1

Tumaenje

04 HadisaOd Imama En-NevevijaOd uvaenog ejha:

Muhammed Ibn Salih El-Usejmina

Fakultet erijatski Nauka Islamski Univerzitet u Riyadu2

U ime Allaha, Milostivog, SamilosnogHvala i zahvala pripada Allahu delleanuhu, a nakon toga salavat i selam na Resula Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na njegove ashabe Radijellahu .anhum, na njegovu asnu porodicu i sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana

1 .Hadis br . 3

Od Umera ibn el-Hattaba radijjallahu anhu se prenosi da je rekao: ''uo sam Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kada je kazao: ''Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom, pa ko bude hidru uinio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova hidra je hidra Allahu i Poslaniku; a ko bude hidru uinio zbog materijalne dobiti, ili zbog ene da bi se njome oenio, njegova hidra je za ono za ta ju je naumio.'' (Muttefekun alejhi)1

Tumaenje hadisa:Od voe pravovjernih on je otac Hafse Umera ibn el-Hattaba radijjallahu anhu, koji je preuzeo Hilafet od Ebu Bekra Es-Sidika radijjallahu anhu i to njegovim imenovanjem to je dobro djelo od dobrih djela Ebu Bekra kojem su vjernici dali prisegu i to je bio vjerski hilafet te doista je lijepo postupio Ebu Bekr izabravi Umera radijjallahu anhu da bude njegov nasljednik i voa vjernika. Rijei uo sam je dokaz da je on, Umer radijjallahu anhu uzeo direktno ovaj hadis od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem bez posrednika. Ono to je udno jeste da ovaj hadis ne prenosi od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem niko osim Umera radijjallahu anhu i uzevi u obzir vanost ovogaBiljei ovaj hadis imam Buhari u poglavlju: Poglavlje o poetku objave, Kako je poela objava Allahovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem br.1 i imam Muslim u Poglavlje o Upravi br.19071

4

hadisa. No, ovaj hadis ima svoju potporu u Kur'anu i Sunnetu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, pa u Kur'anu Allah delleanuhu kae: :

Ono to udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav! dakle ovo je NIJJET. :

Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi ih kako se klanjaju i licem na tle padaju elei Allahovu nagradu i zadovoljstvo. ovo je takoer NIJJET.Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem Sadu Ibn Ebi Vekkasu radijjallahu anhu:

5

. Ti nee udijeliti milostinju (sadaku) elei time Allahovo lice a da nee biti za to nagraen, pa i ono to stavi svojoj eni u njena usta (od hrane i opskrbe).2 I rijeielei time Allahovo lice i ovo je nijjet, a ono to je bitno jeste da je ovaj hadis utemeljen i ima uporite u Kur'anu i Sunnetu. Sam kontekst ovoga hadisa je poseban i drugaiji po emu se Umer izdvojio od drugih no on je prihvaen u ummetu potpuno tako da je imam Buhari rahimehullahu poeo svoj sahih (zbirku hadisa) sa ovim hadisom. to se tie jezinog tumaenja kaem: Rije DIJELA spomenuta u hadisu je dola u mnoini i obuhvata dijela srca, dijela jezika (govor) i dijela svi udova (ruku, nogu i tijela) dakle ovo obuhvata sva dijela koja ovjek moe da poini. Dijela srca su sve ono to se nalazi i proizlazi iz srca kao to je: oslonac na Allaha, strah od Njega, bogobojaznost i sve to je iz ovoga domena.

2

Biljei imam Buhari 1/61

6

Dijela jezika (govor) su ustvari najvei procent ljudski dijela uopeno, jer je jezik taj koji najvie radi i nije mi poznato neto od udova da vie urade dijela od samoga jezika. Dijela udova su dijela ruku i nogu i tijela kao cjeline!

''Zaista se djela cijene prema namjerama - rije En-Nijjat

koja je spomenuta u kontekstu hadisa oznaava sa jezike strane nijjet, poentu, svrhu ili cilj dok u erijatskoj terminologiji oznaava: Odlunost injenja ibadeta s eljom pribliavanja Allahu dellea'nuhu (elei Njegovu milost) a njegov centar ili pokreta je SRCE (nijjet iz srca) a ne vee se za ovjekovu vanjtinu ili neto od udova (jezik,ruke,noge).

zaista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom dakle svakom insanu pripada ono to zanijeti, dakle to je srcemnaumio (odluio). Nakon ovoga izloenog postavlja se pitanje, da li ove dvije spomenute reenice imaju isto znaenje ili ne? Odgovor: Mora da obratimo panju da je govor o ovim reenicama ustvari govor o njihovim osnovama sa potvrdom odreene slinosti. Dakle, druga reenica ima samostalno znaenje u odnosu na prvu a isto tako druga obuhvata u svojoj osnovi i poruke koje se protei iz prve reenice. Kod islamski uenjaka po ovom pitanju imamo dva stava: - Znaenje ove dvije reenice je ustvari jedno ISTO, jer je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Zaista se djela cijene prema namjerama a tu misao odmah nakon toga potvrdio rijeima I zaista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom.7

I

- Drugi stav uenjaka jeste da je znaenje druge reenice drugaije od prve a to se vidi kada uzmemo u obzir osnove reenice a ne njenu potvrdu. Dok je ispravan stav da je znaenje druge reenice drugaije od prve jer prva se odnosi na djela dok pak druga na ono ime se nijjeti dakle na SRCE. Da li si ti uradio neko djelo radi Allaha ili radi dunjaluka a potvrda svega reenoga vidi se u nastavku hadisa: pa ko bude hidru uinio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova hidra je hidra Allahu i Poslaniku; a ko bude hidru uinio zbog materijalne dobiti, ili zbog ene da bi se njome oenio, njegova hidra je za ono za ta ju je naumio. i na osnovu ovoga vidimo da nema u hadisu kontradiktornosti i on je svojom formom sveobuhvatan. A sva poenta odnosno svrha iz ovoga nijjeta jeste pravljenje razlike izmeu IBADETA I ADETA (obiaja) a takoer pravljenje razlike ili preciznije reeno razlikovanja IBADETA od IBADETA. Primjer razlikovanja ibadeta od adeta (obiaja): 1. ovjek jede hranu samo iz strasti odnosno potrebe dok drugi ovjek to radi povodei se za Allahovim naredbama: I JEDITE I PIJTE3 prvi je jeo iz adeta dok je to drugi inio iz ibadeta (razlika u nijjetu). 2. Prvi ovjek se kupa da bi se rashladio dok drugi to ini da bi se okupao od dunpluka (vjerske prepreke) dakle prvi opet ini to iz adeta dok drugi u svrhu i s namjerom ibadeta. Pa ukoliko bi ovjek imao na sebi neistou (prepreku za ibadet kao dunpluk) te skoi u rijeku i okupa se radi rashlaivanja (osvjeenja), potom klanja da li biva mu namaz ispravan? Ne,3

Al-A'raf 31

8

jer on nije nijetio da otkloni od sebe neistou nego cilj mu je bio da se rashladi i ovdje vidimo jasno neophodnost nijjeta u svim djelima. Na osnovu ovoga reenog rekla je neka ulema (uenjaci) IBADETI NEMARNI (GAFILA) su ustvari ADATI, dok na drugu stranu ADETI SVJESNI (razumni, bogobojazni) su IBADETI. Primjeri reenoga: Ibadeti nemarni su adeti kao onaj ko ustane te se abdesti i klanja namaz adet (obiaj) dok drugi to radi s nijjetom da se priblii Allahu te da tim postupkom ispuno obavezu i ne samo to nego da time cilja da mu Allah oprosti grijehe (jer kako znamo ovjek kada abdesti ispravno sa kapima koje spada sa njega briu mu se grijesi). Drugi primjer ovjek obue novu odjeu Petkom na dan Dume da vide ljudi da ima lijepu odjeu a drugi to ini jer je to odabrani dan i radi po hadisu da se uljepa i namirie na dan Dume opet i ovdje vidimo da je to prvi uinio iz adeta a drugi povodi se ibadetima i sunnetom Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Primjeri razlikovanja IBADETA OD IBADETA: ovjek klanja dva rekata dobrovoljnog namaza dok drugi klanja dva rekata farza (vadiba) te razlika izmeu ova dva dijela je u nijjetu- prvi je nijetio nafilu dok je drugi nijetio vadib i na osnovu ovoga moemo da usporeujemo i sami doemo sa mnotvom primjera. I znaj dragi brate i cijenjena sestro da je mjesto (centar) nijjeta SRCE, i ne izgovara se rijeima uopeno jer Onaj koga oboava zna ta krije i ta na javu iznosi Allah je sveznajui o srcima svojih robova i nisi od onih koji eli9

da oboava onoga koji ne zna ta si naumio pa mu ti svojim rijeima mora da kae nego naprotiv i ja i ti smo od onih koji oboavamo onoga koji zna ta nam dua pomisli i manje od toga. Zato nee nai niti jednu predaju od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem a niti od njegovi ashaba da su oni rijeima inili nijjet, nego naprotiv to je novotarija pogrdna i ovo je suprotno onima koji trae da se glasno ili u sebi izgovara nijjet za ibadete. SubhAllah, gdje je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem u svemu tome? Da je ovo od Allahove vjere i erijata to bi zasigurno radio Allahov Poslanik i njegovi ashabi radijjallahu anhum. Ovdje u spomenuti jedan sluaj ovjeka neukog (obinog) sa prostora Nedda (dananjeg Rijada) da je jedne prilike bio u Mesdidu-l-Haram u Mekki te je htjeo da klanja Podne namaz a do njega je bio neki ovjek koji nije znao osim da nijjeti namaz glasno svojim jezikom. Pa kada je uspostavljen namaz ree taj ovjek: Gospodaru moj ja sam zanijetio da klanjam Podne namaz, etiri rekata u ime tebe o Allahu a iza ovoga imam Mesdidu-l-Haram pa kada je trebao da izgovori Allahu Ekber ree njemu ovaj ovjek sa prostora Rijada: Polahko o ovjee, ostalo ti je da izgovori dananji datum, mjesec i godinu u kojoj se nalazi! Pa se zaudio ovaj ovjek?! Iz ovoga reenog proizlazi jedno vano pitanje a ono je: Kada kae neki ovjek rijei Telbije (rijei kojima se nijjeti Hadd ili Umru) svojim jezikom zar ovo ne spada u izgovor nijjeta jezikom? Odgovor: Ne, ovo je od pokazivanja ili raena dijelova obreda Hadda ili Umre te je zato rekla neka ulema: TELBIJA tokom obreda Hadda ili umre je na stepenu kao to je POETNI TEKBIR U NAMAZU pa ukoliko ne bi izgovorio Telbiju

10

ne bi ni stupio u ibadet odnosno obrede a kao to je poznato da ovjek ukoliko ne bi izgovorio poetni tekbir on u stvari ne bi ni stupio u namaz. Pa na osnovu ovoga nije od sunneta da neko kae kao to se to uje: Gospodaru ja odlui obrede Umre da obavim ili obrede Hadda pa mi to olakaj jer ovakav vid nijjeta odnosno zikra zahtjeva delil (dokaz) a on ne postoji. I zato ovo osporajem i onoga ko to ini (izgovara), nego naprotiv rei u tome ovjeku: O brate, to nije govorio Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem a niti Njegovi ashabi pa ga se i ti kloni - ostavi to! Pa ukoliko kae: Ovo je rekao taj i taj ovjek, ili ovo pie u knjizi toga i toga ovjeka!? Pa reci mu: To nije rekao Allah niti Njegov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem! I

zaista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom dakle ovo je nijjet dijela, a ljudi su razliiti u svojimnijjetima velikom razlikom. Tako emo nai dva ovjeka koja klanjaju a izmeu njih je razlika koliko od Zapada i Istoka ili pak kolika je razlika izmeu Neba i Zemlje u nagradi jer je jedan od njih ISKREN (Skruen) dok je drugi suprotno tome. Ili pak nai emo dva ovjeka koja trae (ue) erijatsko znanje recimo iz Fikha , jedan od njih je blizu svoga cilja dok drugi je daleko od toga. I ako ue iz iste knjige u istoj koli njihovi rezultati su razliiti a takoer i ciljevi. Cilj jednog od njih jeste da bude Kadija (Sudac) jer je njegov poloaj u drutvu i ima jako dobra primanja, dok pak drugi ui Fikh da bude uenjak, uitelj za ummet

11

Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem pa tako da je razlika izmeu njih dvojice velika tako rei ogromna. Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:

: . Ko bude uio znanje kojim se stie Allahovo lice (erijatsko znanje) samo da bi time stekao ovodunjaluka dobra nee osjetiti miris Denneta.4dakle oisti nijjet o Allahov robe i radi sve samo i iskljuivo u ime Allaha. Zatim je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem naveo primjer muhadira pa kae: pa ko bude hidru uinio hidra u jeziku znai ostavljanje, a u erijatskoj terminologiji oznaava prelazak iz zemlje KUFEA u zemlju ISLAMA! Ovdje takoer se postavlja pitanje da li je Hidra VADIB ili SUNNET?4

Biljei imam Ahmed 14/169

12

Odgovor: Hidra je VADIB za svakog mu'mina (vjernika) koji ne moe da prakticira ili pokae svoju vjeru u zemlji kufra (nevjernikoj zemlji) i ne moe da upotpuni svoj islam osim da uini HIDRU a pravilo je ono bez ega se ne moe upotpuniti vadib i ono samo biva vadib (dakle ta stvar). Kao to je bila hidra muslimana iz Mekke u Abesiniju (Habee) ili iz Mekke u Medinu (Jesrib).

Pa ko bude hidru uinio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova hidra je hidra Allahu i Poslaniku kao ovjek koji je preao (ostavio) iz Mekke u Medinu prije osloboenja Mekke (po nekima prije dogovora na Akabi) elei time Allahovo zadovoljstvo kao i zadovoljstvo Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem tj. eli Allahovu nagradu kao i dolazak odnosno prilazak Allahu, kao to je On dellea'nuhu rekao: :

A ako elite Allaha, i Poslanika Njegova.dakle kao to vidimo eli Allaha tj. njegovo lice kao to eli pobjedu Allahovoj vjeri i ovo je lijepo povoenje i elja. I eli Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, kako bi pobijedio u njegovom drutvu na njegovoj strani, radei po njegovom sunnetu i uputi i branei Allahovu vjeru, zalagajui se za nju i ovo je ustvari pravo znaenje hidre Allahu i Njegovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Allah dellea'nuhu u hadisu Kudsi:

13

.

Kad mi se priblii za pedalj, i Ja se njemu pribliim za lakat, a ako Mi se priblii za lakat, Ja se njemu pribliim za rukohvat. Najzad, ako Mi se priblii hodom, Ja u se njemu pribliavati urbom. dakle on eli Allaha a Allah ga nagradi savie nego on dadne ili uloi. Ovdje takoer se postavlja pitanje, da li nakon smrti Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem moemo da inimo hidru njemu sallallahu alejhi ve sellem? Odgovor: to se tie bia (linosti) Poslanika sallallahu alejhi ve sellem nema hidre u Medinu radi toga jer je on ispod zemlje. No, to se tie hidre njegovu sunnetu i erijatu sa kojim je doao pa to je jedno od najbolji dijela i treba podsticati na ta dijela kao to je odlazak u neku zemlju islamsku kako bi se pomogla Allahova vjera i sunnet njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Dakle pravilo je HIDRA Allahu se ini u svako vrijeme i svakom momentu, a HIDRA Allahovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem kao biu (ovjeku) samo za njegova IVOTA, no HIDRA njegovu sunnetu i praksi se ini u svakom vremenu nakon njegove smrti do Sudnjega dana. Upuiva na ovo reeno jesu Allahove rijei:14

:

A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet.Allahu hidra se ini uvijek, Njegovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem za njegova ivota, a njegovoj praksi i erijatu nakon smrti. Pa ko otputuje iz zemlje u drugu zemlju da naui hadis pa ovo je hidra Allahu i Njegovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, a ko bude uinio hidru iz zemlje u zemlju da bi oenio ili zaruio neku enu ta njegova hidra je onakva kakvom je ju naumio ili ko uini hidru u neku zemlju radi trgovine ili slinog takoer njegova hidra je z a ono emu ju je nijetio odnosno to je hidra dunjaluku kako bi ga stekao i on nema nita drugo mimo spomenutog. Pa ako Allah odredi da nita ne stekne - nee zasigurno stei! Te rijei imama Nevevija rahimehullahu: Ovaj hadis biljee imam Muhadisa Ebu Abdellah Muhammed Ibn Ismail Ibn Ibrahim Ibn El-Mugire Burdezbeh El-Buhari iz Buhare te imam Muslim Ibn Hadad Ibn Muslim El-Kuejri En-Nejsaburi u svojim vjerodostojnim zbirkama koje su najispravnije knjige koje su napisane. Buharijeva zbirka vjerodostojni hadisa je na veem stepenu od Muslimove jer je Buhari rahimehullahu u svojoj zbirci stavio art (uslov) da onaj ko prenosi hadis mora da vidi odnosno sretne toga ovjeka od koga uzima hadis, dok je na drugu stranu Muslim rahimehullahu bio blai u svojim artovima i on se je zadovoljio da onaj koji biljei hadis i od koga se biljei budu suvremenici tj. da postoji

15

mogunost da su se njih dvojica sreli iako nije zabiljeeno da su se oni sreli. Sam imam Muslim je u svome Sahihu mnogo zamjerio onima (Buhariju) koji su stavili uslov primanja hadisa da se prenosilac i onaj od koga se prenosi moraju da sretnu a ispravno je ono na emu je imam Buhari da je obavezno da bude utvreno vienje meu prenosiocima. Takoer spomenuli su uenjaci da je kod imama Muslima raspored i sam redoslijed i obrada Sahiha bolja i ljepa nego kod imama Buharija (takoer imam Muslim spominje na jednom mjestu hadis i njegove svjedoke, sline njemu). Dakle kratko reeno Sahih imama Buharija je tani i precizni sa strane ispravnosti hadisa, dok je Sahih imama Muslima ljepi sa strane obrade i stila. A neophodno je navesti i rijei neki uenjaka kada kau da nije bilo imama Buharija ne bi bilo ni Sahiha od imama Muslima jer je Buhari bio ejh od imama Muslima! Dakle hadis sahih (ispravan) doprinosi vrsto znanje (ubijeenje) no to nije ubijeenje razumom nego vrsto ubijeenje u pogledu u postojanost tih rijei koje se prenose od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

16

KORISTI KOJE SE RAZUMIJU IZ HADISA:1. Ovo je jedan od dva hadisa oko koga se vrti ili na kome je zasnovan krug islama kako to kae islamska ulema: Centar (krug) islama se vrti oko dva hadisa, to je ovaj hadis od Umera radijjallahu anhu i hadis od Ajie radijjallahu anha:

- . - "Ko bude uradio neko djelo koje nije od nae stvari (vjere) to se odbija". Muslim, 5/132.Dakle hadis od Umera radijjallahu anhu je osnova (sr) dijela SRCA, dok je pak hadis Ajie radijjallahu anha osnova (sr) dijela udova (ruku, nogu).

17

Primjer za ovo : ovjek iskren do krajnje granice iskrenosti eli nagradu od Allaha dellea'nuhu i Njegovo zadovoljstvo te se trudi i radi mnogo no, on zapadne u novotarije mnoge ukoliko pogledamo njegov nijjet vidimo da je on lijep i pohvalan no ukoliko pogledamo u njegova dijela vidjet emo da su ona runa i odbaena. 2. Od koristi koje se uzimaju iz hadisa jeste i da je obaveza da se pravi razlika ibadeta jedni od drugih te takoer ibadeta od poslovanja po rijeima Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: ''Zaista se djela cijene prema namjerama a navest u primjer namaza za ovo, ovjek eli da klanja Podne namaz te obaveza mu je da nijjeti podne namaz kako bi se taj namaz razlikovao od ostalih namaza. Pa ukoliko bi on imao obavezu da klanja dva Podne namaza obaveza mu je takoer da napravi razliku Podne namaza od juer sa Podne namazom od danas jer svaki namaza ima svoj nijjet! Kada bi izaao ovjek nakon izlaska sunca iz svoje kue pod abdestom te ue u Mesdid a on u svome srcu ne nijjeti da je to vrijeme Podne namaza niti drugi namaz on samo u svome nijjetu ima da je to vrijeme Farz namaza, pa da li mu je namaz ispravan ili ne? Odgovor: Na osnovu pravila kojeg smo ve spomenuli njegov namaz nije ispravan jer nije oznaio svojim nijjetom koji namaz eli i na ovom je mezheb Hanbeliski. Dok su pak drugi rekli da, njegov namaz je ispravan i nije obaveza da se oznaava posebno svaki namaz nego je dovoljno da se nijjeti namaz a sama razlika e se desiti kako ovjek ulazi iz jednog namaskog vakta u drugi vakt. I ovo se biljei kao stav imama Ahmeda rahimehullahu pa kada ovjek nijjeti da obavi Farz namaz to je dovoljno i ovo je ispravan stav i olakica za ljude. Nerijetko se desi da doe ovjek i stupi u namaz iza imama a da u svojoj podsvijesti nema uope razmiljanje da je stupio u18

Podne namaz za imamo ili slino no on u svom razumu ima svijest da je to Farz namaz i da on iz svoje kue nije doao u mesdid osim da obavi Farz namaz. Dakle po mezhebu Hanbeliskom kaem ponovi taj namaz, a po ispravnom stavu nemoj ponavljati namaz, namaz ti je ispravan jer se ovo esto deava pa i kod imama mesdida koji su predvodnici namaza! 3. Podsticaj na ISKRENOST Allahu Uzvienom jer je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem podijelio ljude na dvije kategorije: - Oni koji ele svojim dijelom Allahovo zadovoljstvo i vjenu kuu - Oni koji su suprotno gore navedenom, a to znai podsticaj na ISRENOST Allahu Uzvienom A vanost pozivanja i podsticanja na ISKRENOST je krupna stvar u islamu i moda od najbitni jer Allah kae u svojoj Plemenitoj knjizi: :

Dinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.4. Lijepo poduavanje nas od strane Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem sa navoenjem primjera i podjela jer je On sallallahu alejhi ve sellem rekao: Zaista se djela cijene prema namjerama ovo za d jelo te: i zaista e svaki ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom a ovo je za ono to se eli da uradi i ovo je pree!

19

Te takoer prelijepa podjela Hidre na dvije vrste: - erijatska Hidra - Hidra koja nije erijatska Iz ovoga se vidi da je obaveza na uitelju da stvari izloi lijepo i na lahak nain kako bi se to lahko zapamtilo a samim time se ne bih brzo zaboravilo. Takoer na uitelju je da postavi pravila ili ablon koji dodatno olakava pamenje odreene teme jer to dovodi do ucrtavanja vrstog u srce uenika i uopeno srca ljudi. 5. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je usporedio hidru k njemu sallallahu alejhi ve sellem i hidru Allahu dellea'nuhu istom tj. upotrebio je harf vav = i navodei to u rijeima: Njegova hidra je hidra Allahu i Poslaniku a nije rekao hidra Allahu a zatim poslaniku i ako se navodi primjer da je jedne prilike Allahovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem rekao jedan ovjek : Ono to Allah eli i ti pa mu je rekao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Naprotiv ono to eli Allah samo pa ta je razlika? Odgovor: Stvari koje se veu za erijat (erijatski propisi) o njima se saopava sa slovom i (harf vav) jer ono to doe od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem isto je kao i to se prenosi od Allaha, rekao je Allah Uzvieni: :

Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu.20

to se tie stvari onosvjetski (dunjaluki) nije dozvoljeno da se Allah stavi u istu ravan sa bilo kome ( da kae ovjek to eli Allah i ) jer je sve ispod Allahove odredbe i Njegove volje. Pa ukoliko kae govornik: Da li e da pada (sputa se) kia sutra? Pa mu se kae Allah i Njegov Poslanik znaju ovo je POGREKA jer Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nema znanje o ovome. Pitanje: Ako bi neko rekao da li je neka stvar halal ili haram? Pa mu se u odgovoru kae Allah i Njegov Poslanik znaju ovo je ISPRAVNO jer je propis Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u erijatskim stvarima kao i sam propis od Allaha jer je Allah Uzvieni rekao: :

Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu.Pitanje: ta je bolje sticanje ZNANJA ili pak DIHAD na Allahovu putu? Odgovor: Bolji je put sticanja ZNANJA jer svi ljudi su u potrebi za znanjem a rekao je imam Ahmed rahimehullahu: Znanje nita ne moe da prevagne (bude bolje) ukoliko je ispravan nijjet (tokom sticanja znanja). A takoer nemogue je da Dihad (borba) na Allahovu putu bude FARZ AJN (stroga obaveza za svakog pojedinca) jer je Allah rekao:

21

:

pa ukoliko bi to bilo Fard Ajn

Svi vjernici ne treba da idu u boj.onda bi to bilo obaveza za sve muslimane: :

Nek se po nekoliko njih iz svake zajednice. te je oznaena taskupina ili zajednica ko su ustvari oni:

:

Nek se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upuste u vjerske nauke i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha pobojali.No meutim s promjenom inioca i promjenom vremena u kome tada osoba ivi mogue je rei ovjeku: bolje za tebe je da se bori na Allahovom putu dok drugom opet bolje je da stie znanje. Pa ako je neka osoba hrabra, jaka, sposobna a nije pametna (bistra) nema osnovu za sticanje znanja onda bolje je za takvog dihad (borba na Allahovom putu) a ako pak bude pametan, jakog pamenja ima sve osnove za sticanje znanja onda kaemo za takvog da je bolje da stie znanje i da

22

tako pomogne ovaj ummet ovo sve reeno kada uzmemo u obzir i razmatranje poinioca radnje. A kada razmatramo vrijeme kao faktor onda kaemo da ukoliko ovjek ivi u vremenu kada ima mnogo uleme, uenjaka kaemo da je u tom vremenu onda bolje da ljudi se bore na Allahovom putu, dok ukoliko bi bilo malo uenjaka i novotarije se rairile meu narod onda je bolje da se ljudi posvete znanju kako bi upozorili i vratili ljude na istinu. Spomenut u tri stvari koje dovode i stavljaju znanje na prvo mjesto prioriteta a to je: - Kada se raire novotarije (Bid'ata) u vjeri - Kada neuki ponu da daju fetve (kada se rairi govor o Allahu bez znanja) - Kada se pone mnogo da raspravlja o Allahovoj vjeri bez znanja 6. Hidra je od dobri dijela, jer ovjek koji ini hidru on to ini iz elje za Allahovim licem a svako dobro djelo kojim se cilja Allahovo lice i Poslanikovo sallallahu alejhi ve sellem zadovoljstvo spada u ibadet. Pitanje: Da li je HIDRA VADIB (obaveza) ili MUSTEHAB (lijepo djelo)? Odgovor: U ovom pitanju postoji objanjenje, dakle nemogue je odgovoriti sa Da ili Ne. Ako je ovjek u mogunosti da ispolji svoj ISLAM odnosno nema niko ko ga u tome spreava hidra u ovom sluaju biva MUSTEHAB. a ako ne mogne da ispolji svoju vjeru i obrede onda biva hidra VADIB i to je granica ili crta koja pravi razliku izmeu ove dvije stvari! Sve ovo reeno vee se za KJAFIRSKE ZEMLJE. to se tie zemalja koje nisu kjafirske nego zemlje u kojima je rasprostranjen fesad (nered) i fisk (grijesi) onda se gleda i ukoliko se ovjek boji da e biti od onih koji bi se mogli da povedu za stanovnitvom te

23

zemlje, odnosno da bi i sami mogli da se promjene na gore takvom ovjeku HIDRA biva VADIB a ako su stvari drugaije od spomenute onda nije vadib a ponekada i biva obaveza da ovjek ostane u takvom drutvu ukoliko se ne boji da e se i sam promijeniti odnosno ta osoba ima znanje i moe da doprinese popravku toga drutva. A ono to zabrinjava jeste da se danas deavaju stvari obrnuto, da ljudi koji su vjernici ine hidru iz islamski zemalja u nevjernike zemlje a to opet je veliki problem ukoliko svi oni dobri napuste islamske zemlje ko e da nareuje na dobro a odvraa od zla u tim sredinama? Dakle boravak osobe koja je vjernik uz sredini koju moe da popravi je vadib i ukoliko tako bude se radilo inAllah i sama ta sredina e da se popravi i da bude od onih u kojima e da prevlada vjera i dobrostanje pa makar to bilo i pod pritiskom odreene strane. No, ono na ta se mora da ukae jeste i to da se ne rijetko deavaju stvari udne a to je da sami vjernici u takvim sredinama bivaju razlogom dublje podijele muslimana odnosno obini ljudi a to sve zbog neke mesele od mesela razilaska a ovo je STVARNOST u kojoj ivimo. Na alost to se deava u zemljama u kojima nije islam ukorijenio se kako treba, pa e nai ljude kako se raspravljaju oko dizanja ruku u namazu a vama u da spomenem priu koja se desila meni lini na Mini. Dola su mi dva predstavnika iz Afriki zemalja koji su se razili u pitanju oko stavljanja ruku u namazu, pa jedan od njih kae da je obaveza da se ruke stave na prsa dok drugi kae nije tako nego je obaveza da se puste ruke. Ovo pitanje je u svojoj formi i osnovi lagano i od pitanja koja su tako rei sporedna, no oni kau: Ne, rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:

24

: . : Ko se udalji od moga Sunneta, nije od mene.5 i ovo je KUFR,Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem se odrekao takve osobe, te na osnovu ovakvoga shvaanja pogrenog jedna od strana je protekfirila (nevjernicima proglasila) drugu stranu. Ono to je bitno jeste da ponekada ljudi koji su na haqqu (istini) u zemljama koje nisu vrsto stale u islamu jedni druge optuuju ili u la utjeruju, a da su se oni sloili te da su svoja prsa jedni prema drugima rairili ne bi se osjetio taj razilazak meu njima te bi bili jedna ruka u popravku ovoga ummeta. No, na alost ukoliko pogledamo danas ummet vidjet emo mnogo netrpeljivosti i mnoge razilaske u stvarima koje su male, sporedne no meutim one se lose odraze na obine ljude koji ele da uju odnosno da se spase iz belaja i problema koje im dunjaluk donosi. Pa rako vidjet emo momka koji se uhvati vjere i eli da radi za ovu vjeru, sve dok ne vidi kako se ljudi od istine i znanja razilaze te i sam da Allah sauva ostavi sve jer ne nae u svojim prsima ono to je oekivao. Ono to se vidi iz svega reenog jeste da Hidra iz zemlje FISKA (grijeha ) ili FESADA (nereda) nije kao HIDRA iz zemlje KUFRA. Pa se kae ovjeku strpi se i uzmi nagradu od Allaha a to posebno ukoliko je ovjek od onih koji popravljaju i nareuju na dobro... nego naprotiv se za takvog ovjeka moe rei da je HIDRA iz takve sredine za tebe HARAM (zabranjena).5

Buhari, Kitabu En-Nikah, 5063

25