i na osnovi njih bit će

procijenjen turistički potencijal svakog područja.

4.1.1. Klimatski turistički resursi grada Pazina

Smještaj grada na strmini iznad Pazinske jame rezultira hladnim zimskim jutrima i vrućim

ljetima. Na meteorološkoj postaji u Pazinu obavlja se mjerenje najvažnijih klimatskih

elemenata. Srednja godišnja temperatura zraka (tablica 1.) iznosi 11,3°C, srednja mjesečna

temperatura u siječnju je samo 2,9°C što rezultira da je to najhladniji mjesec u godini. Srpanj

je sa srednjom temperaturom od 21,2 °C najtopliji čime pripada u poželjne turističke regije jer

je prema istraživanju (Lisa Tol 2002) za stanovnike zemalja OECD-a 21°C optimalna srednja

temperatura najtoplijeg mjeseca. Broj ledenih dana (tablica 2.) je, za razliku od hladnih dana

kojih ima zahvaljujući konkavnom obliku reljefa, zanemariv. Broj vrućih i toplih dana je zbog

udaljenosti od obale nešto veći. Što se tiče srednje godišnje insolacije, ona iznosi 2402,8 sati.

Kiša je najučestalija padalina, a najviše kiše padne u listopadu, s količinom koja tijekom

godine zadovoljava sve potrebe navodnjavanja. Manja količina padalina ljeti omogućava

nesmetano odvijanje manifestacija i drugih atrakcija (tablica 3). Prema navedenim

karakteristikama može se zaključiti da je u Pazinu umjereno toplo vlažna klima s toplim

ljetom (Vojnović 2016).

Temeljem navedenog procjenjuje za klimu se ocjena 3.

Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka mjereno u postaji Pazin

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

2,9 3,0 6,3 10,0 14,9 18,3 21,2 20,4 16,2 12,0 6,8 3,9 11,3

*Podaci 1981.-1998; Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2001.


27

Tablica 2. Srednji broj ledenih,studenih,toplijih,vrućih dana s toplim noćima mjereno u postaji

Pazin

Srednji broj

ledenih dana

(Tmin ≤ -10°

C)

Srednji broj

studenih

dana (Tmax

<0° C)

Srednji broj

hladnih dana

(Tmin <0° C)

Srednji broj

toplih dana

(Tmax ≥ 25°

C)

Srednji broj

vrućih dana

(Tmax ≥30° C)

Srednji broj

dana s toplim

noćima(Tmin

≥20° C)

4,8 0,8 97,0 90,8 29,6 0,6


Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine padalina mjerene u postaji Pazin

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

61,8 54,7 67,3 78,4 76,7 93,4 64,9 92,7 93,9 131,6 102,5 89,9 1.007,6


4.1.2. Geomorfološki turistički resursi Pazina

Što se tiče reljefa Pazin većim dijelom pripada subgeomorfološkoj regiji Istarsko pobrđe, a

manjim dijelom proteže se na Južnoistraskoj zaravni (slika 2) (Vojnović 2016). Budući da ga

karakterizira brežuljkasto-brdski reljef samo područje je važan čimbenik povoljan za

aktivnosti na otvorenom poput biciklizma, penjanja, planinarenja i pješačenja. Ako žele

pješačiti, turisti mogu odabrati između više staza koje su uglavnom sve označene: Poučno

pješačka staza Pazinska jama, Đir do Pazinskog, Po pazinskih bregi, Pazin – Beram – Pazin,

Pazinski planinarski put, Staza Petra Fraščića, Pazin – Grdoselo (URL 3). Na području

Pazina važno je spomenuti dugogodišnje djelovanje Biciklističkog kluba Kamen Pazin, a u

novije vrijeme i BK Mtb Istra, brdsko biciklističkog kluba. Postoji više cestovnih,

kombiniranih ili mtb staza za bicikliranje: Od kalvarije do kalvarije, Oko centra Istre, Staza

vodopada, Mikule Gologrčkog, Staza seljaka – plemića, Dolinom mlinova, Staza Petra

Fraščića, Pazin zapad, Pazin istok (URL 4). Ukoliko se netko želi okušati u pustolovnoj utrci

u prirodi kombinirajući više sportova može se pridružiti pazinskom društvu Trickeri. Svi

ljubitelji planinarenja mogu se pridružiti Planinarskom društvu Pazinka, a najpoznatiji

Pazinski planinarski put vodi od Pazina pa sve do Vojaka, najvišeg vrha Učke. Označen

crveno – bijelim planinarskim markicama te oznakom PPP.


28

Što se tiče krških oblika i pojava važno je spomenuti Pazinsku jamu, i Pazinski potok koje

turisti posjećuju. Pazinska jama je atrakcija čiji se otvor ponora smjestio ispod 198 metara

visoke stijene na kojoj se nalazi stari dio grada Buraj, a 1975. godine poduzeta ekspedicija

istražila je 270 metara ponora. Pazinska jama, zapravo je ponor rijeke Pazinčice koji je nastao

vodopropusnim krednim vapnencima na mjestu njihova dodira s vodenopropusnim flišnim

eocenskim naslagama. Ukoliko postoji želja za spuštanjem u kanjon to je moguće poučnom

stazom koja počinje u Valvazorovoj ulici kod mosta Vršić. Jedan od većih slapova Pazinčice

je slap Pazinski krov koji je među najzanimljivijim atrakcijama doline Pazinčice (Rimanić

2007).

Geomorfološki turistički resursi grada Pazina ocijenjeni su ocjenom 5.

Slika 2. Istarsko pobrđe i Južnoistarska zaravan (Vojnović 2016)


29

4.1.3. Hidrografski turistički resursi Pazina

Pazinčica je hidrografski temeljni turistički resurs grada Pazina koji uz svoju prirodnu

atrakciju ostavlja traga na krajobraz. Izvire pokraj Boruta, u selu nekoliko kilometara

udaljenom od Pazina, a njezin tok dugačak 14 kilometara završava u Pazinskom ponoru.

Površina porječja iznosi 77 km2. Pazinčica je rijeka ponornica koja se nakon Pazinskog

ponora odvaja u dvije strane: jedan krak koji izbija na površinu u dolini rijeke Raše, a drugi

podzemno nastavlja prema jugu Istre. Pazinski krov je jedan od poznatijih vodopada

Pazinčice (Vojnović 2016).

Hidrografski turistički resursi Pazina rezultiraju ocjenom 4.

4.1.4. Biogeografski turistički resursi Pazina

Šumski pokrov koji zauzima najveći dio teritorija grada Pazina je šuma hrasta medunca i

bijeloga graba. Šume se koriste kao šetnice, za jahanje i za lov. Prevlada lapor ili fliš, odnosno

bijela zemlja koja je pogodna za sadnju vinove loze, a brežuljkasti tereni s blagim padinama

dodatno pospješuju rast vinove loze. Najpoznatija sorta je istarska bijela malvazija, a uz nju

uspijevaju i sorte bijeli pinot, chardonnay, sivi pinot i crni merlot (Vojnović 2016). Bitno je

spomenuti vinske ceste. Zemljani i klimatski uvjeti pogoduju sadnji maslina u središnjoj Istri

pa je maslinarstvo grana kojoj se stanovništvo sve više okreće. U gradu teško će se naići na

druge životinje osim kućnih ljubimaca. U središnjoj Istri karakterističan je lov na divljač. Na

području od 15846 ha lovišta uzgajaju se srne, divlje svinje, zec i fazan. Na tom području

aktivno djeluje lovačko društvo „VEPAR“ Pazin. Lovni turizam osim zadovoljstva koje

pruža, ima utjecaja i u gastronomiji, jer se divljač koristi za pripremu najukusnijih istarskih

specijaliteta koji su ponuda gotovo svih agroturizama i restorana na tom području (URL 5).

Za potrebe analize biogeografski resursi su ocijenjeni ocjenom 3.

4.1.5. Geoprometni turistički resursi Pazina

Pazin je grad s visokim stupnjem razvijenosti, a jedan od razloga je povoljan geografski

položaj. Geografski položaj se vrednuje preko prometno-geografskog i turističko-geografskog

položaja. Što se tiče prometno-geografskog položaja karakterizira ga dobra prometna

infrastruktura i prometna povezanost s emitivnim turističkim prostorima.

Prometnu infrastrukturu Pazina čine cestovni i željeznički promet iako cestovna mreža ima

puno veću ulogu za putovanje turista. Jedna od najvažnije prometnice (slika 3) koja prolazi


30

kroz Pazin je Istarski ipsilon, Pazin povezuje s Rijekom preko Tunela Učke, Pulom i

Umagom. Istarski ipsilon je poveznica Italije i Slovenije s Istrom te je najprometniji za

vrijeme ljetnih mjeseci jer je tada dolazak turista iz susjednih zemalja najveći. Osim Istarskog

ipsilona turisti koriste i druge državne ceste u Istri, a što se tiče Pazina najprometnije su

državne ceste D48 (Baderna-Pazin-Rogovići) i D64 (Pazin-Potpićan-Vozilići). Kvaliteta

većine cesta je povoljna i omogućava siguran i nesmetan protok automobila i autobusa, jedino

samo dio lokalnih cesta nema asfaltiran gornji sloj i jasno istaknutu signalizaciju. Željeznički

promet nije baš relevantan za turistički razvoj budući da jedino funkcionira željeznička pruga

izgrađena 1876. godine Pula – Kanfanar – Pazin – Buzet – Divača (Republika Slovenija) s

odvojkom Kanfanar – Rovinj, a još uvijek nema direktne veze Pazina s ostatkom Hrvatske.

Prema podacima 80% turista u Istru dolazi cestovnom mrežom. U tablici 4. prikazane su

cestovne udaljenosti i predviđeno vrijeme putovanja od nekih europskih gradova do Pazina

(Vojnović 2016).

Tablica 4. Cestovna udaljenost i prosječno vrijeme putovanja automobilom od europskih

gradova do Pazina (www.viamichelin.com)

Grad Prosječno trajanje

vožnje(h:min) Udaljenost (km)

Ljubljana 2:08 157

Zagreb 2:40 216

Milano 5:16 503

Beč 5:45 535

Budimpešta 5:31 557

Munchen 5:57 557

Beograd 5:55 608

Genova 6:27 632

Sarajevo 7:39 680

Nurnberg 7:22 725

Zurich 7:50 770

Nica 8:00 802

Amsterdam 13:16 1391

Barcelona 14:01 1465


31

Turističko – geografski položaj Pazina je izuzetno povoljan jer se nalazi u blizini emitivnih

država i regija, većih urbanih i industrijskih središta što utječe na turističku razvijenost.

Najvažnije države u blizini odakle dolazi najviše turista i ostvaruje najveći broj noćenja su

Slovenija, Austrija, Njemačka, Češka, Švicarska, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina.

Statistički podaci za 2016. godinu pokazuju 7902 dolazaka te 37665 noćenja s duljinom

boravka od 4,77 dana na području Pazina u 161 smještajnoj jedinici od kojih je jedan hotel, a

ostalo kuće za odmor i apartmani. Nijemci i Austrijanci su zabilježili najveći broj dolazaka i

ostvarili najveći broj noćenja. Nakon njih slijede Nizozemci, Talijani i Belgijanci. Iako u

malim postocima, značajan rast s obzirom na 2015. godinu stvarili su gosti iz Albanije,

Argentine, Australije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Južnoafričke Republike, Letonije,

Lihtenštajna i Litve (URL 6). Od prirodnih pejsaža potrebno je spomenuti Pazinski ponor koji

je zakonom zaštićen kao Značajni krajobraz, dolinu Pazinskog potoka koji privlači brojne

bicikliste, penjače, šetače i ribolovce.

Slika 3. Istarski ipsilon i državne ceste (Vojnović, 2016)


32

Na temelju navedenog prometnim turističkim resursima je pridodana ocjena 5.

4.1.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazina

Što se tiče kulturno – povijesne baštine grada Pazina bitno je spomenuti Kaštel, Etnografski

muzej, Muzej grada Pazina, Crkvu Sv. Nikole, Zvonik, Franjevački samostan, Državni arhiv,

Spomen dom i Kuću za pisce.

Kaštel je danas najočuvanija srednjovjekovna utvrda u Istri koja se formirala stoljećima, a

nalazi se na hridi nad Pazinskom jamom. Prvi se put spominje u 8. stoljeću u darovnici cara

Otona II. kojom je kaštel darovan porečkom biskupu. Godine 996. Kaštel je pripao

akvilejskom patrijahu, ali je već 1960. godine ponovno vraćen porečkom biskupu koji ga je

1175. godine predao vlasniku Črnoga grada, Menhardu. Habsburgovci su Kaštel zauzeli 1374.

godine i iza njegovih zidina upravljali cijelom Pazinskom grofijom. U ratu 1510. godine

potvrdio je snagu i moć kada ga jaka venecijanska vojska nije uspjela osvojiti. Bio je u

vlasništvu Mosconia do 17. Stoljeća, a od onda pa do 1945. godine Kaštelom je upravljala

obitelj Montecuccoli. Tijekom svih tih godina mijenja vanjski izgled, a 1463. godine dodana

je polukružna kula (Kalčić 2007). Kaštel danas ima oblik nepravilnog četverokuta koji

ograđuje unutrašnje dvorište, a sa svojim masivnim zidinama, puškarnicama i mašikulama

predstavlja jedinstven primjer zatvorene kasnosrednjovjekovne utvrde s unutarnjim dvorištem

koji plijeni pozornost turista.

Danas su u Kaštelu izložene zbirke Etnografskog muzeja Istre i Muzeja Grada Pazina.

Različiti eksponati, brojni upotrebni predmeti koje su koristili žitelji u raznim krajevima Istre

u svakodnevnom životu i radu mogu se pronaći u Etnografskom muzeju. Također ima dvije

zbirke: drvo i metal, te lončarstvo i suveniri. Što se tiče Muzeja grada Pazina tu se čuvaju

predmeti bogate kulturno povijesne baštine grada Pazina i bogat fundus slika suvremenih

autora iz raznih zemalja. Za vrijeme ljetnih mjeseci akustično dvorište Kaštela je pogodna

pozornica za brojne koncerte (Rimanić 2007).

Crkva Sv. Nikole izgrađena je 1266. godine. S početka je bila mala jednobrodna crkva s

niskim zvonikom ugrađenim u ugao južnog pročelja, a 1441. godine je pregrađena i dobiva

izduženi kasnogotički prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom koji je 1470. godine oslikao

slikar iz kruga Jokoba Suntera prema predlošcima „Biblie pauperum“ iz 15. stoljeća. Na

svodu je prikazano „Stvaranje svijeta“, a na začelnom zidu apside „Raspeće“. Godine 1679.

crkva već ima današnje svetište i nadograđena je s četiri bočne kapele.


33

Crkva je opremljena vrijednim i kvalitetnim oltarima P. Lazzarinija i A. Michelazzija, a

najstariji sačuvani dijelovi crkvenih orgulja i vrijedni inventar zaštićeni su kao pokretno

kulturno dobro (Rimanić 2007).

Zvonik pazinske župne crkve Sv. Nikole izgrađen je za vrijeme cara Josipa I., 1705. godine.

Na početku je bio ugrađen u zapadno pročelje, a danas je odmaknut od crkve. Nekad je služio

kao ulaz u groblje. Zvonik je visok 45 metara, izgrađen od ravnomjerno oblikovanih kamenih

blokova, a dva zvona se nalaze na etaži s tri arkade. Na etaži ispod zvona 1899. godine

postavljena je ura koji i dan danas radi, promjera tri metra kojoj je velika kazaljka dugačka

metar i pol, a mala 80 centimetara. Na južnom portalu zvonika uklesan je i grb koji unatoč

razlikama asocira na današnji gradski grb (Rimanić 2007).

Franjevački samostan u Pazinu utemeljen je bulom pape Siksta IV, a s gradnjom je završeno

tri godine kasnije. Karakteriziraju ga jednostavni jednokatni prostori čiji tlocrt nalikuje na „U“

oblik. Crkva u sklopu samostana koja je sagrađena između 1463.–1477. godine (kasnogotički

stil) posvećena je Pohođenju Blažene djevice Marije, a s ostatkom samostana je povezana

preko sakristije i uskog hodnika uz južno pročelje. Njezin inventar nalikuje na inventar crkve

Sv. Nikole, a zaštićeno je kao kulturno dobro. Franjevački samostan ima i najstariju sačuvanu

knjižnicu na području Istre. U samostanu se svakodnevno održavaju svete mise i održavaju

ispovijedi, a posebno se slave sljedeći događaji: Bogojavljanje (6. siječnja), ponedjeljak

poslije Duhova – Bolesnički dan, Porcijunkula – Rim (2. kolovoza) i Bezgrješno Začeće

Blažene Djevice Marije (8. prosinca). Samostan nije otvoren za turističke posjete, ali se o

njemu uvijek može mogu saznati informacije u turističkoj zajednici (Rimanić 2007).

Državni arhiv u Pazinu nalazi se u zgradi koja je izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća.

Kroz povijest zgrada je služila u različite svrhe za nastavu (poznata Pazinska gimnazija), pa

kao đački dom i naposljetku u nju je smješten arhiv koji je osnovan 1958. godine. Arhiv se

može usporediti s najvećim svjetskim arhivima. U njemu se može naći sve arhivsko gradivo s

područja Istarske županije: statuti istarskih gradova i općina, urbari Pazinske grofije iz 14. i

16. stoljeća, matične knjige istarskih župa, knjige bratovština, te oko pet tisuća bilježničkih

knjiga. U Arhivu se čuva i fond Prefekture Istre u Puli od 1923. do 1945. godine s oko 170

kutija gradiva o promjenama hrvatskih prezimena u talijanski oblik. Arhiv ima i svoju

čitaonicu koja se može koristiti za vrijeme radnog vremena (Rimanić 2007).


34

Spomen dom, dominantna zgrada staklenih pročelja koja se nazire odmah prilikom ulaska u

grad izgrađena je u znak sjećanja na rujan 1943. godine kada je u Pazinu odlučeno da se Istra

pripoji matici zemlji. Tu se nalazi sjedište Pučkog otvorenog učilišta i Gradska knjižnica.

U prostorima Spomen doma održavaju se razni kulturni i zabavni programi: predstave,

izložbe, koncerti, maturalne zabave, a u posljednje dvije godine jedna dvorana služi za

potrebe Kino dvorane otvorene četvrtkom, petkom i subotom (Rimanić 2007).

Biskupsko sjemenište ili Pazinski kolegij sagrađeno je početkom XX. stoljeća kao đački dom,

a od 1993. tu se održavaju nastavni programi klasične gimnazije koju upisuju učenici iz cijele

Hrvatske, a ponajviše učenici s Kvarnerskih otoka. Klasičnu gimnaziju je osnovao Antun

Heka uz potporu biskupa Antuna Bogetića. Sjemenište ima i svoju vlastitu sportsku dvoranu,

a 2004. godine izgrađen je novi Đački dom kolegija. Osim klasične gimnazije u gradu Pazinu

djeluje i Opća gimnazija te strukovna škola Jurja Dobrile (Rimanić 2007).

Kuća za pisce – Hiža od besid nalazi se u starom gradu Pazina, na Buraju u blizini Kaštela i

Pazinskog ponora. U početku ruševna zgrada, a danas, nakon obnove to je mjesto poznato kao

pazinska i istarska kulturna institucija. To je mjesto okupljanja književnika: autora, prozaika,

pjesnika, dramskih pisaca, prevoditelja, teoretičara, povjesničara književnosti, publicista i

književnih znanstvenika. Kuća za pisce se raznim aktivnostima teži uključenju u europsku

mrežu književnosti (URL 7).

Kulturno – povijesni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 5.

4.1.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazina

Folklorno društvo „Pazin“ pripada u grupu etnosocijalnih turističkih resursa. Osnovano je

1996. godine kao zasebna udruga iako djeluje više od pedesetak godina u različitim

organizacijskim oblicima (URL 8). Cilj je njegovanje starih tradicijskih običaja, pjesme,

svirke na istarskim narodnim instrumentima (mih, roženice, šurle, dvojnice, bajs, vijulin,

klarinet, harmonika, mandolina i lijerici). Folklorno društvo njeguje narodne plesove Istre, a

to su Istarska polka, Ballo de cusin i Balun središnje Istre. Od 2009. godine Pazin je domaćin

TradInEtno festivala tradicijske i etno glazbe kojim se promovira kulturna baština putem

tradicionalne glazbe.

Na temelju navedenog Pazinu se u toj kategoriji dodjeljuje ocjena 3.


35

4.1.8. Umjetnički turistički resursi Pazina

Što se tiče umjetnina u gradu Pazinu, tu su Pazinske freske iz 15. stoljeća koje su otkrivene

tijekom priprema za uređenje interijera crkve Sv. Nikole. Freske čine najraskošniji ciklus

fresaka u Istri. Uz središnji gradski trg – Trg slobode nalazi se Park istarskih velikana koji

obiluje poprsjima osoba važnih za povijest i kulturu grada, a najznačajnija među njima su

poprsja Bože Milanovića, Jurja Dobrile, Matka Laginje, Vladimira Gortana, Vladimira

Nazora i Matka Brajše Rašan (Rimanić 2007). Bitno je spomenuti javnu slavinu za stanovnike

koja je 1880. godine podignuta na Trgu male fontane. U Pazinu djeluje Društvo likovnih

stvaratelja utemeljenog 1983. godine, a njihova se dijela nalaze u LG galeriji.

Umjetnički turistički resursi zadovoljavaju ocjenu 5.

4.1.9. Manifestacijski turistički resursi Pazina

Pazin nudi različite manifestacije tijekom godine. Jedna od najstarijih manifestacija s

tradicijom održavanja od 1539. godine je Pazinski samanj koji se održava svaki prvi utorak u

mjesecu tijekom cijele godine. Osim komercijalne robe na sajmu se mogu naći rakuni, kosiri

iz lokalnih kovačija, grablje i pašture. Tako redom počevši od siječnja kroz cijeli godinu se u

gradu održavaju: Noć muzeja, Dani meda u Pazinu, Pazinčica Clearwater Revival, Istrakon,

Međunarodni dan pješačenja, Plesni susret Istre - Istra pleše, Dan grada Pazina,

TRADinETNO festival, Festival Sedam dana stvaranja, Dani Julesa Vernea, Tradicionalni

blagdan Rim (najveća pučka zabava u središnjoj Istri), Festival palačinki i Božićno

novogodišnji koncerti tokom događanja Veseli prosinac (URL 9).

Budući da se manifestacije protežu kroz cijelu godinu dobivaju ocjenu 5.

4.1.10. Ambijentalni turistički resursi Pazina

Svi ljubitelji adrenalina mogu doživjeti nezaboravno iskustvo ukoliko se odluče na Zip Line

iznad Pazinske jame. Zip Line je podijeljen na četiri dijela, prve dvije linije dužine 80 metara

i na maloj visini, potom linija dugačka 220 metara na kojoj se postiže brzina od 50 km/h i

visina od 100 metara. Završna linija dugačka je 280 metara i omogućava uživanje u svim

čarima ponora i srednjovjekovnog kaštela na litici iznad jame. Zip Line je tijekom godine

otvoren punih pet mjeseci od 1.5. do 30.9., međutim, ako ima zainteresiranih van tog perioda

može biti otvoren prema dogovoru. U sklopu Zip Linea organizira se i Rope Jump – skok u

Pazinsku jamu. Da je Zip Line među najvažnijim atrakcijama grada Pazina vidi se i u broju


36

posjetitelja koji u ljetnim mjesecima doseže i preko 3000. Speleoavanturu može se doživjeti

kroz podzemlje Pazinske jame. Iako zakonom zaštićeni speleološki objekt Pazinska jama nije

turistički uređena, ali odlučivši se na speleoavanturu može se uživati u čarima netaknute

prirode i osjetiti jedinstven doživljaj podzemlja. Avantura završava velikom dvoranom i

podzemnim jezerom dužine 80 metara. Posebni doživljaj avanturi daje manji Zip Line koji se

nalazi unutar speleološkog objekta, a posjetitelje prebacuje na sprud podzemnog jezera (URL

10).

Unatoč tome što grad Pazin obiluje mnogim kafićima i ugostiteljskim objektima ono što

nedostaje zasigurno su objekti koji nude usluge prehrane budući da ih na tom području ima

samo tri. Na području grada ima jedanaest smještajnih jedinica od čega je jedan hotel s malim

smještajnim kapacitetom. Grad Pazin ima uz nogometno, košarkaško, tenisko, boćarsko

igralište i dvije sportske dvorane. Tu se nalaze i drugi objekti turističkog interesa: Casino i

nekoliko objekta za zabavu, a osim toga i pošta, hitna pomoć, policija, banke, bankomati,

dućani s prehrambenom i drugom robom, autobusni i željeznički kolodvor, automehaničari i

vulkanizeri, benzinska postaja. U Pazinu se nalazi sjedište turističke zajednice središnje Istre i

turistička agencija.

Ambijentalni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 5.

4.2. Pazinština

Ruralne jedinice grada Pazina, točnije jedinice lokalne samouprave su Beram, Grdoselo, Heki,

Kašćerga, Kršikla, Lindar, Stari Pazin, Zabrežani, Zamask, Zarečje i Trviž, što je lokalno

poznato kao uže područje Pazinštine. To je područje od 119,83 km2 na kojem živi 3081

stanovnika (popis iz 2011.). Najnaseljenije selo su Heki s 469 stanovnika, potom Zabrežani s

426 stanovnika, Trviž s 409 stanovnika, Lindar s 402 stanovnika, Stari Pazin s 364

stanovnika, Zarečje s 296, Kašćerga s 256 stanovnika, Beram s 234 stanovnika, Grdoselo sa

119 stanovnika, Zamask s 58 stanovnika i na posljednjem mjestu Kršikla sa samo 48

stanovnika (URL 11).

4.2.1. Klimatski turistički resursi Pazinštine

Gledajući klimatološki, cijelo područje Pazinštine ima vrlo sličnu klimu, odnosno obilježja

submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. Ljeta su topla i suha, a zime blage i

ugodne. Najizraženije oborine su pljuskovi koji se javljaju tijekom svibnja, lipnja i listopada.

Tijekom lipnja i srpnja može se očekivati tuča, a snijeg je jako rijetka pojava koja se javlja tek


37

nekoliko dana na godinu i to obično tijekom siječnja ili veljače. Od vjetrova su najznačajniji

bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant). Prema navedenim obilježjima primjećuju se

mala odstupanja od klime u samom gradu Pazinu, može se reći, povoljnija klima (URL 12).

Za sve ruralne jedinice u sklopu ove analize ocijenjena je ocjenom 4.

4.2.2. Geomorfološki turistički resursi Pazinštine

Iako cijelo područje Pazinštine karakteriziraju „siva“ flišna tla i brežuljkasti reljef, postoje

razlike među određenim ruralnim jedinicama. Na brežuljku ponad brojnih livada poznatih kao

Beramska vala smješteno je malo naselje Beram, na visini od 325 metara (URL 13).

Beramska vala se proteže na velikom prostoru te je tako pogodna za razne poljoprivredne

djelatnosti, ali i za rekreativce jer se među poljima prostire cesta pogodna za bicikliranje i

šetanje. Za ljubitelje pješačenja postoje i pješačke staze koje vode preko obližnjeg

Gortanovog brijega sve do Pazina (Pazin – Beram –Pazin). Beram u ovoj kategoriji dobiva

ocjenu 4.

Nedaleko Berma na samo 234 metara nadmorske visine smješteno je selo Grdoselo (URL 14).

Selo s označenim pješačkim stazama od kojih je najpoznatija Pješačka staza Stari grad. Staza

kreće u Grdoselu, pa sve do Zelengrada, današnjeg srušenog grada trapezoidnog tlocrta podno

kojeg se Grdoselski potok spaja s potokom Butoniga. Rekreativci pješačeći uživaju u čarima -

pogledu na Pazinsku jamu, Učku i Ćićariju, panorami sela Grdoselo i jezera Butonige,

brojnim vodopadima i kanjonu potoka Butonige. U blizini sela nalazi se vidikovac Huhober.

U Grdoselu nisu strani niti krški oblici poput špilja i pećina iako su još uvijek na

nepristupačnom mjestu pa su nažalost poznati još uvijek samo lokalnom stanovništvu (URL

15). Geomorfologija Grdosela ocijenjena je ocjenom 4.

Stari Pazin na nadmorskoj visini od 361 metara, Heke na 380 metara nadmorske visine i

Zabrežane na 384 metara nadmorske visine karakterizira šumoviti krajolik. Pogodni su za

ljubitelje bicikliranja, šetanja i trkača (URL 16). U ovoj kategoriji ta mjesta dobivaju ocjenu

2.

Nadomak jezera Butonige, preciznije na nadmorskoj visini od 383 metara iznad doline

Butonige smješteno je selo Kašćerga. Na tom brežuljkastom području nalazi se vrh Pilošćak,

koji s visinom od 478 m spada u najviše točke ovoga područja i s kojeg se panorama Istre

pruža na dlanu, a za lijepog vremena pogled seže sve od Jadranskog mora do Alpa (URL 17).

Procijenjena ocjena je 3.


38

Na nadmorskoj visini od 411 m nalazi se mjestašce Zamask. Mjesto karakterizira brežuljkasti

teren s pitomim krajolikom pogodan za razne poljoprivredne djelatnosti, a i za boravak u

prirodi. Pogled na središnju Istru može se ostvariti i s tog područja (URL 18). Zamask za

svoju geomorfologiju dobiva ocjenu 3.

Naselje smješteno na visini od 360 metara nadmorske visine je Trviž, a proglašeno je

značajnim krajobrazom zbog svojih osobnosti. Brežuljkasti teren prožet potocima, raznim

putevima i biciklističkim stazama (URL 19). U toj kategoriji Trviž dobiva ocjenu 4.

Jugoistočno od grada Pazina na visini od 456 m smješteno je još jedno mjesto proglašeno

značajnim krajobrazom - Lindar. Brežuljkasti i šumski krajolik pogodan je za razne turističke

aktivnosti (URL 20). Lindaru je u kategoriji geomorfoloških osobina dodijeljena ocjena 4.

Na samo 200 metara nadmorske visine, gledajući geografski smješteno s jugoistočne strane

jezera Butoniga, nalazi se malo selo Kršikla kojeg karakterizira blagi šumski teren (URL 21).

Zbog navedenih obilježja, Kršikla u ovoj kategoriji dobiva ocjenu 2.

Na obronku brda, nešto poviše Kršikle, na nadmorskoj visini od 250 metara, smješteno je

Zarečje (URL 22). U Zarečju se nalazi dobro poznati Zarečki krov, pećina odnosno „krov“

nad Pazinčicom. Postoji i šetnica uz samu obalu Pazinčice kojom se može od Zarečkog krova

doći sve do Pazinske jame. Ocjena za geomorfologiju je 3.

4.2.3. Hidrografski turistički resursi Pazinštine

Hidrografski turistički resurs Grdosela čini istoimeni potok - Grdoselski potok, s brojim

vodopadima i jezercima. U kanjonu potoka nalazi se lokalno kupalište Črna Puč i izvor

Malenica gdje izvire voda za koju se vjeruje da pomaže ljudima u izlječenju vida (URL 23).

Grdoselo dobiva ocjenu 3 u toj kategoriji.

Nadomak Kašćerge nalazi se akumulacijsko jezero Butoniga koje uz vodoopskrbnu funkciju

cijele Istre predstavlja i krajobraznu atrakciju, iako turističke aktivnosti na jezeru i oko jezera

nisu dopuštene jer se voda koristi isključivo za piće. Hidrografski resursi Kašćerge ocjenjuju

se ocjenom 3.

U blizini Zarečja smješten je najveći vodopad i jezero rijeke Pazinčice - Zarečki krov, inače

„pazinsko kupalište“i istinski raj za šetače, zabavu i rekreaciju. To je omiljeno mjesto za

kupanje, skokove u vodu iz krova (pećine), pecanje, vaterpolo i piknike. Zarečki krov i okolne

stijene idealno su mjesto za ljubitelje penjanja. Postoje brojni smjerovi za sportsko penjanje


39

različitih težina. Najviše se ističe smjer pod nazivom „Zmija“ koji uključuje penjanje po

stropu pećine i slovi za najteži penjački smjer u Hrvatskoj (URL 24). U toj kategoriji Zarečje

dobiva ocjenu 5.

U hidrografske turističke resurse Trviža pripada značajni krajobraz ponora Čiže. U ponor

Čiže, utječe više potoka: Čiže, Potok, Brestovac i Marganica, koji se prije ponora spajaju

(URL 25). Trvižu je u toj kategoriji dodijeljena ocjena 3.

U Bermu je važno spomenuti Beramski potok koji protječe kroz Beramsku valu iako njegova

uloga nije značajna pa dobiva ocjenu 2.

Ostala mjesta, Heki, Kršikla, Lindar, Stari Pazin, Zabrežani i Zamask nemaju hidrografske

turističke resurse pa oni u toj kategoriji imaju ocjenu 1.

4.2.4. Biogeografski turistički resursi Pazinštine

Flora i fauna na svim područjima Pazinštine vrlo je slična. Sve je to prostor lapora ili fliša

gdje se najviše uočavaju šumska područja hrasta lužnjaka i bijelog graba. Od ostale flore do

izražaja dolaze još poljski jasen, tomasinijev zvončić, cvjetovi perunike, božura, ciklame,

šparoge i brojne vrste gljiva od kojih su najpoznatiji tartufi. U okolnim šumskim područjima

obitavaju zec, jarebica, srna i divlja svinja, a od domaćih životinja stanovnici posjeduju

istarsko govedo, koze, ovce, magarce i pse. Iako su sva mjesta vrlo slična po svojim

biogeografskim obilježjima, ipak postoje određene razlike, pa stoga zaslužuju drugačije

ocjene u ovoj kategoriji.

Beramska vala podno Berma vrlo je plodna i kao takva obiluje različitim ratarskim i

poljoprivrednim kulturama. Sama Beramska vala, kao i područje oko Berma, proglašeno je

značajnim krajobrazom. To je područje pogodno za sadnju vinove loze, što je rezultiralo

otvaranjem vinarije, a postoji i velik broj pčelinjih košnica za izradu meda. U toj kategoriji

Beram dobiva ocjenu 5.

Kašćerga svojim krajolikom pogoduje za sadnju vinove loze, a lokalno stanovništvo se u

zadnje vrijeme okreće sadnji maslina i izradi proizvoda od meda. Budući da se u blizini sela

nalazi akumulacijsko jezero Butoniga, bitno je spomenuti kako je dolina vodotoka i jezera

proglašena značajnim krajobrazom. Tu se nalazi velika rijetkost u prirodi, a to je čempres

spljoštenih grana koji je proglašen botaničkim spomenikom prirode (URL 26). Biogeografski

turistički resursi Kašćerge ocijenjeni su ocjenom 5.


40

Šumsko područje oko Lindara i očuvani krajolik uz cestu prema Lindaru proglašen je

značajnim krajobrazem. Lindar zbog toga dobiva ocjenu 4.

Šume pitomog kestena na Lovrinu i šumsko područje oko Rogovića i Bertoša proglašeno je

značajnim krajobrazom, pa je ocjena za Stari Pazin u toj kategoriji 4.

Područje oko Trviža i krajobraz ponora Čiže također zadovoljava kriterije značajnog

krajobraza. U tom području prevladavaju polja pogodna za sadnju vinove loze, maslina i

drugih ratarskih kultura. Procijenjena ocjena je 4.

Brežuljkast krajolik Zamaska pogoduje svim uvjetima za rast maslina, a to dokaz tomu je to

što se u tom kraju nalazi i najveći proizvođač maslina Središnje Istre. Teren je pogodan i za

sadnju vinove loze, a to je dobro iskorišteno za otvaranje vinarije. Šumsko područje u okolici

je poznato kao značajni krajobraz (URL 27). U ljepotama Zamaska mogu uživati i ljubitelji

jahanja. Za biogeografske resurse Zamasku pripada ocjena 5.

Na brojim mjestima u okolici Zarečja može se naići na velik broj košnica jer je to područje

gdje se proizvodi med još od davnih dana. Zarečje, inače područje koje ima šumskih područja,

livada i oranica. Ocjena za Zarečje u ovoj kategoriji je 3.

Grdoselo, Kršikla i Zabrežani u ovoj kategoriji dobivaju ocjenu 2 jer, što se tiče njihovih

biogeografskih turističkih resursa, u ponudi su jedino šumska područja, livade i

poljoprivredna polja.

Osim što su okruženi šumskim područjima i livadama, Heki se mogu dičiti jer se tamo nalazi

veliko stablo pitomog kestena čija se starost procjenjuje na 700 do 900 godina (URL 28) i

stoga u toj kategoriji dobivaju ocjenu 3.

4.2.5. Geoprometni turistički resursi Pazinštine

Na posjećenost mjesta u velikoj mjeri utječe stupanj razvijenosti. Beram, Trviž, Stari Pazin i

Lindar imaju bolju prometnu povezanost od ostalih mjesta. Ta se mjesta nalaze na križanju

županijskih cesta koje su dobre kvalitete i omogućavaju siguran protok vozila.

U toj kategoriji navedena mjesta dobivaju ocjenu 3 dok se druge ruralne jedinice nalaze uzduž

lokalnih cesta kod kojih dio nema čak niti asfaltiran gornji sloj i lošu signalizaciju, pa je

njihova ocjena 2. To su mjesta gdje nije razvijena željeznička mreža, a autobusne linije

usklađene su sa školskim aktivnostima.


41

4.2.6. Kulturno – povijesni turistički resursi Pazinštine

Selo Beram je u povijesti bilo jedno od važnijih glagoljaških središta iz kojeg potječe

nekoliko iluminiranih glagoljskih rukopisa iz XII. i XIV. stoljeća. Župna crkva Sv. Martina i

crkvica Sv. Marija na Škriljinah poznate su po tome jer se u njima nalaze kasnogotičke freske.

Među najpoznatijima je freska autora Vincenta iz Kastva pod nazivom Ples Mrtvaca (URL

29). Beram za ovu kategoriju dobiva ocjenu 4.

U župnoj crkvici u Grdoselu nalazi se jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih epigrafskih

spomenika Grdoselski ulomak. Na osnovu toga procjenjuje se ocjena 3.

Kulturno-povijesnu baštinu Lindara čine crkva Sv. Katarine, crkva Sv. Sebastijana, Lindarska

forteca, župna crkva Sv. Mohora i Fortunata, crkva Sv.Martina i zgrada Villa Baxa koja

svojim neobičnim izgledom s kruništem na vrhu privlači mnoge poglede. Budući da je u

Lindaru glagoljica u povijesti bila u upotrebi, postoji mnogo urezanih glagoljskih natpisa u

crkvama (URL 30). Kulturno – povijesni turistički resursi ocijenjeni su ocjenom 4.

Župna crkva Blažene Djevice Marije Sv. Krunice i manja crkva Sv.Petra, na čijim su

zidovima očuvane freske, čine kulturnu baštinu sela Trviž. Trviž za ovu kategoriju dobiva

ocjenu 3.

Od kulturno – povijesnih resursa u Kašćergi ističe se župna crkva Sv. Marka evanđelista. Na

brdašcu Padova u blizi samog sela u XII. stoljeću je sagrađena crkva Sv. Antuna

Padovanskoga uz koju se vežu brojne legende, a jedna od njih je kako je u kolovozu davne

godine Padovu zabijelio snijeg pa je stanovništvo tu podiglo crkvu. Odatle i drugo ime crkve -

Blažena Djevica Marija od Snijega. Stoga kulturna baština Kašćerge ocjenjuje se ocjenom 3.

Jednobrodna crkva Sv. Jurja Mučenika sa zanimljivim inventarom kulturna je vrijednost

naselja Stari Pazin te je kulturna baština procijenjena ocjenom 2.

U Zamasku kulturnu baštinu predstavljaju barokna crkva Sv. Martina izgrađena na mjestu

romaničke crkve i crkva Sv. Mihovila Arkanđela izgrađena na mjestu gotičke kapele, u kojoj

se nalazi glagoljski natpis iz 1575.godine. Zamask u ovoj kategoriji dobiva ocjenu 2.

Uz seosko groblje Kršikle nalazi se crkva Sv.Kuzme i Damjana čiji je zid sakristije

upotpunjen nadgrobnom pločom s glagoljskim natpisom iz 1752. godine. Kulturno-povijesna

baština ocijenjena je ocjenom 2.


42

Ocjenu 2 za svoju kulturnu baštinu dobiva selo Zarečje budući da je jedini kulturni spomenik

župna crkva Blažene Djevice Marije. Kapelanijska crkva Sv. Ivana i Pavla predstavlja

kulturne resurse Zabrežana (URL 31) te zbog toga u toj kategoriji Zabrežani imaju ocjenu 2, a

selo Heki nemaju niti jedan značajni spomenik kulture i imaju ocjenu 1.

4.2.7. Etnosocijalni turistički resursi Pazinštine

Što se etnosocijalnih turističkih resursa Pazinštine tiče ne postoje atrakcije koje se njeguju

posebno u svakom selu. Ističu se jedino Zabrežani gdje se jednom godišnje početkom

kolovoza održava priredba „Armonike u polju“, gdje se okupljaju pučki svirači harmonika i

tako njeguju stare običaje (URL 32). U toj kategoriji sva mjesta dobivaju ocjenu 1, a

Zabrežani ocjenu 2.

4.2.8. Umjtnički turistički resursi Pazinštine

Najveće umjetničko djelo u Bermu je freska Ples mrtvaca autora Vicenta iz Kastva koja se

nalazi u crkvici Sv.Marija na Škriljinah. Freska prikazuje kako kraljevi, trgovci, kardinali i

Papa plešu ruku pod ruku sa smrti.

Na Lindaru se u kapeli Sv. Katarine nalazi srednjovjekovni spomenik zidnog slikarstva u Istri,

freska „Živi križ u Lindaru“. U Trvižu u crkvi Sv.Petra nalaze se ostaci drvenog oslikanog

tabulata koji su zaštićeni kao pokretno kulturno dobro. Beram, Lindar i Trviž proglašeni su

kao kulturno – povijesne cjeline te za umjetničke turističke resurse dobivaju ocjenu 5.

Grdoselski ulomak je umjetnina koja prikazuje prijelaz oble u uglatu glagoljicu, a nalazi se u

župnoj crkvi u Grdoselu. U crkvi u Kršikli stoji vrijedna ploča s glagoljskim natpisom iz

1572. godine. Odnosno to je grob na koju je uklesan kosir koji ukazuje na pokojnikovo

podrijetlo. Na Zamasku se od umjetnina ističu slike Sv.Martina i Sv.Apolonije u župnoj crkvi

na mramornom oltaru, te glagoljski natpis iz 1576. godine. Od 2003. godine ispred župne

crkve stoji kip Sv. Martina - zaštitnika župe. Na župnoj crkvi u Kašćergi, u samom pročelju,

ugrađen je grb Austrijskog carstva, dok je mala crkvica na brdu Padova oslikana freskama. Za

ta mjesta ocjena u kategoriji umjetnički turistički resursi je 3.

Na istočnom pročelju crkve Blažene Djevice Marije u Zarečju stoji glagoljski natpis iz davne

1475. godine. Umjetnički turistički resursi u Zarečju ocijenjeni su ocjenom 2.

Heki, Stari Pazin i Zabrežani nemaju istaknutih umjetnina koje bi mogle poslužiti kao

turistički resursi te oni dobivaju ocjenu 1.


43

4.2.9. Manifestacijski turistički resursi Pazinštine

Jedina manifestacija koja se njeguje u gotovo svim selima Pazinštine su pučke fešte s dugom

tradicijom. Tim se feštama slavi dan zaštitnika župe, a uglavnom se održavaju u ljetnim

mjesecima. Često su popraćene raznim sportskim aktivnostima i večernjom zabavom na kojoj

se zabavlja lokalno stanovništvo. Budući da su to jedine manifestacije u Grdoselu, Hekima,

Kašćergi, Kršikli, Lindaru, Starom Pazinu, Zamasku i Zarečju donose im ocjenu 2 u ovoj

kategoriji.

Beram, uz tradicionalnu pučku feštu, njeguje tradiciju da se Prvog maja održava misno slavlje

u crkvici Sv. Marija na Škriljinah, na koje hodočasnici iz okolnih mjesta pješače u velikom

broju. Beram dobiva ocjenu 3 u ovoj kategoriji.

Također, ocjenu 3 dobivaju i Zabrežani, u kojima se već nekoliko godina za redom održavaju

susreti harmonikaša za sve one koji vole stare običaje i zabavu.

U Trvižu djeluju dvije klape, muška klapa Teran i ženska vokalna skupina Kadenca, pa se

tako već dugi niz godina, početkom osmog mjeseca održava Večer hrvatskih klapa gdje

nastupaju klape Istre, Primorja, otoka i Dalmacije. Večer hrvatskih klapa, manifestacija je

koja svake godine privlači sve više gostiju. Manifestacijski turistički resursi Trviža ocjenjuju

se ocjenom 4.

4.2.10. Ambijentalni turistički resursi Pazinštine

Na području Pazinštine su vrlo aktualne usluge iznajmljivanja kuća za odmor, vila i

apartmana. Na području Trviža postoje deset smještajnih jedinica i prvo kamp odredište na

ovom području s pet parcela. Od ostalih ugostiteljskih usluga tu su kafić i trgovina. Za

ljubitelje sporta postoji nogometno, tenisko i košarkaško igralište. Stari Pazin ima devet

smještajnih jedinica, kafić, dvije benzinske postaje, trgovinu, bankomat i nogometno igralište.

Na Lindaru postoji sedam smještajnih jedinica, restoran, kafić i nogometno igralište. Na

terenu bivšeg vojnog poligona planira se izgraditi u narednim godinama tematsko zabavni

park Inspirit Fantasy Park koji će sigurno rezultirati većim brojem turističkih posjeta

središnjoj Istri. Trviž, Stari Pazin i Lindar u ovoj kategoriji ocijenjeni su ocjenom 4.

U Hekima ima sedam smještajnih jedinica ali bez ugostiteljskih objekata. Na području Heki

nalazi se središnja točka Istre. Heki su u ovoj kategoriji dobivaju 3.


44

Ocjenu 3 dobiti će i Beram s pet smještajnih jedinica, konobom-restoranom i kafićem te

Zabrežani s četiri smještajne jedinice,igralištem i kafićem.

Zamask i Kršikla imaju po dvije smještajne jedinice, a Grdoselo i Zarečje jednu te u kategoriji

ambijentalnih turističkih resursa dobivaju ocjenu 2. U Zarečju se nalazi konoba-restoran.

Od ambijentalnih resursa na području Kašćerge može se navesti jedino nogometno i tenisko

igralište (URL 33) te povodom toga dobivaju ocjenu 1 u ovoj kategoriji.


45

5. Višekriterijska analiza Kako bi se procijenio turistički potencijal grada Pazina i njegove okolice korištena je metoda

višekriterijske analize. To je metoda procjene koja se bavi rangiranjem „loše“ strukturiranih

problema, a pritom se misli na probleme kod kojih su ciljevi vrlo složeni, nejasno formulirani

dok se priroda promatranog problema mijenja tijekom njegovog rješavanja. Višekriterijska

analiza je model donošenja odluka čije su glavne komponente: skup podataka, skup kriterija i

vrijednosti svakog podatka po kriteriju. Može se upotrijebiti za određivanje najprikladnije

mogućnosti ili za razlikovanje prihvatljivih i neprihvatljivih mogućnosti za lakše određivanje

konačnog rješenja. Iako pomaže u donošenju odluke ne služi samo u tu svrhu. Primjenjuje se

u različitim situacijama: u planiranju prometnih koridora, trasa ili linija javnog gradskog

prijevoza, izboru luka, terminala i garaža, planiranju širenja zračnih luka, procjeni utjecaja na

okoliš prometnih sustava i objekata, izboru prijevoznog sredstva i sl (Deluka-Tibljaš i dr.

2013).

Budući da se grad Pazin sastoji od urbanog područja i jedanaest ruralnih područja (mjesnih

odbora) u analizu je uključeno cijelo područje s ciljem određivanja turističkog potencijala

područja Pazinštine. Na slici 4. dan je prikaz vremena nastanka područja Pazinštine, te broj

stanovnika i smještajnih kapaciteta analiziranog područja.


46

Slika 4. Razvoj i stanovništvo Pazina i Pazinštine i smještajni kapaciteti


47

SWOT analiza (tablica 5) grada Pazina ukazuje na prednosti, slabosti, mogućnosti i

ograničenja grada te koristi za prikaz tržišne pozicije turisitičkog proizvoda. Uzeta je u obzir

tokom vrednovanja kriterija.

Tablica 5. SWOT analiza za grad Pazin (Izvor: URL 34)

PREDNOSTI SLABOSTI

- Povoljan geografski i geoprometni položaj na

sjecištu cestovnih pravaca i željeznice

- Očuvani prirodni resursi

- Velik broj malih poduzetnika pogotovo u

prerađivačkom sektoru

- Tradicija obrtništva i velik broj obrta

- Tradicija izvrsnosti u školstvu i obrazovanju

- Preopoznatljivost kulturnih spomenika i

prirodnih ljepota (kaštel, Pazinska jama, Zarečki

krov, vodotok Pazinčice)

- Velik broj udruga provodi raznovrsne projekte

od javnog značaja u odgovarajućim prostorima

- Ugodno i sigurno življenje

- Smanjenje radno aktivnog stanovništva – velik

broj umirovljenika i nedostatak mlade populacije

- Gospodarska djelatnost na području grada niske

dodane vrijednosti

- Nedostatak odgovarajuće radne snage za

potrebe gospodarstva (mali broj stanovnika)

- Visoki udio mladih i žena među nezaposlenima

- Nedovoljan broj programa za cjeloživotno

učenje i prekvalifikacije i niska afirmiranost

cjeloživotnog obrazovanja

- Niska aktivnost Turističke zajednice na

promociji Grada Pazina

- Nedostatna valorizacija prirodne i kulturne

baštine u turističke svrhe

- Nerznovrsna i nedovoljna ponuda turističkih

smještajnih kapaciteta

- Nezadovoljavajuće stanje javnih površina i

središta grada

- Smanjenje i napuštanje tradicijskih aktivnosti i

zapuštanje poljoprivrednih posjeda

- Mikroklima središta Grada zimi je nepovoljna

zbog prirodne konstelacije terena te korištenja

neadekvatnih energenta za grijanje

PRILIKE PRIJETNJE

- Izgradnja punog profila autoceste i izgradnja

druge cijevi tunela Učke

- Modernizacija željezničke infrastrukture i

povezivanje sa susjednim državama

- Postojanje nacionalnih i EU fondova za

financiranje razvojnih programa i poticanje

poduzetništva

- Promjene u turističkim trendovima dovode do

povećane popularnosti kulturnog turizma na

svjetskoj razini

- Makroekonomska situacija – dugogodišnja

recesija bez tendencije oporavka

- Iseljavanje mladih obrazovnih osoba u potrazi

za boljim uvjetima rada

- Niska socijalna sigurnost građana

- Sezonski karakter turizma i prometa

- Slabo organiziran javni prijevoz


48

5.1. Metoda višekriterijske analize

Višekriterijska analiza zahtjeva skup podataka, skup kriterija i vrijednosti svakog podataka po

kriteriju. U ovom slučaju, ulazne podatke čine urbani dio grada Pazina i njegovih jedanaest

ruralnih jedinica: Beram, Trviž, Grdoselo, Zamask, Kašćerga, Zabrežani, Lindar, Kršikla,

Heki, Stari Pazin i Zarečje, točnije skup podataka predstavljaju svi prevladavajući turistički

resursi ovih područja koji su deskriptivnom metodom sažeto prikazani u poglavlju 4.1. i 4.2.

Skup podataka je vrednovan relativnim ocjenama od 1 – 5 prema već spomenutim kriterijima

iz poglavlja 3.5. Postoje više načina na koji se mogu definirati kriteriji za vrednovanje

turističkog potencijala. Tako, na primjer, Rumunji Christina Letos i Dumitru Letos (2012) za

određivanje turističkog potencijala Ozana – Topolita depresije u svom radu koriste sljedeće

kriterije: prirodne, povijesne, kulturne i ekonomske čimbenike, opći indeks razvoja, turističku

infrastrukturu i pristupačnost lokacijama.

Za potrebe provedbe višekriterijske analize u ovom diplomskom radu, podjela temeljnih

turističkih resursa na prirodne i društvene resurse, kako ju predlažu Bartoluci i dr. (2011),

učinila se najpogodnijom za provođenje analize jer pokriva sva područja koja se mogu

turistički valorizirati. Konačni rezultat analize daje vrijednost turističkog potencijala

izračunatu na temelju vrijednosti svih komponenti za svako analizirano područje prikazano u

poglavlju 3.5. (tablica 6).


49

Tablica 6. Tablični prikaz određivanja turističkog potencijala

SKUP KRITERIJA

PODRUČJE

VREDNOVANJA Kli

mat

ski

turi

stič

ki

resu

rsi

Geo

morf

olo

ški

turi

stič

ki

resu

rsi

Hid

rogra

fski

turi

stič

ki

resu

rsi

Bio

geo

gra

fski

turi

stič

ki

resu

rsi

Geo

pro

met

ni

turi

stič

ki

resu

rsi

Ku

lturn

o -

po

vij

esn

i tu

rist

ičk

i re

surs

i

Etn

oso

cija

lni

turi

stič

ki

resu

rsi

Um

jetn

ički

turi

stič

ki

resu

rsi

Man

ifes

taci

jski

turi

stič

ki

resu

rsi

Am

bij

enta

lni

turi

stič

ki

resu

rsi

Uk

up

no

Pazin 3 5 4 3 5 5 3 5 5 5 43

Beram 4 4 2 5 3 4 1 5 3 3 34

Grdoselo 4 4 3 2 2 3 1 3 2 2 26

Heki 4 2 1 3 2 1 1 1 2 3 20

Kašćerga 4 3 3 5 2 3 1 3 2 2 28

Kršikla 4 2 1 2 2 2 1 3 2 1 20

Lindar 4 4 1 4 3 4 1 5 2 4 32

Stari Pazin 4 2 1 4 3 2 1 1 2 4 24

Trviž 4 4 3 4 3 3 1 5 4 4 35

Zabrežani 4 2 1 2 2 2 2 1 3 3 22

Zamask 4 3 1 5 2 2 1 3 2 2 25

Zarečje 4 3 5 3 2 2 1 2 2 2 26


50

5.2. Analiza rezultata

Na temelju vrednovanja prikazanih u tablici 6, dobiveno je da su područja s najmanjim

brojem bodova Heki i Kršikla (20 bodova), a s najvećim Pazin (43 bodova). Radi lakše

procjene koje područje pripada u kategoriju većeg ili manjeg turističkog potencijala bodovi su

s obzirom na maksimalni broj bodova koji iznosi 50 (u analizi je 10 kategorija, a najveća

moguća ocjena je 5), klasificirani u pet klasa potencijalne turističke privlačnosti (tablica 7).

Za klasifikaciju korištena je metoda jednakih intervala, pa je na temelju toga uspostavljena i

sljedeća bodovna tablica.

Tablica 7. Klase potencijalne turističke privlačnosti

Broj bodova Turistički potencijal

50-41 Vrlo visok turistički potencijal

40-31 Visok turistički potencijal

30-21 Srednji turistički potencijal

20-11 Nizak turistički potencijal

10-1 Vrlo nizak turistički potencijal

Svako mjesto prema dobivenim i u tablici 6 prikazanim rezultatima svrstano je u

odgovarajuću klasu turističkog potencijala (slika 5):

- Područje vrlo visokog turističkog potencijala (41-50 bodova) područje samo jedne

lokacije: Grad Pazin (43 bodova);

- Područje visokog turističkog potencijala (31 – 40 bodova) područje koje uključuje tri

lokacije: Trviž (35 bodova), Beram (34 bodova), Lindar (32 bodova);

- Područje srednjeg turističkog potencijala (21 - 30 bodova) područje koje uključuje šest

lokacija: Kašćerga (28 bodova), Grdoselo (26 bodova), Zarečje (26 bodova), Zamask

(25 bodova), Stari Pazin (24 bodova), Zabrežani (22 bodova);

- Područje niskog turističkog potencijala (11 - 20 bodova) područje koje uključuje dvije

lokacije: Heki (20 bodova) , Kršikla (20 bodova);

- Područje vrlo niskog turističkog potencijala (10 – 0 bodova) područje niti jedne

lokacije.

Na grafu 1, jednostavnim stupcima prikazane su dobivene vrijednosti procjenjenog turističkog

potencijala iz tablice 6 za analizirana područja.


51

8%

25%

50%

17%

Kategorizacija turističkog potencijala područja Pazinštine

Vrlo visok turistički potencijal

Visok turistički potencijal

Srednji turistički potencijal

Nizak turistički potencijal

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Vri

jed

no

st t

uri

stič

kog

po

ten

cija

la

Područja vrednovanja

Graf procjenjenog turističkog potencijala pojedinog područja

Turistički potencijal

Graf 2. Kategorizacija turitičkog potencijala područja Pazinštine

Graf 1. Grafički prikaz procjenjenog turističkog potencijala


52

Što se tiče procjene turističkog potencijala iz dobivenih rezultata uočava se da na Pazinskom

području najveći postotak imaju mjesta sa srednjim turističkim potencijalom (50%), slijede

područja visokog turističkog potencijala (25%), područja niskog potencijala (17%) i vrlo

visokog turističkog potencijala (8%). Područja s vrlo niskim turističkim potencijalom nema

(graf 2.) Analizirajući rezultate uočava se koliko na turističku atraktivnost mjesta utječu

pojedini kriteriji. U svim mjestima klimatski faktori su vrlo povoljni pa su tako ocijenjeni

najvišom ocjenom što u konačnici rezultira srednjom ocjenom 3,92. Slijede biogeografski

turistički resursi sa srednjom ocjenom 3,50, geomorfološki s 3,17, umjetnički s 3,08,

ambijentalni s 2,92, kulturno-povijesni s 2,75 pejsažni i manifestacijski s 2,58, hidrografski s

2,17 i na posljednjem mjestu etnosocijalni s niskom srednjom ocjenom od samo 1,25.

Slika 5. Karta turističkog potencijala Pazina i Pazinštine


53

Snaga emitivnog mjesta da privuče turiste u određenu destinaciju iskazana je preko

turističkog potencijala. Nakon provedene analize zaključuje se da je najveći turistički

potencijal ovog prostora prirodnog postanka, odnosno identificirani objekti u kategorijama

koji pripadaju u podjelu prema prirodnom postanku. Ti su kriteriji za razliku od kriterija

prema društvenom postanku poprimili veće ocjene. Pazin i okolica svojom autentičnošću i

izvornošću turistu nude život u skladu s prirodom i prošlošću.

Podjela temeljnih turističkih resursa prema postanku na prirodne i društvene s daljnjom

podjelom može se sistematizirati i iskazati putem četiri motiva. U ovom slučaju krajobrazna

vrijednost predstavlja zajednički naziv za sve temeljne turističke resurse koji pripadaju u

skupinu klimatskih, geomorfoloških, hidroloških, biogeografskih, ambijentalnih i pejzažnih

resursa. Kulturnom vrijednošću označeni su kulturno-povijesni temeljni turistički resursi,

umjetnički i manifestacijski. Etnosociološki turistički resursi čine grupu etnosocijalne

vrijednosti, a ambijentalni turistički resursi predstavljaju poljoprivrednu vrijednost, točnije tu

se podrazumijevaju svi objekti koji nas okružuju, a nastali su djelovanjem čovjeka. U

nastavku će radi lakšeg snalaženja biti dan i tablični prikaz koja mjesta karakterizira koji

„motiv“ uz napomenu koji temeljni turistički resursi u tom području prevladavaju (tablica 8).

Navedeni motivi osnova su za razvoj određenog turističkog oblika. Turistički oblici usklađeni

su prema navedenoj Kasparovoj (1975) podjeli turizma prema motivaciji (tablica 9).


54

Tablica 8. Tablični prikaz turističkog potencijala i pripadajućih temeljnih turističkih

motiva/resursa

Područje Turistički

potencijal

Turistički

motivi/resursi Napomena

Niz

ak

Sre

dnji

Vis

oki

Vrl

o v

iso

ki

Kra

jobra

zna

vri

jed

no

st

Ku

lturn

a vri

jedn

ost

Etn

oso

cija

lna

vri

jed

no

st

Po

ljop

riv

red

na

vri

jedn

ost

Pazin X X X X X

Klimatski,geomorfološki, hidrografski,

biogeografski,pejsažni, kulturno-povijesni,

umjetnički, manifestacijski, etnosociološki,

ambijentalni

Beram X X X X

Klimatski, geomorfološki,

biogeografski,pejsažni,kulturno-povijesni,

umjetnički, manifestacijski,ambijentalni

Grdoselo X X X


hidrografski,kulturno-povijesni, umjetnički

Heki X X X

Klimatski, biogeografski, ambijentalni

Kašćerga X X X

Klimatski, geomorfološki, hidrografski,

biogeografski,kulturno - povijesni,

umjetnički

Kršikla X X X

Klimatski, biogeografski,umjetnički

Lindar

X X X X

Klimatski,

geomorfološki,biogeografski,pejsažni,

kulturno-povijesni, umjetnički, ambijentalni

Stari

Pazin

X X X

Klimatski,

biogeografski,pejsažni,ambijentalni

Trviž X X X X


hidrografski,biogeografski,pejsažni,kulturno

-povijesni,umjetnički,manifestacijski,

ambijentalni

Zabrežani

X X X X X

Klimatski, etnosociološki, manifestacijski,

ambijentalni

Zamask

X X X

Klimatski,geomorfološki,

biogeografski,umjetnički

Zarečje X X

Klimatski,

geomofološki,hidrografski,biogeografski


55

Tablica 9. Povezanost turističkih motiva i turističkih oblika

Turistički motivi/resursi Turistički oblici

Krajobrazna vrijednost

Rekreativni turizam,

sportski

turizam,zdravstveni

turizam

Kulturna vrijednost

Kulturni turizam,

religijski

turizam,politički

turizam

Etnosocijalna vrijednost Socijalni turizam,

komercijalni turizam

Poljoprivredna vrijednost Komercijalni turizam

Uzevši u obzir podjelu prikazanu u tablici 9 preostaje turističke oblike dodijeliti pojedinim

područjima. Temeljem provedene analize i identificiranja objekata slijedi da sam grad Pazin

ima predispozicija za razvoj gotovo svih turističkih oblika: rekreativnog, sportskog,

kulturnog, političkog, socijalnog i komercijalnog turizma. U svim ostalim područjima ističe se

rekreativni turizam. Beram bi se mogao razviti uz rekreativni i religijski turizam, a Grdoselo

uz zdravstveni turizam. Kulturni turizam povezuje se s Lindarom i Trvižom. Sportski turizam

može se odvijati u Zarečju. Temelje za razvoj komercijalnog turizma ima Beram, Zabrežani,

Zamask i Zarečje, a za socijalni Trviž.


56

6. Turistička karta Pazina i Pazinštine

6.1. Identifikacija turističkih atrakcija i objekata i njihova klasifikacija

Za potrebe izrade karte potrebno je kategorizirati identificirane turističke objekte i atrakcije

dane deskriptivnom metodom u poglavlju 4. Postoje različite vrste kategorizacije, a jedna od

klasifikacija koja je prihvaćena od strane WTO-a i drugih organizacija, je „Klasifikacija

međunarodnih posjetitelja“ koja je vrlo složena i kompleksna. U ovom diplomskom radu karta

je namijenjena isključivo jednim korisnicima – turistima, stoga karta mora biti pregledna, a

objekti turističkog interesa trebaju biti što čitljiviji. Identificirani objekti će biti grupirani u tri

osnovne grupe po tematskoj domeni (slika 6):

U skupinu aktivnih atrakcija pripadaju svi oni objekti koji su namijenjeni za korištenje,

odnosno sudjelovanje u njima. Pasivne atrakcije predstavljaju objekte koji su dostupni za

razgledavanje i posjećivanje, a dodatne/prateće usluge su svi objekti koji stoje na raspolaganju

svim turistima. To je skupina uslužnih objekata koje uz aktivne i pasivne atrakcije

upotpunjuju turističku ponudu područja.

IDENTIFICIRANI

OBJEKTI

AKTIVNE

ATRAKCIJE PASIVNE

ATRAKCIJE

DODATNE/

PRATEĆE USLUGE

Slika 6. Shematski prikaz podjele identificiranih turističkih

objekata


57

Tablica 10. Klasifikacija identificiranih objekata prema njihovoj tematskoj domeni

AKTIVNE

ATRAKCIJE

PASIVNE

ATRAKCIJE

DODATNE/PRATEĆE

USLUGE

Biciklističke

staze Pazinski ponor Knjižnica

Pješačke staze Vodopadi Kino dvorane

Planinarske staze Rijeka/potoci Kazalište

Slobodno

penjanje Značajni krajobraz Kafići

Jahanje Cesta maslinovog ulja Restorani

Lov Vinske ceste Konoba - restoran

Zip line Medne točke Smještajne jedinice

Rope jump Botanički spomenik

prirode Objekti za zabavu

Speleoavantura Vidikovac (view point) Trgovine

Sportska igrališta Izvor vode Autobusni kolodvor

Sportska dvorana Centar Istre Željeznički kolodvor

Kupališta Kaštel Hitna pomoć

Manifestacije Pokretno kulturno dobro Policija

Crkva Pošta

Crkva s freskama Banka i bankomati

Glagoljski natpisi Turistička zajednica

Muzej Turistička agencija

Samostan Automehaničar

Zvonik Vulkanizer

Arhiv Benzinska postaja

Likovna galerija Kamp odmorište

Spomenici

Svi objekti i pojave navedeni u tablici 10. predstavljaju turističku ponudu područja Pazina i

njegove okolice. Te je objekte i pojave bitno što bolje prikazati na karti kako bi što prije

zainteresirali čitatelja. Za prikaz na karti potrebno je svakom pojmu pridružiti sredstvo

kartografskog izražavanja, odnosno svaki kartografski znak predstavlja jedno svojstvo; fizički

ili društveni geografski sadržaj. U ovom diplomskom radu, prikazat ću osmišljene

kartografske znakove navedenih pojmova uz napomenu da se njihov grafički izgled temelji na

već postojećim kartografskim znakovima jer se novi sustavi kartografskih znakova grade

upotrebljavajući pravila građe postojećih sustava i već oblikovanih znakova pojedinih

objekata u tim sustavima (Lovrić 1988).

Na početku izrade kartografskih znakova vodila sam se time da oni trebaju biti tako

oblikovani da ih korisnik može lako čitati i interpretirati pa sam za početak definirala skalu od


58

Slika 7. Skala boja za izražavanje pripadnosti znakova pojednoj skupini objekata

tri boje (slika 7), budući da boja najviše privlači pozornost, kako bi definirani objekti što prije

došli do izražaja prilikom korištenja karte. Svaka boja predstavlja određenu grupu

identificiranih turističkih objekata i pojava. Za podlogu grupe aktivnih atrakcija odabrala sam

toplu crvenu boju. Budući da je crvena boja simbol pokreta i moći smatram da najviše

odgovara za prikaz ove vrste atrakcija.

Za pasivne atrakcije odabrala sam također boju iz grupe toplih boja, žutu. Žutu boju

doživljavam kao boju koja nakon crvene boje sljedeća privlači pozornost te je vrlo energična

boja. Povezujem ju s prirodom i kulturom pa smatram da je pogodna za prikaz pasivnih

atrakcija. Grupu dodatnih/pratećih usluga prikazat ću na neutralnoj, zelenoj podlozi. Zelena

boja se simbolično povezuje s novcem i financijskim svijetom pa sam zaključila da je

pogodna podloga za ovu grupu. Također, aktivne i pasivne atrakcije su one koje trebaju biti u

prvom planu prilikom čitanja turističke karte, a smatram da je izborom ovih boja to i

postignuto.

Sljedeći korak u oblikovanju kartografskih znakova je bio oblikovati piktograme, odnosno

crteže ili pojednostavljene sličice prikazanog objekta. Piktogramom se nastoji prikazati

objekte i pojave iz stvarnog svijeta pojednostavljenim grafičkim oblicima (Kuveždić Divjak

2013).

Za kreiranje i oblikovanje simbola koristila sam program AutoCAD Map.


59

Prikaz kartografskih znakova aktivnih atrakcija:

Igralište

Sportska dvorana

Manifestacije

Biciklistička staza

Pješačka staza

Planinarska staza

Slobodno penjanje

Speleoavantura

Jahanje

Lov

Zip Line

Plivanje

Rope Jump


60

Prikaz kartografskih znakova pasivnih atrakcija:

Prikaz kartografskih znakova pasivnih atrakcija:

Crkva s glagoljskim natpisima

Zvonik

Crkva s pokretnim kulturnim

dobrom

Vodopad

Pazinski ponor

Značajni krajobraz

Arhiv

Kaštel

Likovna galerija

Crkva

Crkva s freskama

Izvor vode

Rijeka

Samostan

Muzej

Spomenik

Botanički spomenik prirode

Vinske ceste

Ceste maslinovog ulja

Medne točke

Vidikovac

Centar Istre


61

Prikaz kartografskih znakova dodatnih/pratećih usluga:

Automehaničar

Smještajne jedinice

Kamp odmorište

Benzinska postaja

Autobusni kolodvor

Željeznički kolodvor

Kino dvorana

Knjižnica

Kazalište

Turistička agencija

Hitna pomoć

Policija

Pošta

Banka ili bankomat

Vulkanizer

Kafići Turistička zajednica

Restoran

Konoba

Trgovina

Objekti za zabavu


62

6.2. Primjena kartografskog ključa na podlozi web karte

Kartografski znakovi koji su prikazani u prethodnom, 6.1. poglavlju, predstavljaju turističke

objekte i pojave na području grada Pazina i njegove okolice. Provedbom višekriterijske

analize identificirani su svi objekti i pojave na području grada Pazina i njegove okolice čiji su

položaji s pripadnim kartografskim znakom prikazani na podlozi web karte. Web karta

kreirana je on-line na web stranici Scribble Maps-a. Na već postojeću podlogu umetnuti su

novi kartografski znakovi i na taj je način dobivena „karta“ koja prikazuje turističku ponudu

grada Pazina i okolice. Kartu pod nazivom Turistička karta Pazina i Pazinštine moguće je

pogledati na sljedećem linku:

https://www.scribblemaps.com/maps/view/Turisticka_karta_Pazina_i_Pazinstine/1imBI

nPalO, a nekoliko pojedinačnih isječaka karte dani su na slici 8, slici 9, slici 10, slici 11 i

slici 12. Web karta, u radnoj verziji, je dostupna za dijeljenje putem različitih društvenih

mreža, za spremanje u različitim oblicima ili za printanje.

Svi identificirani objekti i pojave, s točnom lokacijom (adresom) i koordinatama koji su

pogodni za kartiranje i izradu nove turističke karte grada Pazina i njegove okolice prikazani

su u prilozima 1–12 koji se nalaze na kraju diplomskog rada.

https://www.scribblemaps.com/maps/view/Turisticka_karta_Pazina_i_Pazinstine/1imBInPalO

https://www.scribblemaps.com/maps/view/Turisticka_karta_Pazina_i_Pazinstine/1imBInPalO


63

Slika 8. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje grada Pazina


64

Slika 9. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Berma

Slik

a 8. Isječak

web

karte s k

artografsk

im zn

akov

ljem za

podru

čje grad

a Pazin

a

Slika 10. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Trviža


65

Slika 12. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Zarečja

Slika 11. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Grdosela


66

7. Zaključak Vodeći se Hake-ovom definicijom da se kartografija bavi prikupljanjem, obradom,

spremanjem i upotrebom prostornih informacija, te u konačnici njihovom vizualizacijom, za

područje grada Pazina i njegove uže okolice, tzv. Pazinštine višekriterijskom analizom

identificirani su objekti i pojave turističkog interesa. Za sve identificirane objekte i pojave

osmišljeni su kartografski znakovi koji su u konačnici prikazani na podlozi web karte.

Na samom početku bilo je potrebno odrediti turistički potencijal područja. Prilikom

određivanja turističkog potencijala vrednovali su se materijalni i nematerijalni čimbenici

pojedinog prostora te je u konačnici svako područje procijenjeno stupnjem višeg ili nižeg

turističkog potencijala. Na taj su način identificirani i svi turistički objekti koji su turistički

atraktivni, ali i oni koji imaju potencijala to postati. Klimatski turistički resursi spadaju u

najprivlačnije čimbenike turističkog kretanja, a uzevši u obzir srednju ocjenu klime na ovom

području može se zaključiti da je to vrlo pogodna turistička destinacija. Što se tiče ostalih

prirodnih resursa, ocjene pokazuju da su biogeografski i geomorfološki turistički resursi

dobro razvijeni na cijelom ovom području. Unatoč bogatim prirodnim turističkim resursima i

vrijednostima kako bi se povećao turistički promet potrebno je više uložiti i bazirati se na

društvene turističke resurse. Poboljšanjem turističke infrastrukture, odnosno razvijanjem

ambijentalnih i manifestacijskih turističkih resursa definitivno bi došlo do povećanja

turističkih kretanja na ovom području. Naravno, za sve to postići jako je bitna dobra suradnja

lokalne vlasti i domaćeg stanovništva.

Dobiveni rezultati pokazali su kako je sam grad Pazin turistički najatraktivniji, jer ima

najbogatiju povijest, najveći smještajni kapacitet na ovom području, a i za razliku od ostalih

mjesta još uvijek je prometno najpovezaniji. To je područje koje ima predispozicije za razvoj

više oblika turizma. Današnji turisti se sve više okreću selektivnim oblicima turizma i

boravku u prirodi. Na osnovi provedene analize vidljivo je da to područje odgovara

zahtjevima današnjih turista. Ukoliko bi se više poradilo na promoviranju, sigurno bi došle do

izražaja sve kvalitete, a ojačao bi i gospodarski razvoj Pazina i njegove okolice.

Na temelju rezultata provedenih istraživanja u ovom diplomskom radu mogu se donijeti

sljedeći zaključci:

1) Višekriterijskom analizom moguće je odrediti procjenu relativnog turističkog

potencijala Pazina i Pazinštine i odrediti smjernice za prioritetne razvojne oblike

turizma, čime je hipoteza 1 prihvaćena,


67

2) Višekriterijska analiza omogućuje identifikaciju i klasifikaciju turističkih resursa i

objekata koje turistička karta treba prikazivati, čime je hipoteza 2 prihvaćena,

3) Prilagođeni i sustavno oblikovan kartografski ključ za identificirane turističke

resurse i objekte preduvjet je za izradu kvalitetne turističke karte Pazina i Pazinštine,

čime je hipoteza 3 prihvaćena.


68

Literatura Bartoluci, M., Čavlek, N., Kesar, O., Prebežac, D., (2011): Turizam - ekonomske osnove i

organizacijski sustav. Školska knjiga, Zagreb.

Cohen E. (1974): „Who is a tourist?: A conceptual clarification“, The Sociological Review,

vol. 22. No.4., pp. 527-555.

Debluka-Tibljaš A., Karleuša B., Dragičević N. (2013): „Pregled primjene meoda

višekriterijske analize pri donošenju odluka o prometnoj infrstrukturi“ Građevinar, Hrvatski

savez građevinskih inžinjera, vol. 65., No. 7., pp. 619-631.

Čavlek, N.,Vuković, B., (2001): Rječnik turizma. Masmedia, Zagreb.

Češljaš, S. (1988): Model razvojnog prostornog planiranja. doktorska disertacija, Ekonomski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Encyclopedia of tourism by Jafar Jafari (ed.). Routledge, London and New York, 2000

Frančula, N., Lapaine, M., (2008): Geodetsko‐geoinformatički rječnik. DGU, Zagreb.

Frangeš, S. (2003): Opća kartografija. predavanja, Zagreb, ak. god. 2012./13., Geodetski


Frangeš, S. (2011): Tematska kartografija. predavanja, Zagreb, ak. god. 2015./16., Geodetski


Glăvan, V. (1996): Dezvoltarea turismului în România, Editura Institutului de Management-

Turism EDEN, Bucureşti.


69

Gunn, C. A. (1972): Vacantionscape - Designing Tourist Regions, Bureau of Business

Research, Austin.

Hunziker, W., Krapf, K. (1942): Grundriss der Allgemeinen Fremdenverkehrslehre, Seminars

für Fremdenverkehr und Verkehrspolitik an der Handels-Hochschule St. Gallen, Zurich.

ICA (1995): Generalna skupština ICA-e, Barcelona.

Kalamucki K., Czerny A. (2015): „Role of Cartographic Products in the Promotion Of

Tourism Based on the Example of Roztocze“, Barometr Regionalny, tom 13., No. 1. pp. 145-

151.

Kalčić, M . (2007): Istarski kašteli. Istarska županija.

Kaspar C. (1975): Le tourism, l'objet d'etude scienitifique, Revue de tourism No.4., str. 4-5.

Krippendorf, J. (1980): Marketing im Fremdenverkehr, 2, Auflage, Bern/Frankfurt am

Main/Las Vegas.

Kušen, E. (2002): Turistička atrakcijska osnova. Institut za turizam, Zagreb.

Kuveždić Divjak, A. (2013): Kartografska komunikacija u kriznim situacijama. Doktorski

rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Letos C., Letos D. (2012): „The determination of the touristic potential for the settlements

from Ozana-Topolita Depression“, GeoJournal of Tourism and Geosites, vol.10., No.2., pp.

172-182.


70

Loparić, A. (2015): Turistički potencijali Varaždinske županije iz segmenta kulturnog i

vjerskog turizma. Diplomski rad, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Čakovec.

Lovrić, P. (1988): Opća kartografija.Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.

Magaš, D. (2003): Managment turističke organizacije i destinacije. Sveučilište u Rijeci,

Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija.

Rimanić, M. (2007): Pazin srce Istre. Pučko Otvoreno Učilište u Pazinu, Pazin.

Vojnović, N. (2016.): Održivi turizam unutrašnje Istre. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula.

http://beta.bib.irb.hr/825855


71

Mrežne adrese

URL 1: Važnost turističkih karata, http://www.pokreniposao.hr, (23. 5. 2017.)

URL 2: Popis stanovništva,

https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/, (28.4.2017.)

URL 3:Pješačke staze na području grada Pazina,

http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/pjesacenje-walking, ( 11.4.2017.)

URL 4: Biciklističke staze na području grada Pazina,

http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/biciklizam-bike-routes, (11.4.2017.)

URL 5: Lovište Pazin, http://www.lsiz.hr/loviste-pazin.php, (10.4.2017.)

URL 6: Središnja Istra, statistika, http://www.central-istria.com/hr/statistika, (11.4.2017.).

URL 7: Kuća za pisce, http://kucazapisce.hr/hiza-od-besid/, (11.4.2017.)

URL 8: Folklorno društvo „Pazin“, http://www.fd-pazin.hr/home.php/, (10.5.2017.)

URL 9: Središnja Istra, manifestacije,

http://www.central-istria.com/hr/dogadjanja-events, (11.4.2017.)

URL 10: Središnja Istra, speleoavantura i zip line,

http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities , (18.4.2017.)

URL 11: Grad Pazin, stanovnistvo,

https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/, (15.04.2017.)

URL 12 : LAG-SREDIŠNJA ISTRA,

http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf,

(10.5.2017.)

URL 13: Istrapedia, Beram, http://istrapedia.hr/hrv/210/beram/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 14: Istrapedia, Grdoselo,

http://www.istrapedia.hr/hrv/976/grdoselo/istra-a-z/, (10.5.2017.)

http://www.pokreniposao.hr/koliko-turisti-stvarno-koriste-turisticke-aplikacije-i-kako-im-prodati-mango/

https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/

http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/pjesacenje-walking

http://www.central-istria.com/hr/aktivnosti-activities/biciklizam-bike-routes

http://www.lsiz.hr/loviste-pazin.php

http://www.central-istria.com/hr/statistika

http://kucazapisce.hr/hiza-od-besid/

http://www.fd-pazin.hr/home.php/

http://www.central-istria.com/hr/dogadjanja-events

https://www.pazin.hr/o-pazinu/stanovnistvo/

http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf

http://istrapedia.hr/hrv/210/beram/istra-a-z/

http://www.istrapedia.hr/hrv/976/grdoselo/istra-a-z/


72

URL 15: Grdoselo, geomorfologija,

http://izletipoistri.com/2012/02/18/grdoselo-zelengrad-stari-grad/, (10.5.2017.)

URL 16: Istrapedia, Stari Pazin,

http://www.istrapedia.hr/hrv/934/stari-pazin/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 17: Istrapedia, Kašćerga, http://istrapedia.hr/hrv/1315/kascerga/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 18: Istrapedia, Zamask, http://istrapedia.hr/hrv/1401/zamask/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 19: Istrapedia, Trviž, http://istrapedia.hr/hrv/1133/trviz/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 20: Istrapedia, Lindar, http://istrapedia.hr/hrv/93/lindar/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 21: Istrapedia, Kršikla, http://istrapedia.hr/hrv/1427/krsikla/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 22: Istrapedia, Zarečje, http://istrapedia.hr/hrv/1409/zarecje/istra-a-z/, (10.5.2017.)

URL 23: Grdoselski potok,

http://www.central-istria.com/hr/staza-stari-grad-zelengrad, (21.5.2017.)

URL 24: Zarečki krov, http://istrapedia.hr/hrv/1547/zarecki-krov/istra-a-z/, (21.5.2017.)

URL 25: Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko – turitičke i sportskorekreacijske zone

Trviž,

https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/UPU-TRVIZ%20PP%20JR%20-%20tekst.pdf,

(10.5.2017.)

URL 26: Botanički spomenik prirode,

http://www.natura-histrica.hr/hr/zasticene-prirodne-vrijednosti/zasticena-podrucja-1,

(23.5.2017.)

URL 27: Značajni krajobraz,

http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf,

(21.5.2017.)

URL 28: Heki,biogeografija, https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/heki/, (21.5.2017.)

URL 29: Kulturno-povijesni turistički resursi Berma,

http://www.central-istria.com/hr/odredista-destinations/beram, (25.5.2017.)

http://izletipoistri.com/2012/02/18/grdoselo-zelengrad-stari-grad/

http://www.istrapedia.hr/hrv/934/stari-pazin/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/1315/kascerga/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/1401/zamask/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/1133/trviz/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/93/lindar/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/1427/krsikla/istra-a-z/

http://istrapedia.hr/hrv/1409/zarecje/istra-a-z/

http://www.central-istria.com/hr/staza-stari-grad-zelengrad

http://istrapedia.hr/hrv/1547/zarecki-krov/istra-a-z/

https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/UPU-TRVIZ%20PP%20JR%20-%20tekst.pdf

http://www.natura-histrica.hr/hr/zasticene-prirodne-vrijednosti/zasticena-podrucja-1

http://lag-sredisnjaistra.hr/wp-content/uploads/2013/09/9.-LRS-Sredi%C5%A1nja-Istra.pdf

https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/heki/

http://www.central-istria.com/hr/odredista-destinations/beram


73

URL 30: Kulurno-povijensi turistički resursi Lindara,

http://www.central-istria.com/hr/odredista-destinations/lindar, (25.5.2017.)

URL 31 : Kulturno-povijesni turistički resursi Pazinštine,

http://www.istrapedia.hr/hrv/home/, (25.5.2017.)

URL 32: Etnosocijalni turistički resursi, Zabrežani,

https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/zabrezani/,(25.5.2017.)

URL 33: Smještajne jedinice na području Pazina,

http://www.central-istria.com/hr/smjestaj-accommodation-unterkunft-alloggi, (26.5.2017.)

URL 34: Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2010. godine,

https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Pazina-od-2015.-do-

2020.-godine.pdf, (27.5.2017.)

http://www.istrapedia.hr/hrv/home/

https://www.pazin.hr/o-pazinu/povijest/zabrezani/

http://www.central-istria.com/hr/smjestaj-accommodation-unterkunft-alloggi

https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Pazina-od-2015.-do-2020.-godine.pdf

https://www.pazin.hr/wp-content/uploads/Strategija-razvoja-Grada-Pazina-od-2015.-do-2020.-godine.pdf


74

Popis slika

Slika 1. Grad Pazin....................................................................................................................24

Slika 2. Istarsko pobrđe i Južnoistarska zaravan.......................................................................28

Slika 3. Istarski ipsilon i državne ceste.....................................................................................31

Slika 4. Razvoj i stanovništvo Pazina i Pazinštine i smještajni kapacitet.................................46

Slika 5. Karta turističkog potencijala Pazina i Pazinštine.........................................................52

Slika 6. Shematski prikaz podjele identificiranih turističkih objekata......................................56

Slika 7. Skala boja za izražavanje pripadnosti znakova pojednoj skupini objekata.................58

Slika 8. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje grada Pazina...................63

Slika 9. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Berma.............................64

Slika 10. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Trviža...........................64

Slika 11. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Grdosela......................65

Slika 12. Isječak web karte s kartografskim znakovljem za područje Zarečja.........................65


75

Popis tablica Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka mjereno u postaji Pazin.................26

Tablica 2. Srednji broj ledenih,studenih,toplijih,vrućih dana s toplim noćima mjereno u postaji

Pazin..........................................................................................................................................27

Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine padalina mjerene u postaji Pazin..................27

Tablica 4. Cestovna udaljenost i prosječno vrijeme putovanja automobilom od europskih

gradova do Pazina.....................................................................................................................30

Tablica 5. SWOT analiza..........................................................................................................47

Tablica 6. Tablični prikaz određivanja turističkog potencijala.................................................49

Tablica 7. Klase potencijalne turističke privlačnosti................................................................50

Tablica 8. Tablični prikaz turističkog potencijala i pripadajućih temeljnih turističkih

motiva/resursa...........................................................................................................................54

Tablica 9. Povezanost turističkih motiva i turističkih oblika....................................................55

Tablica 10. Klasifikacija identificiranih objekata prema njihovoj tematskoj domeni..............57

Popis grafova Graf 1. Grafički prikaz procjenjenog turističkog potencijala....................................................51

Graf 2. Kategorizacija turitičkog potencijala područja Pazinštine............................................51


76

Prilozi Prilog 1: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području

Pazina

OBJEKTI LOKACIJA KOORDINATE

Pješačka staza - Poučno pješačka

staza Pazinska jama 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Đir do Pazinskog 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Po pazinskih bregi 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Pazin – Beram –

Pazin 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Pazinski

planinarski put 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Staza Petra

Fraščića 52000 PAZIN - -

Pješačka staza - Pazin – Grdoselo 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Od kalvarije

do kalvarije 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Oko centra

Istre 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Staza

vodopada 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Mikule

Gologrčkog 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Staza seljaka -

plemića 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Dolinom

mlinova 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Staza Petra

Fraščića 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Pazin zapad 52000 PAZIN - -

Biciklistička staza - Pazin istok 52000 PAZIN - -

Planinarska staza - PPP 52000 PAZIN - -

Rijeka Pazinčica 52000 PAZIN - -

Pazinska jama 52000 PAZIN 45°14'26.6"N 13°55'41.2"E

Slap Pazinčice - Pazinski krov 52000 PAZIN 45°14'43.0"N 13°56'15.0"E

Autobusni kolodvor Miroslava Bulešića 2, 52000 PAZIN

45°14'20.5"N 13°56'33.0"E

Željeznički kolodvor Stareh kostanji 1, 52000 PAZIN

45°14'21.1"N 13°56'44.8"E

Kaštel Pazin Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN

45°14'25.2"N 13°55'50.2"E

Etnografski muzej Pazin Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN

45°14'25.5"N 13°55'49.4"E

Muzej grada Pazina Trg Istarskog razvoda 1, 52000 PAZIN

45°14'25.5"N 13°55'49.4"E

Crkva Sv. Nikole (freske; glagoljski

natpisi; pokretno kulturno dobro) Antuna Kalca 2, PAZIN 45°14'26.4"N 13°56'03.2"E


77

Zvonik crkve sv. Nikole Antuna Kalca 2, 52000 PAZIN

45°14'25.6"N 13°56'03.1"E

Franjevački samostan Marijina

Pohođenja Pazin

Trg hodočasnika 2, 52000 PAZIN

45°14'20.3"N 13°55'58.5"E

Državni arhiv u Pazinu Vladimira Nazora 3, 52000 PAZIN

45°14'22.2"N 13°55'55.6"E

Spomen dom Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin

45°14'25.1"N 13°56'20.3"E

Park Istarskih velikana - spomenici

poprsja Istarskih velikana 52000, PAZIN 45°14'26.5"N 13°56'13.5"E

Likovna galerija Trg pod lipom 1, 52000 PAZIN

45°14'29.8"N 13°56'08.9"E

Gradska knjižnica Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN

45°14'25.1"N 13°56'20.3"E

Kino dvorana Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN

45°14'25.1"N 13°56'20.3"E

Kazalište Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 1, 52000 PAZIN

45°14'25.1"N 13°56'20.3"E

Zip Line Štranjga 7, 52000 PAZIN 45°14'23.6"N 13°55'41.1"E

Rope Jump Štranjga 7, 52000 PAZIN 45°14'26.8"N 13°55'41.1"E

Bistro "Pod lipom" Trg pod lipom 2, 52000 PAZIN

45°14'29.7"N 13°56'09.3"E

Pizzeria "Peperone" Ul.Franine i Jurine 6, 52000 PAZIN

45°14'23.7"N 13°56'04.4"E

Restaurant Hotel Lovac Ul. Šime Kurelića 4, 52000 PAZIN

45°14'23.2"N 13°55'37.7"E

Caffe Bar - "Epolon" Šetalište Pazinske gimnazije 2, 52000 PAZIN

45°14'25.1"N 13°56'20.3"E

Caffe Bar - "M caffe" Trg slobode 2C, 52000 PAZIN

45°14'25.0"N 13°56'15.7"E

Caffe Bar - "Pazinska kavana" Ul. 25. rujna 36, 52000 PAZIN

45°14'23.6"N 13°56'15.5"E

Caffe Bar - "Gema" Trg slobode 2C, 52000 PAZIN

45°14'26.1"N 13°56'11.4"E

Caffe Bar - "Boom" Ul. 25. rujna 1/a, 52000 PAZIN

45°14'23.8"N 13°56'08.1"E

Caffe Bar - "La Marenda" Trg Male Funtane 8, 52000 PAZIN

45°14'23.2"N 13°56'07.3"E

Trgovina - "Plodine" Ul. Šime Kurelića, 52000 PAZIN

45°14'26.4"N 13°54'54.0"E

Trgovina - "Lidl" 43. Istarske divizije 11, 52000 PAZIN

45°14'13.0"N 13°56'04.0"E

Trgovina - "Konzum" Muntriljska 1A, 52000 PAZIN

45°14'26.2"N 13°56'10.1"E

Pošta Ul. M.B. Rašana 7A, 52000 PAZIN

45°14'21.5"N 13°56'15.6"E

Istarski domovi zdravlja - ispostava

Pazin

Ul. Jurja Dobrile 1, 52000 PAZIN

45°14'20.4"N 13°56'25.9"E

Policija Muntriljska 2, 52000 PAZIN 45°14'28.4"N 13°56'09.4"E

Banka i bankomat - "Erste" Ul. 25. rujna 17, PAZIN 45°14'26.3"N 13°56'12.7"E


78

Banka i bankomat - "PBZ" Ul. 25.rujna 14, 52000 PAZIN

45°14'24.4"N 13°56'10.5"E

Banka i bankomat - "IKB" Trg slobode 1, 52000 PAZIN 45°14'26.8"N 13°56'11.6"E

Banka i bankomat - "OTP" Ul. Narodnog doma 3, 52000 PAZIN

45°14'23.6"N 13°56'14.6"E

HAK Pazin - Automehaničar Ul. Družbe Sv. Ćirila i Metoda 3, 52000 PAZIN

45°14'19.1"N 13°56'10.8"E

HAK Pazin - Vulkanizer Ul. Družbe Sv. Ćirila i Metoda 3, 52000 PAZIN

45°14'19.1"N 13°56'10.8"E

Benzinska postaja "INA" Ul. Miroslava Bulešića 1A, 52000 PAZIN

45°14'20.4"N 13°56'35.9"E

Turistička agencija "CONTINEO" Trg Male Funtane 7, 52000 PAZIN

45°14'24.1"N 13°56'03.4"E

Turistička zajednica središnje Istre Ul. Veli Jože 1, 52000 PAZIN 45°14'23.7"N 13°56'01.9"E

Nogometno igralište 52000 PAZIN 45°14'27.9"N 13°56'24.4"E

Tenisko igralište 52000 PAZIN 45°14'26.2"N 13°56'27.4"E

Košarkaško igralište 52000 PAZIN 45°14'25.3"N 13°56'27.4"E

Boćarski centar Aleksandar Anzur Trg pod lipom 1, 52000 PAZIN

45°14'29.7"N 13°56'09.3"E

Školsko - gradska sportska dvorana

Pazin

Ul. Tugomila Ujčića, prof. 2, 52000 PAZIN

45°14'28.7"N 13°56'27.7"E

Sportska dvorana u sklopu

Pazinskog kolegija

Ul. Jurja Dobrile 6, 52000 PAZIN

45°14'18.7"N 13°56'22.7"E

Hotel Lovac 2* Ul. Šime Kurelića 4, 52000 PAZIN

45°14'23.2"N 13°55'37.7"E

Smještajne jedinice - Laura sobe

3*

Ul. A. Kalca 10/a, 52000 PAZIN

45°14'25.7"N 13°55'59.4"E

Apartmani - Darija 3* Ul. Bože Milanovića 5, 52000 PAZIN

45°14'22.7"N 13°56'09.3"E

Apartmani - Marija 2* Ul. Miroslava Bulešića 1, 52000 PAZIN

45°14'18.7"N 13°56'35.5"E

Apartmani - Alen 3* Vrtlišće 9, 52000 PAZIN 45°14'20.2"N 13°56'02.4"E

Apartmani - Gaia 2* Viktora Cara Emina 4, 52000 PAZIN

45°14'13.1"N 13°56'28.7"E

Apartmani - Garden 3* Viktora Cara Emina 6, 52000 PAZIN

45°14'12.4"N 13°56'28.0"E

Apartmani - Sanja 3* Muntriljska 2, 52000 PAZIN 45°14'28.3"N 13°56'09.3"E

Apartmani - Stari grad 3* Vrtlišće 12, 52000 PAZIN 45°14'21.1"N 13°56'03.1"E

Apartmani - Synergia 3* Rijavac 20, 52000 PAZIN 45°15'03.1"N 13°55'51.8"E

Kuća za odmor - Casa di Rosina Mečarski put 3, 52000 PAZIN

45°14'10.4"N 13°55'58.9"E


79

Prilog 2: Popis objekata s potrebnim podacima za kartiranje na turističkoj karti na području

Berma


Pješačka staza Beram - Pazin

- Beram BERAM, 52000 PAZIN - -

Vinarija Gortan Lovrin BB, BERAM, 52000

PAZIN 45°13'57.3"N 13°54'57.8"E

Medne točke (OPG

Brajković)

Čipri 45, BERAM, 52000

PAZIN 45°16'26.6"N 13°54'44.4"E

Crkva Sv. Martina (freske) BERAM BB, BERAM, 52000

PAZIN 45°15'08.1"N 13°54'01.8"E

Zvonik crkve Sv. Martina BERAM, 52000 PAZIN 45°15'08.3"N 13°54'02.3"E

Crkva Sv. Marija na

Škriljinah (freske - Ples

mrtvaca) BERAM, 52000 PAZIN

45°15'23.6"N 13°54'25.5"E

Konoba - restoran "Vela

vrata"

Beram 41, BERAM, 52000

PAZIN 45°15'09.0"N 13°54'02.9"E

Caffe bar "Freska" Podberam, BERAM, 52000

PAZIN 45°15'05.8"N 13°53'41.3"E

Apartmani - Tomažin 2* Vela Traba 1A, BERAM,

52000 PAZIN 45°14'46.9"N 13°52'02.4"E

Kuća za odmor - Villa

Viscum 3*

Belci 60A, BERAM, 52000

PAZIN 45°14'37.6"N 13°53'09.2"E

Kuća za odmor - Villa Aurora

4*

Mala Traba 39, BERAM,

52000 PAZIN 45°15'01.3"N 13°52'25.3"E

Kuća za odmor - Villa Vermo

4*

Beram 10A, BERAM, 52000

PAZIN 45°15'05.4"N 13°53'49.3"E

Kuća za odmor - Country

house Ladavci 2*

Ladavci 52, BERAM, 52000

PAZIN 45°15'07.2"N 13°53'42.8"E


80


Grdosela


Pješačka staza Stari grad GRDOSELO, 52000

PAZIN - -

Grdoselski potok GRDOSELO, 52000

PAZIN - -

Izvor Malenica GRDOSELO, 52000

PAZIN 45°17'00.2"N 13°56'20.7"E

Crkva Imena Marijina

(glagoljski natips)

Grdoselo 8,

GRDOSELO 52000

PAZIN

45°16'51.9"N 13°56'33.9"E

Zvonik crkve Imena Marijina GRDOSELO, 52000

PAZIN 45°16'52.2"N 13°56'34.0"E

Kuća za odmor - Villa Bacula 4*

Grdoselo 13,

GRDOSELO, 52000

PAZIN

45°17'00.1"N 13°56'35.0"E


81


Heki


Središnja točka Istre TROŠTI, HEKI, 52000 PAZIN 45°12'25.5"N 13°54'44.0"E

Apartmani - Lea i Nina 3* Veli Ježenj 13B, HEKI, 52000 PAZN

45°13'24.3"N 13°51'55.3"E

Apartmani - Stari dor 3* Heki 7B, 52000 PAZIN 45°12'55.1"N 13°53'19.1"E

Apartmani - Zelena dolina 3* Grubiši 20B, HEKI, 52000 PAZIN

45°12'40.9"N 13°53'01.4"E

Kuća za odmor - Lastavica

3*

Munci 34B, HEKI, 52000 PAZIN

45°12'31.3"N 13°52'17.3"E

Kuća za odmor - Villa Vala

3*

Veli Ježenj 35A, HEKI, 52000 PAZIN

45°13'17.7"N 13°51'48.1"E

Kuća za odmor - Villa Elida

4*

Grubiši 20C, HEKI, 52000 PAZIN

45°12'35.6"N 13°52'55.0"E

Kuća za odmor - Villa Zaz 4* Žbrlini 94I, HEKI, 52000 PAZIN

45°13'04.3"N 13°54'02.6"E


82


Kašćerge


Pilošćak - vidikovac KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'12.4"N 13°54'21.9"E

Cesta maslinog ulja (OPG

Hrvatin)

Petkovići 55, KAŠĆERGA,

52000 PAZIN 45°17'58.3"N 13°54'10.0"E

Medne točke (OPG Hrvatin) Bankovci 96, KAŠĆERGA,

52000 PAZIN 45°19'15.3"N 13°54'17.3"E

Botanički spomenik prirode KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°18'11.1"N 13°54'02.1"E

Crkva Sv. Marka evanđelista KAŠĆERGA 22, 52000

Pazin 45°18'10.7"N 13°54'02.7"E

Zvonik crkve Sv. Marka

evanđelista KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°18'10.5"N 13°54'03.2"E

Crkva Sv. Antuna

Padovanskoga (freske) KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'54.5"N 13°54'03.4"E

Nogometno i tenisko igralište KAŠĆERGA, 52000 Pazin 45°17'46.2"N 13°54'11.9"E


83


Kršikle


Crkva Sv.Kuzme i Damjana

(glagoljski natpis) KRŠIKLA, 52000 PAZIN 45°18'13.0"N 13°56'27.7"E

Zvonik crkve Sv.Kuzme i

Damjana KRŠIKLA, 52000 PAZIN 45°18'13.1"N 13°56'27.1"E

Kuća za odmor - Villa Ladonja

3*

Frki 13A, KRŠIKLA, 52000

PAZIN 45°18'24.0"N 13°57'20.7"E

Kuća za odmor - Istarska kuća

Hrast 3*

Frki 13A, KRŠIKLA, 52000

PAZIN 45°18'24.1"N 13°57'21.7"E


84


Lindara


Crkva Sv. Katarine (frske - "Živi

križ"; glagoljski natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'01.7"N 13°57'41.6"E

Crkva Sv. Sebastijana

(glagoljski natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'03.2"N 13°57'46.5"E

Crkva Sv. Martina (glagoljski

natpisi) LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'09.7"N 13°57'30.4"E

Crkva Sv. Mohora i

Fortunata (glagoljski

natpisi) LINDAR 58, LINDAR, 52000

PAZIN

45°14'04.2"N 13°57'47.1"E

Zvonik crkve sv. Mohora i

Fortunata LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'04.2"N 13°57'47.1"E

Villa Baxa LINDAR, 52000 PAZIN 45°14'03.1"N 13°57'42.0"E

Pizzeria Rotonda

Lindar 134, LINDAR, 52000

PAZIN 45°13'31.4"N 13°57'32.3"E

Kafić Rotonda


PAZIN 45°13'31.4"N 13°57'32.3"E

Nogometno igralište LINDAR, 52000 PAZIN 45°13'50.0"N 13°57'30.0"E

Apartmani - Ograde 3*

Lindarski katun 60, LINDAR,

52000 PAZIN 45°10'24.1"N 13°55'46.4"E

Apartmani - Semy 3*

Bakši 71, LINDAR, 52000

PAZIN 45°13'01.6"N 13°56'44.3"E

Apartmani - Ana i Robert 3*


PAZIN 45°14'02.8"N 13°57'30.2"E

Apartmani - Lipa 3*

Katun Lindarski 58C,

LINDAR, 52000 PAZIN 45°10'23.2"N 13°55'41.0"E

Apartmani - Tea 3*


PAZIN 45°14'02.7"N 13°57'35.6"E

Apartmani - Troštova kuća 3*


PAZIN 45°14'02.1"N 13°57'52.1"E

Kuća za odmor - Nono Frane

3*


PAZIN 45°14'02.6"N 13°57'44.1"E


85


Starog Pazina


Crkva Sv. Jurja Mučenika Stari Pazin 9, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'17.3"N 13°55'19.9"E

Zvonik crkve sv. Jurja Mučenika STARI PAZIN, 52000

PAZIN 45°14'17.4"N 13°55'19.2"E

Caffe Bar "Yes"

Stancija Pataj 46A,

STARI PAZIN, 52000

PAZIN

45°13'32.8"N 13°54'42.6"E

Benzinska postaja "Petrol"

Ul. Istarskih narodnjaka

25, STARI PAZIN, 52000

PAZIN

45°13'56.1"N 13°55'09.2"E

Bentinska postaja

"Etradex"

Stancija Pataj 45B,

STARI PAZIN, 52000

PAZIN

45°13'36.8"N 13°54'45.9"E

Trgovina "Istarski supermarketi" STARI PAZIN, 52000

PAZIN 45°14'08.5"N 13°55'24.1"E

Bankomat "Erste"

Stancija Pataj 45B,

STARI PAZIN, 52000

PAZIN

45°13'36.8"N 13°54'45.9"E

Kuća za odmor - Stara hiža

Maršeti 3*

Maršeti 16, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'18.9"N 13°54'48.8"E

Kuća za odmor - Villa Stefani 3* Pilati 42A, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'22.9"N 13°54'02.5"E

Kuća za odmor - Villa Marun 3* Šepčići 76, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'58.8"N 13°54'08.1"E

Kuća za odmor - Simac 3* Trošti 67D, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°12'44.7"N 13°54'14.3"E

Kuća za odmor - Vinja 4*

Stancija Pataj 73A,

STARI PAZIN, 52000

PAZIN

45°13'29.6"N 13°54'58.2"E

Apartmani - Na brijegu 3* Rogovići 82C, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'56.1"N 13°55'09.2"E

Apartmani - Belac 2*

Stjepana Konzula

Istranina 7, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN

45°14'22.4"N 13°55'17.5"E

Apartmani - Diana 3* Zagrebačka 29, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°14'02.7"N 13°55'40.1"E

Apartmani - Mima 3* Lovrin 80C, STARI

PAZIN, 52000 PAZIN 45°13'52.1"N 13°54'57.6"E

Nogometno igralište STARI PAZIN, 52000

PAZIN 45°14'09.1"N 13°55'34.3"E


86


Trviža


Ponor Čiže Čiže, TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°16'34.6"N 13°52'20.9"E

Crkva Blažene Djevice Marije

Sv. Krunice

Trviž 15, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'56.7"N 13°52'32.5"E

Zvonik crkve Blažene Djevice

Marije Sv. Krunice TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'56.0"N 13°52'31.8"E

Crkva Sv. Petra (freske;

pokretno kulturno dobro) TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'51.0"N 13°52'30.0"E

Caffe bar "Niko"

Trviž 47/D, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'39.9"N 13°52'17.1"E

Trgovina "Ben Shop"

Trviž 47/D, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'40.1"N 13°52'16.9"E

Apartmani - Dvori na brigu 3*

Trviž 47f, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'51.6"N 13°52'29.4"E

Kuća za odmor - Adelma 3*

Zovići 32, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'28.5"N 13°52'01.0"E

Kuća za odmor - Dvori od

škrapi 3*

Škrapi 65C, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'54.0"N 13°51'18.3"E

Kuća za odmor - Kuća Škrapi

3*

Škrapi 65C, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'53.8"N 13°51'18.0"E

Kuća za odmor - Villa Luna 4*

Trviž 48A, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'38.8"N 13°52'15.5"E

Kuća za odmor - Villa Rosa 4*

Trviž 48B, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'39.3"N 13°52'15.8"E

Kuća za odmor - Stella Brigita

3*

Brajkovići 1D, TRVIŽ,

52000 PAZIN 45°15'29.2"N 13°51'52.4"E

Kuća za odmor - Villa Šterna

3*

Frankovići 60, TRVIŽ,

52000 PAZIN 45°15'33.8"N 13°50'50.3"E

Kuća za odmor - Villa Ritoša

3*

Trviž 1G, TRVIŽ, 52000

PAZIN 45°15'43.8"N 13°52'28.0"E

Resort Čiže Pansion


PAZIN 45°16'15.9"N 13°51'43.7"E

Kamp odmorište - "Čiže"


PAZIN 45°16'15.8"N 13°51'43.8"E

Nogometno, tenisko i

košarkaško igralište TRVIŽ, 52000 PAZIN 45°15'57.8"N 13°52'35.7"E


87


Zabrežana


Crkva Sv. Ivana i Pavla ZABREŽANI, 52000

PAZIN 45°10'59.7"N 13°50'07.9"E

Zvonik crkve sv. Ivana i Pavla ZABREŽANI, 52000

PAZIN 45°10'59.4"N 13°50'07.4"E

Caffe Bar "Polje" ZABREŽANI, 52000

PAZIN 45°10'44.1"N 13°54'16.0"E

Kuća za odmor - Amalija 3*

Zabrežani 7B,

ZABREŽANI, 52000

PAZIN

45°10'48.4"N 13°54'14.1"E

Kuća za odmor - Villa Gajmovići

3*

Gajmovići 96B,

ZABREŽANI, 52000

PAZIN

45°10'54.5"N 13°53'57.9"E

Kuća za odmor Villa

Leona 3*

Gajmovići 97C,

ZABREŽANI, 52000

PAZIN

45°10'55.1"N 13°53'57.2"E

Kuća za odmor - Villa Pepi 3*

Cerovci 75,

ZABREŽANI, 52000

PAZIN

45°11'12.0"N 13°54'42.4"E

Nogometno igralište ZABREŽANI, 52000

PAZIN 45°10'48.8"N 13°54'07.1"E


88


Zamaska


Cesta maslinovog ulja (OPG Flego) Zamask 10, ZAMASK,

52000 PAZIN 45°19'40.0"N 13°52'29.6"E

Vinarija Matijašić

Pekasi 37, Zamaski dol,

ZAMASK, 52000

PAZIN

45°19'30.2"N 13°53'58.0"E

Crkva Sv. Martina ZAMASK 1, 52000

PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'40.4"E

Zvonik crkve Sv.Martina ZAMASK, 52000

PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'40.0"E

Crkva Sv. Mihovil

Arkanđela (glagoljski

natpis)

ZAMASK, 52000

PAZIN

45°19'34.4"N 13°52'43.8"E

Kip Sv. Martina ZAMASK, 52000

PAZIN 45°19'34.4"N 13°52'44.2"E

Kuća za odmor - Villa Vista 5* ZAMASK, 52000

PAZIN 45°19'37.2"N 13°52'47.5"E

Kuća za odmor - Villa Zamask 3* Zamask 2, ZAMASK,

52000 PAZIN 45°19'34.7"N 13°52'46.1"E


89


Zarečja


Slap Pazinčice - Zarečki krov ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°14'56.7"N 13°57'40.6"E

Penjanje po pećini Zarečki krov -

"Zmija" ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°14'56.7"N 13°57'40.6"E

Župna crkva Blažene Djevice

Marije (glagoljski natpis)

ZAREČJE 5, 52000

PAZIN 45°15'19.0"N 13°57'39.2"E

Zvonik crkve Blažene

Djevice Marije ZAREČJE, 52000 PAZIN 45°15'19.2"N 13°57'38.9"E

Medne točke (OPG Gržetić) Zarečje 32, ZAREČJE,

52000 PAZIN 45°15'09.9"N 13°57'40.8"E

Konoba - restoran "Bani" Bani 73, ZAREČJE,

52000 PAZIN 45°15'17.0"N 13°57'11.1"E

Apartmani - Zarečki krov 3* Slavčići 42I, ZAREČJE,

52000 PAZIN 45°14'59.5"N 13°57'44.4"E

turistiČka karta i turistiČki potencijal pazina · te su određeni turistički resursi...

Documents