termoenergetska postrojenja

20
VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU PRINCIP RADA S KONCEPCIJSKIM SMJEŠTAJEM GLAVNE OPREME U TERMOENERGETSKOM POSTROJENJU Seminarski rad iz kolegija - Osnove elektrotehnike i elektronike (Grupa: Redovni student) Student: Mentor: Neven Martinčević Darko Kuča, prof.

Upload: neven-martincevic

Post on 31-Dec-2015

346 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: Termoenergetska postrojenja

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

PRINCIP RADA S KONCEPCIJSKIM SMJEŠTAJEM GLAVNE OPREME U

TERMOENERGETSKOM POSTROJENJU

Seminarski rad iz kolegija - Osnove elektrotehnike i elektronike(Grupa: Redovni student)

Student: Mentor:

Neven Martinčević Darko Kuča, prof.

Varaždin, prosinac 2013.

Page 2: Termoenergetska postrojenja

SADRŽAJ

1

Page 3: Termoenergetska postrojenja

1. UVOD

Termoenergetska postrojenja se prema namjeni i vrsti mogu svrstati u :

a) Termoelektraneb) Komunalne toplanec) Industrijske energane

Stoga ću ja na temelju ove podjele odabrati termoelektrane i na temelju njihove infrastrukture pokušati objasniti princip rada glavne opreme termoenergetskog postrojenja.

Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije. Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Termoelektrana se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu što ću pokazat kasnije. Glavna primjena i svrha im je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, pa preko vratila se okretni moment koji stvara turbina prenaša na generator koji stvara električnu energiju. U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Za potrebe grijanje koristi se para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Najveći problem kod ovih postrojenja su gubici i velike emisije stakleničkih plinova, a naš cilj je da te gubitke i emisije pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.

One opskrbljuju električnom energijom određeno pripadajuće područje,a prema funkciji u elektroenergetskom sustavu mogu biti :

a) Temeljne termoelektrane - su energetska postrojenja namijenjena pokrivanju temeljnoga opterećenja elektroenergetskoga sustava s godišnjim pogonskim udjelom preko 6000 h/god. To su uglavnom novije termoelektrane s manjim specifičnim utroškom goriva (ugljena).

b) Dopunske termoelektrane - su energetska postrojenja namijenjena proizvodnji dopunskih količina električne energije za vrijeme oskudnih hidroloških prilika ili tijekom remonta temeljnih elektrana, s godišnjim pogonskim udjelom 3000 do 6000 h/god.

c) Vršne termoelektrane - opskrbljuju elektroenergetski sustav s energijom tijekom vršne potrošnje (dnevne ili godišnje) te su u pogonu od 1000 do 2000 h/god. To su elektrane manjega ili srednjega kapaciteta s većim specifičnim utroškom (pogonjene plinom ili loživim uljem) koje imaju manje fiksne i veće promjenljive troškove.

2

Page 4: Termoenergetska postrojenja

1.1 Povijest razvoja

Primitivne verzije parnog stroja javljaju se već u antici dok se konkretnija primjena javlja u 17. stoljeću. Industrijska revolucija započinje izumom parnog stroja (James Watt)(1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 1.). Glavni parametri termoenergetskih postrojenja su se mijenjali kroz povijest, a najveće promijene su doživjeli tlak i temperatura pare. Od nekih 15 bara i 300 °C došli smo do današnjih stotinjak bara i oko 600 °C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja te tako smanjujemo potrošnju goriva i podižemo iskoristivost postrojenja. Daljnje povećanje iskoristivosti postrojenja je postignuto primjenom pregrijača i međupregrijača, a nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).

Slika 1. Prikaz rane faze parnog stroja

Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća. Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.

3

Page 5: Termoenergetska postrojenja

Pa stoga ti stručnjaci prije nego krenu u projektiranje moraju odrediti osnovne značajke toga pogona o kojima ovisi daljnji tok izrade projekta i konačno rješenje:

Tip i namjena termoenergetskoga postrojenja, Kapacitet (veličina), Lokacija - geološki uvjeti,

- hidrološki uvjeti, Opskrba i skladištenje goriva, Odlaganje pepela i šljake, Opskrba vodom, Kanalizacija / ispust otpadnih voda Rasklopni sustav (priključak na vanjski elektroenergetski sustav) Koncepcijska izvedba postrojenja

- broj, tip i veličina generatora pare i turbogeneratora, - osnovna koncepcija spoja generatora pare i turbogeneratora, - glavni pogonski parametri, - dispozicijski smještaj objekata termoenergetskoga postrojenja,

Pomoćna postrojenja (priprema napojne vode, obrada otpadnih voda, obrada dimnih plinova, kompresorska stanica)

Saobraćajnice Objekti radnoga standarda

4

Page 6: Termoenergetska postrojenja

2.0 Koncepcijska izvedba postrojenja

Termoelektrane se sastoje od velikog broja raznih komponenata (Slika2.). Jedna od glavnih komponenata je kotao zajedno sa peći gdje izgara fosilno gorivo koje stvara toplinu i zagrijava kotao te se stvara para u njemu. Termodinamički proces sadrži brojne grijače, pumpe i ventile u svrsi upravljanja i kontroliranja elektrane.

Parna turbina pretvara energiju pohranjenu u pari (kinetička) u okretni moment koji se prenaša preko vratila u generator koji pa pretvara kinetičku energiju u električnu.Generator je priključen na električnu mrežu preko transformatora i zaštićen je pomoću sustava električnih zaštita. Sustav uzbude kontrolira izlazni napon generatora tako što se podešava jalova snaga. Turbinski regulator je,kontrolirajuća veza između turbine i generatora, koja regulira snagu plasiranu u energetski sustav.

Slika 2. Prikazuje glavne komponente termoelektrane na fosilna goriva, bez sustava za daljinsko grijanje kućanstva,plastenika itd.

Slika 2. Koncepcijski smještaj glavne opreme

Legenda: 1- Rashladni toranj 15- Bunker goriva 2- Pumpe rashladne vode 16- Mlin za ugljen 3- Rasklopni sustav 17- Bubanj generatora pare 4- Transformator 18- Odšljakivač 5- Generator 19- Pregrijač pare 6- N.T. turbina 20- Tlačni ventilator zraka 7- Kondenzatna pumpa 21- Međupregrijač pare 8- Kondenzator 22- Usis zraka 9- S.T. turbina 23- Zagrijač vode (ekonomajzer) 10-Regulator turbine 24- Zagrijač zraka 11-V.T. turbina 25- Odvajač čestica 12- Otplinjivač 26- Isisni ventilator dimnih plinova 13-Reg. zagrijač napojne vode 27- Dimnjak

5

Page 7: Termoenergetska postrojenja

14-Dovod ugljena

2.1 Osnove termoelektrane

Kao što se vidi iz slike (Slika 2.) termoelektrane su složena postrojenja koja sadrže mnogo cijevi, regulatora, ventila itd. Njihov rad je prilično složen i uključuje mnoge zadatke koji moraju biti ostvareni da bi termoelektrana bila funkcionalna. Jedan od tih zadatka je regulacija pojedinih veličina koja se vrši uz pomoć glavnog računala iz kontrolne sobe. U nastavku seminarskog rada opisani su glavni procesi u termoelektranama i njihovo upravljanje. Težište je na termoelektranama na fosilno gorivo.

2.1.1 Gorivo i sagorijevanje

Gorivo se transportira uz pomoć pokretnih traka iz skladišta u ložište parnog kotla. Prije nego se gorivo uskladišti prolazi samlje se kako bi gorenje bilo čim učinkovitije jer se lakše pomiješa sa zrakom. I gorivo i zrak se upuhuju pomoću plamenika u zgarište te tamo sagorijevaju i stvaraju visoku temperaturu. Ovisno o omjeru goriva i zraka ,dobivamo određenu jakost energije na izlazu iz kotle te jačinu toksičnosti ispušnih plinova. Stoga nepotpuno izgaranje (s premalo zraka) dovodi do crnog dima koji je pun otrovnog ugljičnog monoksida , te postoji opasnost nepotpunog izgaranja koje se zadrži u kotlu. Nasuprot tome previše zraka u mješavini daje nepoželjne NOx i SOx koji smanjuju učinkovitost parnog kotla. Na kraju se dobivena toplina prenaša pomoću konvekcije i zračenja na vodu te se stvara para.

2.1.2 Reinke-nov proces

Danas, većina termoelektrana radi na principu Reinke-novog procesa, koji je praktična provedba Carnot-ovog proces koji postiže učinkovitost od 30% do 47%. Slika 3. Prikazuje pojednostavljeni termodinamički ciklus u termoelektrani, a Slika 4. Prikazuje odgovarajući temperatura-entropija (T-s) dijagram.

Slika 3.Termodinamički proces s dvije turbine,grijačem i napojnom pumpom

6

Page 8: Termoenergetska postrojenja

Slika 4. Termodinamički proces s jednim supergrijačem

Tablica 1. Objašnjenje procesa (Slika 3., Slika 4.)

Proces Opis1 2 Pumpanje vode iz kondenzatora u kotao sa pregrijačem2 3 Zagrijavanje i grijanje vode u kotlu3 4 Ekspanzija pare u visokotlačnoj turbini4 5 Ponovno zagrijavanje5 6 Ekspanzija pare u niskotlačnoj turbini6 7 Hlađenje u kondenzatoru

2.2 Kontrola termoelektrane

Današnje moderne termoelektrane su građevine koje se sastoje od kompleksnih rasporeda cijevi i strojeva s velikim brojem interakcijskih regulacijskih krugova, te tehničkom podrškom i sigurnosnim sustavima. Sve te komponente sudjeluju u kontroli, dobivajući upute izravno ili neizravno od upravljačkog računala koje to sve nadgledava,prati i bilježi.

Ventili su brzi način kontroliranja proizvodnje električne energije i osiguravaju siguran rad u termoelektranama.Postoje tri glavne vrste glavnih ventila:

Turbinski ventili koriste se za kontrolu veličine ulaznog tlaka u različite sekcije turbine , odnosno regulira tlak u visokotlačnoj, srednjetlačnoj i niskotlačnoj komori

Zaobilazni ventili koriste se za zaobilaznu paru, to jest kod zagrijavanja i daljinskog grijanja

Sigurnosni ventili se koriste kad se pojavi pretlak ili druge nepravilne okolnosti. Njihova uloga je osigurati siguran rad i zaustaviti daljnja oštećenja ako dođe do kvara.

Termoelektrane mogu raditi po različitim kontrolnim modovima. Pa su stoga neki od mogućih :

7

Page 9: Termoenergetska postrojenja

Način kotla – upravljačka jedinica kontrolira ventile turbine koji moraju biti sposobni na brzi odziv za brzu promjenu izlazne snage koja se potražuje. Ovaj način rada nije baš najučinkovitiji pošto ventil turbine smanjuje protok pare pa se javljaju zbog toga gubici.

Način turbine – u ovom načinu rada, izlazna snaga turbine prvenstveno je određena izlaznom količinom pare iz parnog kotla. Ventili su postavljeni tako da održavaju konstantan tlaku parnoj turbini. Ovaj način rada ne dozvoljava brze promjene izlazne snage što se koristi kod kontroliranja frekvencije.

Način promjenjivog tlaka – umjesto proporcionalnosti tlaka, ovdje su ventili potpuno otvoreni. Prema tome učinkovitost se povećava ,ali su potrebni brzoodzivni sigurnosni ventili kad se radi u ovom načinu rada.

Način mirovanja – kad je generator isključen iz mreže, termoelektrana mora biti u pripremnom stanju. U tom slučaju parni kotao ,turbine i zaobilazni ventili pare moraju biti kontrolirani kako bi se pokrivale potrebe grijanja same termoelektrane i manje okolice. No taj način ima manja većina termoelektrana u svijetu.

2.3 Primarna regulacija termoelektrane

Primarna regulacija frekvencije obuhvaća djelovanje turbinskih regulatora brzine vrtnje do kojega dolazi nakon odstupanja frekvencije od nazivne ili zadane vrijednosti. Uzrok je odstupanju frekvencije neravnoteža između proizvodnje i potrošnje u sinkrono povezanoj mreži. Primarna regulacije u EESHR mora osigurati da trenutačna vrijednost frekvencije pri poremećaju ne padne ispod 49,20 Hz.

Poremećaji unutar sustava uzrokuju pojavu neravnoteže snaga proizvodnje ipotrošnje, ˇsto dovodi do odstupanja frekvencije sustava od njezine nazivnevrijednosti. Primarna regulacija djeluje odmah nakon pojave odstupanja, s glavnom zadaćom stabilizacije sustava ponovnim uspostavljanjem ravnoteže snaga. Ulazni je signal u primarni regulator izmjerena vrijednost brzine vrtnje, tj. frekvencije sustava. Regulator primarne regulacije detektira odstupanje frekvencije od njezine nazivne vrijednosti te na temelju iznosa toga odstupanja mijenja snagu proizvodnje elektrane sve dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža snaga proizvodnje i potrošnje u interkonekciji. Regulator mijenja izlaznu snagu generatora prema krivulji karakteristike proizvodnje (Slika 5.).

Primarni regulatori mijenjaju proizvodnju generatora ovisno o promjeni frekvencije sustava, prema karakteristici proizvodnje prikazanoj na slici (Slika 5.). Nagib pravca karakteristike proizvodnje određuje regulacijsku energiju proizvodnje, Kpro [MW/Hz] prema izrazu :

K pro=−ΔPproΔ f

gdje je ΔPpro=Ppro−P pro0[MW ] promjena snage proizvodnje,a Δf=f−f n[Hz] promjena frekvencije. Ppro je postavna vrijednost snage proizvodnje ,a f n nazivna vrijednost frekvencije. Postavna je vrijednost snage proizvodnje ona vrijednost djelatne snage pri kojoj ´ce frekvencija biti nazivna. Njezinu vrijednost postavlja nadređena razina regulacije, tj. sekundarna regulacija. Regulacijska energija proizvodnje određuje sposobnost sustava da nadoknadi neravnotežu snaga, uz odgovarajuću promjenu frekvencije. K pro je uvijek pozitivnog iznosa.

8

Page 10: Termoenergetska postrojenja

Ako se recipročna vrijednost regulacijske energije proizvodnje agregata izrazi u relativnim jedinicama, dobije se parametar turbinskog regulatora koji se naziva statičnost. Statičnost se proračunava kao omjer relativnog kvazistacionarnogodstupanja frekvencije mreže i relativne promjene djelatne snage generatora uslijed djelovanja primarnog regulatora.

R=

Δ ff nΔPproPpro0

∗100[% ]

Slika 5. Karakteristika proizvodnje

Primarna se regulacija ostvaruje promjenom količine pogonskog sredstva (para,gorivo) do koje dolazi zbog djelovanja regulatora na ventile, mlaznice, lopatice ili pumpe. Sveukupno, elektrane pod utjecajem primarne regulacije mijenjaju vlastitu proizvodnju za iznos snage koji je jednak iznosu uzroka neravnoteže, ali suprotnog predznaka.U svakoj se proizvodnoj jedinici u sustavu nalazi jedan primarni regulator. Kod termoelektrana regulatori brzine vrtnje imaju dvojaku funkciju :

u izoliranom radu generatora regulatori brzine vrtnje reguliraju frekvenciju sustava

u radu generatora na mreži, regulatori brzine vrtnje kontroliraju proizvedenu snagu generatora i sudjeluju u održavanju frekvencije sustava

Primarni se regulatori po vrsti izvedbe mogu podijeliti na mehaničko-hidrauličke ina elektro-hidrauličke. Tipični primjer mehaničkog regulatora je centrifugalni regulator. Mehanički regulatori su općenito proporcionalnog (P) tipa. Upravljanje procesima sa statičkim vladanjem pomoću regulatora P tipa ima za posljedicu pojavu pogreške u ustaljenom stanju u slučaju skokovite promjene upravljačke ili poremečajne veličine.

Zbog toga, nakon djelovanja primarne regulacije, i dalje postoji određeno odstupanje frekvencije sustava od njezine nazivne vrijednosti. Iako su noviji elektrohidraulički primarni regulatori PI ili PID (proporcionalno-integracijsko-derivacijskog) tipa, uz čije korištenje ne dolazi do pojave pogreške u ustaljenom stanju pri skokovitoj promjeni upravljačke ili poremečajne veličine, oni se proširuju s dodatnom povratnom

9

Page 11: Termoenergetska postrojenja

vezom kako bi se ipak osiguralo postojanje pogreške karakteristične za primjenu P regulatora.

Slika 6.Dijagram PI regulatora

Slika 7. Dijagram PID regulatora

Razlog tome je sljedeći: kada bi primarni regulatori bili podešeni tako da u potpunosti kompenziraju odstupanje frekvencije sustava nakon pojave poremećaja, postojala bi mogućnost pojave dodatnih oscilacija (ili čak nestabilnost sustava). Te bi oscilacije bile uzrokovane interakcijom istovremenog djelovanja velikog broja primarnih regulatora u kompenzaciji odstupanja frekvencije. Za djelovanje primarne regulacije u izoliranom regulacijskom području barem jedan primarni regulator mora imati čisto P vladanje.

Međutim, za djelovanje primarne regulacije regulacijskog područja unutar interkonekcije svi primarni regulatori moraju imati čisto P vladanje, jer bi u protivnomčesto bili na ograničenjima, budući da pojedinačni regulator ne može regulirati frekvenciju cijele interkonekcije.

10

Page 12: Termoenergetska postrojenja

2.4 Sekundarna regulacija

Sekundarna je regulacija zadužena za kompenzaciju poremećaja koji je uzrokovao odstupanje frekvencije. Ona treba promijeniti snagu proizvodnje samo u regulacijskom području u kojemu je nastao poremećaj i time vratiti sustav u stanje u kojem je bio prije nastanka poremećaja, tj. treba vratiti frekvenciju sustava na nazivnu vrijednost. Snaga za koju sekundarna regulacija mijenja proizvodnju u regulacijskom području u kojemu je nastao poremećaj treba po iznosu biti jednaka neravnoteži snage koju je uzrokovao poremećaj, ali suprotnoga smjera. Elektrane uključene u sekundarnu regulaciju nazivaju se regulacijskim elektranama.

Slika 8. Sekundarna regulacija termoelektrane

2.4.1 Pojednostavljeni linearni model parne turbine

U ovome je radu pri izradi modela regulacijskog područja predstavljenog termoelektranom korišten model jednoosovinske visokotlačne turbine bez međupregrijavanja. Uobičajeno se turbine bez međupregrijavanja grade za agregate čija je snaga manja od 100 MW.

Funkcionalna shema turbine bez međupregrijavanja prikazana je na Slici 9., dok jenjezin nadomjesni matematički model prikazan na Slici 10.

Slika 9. Funkcionalna shema jednoosovinske visokotlačne turbine bez međupregrijavanja

Slika 10. Nadomjesni model parne turbine

11

Page 13: Termoenergetska postrojenja

Oznake na Slici 10 . imaju slijedeće značenje :

s - kompleksna varijabla Laplaceove transformacije Δ x g - promjena položaja ventila turbinskog regulatora brzine vrtnje

ΔPg - promjena razvijene djelatne snage na osovini turbine

T T - nadomjesna vremenska konstanta turbine

2.4.2 Model regulatora brzine vrtnje parne turbine

Prema Slici 11 opisan je razvoj modela regulatora brzine vrtnje. Na Slici 11a) prikazan je najjednostavniji izokroni regulator. To je integralni regulator koji može dobro obavljati primarnu regulaciju samo u slučaju izoliranog rada jednog agregata. Ako bi na mreži postojala dva ili više agregata s izokronim regulatorima, njihove bi referentne vrijednosti morale biti točno jednako podešene, inače bi radili jedan protiv drugoga, svaki pokušavajući namjestiti svoju referentnu vrijednost frekvencije sustava. Kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela opterećenja između agregata, uvedena je statičnost u regulator brzine vrtnje, tj. povratna veza koja osigurava vladanje agregata prema pravcu sa Slike 5. Regulator s uvedenom statičnošću prikazan je na Slici 11b).

Slika 11. Nadomjesni model regulatora brzine vrtnje parne turbine

Sada svaki generator na sebe preuzima dio opterećenja, ovisno o njegovoj nazivnojsnazi i statičnosti. Kada bi svi regulatori brzine vrtnje bili kao regulator sa Slike 11b)tada bi frekvencija sustava u ustaljenom stanju nakon pojave poremećaja odstupala od njezine nazivne vrijednosti. Međutim, korištenjem regulatora sa Slike 11b) ne može se ispraviti to odstupanje frekvencije. Zbog toga mu se dovodi još jedan dodatni ulazni signal, koji mu omogućuje promjenu referentnog opterećenja. Model regulatora brzine vrtnje s dodanim signalom promjene referentnog opterećenja, ΔP ref, prikazan je na Slici 11c).

Na Slici 9. je taj dodatni ulaz označen kao „Postavna vrijednost djelatne snage“.Na Slici 11d) prikazan je reducirani oblik modela sa Slike 11c). Model sa Slike11d) se u nastavku koristi pri izradi linearnog modela cijele interkonekcije. Oznake umodelima sa Slike 11 imaju sljedeća značenja:

Δω - promjena brzine vrtnje

12

Page 14: Termoenergetska postrojenja

Δ f - promjena frekvencije Δ x g - promjena položaja ventila turbinskog regulatora brzine vrtnje

ΔP ref - promjena referentnog opterećenja

T G - nadomjesna vremenska konstanta turbinskog regulatora brzine vrtnje R – statičnost turbinskog regulatora brzine vrtnje

Nadomjesna vremenska konstanta turbinskog regulatora brzine vrtnje, prema parametrima sa Slike 11c), iznosi:

T G=1K ∙R

Uobičajeno je da su sve jedinice u linearnom modelu u relativnim jedinicama, osimfrekvencije, koja je u apsolutnim (Hz).

2.4.3 Nelinearni model parne turbine

Nelinearni se model termoelektrane sastoji od parne turbine, regulatora brzine vrtnje i generatora. Na Slici 12 prikazan je nelinearan model parne turbine koja je uzastopno složenog tipa s koncentriranom masom. Oznake na Slici 12 imaju sljedeća značenja:

xG – otvor ventila regulatora brzine vrtnje W – brzina vrtnje parne turbine Pkotao – tlak u kotlu Pg – izlazna snaga parne turbine Qvp – protok pare u visokotlačnom dijelu turbine T i – vremenske konstante cjevovoda koji spajaju pojedine dijelove parne

turbine ( dovodni cjevovod, cjevovod između niskotlačnog, srednjetlačnog i visokotlačnog dijela turbine te cjevovod međupregrjiača)

F i – udjeli pojedinih dijelova turbine u ukupno proizvedenoj snazi

LITERATURA:

http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska_postrojenja/10.pdf

http://act.rasip.fer.hr/old/papers/Disertacija_Vrdoljak.pdf

http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/233.pdf

13

Page 15: Termoenergetska postrojenja

http://powerlab.fsb.hr/enerpedia/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE

http://kth.diva-portal.org/smash/get/diva2:470736/FULLTEXT01.pdf

14