turistički zemljovid slovenije
DESCRIPTION
Zelena. Aktivna. Zdrava. - Turistički zemljovid SlovenijeTRANSCRIPT
JEDINSTVENI SMJEŠTAJSlovenija je država jedinstvenih smještaja. Snovi su slađi u moderno dizajniranim hotelima u gradovima ili u hostelima s njihovim izvornim pričama. Što biste rekli na noć u umjetnički obnov-ljenoj zatvorskoj ćeliji? Na selu možete prespavati u krošnjama drveća, kampirati u šumskim vilama, nazdravljati u krevetu usred vinove loze ili na pragu turističkoga seoskog gospodarstva nabrati svježe namirnice za doručak.
GOLFNema mnogo država u kojima radnim danima možete uživati na gotovo svih 13 golfskih igrališta Golf saveza Slovenije, a ujedno se osjećati kao da ste svaki puta u novom zelenom svijetu. Igrači golfa usred partije mogu osluškivati ptice u krošnjama stabala i mirisati livadno cvijeće.
KUPOVINAIzlet u Sloveniju zbog kupovine svakako se isplati. Možete uživati u kupovini u središtima gradova u kojima se nalaze dizajnerski butici i trgovine s proizvodima majstora domaćih obrta, kao i u najsuvremenijim kupovnim centrima, poput ljubljanskog BTC-a, koji je najveće kupovno i poslovno središte, središte zabave i kulturno središte Europe.
KOCKANJE Kockarski turizam u Sloveniji ima kraljevsku tradiciju koja je prerasla u privlačnu ponudu slovenskih kasina i igraonica. Okušajte se u svojem taktičkom znanju i sreći u partiji pokera ili ruleta. Žive su igre još uvijek najveći magnet. Prepustite im se u okolini u kojoj i dan i noć imaju isti ugođaj.
POSLOVNI DOGAĐAJI I SUSRETI Slovenija je odlična kongresna i incentive destinacija, koja ugošćuje mnoge međunarodne događaje i susrete. Zeleno je srce Europe kao stvoreno za sklapanje i učvršćivanje poslovnih i stručnih veza. Održivo usmjerene kongresne usluge povezuje Kongresni Ured Slovenije.
KULTURA I FESTIVALI
Preporučeni smještaj: GRADSKI HOTELI I KUĆE S TRADICIJOM
FESTIVALSKI I BLAGDANSKI UŽITCINajposjećenije je kulturno-etnološko događanje u Sloveniji Kurentovanje u Ptuju. Praznici na selu povezani su sa starim običajima i tradicijama, a festivali u gradovima u znaku su suvremenih umjetnosti. Glazbeni festivali poznati su po jednoj od najdužih tradicija u Europi, bilo da je riječ o klasičnoj glazbi, jazzu ili suvremenim melodijama. Poseban je sveslovenski fenomen zabavna narodna glazba. Ljeti kulturni događaji i ulično kazalište oboje slovenske gradove.
PULS POVIJESNIH GRADOVA Osluhnite puls slovenskih gradova. Krenite starom rimskom cestom od Ljubljane do Celja i Ptuja. Doživite Idriju, najstariji slovenski rudarski grad koji je na popisu Unesca. U Novom Mestu središte je slovenske arheologije iz starijeg željeznog doba. Kranj, Škofja Loka i Radovljica imaju čudesno očuvane srednjovjekovne gradske jezgre. Piran i Kopar uz more izrasli su na krilima venecijanske tradicije.
OBILAZAK MUZEJA I GALERIJA Zbirke slovenskih muzeja i galerija poslastica su za ljubitelje umjetnosti i kulturnog nasljeđa. U Ljubljani možete naći čak najstarije kolo s osi na svijetu, staro 5200 godina. Doživite izložbu u gradu ili uđite u povijest kroz gradska vrata, raštrkana po cijeloj Sloveniji. Dobro došli u jedinu državu na svijetu s kulturnim praznikom 8. veljače, neradnim danom posvećenim najvećem slovenskom pjesniku Francu Prešernu.
Za ljubitelje života u gradovima i zabave na festivalima.
www.slovenia.info/kultura
Dolazak zrakoplovomStrateška lokacija ljubljanske zračne luke Ivan Pučnik omogućava slijetanje u središtu Slovenije, samo nekoliko kilometara od glavnog grada. Ispred zgrade zračne luke nalaze se ishodišne postaje prijevoznika, koji gotovo svakih 30 minuta omogućavaju udobnu vezu do vašeg odabranog hotela ili sljedeće postaje u Ljubljani. U zrakoplovnim lukama Maribor i Portorož raspoložive su čarterske veze.
Dolazak vlakomSlovenija ima međunarodne željezničke veze sa susjednim i drugim državama. Najviše vlakova dolazi na centralnu postaju u Ljubljani, koja je od stare gradske jezgre udaljena samo nekoliko minuta hoda. Iz Ljubljane možete brzo i udobno doći do svih većih slovenskih gradova. Neke veze omogućavaju popuste na skijanje, kupanje ili posjet nekom događanju.
Dolazak autobusom ili automSlovenija je dostupna iz svih susjednih država. Povezanost cesta i čvorišta autocesta omogućavaju da se dijagonalom Slovenije provezete u nekoliko sati. Javni autobusni promet dobro je organiziran i nudi dobru povezanost. U većim je gradovima organiziran gradski putnički promet.
Dolazak morskim putemU pristaništu luke Kopar nalazi se brodski putnički terminal. Sa svojeg broda za krstarenje možete u samo nekoliko minuta prošetati do slovenskih primorskih gradova i glavnih turističkih atrakcija zapadne Slovenije.
PRIJEVOZI I PROMET
Ograničenja brzine na cestama
* Obvezatna je uporaba vinjete na brzim cestama i autocestama. Moguća je kupovina tjedne, mjesečne ili godišnje vinjete (polugodišnje za motoriste).
50 km/h 90 km/h 110 km/h 130 km/h
Ograničenje u naseljima:
Ograničenjeizvan naselja:
Ograničenje na brzim cestama:
Ograničenje na autocestama:
Izlet muzejskim vlakom
NAZDRAVLJANJE UZ PRIČU O VINU. U Sloveniji se nalazi 14 vinorodnih područja i tisuće vinara kojima je ljubav prema vinovoj lozi u krvi. Upoznajte njihove priče na vinskim cestama Slovenije. Kušajte vrhunska vina autohtonih i međunarodno poznatih sorti koje su u samom svjetskom vrhu. U vinogradima ujesen možete pomagati u berbi i na Martinje slaviti dolazak mladog vina.
ZDRAVI DOŽIVLJAJ
Za sve vas koji si vo-lite priuštiti. Dopustite da vas dotaknu voda i okusi Slovenije.
Preporučeni smještaj: SLOVENSKA PRIRODNA LJEČILIŠTA
DODIR BLAGOTVORNE VODE. Slovenska prirodna lječilišta osvježavaju nas s termalnom, mineralnom i slanom vodom. Mediteranska klima, solinsko blato i slana voda miluju more naših osjetila. U Dolenjskoj, Štajerskoj i u Pomurju dodiruju nas vodeni mjehurići termomineralne vode. Pobrinite se za zdravlje i energiju u najsuvremenijim wellnes- centrima s višestoljetnom tradicijom liječenja.
UŽIVANJE U OKUSIMA SLOVENIJE. Simbol je slovenskog gostoprimstva druženje uz pun stol. Restorani u Sloveniji nude bogate jelovnike i doživljaj obiteljske tradicije. Na kulinarsku raznolikost u 24 gastronomske regije ukazuje i to da je svaki obrok popraćen i drugačijom vrstom kruha ili kolača. Kušajte karakteristična jela začinjena kreativnošću vrhunskih kuharskih majstora.
1. DAN
2. DAN
3. DAN
1. DAN
2. DAN
3. DAN
VODENA ILI SNJEŽNA AVANTURA. Ljeto ili zima? Krivudanje između vodenih izvora ili po svježem snijegu? Dinamični tereni zimi su kao stvoreni za skijanje i druge zimske užitke. Suvremeni skijaški centri uvijek su pri ruci. Ljeti zovu živahne tekuće vode. Osvježite se u rijekama, jezerima ili moru, osjetite energiju koju daju vodeni sportovi ili ribolov.
AKTIVNI ODMOR
Za sve koji vole kretanje u prirodi. Udahnite zeleno punim plućima!
Preporučeni smještaj: SPECIJALIZIRANI SMJEŠTAJ ZA BICIKLISTE I PLANINARE
ENERGIJA SPORTSKOG PRAZNIKA. Slovenija je zemlja vrhunskih sportskih dostignuća. Na međunarodnim natjecanjima često je među državama s najviše medalja po stanovniku. Doživite nezaboravnu atmosferu na slovenskim sportskim praznicima i događanjima tijekom cijele godine!
VOŽNJA BICIKLA ILI PLANINARENJE. Pješice ili na biciklu možete istražiti cijelu Sloveniju. Više od 10 000 km uređenih pješačkih staza poziva na kraće izlete ili višednevna pješačenja. Ako vas veseli još brže kretanje, provozajte se po više od 8000 km biciklističkih staza. Smještaj za aktivni odmor označen je biciklističkim i izletničkim zvjezdicama.
UŽITCIMA U SLOVENIJI NEMA KRAJA
AVANTURA U ŠUMI.Slovenske su šume samo na korak do svih gradova i sela u Sloveniji. Ispunite pluća svježim zrakom i osjetite energiju drveća. Neka su od stabala među najvišima svoje vrste na svijetu. Slovenija cijeni svoje prirodno bogatstvo, obnavlja šume i misli zeleno. Ovaj smo zemljovid također otisnuli na ekološkom papiru.
ZELENI VIKEND
Za sve koji vole uživati u zelenoj bajci. Neka vas osvježi slovenska priroda.
Smještaj: ZELENI PONUDITELJI – TURISTIČKA SEOSKA GOSPODARSTVA , KAMPOVI I VINOGRADSKE KUĆE
ZELENA ŠETNJA. Prebrojavanje svih nijansi zelene posebna je vrsta opuštanja u Sloveniji. Pođite pješice po glavnom gradu Slovenije Ljubljani i drugim većim gradovima, po Triglavskom nacionalnom parku, po regionalnim i pejzažnim parkovima ili prirodnim rezervatima.
ISKUSTVO EDEN. Slovenija ima pet europskih destinacija izvrsnosti: dolinu Soče, smaragdne rijeke koje povezuju Alpe i Jadran; Solčavsku s Logarskom dolinom, jednu od najljepših alpskih dolina; toplu i bistru rijeku Kupu, gdje žive Priče o Kupi; Idriju, najstariji slovenski rudarski grad koji je na popisu Unesco-a te Laško, sjecište brojnih dobara: termalne vode, medicine i pivarstva.
1. DAN
2. DAN
3. DAN
Slo
veni
ja, t
uris
tički
zem
ljovi
d, 1
: 55
0 00
0 –
2014
., 1.
izda
nje,
Izda
nje
i nak
lada
: Slo
vens
ka tu
ristič
ka o
rgan
izac
ija, O
blik
ovan
je i
reda
kcija
: Prim
ož K
ete,
pro
f. dr
. Bra
nko
Roj
c., K
arto
graf
ska
obra
da, i
zved
ba i
prip
rem
a za
tisa
k: G
eode
tski
inst
itut
Slo
veni
je,
Jam
ova
2, L
jubl
jana
, S
love
nija
, Iz
vori:
Tur
istič
ki z
emljo
vid
Slo
veni
je 1
: 4
50 0
00,
2013
.; po
datc
i Geo
dets
kog
inst
ituta
Slo
veni
je i
poda
tci S
love
nske
tur
istič
ke o
rgan
izac
ije.,
Sva
pra
va p
ridrž
ana.
Zab
ranj
eno
je s
vako
um
noža
vanj
e ili
prer
ada
zem
ljovi
da, d
jelo
mič
na il
i u c
ijelo
sti,
bez
odob
renj
a G
eode
tsko
g in
stitu
ta S
love
nije
. / A
ll rig
hts
rese
rved
. Cop
ying
, dup
licat
ing
or re
mak
ing
the
map
i pa
rt o
r i w
hole
is p
rohi
bite
d w
ithou
t app
rova
l of t
he G
eode
tic In
stitu
te o
f Slo
veni
a.Te
ksto
vi, o
smiš
ljava
nje
i kre
ativ
no o
blik
ovan
je: N
ea C
ulpa
, age
ncija
za
mar
ketin
g u
turiz
mu
• Iz
vedb
eno
oblik
ovan
je: S
tudi
o Te
rmin
al •
Prij
evod
i: D
iana
Jen
ul /
Kor
ektu
ra: D
unja
Ale
raj /
Pre
vaja
lska
age
ncija
Jul
ija •
Tis
ak: T
iska
rna
Gor
enjs
ki ti
sk
• N
akla
da: 3
.000
• S
iječa
nj 2
016
Nac
iona
lni p
ark
Trig
lav
regi
onal
ni p
ark
drža
vna
gran
ica
glav
na c
esta
slov
ensk
i pla
nins
ki p
ut
euro
pski
pje
šačk
i put
E-6,
E-7
zim
sko
spor
tsko
sre
dišt
e
spus
t po
brzi
m v
odam
a
turi
stič
ke in
form
acije
pano
ram
ska
želje
znic
a,m
uzej
ski v
lak
spor
tska
zra
čna
luka
golfs
ko ig
rališ
te
gond
olsk
a ži
čara
kam
p
pris
tani
šte,
mar
ina
EDEN
turi
stič
ka p
odze
mna
jam
a
zool
oški
vrt
geom
etri
jsko
sre
dišt
eSl
oven
ije
vino
rodn
a po
druč
ja
grad
sam
osta
n
crkv
a
međ
unar
odni
gra
ničn
i pri
jela
z
topl
ice
igra
onic
a
međ
unar
odna
zra
čna
luka
konf
eren
cijs
ki k
apac
itet
i
muz
ej, g
aler
ija
arhe
ološ
ki s
pom
enik
tehn
ički
spo
men
ik, r
udni
k
spom
enic
i kul
turn
e ba
štin
e ko
je p
repo
ruču
jem
o za
raz
gled
avan
je
zan
imlji
v ar
hite
ktur
ni k
ompl
eks
prir
odna
atr
akci
ja
spom
enik
svj
etsk
e ba
štin
e –
UN
ESCO
UD
ALJ
ENO
ST D
O V
EĆIH
EU
ROPS
KIH
GR
AD
OVA
U
DA
LJEN
OST
OD
LJU
BLJA
NE
DO
VEĆ
IH S
LOV
ENSK
IH G
RA
DO
VA
Alp
e ču
va Z
lato
rog
Kra
ški k
amen
mek
og sr
caSl
oven
ska
Istr
a, sl
ana
ljuba
v
Šum
e gr
le sv
e
Ljub
ljana
je lj
ublje
na
Vode
imaj
o lje
kovi
ti do
dir
Živj
ela
ljuba
v
Beč
375
km
Beog
rad
539
km
Budi
mpe
šta
462
km
Mila
no49
5 km
Mün
chen
408
km
Prag
649
km
Split
428
km
Vene
cija
249
km
Zagr
eb13
4 km
Bled
55 k
m
Bohi
nj82
km
Bove
c13
1 km
Celje
79 k
m
Črno
mel
j93
km
Idri
ja60
km
Kob
arid
118
km
Kop
er10
7 km
Kra
nj30
km
Lipi
ca86
km
Mar
ibor
130
km
Mur
ska
Sobo
ta17
9 km
Nov
a G
oric
a10
7 km
Nov
o m
esto
72 k
m
Port
orož
121
km
Post
ojna
55 k
m
Ptuj
132
km
Škofj
a Lo
ka30
km
FOTO
A
RH
IVA
: Slo
vens
ka tu
ristič
ka
orga
niza
cija
, Ter
me
Čat
ež, T
hala
sso
Lepa
Vid
a, P
osto
jnsk
a Ja
ma,
d. d
., P
ipis
trel
, Mat
evž
Lena
rčič
, Avs
enik
, Te
rme
Olim
je, L
TO K
ranj
ska
Gor
a,
Term
e K
rka,
UK
OM
, ZR
S B
istr
a P
tuj,
Shu
tter
stoc
k M
anki
ca K
ranj
ec, D
avid
Lot
rič,
Mat
eja
Jord
ović
Pot
očni
k &
Žan
a K
apet
anov
ić, N
ea C
ulpa
, Jur
e K
rava
nja,
Luk
a E
senk
o, D
unja
W
edam
, Još
t Gan
tar,
Ale
š Fr
elih
, A
ljoša
Vid
etič
, Leo
n H
mel
jak,
Ju
rij P
ivka
, Alja
ž S
edov
šek,
Pet
er
Mar
inše
k, B
. Baj
želj,
Mat
ej V
rani
č,
Tom
o Je
seni
čnik
, U. T
rnko
czy,
Črt
omir
Goz
nik,
Ivan
a K
reši
č i d
rugi
.
Pre
mda
je u
činj
eno
sve
kako
bi
se o
sigu
rala
ispr
avno
st n
aved
enih
in
form
acija
, ne
odgo
vara
mo
za
bilo
kak
ve p
ogre
ške,
net
očno
sti
ili p
ropu
ste.
SLOVENCI OSVAJAČI SVIJETA
Dva milijuna stanovnika, a toliko odvažnosti i uspjeha. Želja je Slovenaca za dostizanjem najviših lovorika nevjerojatna. Slovenski alpinisti mnogo su puta prvi ispenjali najzahtjevnije smjerove. Matevž Lenarčič preletio je svijet ultralaganim zrakoplovom slovenske proizvodnje. Podvizi inovatora iz Slovenije sežu do Silicijske doline i dalje. Zelena boja potiče dostignuća!
FENOMENI GLAZBESlavko Avsenik svjetski je kralj polke, a s bratom Vilkom poznati su kao očevi popularne narodne glazbe.
Njihova skladba Na Golici najviše je svirana instrumentalna skladba 20. stoljeća na svijetu.
VRHUNSKI SPORTAŠISlovenija je država vrhunskih sportaša i kolijevka skijanja u srednjoj Europi. Bloški su skijaši pioniri kretanja po snijegu na drvenim skijama. Stoljeća iza njih brojni su skijaši i skijašice pobjeđivali u svjetskom kupu.
Anže Kopitar igra u najprestižnijoj hokejskoj ligi na svijetu i u Sloveniju je već dvaput donio Stanleyjev pehar. Braća Dragić zvijezde su košarkaške lige NBA. Slovenski su sportaši jednostavno inimni, pojedinačno i u grupnim sportovima.
TEHNOLOGIJA Damijan Merlak i Nejc Kodrič razvili su Bitcoin burzu sa sada već svjetski poznatom internetskom valutom.
Mnogi Slovenci već gotovo imaju stalno prebivalište „preko bare“, budući da na svjetskoj sceni briljiraju u novim tehnologijama.
GOSPODARSTVONema utrke svjetskog kupa limenih ljubimaca a da ne primijetimo ispušne sustave Akrapovič.
Ivo Boscarol izumitelj je ultralakih zrakoplova koji mogu najbrže i uz najmanju potrošnju energije obići svijet. Njegova tvrtka Pipistrel dobila je već brojne nagrade Međunarodnoga zrakoplovnog saveza i Nase.
ŽIVJELA LJUBAV
U Sloveniji ljubav najprije ide kroz želudac. Kako ne bi išla, kada posvuda raste nešto svježe. Povrće i voće u vrtu uzgaja gotovo svaka slovenska obitelj. Prepustite se vrtlogu okusa koji se povezuju u 24 gastronomske i 14 vinorodnih regija. Slovenske kuharske majstore inspirira ljubav prema lokalnoj okolini. Dobar tek!
PRIČE O VINUSlovenija je vinska Europa u malom. U Mariboru je čak najstarija vinova loza na svijetu! Stara je gotovo pola tisućljeća, ali još uvijek ne poput najstarijih slovenskih vinskih podruma u Ptuju. Slovenske vinorodne sorte uvrštavaju se u pet posto najboljih na svijetu. Ovdje uspijevaju najkvalitetnije međunarodne sorte i autohtona domaća kapljica. Kušajte crveni primorski teran i refošk, bijelo vipavsko vino zelen i dolenjski cviček. Jedna je od najromantičnijih vinskih regija Brda.
SLATKA JELAKao što je Slovenija raznolika, raznolike su i slovenske pogače i kruh. Slani, slatki, bijeli, kukuruzni, punjeni i redom svi ukusni. Nepce obično oduševljavaju šest slojeva tradicionalne sočne Prekmurske gibanice. Potica je najtipičniji slovenski desert, pripremljena s više od 80 različitih nadjeva. Ako ste za svježe i slatko, zagrizite u briške trešnje i kozjanske jabuke.
KULINARSKE MANIFESTACIJE Namirnice slovenskih seoskih gospodarstava – u Ptuj svibnjuPraznik trešanja – Dobrovo u Brdima u lipnjuFestival Pivo i cvijeće – Laško u srpnjuFestival kranjske kobasice – Sora kod Medvoda u kolovozuPraznik bundeva – Bodonci u rujnuPraznik kozjanske jabuke – Podsreda u listopadu
TIPIČNA SLOVENSKA JELAKranjska kobasica – svjetski poznata slovenska mesna poslastica koja je već poletjela u svemir. Topla se odlično slaže s kiselim (pirjanim) kupusom ili repom. Idrijski žlikrofi – kuhane okruglice od tijesta, nadje-vene krumpirom, lukom i začinima, karakteristično su idrijsko rudarsko jelo. Trnič – slovenski sir ljubavi, kojega su nekada pastiri na Velikoj planini darovali svojim izabranicama.Štruklji – jedno od najprepoznatljivijih jela. Univer-zalnog recepta nema, budući da su od različitih vrsta tijesta te su punjeni različitim nadjevima.
VODE IMAJO LJEKOVIT DODIR
Najljekovitija su termalna i mineralna vrela, koja vas mogu okrijepiti kao kupka ili izvorsko piće. U Sloveniji se nalazi približno 100 prirodnih termalnih izvora temperature vode od 32 do 73 °C. Zaboravite na vrijeme u jednom od petnaest prirodnih lječilišta! Kako biste se lakše orijentirali, označili smo ih na zemljovidu Slovenije. Slovenski centri zdravlja i wellness-centri u samom su europskom vrhu.
LJEKOVITI UČINCITermalna voda – u središnjoj Sloveniji, na jugu i sjeveroistoku Slovenije. U panonskom su svijetu u 60-im godinama prošlog stoljeća tražili naftu i 800 m pod zemljom otkrili termo-mineralno bogatstvo. Posebnost su crna i parafinska termalna voda. Mineralna voda – zbog minerala i CO2 prija kao kupka i piće. Donat Mg ima najveći postotak magnezija na svijetu, Radenska je nakon otkrića postala službena mineralna voda bečkog dvora.Slana i morska voda – pravi zdenac mladosti s ljekovitim solima i mineralima. Nju su posebno štovali još Rimljani.Ljekovite obloge – omogućavaju preporod tijela jer se u njih dodaju peloidi, organske i anorganske tvari iz mineralne, jezerske ili morske vode. Udisanje ljekovitih čestica i mikroklima – vodena inhalacija u lječilištima otvara dišne putove, a udisanje morskog ili planinskog zraka sprječava alergije.
PRIRODNA LJEČILIŠTALiječenje i preventiva – oporavite se u slovenskim prirodnim lječilištima uz pomoć prirodnih ljekovitih sredstava te rehabilitacijske njege i preventivnih zdravstvenih programa.Medicinski wellness – poboljšajte zdravlje i uz pomoć terapeuta promijenite životni stil tako da na prvom mjestu budu zdrava prehrana i kretanje.Wellness opuštanje – omekšajte i okrijepite tijelo. Nakon kupanja u termalno-mineralnim vodama prijaju saune, masaže i oblozi od fanga.Selfness ili ljubav prema sebi – sjetite se kakvi ste duboko u sebi. Opredijelite se za ljubav prema vlastitom tijelu, duši i umu.Zabava za cijelu obitelj – nagradite svoje mališane termalnim užicima u vodenim parkovima s animacijama, toboganima, sporim rijekama i valovima.
Smještaj: PRIRODNA LJEČILIŠTA I TERME, APARTMANI, BUNGALOVI, GLAMPING I KAMPIRANJE
SLOVENSKA ISTRA SLANA LJUBAV
Poljupci koji mirišu na sol imaju u sebi najviše života. 46 km duga slovenska obala puna je romantičnih mjestašaca. Najslikovitiji je srednjovjekovni Piran. Prošetajte Sečoveljskim solanama u koje su se nekada u vrijeme sezone rada u solanama doselile cijele obitelji! Kušajte dragocjeni cvijet soli. Slane užitke možete proizvoljno izmjenjivati sa slatkima, a kao međuobrok možete s kruhom uživati u cijelom šarenilu okusa kombiniranih ribama, maslinovim uljem i vinom.
NAJLJEPŠI DOŽIVLJAJI Biciklom po Parenzani – ispunite pluća morskim zrakom na slikovitoj biciklističkoj ruti koja nosi ime po nekadašnjoj istarskoj uskotračnoj željeznici između Trsta i Poreča. Kupanje u Mjesečevom zaljevu u Strunjanu – s vrha najvišeg klifa od fliša na Jadranu prošetajte do plaže ispod 80 m visoke stijene. Uživanje u Portorožu – prepustite se wellnessu i mineralima bogatom pramoru koje u bazene dotječe iz bušotine duboko ispod površine.
NAJVEĆE PRIVLAČNOSTI Sečoveljska solana – najsjevernija još uvijek aktivna solana na Mediteranu, jedna od rijetkih na svijetu u kojoj se sol proizvodi prema uputama iz 14. stoljeća.Piran sa zidinama – upravo je sol bila izvor procvata fotogeničnog Pirana, kojemu najveći čar daju venecijanska arhitektura i zidine uređene za šetače. Kopar – lučki grad s jednim od najljepših venecijanskih trgova i putničkim terminalom za brodove za krstarenja.
OKUSI PRIMORSKE Zadovoljite sladokusca u sebi piranskim brancinom, gdje tu cijenjenu vrstu ribe uzgajaju kao zdravu hranu. Istarsku tradiciju doživite u osmicama koje malim vinarima omogućavaju da vas jednostavno počaste u svojem domu i tako prodaju višak vina i mesnih proizvoda. Kušajte istarsku bjelicu, zeleno maslinovo ulje, koje je među najboljima na svijetu. Zasladite se čokoladom s cvijetom soli.
DOGAĐAJI I BLAGDANI Utrka Povežimo solane – u ožujku u SečiSolinarski praznik – u travnju u PiranuNautička izložba Internautica – u svibnju u PortorožuPraznik maslina, vina i riba – u lipnju u IzoliMeđunarodni filmski festival Kino otok –u kolovozu u IzoliMeđunarodni festival Slatka Istra – u rujnu u Kopru.
Slovenska Istra
KRAŠKI KAMEN MEKOG SRCA
Ispod površine Slovenije nalazi se više od 8000 kraških jama. Samo kamen mekog srca mogao je vodama dopustiti da se od topivog vapnenca stvori podzemni svijet neobičnih oblika. To je čudo prirode, budući da vas u svako godišnje doba na istom mjestu dočeka drugačiji svijet. Zeleni se kras nalazi u Notranjskoj, a matični Kras nadjenuo je ime svim krškim pojavama na svijetu.
NAJLJEPŠI DOŽIVLJAJIVlakom po Postojnskoj jami – provozajte se po najposjećenijoj turističkoj jami u Europi sa 21 km rovova, galerija i dvorana. U podzemnom kraljevstvu, gdje svake godine postave žive jaslice, obitava jedinstvena čovječja ribica. Predstavljanje klasične škole jahanja u Lipici – divite se svjetski poznatim lipicanerima, jednoj od najplemenitijih pasmina konja koji se rađaju crni, a odrastaju u bijele. Znamenita europska konjušnica uzgaja ih još od 16. stoljeća.
NAJVEĆE PRIVLAČNOSTI Predjamski grad – dvorac ugrađen u živu stijenu skriva priču o razbojničkom vitezu Erazmu Predjamskom. Škocjanske jame – nevjerojatni podzemni svijet dio je svjetske baštine Unesca. Šetnja je po osvijetljenom 100 metara dubokom podzemnom kanjonu čarobna. Cerkniško jezero – na njemu je moguće stajati. Ne nekim čudom, nego kada presuši. Kada vode preplave zeleno kraško polje, postane najveće jezero u Sloveniji. Štanjel – jedno od najstarijih kraških selaca. OKUSI KRASA
Slovenska posebnost, kraški pršut i teran, lijepo su uigran kulinarski par. Možete ih degustirati posvuda, a najveselije je ljeti na Prazniku terana i pršuta u Dutovljama. Ako vas propuše kraška bura, ugrijte se čašicom brkinske šljivovice ili kraškog brinjevca.
DOGAĐAJI I BLAGDANICerkniški maškarani festival – u veljači u CerkniciPust je pršu (Došao je pust) – u veljači u Ilirskoj Bistrici Festival širokolisne lavande – u lipnju u Komenu na KrasuFurmanski praznik s konjskim zapregama i prikazom starih obrta – u srpnju u PostojniŽive jaslice – u prosincu u Postojnskoj jami
Kras
ALPE ČUVA ZLATOROG
Zlatorog je divokoza sa zlatnim rogovima, lik iz bajke koji čuva blago Alpa i Triglavskog nacionalnog parka. Bijele je boje, poput bijelih planinskih vrhova Slovenije. Najviši je od njih Triglav. Svaki bi Slovenac barem jednom u životu trebao osvojiti njegovih 2864 metara. Doživite slobodne planinske poglede i ljubazna seoca.
NAJLJEPŠI DOŽIVLJAJIPlaninarenje i slovenska planinarska transverzala – sami ili s iskusnim voditeljima krenite na pustolovinu u slovenske Alpe. Zipline i vodeni sportovi na rijeci Soči – na spustu po čeličnom užetu uživajte u pogledu, a zatim zaplovite po alpskoj rijeci izrazite smaragdne boje.Put mira od Alpa do Jadrana – od 1. svjetskog rata i Soške fronte proteklo je 100 godina. Put mira povezuje tu baštinu usred netaknute prirode, od kuda pogledom možete istovremeno uhvatiti planine i more.
NAJVEĆE PRIVLAČNOSTI Bled i Bledski vintgar – ikona slovenskog turizma poziva na vožnju pletnom do otoka usred alpskog jezera. Nedaleko je netaknuta priroda kanjona s čudesnim riječnim slapom.Bohinjsko jezero – najveće slovensko prirodno jezero u srcu Triglavskoga nacionalnog parka, zrcalo visokim Julijskim Alpama.Kranjska Gora – jedno od najpoznatijih slovenskih sportskih zimskih i ljetnih središta.
DOGAĐAJI I BLAGDANI Kup Vitranc i skijaški skokovi u Planici –u ožujku u Kranjskoj GoriMeđunarodni festival alpskog cvijeća –u lipnju u BohinjuSoča Outdoor Festival – u srpnju u TolminuOkarina Etno festival Bled – u srpnju i kolovozuFestival stare glazbe Radovljica – u kolovozuBiatlon na Pokljuki – u prosincu
OKUSI GORENJSKE Na Bledu kušajte poznati kremasti kolač koji se priprema već više od 60 godina, a na Bledskom se otoku zasladite sveslovenskom poticom. Radovljica je također uistinu slatka zbog meda i Festivala čokolade. U ustima se otapaju tradicionalno proizvedeni mliječni proizvodi iz Posočja, kao što su sir Tolminc i Bohinjski sir.U Kobaridu uz Soču obvezno naručite štrukle.
Alpe
LJUBLJANA JE LJUBLJENA
Naziv Ljubljana na slovenskom zvuči slično kao »ljubljena«. Glavni je grad Slovenije zbog svoje ljupkosti u srcu kako Ljubljančanima, tako i posjetiteljima, koji ga mogu otkriti uzduž i poprijeko idući pješice ili biciklom. Zaljubite se u šarene ulice stare gradske jezgre i zeleni park Tivoli. Ljubljana je ponosna na naziv Zelena prijestolnica Europe za 2016. godinu.
LJUBLJANSKI DOŽIVLJAJIBiciklom po Ljubljani i Ljubljanskom barju – provezite se kako biste dobili ljepši dojam o gradu. Na Ljubljanskom su barju usred trava i močvara otkriveni ostaci tisućljećima stare kulture količara te su upisani na popis Unesca.Brodićem po Ljubljanici – provozajte se po rijeci Ljubljanici ispod ljubljanskih mostova.Rimska Emona – otkrijte tajne starorimske Ljubljane od prije dvaju tisućljeća.
LJEPOTE LJUBLJANEPlečnikova Ljubljana i Tromostovlje – slovenski arhitekt Jože Plečnik oblikovao je karakter Ljubljane 20. stoljeća. Tromostovlje je srce susreta u Ljubljani. Zmajski most – simbol grada i mitskih korijena, povezanih s legendom o Argonautima. Ljubljanski grad – sa srednjovjekovne utvrde visoko iznad grada cijela je Ljubljana kao na dlanu.
OKUSI LJUBLJANE Ljubljana je raj za gurmane. Sve započinje na tržnici s poljoprivrednim proizvodima iz cijele Slovenije. Tamo je petkom od svibnja do listopada Otvorena kuhinja sa svježe pripremljenim namirnicama na štandovima. Karakteristična ljubljanska jela na jelovnicima restorana označena su kao »Okusi Ljubljane«. Lijep je dar slovenski sir ljubavi Trnič iz Kamnika.
DOGAĐAJI I BLAGDANIArt Market – od svibnja do listopadaFestival uličnog kazališta Ana Desetnica – lipanj i srpanjLjubljana festival – srpanj i kolovozLjubljana Jazz festival – srpanjLjubljanski maraton – listopadLjubljanski filmski festival LIFFe – studeniBlagdanska Ljubljana – prosinac
Ljubljana
Feel Sloveniawww.slovenia.info/facebook
SloveniaInfowww.slovenia.info/twitter
Slovenian Tourist Boardwww.slovenia.info/linkedin
FeelSloveniawww.slovenia.info/pinterest
Feel Sloveniawww.slovenia.info/googleplus
FeelSloveniawww.slovenia.info/instagram
Sloveniawww.slovenia.info/youtube
Sloveniawww.slovenia.info/tripadvisor
Slovenija je priča o ljubavi
Neka vam se dogodi ljubav sa Slovenijom. Ne skrivajte je! Pozivamo vas na društvene mreže slovenskog turizma, gdje se možete družiti sa Slovenijom, pregledavati zanimljive informacije i dijeliti ljubav prema zelenoj državi.
Osjetite Sloveniju, zemlju između Alpa, Sredozemnog mora i panonskih ravnica! Dobro došli u jedinu državu koja u središtu svojeg naziva ima ispisan najljepši osjećaj. Ljubav ovdje ima veliku moć. Povezuje more s planinama, šume s vodama, polja s vinogradima, tajne podzemlja sa svjetlošću neba.
Prvo je što čovjek osjeti u Sloveniji zelena boja. Više od polovice zemlje prekriveno je šumama. Između talijanske Venecije i austrijskog Beča, u Sloveniji se proteže gotovo 50 parkova i dvostruko više prirodnih rezervata. Svakog Slovenca od zelenih brežuljaka dijeli samo kratka šetnja, bilo da živi usred grada ili na selu. Slovenija je sva zelena, aktivna i zdrava. Gdje god da krenete, uvijek možete dlanom zahvatiti izvorsku vodu i kušati svježe voće iz domaćeg vrta.
Greenings from #sLOVEnia!
Podneblje i temperatura:
Prosječna dnevna temperatura u razdoblju 2004. – 2013. na navedenoj lokaciji. Arhivski podatci Agencije Republike Slovenije za okoliš.
Portorož 2 m
1. siječnja: Nova godina
8. veljače: Prešernov dan
Pomični: Uskrsni ponedjeljak
27. travnja: Dan borbe protiv okupatora
1. i 2. svibnja: Praznik rada
25. lipnja: Dan državnosti
4,6°C / 39.2 F23,8°C / 73.4 F
Novo mesto 220 m0,4°C / 32 F21,6°C / 69.8 F
Kredarica 2514 m-7,7°C / 19.4 F7,4°C / 44.6 F
Rateče 846 m-3,7°C / 26.6 F17,7°C / 62.6 F
SIJ (siječanj)LIP (lipanj)
€
EU: članica od 1. svibnja 2004. godine
2.061.085 stanovnika (Siječanj 2016.)
SlovenskiJEZIK
15. kolovoza: Marijino uznesenje
31. listopada: Dan reformacije
1. studenoga: Dan sjećanja na mrtve
25. prosinca: Božić
26. prosinca: Dan samostalnosti i jedinstva
Banke: pon – pet: 9:00 – 12:00, 14:00 – 17:00
Pošta: pon – pet: 8:00 – 18:00, sub: 8:00 – 12:00
Muzeji: uto – ned: 10:00 – 18:00
Prodavaonice: pon – pet: 8:00 – 19:00, sub: 8:00 – 13:00, ned i blagdani: neki centri ostaju otvoreni
Europska zemlja na mjestu gdje se spajaju Mediteran, Alpe i Panonska nizina.
20.273 km²
Glavni grad:
Ljubljana
MEDITERAN
ALPE
PANONSKA NIZINA
Valuta: EURO
sredozemno podneblje uz obalu
kontinentalno podne-blje u unutrašnjosti
alpsko podneblje u planinskom svijetu.
AUT
DEU
IT
GBR
JPN
Slovenska predstavništva i turistički uredi
Berlin
Paris
London
Madrid
Brussssssellllssss
Amsterdddaaammm
Ljubljana
Zagrebbbbbbbb
Sarajevooo
RRooommmmeee
Beoggggrad
Skopje
PPPPPPPPPPPrrriiistttiinePPPPodddggggggoriccaaaa
Tiiirrana
Sofia
Buchaaaarest
Budapeeeest
Bratislavaaaa
Praguee
Berrrrn
AAAthhheens
Ankara
Kiev
Minsk
Riga
CCCopppenhhhagenDublin
Lisbon
Chhhisii naauuu
VVVViiiieeeennnnnnnnaaaa
Warsaw
VVilnius
Venicee
250 km
500 km1000 km
Na raspolaganju na:
Upoznajte Sloveniju uz pomoć digitalnog kataloga: www.slovenia.info/eSlovenia
Slovenska turistička organizacijaDimičeva 13, SI - 1000 LjubljanaT.: +386 1 589 85 50 / F: +386 1 589 85 60 E: [email protected] / www.slovenia.info
Priča o
ljubavi Osjetite Sloveniju! Dobro došli u jedinu zemlju na svijetu koja u svojem imenu nosi ljubav. Stara narodna pripovijetka kazuje da ljubav ovdje ima posebnu moć. U Sloveniji se ljepote međusobno dodiruju i možete ih doživjeti još istog dana.
Ljubljana je ljubljena
Šume grle sve
Slovenci, osvajači svijeta
Vode imaju ljekoviti dodir
Slovenska Istra, slana ljubav
Živjela ljubav
Kraški kamen mekog srca
Alpe čuva Zlatorog
TURISTIČKI ZEMLJOVID
SLOVENIJE Zelena. Aktivna. Zdrava.
www.slovenia.info#ifeelsLOVEnia
ŠUME GRLE SVE
Slovenija je jedna od europskih država s najviše šuma i voda. Na više od 20 000 km2 svoj dom pronašlo je više od 22 000 životinjskih i biljnih vrsta. Svježinu u svih godišnjim dobima pruža gotovo 30 000 vodenih tokova. Više od trećine Slovenije uključeno je u mrežu Natura 2000. U nastojanju da Slovenija bude zelena možete se kao volonteri priključiti sveslovenskoj akciji Obnovimo slovenske šume. Osjetite zeleno srce Slovenije!
BOGATSTVO SLOVENSKIH ŠUMAKočevska prašuma – najveća u Sloveniji. Gusto drveće prašume koju nije dotaknuo čovjekov utjecaj, doseže iznimne visine i tisućljeća starosti. Pokljuka – visoravan s najvećom šumskom površinom u Nacionalnom parku Triglav. Pohorje – crnogorična šuma sa zamamnim mirisom svježe smole vodi do Šotnoga barja, močvarišta s rijetkim vrstama biljaka i malim šumskim stanovnicima.
NAJLJEPŠI DOŽIVLJAJIFotosafari – doživite šumu kroz fotografski objektiv i upoznajte dnevni ritam šumskih životinja. Šumski selfness – opustite se pod krošnjama drveća, protegnite se na sijenu i osjetite ilovaču pod stopalima u Cerkljanskim brdima.Splavarenje – ukrcajte se na tradicionalne splavi koji su nekada prevozile drvo, a danas nude druženje na rijekama Dravi, Savinji, Savi i Krki.
STANOVNICI ŠUMESmeđi medvjed – kralj slovenskih šuma, zaštićen u 19. stoljeću. Danas u Sloveniji živi 500 do 700 smeđih medvjeda.Divljač – srne, jelene, divokoze, kozoroge, lisice i druge šumske stanovnike ponekad tako obuzmu dnevni poslovi da im se možete sasvim približiti. Šumske ptice – možete ih osluškivati na svakom koraku, ima ih gotovo 100 vrsta!
VELIČANSTVENA STABLANajevska lipa više je od 700 godina staro stablo sa širokim presjekom. Ima najveći opseg debla u Sloveniji, koji iznosi više od 10 m. Najviša stabla u državi – u slovenskim su šumama među najvišim stablima bjelogorice Deberške bukve koje dosežu 42 metara visine. Među četinjačama je rekorderka Sgermova smreka s Pohorja visoka 62 metra.