Što nam proširenje neet koncepta na odraslo …...Što nam proširenje neet koncepta na odraslo...

12
Što nam proširenje NEET koncepta na odraslo stanovništvo može reći o hrvatskom tržištu rada u recesiji Dr. sc. Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb Izlaganje temeljeno na članku “Jobless population and Employment Flows in Recession“, Journal of Balkan and Near Eastern Studies, 20(3), str. 273.-292. (2018.); autori Danijel Nestić i Iva Tomić Znanstveni utorak, EIZ, 9. listopada 2018.

Upload: others

Post on 14-Feb-2020

16 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Što nam proširenje NEET koncepta na odraslo stanovništvo

može reći o hrvatskom tržištu rada u recesiji

Dr. sc. Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb

Izlaganje temeljeno na članku “Jobless population and Employment Flows in Recession“, Journal of Balkan

and Near Eastern Studies, 20(3), str. 273.-292. (2018.); autori Danijel Nestić i Iva Tomić

Znanstveni utorak, EIZ, 9. listopada 2018.

Zaključci

• NEET (not in employment, education, training, disability or pension) nezaposleni ili neaktivni koji se mogu lako aktivirati

• NEET koncept primijenjen na odraslo stanovništvo je koristan, može pomoći u analizi tržišta rada

• Hrvatska ima najmanju potencijalnu stopu zaposlenosti u EU (zbroj stope zaposlenosti i stope NEET stanovništva)

• Recesija je donijela promjene u sastavu NEET stanovništva

– Više je nezaposlenih, muškaraca, mladih, srednje obrazovanih

• Šanse da se netko nađe u NEET statusu u recesiji u Hrvatskoj:

– Veće za muškarce nego žene, manje za primarnu radnu dobi nego mlade, manje za članove kućanstava u kojima netko već radi (socijalne veze)

– Veće za osobe koje žive u imućnijim kućanstvima, te ako kućanstvo ima dohodak od sive ekonomije

• Šanse za zapošljavanje NEET osoba u recesiji

– Veće ako u kućanstvu već netko radi, a moguće je da ona manja za osobe koje imaju socijalne transfere (negativna povezanost, ali nemamo dovoljno čvrstih dokaza, tj. rezultat nije statistički signifikantan)

NEET stanovništvo

• NEET koncept se koristi u literaturi koja se bavi analizom tržišta rada za mlade – osobe koje nisu zaposlene, nisu u redovnom obrazovanju niti na osposobljavanju

• Ideja – obuhvatiti sve osobe koje bi se mogle zaposliti - bilo zato što već traže posao (nezaposleni) ili trenutno ne traže posao no mogle bi se lako aktivirati (neaktivni, ali...)

• Primjena NEET koncepta na odrasle osobe - osim osoba koje ne rade, ne obrazuju se ili ne osposobljavaju, isključuju se i osobe s invaliditetom i prijevremeni umirovljenici

– Za sve ostale se očekuje da se mogu relativno lako aktivirati/zaposliti i zato ih ima smisla promatrati kao jednu skupinu i analizirati

– Ako su osobe neaktivne, donekle je arbitrarna odluka kojom se određuju skupine koje je lakše ili teže aktivirati (zašto samo invaliditet i prijevremene mirovine, a ne obiteljske obaveze)

• NEET – nezaposeleni i neaktivni ali lako zapošljivi (aktivni i pasivni tražitelji posla)

Povezanost između stope zaposlenosti,

NEET stope i udjela nezaposlenih u stanovništvu

4

MT

IT

ES

EL

RO

BE

LU

HU

HR

PL

CY

BG PT

DE

LV

SK

LT UK AT

EE FI

NL

CZ

SI

SE

DK

y = -0.2806x + 1.1173 R² = 0.6716

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

-30 -10 10 30 50

% c

han

ge i

n t

he e

mp

loym

en

t ra

te

(2

014-2

008)

% change in the NEET rate (2014-2008)

BE

BG

CZ

DK

DE

EE

IE

EL

ES

FR

HR

IT

CY

LV

LT

LU

HU

MT

NL

AT

PL

PT

RO

SI

SK FI

SE

UK

y = -0.0628x + 0.0203 R² = 0.5481

-25%

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

-100% 0% 100% 200% 300% 400%

% change in unemployment ratio (2014-2008)

NEET koncept bi mogao biti važan za analizu tokova na tržištu rada - stopa

zaposlenosti je snažnije povezana s NEET stopom nego sa stopom nezaposlenosti

(mjereno standardnom stopom ili omjerom nezaposlenih i stanovništva)

Udio stanovništva koje nije zaposleno

(EU, 2014., dob 20-64 g.)

5

Neaktivnost prema glavnim razlozima (2014.)

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

Swed

enSp

ain

Irel

and

Cypr

usN

ethe

rlan

dsEs

toni

aPo

rtug

alU

nite

d Ki

ngdo

mG

erm

any

Lith

uani

aD

enm

ark

Italy

Latv

iaBe

lgiu

mFi

nlan

dBu

lgar

iaRo

man

iaM

alta

Luxe

mbo

urg

Pola

ndFr

ance

Slov

akia

Hun

gary

Gre

ece

Aus

tria

Czec

h Re

publ

icSl

oven

iaCr

oatia

Retired

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

Swed

enD

enm

ark

Net

herl

ands

Slov

enia

Fran

ceFi

nlan

dPo

rtug

alLi

thua

nia

Ger

man

yA

ustr

iaLa

tvia

Hun

gary

Belg

ium

Esto

nia

Czec

h Re

publ

icCr

oatia

Gre

ece

Slov

akia

Bulg

aria

Uni

ted

King

dom

Luxe

mbo

urg

Rom

ania

Spai

nPo

land

Italy

Cypr

usIr

elan

dM

alta

Family reasons

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

7.0

8.0

9.0

Czec

h Re

publ

icG

reec

eIta

lyLu

xem

bour

gM

alta

Aus

tria

Ger

man

ySl

oven

iaCr

oatia

Cypr

usFr

ance

Rom

ania

Latv

iaBu

lgar

iaSl

ovak

iaFi

nlan

dSp

ain

Irel

and

Belg

ium

Uni

ted

King

dom

Swed

enLi

thua

nia

Hun

gary

Port

ugal

Esto

nia

Pola

ndD

enm

ark

Net

herl

ands

Disability

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

Den

mar

kU

nite

d Ki

ngdo

mA

ustr

iaCz

ech

Repu

blic

Mal

taSw

eden

Luxe

mbo

urg

Ger

man

ySl

ovak

iaG

reec

eLi

thua

nia

Fran

ceEs

toni

aIr

elan

dN

ethe

rlan

dsBe

lgiu

mFi

nlan

dSl

oven

iaH

unga

ryCr

oatia

Spai

nCy

prus

Latv

iaPo

land

Rom

ania

Port

ugal

Bulg

aria

Italy

Discouraged

Ukupna potencijalna zaposlenost, 20-64 g. (zbroj stope zaposlenosti i NEET stope)

7

NEET stopa za Hrvatsku je 2014. bila sedma najveća u EU, a stopa zaposlenosti

druga najniža, što zajedno daje najnižu potencijalnu veličinu tržišta rada u EU

Promjene u sastavu stanovništva u radnoj dobi (20-64 g.) u recesiji

NEET stopa povećana s 15% na 21%, i to zbog povećanja broja nezaposlenih, dok je

udio “pasivnih” (neaktivnih) tražitelja posla ostao praktično isti (oko 6%).

Dominantni tok u recesiji je iz zaposlenosti u nezaposlenosti. Ako se ide u neaktivnost,

tada se ide u (prijevremenu) mirovinu, što ujedno znači trajno/trajnije udaljavanje od

tržišta rada

2008. 2011.

Promjene u sastavu NEET stanovništva u recesiji

U strukturi NEET

stanovništva u recesiji

smanjen je udio žena,

povećan udio mlađih i

srednje obrazovanih,

više je nezaposlenih i

gradskog stanovništva,

u strukturi dohotka

njihovih kućanstava

smanjen je udio

dohodaka od rada, a i

taj je udio znatno manji

nego kod zaposlenih

osoba

Vjerojatnost određenog statusa na tržištu rada

Vjerojatnost da će netko biti u

NEET statusu u recesiji:

-Manja je za žene i osobe u

braku, osobe s malom djecom,

visokoobrazovane osobe, osobe

koje žive u kućanstvima u kojima

još netko radi, za osobe u

srednjim godinama

-Veća je ako netko drugi u

kućanstvu zarađuje, odnosno

ako kućanstvo ima dohotke iz

sive ekonomije (što je uzrok, a

što posljedica?)

Vjerojatnost zapošljavanja NEET osobe

Vjerojatnost da NEET osoba

pronaći posao u recesiji:

-Za starije osobe i osobe s niskim

obrazovanjem ta je vjerojatnost

značajno manja

-Ako u kućanstvu još netko radi,

onda je ta vjerojatnost značajno

veća (učinci socijalnih mreža?)...

-... ali dohoci ostalih članova

kućanstva povezani su s manjom

vjerojatnošću zapošljavanja

(slabljenje poticaja?)

-Naknada za nezaposlene i

socijalne naknade nemaju

značajan utjecaj na razultate,

premda u slučaju socijalnih

naknada postoji slaba indikacija

negativne veze (ali ona nije

statistički značajna)

Zaključno

• NEET koncept primijenjen na odraslo stanovništvo je koristan, može pomoći u analizi tržišta rada

• Hrvatska ima najmanju potencijalnu stopu zaposlenosti u EU (zbroj stope zaposlenosti i stope NEET stanovništva)

• Šanse da se netko nađe u NEET statusu u recesiji u Hrvatskoj:

– Veće za muškarce nego žene, manje za primarnu radnu dobi nego mlade, manje za članove kućanstava u kojima netko već radi (socijalne veze)

– Veće za osobe koje žive u imućnijim kućanstvima, te ako kućanstvo ima dohodak od sive ekonomije

• Šanse za zapošljavanje NEET osoba u recesiji

– Veće ako u kućanstvu već netko radi, a moguće je da ona manja za osobe koje imaju socijalne transfere (negativna povezanost, ali nemamo dovoljno čvrstih dokaza, tj. rezultat nije statistički signifikantan)