Informationsblatt fr die Abfassung von Seminararbeiten

Sadraj

2I.)Uvod

3II.)Pojam privrednih drutava

4III.)Povezana privredna drutva

5IV.)Ugovorni oblici povezivanja privrednih drutava

6V.)Karteli

9VI.)Konzorcij

101.)Ugovor o konzorciju

112.)Primjer ugovora o konzorciju

16VII.)Tajno drutvo

161.)Ugovor o tajnom drutvo

18VIII.)Poduzetniki ugovori (njem. Unternehmenvertrge);

21IX.)Zakljuak

22X.)Literatura

I.) Uvod

Budui da je u dananjim uslovima cilj svakog poslovanja uveanje profita i obezbjeenje kontrole nad to veim djelom trita na kojima se preduzee pojavljuje bilo kao kupac ili prodavac, postoje dva osnovna puta za postizanje ovog cilja.

Prvi je plasman kapitala u ve postojea ili nova preduzea iste grane proizvoda tj. ukrupnjavanje kapitala. Ovo je meutim, vrlo spor proces i nerijetko dosta rizian poduhvat, pa se i vrlo rijetko koristi.

Drugi, daleko podesniji i efikasniji put, koji se najee koristi na meunarodnom tritu, je postizanje, makar i privremenih, ugovora sa zainteresovanim preduzeima. Oblike tih ugovora u ovim seminarskim radom nastojati da objasnim i predstavim u svim njihovim vanostima i znaaju za savremeni svijet i trino poslovanje.II.) Pojam privrednih drutavaPrivredna drutva su u svakoj zemlji veoma vani privredni subjekti. Svaki zakonski oblik privrednog drutva ima i svoja specifina obiljeja koja ga ineposebnim i samostalnim privrednim subjektom.

U Zakonu o privrednim drutvima u lanu 2 stav 1 navodi se da je: "Privredno drutvo pravno lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti". Privredno drutvo je tvorevina njegovih osnivaa. Nastala je jer su ti njegovi osnivai htjeli i to su tu svoju volju izrazili u ugovoru o njegovom osnivanju, ili ako je samojedan osniva u odluci o osnivanju. Bitno je da su u pitanju pravna lica kao organizovani kolektivi ljudi koji ostavaruju dozvoljenu djelatnost, odnosno cilj i kojima je pravni poretkom priznato svojstvo subjekta prava, kao sposobnosti da budu nosioci prava, obaveze i odgovornosti.

Privredno drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koji samostalno obavlja djelatnost proizvodnje , prodaje i vrenja usluga na tritu u cilju sticanja dobiti. Ono predstavlja skup dva ili vie fiziki ili pravnih lica sa pravnim statusom, sa ciljem obavljanja registrovane djelatnosti pod personalnom ili realnom firmom, na osnovu udruivanja odreenih uloga izraenih u dionicama ili u ulozima i da ostvare odreenu dobit.

III.) Povezana privredna drutvaPod grupacijama preduzea ili povezanim preduzeima, smatraju se preduzea koja su u nekom meusobnom odnosu. Tako se jedno preduzee u odnosu prema drugom, javlja sa veinskim ueem kapitala ili ima pravo da imenuje veinu lanova uprave tzv. preduzee sa veinskim ueem. Osim toga, moe se pojaviti i takav sluaj da jedno preduzee neposredno ili posredno zavisi od drugog preduzea, gde se pojavljuju u obliku povezivanja dva preduzea, matino preduzee i zavisno preduzee. Kao oblik povezivanja preduzea, javljaju se i dva preduzea koja imaju uzajamna uea kapitala, tzv. preduzea sa uzajamnim ueem, zatim preduzea koja su povezana u koncern, kao i ukljuena u holding preduzea. Osim toga, pod povezanim preduzeima smatraju se i poslovna udruenja. Nuno je istai da se povezanim preduzeima smatraju i preduzea u kojima ista pravna ili fizika lica, neposredno ili posredno uestvuju u upravljanju ili kapitalu, tako da imaju mogunost kontrole na osnovu znaajnog uticaja u donoenju poslovnih odluka. Povezanim preduzeima, smatraju i preduzea kada su ista povezana i obimom prodaje, ugovorom o transferu tehnologije ili bilo kojim drugim poslovima koji omoguavaju sticanje kontrole nad upravljanjem. Posebnu oblast povezivanja, predstavlja i povezivanje preduzea sa preduzetnicima, po osnovu mnogih ugovora (kao to su: ugovor o konzorcijumu, koperaciji, franizingu, poslovno - tehnikoj saradnji, proizvoaki ugovori i dr. ). U razvijenim zemljama sveta, postoji vie konkretnih oblika povezivanja preduzea, kao to su: trust, holding, koncern, grupa drutava.

Temeljno je pravilo da je svako pravno lice samostalan subjekat pravnog prometa koji nastupa na tritu i poslovanjem ostvaruje dobit. Meutim, u dananje vrijeme tendencija je sve veeg povezivanja poslovnih subjekata zbog postizanja odreenih poslovnih ciljeva kao to su:

Ostvarenje vee racionalizacije poslovanja

Lake finansiranje i upravljanje

Podjela rizika i dr.

Drutva koja se povezuju po bilo kom osnovu ostaju zasebni subjekti ali se izmeu njih stvara neki odnos ovisnosti pa tako uvijek imamo pojam vladajueg ili matinog drutva meu ostalim zavisnim drutvima.

IV.) Ugovorni oblici povezivanja privrednih drutavaOvakvi oblici povezivanja preduzea, nastaju na bazi ugovora. Trebalo bi praviti razliku kada dolazi do statusnih promjena i kada nastaje novi pravni subjekt od oblika kada se ne stvara novi pravni subjekt ali se takode postiu j odreeni ciljevi. Ovaj drugi oblik ugovornog povezivanja, kojim se ne stvara novo pravno lice jer se ne radi o takvim ugovorima kojima se stvara novi pravni subjekt. Kod ovog oblika ugovornog povezivanja, odreena firma potpisnik ovakog ugovora zadrava svoj pravni subjektivitet, s tim to je u u odreenim domenima u svojem poslovanju ipak ograniena (zajedniki nastup na trzitu, meusobna odgovornost iz zajednikog posla i dr.).Najznaajniji ugovorni oblici povezivanja su: ugovor o kartelu, ugovor o konzorciju, tajno drutvo, i poduzetniki ugovor.Najnovijim izmjenama Zakona o privrednim drutvima naznaeni su ugovorni oblici povezivanja: konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr.V.) Karteli

Karteli su oblik sporazumnog udruivanja istorodnih firmi konkurenata koje time (udruivanjem u kartel) postaju monopol. Vei profit ostvaruju diktiranjem uslova prodaje, monopolskim cijenama i drugim pogodnostima, a ne smanjenjem trokova i racionalizacijom, kako ine koncerni.Cilj osnivanja kartela je smanjenje meusobne konkurencije i postizanje boljeg poloaja na tritu. To se obino ini dogovaranjem cijena, diobom trita, ograniavanjem proizvodnje (tzv. kontigentalni karteli), to pretpostavlja i mogunost subvencioniranja lanica kartela (karteli za repatrijaciju prihoda).Kartel je zabranjeni (ne)formalni sporazum izmeu konkurenata na tritu koji se postie s ciljem fiksiranja te odravanja cijena, podjele kupaca, dobavljaa ili teritorija na kojem se posluje te ograniavanja kontrole proizvodnje. Premda pojam kartel veina ljudi povezuje sa narko-tritem Latinske Amerike, kartelizacija je itekako zastupljena i u zakonitom poslovanju.Takvo udruivanje poduzetnika kri prava potroaa i poreznih obveznika te teti gospodarstvu koje stagnira. Poduzetnici odustaju od trinog natjecanja pa tako ne nude potroaima inovacije i nove vrijednosti, a cijene proizvoda i usluga zbog nepostojanja konkurencije ostaju visoke. Karteli tako koriste iskljuivo njihovim lanovima, prije svega onima koji su loi i nekonkurentni i koji uivaju zatitu, lieni svake brige o zakonitostima trita.Karteli su prisutni u svim sektorima, ali najei i najtetniji su u sluaju slinih proizvoda i usluga, pogotovo kada je rije o srodnim proizvodima koji su nuni u svakodnevnom ivotu, kao i na tritima s malim brojem konkurenata.

lanice kartela su potpuno samostalne i nezavisne u svom poslovanju, ali su obvezne potovati odredbe sporazuma o kartelu za cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s ciljevima udruivanja, kartel treba imati najvei udio u proizvodnji, potronji, trgovini ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se osniva. U protivnom, djelovanje kartela na tritu ne bi bilo djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi konkurentne firme koje nisu u kartelu mogle ometati ili sprjeavati njegovo djelovanje.

Osnovni cilj kartela je uklanjanje meusobne konkurencije i stvaranje uslova za monopolski poloaj i monopolsko ponaanje, a moe se ostvariti, u principu, na dva naina:

Vlastitim razvojem i

Potpisivanjem sporazuma o kartelu

S obzirom na podruja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti nacionalni i meunarodni.

Kartel (engl. cartel; ring; franc. entente; njem. Kartell; Ring) je formalni sporazum izmeu trinih takmaca ija je svrha ograniavanje ili potpuno iskljuivanje trinog natjecanja izmeu sudionika sporazuma s ciljem da poveavanjem cijena ostvare dodatni, znatno poveani profit (engl. excess profit). U najirem je smislu kartel jedan od oblika koluzije. Karteli u pravilu nastaju na tritu na kojem postoji oligopol. U teoriji se stoga takva situacija naziva kooperativni oligopol (engl. cooperative oligopoly). Razlikujemo dvije osnovne vrste kartela:Javni karteli (engl. public cartel) jesu karteli u kojima drave utvruju pravila koja se odnose na cijene, obujam proizvodnje i sl. Primjeri za to su izvozni karteli (engl. export cartels), tzv. shipping conferences i depresijski karteli (engl. depression cartels). Ovdje jo spadaju krizni karteli (engl. crisis cartel) i meunarodni karteli (engl. inernational cartels).Za razliku od javnih kartela iji su postojanje i uvjeti djelovanja obznanjeni i javnosti poznati, privatni karteli (engl. private cartels) rezultat su tajnog sporazuma poduzetnika na temelju kojega samo njegovi lanovi ostvaruju odreene uzajamne koristi. Njihovo postojanje nije poznato javnosti, a vjerojatnost da se za njih sazna vrlo je mala. Propisi o trinom natjecanju veine zemalja privatne kartele u pravilu smatraju per se zabranjenim sporazumima. Ovo pogotovu ako je rije o tzv. hard-core kartelima. To su karteli iji su predmet, cilj ili mogui uinak tzv. apsolutno zabranjena ogranienja trinog natjecanja, kao to su sporazum o cijenama, sporazum o podijeli trita i sl.Najtei oblik privatnih kartela su tzv. goli karteli (engl. naked cartels). Rije je o takvim sporazumima poduzetnika koji ne sadre ba nikakve prokompetitivne odredbe koje bi ih inile barem djelomino doputenima. Ti sporazumi nisu ak niti prikriveni (odjeveni) unoenjem nekih prividno prokompetitivnih odredaba koje bi barem stvarale privid o njihovoj doputenosti.lanovi kartela nalaze se u poloaju uzajamne ovisnosti, utemeljenom na naelu konkurenti su nai prijatelji potroai su nai neprijatelji. Oni moraju uskladiti svoje odluke i djelovanja, budui da odluka jednog lana, izravno utjee na odluke ostalih. Iako su lanovi kartela zbog ostvarivanja dodatnog profita, izrazito motivirani za odravanje usklaenog djelovanja, takva udruenja poduzetnika imaju i svoje slabosti. Naime, izmeu lanova ipak postoji odreeni stupanj konkurencije, odnosno elja za ostvarivanjem jo veih profita od onih koji proizlaze iz dogovora s drugim lanovima. Stoga e za uspjeh nekog kartela od presudne vanosti biti mogunost da lanovi utvrde je li netko prekrio sporazum, to da se prekritelj (tzv. maverick) sankicionira. Kako je to u praksi vrlo teko ostvarivo, karteli se najee nakon nekog vremena raspadnu.

VI.) KonzorcijKonzorcij (engl. consortium, njem. Konsortium) je poseban oblik udruivanja drutava i/ili banaka i drugih organizacija radi zajednikog financiranja odreenog veeg posla, za ije financiranje pojedinano nije zainteresiran ni jedan od partnera. U konzorcij banaka udruuju se dvije ili vie banaka, najee radi ostvarivanja ambicioznih razvojnih programa, radi podjele rizika u velikim financijskim projektima ili iz nekih drugih razloga. Konzorcij osnivaju i velika drutva, redovito radi zajednikog izvoaa investicijskih radova u zemlji i inozemstvu. Konzorcij je u pravu meunarodnih investicijskih radova ugovorno udruivanje dva ili vie izvoaa koji se obvezuju investitoru da e zajedniki izgraditi odreeni objekt i/ili isporuiti odreenu opremu. lanovi konzorcija redovito preuzimaju u odnosu na investitora solidarnu odgovornost za uredno ispunjenje svih ugovornih obveza. U konzorciju obino se sporazumno jedan od lanova odredi kao vodei (elni), koji ovisno o ovlastima nastupa u ime ostalih prema treima. lanovi konzorcija sklapaju konzorcijalni ugovor u kojem ureuju svoja prava i obveze u pogledu meusobne podjele rada i isporuka, rokova izvoenja radova, odnosno isporuka opreme, cijena, koordinacije u izvoenju radova, meusobne odgovornosti za neizvrenje, odnosno neuredno izvrenje svojih obveza, regresna prava itd. Bitno je da udruivanjem u konzorcije ne nastaje nova pravna osoba i da konzorcij prestaje nakon okonanja svih ugovorenih radova. Nije li to drukije predvieno, na konzorcij se primjenjuju pravila o ortatvu.

1.) Ugovor o konzorciju

Ugovor o konzorciju (engl. consortia agreement) je ugovor autonomnog trgovakog prava nastao u poslovnoj praksi najee dugorone suradnje na zajednikoj izvedbi velikih investicijskih radova i sl. Ugovorne strane su u pravilu poduzea, cilj ugovora je ostvarenje nekog programa suradnje, izvedbe projekta ili sl. Radi se o jedinstvenom, okvirnom ugovoru ije ispunjenje moe biti uvjetovano sklapanjem i ispunjenjem vie drugih ugovora. Ipak ugovor o konzorciju je ugovor intuitu personae i obveze iz ugovora nisu prenosive na tree osobe. Ugovorom o konzorciju ne nastaje nova pravna osoba iako njegov cilj i uinak moe biti slian djelatnosti drutva. Vrijeme trajanja ugovora je odreeno i neodreeno, ovisno o prirodi i obujmu ugovorene suradnje. Rezultat ispunjenja ugovora moe biti novi proizvod i/ili usluga. Ugovor mora sadravati potpuno i jasno opisane obveze i nain ispunjenja ugovornih strana, profesionalnu i tehniku diobu poslova, sadraj i nain ostvarivanja ugovorene suradnje. Tipino je za tu vrstu ugovora da se odreuje poloaj odgovornosti, ovlasti i nain izbora ugovornog tijela pod nazivom odbor za koordinaciju ili izvrni odbor. Za obveze koje nastaju ispunjenjem ugovorne strane odgovaraju zajedniki i solidarno.

2.) Primjer ugovora o konzorciju

S P O R A Z U M o Konzorciju metalske industrije

Tuzlanskog kantona

Tuzla, maj/svibanj 2011. godine

S P O R A Z U M o Konzorciju metalske industrije Tuzlanskog kantona

lan 1.

Svrha Konzorcija

lanice Konzorcija, saglasno potvruju da je cilj ovog Sporazuma regulisanje meusobnih odnosa u okviru projekatazajedniki nastup na domaem i ino tritu u oblasti elektroenergetskih projekata, projekata u oblasti graevinarstva, saobraaja i sl.

U svrhu dobijanja i realizacije odreenih projekata na tritu, lanice Konzorcija saglasno potvruju da e nastupiti kao jedan ponua.

lan 2.

Sastav Konzorcija

Konzorcij se sastoji od Osnivaa (Osnivai Konzorcija):

-CIMOS TMDAi d.o.o. Gradaac,

-Tvornica transportnih ureaja TTU d.d. Tuzla

-Remontmontaa d.d. Tuzla,

-Herceg d.o.o. Srebrenik,

-Elektro-agent d.o.o. Tuzla,

Prikljuenje novih lanica (Pridruene lanice) moe se izvriti uz pisanu saglasnost svih potpisinica, putem Anexa ovog Sporazuma.

lan 3.

Lider Konzorcija

lanice Konzorcija su saglasne da se lider odredi Anexom ovog Sporazuma, za svaki projekat ili po drugim principima koje usaglase.

Lider Konzorcija, ovim Sporazumom je ovlaten, da u ime svih lanica Konzorcija, poduzima potrebne radnje u smislu zastupanja konzorcija u odnosima sa treim licima. to se takoer utvruje Anexom.

Lider Konzorcija je duan da neodlono informira sve lanice konzorcija o svim aktivnostima koje kao lider Konzorcija vodi po svim pitanjima za realizaciju poslova po predmetnom projektu, a na nain koji e biti definisan Anexom Ugovora.

lan 4.

Obaveze lanica Konzorcija

Sve lanice Konzorcija e preduzimati aktivnosti i mjere, svako u okviru svoje nadlenosti, u cilju ostvarenja svrhe Konzorcija, te se meusobno pomagati u izvrenju obaveza po ovom Sporazumu.

Svoje potrebe za proizvodima i uslugama ili opremom i sredstvima za rad lanice konzorcija e prvenstveno podmirivati iz svojih redova i svojih kapaciteta.

Sve lanice Konzorcija se obavezuju da e, postupajui u okviru svojih nadlenosti, utvrenih ovim Sporazumom, voditi rauna i titi interese svih lanica Konzorcija.

Prava i obaveze, ukljuujui rizik, raspodjelu dobiti i meusobnu odgovornost za ne izvrenje,odnosno neuredno izvrenje svojih obaveza, regresna prava itd,prilikom ostvarenju svrhe Konzorcija po realizaciji pojedinih projekata, utvrdit e se Anexom ovog Sporazuma.

lan 5.

Odgovornost partneralanica Konzorcija

lanice Konzorcija su saglasne da je odgovornost svih lanica prema investitoru, za sve obaveze proizala iz ugovora vezanih za ostvarenje svrhe ovog Konzorcija, potpuno jednaka i solidarna.

lan 6.

Razmjena informacija

lanice Konzorcija se obavezuju da jedna drugoj stav i na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju, informacije i obavijesti kojima raspolae ili ih naknadno stekne, a bitne su za uspjeno voenje pregovora, odnosno, za realizaciju projekata.

lan 7.

Obavijesti

Sve obavijesti predviene ili zahtijevane u ovom sporazumu, bie pisane i dostavljene direktnim uruenjem, poslane potvrenom i preporuenom potom, ili putem faksa sa potvrdom poiljaoca, odnosno na adrese koje lanice Konzorcija odrede, u skladu sa ovim lanom.

Sve obavijesti po ovom Sporazumu e biti vaee samo nakon stvarnog prijema.

lan 8.

Povjerljivost

Strane se obavezuju da e meusobno uvati poslovnu tajnu iz osnova djelatnosti Konzorcija, te da nee odavati sadraj ovog Sporazuma treim licima , izuzev u dijelu koji je potreban da se dobiju neophodna ovlatenja ili za druge, zakonom predviene namjene.

lan 9.

Ostale odredbe

lanice Konzorcija su obezbijedile i nastavie da obezbjeuju jedna drugoj sve informacije koje jesu ili mogu biti od interesa za druge lanice, da bi se realizirala svrha Konzorcija. lanice Konzorcija su dune ako znaju ili treba da znaju da bi drugim lanicama ove informacije mogle biti relevantne u cilju izvravanja dunosti i obaveza iz ovog Sporazuma da iste dostave.

Modifikacija, amandman ili drug a izmjena na ovaj Sporazum bit e obavezujua za lanice Konzorcija, samo ukoliko je u pisanom obliku potvrena i potpisana od lanica Konzorcija.

lan 10.

Primjenjljivi zakon ovaj Sporazum e biti interpretiran u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

lan 11.

Finansijskim planom Konzorcija e se predvidjeti obaveze prema Konzorciju, to e posebno biti regulisano odgovarajuim amandmanom /anexom ovog Sporazuma.

lan 12.

Svaka lanica Konzorcija e imati svog ovlatenog predstavnika za koordinaciju rada Konzorcija i njegovih organa.

Predsjedavajui kordinacije bira se svakih est mjeseci po sistemu rotacije izmeu osnivaa konzorcija.

lan 13.

Rjeavanje sporova

lanice Konzorcija su saglasne da sve eventualne sporove rjeavaju sporazumnim putem u duhu dobrih poslovnih obiaja. Ukoliko se ne postigne saglasnost za rjeavanje sporova, sporovi e se rjeavati putem stvarno nadlenog suda u Tuzli.

lan 14.

Raskid Sporazuma o Konzorciju

Ovaj Sporazum se moe raskinuti sporazumnim putem svih lanica Konzorcija.

Jednostrana odluka lana Konzorcija o istupanju iz Konzorcija bit e prihvaena od ostalih lanica Konzorcija, samo uz uslov da se lanice sporazumiju o izmirenju preuzetih prava i obaveza .

Jednostrani raskid ovog Sporazuma je efektivan 30-i dan od dana postignutog Sporazuma lanica o nainu izmirenja prava i obaveza .

U sluaju jednostranog raskida Sporazuma, ostale lanice Konzorcija koje nisu jednostrano raskinule ovaj Sporazum imaju pravo ( jedna od njih ili sve), da uz saglasnost ostalih lanica-partnera, preuzmu prava i obaveze lanice konzorcija koja je podnijela zahtjev za istupanje.

lan 15.

Sastavni dio ovog Sporazuma ini pregled rapoloivog tehnikog kapaciteta lanica Konzorcija.

lan 16.

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja.

lan 17.

Ovaj Sporazum je sainjen u osam (8) primjeraka, od kojih svaka strana potpisnica zadrava po jedan,dva originalna primjerka zadrava Ministarstvo industrije energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona i jedan primjerak dostavlja se sindikatu metalaca Tuzlanskog kantona.

Potpisnici Sporazuma:

Osnivai Sporazuma:

CIMOS TMD Ai d.o.o. Gradaac

Direktor: Novali Fadil, dipl.ing.ma.

__________________________________

Tvornica transportnih ureaja TTU

d.d. Tuzla

Direktor: Kadri Devad, dipl.ing.ma.

__________________________________

Remontmontaa d.d. Tuzla,

Direktor:Nurkanovi Muhamed, dipl.ing.ma.

__________________________________

Herceg d.o.o. Srebrenik,

Direktor: Kari Ramiz, dipl.ecc.

__________________________________

Elektro-agent d.o.o. Tuzla,

Direktor: Ibrahimagi Ibrahim dipl.pravnik

__________________________________

Pridrueni lanovi:

_________________________________VII.) Tajno drutvo

Tajno drutvo (engl. silent company, secret company, njem. stille Gesellschaft), drutvo u kojem tajni lan sudjeluje s imovinskim ulogom u neijem poduzeu javnog lana (komplementara, poduzetnika) tako da ima udio u dobitku, dok prema treima nema nikakvih obveza. Imatelj poduzea mora biti po svojstvu trgovac, ali tajno drutvo nije trgovako drutvo, nego interni ugovorni odnos izmeu tajnog i javnog lana.Budui da poduzee pripada samo imatelju, tajni lan u odnosu prema van nema nikakvih prava ni obveza. U internom odnosu tajni lan se ne moe iskljuiti iz dobitka, u gubitku takoer sudjeluje, ali se moe i drukije ugovoriti.Iako na prvi pogled tajno drutvo i tajni lan slie na komanditno drutvo i komanditore, to neki ponekad pogreno nazivaju "tajnim lanovima" iako se oni razlikuju u biti:

komanditno drutvo je trgovako drutvo, a tajno drutvo nije; komanditor moe imati izravno prava i obveze u drutvu kao njegov lan, tajni lan tu poziciju u odnosu na tajno drutvo nema;

odgovornost komanditora prema treima postoji ako nije uplatio ugovoreni ulog, a tajni lan nikada ne odgovara za obveze tajnog drutva;

komanditor se upisuje u sudski registar, tajni lan nikada.1.) Ugovor o tajnom drutvo

Ugovor o tajnom drutvo po pravilu se zakljuuje u pisanoj formi Tajno drutvo se ne upisuje u javni registar, to znai da ovim oblikom povezivanja ne nastaje novo privredno drutvo. Ono, dakle, nema pravni subjektivitet, a to znai, izmeu ostalog, ni zasebnu firmu. Prema

treima, u pravnom prometu, istupa samo javni lan (poduzetnik). To ujedno stvara i obavezu za javnog lana da posluje profesionalno, kao dobar privrednik. Poduzetnik (javni lan) je duan koristiti se ulogom tajnog lana namjenski, a to znai na nain predvien ugovorom. On, takoer, ne smije otuiti niti smanjiti kapital svog drutva bez suglasnosti tajnog lana. Istovremeno, tajni lan ne moe prenijeti svoj ulog na treu osobu {izvan drutva) bez suglasnosti javnog lana. Odgovornost drutva prema treim osobama identina je odgovornosti javnog lana (poduzetnika) prema povjeriocima.

Tajno drutvo moe prestati: otvaranjem steajnog postupka, protekom vremena na koji je zakljuen ugovor, smru ili prestankom poduzetnika koji ima status pravne osobe, protekom vremena na koje je zakljuen ugovor o tajnom drutvu, ostvarenjem cilja naznaenog u ugovoru, kao i otkazom ugovora od bilo koje ugovorne strane. Na tajno drutvo supsidijarno se primjenjuju pravila o ortakluku.VIII.) Poduzetniki ugovori (njem. Unternehmenvertrge);

Poduzetniki ugovori su klasini primjer formalnog povezivanja poslovnih subjekata. Poduzetniki ugovori zakljuuju se u pismenoj formi. Suglasnost na ove ugovore daju skuptine vladajueg i ovisnog drutva, i to, po pravilu, kvalificiranom veinom. Svi poduzetniki ugovori se registriraju u sudskom ili registru drutava.

Poduzetniki ugovori su takvi kojima se drutva povezuju ugovorima, pa se s obzirom na to radi o ugovornom (formalnom) povezivanju kojim se drutva vre povezuju od faktinog povezivanja, tj. bez ugovora (npr. kupnjom dionica drugog drutva). Poduzetnikim ugovorima dva ili vie drutava povezuju se u pogledu zajednikog voenja poslova, pojaanog odnosa uprava drutava, utvrivanju rauna dobitka i gubitka, priuva drutava itd. Tu je i glavna razlika izmeu obinih obveznopravnih ugovora i poduzetnikih ugovora koji se ubrajaju u organizacijske ugovore. Intenzitet povezanosti utjee na gospodarski poloaj drutva s odreenim pravnim uincima i posljedicama; Nae i njemako pravo utvruju sljedee oblike poduzetnikih ugovora:

a) ugovor o voenju poslova,

b) ugovor o prijenosu dobitka,

c) ugovor o zakupu pogona,

d) Ostali preduzetniki ugovori sa specifinim klauzulama;

Za sve poduzetnike ugovore na jedinstven nain ureeno je sklapanje, izmjena i prestanak ugovora, uz iznimno drukije ureenje kad je to nuno (npr. kod ugovora o prijenosu dobitka, osim svih podataka koje moraju sadravati ostali ugovori, taj ugovor mora sadravati i sporazum o visini dobitka koji se prenosi).Poduzetniki ugovor je valjan kada se s njime suglasi skuptina drutva. Odluka o tome donosi se glasovima koji ine najmanje tri etvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skuptini drutva pri donoenju odluke. Statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina, a moe se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ugovor o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobitka valjan je ako je ugovorna strana koja obavlja karakteristinu inidbu drutvo kapitala, i kada se s njime suglasi skuptina toga drutva. Ako je i druga ugovorna strana drutvo kapitala, za donoenje ove odluke takoer je potrebna navedena veina glasova skuptine kao i za prva drutva. Nakon sazivanja skuptine koja treba odluiti o davanju suglasnosti na konkretni ugovor, dioniarima, odnosno lanovima drutva s ogranienom odgovornou mora se omoguiti da razgledaju ugovor u poslovnim prostorijama drutva. Na njihov zahtjev svakome se od njih mora uruiti prijepis ugovora. I na skuptini se mora omoguiti razgledanje ugovora. Uprava ga mora objasniti na poetku rasprave. Treba ga priloiti zapisniku. Svaki dioniar, odnosno lan drutva, mora biti, na svoj zahtjev, na skuptini koja odluuje o ugovoru o voenju poslova drutva ili o prijenosu dobitka, obavijeten o svemu to je bitno u vezi s drutvom s kojim treba sklopiti ugovor. Ove naizgled formalne pojedinosti utvrene su radi zatite svakog lana drutva, budui da se svi ne moraju sloiti sa sklapanjem ugovora. Na izmjene ugovora odgovarajui se primjenjuju odredbe propisane i za sklapanje ovih ugovora. Svi poduzetniki ugovori i njihove izmjene moraju biti sastavljeni u pisanom obliku, moraju se upisati u trgovaki registar, a stupaju na snagu njihovim upisom u trgovaki registar sjedita drutva. Ugovor moe prestati otkazom, a moe se i raskinuti iz vanih razloga (npr. kada se moe predvidjeti da druga strana nee moi ispuniti svoje obveze iz ugovora). Odmah po prestanku poduzetnikoga ugovora mora se registarskom sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u trgovaki registar i navesti razlog i vrijeme prestanka.Ugovor o voenju poslova je ugovor kojim drutvo kapitala povjerava voenje poslova drugom privrednom drutvu (drutvu lica ili kapitala). U poslovnoj praksi u trenutku zakljuenja ugovora najee ve postoji faktika povezanost vladajueg i ovisnog drutva. Ovisna drutva su duna izvravati sve upute matinog drutva, ak i u sluaju da im mogu biti tetne. Samo izuzetno, ovisna drutva nee izvriti upute ako su one protivne ugovoru i za posljedicu imaju prestanak ovisnog drutva. Ugovorom se vladajue drutvo obavezuje da e snositi sve poslovne gubitke ovisnih drutava dok taj ugovorni odnos traje. Ostvarena dobit se dijeli na lanove vladajueg (matinog) i ovisnih drutava u vidu tzv.primjerene naknade.

Ugovor o prenosu dobiti je ugovor o povezivanju, kojim se drutvo kapitala obavezuje da e drugom drutvu prenijeti cjelokupnu svoju dobit. Drutvo na koje se dobit prenosi obavezuje se na pokrie gubitaka i davanje primjerene naknade ili otpremnine lanovima drutva ija mu je dobit prenesena. U praksi se ugovor o prenosu dobiti najee kombinuje sa ugovorom o voenju poslova.

Ugovor o zakupu i preputanju pogona. Ugovorom o zakupu pogona jedno drutvo daje svoj pogon u zakup drugom drutvu, s tim da zakupoprimac pogon vodi u svoje ime i za svoj raun. Ugovorom o preputanju pogona vlasnik preputa voenje pogona drugom drutvu da ga vodi u ime davaoca (vlasnika), ali za svoj raun.

Zakljuivanje, izmjena i prestanak preduzetnikih ugovora. Svi preduzetniki ugovori se zakljuuju u pismenoj formi. Svoju saglasnost na njih daju skuptine vladajueg i ovisnog drutva, po pravilu kvalificiranom veinom. Ista pravila primjenjuju se na izmjene i dopune ugovora, uz potivanje propisa o zatiti manjine.

Otkaz preduzetnikih ugovora moe nastupiti samo krajem poslovne godine ili krajem drugog obraunskog perioda. Otkazni rok odreuju ugovorne strane, a za otkaz nije potrebna saglasnost skuptina.

Raskidanje preduzetnikih ugovora moe iz vanih razloga nastupiti i bez otkaznog roka. Razlozi za raskid mogu biti via sila, ozbiljne tekoe na strani koja raskida ugovor, te ako se moe predvidjeti da druga ugovorna strana nee moi da ispuni svoje obaveze. O raskidu je potrebno pismeno obavijestiti drugu ugovornu stranu. Smatra se da raskid nije doputen kod preduzetnikih ugovora o voenju poslova i prenosu dobiti, jer on zadire u prava vanjskih dioniara.

Registracija preduzetnikih ugovora u javnom registru. Svi se preduzetniki ugovori registruju i od tada nastaje njihovo punovano dejstvo. Isto vai i za prestanak ovih ugovora.

IX.) Zakljuak

Kao to je reeno, svrha svakoga preduzea jeste da ostvari dobit. Nain na koji e to ostvariti razlikuje se od jednog preduzea do drugoga, ali je cilj svejedno isti kod svakog preduzeca. Stoga da bi sebi poveali ansu da ostvare taj svoj cilj preduzea se povezivaju sa drugim preduzeima i na taj nain pokuavaju biti konkurentiji na samome tritu. Povezivanje putem ugovora izmeu vie preduzea donosi vie sigurnosti, jer se na taj nain efikasnije i preciznije odreuju prava i obaveze preduzeca koja su se povezala. To takoer omoguuje bre i efikasnije ostvarivanje dobiti na tritu, jer to je bio i cilj i svrha zakljuenja jednog od oblika ugovora o povezivanju.Dakako da ovi oblici povezivanja nisu bez svojih mana, jer mogu dovesti do nelojalne konkurencije, kao i do slabljenja individualnih preduzeca koja su se povezala sa veim preduzeima. Takoer mogu dovesti do stvaranja monopola na tritu, kao to je sluaj sa kartelima.

Mnogi od ovih oblika povezivanja su ipak kratkog roka trajanja, uglavnom se sklapaju u cilju ispunjenja nekog zajednikog cilja kao to je sluaj sa konzorijumom, i nakon isunjenja tog cilja ugovor se samatra ispunjenim i sam po sebi prestaje da postoji.

Sve u svemu, moe se rei da ovi oblici povezivanja imaju svoje mane i prednosti i rizike kao i svaki drugi oblik povezivanja ali ipak doprinosi razvoju preduzea, kao razvoju trita.

Dolazimo do zakljuka da je preduzee bitan inilac jednog drutva i drave, njene stope razvoja i ekonomske jaine i stabilnosti. Udruivanjem preduzea dolazi do kompletiranja proizvoda i usluga, i tee ka usavravanju tehnika i metoda upravljanja koje utiu na poveanje njihove efikasnosti, a svima je cilj ostvarivanje vee dobiti. X.) Literatura1. Edin Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar, 2011. Godine2. Zakon o privrednim drutvima FBiH Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 75/13)3. http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php4. http://limun.hr/default.aspx5. http://hr.wikipedia.org Edin Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar, 2011. godine, str. 199-200

HYPERLINK "http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php" http://www.forenzika-prima.hr/strogo-kontrolirani-dogovori.php (20.05.2015.)

http://limun.hr/main.aspx?id=22774&Page= (05.05.2015.)

HYPERLINK "http://limun.hr/main.aspx?id=22754" http://limun.hr/main.aspx?id=22754 (04.05.2015.)

Edin Rizvanovi, Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar, 2011. godine, str. 200-201.

Ibidem, str. 201.

22