tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2016. izvoz energetika ... · gija i komunikacija, edukacija i...

1www.mirakul.hr

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 67, godina X, prosinac 2015.

issn

: 184

8-29

37

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2016.

posebni prilozi

intervjuNikola Bubanj

IzvozEnergetikaUpravljanje ljudskim potencijalimaPoslovna klasa automobila

32 BIZdirekt � prosinac 2015. www.mirakul.hr

Sadržaj

11 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2016.

Za razdoblje od 2016. do 2018. predviđa se realan rast BDP-a od 1%, koji će u idućim godinama rasti na 1,2 i 1,5%. Glavni pokretač gospodarskog rasta u tom razdoblju trebao bi biti izvoz robe i usluga. No postavlja se pitanje koji uvjeti za dalji rast moraju biti ispunjeni.

38 Energetika

67 Poslovna klasa automobila

35 Izvoz

55 Upravljanje ljudskim potencijalima

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Nikola Bubanj, izvršni direktor Grey Adriatics & Balkans

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Južnoafrička Republika

KapitalUlagačke kombinacije sve više privlače privatne ulagače

MultimedijaVirtualna stvarnost - multimedijalna platforma budućnosti

GastronomijaŽelimo Hrvatsku kao cjelogodišnju eno-gastro turističku

destinaciju

Turizam i wellnessBlagdani, vrijeme za obiteljska putovanja, wellness i hedonizam

Poslovni kalendar

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn + PDV.

Promotivna cijena za rane uplateiznosi 7.900,00 kn + PDV. Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Trajanje programa: ožujak - rujan 2016.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM ZagrebRadnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

Medijski pokrovitelji:

Prodajna AkademijaMODUL 1:Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja Prodaje • Prezentacijske i komunikacijske vještine prodaje

prodavačaiproizvodaupraksi• Profilsuvremenoguspješnogprodavača• Temeljnanačelauspješneprodaje• Psihologijaprodaje• Emocijeuprodajnomrazgovoru• Prodajna motivacija• Etapeprodajnogprocesa

-Elementipripremezaprodajnirazgovor:-Ostavljanjedobrogprvogdojmaiotvaranjeprodajnograzgovora-Analizaklijentovihpotrebaisituacijekorištenjemprodajnoglijevka-Opisproizvodakorištenjemargumentacije(značajka–prednost–korist)-Tehnike„prodajneprezentacijerješenja“kupčevihproblema-Najčešćiprigovoriuprodajiikakoihriješiti-Primjeriefikasnihmetodazaključivanjaprodaje

MODUL 2:NaPreDNe ProDajNe VještiNe • Kakokoristiti12prodajnihokidačauprodajnomprocesu• Zaštokoristiticross-sellingiup-selling?• Praktičanprimjerprodajnogprocesa–roleplayNajčešće

pogreškeuprodaji• Casestudykojirješavajupolaznici:

-Prodajnemetodeialati-Kreiranjejedinstvenogprodajnogprijedloga-Otvaranjeprodajnograzgovora-Prodajnilijevak–korištenjepitanjapoetapamaprodajnograzgovora(otvorena,zatvorena,neutralna)-Opisproizvodakorištenjemargumentacije(značajka–prednost–korist)-Prodajneprezentacijerješenjakupčevihproblema-Rješavanjeprigovoranacijenu-Zaključivanjeprodajeipostprodajneaktivnosti

MODUL 3:Poslovna komunikacija i bonton • Upravljanjeosobnimimageomiimageomodjela,tima,

tvrtke• Poslovnaretorika• Neverbalnakomunikacija• Vještinetelefoniranja• Pisano komuniciranje/Dopisivanje• ElementarniposlovnibontonuEU

MODUL 4:vještine Prodajne Prezentacije • Analizatrenutneprofesionalnerazinenastupasvakog

pojedinogprodajnogpredstavnikaputemranijesnimljenogvideomaterijalasimulacijeprezentacije.

• Prijenosznanjaitehnikauučinkovitojprodajnojprezentacijisaslijedećimsadržajem:-Planiranjeistrukturiranjeprodajneprezentacije-Odabirinačinkorištenjamedijazaprezentaciju-Odlikedobrogprodajnogprezentera-Analizapublike- Otvaranje prezentacije-Privlačenjepažnje- Prodajna retorika u prodajnoj prezentaciji-Naglasaknajedinstvenimprodajnimargumentima-Govortijelauprodajnojprezentaciji-Aktiviranjepublikepostavljanjempitanja-Učinkovitzavršetakprodajneprezentacije

• Ponovnosnimanjedjelatnikanakonusvajanjanovihznanjaitehnikateanalizanapretkaipodručjadaljnjegusavršavanja.

MODUL 5:Pregovaranje u Prodaji • Pregovaračkestrategije• Win–winpregovaranje• Vođenjepregovora• Fokusnarezultatimailinagrađenjuodnosa• Trikoviupregovorima• Određivanjepregovaračkepozicije• Razumjetipotrebesuprotnestrane• Prigovoriiizgovoriupregovorima• Tehnikerazgovorauprigovorima• Psihologijaupregovaranju• Emocijeupregovorima• Jačanjesamopouzdanjauargumentaciji• Taktikeargumentiranjai„popuštanja“• Tehnikezaključivanjapregovora MODUL 6:nlP u Prodaji• NLPkomunikacijskikanal

-Kakostvaramosvojeslikesvijeta,kakotoutječenastanjaukojaulazimoikakosvetoutječenaprodaju-StvaranjeUR–kadsmoprodaliikakotoprepoznati-Utjecajstanjanaprodaju–stanjeprodavačaistanje kupca

• PretpostavkeNLP-a–uvjerenjakorisnazauspjehuprodaji

• ČetiristupaNLP-aikakoutječunaprodaju-Cilj,osjetilnaizoštrenost,rapor,fleksibilnost• Ciljevi–štosvakakomoramoodreditiprijeprodajnog

razgovora• Osjetilnaizoštrenost–praktičnaprimjena

-Uočavanjeneverbalnekomunikacijesugovornika-Štojevažnoprimijetiti

• Rapor–uspješankomunikacijskiodnos-Kakogaostvaritiizadržati–„maletajne“-Kakos„teškim“ljudima

MODUL 7:osobni razvoj i izvrsnost u Pružanju usluga • Značajupravljanjaljudimaiupravljanjasobom• Tkosamja–otkrivanjevlastitihinteresaipotencijala• Ciljevi:Učenjepravilnogdefiniranjasvakodnevnihi

poslovnihciljeva• Razvijanjeorijentacijenarezultatiuspjeh• Svladavanjenačinaefikasnogsuočavanjaspreprekamau

ostvarivanjuciljeva• Upravljanjekonfliktnimsituacijama• Stressmanagement–Regulacijastresa• Timemanagementiorganizacijskevještine• Emocionalnainteligencijauprodaji• Motivacija MODUL 8:strateško uPravljanje Prodajom• Istraživanjeianalizatržišta• Prodajnoplaniranjeiprodajnestrategije• Sustaviupravljanjaprodajom• Razvijanjeodnosasklijentima• Upravljanjeodnosimasklijentima(CRM)• Brigaoključnimklijentima(KAM)• Radionica:primjenanaprednihprodajnih,prezentacijskihi

pregovaračkihtehnika MODUL9–IZBORNI:kontroling Prodaje i ključnih kuPaca • Cijenakoštanja–temeljplaniranjakvalitetneprodajne

aktivnosti za svaku prodaju• 6kontrolerskihprijedlogazaprodaju–osnovni

kontrolerskipostupci• ABCanalizeprodaje–analizeprodajeizaliha• Kontrolerskiaspektprodaje–analizaprodajepo

proizvodima,grupamaproizvodima,rentabilnosti/koeficijentobrtaja,praćenjenaplate(casestudy)

• Monitoringkupaca(casestudy)Upravljanjekupcimanatemeljuodnosa–RUCvspotraživanja

• Strukturiranjecentaraodgovornosti• Računovodstvenivskontrolerskioblikprikazivanja

P&L–štosvakimanageruprodajimoraznatiosvojimprodajnimrezultatima


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Revolucionarni recept za dobivanje izbora

Evo ipak malo o politici, toliko je trenutno aktualno da je jače od mene. U Hrvatskoj već desetljećima traju grozničave rasprave među političarima o formuli kako ostati na vlasti. Rješenja su uglavnom vezana uz po-sljednju godinu mandata, pokretanje ili dovršavanje što većeg broja projekata, uz maksimalnu medijsku vidlji-vost, donošenje populističkih mjera te poduzimanje niza aktivnosti kako bi se gospodarski podatci u zadnji čas nešto popravili i kako bi se ukazalo na poboljšanje po-slovnog okruženja. Kako na nacionalnoj, tako i na lokal-noj razini. Uz neizostavno koketiranje s medijima. Re-cept je uvijek isti, i tako dosadno predvidljiv. Iz godine u godinu, iz izbora u izbore. Peglaju se detalji, političari su uoči izbora prisutni na svim mogućim događanjima koja okupljaju deset ili više ljudi, a polako se kuju i planovi o angažiranju dvojnika, jer postaje sve teže stići na sve strane i pred sve kamere. Smišljaju se optimistični slogani prepuni nacionalnog ponosa i brzih recepata za sveopću radost naroda i blagostanje do kraja života, pri čemu Ado-be Photoshop ne može proizvesti dovoljno licenci kako bi zadovoljio potražnju dizajnera zaduženih za peglanje bora i izbjeljivanje zubi naših vrlih političara. Pleše se, pjeva, smije i veseli, jer radujte se narodi, dolazi bolje vrijeme, dolaze promjene, dolaze spasonosni recepti. Kada bi AIDS ili neke druge bolesti predstavljale naš ključni društveni problem, hrvatski političari bi se vjerojatno prometnuli u briljantne znanstvenike i svaki bi imao u džepu formu-lu za izlječenje. I to ne jednu, nego dvije, tri, pa da narod može birati koja mu više paše. Makni se, Đikiću, stiže eki-pa. No recept za najvažniju supstancu, onu za kolektivni

zaborav, nažalost, još nisu uspjeli izmisliti. A narod pamti. I zbraja. I oduzima. I nije glup. I nije tako naivan. I nisu više ovce. Na užas većine političara. Ne, ne. Sve se plaća, sve se vraća. Sporo, ali dostižno.

No, gospodo političari, postoji rješenje. Postoji formula. I nevjerojatno je jednostavna. A glasi: radi pošteno i radi kvalitetno. Sve četiri godine, od prvog do posljednjeg dana mandata, i osvojit ćeš vlast. Iznova i iznova. Narod vidi, narod prepoznaje, i narod će honorirati. Budite bez bri-ge. I uz takvo vođenje vlasti, ne morate se pretvarati, ne morate kemijati, ne morate krasti, ne morate strepiti od progona. Da, politika bi mogla biti i koliko-toliko ugodno zanimanje. Pokušajte, neće boljeti, obećavam.

Ista, ili vrlo slična priča, odnosi se i na nas poduzetnike. Niti jedna povezanost s politikom i ‘prečica do uspjeha’ neće vam osigurati profitabilnost poslovanja kao ulaganje u kvalitetu i znanje, inovativnost i kreativnost, pošten i predan rad. Osim ukoliko niste skloni teškom krimina-lu. Ali tada sigurno ni ne čitate ovaj uvodnik, jer takve ovo štivo ne zanima. Kada ste neovisni o politici, kada svu svoju energiju usmjerite u kvalitetu svog proizvoda i usluge, tada možete očekivati i rezultate daleko bolje nego da vrijeme trošite na kemijanje s vlašću. Koja je čas plava, čas crvena, čas crna, ali često zapravo bezlično siva.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Hrvatski Telekom donirao 720 tisuća kuna za 12 društveno vrijednih projekata

Hrvatski Telekom dodijelio je dvanaest donacija za društveno vrijedne projekte koji su izabrani u tri kruga glasanja u sklopu jubilarnog, 10. donacijskog natječaja Zajedno smo jači. Ukupni donacijski fond natječaja izno-si 720.000 kuna, a u svakoj od tri kategorije – Tehnolo-gija i komunikacija, Edukacija i digitalizacija te Okoliš i održivi razvoj – za četiri najbolja projekta dodijeljeno je po 90.000, 70.000, 50.000 te 30.000 kuna. Ovim vrijednim donacijskim programom HT već deset godina zaredom dodatno potvrđuje i osnažuje svoje čvrsto opredjeljenje za društveno odgovorno poslovanje i ponašanje. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 345 prijava.

Na Svjetski dan poduzetnica proglašene najbolje hrvatske poduzetnice

Na Svjetski dan poduzetnica dodijeljene su nagrade najboljim hrvatskim poduzetnicama. Inspirativnom po-duzetnicom godine proglašena je Katica Hauptfeld, čija je tvrtka Katarina-line iz Opatije jedna od pet najuspješnijih hrvatskih turističkih agencija te vodeća agencija za kr-starenja Jadranom s 35 djelatnika te flotom od preko 50 brodova. Među finalistkinjama bile su i Bernarda Ce-celja iz Pušćina koja je 1998. pokrenula tvrtku Bernar-

da, Branka Hitner čija tvrtka Carta iz Osijeka zapošljava 22 ljudi i velik dio proizvedenih vrećica za prehram-benu i građevinsku industriju uspješno izvozi, te Jasna Nemčević, čija se Spider grupa iz Pitomače sastoji od 5 po-vezanih društava specijaliziranih za uzgoj, preradu i opre-manje proizvoda na bazi ljekovitog i aromatičnog bilja. U kategoriji Mikro poduzetnice godine nagradu je dobila Eli-zabeta Planinić koja u Zagrebu vodi tvrtku Greca Centar te obrt Čuvar sjećanja, a finalistkinje u toj kategoriji bile su i Tarja Krehić iz Odvjetničkog ureda Krehić te Valenti-na Salaj Ćetković s tvrtkom Valzor iz Zagreba.

Elektroničke reforme u posljednjih deset godina utjecale na pojednostavljenje procesa podmirenja poreznih obveza

Prema istraživanju Paying Taxes koje već desetu go-dinu provodi PwC u suradnji sa Svjetskom bankom, elektronske porezne prijave i uplate bile su najčešće porezne reforme koje su zemlje diljem svijeta provele tijekom protekle godine. Kao rezultat toga, plaćanje poreza olakšano je za srednja poduzeća na globalnoj razini. Međutim, društva više nisu toliko usredotočena na smanjivanje poreznih stopa koliko na prihvaćanje i implementaciju tehnologije i smanjenje zahtjeva po-reznih obveza. Izvješće također ukazuje na to da se gospodarstva s niskim primanjima i dalje suočavaju s najvećim reformskim izazovima.

koju u okviru Tehničke suradnje osigurava EBRD vlasti-tim sredstvima te fond Taiwan EBRD Cooperation Fund. U okviru ovog programa Raiffeisen postaje prva banka u Hrvatskoj koja će nuditi usluge posebno namijenjene ženama poduzetnicama. Svrha tih kredita je potaknuti žene na sudjelovanje u domaćem gospodarstvu i stvaranje uvjeta za njihovo uspješno poslovanje.

Zagreb Forum 2015., međunarodna konferencija posvećena alternativnim pristupima u razvoju gradova i regija, održana je 24. studenoga, a okupila je predavače i sudionike iz Hrvatske te cijele Europe s ciljem razmjene znanja i iskustva koja omogućuju održivi urbani razvoj. Konferencija je donijela nadogradnju prethodno održanih konferencija, a bavila se kreativnim i inovativnim potenci-jalima gradova s naglaskom na načelo dobrog upravljanja i sudjelovanja građana. Zagreb Forum omogućuje po-vezivanje važnih interesnih skupina, te predstavlja fi-nancijski i poslovni plan za razvoj pametnih gradova. Dodanu vrijednost ovom forumu daju poduzetnici pri-kazom svojih projektnih inicijativa i gotovih rješenja za razvoj pametnih gradova. Konferenciju je otvorio Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, dok su uvodne go-vore održali Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagre-bu i Frane Šesnić, predsjedatelj Zagreb Foruma, direktor Razvojne agencije Zagreb.

Od 12. do 14. studenoga u Opatiji se održao sajam Ho-ReCa Adria, koji je okupio više od 50 izlagača. Velik broj ugostitelja, hotelijera, restoratera i iznajmljivača obi-teljskog smještaja stiglo je u Opatiju ne samo iz Kvarne-ra, već i iz cijele Hrvatske kako bi vidjelo što se trenutno nudi iz asortimana opreme, sitnog inventara, opreme za profesionalne kuhinje, dekora, odnosno svega onoga što boravak gostiju čini ugodnijim, a turističku uslugu boljom i profesionalnijom. O onome što nas očekuje u turizmu na Kvarneru do 2020. godine bilo je riječi na vrlo aktivnom i afirmirajućem okruglom stolu, gdje su vodeći ljudi u tu-rizmu Kvarnera iznijeli svoja mišljenja i dali naznake što očekivati u sezonama pred nama.

Na IX. Međunarodnoj konferenciji o poduzetništvu, održanoj 27. studenoga u Poduzetničkom inkubatoru BIOS, Osijek, uz predstavnike potpornih institucija koje provode EU projekte sudjelovali su i predstavni-ci Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) te Zajedničkog tehničkog tajništva Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska. S obzirom na velike mogućnosti koje se nude kroz pro-vedbu projekata financiranih od EU, željelo se ukazati na sve prednosti, ali i probleme s kojima se susreću korisnici kojima je financiranje odobreno. Zaključak konferencije bio je ujedno i preporuka nadležnim tije-lima i korisnicima kako što bolje iskoristiti dostupna sredstva te povećati korist koju projekti imaju za cijelu zajednicu. Potporne institucije imaju posebnu ulogu u razvoju gospodarstva i regija, a s obzirom na poticanje umrežavanja ovih institucija, u sklopu konferencije prisutne su institucije razgovarale o mogućoj suradnji, a posebno vezano za natječaj u najavi Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija. Organizatori kon-ferencije bili su Poduzetnički inkubator BIOS i Centar za poduzetništvo Osijek, partneri konferencije Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, a sponzori HBOR i Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Raif-feisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) udružuju sna-ge u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tvrtke kojima upravljaju žene. EBRD će Raiffeisen banci osigurati kre-dit u visini do 20 mil eura iz kojeg će se plasirati krediti domaćim tvrtkama. Mala i srednja poduzeća čine okosni-cu hrvatskog gospodarstva, a dostupnost izvora sredstava ključna je za obnovu rasta tog sektora. Četvrtina iznosa kreditne linije bit će namijenjena tvrtka-ma koje vode žene, s ciljem uklanjanja postojećih zapreka s kojima se danas u poslovnom svijetu suočavaju žene. Ovime se označava početak uspješnog programa EBRD-a ‘Women in Business’ u Hrvatskoj, uz financijsku podršku

Sajam HoReCa Adria u Opatiji

EBRD i RBA u zajedničkoj podršci za program ‘Women in Business’ u Hrvatskoj

Zagreb Forum 2015. - za održiv urbani razvoj

IX. Međunarodna konferencija o poduzetništvu: Iskustva u provedbi EU projekata – možemo li bolje?


Intervju mjeseca

Za inovativne kampanje, uz spremnost klijenta na rizik, najviše su zaslužne agencije - ljudi, znanje i kreativnostAdvertising danas nimalo ne sliči onome u kojemu uživamo gledajući američke serije poput Mad Mena. Naš trenutni posao nalazi se na intersekciji medija, contenta, data & analitike te kreative. Više od 75% prihoda naše Grupe dolazi upravo iz tog područja, a ne klasičnog advertisinga. Hrvatska, kao i ostale države u regiji, tu malo zaostaje, no napravljen je bitan pomak u zadnjih nekoliko godina.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Marketinške agencije sve više postaju 'one stop shopovi', koji teže dugoročnoj i sveobuhvatnoj suradnji s klijentima. Tržište već odavno nije nacionalno, već regionalno i global-no, a opstaju i uspijevaju samo dosljedni, inovativni i oni koji gotovo svakodnevno prate često izmjenjive trendove. U nastavku pročitajte što nam je o svemu tome rekao Niko-la Bubanj, koji je od sredine svibnja 2008. godine preuzeo funkciju regionalnog direktora za Adriatic i Balkan regiju, a prije nekoliko mjeseci i čelno mjesto u agenciji Grey Zagreb.

Koliko su zahtjevne obje funkcije, odnosno koliko se međusobno preklapaju?

S nekim klijentima surađujemo još od

1997., otkad Grey postoji na hrvatskom

tržištu.

Razlike svakako postoje. Meni osobno to znači samo da no-sim više različitih 'šešira', svaki dan ili čak više puta dnevno. Krećem se od jedne izrazito operativne funkcije koja traži fizičku prisutnost i fokus na besprijekorno servisiranje kli-jenata, upravljanje vrlo talentiranim ljudima u agenciji te stalno monitoriranje financija, do one regionalne, strateške koja se bazira na konstantnim službenim putovanjima (više od 150 dana godišnje), detaljnom i trajnom 'praćenju' dogo-vorene strategije, konstantnom traženju sinergija među ure-dima pa sve do razvoja ključnih regionalnih klijenata i naših talenata - jer ipak radimo kao jedna agencija na više lokacija, s najvećim poolom talenata/resursa u SEE.

Koliko ste se, kao regionalni direktor, bavili reorganizacijom te koliko je ona bila doista nužna za rast i razvoj Greya?Puno. Od 2008. pa dosad, puno se toga promijenilo. Pojam advertisinga kao takvog zastario je, stoga se trebao promi-jeniti kako bi odgovarao vremenu u kojemu se nalazimo. Advertising danas nimalo ne sliči onome u kojemu uživamo gledajući američke serije poput Mad Mena. Naš trenutni po-sao nalazi se na intersekciji medija, contenta, data & analiti-ke te kreative. Više od 75% prihoda naše Grupe dolazi upra-vo iz tog područja, a ne klasičnog advertisinga. Hrvatska, kao i ostale države u regiji, tu malo zaostaje, no napravljen je bitan pomak u zadnjih nekoliko godina. Kontinuirano po-boljšanje ili reorganizacija, kao što ste ju vi nazvali, danas je nužna i neophodna, posebno u vremenu minimalnoga gos-podarskog rasta, dok je fokus na optimizaciji troškova enor-man. Upravo zbog svega toga, nalazimo se u stanju konstan-tne 'bete', evolucije te adaptacije. Sve to ključno je za uspjeh i opstanak u našem businessu.

U kojoj ste mjeri zadovoljni sadašnjom pozicijom agencije Grey Zagreb u Hrvatskoj?Nisam perfekcionist, više sam realist koji uvijek teži boljem. Zadovoljan sam rezultatima u ovoj godini punoj izazova i organskih promjena, ali jos više svim novitetima koje upra-vo zbog 'reorganizacije' našeg poslovanja uvodimo u 2016.

Tko su najjači klijenti agencije?Pokrivamo praktički sve kategorije, od auto branše, teleko-munikacija, retaila, FMCG-a, farmacije i financijskog sekto-

ra, do životnih osiguranja… Jačinu klijenta ne mjerim samo po veličini njihova budžeta, osobno mi je bitniji prosjek du-žine partnerstva. Ne vjerujem u brzu dobit, vjerujem u long-term suradnju. Siguran sam da smo u samom vrhu u Hr-vatskoj i regiji. S nekim klijentima surađujemo još od 1997., otkad Grey postoji na hrvatskom tržištu. Na globalnoj razini s našim najvećim klijentom suradnja traje od 1956. godine. Izračunali smo da je prosjek suradnje s klijentima 8+ godina.

S obzirom na iskustvo iz drugih ureda Greya diljem svijeta, koliko su hrvatski klijenti otvoreni za inovativ-ne, drugačije kampanje?Neki više, neki manje, što je i normalno. Općenito, oni otvo-reniji spremni su preuzeti i više rizika, no nije uvijek tako. Sve ovisi o samoj kategoriji, konkurenciji, poziciji na tržištu te industriji u kojoj se nalaze. Možda bitnije, sve ovisi o tre-nutnom stanju ekonomije koja ima izniman utjecaj na 'stu-panj rizika'. Kada pročitate da je prosjek 'trajanja' ključnih decision makera u kompanijama, npr. CEO-a, maksimalno 3 godine, a CMO je na funkciji u prosjeku samo 17 mjeseci, onda možete shvatiti koliki su stupanj rizika neki spremni prihvatiti i preuzeti. Ali rizik nije nužno i jedini/ultimativni razlog zašto su neke kampanje inovativne, ili drukčije. Naj-veći dio je ipak na nama, agencijama, našim ljudima, našem znanju i kreativnosti.

Koje biste kampanje izdvojili kao Vama najuspješnije?Bilo je toga puno. Rado bih izdvojio i neke kampanje koje bih želio da smo napravili mi, a ne naša konkurencija. Ali ako trebam odabrati, onda je to nekoliko zadnjih kampanja za Er-ste Banku. Izdvojio bih i kampanju Back2School za Vipnet, za koju smo prošli tjedan zajedno s našim partnerskim agen-cijama osvojili i Golden Sempler 2015. Čestitam jos jednom ekipi, klijentu te svima koji su doprinijeli tom uspjehu.

Možete li usporediti medijsko/marketinško tržište u Hrvatskoj i Sloveniji s istim tržištem razvijenijih drža-va EU (npr. Njemačka, Austrija...)?Nažalost, ne, teško ih je usporediti. Niti po volumenu, zna-nju, market research standardima (online i offline), razvije-nosti digitala i pravilne uporabe tehnologije, buying metoda-ma, veličini budžeta te opcijama koje tržista zapadne Europe nude svojim oglašivačima.

JWT, jedan od najpoznatijih svjetskih marketinških i komu-nikacijskih brandova, sredinom prošle godine udružio se s tvrtkom Grey. Kakve je promjene donio ovaj poslovni potez?Nismo se udružili. Mi to zovemo 'horizontalnost'. Grey je samo 'udomio' J. Walter Thompson u našim uredima di-ljem SEE.... J. Walter Thompson je također u stopostotnom vlasništvu WPP-a, najvećeg komunikacijskog holdinga u svijetu.J. Walter Thompson ostao je samostalan i tako i na-stupa na tržištu - sa svojim resursima, portfoliom klijena-ta, svojim know-howom i svojim vodstvom. Promjene su prvenstveno vidljive u sinergijama kao što su zajedničke financije, IT te ostale poslovne/interne platforme koje ko-ristimo. Time smo bitno smanjili troškove te primarno tu

razliku investirali u ljude i, naravno, u posao. Na isti način surađujemo i s drugim WPP brandovima koje predstavljamo na Adriatics & Balkans tržištu (Scholz&Friends, Geometry Global, MediaCom, GroupM…).

S obzirom na to da se trendovi u marketingu stalno mijenjaju, na koje načine educirate zaposlenike Greya kako bi raspolagali najnovijim stručnim znanjem?Uglavnom internim inicijativama na nivou Grey Grupe, kao i WPP-a. To je npr. razmjena 'future talenata i best perfor-mera' među uredima u EU, do strateških boot campova ili digital seminara i webinara. Na kraju, po mome mišljenju, ljudi najviše znanja stječu aktivnim sudjelovanjem na većim regionalnim projektima ili natječajima (kojih je sve više), gdje izmjenjuju ideje i rade direktno s kolegama od Londo-na, Berlina do Varšave. To se odnosi na sve WPP urede u regiji i šire.

Već duže vremena spekulira se oko budućnosti tiska u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a prognoze su doista raznovrsne. Što Vi mislite o tome?Mislim da već neko vrijeme postoji argument i rasprava o samoj učinkovitosti tiska, časopisa i magazina (tiskanih i online verzija). Bazira se na vremenu konzumacije te ni-vou engagementa. Zadnja istraživanja pokazuju da su ko-risnici 'tradicionalnih medija' angažiraniji i da će čitatelji dulje zadržati informacije koje pročitaju u tim formatima (tiskanim časopisima, novinama, magazinima), nego in-formacije koje su dobili na online i mobilnim platforma-ma. Što se tiče naše industrije, mislim da bi se upravo zbog toga morali dogovoriti oko načina mjerenja i istraživanja, znači utvrditi kako točno mjeriti engagement/privlačnost, a ne samo vrijeme provedeno na/uz medij. Kada pogledate brojke globalno, one još uvijek stagniraju. Zanimljivo je da se u prosjeku investira skoro 20% cjelokupnog globalnog media budžeta u print advertising, a čitatelji u prosjeku konzumiraju tisak i tamo provode 5% svojeg 'medijskog' vremena. Gledajući dugoročno, sve se više-manje temelji na mladima i zbog toga je preokret ka novim medijima i digitalu toliko jak. Upravo su millenialsi i generacija Z ti zbog kojih se dogodio fundamentalni preokret u načinu konzumacije medija.

Vezano uz prethodno pitanje, zašto portali u Hrvatskoj još uvijek nisu (dovoljno) profitabilni?Prvo, ocjenjujem da je osnovni razlog u kvaliteti samog sa-držaja, a drugo - u pravilnom načinu monetizacije same di-gitalne platforme.

Kakve trendove u marketingu i oglašavanju predviđate u sljedećih nekoliko godina?Istaknuo bih tehnologiju, pravi i kvalitetan sadržaj te mone-tizaciju podataka i date. Što se tiče Greya i naše branše, trend leži u integraciji svih naših servisa (na strateški najučinko-vitiji način). Mediji i kreativa potaknuti važnošću content marketinga postat će puno integriraniji i ključni za uspjeh u industriji.

Zadnja istraživanjapokazuju dasu korisnici‘tradicionalnihmedija’ angažiranijii da će čitatelji duljezadržati informacijekoje pročitaju utiskanim formatima,nego informacijekoje su dobili naonline i mobilnimplatformama.

Nikola Bubanj, izvršni direktor Grey Adriatics & Balkans


Tema broja

Hrvatsko gospodarstvo

u 2016.Za razdoblje od 2016. do 2018. predviđa se realan rast BDP-a od 1%,

koji će u idućim godinama rasti na 1,2 i 1,5%. Glavni pokretač gospodarskog rasta u tom razdoblju trebao bi biti izvoz robe i usluga. No postavlja se

pitanje koji uvjeti za dalji rast moraju biti ispunjeni.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Partnerstvo tvrtke Datalab i Hrvatskog TelekomaDatalab, vodeća tvrtka za poslovno-informacijske sustave u jugoistočnoj Europi, predstavila je u okviru upravo uspješno održane 2. PANTHEON konferencije u Zagrebu partnerstvo s Hrvatskim Telekomom na pružanju poslovnih usluga PANTHEON 'u oblaku'. Na Konferenciji je također predstavljeno napredno rješenje PANTHEON eRačunovodstvo, kao i novi informacijski sistem PANTHEON 10 koji donosi brojna poboljšanja na području poslovnog softvera.

U suradnji s korisnicima sustava PANTHEON, tvrtka Datalab je u zadnjih

pet godina uvela 8.951 poboljšanja i na taj

način pridonijela još većoj učinkovitosti pri njihovom poslovanju.

-Hrvatski Telekom, vodeći pružatelj cloud usluga u Hr-vatskoj, realizirao je partnerstvo s tvrtkom Datalab koja ima veliko iskustvo u izradi i pružanju ERP rješenja tvrtkama. Partnerski odnos pokrenut je s ciljem da se domaćem tržištu ponudi usluga Pantheon ERP u oblaku. Pantheon je prisu-tan na tržištu već duži niz godina, no njegova cloud inačica učinit će ga pristupačnijim malim i srednje velikim tvrtka-ma jer će ga biti moguće koristiti i bez jednokratne kupo-vine, tj. bez velikih početnih troškova. Kao i sve HT usluge u oblaku, Pantheon ERP će se plaćati u fiksnim mjesečnim naknadama, a cijena će ovisiti o odabranom paketu usluge i broju kupljenih licenci - izjavila je ovom prilikom Ivana Beli Oštarčević, voditeljica odsjeka za direktan nastup na ICT tržištu Hrvatskog Telekoma.Andrej Mertelj, izvršni direktor Datalab d.d., dodao je kako je Datalab posebno ponosan na suradnju vezanu uz PAN-THEON rješenja u oblaku sklopljenu s Hrvatskim Teleko-mom, vodećim i najvećim operaterom telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. -Baze podataka programa PANTHEON odsada su, uz snažnog partnera kakav je Hrvatski Telekom, našim korisnicima još sigurnije te dostupne bilo kada i bilo gdje. Tim udruživanjem najsnažnije Internet mreže i data-centra te najsnažnijeg developera poslovnog softvera u regiji možemo pružiti najkvalitetniju uslugu na ovom iznimno kompetitivnom tržištu - kaže Mertelj.Izvršni direktor Datalab Tehnologija Hrvatska, Mario Krešević, ukratko je predstavio PANTHEON 10 - novu ver-ziju ovog poslovnog softvera te naveo nekoliko bitnih infor-macija o dinamici poslovanja Datalaba.-Uz dodatna poboljšanja koja donosi poslovno-informa-cijski sustav PANTHEON 10, poslovanje poduzeća po-

staje još učinkovitije i jednostavnije. PANTHEON 10 po-slovnim korisnicima donosi brojne novosti i poboljšanja dosadašnjih funkcionalnosti, pritom moramo naglasiti također prilagođenije i ugodnije korisničko sučelje i bitna unaprjeđenja performansi. Sve to značajno ubrzava sva-kodnevni rad i cjelokupnu potporu dokumentnom poslovan-ju i poslovnim procesima. Unazad godinu dana broj članova Pantheon zajednice povećao se za gotovo 8.000 članova, što nas trenutno dovodi do gotovo 45.000 korisnika našeg ERP-a Pantheona u regiji. U Hrvatskoj je Datalab po prihodima nastavio rasti po stopi većoj od 30% godišnje, brojimo 20 partnerskih tvrtaka i gotovo 7.000 korisnika, a od prošle smo godine svoju ponudu poslovnih programa dodatno proširili na segment Android rješenja - naglasio je Krešević.U suradnji s korisnicima sustava PANTHEON, tvrtka Da-talab je u zadnjih pet godina uvela 8.951 poboljšanja i na taj način pridonijela još većoj učinkovitosti pri njihovom poslo-vanju. Tvrtka je uspješno uvela poslovanje s e-računima i sada predstavlja novu generaciju poslovnog informacijskog sustava PANTHEON 10.

Poslovna informatika

Mario Krešević, Ivana Beli Oštarčević, Andrej Mertelj

2. Pantheon konferencija, Zagreb, 24.11.


Tema broja Tema broja

Ostvarena posljednja vrijednost CEIZ indeksa uka-zuje na stabilan uzlazni trend jačanja ekonomske ak-tivnosti u Hrvatskoj, kao i na očekivanje pozitivnih tromjesečnih stopa promjene realnog BDP-a slične veličine kao i u prethodnom razdoblju. Kako kaže Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonom-skog instituta, Zagreb, to znači da se hrvatsko gospo-darstvo uspješno oporavilo od dugogodišnje recesije. U Ekonomskom institutu će se redovito izračunavati vrijednost CEIZ indeksa, nastaviti s mjesečnim ocje-nama stanja gospodarstva te na temelju toga procje-njivati kratkoročna gospodarska kretanja i u 2016. godini.

-Slažem se s optimističnijim procjenama međuna-rodnih institucija (Europska komisija, MMF), ali i procjenama koje su iskazale domaće financijske institucije (HNB i banke) o rastu hrvatskog gospo-darstva u 2016. Smatram da će u idućoj godini ra-sti gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, uz određeno usporavanje uzlaznog trenda, prvenstveno radi po-litičkih rizika (izbjeglice), nepoznanica vezanih uz formiranje nove Vlade, kada uobičajeno dolazi do usporavanja gospodarske aktivnosti, te zbog oče-kivanih pritisaka Europske komisije da se provedu mjere fiskalne konsolidacije – navodi Dubravka Jur-lina Alibegović.

Digitalizacija javne upraveNa Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom krajem listopada u Mexi-co Cityju na temu ‘Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga’, projekt hrvatske Vlade e-Građani osvojio je prvo mjesto u Europi. Republici Hrvat-skoj nagrada je dodijeljena za projekt e-Građani, koji građanima omogućava modernu, pojednostavljenu i ubrzanu komunikaciju s javnom upravom te una-pređuje transparentnost javnog sektora u pružanju javnih usluga. O dobitniku nagrade odlučivala su 23 stručnjaka iz 19 zemalja i različitih sektora.

Najvišim uspjehom u kvaliteti i provedbi Akcijskog plana, kao i pobjedničkim projektom u Europi, Hr-vatska je dospjela na sam vrh ovog ambicioznog po-kreta, i predstavlja model koji se na svjetskoj razini promiče kao primjer dobre prakse.

Hrvatska sve poželjnija za investiranje?U posljednjem izvješću Svjetske banke ‘Doing Bu-siness 2016.’, prema novoj metodologiji, po uvjeti-ma poslovanja Hrvatska je zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta. Svjetska je banka izmi-jenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65., kako je prvotno bilo objavljeno.

Hrvatska je po lakoći poslovanja na 40. mjestu sa

72,71 DTF bodova, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na godinu ranije, kada je uz izmijenjenu metodologiju imala 72,50 bodova. Riječ je o tzv. DTF (Distance to frontier) bodovanju, koje pokazuje koli-ko je pojedina zemlja u 10 praćenih područja udalje-na od onih koje su najbolje plasirane u tim područ-jima, pri čemu je 100 bodova maksimalan rezultat.

Hrvatska je u kategoriji međunarodne trgovine zabi-lježila maksimalnih 100 bodova te je u rangu naju-spješnijih. Po izvršenju ugovora zauzela je 10. mjesto, dok je u zaštiti manjinskih dioničara na 29. mjestu. Po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješa-vanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto. Na 66. mjesto svrstala se po dostupnosti električne energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman Hrvatska bilježi u izdavanju građevinskih dozvola - 129. mjesto.

Singapur je potvrdio status zemlje s najpovoljnijim uvjetima poslovanja, dok je na drugom mjestu Novi Zeland, a slijede Danska, Južna Koreja i Hong Kong.Europske zemlje čine polovinu od 10 najbolje ran-giranih: Velika Britanija našla se na šestom mjestu, a nordijske su zemlje Švedska, Norveška i Finska zauzele osmo, deveto i deseto mjesto. SAD je na 7. mjestu.Najbolji plasman na globalnoj ljestvici među zemlja-ma Europe i srednje Azije ostvarila je Makedonija (12. mjesto). Ispred Hrvatske je i Slovenija, na 29. mjestu, te Rumunjska i Bugarska na 37. i 38. mjestu, dok su iza Mađarska na 42. mjestu, Italija na 45. i Crna Gora na 46. mjestu. Srbija zauzima 59., a Bosna i Hercegovina 79. mjesto.

Nastavak rasta industrijske proizvodnjeIndustrijska je proizvodnja u rujnu na godišnjoj ra-zini rasla 5,4%, što je najveći rast od 2008. godine. S obzirom na značajan udio industrije u BDP-u, koji je trenutno nešto manji od 20%, samo na bazi rasta industrije u trećem tromjesečju BDP bi trebao pora-sti za 0,8%.

U rujnu je najviše, za 14,5% na godišnjoj razini, skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s rastom od 7,1% slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja energije porasla je za 1,5, a intermedijarnih proizvoda za 1% na godišnjoj razini.

Hrvatska je prošle godine donijela Industrijsku stra-tegiju, a plan je bio rast industrije u 2014. godini od 1%, te rast industrije u 2015. godini 2%. Iz Mini-starstva gospodarstva naglašavaju konačan cilj da se do 2020. godine zemlja reindustrijalizira i da se u industriji otvori gotovo 86.000 novih radnih mjesta.

Hrvatska je u kategoriji

međunarodne trgovine zabilježila maksimalnih 100

bodova te je u rangu najuspješnijih.

Hrvatska je prošle godine donijela Industrijsku strategiju, a plan je bio rast industrije u 2014. godini od 1%, te rast industrije u 2015. godini 2%.

Iz fonda Enterprise Innovation Fund 25 milijuna eura za inovativne poduzetnikeNovi regionalni fond poduzetničkog kapitala ENIF (Enterprise Innovation Fund) prvi je fond kojim se omogućava ulaganje u inovativne tvrtke u ranoj fazi razvoja – startup tvrtke, koje imaju visok potencijal za rast, a najčešće su to tvrtke koje prodaju softver. U fondu je spremno 25 milijuna eura, a do kraja godine taj će iznos biti ciljanih 40 milijuna. Očekuje se oko 800 prijava godišnje, od strane teh-noloških tvrtaka u osnivanju ili ranoj fazi razvoja u vlasničkom udjelu od 25 do 49%. Pojedinačno će ulaganja biti od pola do 1,5 milijuna eura.

Investicijski projekti za pokretanje gospodarstvaUlaganja mogu i moraju imati značajnu ulogu u ra-zvoju Hrvatske. Od vitalne je važnosti da kreatori politike u Hrvatskoj, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, nastoje učiniti Hrvatsku što atrak-tivnijom ulagačima, izjavila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na četvrtom izdanju međunarod-nog sajma investicijskih projekata Rexpo krajem li-stopada. Na sajmu Rexpo održana je i prezentacija turističkog razvojnog projekta Kupari, vrijednog 100 milijuna eura, koji bi trebao imati oko 800 ležajeva s 4 ili 5 zvjezdica.

Kako stoji u priopćenju Državnog ureda za uprav-ljanje državnom imovinom, Kupari su eklatantan primjer kako aktivirati bivšu vojnu imovinu za tu-rističke svrhe i jedan od izvrsnih primjera decentra-lizacije, s obzirom na to da dio prihoda ide upravo jedinici lokalne samouprave. U tijeku su pripreme i drugih projekata u kojima se aktivira bivša vojna imovina. Tako je za projekt Muzil već pokrenut po-stupak kojim se ide u iskazivanje interesa za realiza-ciju razvojnog projekta na lokaciji poluotoka Muzil, Grad Pula.Europska komisija objavila je sredinom studenoga popis 195 ključnih energetskih infrastrukturnih pro-jekata od zajedničkog interesa, među kojima je pet hrvatskih: elektroenergetska interkonekcija Hrvat-ska-Mađarska-Slovenija, odnosno Žerjavenec/Heviz i Cirkovice; potom izgradnja LNG terminala na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobod-nica; plinska interkonekcija između Hrvatske i Slo-venije (Lučko-Zabok-Rogatec); obnova, nadogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta Jadranskog nafto-voda te razvoj pametne mreže odnosno projekt Sin-co.grid (Slovenija/Hrvatska).Projektima će se omogućiti postupna izgradnja energetske unije integracijom europskih energetskih tržišta te diversifikacijom energetskih izvora i pro-


Tema broja

Od vitalne je važnosti da kreatori politike u

Hrvatskoj, kako na nacionalnoj, tako i na

lokalnoj razini, nastoje učiniti Hrvatsku

što atraktivnijom ulagačima.

metnih pravaca. Također, pridonijet će se okončanju energetske izoliranosti nekih država članica, te i po-većati količina obnovljivih izvora energije u mreži i tako smanjiti emisije ugljika.

Za projekte od zajedničkog interesa predviđeni su ubrzani postupak izdavanja dozvola i poboljšani re-gulatorni uvjeti, a može se dobiti i financijska pot-pora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). U okviru CEF-a za transeuropsku su ener-getsku infrastrukturu za razdoblje 2014.-2020. do-dijeljena proračunska sredstva od 5,35 milijardi eura, kako bi se ubrzala provedba projekata od zajedničkog interesa te ih se učinilo privlačnijim ulagačima.

Izvoz kao jamac rastaHrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godi-ne porastao je za 10,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom do-segnula 60,7%, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku.Rezultati o robnoj razmjeni s inozemstvom poka-zuju da je Hrvatska u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ove godine izvezla roba u vrijednosti 55,8 milijardi kuna, što je 10,2% ili 5,19 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Također, uvoz je u prvih osam mjeseci porastao za 5,8% ili za 5,1 milijardu kuna i iznosio je 92,04 milijarde kuna.

U prvih osam mjeseci ove godine izvoz u zemlje Eu-ropske unije porastao je po stopi od 15,3% u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši 37,4 milijar-de kuna. Izvoz u nečlanice EU-a istodobno je pove-ćan 1,2%, na 18,46 milijardi kuna.

Robni uvoz iz zemalja članica EU-a u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza iznosio je 71,4 milijarde kuna i povećan je prema istom razdoblju lani za 9,8%, dok je u isto vrijeme uvoz iz zemalja nečlanica EU-a smanjen za nešto više od 6%, na 20,6 milijardi kuna.

Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju kolovoza iznosio je 36,2 mi-lijarde kuna i bio je 0,25% manji nego krajem lanj-skog kolovoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla s prošlogodišnjih 58,3 na 60,7%.

Pregled i očekivanja po ključnim sektorima hrvatskog gospodarstvaTurizam je za hrvatsko gospodarstvo izrazito važan sektor koji je, u prvom polugodištu 2015. godine, ostvario udio prihoda od putovanja - turizma u ukup-nom BDP-u od čak 11%. -Hrvatski turistički sektor je iz godine u godinu sve snažniji, a Hrvatska sve poželj-nija turistička destinacija. Siguran sam kako će pozi-tivni trendovi u turizmu i dalje pozitivno utjecati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo – rekao je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, Ratomir Ivičić.

-Makroekonomski pokazatelji imaju značaj utjecaj na gospodarstvo i naše poslovne rezultate, pa vje-rujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u 2016. godini, što će rezultirati smanjenjem nezaposleno-sti, a imat će i direktan utjecaj na rast i potrošnju u industrijama roba široke potrošnje, uključujući industriju piva. Pivarska industrija ima izraženu sezonalnost, pa uz dobru turističku sezonu i povolj-ne vremenske prilike očekujmo pozitivan utjecaj na rast tržišta piva. U mjesecu lipnju, kada se održava Europsko nogometno prvenstvo, Zagrebačka pi-vovara očekuje porast prodaje jer je konzumacija piva usko povezana s dobrim igrama naših repre-zentativaca – izjavio je Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare d.d., te dodao: -Veseli nas i rast kategorije zanatskih i specijalnih piva, za koju vjerujemo da će rasti i ubuduće. U kategoriji zanatskih i specijalnih piva odnedavno i mi imamo četiri nova branda, na koja su naši potrošači vrlo dobro odreagirali, a to su Blue Moon, Doom Bar, Worthington’s White Shield i Franciscan Well Re-bel Red. Pozitivno gledamo i na razvoj izvoza, koji bilježi dvoznamenkasti rast, prvenstveno na tržišti-ma Slovenije i BiH.

Iz Hrvatske pošte potvrdili su da imaju jasno defini-ranu strategiju poslovanja, a koju provode posljed-njih godina. I u sljedećoj godini nastavit će sa svojim planovima. Uz održavanje temeljnog poslovanja i jačanje diversificiranih usluga, naglasak na odnosu s korisnicima i sav trud i rad koji se kontinuirano ulaže, vjeruju da će i 2016. godina za Hrvatsku poštu biti uspješna, kao i ova tekuća. Dakle, očekuju da će godina biti slična ovoj, uz nastavak pozitivnog trenda poslovanja.

-Gospodarski rast će se u idućoj godini kretati izme-đu 1 i 2%, što potvrđuje izlazak iz recesije, ali nije

PBZ OGLAS 1/1Kretanja na tržištu rada

Prioriteti i ciljevi aktivne politike zapošljavanja propisani su Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine, u sklopu kojih su definirani prioriteti i ciljevi djelovanja te interven-cije aktivne politike zapošljavanja koje će se provoditi. Kako poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sve mjere iz 2015. godine provodit će se i u 2016. godini. Sada postoji 8 paketa mjera o kojima se informacije mogu naći na službenim strani-cama HZZ-a: www.hzz.hr. U HZZ-u kažu da u 2016. godini očekuju znatno veći rast realnog izvoza roba, osobito u eurozonu. Zahvaljujući tome, doći će do povećanja broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Osim toga, očekuju daljnji rast realnog izvoza usluga i broja zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hra-ne. Navedena pozitivna gospodarska kretanja, zajedno s aktivnim mjerama politike zapošljavanja, donijet će povećanje ukupne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.



dovoljan za fiskalnu stabilizaciju zemlje. Zemlji su hitno potrebne reforme. Nadam se da će pojava nove političke snage, MOST-a, ubrzati provođenje refor-mi, nužnih kako bi se spriječilo približavanje grčkom scenariju. Trgovačka djelatnost će se kretati u tim okvirima – mišljenja je Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora i vlasnik tvrtke Orbico.

Prema riječima Michaela Georga Müllera, predsjed-nika Uprave RBA, nakon što su povoljna kretanja na vanjskim tržištima omogućila okončanje recesije domaćeg gospodarstva, u sljedećoj godini očekuju zadržavanje pozitivnih utjecaja i stabiliziranje rasta BDP-a na blago pozitivnoj razini. Unatoč jačanju gospodarstva ne očekuju veće zaduživanje klijenata u domaćim bankama. Zbog ponude inozemnog kapi-tala po iznimno povoljnim uvjetima porast će zadu-ženost domaćih klijenata na inozemnim tržištima, uz stagnaciju poslovanja domaćih kreditnih institucija.

Industrija tržišnog komuniciranja ovisna je o općim gos-podarskim kretanjima pa je dosad također imala negativne trendove - kontinuirani šestogodišnji pad marketinških budžeta i gašenje pojedinih medija i agencija. Ipak, objav-ljeni podatci o medijskim investicijama u 2014. godini (HURA, AdEx) pokazuju da se oglašivačka industrija oporavlja. -Ukupni rast ulaganja u oglašavanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi svega 1%, no važno je da je konačno zaustavljen višegodišnji trend pada. Očekujem da će se i u sljedećoj godini nastaviti ovaj blagi rast, posebice u segmentima internetskog i televizijskog oglašavanja – navodi mr.sc. Mario Fraculj, predsjednik Uprave, McCann Zagreb.

Govoreći o nacionalnoj ekonomiji, za očekivati je na-stavak gospodarskog rasta, dok će naftna industrija i sljedeće godine biti obilježena niskim cijenama nafte, izjavio je predsjednik Uprave INA-e Zoltán Áldott.

-Farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva i vjerujemo kako će i tijekom 2016. godine doprinijeti napretku, razvoju novih proizvoda, otvaranju novih radnih mjesta, i posebice kako će dati doprinos najavljenom rastu BDP-a - smatra Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive.

-Živimo u izrazito dinamičnim i zahtjevnim vreme-nima u kojima je, s obzirom na broj nepoznanica, jako teško prognozirati. Bez obzira što se dogodilo u narednom razdoblju, jedno je sigurno: trebamo se okupljati oko pozitivnih inicijativa i timova, koristiti potencijal umreženog društva te dati prostor i važ-nost industrijama, pojedincima i timovima koji nam mogu osigurati toliko potreban rast i razvoj. Mislim da se svi slažemo da se stvari trebaju mijenjati, za što nam nisu dovoljne samo parcijalne mjere nego

strukturne reforme kojima se hrvatsko gospodar-stvo može dići na višu konkurentsku razinu ponude u zemlji i inozemstvu. Danas je važnije nego ikada pojačati temelje gospodarstva temeljenog na znanju i inovativnosti te osloboditi svu kreativnu energiju i želju građana da doprinesu prosperitetu svoje zemlje – rekla je Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikola Tesla.

Što se tiče ICT-a, radi se o sektoru koji ima velik izvozni potencijal, koji zapošljava visokoobrazova-ne stručnjake te osigurava potencijalnu dobit kroz stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednost. Dakle, radi se o sektoru koji je veoma važan za Hrvatsku, ali su nam potrebne poticajne mjere za podizanje konkurentnosti ove strateške industrije i njenih za-poslenika. Istraživanje, razvoj i inovacije najvažniji su strateški prioriteti Europske unije u razdoblju do 2020. godine.

-Kompanija koju vodim najbolji je primjer da se u maloj zemlji poput naše, uz strateško povezivanje s tehnološkim liderom kakav je Ericsson te vlasti-te stručnjake čija se kvaliteta i znanje dokazuju na najzahtjevnijim projektima u svijetu, može uspješno djelovati u području istraživanja, razvoja i inovacija. Štoviše, takvim smo strateškim usmjerenjem od ma-log Instituta vremenom prerasli u najveći hrvatski razvojno-istraživački centar u kojem radi tisuću od ukupno dvije i pol tisuće zaposlenika, koliko ih ima Ericsson Nikola Tesla Grupa. Rezultat rada naših ti-mova mjeri se i kroz izvoz znanja u globalnu organi-zaciju, koji zadnjih godina bilježi dvoznamenkast po-stotak rasta. Naravno, da bismo u takvom globalnom okruženju zadržali našu poziciju moramo imati sta-bilnu poslovnu okolinu, kvalitetne stručnjake i poti-caje koji prepoznaju upravo stratešku važnost naše industrije i takve vrste posla. Sve razvijene zemlje dobro znaju što potiču i zašto, a njihova konkurent-nost i rast gospodarstva te prosperitet društva svje-doče u prilog opravdanosti takvih odluka. Smatram da i Hrvatska mora napraviti slično: s riječi prijeći na djela te dokazati da zaista prepoznaje stratešku važnost ICT industrije te njenu važnost za razvoj drugih industrija – nastavlja Gordana Kovačević, te dodaje kako je svoju priliku država djelomice propu-stila u prijedlogu pametne specijalizacije, kada ICT nije prepoznala kao tematsko prioritetno područje (vertikalu) čime je, smatra, značajno otežala pristup strukturnim fondovima EU za istraživanje i razvoj te na neki način vlastitom procjenom omeđila područja za inovativnost. Ujedno, otežan je zadatak svima koji se ICT-om ozbiljno bave, posebno onima koji ogrom-na sredstva ulažu u istraživanje i razvoj te zapošlja-vanje novih stručnjaka.

-S obzirom na dosadašnje rezultate i reference, tre-

Weber Escal ove će godine isporučiti preko 17 milijuna poštanskih pošiljaka

Weber Escal d.o.o., dio grupacije Austrijske pošte, vodeći je alternativni poštanski operater te tržišni lider u distribuciji neadresiranih promotivnih materijala - letaka, s preko 70% tržišnog udjela u Hrvatskoj. Na nedavno održanom druženju s poslovnim partnerima i medijima u Muzeju Mimara u Zagrebu, generalni direktor tvrtke Weber Escal d.o.o. Igor Velimirović između ostalog je istaknuo kako je i ove godine Weber Escal zadržao dugogodišnju poziciju tržišnog lidera u distribuciji letaka. Također je rekao kako će do kraja ove godine Weber Escal isporučiti preko 17 milijuna poštanskih pošiljaka te ostvariti rast u volumenu od preko 70% u odnosu na godinu ranije, što je svakako rezultat i preslagivanja na poštanskom tržištu u Hrvatskoj. Naglasio je da je i dalje fokus na kvaliteti usluga te najavio daljnja ulaganja u povećanje broja zaposle-nih, modernizaciju opreme i voznog parka.

Uz Igora Velimirovića, prisutnima su se obratili i Wolfgang Einer, stariji pot-predsjednik za CEE Mail Austrijske pošte, zatim Boris Brković, generalni direktor Overseas Expressa - sestrinske tvrtke Weber Escala, koja je tržišni lider u paketnoj distribuciji, te Tanja Plankl u ime austrijske tvrtke Feibra, koja je također dio Austrij-ske pošte.

Tvrtka Weber Escal osnovana je 1994. godine i tada je pružala samo usluge neadre-sirane distribucije (letci, brošure, katalozi). Nakon preuzimanja od strane Austrijs-ke pošte 2007. godine, Weber Escal snažno širi svoje poslovanje, nakon čega slijedi nagli rast u volumenu i prihodima. Godine 2008. Austrijska pošta počinje graditi veliki logistički centar (5.500 m²) u Hrvatskom Leskovcu u kojem su, po završetku radova 2009. godine, smješteni Weber Escal i njegova sestrinska tvrtka Overseas Express. Weber Escal je danas tržišni lider u Hrvatskoj u distribuciji letaka s preko 70% tržišnog udjela. Zahvaljujući liberalizaciji poštanskog tržišta 2013. godine, Weber Escal počinje s distribucijom adresiranih poštanskih pošiljaka te ove godine preuzi-ma poziciju prvog alternativnog poštanskog operatera.

Ovakvi rezultati posljedica su značajnih investicija u unapređenje poslovanja. U po-sljednje tri godine u razvoj poslovanja uloženo je 640 tisuća EUR-a. Weber Escal ima ukupno 58 distributivnih centara u svim većim gradovima u RH, a u posljednje tri godine zaposleno je 170 novih djelatnika.


bamo novi vjetar u leđa. Godina koja dolazi bit će još teža, a izazovi sve veći. Upravo zato smatram da se dodatnim mjerama, uključujući i različite poticaje i potpore, treba motivirati sve one koji imaju razvojno istraživačke i inovacijske aktivnosti te centre znanja i izvrsnosti u ICT industriji da nastave svoj posao jer je njihov potencijal i rezultat važan za cijelu zemlju. Ujedno, neupitan je utjecaj ICT tehnologija i rješe-nja na sve druge industrije, gospodarstvo i društvo u cjelini, pa sukladno tome u 2016. godini kao zemlja moramo biti još brži i učinkovitiji u implementaci-ji i korištenju ICT rješenja i usluga. To je naprosto imperativ jer bez toga nema realizacije digitalne eko-nomije i svih prednosti koje ona donosi – zaključuje Gordana Kovačević.

Oporavak hrvatskog gospodarstva ostaje najvažni-ji cilj u 2016. Činjenica je da BDP bilježi blagi rast mogla bi se pozitivno odraziti na raspoloženje gos-podarstvenika. -Međutim, stanje i dinamika javnih financija još uvijek predstavljaju značajnu prijetnju daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji. Pozitivna stopa rasta ponajprije je rezultat oporavka izvoznih tržišta i rasta izvoza, ali i još jedne rekordne turistič-ke sezone. Dozu ohrabrenja daje i stabilizacija doma-će potražnje, gdje je prisutan blagi porast privatne potrošnje, te blagi oporavak investicijske aktivnosti. Međutim, treba reći da Hrvatska još uvijek značajno kaska za ostalim zemljama Srednje i Istočne Euro-pe, koje većinom pozitivnu stopu rasta bilježe još od 2013. – navodi Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d.

-U Hrvatskoj je već neko vrijeme situacija stabilna, a to očekujemo i iduće godine. Pritom, računamo na barem simboličan gospodarski rast. Kako IT već ima prepoznato mjesto u hrvatskom gospodarstvu, više od toga nije realno za tražiti. To znači da bli-sko pratimo potrebe hrvatskog tržišta, jer to će biti glavni pogon daljnjeg razvoja poslovne informatike. Combis je svojom veličinom i kompetencijama skro-jen po mjeri naših korisnika. Naravno, prepoznajemo i utjecaj globalnih tehnoloških trendova, gdje je IT puno jače pozicioniran. Ukratko, 2016. je za hrvat-sku informatiku nastavak stabilnosti zabilježene u posljednje tri godine – rekao je Ivan Gabrić, pred-sjednik Uprave Combisa.

-Kriza je značajno utjecala i na leasing industriju te su načelno smanjeni volumeni financiranja. Broj lea-sing društava također se smanjio. S obzirom na neke vidljive pozitivne pokazatelje te posljedično rezultat koji smo ostvarili ove godine, vjerujemo da se pola-ko nazire kraj negativnih trendova. U idućoj godini očekujemo nastavak sličnih stopa gospodarskog rasta te rasta leasing tržišta - kaže Krunoslav Župan, član Uprave Erste &Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

Novi Zakon o računovodstvu Novi Zakon o računovodstvu stupa na snagu 1. siječnja 2016., a donesen je kao posljedica Direktive EU 2013/34/EU koja zemlje članice obvezuje na usklađivanje nacionalnih računovodstvenih zakona i propisa s EU regulativom.

'Mislimo najprije na male' načelo je koje bi trebalo biti temelj postupanja prema malim poduzetnicima za sve zemlje članice EU te je dio nekoliko direktiva koje se bave problematikom poduzetništva, pa tako i već spomenute direktive temeljem koje je donesen novi Zakon.

Misao vodilja novog Zakona trebala je biti smanjenje administrativnog opterećenja malih poduzetnika kada je riječ o obvezi podnošenja financijskih izvještaja, pa je zato uvedena nova kategorija poduzetnika uz male, srednje i velike pod nazivom 'mikro poduzetnici'. Konkretni učinak te mjere je preseljenje oko sto tisuća dosad malih poduzetnika u spomenutu kategoriju, a ovisno o veličini poduzetnika Zakonom su propisane različite obveze vezano za financijske izvještaje i finan-cijsko izvještavanje.

Ostali noviteti• Uvodi se razvrstavanje grupa poduzetnika na male,

srednje i velike; male grupe neće morati sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

• Izlazni računi više se ne moraju potpisivati ako su sastavljeni sukladno poreznim propisima i ako sadrže ime i prezime odgovorne osobe.

• Produljeni su obvezni rokovi čuvanja knjigo-vodstvenih isprava sa 7 na 11 godina. zapravo je riječ o usklađenju s Općim poreznim zakonom, tako da sada u svim propisima stoje isti rokovi.

• Rok za zaključivanje poslovnih knjiga je 4 mjeseca (do 30. travnja sljedeće godine), a mogu se mijenjati do trenutka usvajanja financijskih izvješća od strane skupštine.

• Inventura se mora provesti do kraja poslovne godi-ne.

• Odgovornost za godišnje financijske izvještaje proširuje se na sve članove uprave poduzetnika i njegovog nadzornog odbora (ako postoji), odnosno na sve izvršne direktore i upravni odbor te će spo-menute izvještaje morati potpisivati.

• Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva (prema odredbama ZTD-a) dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće: a) neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi b) dobiti koja se može pripisati sudjelujućim inte-

resima u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati.

• Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa iz djelatnosti rudarstva i sječe primarnih šuma obvezni su podnositi novi godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, koji se obvezno uključuje u godišnje izvješće.

Ali to nije sve...Novi Zakon o računovodstvu ne samo da ne olakšava poslovanje, nego ga dodatno komplicira i otežava. Uvode se brojne interne kontrole i propisuju dodat-ne odgovornosti: trebat će potpisom ovjeravati svaku knjigovodstvenu ispravu te time i jamčiti za njenu vjerodostojnost i urednost, kao i potpisom ovjeravati ispravu prije unosa u poslovne knjige te odgovarati za njenu ispravnost i potpunost.

U isto vrijeme, standardizacijom kontnog plana uvo-di se obveza da sva društva u RH na istim mjestima knjiže iste promjene. Pri tome kontni plan, na način kako je postavljen, otežava knjiženja, a olakšava nadzor poslovanja od strane Porezne uprave, naročito među povezanim društvima. Ovdje vrijedi istaknuti da je rečeno da će se odgoditi primjena novog kontnog plana, no Zakon još nije izmijenjen, a za mjesec dana započinje njegova primjena.

Osim toga, odredba prema kojoj trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podje-lu članovima društva (prema odredbama ZTD-a dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale re-zerve iz dobiti za pokriće) upitne je zakonitosti. Nai-me, nejasno je kako Zakon o računovodstvu može mijenjati odredbe Zakona o trgovačkim društvima? Isto tako, kako Zakon o računovodstvu može propi-sivati obveznike revizije i stavljati van snage odredbe Zakona o reviziji?

Što se tiče potpisivanja svih knjigovodstvenih isprava, riječ je o dodatnom poslu, pogotovo za velike porez-ne obveznike, koji na taj način moraju potpisati na tisuće dokumenata mjesečno. Ukratko, ovim se Zako-nom pokazalo da od reformi prema sadašnjem stanju možemo očekivati isto ono što smo do sada dobivali: bombastične najave i promjene kozmetičke prirode koje u praksi kompliciraju i otežavaju postojeće stanje.

Novi Zakon o računovodstvu ne samo da ne olakšavaposlovanje, nego ga dodatno komplicira i otežava.

S Krešimirom Gjenerom, direktorom Allianz ZB, društva za upravljanje dobro-voljnim mirovinskim fondom, razgovarali smo o pogodnostima dobrovoljne miro-vinske štednje te dostupnim mirovinskim fondovima.

Koje se prednosti ostvaruju ulaga-njem u dobrovoljnu mirovinsku štednju? Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod na tržištu kojim možete ostvari-ti državne poticaje na uplate u iznosu od 15% od uplaćenog iznosa u kalendarskoj godini - a maksimalno do 750 kn, uz do-datnu mogućnost korištenja po-rezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju za svoje zaposlenike. Ne smijemo zaboraviti ni ostvarene visoke prinose fondova.

O čemu sve ovisi iznos dodatne mirovine koja će se isplaćivati iz trećeg stupa? Na prvom je mjestu svakako pri-nos koji fond ostvaruje kroz duže razdoblje štednje. Nakon prinosa, slijedi iznos mjesečne uplate - nije isto uplaćujete li 100 kn mjesečno ili koristite maksimalno državna poticajna sredstva, a treća kom-ponenta je vremenska, tj. koliko dugo vremena provedete kao član fonda i uplaćujete.

Allianz ZB nudi mogućnost izbora između dva dobrovoljna mirovinska fonda - AZ Profit i AZ Benefit dobrovoljnog mirovinskog fonda. Po čemu se oni razlikuju? Temeljna razlika je u investicijskim politikama, pa tako u AZ Profitu možemo uložiti najviše do 40% imovine fonda u dionice, dok kod AZ Benefita taj udio iznosi najviše 10% fonda.

Jeste li zadovoljni rezultatima poslovanja tijekom ove godine? Usprkos dinamičnom okruženju, fondovi pod upravljanjem su u dosadašnjem dije-lu godine ostvarili prinos iznad očekivanja. Prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova do kraja studenog iznosi u AZ Profitu 7,93%, a u AZ Benefitu 7,16%, što čini oba fonda apsolutnim tržišnim liderima.

Koji su planovi i novi projekti tvrtke u 2016. godini? Naglasak će i tijekom 2016. godine biti na potezima središnjih banaka, tako da će i naši investicijski planovi ovisiti o tim potezima. Smatramo da je ispred nas izazovnija godina bez obzira na vrstu financijskih instrumenata, te će u skladu s tim alokacija imovina fondova biti obilježena promjenama, vjerojatno čak i unutar kalendarske godine.

Dobrovoljnom mirovinskom štednjom do državnih poticaja na uplate


Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom

Piše: Diana Antičić, direktorica tvrtke Forenzika Prima d.o.o.


Planovi vodećih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2016. godinu

Tema broja

Sergey Yeskovpredsjednik Uprave, Zagrebačka

pivovara d.d.

Očekujemo da će i sljedeća po-slovna godina biti uspješna. Za-grebačka pivovara, kao vodeći inovator na hrvatskom tržištu, nastavlja s ulaganjima u ljude, brandove, tehnologiju i beskom-promisnu kvalitetu, uz podršku korporacije koja na hrvatsko poslovanje gleda s velikim odo-bravanjem, s obzirom na izni-mne rezultate koje sustavno postižemo. Uskoro ćemo tržištu predstaviti najnovije inovacije, koje već neko vrijeme razvijamo, sigurni da ćemo ponovno oduše-viti svoje potrošače.

Branko Roglićvlasnik i predsjednik Nadzornog

odbora, Orbico d.o.o.

Naredna 2016. godina bit će zna-čajna za razvoj Orbico grupe. U ovoj 2015. godini realizirali smo akviziciju Navo grupe u Poljskoj i potvrdili poziciju najvećeg dis-tributera u Europi, s prometom od cca 1.25 milijardi eura, dok u 2016. godini želimo realizirati već potpisanu akviziciju tvrtke Distribev, distributera Heineken

piva, čiji je godišnji promet cca 500 milijuna eura. To znači da bi 2016. godine konsolidirani pro-met Orbico grupe bio 1.7 mili-jardi eura. Pored toga razvijamo i izvoz hrvatskih proizvođača kroz kanale Orbico grupe u 17 zemalja, gdje je Orbico prisutan. U okviru Orbica imamo sektor izvoza, koji vodi gospođa Koralj-ka Tomić. Već imamo odrađene promete ostvarene u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Moldaviji, a trenutno kontaktiramo s cca 100 proizvodnih organizacija iz Hrvatske, 15 iz Slovenije i 13 iz Bosne i Hercegovine. Kroz 2016. godinu namjeravamo investirati u IT sektor, kako bi mogli još bo-lje pratiti realizaciju i brže reagi-rati u rukovođenju firmama.

Ratomir Ivičićdirektor Glavnog ureda, Hrvatska

turistička zajednica

U narednom razdoblju predsto-ji pokretanje programa PCE+, odnosno povećanja prosječne potrošnje gostiju na destinacija-ma, te potpuna primjena susta-va eVisitor, koji će prvenstveno služiti za prikupljanje i obradu podataka o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještaj-nim objektima. Tu su i daljnja operativna poboljšanja i opti-mizacija svih komunikacijskih procesa, kako bi se i tijekom narednih godina osigurao po-rast svih turističkih pokazatelja koji su, do sada, bili i više nego pozitivni.

Michael Georg Müllerpredsjednik Uprave, Raiffeisenbank

Austria d.d.

Unatoč štetnom utjecaju recent- nih promjena u pravnom okviru poslovanja, aktivnosti banke i lokalne grupe podređenih finan-cijskih institucija odvijat će se u skladu sa strateškim ciljevima poslovanja. U 2016. planiramo nastavak izgradnje dugoročnih odnosa s klijentima, uz ponudu cjelovitog financijskog servisa. Nastavit ćemo usvajati napredne tehnologije komunikacije i mo-dernizirati kanale prodaje usluga klijentima. Očekujemo blagi rast prodaje i pozitivan rezultat po-slovanja.

Mario Fraculjdirektor, McCann Erickson Hrvatska

McCann Zagreb obilježava 25 godina uspješnog poslovanja. Naši planovi i projekti za slje-deću godinu usko su vezani uz marketinške strategije i planove oglašavanja naših klijenata. Na-damo da će ovaj krhki gospodar-ski oporavak, kojem svjedočimo u zadnjim mjesecima, potaknuti

naše poslovne partnere da pove-ćaju svoja ulaganja u marketinš-ke aktivnosti i u još većoj mjeri iskoriste naše kreativne potenci-jale i komunikacijsku ekspertizu u postizanju svojih poslovnih ciljeva.

Mihael Furjanpredsjednik Uprave i generalni

direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o.

Nakon jednog od najvećih investi-cijskih ciklusa u povijesti kompani-je, vrijednog više od 200 milijuna dolara, u 2015. godini PLIVA je nastavila s daljnjim ulaganjima. Nakon otvaranja Centra financij-skih aktivnosti u protekloj godini pokrenut je i Centar za upravlja-nje ljudskim potencijalima, kao najveći Tevin centar u Europi koji će podržavati oko 11.000 za-poslenika. Ujedno su u okviru PLIVE započete prve aktivnosti i četvrtog uslužnog centra Teve u Hrvatskoj - Globalnog Nabavnog Servis Centra. Posljednje godine u PLIVI protekle su obilježene in-vesticijama, zapošljavanjem i pozi-tivnim trendovima poslovanja na izvoznim tržištima, prvenstveno u smislu povećanja proizvodnje. Usprkos kontinuiranim proble-mima s dugim danima naplate na hrvatskom tržištu u 2015. godini, PLIVA je na domaćem tržištu svoj portfelj obogatila za ukupno 15 novih proizvoda, a u 2016. očekuje se i dodatno povećanje broja novih proizvoda. Svjesna svoje društvene odgovornosti, PLIVA vlastitim jav-nozdravstvenim akcijama i potpo-rom brojnim projektima u područ-

Tema broja

ju zdravstva, znanosti, obrazovanja i zaštite okoliša nastoji izravno utjecati na poboljšanje kvalitete ži-vota i očuvanje zdravlja svih naših građana.

Gordana Kovačevićpredsjednica, Ericsson Nikola Tesla

U budućnosti Ericsson Nikola Te-sla bit će još usmjereniji na jačanje svoje pozicije na domaćem i ino-zemnim tržištima, na proširenje baze kupaca, stjecanje novih znanja i odgovornosti te razvoju i ponu-di najnovijih rješenja, proizvoda i usluga namijenjenih transforma-cijskim procesima naših kupaca i partnera te zajednice u umreže-nom društvu. Naši strateški pri-oriteti ostaju nepromijenjeni, što znači da smo usmjereni na razvoj-no-istraživačke aktivnosti, kao naj-važniji segment našeg poslovanja, rješenja za mobilni širokopojasni pristup Internetu, na operativne i poslovne sustave podrške te na široki spektar usluga na domaćem i izvoznim tržištima. Održivost i društvena odgovornost, zajedno s našim kompanijskim vrijedno-stima i kulturom, sastavni su dio naše strategije umreženog društva. Naša tehnološka rješenja u po-dručju e-zdravstva, e-uprave, ICT rješenja za komunalne djelatnosti (energetski sektor i sl.), prometnih usluga i sigurnosti sve su važnija komponenta za kvalitetnije poslo-vanje, bolji život ljudi i napredak društva. Živimo u vremenu kada, zahvaljujući ICT tehnologijama, do punog izražaja dolaze svi ljudski i industrijski potencijali, a inova-tivnost i kreativnost postaju točka diferencijacije po kojoj se razliku-ju određene kompanije, pa i cijela

društva. Naravno, nastavit ćemo se prilagođavati tehnološkim i tr-žišnim uvjetima uz stalnu usmje-renost na investiranje u nova po-dručja te upravljanje rizicima. Naš poslovni uspjeh i u budućnosti temeljimo na inovativnosti, znanju i kompetencijama naših zaposleni-ka, koji predano rade na ostvarenju dogovorenih strateških ciljeva.

Ivan Gabrićpredsjednik Uprave, Combis d.o.o.

Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Živimo u vremenu Internet of thin-gs. Dapače, u Combisu taj trend do-življavamo i puno šire, kao Internet of anything. Tako da možemo ustvr-diti kako je iza nas vrlo uzbudljivih par godina, prožetih novim rješenji-ma i poslovnim modelima. Combis portfelju u zadnjih smo godinu dana nadodali niz novih rješenja kojima smo snažno zakoračili u Big Data područje, od Husky platforme pa sve do sentiment analize. Stoga iskreno vjerujemo kako će 2016. biti nasta-vak razvoja i rasta Combis poslova-nja. Ne tvrdimo da je to jednostavno niti lako, ali iz Combis pozicije 2016. izgleda više nego solidno.

Christoph Schoefboeckpredsjednik Uprave,

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Bankarski sektor u 2016. zadržat će svoju stabilnost kao rezultat već ranije provedenih troškovnih optimizacija. Svoje će poslovanje primarno fokusirati na segment privatnih klijenata kroz adekvat-nu potporu građanima i pružanje dodatnog zamaha poduzetnici-ma, odnosno realnoj ekonomiji kao primarnom generatoru rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Također, u 2016. banke će veći-nom financirati svoje poslovanje iz lokalnih izvora. Poslovanje ba-naka u 2016., ali i dalje, obilježit će proces digitalizacije, uz nemi-novno postizanje balansa s tradi-cionalnim analognim kanalima. Uz sve jaču konkurenciju novih igrača, fin-tech i startup tvrtaka koje agresivno ulaze na tržište bankarskih usluga, pred banka-ma je izazov prilagodbe na novu stvarnost - digitalnu stvarnost. Da bi bile uspješne i kadre odo-ljeti tom izazovu, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike novih tehnoloških trendova. To znači ponuditi proi-zvode i usluge klijentima bazira-ne na najnovijim tehnologijama, osigurati realizaciju u kratkom roku te omogućiti dostupnost, savjetovanje i podršku klijenti-ma kroz digitalne kanale. Iako je ovaj proces već neko vrijeme u tijeku, svoj će vrhunac dostići u godinama pred nama.

Krunoslav Župančlan Uprave, Erste&Steiermärkische

S-Leasing d.o.o.

Erste Leasing i u sljedećoj godini očekuje zadržavanje vodeće po-zicije te nastavak rasta poslova-nja na tragu pozitivnog trenda iz

ove godine. Želimo i dalje zadr-žati vodeću poziciju u financira-nju pokretnih objekata leasinga te vodeću poziciju u financiranju opreme i brodova. Uz to, želimo dodatno povećati udio u financira-nju osobnih i komercijalnih vozila. U narednom razdoblju poseban naglasak bit će na proširenju baze klijenata te zadržavanju vodeće pozicije financiranja objekata lea-singa iz svih segmenata tržišta, uz nastavak redovitog usavršavanja kvalitete usluga. Cilj nam je i dalje biti leasing društvo s vrhunskom uslugom i dobrim omjerom cijene financiranja i kvalitetnog pristupa svojim klijentima, koristeći pritom sinergiju s Erste bankom i cijelom Erste grupom.

Zoltán Áldottpredsjednik Uprave, INA d.d.

Kao vodeći investitor i izvoznik u Hrvatskoj, INA će i u 2016. ostati predana stvaranju dodatne vrijedno-sti za svoje dioničare kroz nastavak strateških investicija i daljnji razvoj postojećih projekata. Možemo ista-knuti planirano ulaganje u postroje-nje za obradu teških ostataka u riječ-koj rafineriji procijenjene vrijednosti od 400 milijuna dolara te nastavak radova na projektu EOR, u koji je dosad uloženo 700 milijuna kuna. Zahvaljujući stabilnoj financijskoj bazi spremni smo i na iskorištavanje anorganskih prilika za razvoj por-tfelja, ukoliko se takve ukažu. Trend povećanja proizvodnje ugljikovodi-ka planiramo nastaviti i u 2016., dok ćemo u maloprodaji i veleprodaji ostati usmjereni na održavanje vo-deće pozicije na domaćem tržištu te povećanje prodaje na ključnim izvo-znim tržištima.


Konferencija MEETING G2.1 okupila je Hrvate iz 17 zemalja svijetaNa konferenciji su se istraživale mogućnosti novih tržišta te se dale informacije o korištenju mogućnosti koje pružaju hrvatske te institucije Europske unije za ulaganja u Hrvatskoj. Riječ je o konferenciji koju organiziraju povratnici za povratnike uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović i podršku domaćih tvrtaka, agencija i institucija.

Direktor projekta Josip Hrgetić, porijeklom Hrvat, rodio se u Venezueli, u Caracasu, a prije 5 godina se sa supru-gom Marom Vitols Hrgetić i djecom odlučio vratiti u Hr-vatsku. Sa sobom su supružnici Hrgetić donijeli i golemo dugogodišnje iskustvo poslovanja u kongresnom turizmu te su u Zagrebu otvorili kongresni centar FORUM Zagreb, koji sada posluje već četvrtu godinu. Upravo su oni, kao i mnogi drugi, na konferenciji pokazali kako mala država, koja je u cijelom svijetu prepoznata kao turistička destina-cija, sada može postati i mjesto ulaganja - prava financijska destinacija.

U kojoj je mjeri održana konferencija 'Meeting G2.1' ispu-nila Vaša očekivanja? Koji su ciljevi konferencije ispunjeni?Sada kada je Meeting G2.1 gotov, možemo potvrditi da smo vrlo zadovoljni. Ispunili smo sva naša očekivanja. Okupi-li smo više od 200 osoba, od čega 47 investitora iz 17 ze-malja svijeta. Networking je bio fantastičan. Naš trud i vi-ziju prepoznali su mnogi, od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, do predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Zat-

vorili smo skup u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Posjetili smo i veliku investiciju HAMAG-BICRO-a, novi BioCen-tar u Borongaju. Dakle, sve je bilo 'za pet', zahvaljujući ve-likom trudu i pomoći naših partnera i pokrovitelja.

Budući da je inicijativa za održavanje konferencije došla od povratnika i iseljenika, kakve su njihove reakcije? Kada smo počeli razmišljati o Meetingu, imali smo ideju organizirati ovakav skup svake dvije godine, no svi zajedno, organizatori, partneri, sponzori i sudionici, odlučili smo da ne smijemo čekati dvije godine te da moramo raditi konfe-renciju svake godine i imati stalnu komunikaciju.

Što je potrebno učiniti kako bi došlo do snažnije gospodar-ske komunikacije i suradnje između Hrvatske i iseljeništva?Ništa drugo nego primiti se posla i imati stalno 'follow up' svega što smo planirali. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nas je prepoznalo i preko svoje Gospodarske diplo-macije radi fantastičan posao. Oni su taj most između Hrvatske i dijaspore. A iza te je komunikacije ogroman potencijal, kojeg puno nas još uvijek ne prepoznaje. Na primjer, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svom govoru na svečanom otvoren-ju spomenula da je 2014. godine dijaspora investirala u Hrvatsku 1.1 milijardu eura, a gospodin Novinić, glavni direktor AIK-a, rekao je da je 2014. godine sektor farma-cije bio najveći ulagač u Hrvatskoj s 300 milijuna eura. To znači da je dijaspora gotovo četiri puta veći ulagač od farmaceutske industrije. Ako o ovakvim stvarima ko-municiramo, ne samo preko državnih institucija, nego i preko privatne do socijalne mreže, puno toga bismo mogli učiniti za razvoj i potaknuti brojne suradnje.

Kada planirate održavanje iduće konferencije?Već radimo na tome da Meeting G2.2 bude bolji od ove prve verzije. Vidimo se na jesen 2016. godine, opet u FO-RUMU Zagreb, od 10. do 12. listopada!

Na Meetingu G2.1. okupilo se više od

200 osoba, od čega 47 investitora iz 17

zemalja svijeta.

Poticanje gospodarskog razvoja Hrvatske - jedan od glavnih ciljeva konferencije

Na ovom Meetingu G2.1 nismo imali cilj da se dođe do dogovora, cilj je bio da se umrežimo i da gradimo imidž povjerenja i održivost. Ali ipak moramo priznati da smo i tu bili uspješni, znamo da se nekoliko instituta dogovorilo s vanjskim investi-torima, a znamo i da između investitora iz Ekvadora i Hrvatske postoji mogućnost suradnje. Također, započela je komunikacija između različitih komora po svijetu i dana nam je podrška od mnogih.

Jedan od ostvarenih ciljeva konferencije bio je osnivanje virtualne gospodarske komore pri HGK, uz jednog člana iz organizacije Meeting G2.1. Sastanci će se održavati mjesečno i pratit će se rad komore. Drugi cilj konferencije bio je osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba (Croatia Business Club), u kojem bi izvršni obor činila tri člana, predstavnika organizatora Meeting G2.1, ali bi svaka od 17 zemalja sudionica Meetinga imala i predstavnike u CBC-u.


11. BUDI UZOR®/40. INOVA® - studenti za uspjehBUDI UZOR®/INOVA® međunarodna je izložba inovacija, prototipova i poslovnih planova namijenjena inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržišnu vrijednost svoje inovacije i započeti poslovanje.

Izložba BUDI UZOR®/INOVA® ove je godine održana u Karlovcu, gradu s dugogodišnjom inovatorskom tra-dicijom, od 5. do 7. studenoga, a glavni organizatori bili su Hrvatski savez inovatora, Tera Tehnopolis d.o.o. i Hr-vatska udruga inovatora poduzetnika.

Ispitivanje rezultata istraživanja, kao i identifikacija znanstveno-istraživačkih projekata podesnih za komerci-jalizaciju, bile su važne komponente ovogodišnje izložbe. Tera Tehnopolis, kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži – EEN, uz pomoć mrežnih partnera i instrumena-ta, podupire sve znanstvenike i poduzetnike u njihovom izlasku na tržište Europske unije. Pronalazak ključnih partnera, poticanje daljnjeg razvoja istraživačkih projekata te njihova komercijalizacija i umrežavanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini jedinstvene su prilike koje su se znanstvenicima pružile u sklopu ovogodišnje izložbe.

Izložba zasigurno može dovesti do unaprjeđenja međunarodne poslovne suradnje i transfera tehnolo-gije. Inovatori svoj napredak mogu ostvariti identifici-ranjem poslovnih prilika za uspostavljanjem novih po-slovnih suradnji koje u sve većoj mjeri dovode sigurne i dugogodišnje kupce.Natjecanje u pisanju studentskih poslovnih planova PRO-MO BUDI UZOR® izuzetno je važna komponenta i pose-ban ponos organizatora izložbe. Više od tisuću studenata istreniranih u pisanju poslovnih planova u dosadašnjim natjecanjima dovoljan je dokaz kvalitete izložbe u tom području. Natjecanje je do sada omogućilo svim sudioni-cima sudjelovati u specijalističkom treningu organizira-nom posebno za njih. Najuspješniji svake godine osvajaju vrlo vrijedne nagrade, no najvažnije je istaknuti njihovo samostalno kretanje u poduzetničke vode te pokretanje konkretnih projekata koji svakako konkuriraju na tržištu.Već jedanaest godina koliko se provodi, BUDI UZOR® najveću pažnju pridaje studentima. Ovogodišnji moto izložbe, 'Student for success - Student za uspjeh', u potpu-nosti potvrđuje misiju koja ovog puta ima mnogo snažniju i učinkovitiju provedbu. Od ukupno 116 sudionika natjecanja u pisanju poslovnih planova, njih 21 ušlo je u finale. Posebno raduje činjenica da su u ovogodišnje natjecanje bili uključeni studenti sa šest visokih učilišta iz Hrvatske. Finalisti su dobili priliku svoje poslovne ideje predstaviti u trominutnoj prezentaciji pred žirijem sastavljenim od bankara, profesora i ekspera-ta u području poduzetništva.

Kvaliteta svih studentskih poslovnih planova je izuzetna i teško je izdvojiti najbolje. Studentica Poljoprivrednog fa-kulteta u Osijeku, Marijeta Jurković, sa Slanim namazom od lješnjaka osvojila je prvo mjesto u natjecanju, zajedno s timom VitalShock sa Sveučilišta u Rijeci, čija je tema po-slovnog plana aplikacija 'On the run'.

Svi finalisti nagrađeni su besplatnim modulom po vlasti-tom izboru iz Programa usavršavanja managera, kojeg organizira Hrvatska udruga poslodavaca, i besplatnom inkubacijom u trajanju od 6 mjeseci u studentskom inku-batoru StudOS.

Posebna odličja i priznanja dodijeljena su i osječkim ino-vatorima koji već dugi niz godina predstavljaju svoj ino-vativni rad na međunarodnoj izložbi BUDI UZOR®/INO-VA®. Posebno se izdvaja inovacija tima s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Funkcionalna jaja, koja je proglašena najboljom inovacijom u poljoprivredi, kao i Protupotresni nosač, uradak inovatora Omera Katadžića, kao najbolji hr-vatski izložak.

Projekt PROMO BUDI UZOR® - Natjecanje za najbolji studentski poslovni plan je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda izno-som od 293.392,31 kn. Ukupna vrijednost projekta je 312.246,04 kn. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost TERA Tehnopolis d.o.o.

Već jedanaest godina koliko se provodi, Budi uzor® najveću pažnju pridaje studentima.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Južnoafrička RepublikaGlavni grad:

Cape Town (zakonodavni)Površina:

1.219.090 km²Stanovništvo:

51.770.560 Službeni jezik:

engleski, afrikaans, devet plemenskih jezikaValuta:

južnoafrički rand (1 USD = 14,96 ZAR)

Robna razmjena s Južnoafričkom Republikom (2014.)

Izvoz Hrvatske u Južnoafričku Republiku Uvoz Hrvatske iz Južnoafričke Republike

Turbine na vodenu paru 44,83% Kameni ugljen, neaglomerirani 85,92%

Strojevi za pojedine ind. grane 11,27% Ljuskavci, školjke 2,75%

Stočna hrana 10,78% Brodovi, čamci 2,53%

Čavli, vijci i slični proizvodi 10,30% Sirovo željezo 2,06

UKUPNI IZVOZ 18.774,00tisuća EUR UKUPNI UVOZ 5.130,60

tisuća EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U JUŽNOAFRIČKOJ REPUBLICI

Izvanredni i opunomoćeni veleposla-nik: Dr. Nenad PrelogAdresa: 1160 Stanza Bopape (Church) Street, 0083 Colbyn, Pretoria, P.O. Box 11335, 0028 Hatfield, Pretoria Tel: 0027 12 342 1206Fax: 0027 12 342 1819E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO JUŽNOAFRIČKE REPUBLIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počasni konzul: Branko MikšaAdresa: Vinkovićeva 7, 10000 Zagreb Tel: +385 1 4680 981E-mail: [email protected] Cape Town

Južnoafrička Republika - socijalna transformacija zemljePotencijali Južnoafričke Republike teško su iskoristivi zbog neučinkovitog regulatornog okvira, korupcije te manjka kvalificirane radne snage. Potrebne su strukturne i institucionalne reforme, vlada korupcija, propisi na tržištu rada su kruti, a regulatorni je okvir neučinkovit, što pogoduje stvaranju dodatne nezaposlenosti.

Arnot - elektrana na ugljen

Južnoafrička Republika je najveća afrička ekonomija, no suočena je s mnogim problemima, poput visoke stope nezaposlenosti, raširenog nasilja nad ženama, visoke stope nejednakosti i visoke stope siromaštva. Upravo je zbog navedenog Vlada u svom Nacional-nom razvojnom planu 2030 stavila naglasak na tri ključna razvojna izazova: siromaštvo, nezaposlenost i nejednakost. Osim toga, obrazovanje, pitanje zapo-šljavanja te dostizanje razvijene zemlje također su bitni izazovi Vlade. Potrebne su strukturne i insti-tucionalne reforme, vlada korupcija, propisi na trži-štu rada su kruti, a regulatorni je okvir neučinkovit, što pogoduje stvaranju dodatne nezaposlenosti. U Južnoafričkoj Republici postoji Zakon o jačanju cr-nog gospodarstva koji je jedan od najvećih prepreka gospodarskim subjektima na putu prema uspješnosti. Zakon je donesen kao nužna mjera s ciljem smanji-

vanja diskrepancije između krajnje bogatog (bijelog) sloja i krajnje siromašnog (crnog) sloja stanovništva. Gospodarski subjekti trebaju se prilagoditi ovakvom Zakonu kojim se želi dati ravnopravnost i jednakost cijelom stanovništvu, u smislu sudjelovanja u ekono-miji zemlje, pravednije raspodjele zarada i sl. Važno je napomenuti i jednu posebnost Južnoafričke Repu-blike - ima tri glavna grada, Cape Town je najveći od tri grada i sjedište je skupštine, Pretoria je sjedište izvršne vlasti, a Bloemfontein sudstveno središte.

Struktura gospodarstvaTržište Južnoafričke Republike je veliko, s prirodnim resursima koji mu omogućavaju gospodarski rast. Naj-važnije industrije su rudarstvo, gdje je Južnoafrička Re-publika najveći proizvođač platine, zlata i kroma, zatim obrada metala, strojeva, tekstil, željezo i čelik, kemika-

lije, umjetna gnojiva, prehrambeni proizvodi, popravak komercijalnih brodova itd. Vlada planira ulagati u po-boljšanje energetskog sektora, udvostručiti proizvodnju električne energije, ulagati u transport i logistiku, te obrazovnu infrastrukturu.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatsko-južnoafrički odnosi su vrlo dobri. Od svoje neovisnosti Hrvatska je uspostavila odnose s Južno-afričkom Republikom u kratkom roku te do danas nisu imali nikakvih problema i sporova. Gospodarski odnosi i međunarodna trgovina sve se više razvija. S obzirom na cilj Južnoafričke Republike, stvaranje novih radnih mjesta i industrijski razvoj, iskusnim hrvatskim po-slovnim subjektima otvara se šansa u izgradnji infra-strukture, čime bi se ostvarila obostrana korist.

Postupak uvoza roba i usluga u Južnoafričku RepublikuCarine i trošarine nadgleda SARS (South African Re-venue Service). SARS nudi jedinstvene carinske de-klaracije kako bi se olakšali carinski postupci. Postupak vrednovanja pri uvozu roba i usluga je po principu FOB (free on bord), što znači da se uvozne carine i porezi obračunavaju isključivo na vrijednost uvezene robe. Ipak, dijelom se temelji na vrijednosti, a dijelom na količini. Osim toga, uvoz podliježe porezu na pro-met. Carinske stope u Južnoafričkoj Republici vari-raju od 0% do 45%, s prosječnom stopom carine od 18,74%. Neka roba ne podliježe carini, poput prijeno-snih računala, električne gitare i drugih elektroničkih

Važni linkoviMinistarstvo ekonomskog razvoja:

www.economic.gov.zaOdjel za trgovinu i industriju:

www.thedti.gov.zaGospodarska i industrijska komora Južnoafričke Republike:

www.sacci.org.za SARS (South African Revenue Service)www.sars.gov.za


Južnoafričke Republike, no s druge strane suočavaju se s gubitcima i preprekama, osobitu u elementu vla-sništva. Pri zapošljavanju postoji problem manjka kva-lificirane radne snage te velikih troškova obučavanja, školovanja i osposobljavanja radne crne populacije. Južnoafrička Republika ima nizak stupanj rizika za investitore. Kroz investicijske poticaje i intervenciju industrijskih financiranja Vlada aktivno nastoji po-taknuti privlačenje stranog kapitala. Pad cijena robe smanjuje ugled zemlje, te time ugrožava rast i eventu-alna ulaganja u gospodarstvo.

Poslovni običajiS Južnoafrikancima nije potrebno ostvariti dugogo-dišnje osobne odnose prije poslovanja. Inicijalni sasta-nak često se koristi za uspostavljanje osobnih odnosa. Umrežavanje i međusobni odnosi krucijalni su za du-goročni poslovni uspjeh. Odnosi se grade u uredu. Po-stoje velike razlike u komunikacijskim stilovima. Juž-noafrikanci izbjegavaju sukobe, često koriste metafore te su pobornici sastanaka licem u lice.

Bilo bi dobro kada bi se nakon sastanka poslalo pismo sažetka, odluke koje su donesene i eventualni daljnji koraci. Prije pregovaranja potrebno je razviti uzaja-mno povjerenje. Žene stvaraju autoritet tek na višoj poziciji. Ukoliko pošaljete ženu, mora biti spremna da će se susresti sa zaštitničkim ponašanjem, te te-stiranjem s kojim se muškarci ne bi susreli. Nemojte ih prekidati dok govore, teže konsenzusu, nemojte se cjenkati i počnite pregovarati s realnim ciljevima. Pro-ces donošenja odluka često je spor i dugotrajan te je odlučivanje na vrhu hijerarhije.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Južnoafričke Republike

BDP: 350,1 mlrd USD

BDP per capita: 13.000 USD

Stopa rasta BDP-a: 1,5%

BDP prema sektorima: usluge (68,1%), industrija (29,3%), poljoprivreda (2,6%)

Izvoz (2014.): 97,9 mlrd USD

Izvozni proizvodi: zlato, dijamanti, platina, drugi minerali i metali, strojevi i oprema

Zemlje izvoza: Kina (9,5%), SAD (7,1%), Japan (5,3%), Botswana (5,3%), Njemačka (5%)

Uvoz (2014.): 102,2 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, kemikalije, naftni derivati, znanstveni instru-

menti, prehrambeni proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (15,5%), Njemačka (10,1%), Saudijska Arabija (7,2%), SAD (6,7%)

Nezaposlenost: 25,1%

Inflacija: 6,1%

Internetski kod zemlje: .za

Pozivni broj: +27

Vlada Južnoafričke Republike je u

svom Nacionalnom razvojnom planu

2030 stavila naglasak na tri ključna

razvojna izazova: siromaštvo,

nezaposlenost i nejednakost.

proizvoda. PDV se odnosi na većinu uvoza, 14% od zbroja FOB vrijednosti. Uvozne dozvole vrijede samo za kalendarsku godinu u kojoj su izdane. Za uvoz ko-mercijalnih uzoraka, reklamnog materijala i profesi-onalne opreme primjenjuje se ATA carnet sustav, što znači da roba mora biti primjereno označena za svrhe identifikacije kako bi se olakšao prolaz kroz carinu.

UlaganjaUlaskom u Južnoafričku Republiku strani poslovni su-bjekti suočavaju se sa Zakonom o jačanju crnog gospo-darstva. S jedne strane cijene socijalnu transformaciju

Kanjon rijeke Blyde jedan je od najširih u svijetu

Šri Lanka - ubrzani razvoj na krilima azijskog rastaSnažan razvoj turizma, veliki investicijski projekti i brojne reforme omogućuju Šri Lanki iznimno visok gospodarski rast od preko 7 posto godišnje, što u velikoj mjeri može zahvaliti svom geopolitičkom položaju.

S obzirom na to da se radi o prekrasnoj državi s nepreglednim pješčanim plažama i ugodnom klimom, logično je i opravdano da polažu velike nade u turistički sektor.

Piše: Krešimir Šimac

Raj na zemlji. Dragulj Indijskog oceana. Suza indijskog po-luotoka. Kako god tepali Šri Lanki, nećete pogriješiti, jer radi se o prekrasnoj otočnoj državi, smještenoj jugoistočno od Indije u Indijskom oceanu, s divnim ljudima i vrlo ugodnom tropskom klimom. Šri Lanka ima dvadeset i dva milijuna stanovnika koji su pretežito budisti. Većinski narod su Sin-halezi, dok su se s indijskog kopna u znatnom broju doselili i Tamili, uglavnom na sjever otoka. Dva naroda su se često sukobljavala, a zadnji i najveći sukob, koji je prerastao u građanski rat, završen je 2009. godine nakon iscrpljujućih 26 godina. Otok je prvo bio koloniziran od strane Portugalaca koji su 1505. godine osnovali danas glavni grad Colombo, nakon njih su došli Nizozemci, a krajem 18. stoljeća otok je završio pod britanskom vlašću. Godine 1948. tadašnji Cejlon konačno je proglasio neovisnost, a 1972. promijenio ime u današnje Šri Lanka. Britanska vladavina ostavila je snažan utjecaj na njihovu kulturu te se i dan danas mogu vidjeti natpisi na engleskom jeziku, uz većinski sinhaleški te drugi službeni tamilski.

Kako je to, nažalost, uobičajeno, često su najljepše i najegzotičnije svjetske države ujedno i vrlo nerazvijene, pa je to slučaj i sa Šri Lankom. Proizvodnja im se najviše oslanja na svjetski poznati Cejlonski čaj, kojeg proizvodi preko mi-lijun ljudi i u čemu su četvrti najveći svjetski proizvođač, zatim razno začinsko bilje, te vrlo cijenjeno drago ka-menje, kojeg ima u izobilju. U zadnje vrijeme, zahvaljujući završetku građanskog rata i velikim investicijama, snažno raste turistički sektor, od kojeg imaju velika očekivanja. S obzirom na to da se radi o prekrasnoj državi s nepreglednim

pješčanim plažama i ugodnom klimom (prosječno je čitave godine između 26 i 28 stupnjeva celzijusa, s tek povremenim monsunskim razdobljima), logično je i opravdano da polažu velike nade u taj sektor. Na njihovu sreću, pozicionirani su unutar ogromnog i brzorastućeg jugoazijskog tržišta te su se, nakon što su uspjeli završiti građanski rat i preživjeti ve-liki tsunami koji ih je pogodio 2004. godine, posvetili obnovi i modernizaciji zemlje. Pri tome su se snažno oslanjali na investicije koje su prvenstveno dolazile iz Kine, koja pak želi ojačati svoj gospodarski i strateški položaj na tom važnom prometnom području. Ta je suradnja u zadnje vrijeme ipak usporena, s obzirom na to da nove vlasti istražuju brojne optužbe za mito i korupciju u koje je bila upletena bivša vlast i na taj način pogodovala kineskim investitorima. Šri Lanka inače nastoji balansirati između Indije, koja joj je prvi susjed, Kine, kao najutjecajnije države u Aziji, te Zapada, s kojim ju veže prošlost, posebice s Engleskom. Sve navede-no omogućuje Šri Lanki iznimno visok gospodarski rast od preko 7 posto godišnje, te je vrlo uzbudljivo uživo svjedočiti kako se država postupno transformira iz nerazvijene zemlje trećeg svijeta u razvijeno gospodarstvo, što u velikoj mjeri može zahvaliti svom geopolitičkom položaju. Naravno, pod uvjetom da se zadrži politička volja i ozbiljnost kojom su pri-stupili reformama. Tako da bi se moglo dogoditi da kroz 10 do 15 godina turisti iz Šri Lanke počnu dolaziti u Hrvatsku i diviti se egzotičnoj europskoj državici, koja, nažalost, pripada zemljama trećeg svijeta i bori se s teškim uvjetima poslo-vanja uzrokovanim desetljećima nestabilne političke vlasti, unutarnjih sukoba i spororastućeg europskog tržišta, daleko zaostalog u odnosu na Aziju.

Reportaža


Kapital

Ulagačke kombinacije sve više privlače privatne ulagače Građani preferiraju nerizične oblike ulaganja, dok se poduzeća unatoč brojnim poticajnim mjerama i programima i dalje najčešće odlučuju za klasičan način financiranja bankovnim kreditima.

Oročena štednja kao nerizičan oblik ulaganja, odno-sno štednje, i dalje je najzastupljeniji oblik štednje građana. Osim klasične oročene štednje dio građana ulaže u stambenu štednju, dječju štednju ili miro-vinsku štednju. Razlog ulaganja u stambenu i miro-vinsku štednju u najvećoj mjeri su državni poticaji.

Kako investiraju građani Hrvatske?Istraživanja o navikama štednje, koje je agencija IMAS provela za potrebe Erste Grupe u kolovozu 2015., na uzorku od 500 hrvatskih ispitanika poka-zuje da su hrvatski građani konzervativnog pristupa štednji i investicijama. Klijenti se najčešće odlučuju za standardnu oročenu štednju, i to na rokove dulje od godine dana. Njih čak 80% štedi u stranoj valuti, od čega gotovo 90% u eurima. Kao razloge štednje najčešće navode, u čak 90% slučajeva, stvaranje fi-nancijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, veće

ili manje kupnje te stvaranje zaliha za „stare dane“, pri čemu njih čak 80% u prosjeku mjesečno izdvaja 452 kune.

I dalje su aktualna ulaganja na koja se dobi-vaju državna poticajna sredstva (DPS), tako se DPS za stambenu štednju isplaćuju prema po-stotku utvrđenim formulom iz Zakona do iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa 5.000,00 kuna raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Država potiče i ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju, isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fon-dova poticajna sredstva iz državnog proračuna koja iznose 15% od ukupno uplaćenog doprinosa poje-dinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna po članu fon-da tijekom jedne kalendarske godine, što znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpo-stavljeni ulog od 5.000,00 kuna) iznosi 750,00 kuna.

Iz Ministarstva financija navode kako Zakon o pore-zu na dohodak primitke od kamata ostvarenih ula-ganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica, te primitke po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena nakna-da iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne sma-tra kamatama, odnosno ne oporezuje, što može pozi-tivno utjecati na štednju/ulaganje građana.

Ulagačke kombinacije sve traženijePrepoznajući potrebe svojih klijenata, banke nude razne oblike štedno ulagačkih proizvoda koji kom-biniraju ulaganja u oročenu štednju, dobrovoljne ili investicijske fondove te životno osiguranje, a u poje-dinim kombinacijama klijenti dobivaju stimulativne dodatke. Od štedno ulagačkih proizvoda u RBA u po-nudi su Srebrne i Osigurane kombinirke. Privredna banka Zagreb u ponudi ima Premium invest štednju i Premium štednja plus paket – paket B. Erste banka klijentima nudi štedno-investicijski proizvod Erste Plan plus, a Hypo Alpe-Adria Banka u ponudi ima Twin štednju.

Većina banaka poduzetnicima nudi povoljne kredite u suradnji s HBOR-om te Europskom investicijskom bankom.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Kapital

Najčešći razlozi štednje su stvaranje financijskog zaleđa

u slučaju iznenadnih situacija, veće ili manje kupnje te

stvaranje zaliha za „stare dane“.

Novosti u ponudi bankovnih kredita za građaneBanke redovito svoju ponudu bankovnih kredita prilagođavaju potrebama privatnih osoba i poduzet-nika. Erste banka tako je omogućila klijentima da zatraže gotovinski kredit preko web aplikacije na www.erstebank.hr. Klijente koji online zatraže goto-vinski kredit banka oslobađa troškova obrade kredita te troškova javnog bilježnika. Klijentima su na ovaj način dostupni nenamjenski krediti maksimalnog iznosa do 228.000 kuna, bez hipoteke, uz rokove do 35 i 120 mjeseci, u kunama ili eurima, pri čemu se pogodnost odnosi i na umirovljeničke te na mini kre-dite.

Tijekom listopada i studenog Privredna banka Zagreb proširila je ponudu stambenih i Energo stambenih kredita te nenamjenskih kredita. Klijenti kod stam-benih i energo kredita trenutno imaju mogućnost izbora ugovaranja kredita s fiksnom kamatnom sto-pom za cijelo razdoblje otplate kredita ili s fiksnom kamatnom stopom za određeno razdoblje (5 ili 10 godina) i nakon toga promjenjivom kamatnom sto-pom te promjenjivom kamatnom stopom za cijelo otplatno razdoblje. Kod nenamjenskih kredita u po-nudu je uključena mogućnost ugovaranja kunskog nenamjenskog kredita, te je ponuda proširena i s mogućnošću ugovaranja fiksne kamatne stope za

cijelo otplatno razdoblje neovisno o valuti kredi-ta, odnosno klijentima je omogućen izbor između ugovaranja fiksne kamatne stope za cijelo otplatno razdoblje ili promjenjive kamatne stope za cijelo otplatno razdoblje. Također je povećan i maksimalni iznos nenamjenskih kredita.

Počevši od 01.07.2015. RBA je kreditnu ponudu fizičkim osobama proširila ponudom Flexi stambenih kredita u HRK s promjenjivom kamatnom stopom, do maksimalnog iznosa 1.500.000 HRK. Klijentima Banke s primanjima na račun u RBA Banka nudi i kredite s fiksnim kamatnim stopama. Maksimalni rok otplate: krediti s promjenjivom kamatom u EUR i HRK te fiksnom kamatom u EUR do 30 godina (adaptacija 20), a krediti s fiksnom kamatom u HRK do 15 godina, za sve namjene osim adaptacije. Počevši od 01.12.2015. Banka uvodi i kredite s fiksnom ka-matom u EUR i za ostale klijente. U ponudi se na-laze i krediti za energetski učinkovite nekretnine, s promjenjivim kamatnim stopama u EUR i HRK.

Hypo Banka u svojoj ponudi kreditnih proizvoda odnedavno nudi klijentima nenamjenske kredite u kunama (Blic kredit), koje klijenti mogu realizirati bez dodatne dokumentacije i troškova pri prvom i jedinom dolasku u poslovnicu Banke. Posebnost ove

AZ FOND OGLAS 1/2

Investicijski fondovi - koliko se moglo zaraditi u 2015.?Neto imovina investicijskih fondova iznosila je na koncu listopada 2015. godine 13,96 milijardi kuna. Prema podatcima objavljenim na stranici Hrportfolio.hr, najveći pri-nos na kraju trećeg kvartala 2015. godine ostvarili su: novčani fond Locusta Cash (+1,10%), obveznički fond ZB bond (+2,66%), mješoviti fond ZB global (+5,43%) te dionički fond FIMA Equity (+17,92%).

NOVČANI FONDOVI OBVEZNIČKI FONDOVI MJEŠOVITI FONDOVI DIONIČKI FONDOVI

Locusta Cash ZB bond ZB global FIMA Equity+1,10% +2,66% +5,43% +17,92%

PBZ Dollar fond Erste Adriatic Bond ICF Balanced Capital Two+0,90% +2,48% +5,03% +5,38%

Auctor Cash PBZ Bond fond HPB Global A1+0,84% +2,47% +4,82% +4,42%

Najveći prinos fondova na kraju Q3 2015., izvor: Hrportfolio.hr

Od 01.01.2016. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak objavljenom u NN 143/14, kapitalni dobitci, uključujući prinose od ulaganja od udjela u investicijskim fondovima, oporezivat će se stopom od 12% plus prirez, ovisno o mjestu prebivališta ulagača. U određenim slučajevima porez na prinos od ulaganja u investicijske fondove ostvarene nakon 01.01.2016. neće se plaćati (uko-liko su udjeli kupljeni prije 01.01.2016., ukoliko se zamjene udjeli u fondovima pod upravljanjem istoga društva te ukoliko ulaganje u fond traje duže od tri godine).


Kapital Kapital

vrste kreditnog proizvoda je što klijet tijekom cijelog vremena trajanja kredita ima fiksnu kamatnu stopu te isplata kredita ide u roku 1 sata nakon potpisivanja ugovora. Banka trenutno u ponudi kreditnih proizvo-da ima i akcijsku ponudu nenamjenskih kredita u kunama s fiksnom kamatnom stopom te bez jamca i depozita za kredit u iznosu do 150.000 HRK.

Krediti za poduzetnikeVećina banaka poduzetnicima nudi povoljne kre-dite u suradnji s HBOR-om te Europskom investi-cijskom bankom. U Hypo Banci rade se pripreme za povećanje ponude kunskih kredita za poduzetni-

ke koje Banka namjerava plasirati. Trendovi su još uvijek da se većinski financira kratkoročno, dok je udio investicijskih kredita i dalje manji, a ono što se financira pretežito su HBOR-ove linije ili subvencio-nirani programi.

RBA za poduzetnike u ponudi ima posebno zanimlji-ve dugoročne kredite bez hipoteke i kunske kredite uz fiksne kamatne stope. Do kraja godine aktualne su i kunske i devizne kreditne linije s povoljnom fiksnom kamatnom stopom, koja se definira ovisno o vrsti i veličini poduzetnika, namjeni za koju se proizvod koristi, rizika koji se tim poslom preuzima i slično. U ponudi su i kreditne linije u suradnji s EIF-om te suradnja na programima financiranja s HBOR-om koji pokrivaju širok spektar namjena i prihvat-ljivih korisnika, a RBA također upućuje klijente i na intenzivnije korištenje nacionalnih potpora, koje se realiziraju putem ministarstava, uglavnom Mini-starstva poduzetništva i obrta.

Erste banka je poduzetnicima koji se bave tzv. slo-bodnim zanimanjima omogućila da zatraže inve-sticijski kredit i kredit za trajna obrtna sredstva maksimalnog iznosa do 50.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, bez hipoteke, na rok otplate do se-dam godina. Banka je u suradnji s HBOR-om u svoju ponudu uvrstila kunske kredite uz fiksnu kamatnu stopu, namijenjene mikro, malim i srednjim poduzet-nicima prema kriterijima Zakona o poticanju malog gospodarstva, OPG-ima te ostalim pravnim i fizičkim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost Banka će kredite iz ovog programa odobravati do 31. pro-sinca 2015., to jest do iskorištenja sredstava koje je banka namijenila za ovu svrhu.

Trenutno najaktualniji poduzetnički krediti Privredne banke Zagreb proistekli su iz nekoliko suradnji. Kroz Program Mjera 1, koju PBZ provodi u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te s većinom županija koje su prihvatile ovaj program, PBZ je osi-gurao potrebna sredstva za subvencioniranje kamat-nih stopa za sve poduzetnike iz domene proizvodnih i uslužnih djelatnosti, odnosno osigurana su značajna sredstva za ovu vrstu kredita uz subvencioniranje kamatne stope za trgovačka društva, male i srednje poduzetnike, obrte i profitne udruge.

U suradnji s Europskom investicijskom bankom klijentima poduzetnicima nude se povoljniji uvjeti kreditiranja u dijelu naknada po kreditu i kamatnih stopa, a ovisno o kreditnom rejtingu klijenta, ročnosti kredita, ponuđenom osiguranju i procjeni investi-cije. EIB-ova sredstva prvenstveno su namijenjena povećanju konkurentnosti Hrvatske. Od brojnih kre-ditnih linija s HBOR-om navode nove kreditne linija za SME klijente, namijenjene za kreditiranje investi-

Pregled državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju

Za STaMBENU šTEDNjU PRIKUPLJENU U 2015.

4,9% = 245 kuna po stambenom štediši (= 5.000,00 kn raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,9%= 245 kuna) sukladno Odluci o iznosu državnih poti-cajnih sredstava za stambenu štednju priku-pljenu u 2015. godini (Narodne novine, broj 154/14) donesenoj temeljem Uredbe o stam-benoj štednji i državnom poticanju stambe-ne štednje (Narodne novine, broj 151/14)

Za STaMBENU šTEDNjU PRIKUPLJENU U 2016.

4,1% = 205 kuna po stambe-nom štediši (= 5.000,00 kn raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,1%= 205 kuna) sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini (Narodne novine, broj 119/15).

Kontokorentni krediti u svakodnevnom

poslovanju ponajviše se koriste

za premošćivanje problema (ne)

likvidnosti.


Pojedine županije subvencioniraju kredite i daju potpore poduzetnicima te na taj način potiču poduzetničku aktivnost.

Kapital Kapital

cija – tu su krediti uz 4% fiksnu kamatnu stopu u HRK, te za kreditiranje trajnih obrtnih sredstava – krediti uz 4,5% fiksnu kamatnu stopu u HRK.

Kontokorentni kredit - za lakše svakodnevno poslovanjeVećina banaka poduzetnicima nudi ovaj oblik kre-dita u svakodnevnom poslovanju, ponajviše za premošćivanje problema (ne)likvidnosti. Kontoko-rentni kredit koristi se svakodnevno i učestalo od strane poduzetnika i u Privrednoj banci, i to u pra-vilu za kratkoročno premoštenje (ne)likvidnosti (bilo tijekom dana ili na nekoliko dana). U Erste banci od kratkoročnih kredita u ponudi je i okvirni kredit po transakcijskom računu.

U RBA za potrebe održavanja tekuće likvidnosti i jednostavnog raspolaganja novčanim sredstvi-ma poduzetnicima su na raspolaganju 'FlexiBIZ prekoračenje' - dopušteno prekoračenje po tran-sakcijskom računu. I iz Hypo Banke navode da po-duzetnici dosta koriste okvirne kredite po principu minusa na računu, no isti su skuplji od kratkoročnih kredita za obrtna sredstva.

Prikupljanje kapitala euroobveznicamaEuroobveznice se obično izdaju putem međunarodnog sindikata banaka. Sindikat banaka vodi izdanje eu-roobveznica za izdavatelja, organizirajući pripre-mu potrebne dokumentacije, marketing i prodaju obveznica, navode iz Raiffeisen banke. Po izdanju euroobveznice se najčešće uvrštavaju na burzu, često Londonsku ili Luxemburšku burzu. Predstavljaju atraktivni instrument financiranja jer omogućuju investitoru fleksibilnost u odabiru zemalja u kojima će ponuditi svoje obveznice, a ovisno o regulatornim zahtjevima pojedine zemlje. Unutar EU ti su regula-torni zahtjevi manje-više ujednačeni. Izdavatelj može odabrati valutu koja odgovara valutnoj strukturi nje-gove bilance, no najčešće su to EUR ili USD. Euro-obveznice su atraktivne za investitore prvenstveno jer ih karakterizira vrlo visok stupanj likvidnosti, naglašavaju iz RBA.

Konvertibilne obveznice kao opcija svježeg kapitalaJedan od načina prikupljanja kapitala je izdavanje

ONAJ VEĆI OTP INVEST OGLAS1/2

konvertibilne obveznice. Iz Raiffeisen banke navode da se na izdavanje konvertibilnih obveznica u pravi-lu odlučuju kompanije čije su dionice već uvrštene na burzu. Naime, konvertibilna obveznica je obvezni-ca koja može biti konvertirana u unaprijed određeni broj dionica izdavatelja prilikom dospijeća ili tijekom trajanja obveznice, a prema diskrecijskoj odluci inve-stitora. Cijena po kojoj investitori mogu konvertirati obveznicu u dionicu naziva se cijena konverzije. Inve-stitori su u pravilu potaknuti iskoristiti svoje pravo na konverziju, ako je trenutna tržišna cijena dionice izda-vatelja barem jednaka ili viša od cijene konverzije. Ako investitor ne odluči konvertirati obveznicu u dionicu izdavatelja, obveznica će biti iskupljena od strane izda-vatelja po nominalnoj cijeni na dan dospijeća.

Prednost za izdavatelja je prikupljanje sredstava po nižoj kamatnoj stopi nego što bi morao platiti na običnu korporativnu obveznicu, a zbog vrijednosti ugrađene opcije koju investitori dobivaju. Također, omogućuje izdavatelju da danas iskoristi volatilnu tržišnu situaciju, kao i očekivani pozitivni trend u kretanju cijene dionice u budućnosti. Brži je način prikupljanja financijskih sredstava u odnosu na emisiju dionica, a konverzija u kapital može pozi-tivno utjecati na financijsku stabilnost izdavatelja, zaključuju iz RBA.

Konzorcijski krediti za velike projekteKonzorcijski kredit korisniku odobrava konzor-cij (odnosno više banaka udruženih u konzorcij), a takvim kreditom obično se financiraju projekti ve-likih razmjera. Zahvaljujući iskustvu kumuliranom u RBI Grupi, kao i lokalnom značaju RBA, Banka je značajno sudjelovala u konzorcijskim kreditima, s vodećim financijskim institucijama. Zbog ekonomske krize i nedostatka kvalitetnih investicijskih projekata, manja je potražnja za ovakvim načinom financiranja.

Potpore za poduzetnikeNovim Zakonom o poticanju ulaganja (NN 102/2015.) uređuje se dodjela državnih potpora radi poticanja ulaganja. Potpore u smislu ulaganja uključuju: porezne potpore za mikropoduzetni-ke, male, srednje i velike poduzetnike, potpore za

opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja, potpore za opravdane troškove usavršavanja povezanih s projektom ulaganja, potpo-re za: razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja, potpore za radno intenzivne projekte ula-ganja te potpore za ulaganje u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 13.000.000,00 EUR, uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mje-sta visoke stručne spreme povezanih s projektom ulaganja, i to potpore za osiguranje nepromjenjivih uvjeta poslovanja, potpore za ulaganja, poticaje pola-pola i poček plaćanja poreznih obveza. Kod porezne potpore za ulaganja mikropoduzetnika u visini iznosa protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 EUR, korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdo-blju do pet godina od godine početka investicije, uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta po-vezana s projektom ulaganja, i to unutar razdoblja od godinu dana od početka ulaganja. Za male, srednje i velike poduzetnike, za ulaganja u visini iznosa protuvrijednosti kuna do 1.000.000,00

EUR, korisniku potpore stopa poreza na dobit uman-juje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ula-ganja, uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganja u visi-ni iznosa protuvrijednosti kuna od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet popunjavanja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.

Za ulaganje u visini iznosa protuvrijednosti kuna više od 3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.

Subvencioniranje kredita i davanje potpora Pojedine županije subvencioniraju kredite i daju potpore poduzetnicima te na taj način potiču poduzetničku aktivnost. Jedna od županija koja sudje-luje u poticajima je Splitsko-dalmatinska županija, koja je tijekom 2014. utrošila 1,32 milijuna za 48

Konvertibilna obveznica brži je

način prikupljanja financijskih sredstava u odnosu na emisiju dionica, a konverzija

u kapital može pozitivno utjecati na

financijsku stabilnost izdavatelja.


Kapital

projekata. Osim potpora i pomoći koje poduzetnicima daje lo-kalna samouprava, iz Ministarstva poduzetništva i obrta navode da je malim i srednjim poduzetnici-ma na raspolaganju čitav niz projekata i programa. Poduzetnicima su kroz Operativni program Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020. na raspolaganju do-stupna dosad najveća sredstva ukupne vrijednosti 7,4 milijarde kuna. Trenutno su otvoreni natječaji za izgradnju proizvodnih kapaciteta, ulaganje u opremu, ulaganja u turizam te poboljšanje poslovnih procesa kroz informacijske i komunikacijske tehnologije.

Do kapitala projektima EUMnogi poduzetnici odlučuju se kapital prikupiti projektima Europske unije. Iz Ministarstva gospo-darstva navode da pored EU programa namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima na razini Europ-ske unije (poput H2020 ili COSME), u Republici Hrvatskoj postoje 4 glavna operativna programa u kojima su navedene mjere poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća (ne i isključivo), a to su:• Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (EFRR i KF)• Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (ESF)• Program ruralnog razvoja 2014.-2020.• Pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.Mogućnosti i potencijal korištenja navedenih pro-

grama na razini EU te programa ESI fondova na-mijenjenih Hrvatskoj je zaista velik, a teme ulaganja variraju od ulaganja u male obrtnike i OPG-ove do sufinanciranja istraživačko-razvojnih projekata srednjih poduzeća u rješavanju globalnih društvenih izazova. Najviše informacija može se pronaći na web-stranicama EU namijenjenih malim i srednjim poduzećima: https://ec.EURopa.eu/easme/, a za ESI fondove i operativne programe u Hrvatskoj na stra-nicama: www.strukturnifondovi.hr.

Ministarstvo gospodarstva sudjeluje u mjerama koje su namijenjene malim i srednjim poduzećima u sk-lopu Operativnog programa Konkurentnost i kohe-zija 2014.-2020., i to posebice u područjima ener-getike (obnovljivih izvora energije) i energetskoj učinkovitosti te ulaganjima u istraživanje, razvoj i inovacije. Naglašavaju da se u sklopu navedenih mje-ra potiču aktivnosti suradnje velikih i malih poduzet-nika te stvaranje partnerstava i novih i poboljšanih lanaca vrijednosti u cilju jačanja konkurentnosti gospodarstva. Potrebno je poticati cijeli ekosustav gospodarstva, ali u isto vrijeme pametno birati vrste i ciljeve ulaganja. Međutim, najviše mjera i najviše novaca namijenjenih malim i srednjim poduzećima planiraju u sklopu svojih aktivnosti djelatnici Mini-starstva poduzetništva i obrta.

Mnogi poduzetnici odlučuju se kapital

prikupiti projektima Europske unije.

Izvoz

Zaokret Hrvatske prema jačanju izvozaIako samo nešto više od 10% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ona zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast takvih zdravih i naprednih poduzeća čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom. Jasno je da jedino izvozno orijentirana ekonomija može maloj zemlji jamčiti dugoročno održiv gospodarski rast.

Pripremila: Anita Zelić

Zbog promjene metodologije izračuna, Hrvatska postala 'izvoznik' banana, automobila, riže i niza drugih roba, koje se ne proizvode unutar naše zemlje.

Čini se kako glavni ekonomski pokazatelji Hrvatske u 2015. više nisu tako sivi kao proteklih nekoliko go-dina. Svakako, jedan od najjačih aduta vladajućih u uvjeravanju da nam 'ide bolje' je uzlet izvoza.Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za više od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. I dok taj rast neminovno čini ukupnu hrvatsku ekonomiju snažnijom, mnogi kritičari osporavaju ovo dostignuće, upozoravajući da se veliki dio statističkog rasta izvoza može pripi-sati promjeni metodologije i činjenici da je dobrim dijelom riječ o preprodaji robe uvezene iz drugih zemalja, odnosno provozu robe, tzv. rotterdamskom efektu. Određenu skepsu nedavno je pokazala i Marija Iva-nov s EFZG-a, pitajući se gdje se kreirao toliki rast, jer 'industrijska proizvodnja, koja obično nosi oko 90 posto izvoza, istodobno bilježi skromnih 1,9 posto ra-sta, a poljoprivredna proizvodnja, primjerice, i dalje je u padu.'Dodatne sumnje u realnost stopa izvoza stručnjaci osobito temelje na primjerima pojave neobičnih izvoznih aduta Hrvatske. Tako npr. izvoz banana, li-muna ili drugog egzotičnog voća, zatim automobila, audio-video uređaja te ostalih proizvoda koji se u Hrvatskoj gotovo i ne proizvode, ipak govori u pri-log skepticima. Darinko Bago, predsjednik Udruženja hrvatskih izvoznika, procijenio je da je 'realni' rast izvoza negdje oko četiri posto.

Tržišta Rusije i Turske - izazov hrvatskoj prehrambenoj industrijiUnatoč pojedinim izvoznim adutima, poznata je činjenica da je lista uvoznih proizvoda višestruko duža. Godinama se osobito upozorava na alarmant-ne podatke o golemu uvozu hrane, a deficit razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini preko 10 posto ukupnog deficita. Ipak, analiza Ekonomskog instituta Zagreb ukazuje na moguće prilike za domaće proizvođače hrane i pokazuje kako se prehrambena industrija mora više fokusirati na tržišta Rusije i Turske. Naime, prema istraživanju koje je proveo EIZ, analizirajući struktu-ru izvoznih tržišta i mogući potencijal domaće prehrambene branše, Rusija s udjelom od 1,9 posto

u ukupnoj vrijednosti izvoza hrane i pića i Turska sa skromnih 0,2 posto na samom su začelju liste ino-zemnih tržišta s kojima trguju naše prehrambene kompanije. Kupcima na ruskom tržištu prodan je prehrambeni asortiman ukupne vrijednosti samo 13 milijuna eura, dok je paralelno na tržište Turske pla-sirano hrane i pića deset puta manje, tek 1,3 milijuna eura. Analiza EIZ-a obuhvatila je izvoz 125 grupa proizvo-da, a iz te lepeze na rusko se tržište prodaje njih 37, dok je u Turskoj situacija još poraznija: tamo je 2013. plasirano tek sedam proizvoda iz segmenta hrane i pića. Istovremeno, Rusija broji oko 143 milijuna po-tencijalnih potrošača, a Turska ima više od 76 miliju-na stanovnika, što je golem i motiv i izazov.

Izvozna ofenziva IT uslugaI dok se prehrambena industrija suočava s izvjesnim problemima, izvozna ofenziva IT usluga se nastavlja.Prema nedavnim procjenama iz analitičke kuće IDC Adriatics, hrvatsko tržište informatičkih uslu-ga ove bi godine moglo porasti za više od tri posto


Izvoz

Europska unija najvažnije je tržište za hrvatske proizvode - na nju se odnosi preko 67% našeg robnog izvoza.

Prehrambena industrija trebala bi se više fokusirati na

tržišta Rusije i Turske.

u odnosu na prošlu godinu, a očekuje se i nastavak rasta njihova izvoza za 11 posto. Tržište IT usluga u 2014. godini imalo je najveći udjel, od 30,3 posto, u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta, čija se vrijednost procjenjuje na 6,5 milijardi kuna, pokazuje istraživanje. Najveći domaći izvoznici IT usluga su SPAN, Ericsson Nikola Tesla, IN2 Grupa, Verso Gru-pa, Combis, Gisdata i Pet minuta, a njihov izvoz nije samo u regiju, nego po cijelom svijetu.Također, čini se da bi i projekt fiskalizacije, nakon uspješne primjene u Hrvatskoj, mogao postati i izvozni proizvod, za što su potpisana i neka pisma namjere s IBM-om i Oracleom, a postoje i neke zemlje, poput Češke, Srbije i Slovenije, koje su inici-jalno zainteresirane za to, istaknuli su iz IDC Adria-ticsa.

Vanjskotrgovinski suficit Hrvatske - djelatnosti u koji-ma smo neto izvozniciUnatoč spomenutom rastu izvoza, samo pet branša bilježi suficit robne razmjene, a najveći se odno-si na drvoprerađivačku industriju, čemu pridonose domaće sirovine, odnosno manja uvozna ovisnost proizvodnje. Suficit hrvatskih drvoprerađivača premašuje 2,5 milijardi kuna. Veću vrijednost izvoza nego uvoza lani su zabilježili još nemetalni mineralni proizvodi i gotovi proizvo-di od metala te djelatnost gospodarenja otpadom. Istovremeno, neke djelatnosti, poput prehrambene proizvodnje, makar nisu neto izvoznici, bilježe soli-dan rast vrijednosti izvoza, uz niže stope rasta uvo-za. Jedna od djelatnosti koja se prošle godine istakla najvećim poboljšanjem salda robne razmjene su strojevi i uređaji. Loši trendovi, pak, već dulje su uočljivi u vanjsko-trgovinskim kretanjima kod duhanskih proizvoda, a ove su godine samo nastavljeni. Nekad jedna od najizrazitijih neto izvoznika, ta se djelatnost pro-metnula u branšu u kojoj uvoz već premašuje izvoz za pedesetak posto.

Industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvozaPrema tvrdnjama stručnjaka, prvenstvene industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza su far-maceutska, elektro-prerađivačka, metalna, drvna, prehrambena i brzorastuće industrije poput softver-ske. Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 31 posto, izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je za 33 posto, go-tovih metalnih proizvoda za gotovo 26 posto. Sto-pama rasta u prvoj polovici godine stršali su gotovi metalni proizvodi. Njih je izvezeno četvrtinu više nego lani. Stručnjaci tvrde kako se rast izvoza u toj skupini proizvoda, prema svemu sudeći, odnosi na izvoz oružja.Inače, rast izvoza na godišnjoj razini najviše je pogu-rao rast vrijednosti izvoza brodova. Njegov doprinos

poboljšanju vanjskotrgovinskog skora je utoliko veći što istodobno uvoz gotovo uopće nije porastao.

EU-efekt u robnoj razmjeni: najvažnija tržišta za hr-vatske proizvodeJedan od glavnih razloga jačanja izvoza stručni kru-govi prvenstveno vide u jačoj integraciji na tržište EU-a i pratećim metodološkim promjenama. Tako je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska uni-ja, na koju se odnosi preko 67 posto robnog izvoza, dok je izvoz u zemlje CEFTA-e prema posljednjim podatci-ma u ovoj godini pao za 2 posto.No istovremeno, izvoz u zemlje koje su nam tradi-cionalno glavni vanjskotrgovinski partneri bilježi do-sta šarolika kretanja. Prema analizi EIZ-a, u vodeće izvozno tržište, Italiju, povećan je tek tri posto, a u Njemačku smo izvoz povećali deset posto. Nasuprot tome, u Austriju smo izvezli čak 18 posto više robe, a rast izvoza u susjednu Sloveniju dosegnuo je čak 23 posto. Sadašnji izvoz prehrambenih tvrtaka iz RH ka-rakterizira vrlo visoka koncentriranost, na četiri tržišta (BiH, Italija, Slovenija, Srbija) prodaju više od 50 posto od ukupnog izvoza hrane. Kod pića je koncentracija još izraženija pa na tri najveće destinacije odlazi čak 70 posto izvoza. Naša najveća izvozna tržišta su: Ita-lija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija, Srbija, Rusija, SAD, Mađarska i Nizozemska.

Specifičnosti hrvatskog izvozaS ulaskom Hrvatske u EU, unatoč kratkoročnim poteškoćama po industrije koje su bile ovisne o CEF-TA-i ili štićene carinama, Hrvatskoj se otvorilo tržište od pola milijardi ljudi. No bez obzira na rast, kao jednu od glavnih karakteristika hrvatskog izvoza stručnjaci vide u njegovoj nestalnosti i volatilnosti.-Najveći utjecaj na zabilježen rast izvoza imala je bro-dogradnja, nestabilna komponenta koja čini 12% izvo-za, te izvoz nafte i naftnih derivata koji uvelike ovisi o rastu cijena tog energenta na svjetskom tržištu - ističe Ljubo Jurčić.Među izazovima za ostvarivanje ozbiljnijeg rasta vrijednosti proizvoda i usluga, ističe se usitnjenost proizvodnje hrvatskog gospodarstva te nedostatni postojeći proizvodni kapaciteti. Također, s obzirom na to da oko 70% našeg izvoza dolazi iz radno in-tenzivnih djelatnosti, potrebno je raditi na promjeni strukture izvoza na način da se poveća izvoz proizvo-da baziranih na novim tehnologijama. Iako samo de-setak posto poduzeća u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno zapošljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzećima: ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ulažu čak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj.

Financijska nesigurnost i pravna nedorečenost - glavni problemi hrvatskih izvoznikaUnatoč općem optimizmu kada je izvoz u pitanju, po-

stoji i druga strana 'medalje'. Hrvatski izvoznici kao probleme navode i nelikvidnost, financiranje izvoza, nedovoljnu promociju hrvatskih izvoznih proizvoda, pravnu nedorečenost te financijsku nesigurnost.Činjenica da je samo 10% hrvatskoga gospodarstva usmjereno na izvoz dobrim dijelom rezultat je visokih troškova rada koji uzrokuju visoku cijenu hrvatskih proizvoda. Problem je i što Hrvatska prednjači u radno i resursno-intenzivnim proizvodima i proizvodima niske tehnološke razine te zbog toga ne može ostvariti više godišnje stope rasta izvoza. Prema tome, pojednostavljenje zakonske regulative, smanjenje poreznog opterećenja novoosnovanim poduzećima, poticanje potpore razvoju srednjeg i ma-log poduzetništva usmjerenog na izvoz i eventualna deprecijacija tečaja kune, neki su od glavnih zahtjeva izvoznika za olakšanje njihova djelovanja. Kolika je baza hrvatskog izvoza dovoljno govori činjenica da je Slovenija u tom razdoblju izvezla robe oko dva i pol puta više nego Hrvatska.

Najaktivnije banke za financiranje izvozaJedan od glavnih uvjeta za poboljšanje poslovanja izvoznika svakako je i odgovarajući način finan-ciranja. Kreditna linija koja podupire financiranje izvoza, stavljajući naglasak na dulje ročnosti i izvoz iz Hrvatske, najčešće je spominjani preduvjet u kon-tekstu financiranja. Za najaktivniju banku u finan-ciranju izvoza proglašena je prije dva mjeseca Pri-vredna banka Zagreb (PBZ), koja je financirala veliki broj transakcija za pripremu proizvodnje i financi-ranja zaliha te tako podržala izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije.Da je PBZ dobila nagradu kao banka koja najaktivnije financira izvoz u Hrvatskoj izvijestila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od početka djelovanja u Hrvatskoj 1991. kao investitor podržala više od 170 projekata u ukupnom iznosu od 3,1 mi-lijardi eura. Ta nagrada dodjeljuje se svake godine najuspješnijim bankama koje sudjeluju u EBRD-ovom programu, koji je pokrenut 1999. godine kako bi promovirao međunarodnu trgovinu i trenutno uključuje više od 100 banaka u 26 zemalja.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak - ključna uloga za velike investicije s potencijalom za izvoz-Za daljnji razvoj izvoza trebalo bi ojačati Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) kroz povećanje temeljnog kapitala nužnog za osiguranje kredita sa značajno nižim kamatama i uz duži rok otplate - istaknuo je Jurčić. U tom kontekstu, svakako je inte-resantan i HBOR-ov Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova, čija se osnovna namjena odnosi na financiranje obrtnih sredstava: priprema proizvodnje za izvoz, izvoz roba, te cjelokupni ciklus od pripreme izvoza do naplate izvoznih poslova.

-Gotovo sve velike investicije započele su novcem naše banke - rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević na nedavno održanoj HBOR-ovoj izvoznoj konferenciji. Istaknuo je i kako je ta banka u 23 godine poslovanja podržala preko 50.000 domaćih projekata. U protekle četiri godine HBOR je plasirao 38 milijardi kuna gospodarstvu.

Deprecijacija kune - nužan uvjet poboljšanja stvarne konkurentnosti domaćeg gospodarstva?Iako hrvatski izvoznici već godinama stidljivo za-govaraju deprecijaciju kune, smatrajući ju nužnim preduvjetom povećanja konkurentnosti, predsjednik hrvatskih izvoznika Darinko Bago na ranije spome-nutoj konferenciji po prvi put deprecijaciju je otvo-reno zatražio. -Hrvatska je jedina država članica EU u kojoj udio izvoza u BDP-u sustavno pada već dva desetljeća. Dok se robni izvoz Slovenije i Mađarske popeo na oko 80 posto BDP-a, hrvatski je pao na dvadesetak posto. A jedino izvozom Hrvatska može doći do deviza za vraćanje rastućeg vanjskog duga - naglasio je Bago.Poduzetnici koji su orijentirani na izvoz smatraju da je vrijeme da središnja banka posegne i za mjerama po-put postupne deprecijacije kune, kako bi se pomoglo najboljem dijelu hrvatskog gospodarstva, neto izvozni-cima. Upravo stoga tečaj kune sporan je izvoznicima, tvrdeći da su upravo zbog njega hrvatske trgovine preplavljene uvoznom robom koja domaću istiskuje s polica, te da je gotovo sve iz uvoza jeftinije. S druge strane, oponenti smatraju da je tečaj samo jedna determinanta uspješnosti izvoza. Istovreme-no, mnogi stručnjaci alternativu deprecijaciji vide u uvođenje svojevrsnog povlaštenog deviznog tečaja za izvoznike.

Izvoz

I dok stručni krugovi upozoravaju kako se više od polovice rasta izvoza odnosi na provoz robe na putu od stvarnih proizvođača do kupaca, te da je Hrvatska postala 'izvoznik' banana, automobila, riže i niza drugih roba, koje se zasigurno ne proizvode unutar naše zemlje, pukom promjenom metodologije izračuna nakon ulaska u EU, postoji niz proizvoda koji se uistinu mogu smatrati našim stvarnim izvoznim aduti-ma. Jedan od najvećih suficita bilježimo i s Japanom, za što su zaslužne tune.

Prema podatcima DZS-a, najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi su strojevi i tran-sportni uređaji, hrana i životinje, pića i duhan, sirove materije osim goriva, mine-ralna goriva i maziva, životinjska i biljna ulja, masti i kemijski proizvodi. Od 26 gru-pa izvoznih proizvoda samo šest je lani imalo suficit u rasponu od 6 milijuna eura (zahvaljujući duhanu) do 70 milijuna eura, što je bio učinak izvoza žitarica. U tom razredu su još samo tune i ostale riblje vrste, mesne prerađevine, uljano sjeme i sirova koža.

Inače, kada je o prehrambenim proizvodima riječ, prema istim podatcima tržišnu samodostatnost ostvarujemo u 11 kategorija, a kod više od 40 ovisni smo o uvozu. Proizvodnja mandarina tri puta premašuje potrošnju lokalnog tržišta, trešanja, višanja i vina gotovo dva puta, dok meda imamo 10-ak posto više od količine koju tržište konzumira.

Izvozni aduti Hrvatske


Hrvatska mora uskladiti energetsku strategiju s promjenama na globalnom tržištuNova, jeftinija fosilna goriva, sve povoljnija proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te pad globalne potražnje za električnom energijom, kao i sve veća i jeftinija proizvodnja nafte iz škriljca (pad troškova dobivanja nafte iz škriljaca od 2011. do sada je 71%), trendovi su koji na tržištu stvaraju obilnu ponudu i slabiju potražnju, navode Bloombergovi energetski analitičari.

Pripremio: Gorden Knezović

Energetika

Bloombergovi su analitičari izdvojili tri ključne zna-čajke globalnog energetskog tržišta: jeftina fosilna go-riva dobivaju na važnosti jer su troškovi proizvodnje sve manji, nestalni obnovljivi izvori energije do 2040. postat će dominantni na tržištu energije, i to će biti velik izazov za upravljanje prijenosnom mrežom, te činjenicu da potražnja za električnom energijom sla-bi, a potrošnja električne energije sve manje utječe na gospodarski rast.

Posljedice su da će ponuda energije u godinama koje dolaze i dalje biti veća od potražnje, smatraju Bloom-bergovi analitičari. Prema njihovim očekivanjima ci-jena nafte će se kolebati bliže razini od 50 američkih dolara za barel nego cijeni od 90 dolara, a obnovljivi izvori dobivat će sve veći udjel na tržištu. Ističu i kako će na tržište utjecati i brojne inovacije u nekonven-cionalnoj plinskoj industriji te će uslijediti pad troš-kova sličan onome koji se događa solarnoj industriji. Primjetan je i sve veći tržišni utjecaj uštede energije,

poput npr. LED rasvjete, pa potražnja za električnom energijom pada brže od očekivanja.

Ogromni viškovi naftePokazatelji energetskih viškova turbulentni su u najvećoj mjeri za naftne kompanije. Na primjer, ulazak Saudijske Arabije na naftna tržišta u istoč-noj Europi predstavlja najžešću konkurenciju Rusiji, priznao je nedavno ruski ministar energetike Alek-sander Novak, čija zemlja tradicionalno dominira tr-žištima u toj regiji. Naime, Saudijska Arabija počela je opskrbljivati naftom Poljsku, objavila je najveća ruska naftna kompanija Rosneft. Time je još jedna bliskoistočna zemlja-proizvođač prodrla na tržište koje je dosada uglavnom opskrbljivala Rusija. Izvo-znici nafte bore se za udio u svjetskom tržištu, pri čemu oni s dubljim džepom, poput Saudijske Ara-bije, koriste niske cijene kako bi prodrli na nova tržišta, često nauštrb Rusije, koja pripada vodećim proizvođačima sirove nafte u svijetu.

Nedavno je i Financial Times opširno pisao o nevolja-ma globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loše razdo-blje ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ula-ganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva - dugoročan, ali aktualno konkretan, navodi Financial Times.

Primjer surove borbe za profitabilnost na naftnom tržištu je, na primjer, Shellovo odustajanje od eksplo-atacije tzv. nestandardne nafte u Kanadi. Kompanija Royal Dutch Shell otpisala je 2 milijarde američkih dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nala-zištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz škriljca u zapadnoj Kanadi. Pad cijena nafte u posljed-njih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Poku-šavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad je ispod 50 dolara.Najveće naftne kompanije u svijetu odustaju ili odga-đaju svoje najveće projekte koji se isplate tek pri cijeni nafte višoj od 60 dolara za barel, što je gotovo 50% ispod razine prihvatljivosti iz sredine 2014. godine. Britanski BP i francuski Total odgodili su projekt Mad Dog 2 u Meksičkom zaljevu. Norveški Statoil odgodio je projekt Johan Castbver na Arktiku.

Nužnost strateškog mišljenja i državnog usmjeravanjaU energetskom zaokretu i brizi za spašavanje klime, niz najnaprednijih zemalja planira znatan pad potroš-nje energije, naravno, uz održanje životnog standar-da, za čak 50% do 2050. godine (Njemačka, Francu-ska, Švicarska…). Godišnja potrošnja nafte u Europi u razdoblju 2005.-2013. pala je za 18%. To je dijelom rezultat ekonomske krize, ali dijelom i svjesnih politi-ka (supstitucija goriva, poboljšanje energetske učinko-vitosti). Ukupna godišnja potrošnja primarne energije u EU opala je u razdoblju 2006.-2013. za gotovo 10%. Očekivanja britanskih energetskih stručnjaka su da će Velika Britanija do 2030. godine imati od 35 do 40% energije iz vjetra i sunca, a da će do 2024. godine Eu-ropska unija imati do 24% energije iz vjetra.Jedna četvrtina instaliranih kapaciteta bila bi u Nje-mačkoj (80 GW i 196 TWh), slijedile bi Španjolska (44,5 GW i 94 TWh), Francuska (32 GW i 88 TWh) i UK (40 GW i 120 TWh). Kada bi Hrvatska imala samo 1% energije vjetra u EU do 2030., to bi značilo pokrivanje 40% naše ukupne sadašnje potrošnje. Uz naše hidroelektrane, uz solarnu energiju, za koju ima-mo bolje potencijale od europskog prosjeka, korištenje biomase, gdje zahvaljujući šumama i poljima također imamo solidne potencijale, te nešto geotermalne ener-gije, Hrvatska bi bez problema već do 2030. godine mogla 80% svojih potreba za električnom energijom pokrivati iz obnovljivih izvora (što Njemačka plani-ra za 2050., jer Hrvatska u odnosu na njih i većinu

drugih zemalja EU ima prednost i znatno većeg udjela akumulacijskih hidroelektrana).

Tko će plaćati ‘zelenu’ energiju?I Hrvatska bi, upozoravaju stručnjaci, morala imati dugoročne vizije i strategije, prepoznavati trendove i prilagođavati mjere ekonomske i socijalne politike, no u strateškom planiranju naša država nema prepoznat-ljivih uspjeha. Propast koncesija za istraživanje nafte i plina u Jadranu dobro ilustrira naše probleme.

Prema medijskim natpisima, nedavno je opskrbljivačima električne energije snižena cijena otkupa struje iz obnov-ljivih izvora za 20%. Kako se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja proizvođačima za zelenu električnu ener-giju, procjenjuje se da će nedostajati između 100 i 150

Nestalni obnovljivi izvori energije do

2040. postat će dominantni na

tržištu energije, i to će biti veliki izazov

za upravljanje prijenosnom mrežom.

U brizi za spašavanje klime, niz zemalja planira smanjenje potrošnje energije za čak 50% do 2050. godine.

Energetika

EVN - pouzdan partner kroz cijelu godinu

Tijekom plinofikacije Dalmacije, tvrtka EVN izgradila je gotovo 80 km plinovoda te svakodnevno vodi brigu o opskrbi oko tisuću korisnika.Osim izgradnje i razvoja plinske mreže, tijekom 2015. EVN je pomogao i različitim organizacijama u lokalnoj zajednici. Odjelu za oftalmologiju Opće bolnice Zadar omogućili su trajnu edukaciju liječnika oftalmologa, pedijatara i neurologa, Osnovnoj školi Voštarnica iz Zadra pružena je pomoć u financiranju osobnog asistenta za rad s učenicima, a Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu pomogli su u pokretanju udruge Glazbene niti ljubavi. Uz to, pružili su podršku i brojnim sportskim organi-zacijama te događanjima, poput Košarkaškog kluba Kaštela i Veslačkog kluba Jadran Zadar te KIDS RUN utrke i triatlona na Marjanu.U narednoj godini, tvrtka EVN nastavit će graditi plinsku mrežu, stoga očekuju i nove korisnike koji će moći uživati u svim prednostima plina.Za sve dodatne informacije, korisnici mogu posjetiti internetsku stranicu www.evn.hr, obratiti se EVN-ovim prodajnim stručnjacima na besplatan broj telefona 0800 820 820 ili mogu posjetiti Centre za korisnike u Ulici Hrvatskog sabora 42 u Zadru ili na adresi Kopilica 5A u Splitu.


Energetika

milijuna kuna, što bi već iduće godine građani mogli platiti višom cijenom struje. Također, u Ministarstvu gos-podarstva razmatraju novi plan o reguliranju naknade za obnovljive izvore energije koji plaćaju građani.Država je snizila otkupnu cijenu koju opskrbljivači plaćaju operatoru tržišta električne energije (HRO-TE) s 0,53 kune po kilovatsatu na 0,42 kune za ob-vezni otkup zelene energije. Prošle godine u HRO-TE-ov fond za poticanje proizvodnje zelene električne energije opskrbljivači su uplatili 492,5 milijuna kuna, a građani još 505,2 milijuna kuna kroz naknadu za obnovljive izvore od 3,5 lipe za svaki kWh potrošene struje. Fond je prošle godine isplatio gotovo 825 mi-lijuna kuna poticaja, čak 50% više nego godinu rani-je. Osim što će ubuduće ostati kraći za 20% onog što su dosad plaćali opskrbljivači, manjak bi dodatno mo-gla produbiti činjenica da je količina otkupljene zele-ne energije u kontinuiranom porastu. Prema portalu energetika-net.hr, računa se da će ove godine trebati otkupiti 1,2 TWh, a iduće godine 1,8 TWh, ovisno o broju postrojenja koji će ući u sustav poticaja. Hoće li u fondu za to biti dovoljno novca, u resornom mi-nistarstvu i u fondu nisu htjeli komentirati.

Hrvatska nema niti strategije razvoja tržišta obnovlji-vih izvora energije, odnosno kvalitetnih investicijskih projekata, kao ni razvoja prateće industrije, poput pro-izvodnje fotonaponskih ćelija, LED rasvjete, baterija za električne automobile, nema razvoja kvalitetnih proje-kata uštede energije u industriji i zgradarstvu. Nedav-no je za posjeta jedinom hrvatskom proizvođaču foto-naponskih ćelija, varaždinskoj tvrtki Solvis, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović optimistično najavio razvoj solarnog tržišta u Hrvatskoj za sljedeću godinu u skladu s novim zakonom o OIE koji stupa na snagu od početka iduće godine. Solvis, naime, izvozi 90% svojih proizvoda u zemlje EU. Godišnji kapacitet je 60 MW (za usporedbu nemogućnosti većeg prodaj-nog učešća na domaćem tržištu je podatak da je uku-pna kvota predviđena energetskom strategijom RH do 2020. godine popunjena i iznosi 52 MW).

U Hrvatskoj za sada samo tvrtka Rimac automobili, zahvaljujući stranim investicijama, proizvodi baterije za električna vozila. -Valja razlikovati baterijske pakete i baterijske ćeli-je. Baterijski paketi sastoje se od više baterijskih ćelija. Naši baterijski paketi među najboljima su na svijetu, zahvaljujući Rimac Automobili BMS (battery ma-nagement system) sustavima, načinu pakiranja, ter-malnom sustavu i brojnim drugim karakteristikama. To uvelike određuje cijenu, zajedno s vrstom i količi-nom ćelija koje idu u paket. Baterijske ćelije uvozimo kao ‘sirovinu’. Naše baterijske pakete ne prodajemo zasebno, već kao sastavni dio naših proizvoda. Tržište nam je gotovo cijeli svijet. Mi smo visoko tehnološka tvrtka i osim vozila koja u potpunosti proizvodimo pod

našim krovom, prodajemo i inženjerske usluge - rekao nam je Miroslav Zrnčević iz Rimac Automobila.

Formiranje burze električne energijeJedan od ključnih problema hrvatskog tržišta ener-genata je nepotpuna liberalizacija tržišta, bez čega nema prednosti sudjelovanja na zajedničkom tržištu EU. Uskoro će započeti raditi Hrvatska burza elek-trične energije (CROPEX), a njeno je formiranje po-sljednji korak liberalizacije tržišta električne ener-gije u Hrvatskoj. Burzi, koju su osnovali HROTE i HOPS, trebali bi pristupiti domaći i strani proizvo-đači i trgovci strujom. CROPEX je sklopio partner-stvo s burzom Nord Pool Spot, najvećim burzovnim subjektom sjevera Europe, što će joj pomoći da za-uzme status regionalnoga lidera. Kako nam je rekao direktor CROPEX-a Silvio Brkić, burza je osnova-na temeljem Zakona o tržištu električne energije iz 2013. godine. CROPEX je osnovan s temeljnim kapitalom od 6 milijuna kuna.

-U Hrvatskoj sada djeluje samo OTC (engl. Over The Counter) tržište bilateralnih ugovora o kupoprodaji električne energije. Smisao uspostave CROPEX-a je u uvođenju potpuno novog kratkoročnog (engl. spot) tržišta aukcijskog tipa za organizirano transparentno trgovanje za fizičku isporuku električne energije u svakom satu u sljedećem danu (engl. day ahead mar-ket). CROPEX će tako prvi put u Hrvatskoj omogu-ćiti postojanje tržišne cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, što je do sada bio jedan od bitnih nedostataka razvoja tržišta električne energi-je - objasnio nam je Brkić, dodavši kako vrlo važnim smatra što su se u listopadu 2015. godine uvjeti su-djelovanja energetskih kompanija sa sjedištem u EU ili Energetskoj zajednici na tržištu električne energije u Hrvatskoj potpuno liberalizirali, čime mogu poslo-vati na hrvatskom tržištu bez osnivanja kompanije ili podružnice u Hrvatskoj. -CROPEX će smanjiti izloženost troškovima uravno-teženja elektroenergetskog sustava. Uvođenje unu-tardnevnog trgovanja prvi je korak ka uključenju u EU unutardnevno tržište (engl. XBID, cross border intra day) najavljenog za srpanj 2017. godine, koje je od posebne važnosti i korisnosti za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije s promjenjivom proizvodnjom - naglasio je Brkić te dodao da je CROPEX od velike važnosti za integra-ciju obnovljivih izvora energije na tržište električne energije, ne samo Hrvatske, nego i EU temeljem pro-jekata povezivanja, odnosno planova EU na usposta-vi jedinstvenog tržišta EU električne energije za dan unaprijed te unutar dana.

Prednosti liberalizacije tržišta osjetio je i bivši mono-polist HEP. Naime, liberalizacija je HEP Opskrbu pota-

Propast koncesija za istraživanje nafte

i plina u jadranu dobro ilustrira slabosti nedostatka kvalitetne energetske strategije.


je te uvođenjem sustavnog gospodarenja energijom. Sustav gospodarenja energijom ključan je za posti-zanje ušteda, u, primjerice, proizvodnji ili u samim poslovnim prostorima.Jedan od novih proizvoda, odnosno alata HEP ESCO-a je ESCO Monitor, računalno-poslovni sustav koji pomaže u praćenju, analizi te optimizaciji potrošnje energije u zgradama, javnoj rasvjeti, industrijskim po-strojenjima te sustavima obnovljivih izvora energije. Brojne su koristi za korisnike ESCO Monitora, i to: upravljanje građevinama - pregled svih općih, građe-vinskih i energetskih parametara, upravljanje i pregled mjernih mjesta (obračunskih i kontrolnih mjerila, osjetnika temperature, vlažnosti…), mogućnost ge-neriranja planova potrošnje, olakšano planiranje i do-nošenje odluka o provedbi pojedinih mjera energetske učinkovitosti te mogućnost mjerenja i verifikacije su-kladno IPMVP-u (International Perfomance Measure-ment and Verification Protocol).

ESCO Monitor koristan je alat kod uvođenja susta-va gospodarenja energijom prema normi ISO 50001. Primjena ESCO Monitora financijski je dostupna i povoljna, a omogućuje dubinsku informaciju o pona-šanju sustava te može pridonijeti donošenju ispravne odluke o izboru primjene mjera energetske učinkovi-tosti. Nadalje, ESCO MonitorPanel pomaže u komu-nikaciji sa svim zaposlenicima o aktivnostima koje se provode ili su provedene, ali i o uštedama koje se ostvaruju. Projekti HEP ESCO-a rijetki su uspješni projekti uštede energije u Hrvatskoj.

Zastoj u energetskoj obnovi zgrada u državnom vlasništvuHrvatska je zakazala u realiziranju znatno jedno-stavnijih projekata poput energetske obnove javnih zgrada zbog neusklađenog zakonodavstva i inertne državne administracije.Posljedica nepokretanja energetske obnove javnih zgrada u državnom vlasništvu višestruko su negativne. Tvrtke koje su dobile poslove energetske obnove državnih zgra-da i na posao uzaludno čekaju par godina državi prijete tužbama za plaćanje odštete od nekoliko desetina mili-juna kuna. Da je program energetske obnove državnih nekretnina pokrenut, mogao bi zaposliti nekoliko dese-tina tisuća građevinskih radnika, a ove godine bi taj broj mogao narastao na preko 100 tisuća novozaposlenih. Ukupan potencijal investiranja u energetsku obnovu javnih zgrada bio bi, prema procjenama, oko 30 mili-jardi kuna. Ta obnova smanjila bi sadašnju potrošnju energije i vode s 5 na 2 milijarde kuna godišnje. Kako nam kažu stručnjaci iz građevinskih tvrtaka koje bi sudjelovale u radovima energetske obnove, na svaku uloženu kunu u građevinarstvu njen se učinak u bru-to nacionalnom dohotku, kada se uračunaju učinci na prateće djelatnosti, uvećava za 4,6 puta, pa bi onda po-tencijal programa energetske obnove javnih zgrada u Hrvatskoj dostigao skoro 140 milijardi kuna.

Energetika Energetika

knula da svoju poziciju vodećeg tržišnog opskrbljivača u Hrvatskoj dokaže i na susjednim tržištima. Značajan iskorak napravljen je na tržištu u Sloveniji, gdje osim više desetaka poduzetnika opskrbljuju i Grad Ljubljanu, a dobili su i prve kupce u Srbiji te Bosni i Hercegovini.No, novi igrači na tržištu poput tvrtaka RWE Energija i GEN-I još imaju niz zamjerki na potpuno otvaranje tržišta. Tako nam je predsjednik Uprave RWE Energi-ja Zoran Miliša rekao kako je HEP i dalje vertikalno integrirana kompanija, pa ostali opskrbljivači nemaju mogućnost nabave električne energiju iz domaćih ka-paciteta, na što su više puta upozoravali.

Posebne zamjerke novi opskrbljivači energentima u Hrvatskoj imaju na kašnjenje u liberalizaciji tržišta plina za domaćinstva. Liberalizacijom hrvatskog trži-šta u igru s plinom ušli su novi igrači, ali u sljedeće tri godine svi lokalni distributeri plina morat će plin za kućanstva i dalje kupovati po reguliranim cije-nama, nižima od tržišnih. Najveći novi konkurenti HEP-u tvrtke GEN-I, EVN Croatia, RWE Energija i MET Croatia Energy Trade d.o.o., koji su od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dobili dozvo-le i za opskrbu plinom, teško da će prije 2017. početi opskrbljivati kućanstva plinom, smatraju analitičari. No, kako kažu, njihovi su planovi dugoročni. Za sada mogu računati na opskrbu plinom samo u kategoriji poslovnih korisnika.

Domaći ‘know-how’ za bolju energetsku budućnostEnergetska učinkovitost jedan je od glavnih smjerova razvoja malih, srednjih i velikih tvrtaka, kao i razvoja gospodarstva uopće. Ulaganje u mjere povećanja ener-getske učinkovitosti tvrtkama donosi brojne prednosti: manje troškove za energiju, manju ovisnost o promje-nama cijena energenata, povećanje konkurentnosti te smanjenje utjecaja na okoliš.

U Hrvatskoj se za sada u razvoju projekata energet-ske učinkovitosti iskazao najviše HEP ESCO. ESCO je kratica koja potiče od engleske riječi ‘energy ser-vices company’ - tvrtka za pružanje energetskih usluga. ESCO projekt podrazumijeva kompletno rješenje za kupca energetske usluge, uključujući pripremu, financiranje i provedbu projekta. Projekti koje je proveo HEP ESCO dokazuju da se primje-nom pravila energetske učinkovitosti investicije mogu financirati uštedama u energiji te da je ESCO model za lokalnu zajednicu i za privatni sektor više-struko isplativ. Snaga HEP ESCO-a nije u megavat-satima, već u negavatsatima, a riječ je o onim kilo-vatsatima koji se mogu uštedjeti. HEP ESCO stoga je razvio neke nove usluge, koje tvrtkama u tom procesu mogu pomoći da upoznaju svoju potrošnju i definiraju ciljeve. Te energetske usluge omogućava-ju uštede u energiji i troškovima provedbom mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energi-

CROPEX će omogućiti postojanje

tržišne cijene električne energije na veleprodajnom

tržištu, što je do sada bio jedan od bitnih

nedostataka razvoja tržišta električne

energije.


Zajedničko razumijevanje ključno je za postizanje ciljeva niskougljičnog razvojaNeki analitičari kažu da se najveće promjene trenutno odigravaju izvan energetskog sektora, na periferijama, gdje se oblikuju novi poslovni modeli utemeljeni na svijesti da daljnji razvoj nije moguć bez uzimanja u obzir da Zemlja nije nepotrošiva.

Energetika

Europska unija, a i svijet, u svojim strateškim doku-mentima jasno su se odredili za prijelaz prema niskougljičnoj energetici. Postavljeni ciljevi, vrlo am-biciozni, trebaju doprinijeti postizanju 80 do 95-po-stotnog smanjenja emisija CO

2. Cilj je zaustaviti rast

globalne temperature ispod 2 stupnja Celzija, pri čemu se od elektroenergetskog sektora očekuju najveći re-zovi. Ovaj prijelaz, osim značajnih promjena u ener-getskom miksu i tehnologijama, podrazumijeva i nešto o čemu se još uvijek malo ili nedovoljno govori, a to je upravljanje energetskom tranzicijom.

Upravljanje energetskom tranzicijom zahtijeva razu-mijevanje koncepta tranzicije, u čijoj je podlozi svijest da svi zajedno moramo mijenjati uobičajene prakse i pristupe upravljanju energetskim pitanjima. Tranzicija, naravno, nije samoj sebi svrha, već preduvjet održivog razvoja. Ali, tranzicija je sve samo ne jednostavna, jer osim tehničkih i financijskih aspekata uključuje i promjenu svijesti te uobičajenih načina razmišljanja i djelovanja.

Međutim, svaki put kad se traži odmak od uobičajenog, neminovno dolazi do otpora pojedinih skupina čiji su interesi neposredno ugroženi. Nije nepoznato da je prijelaz prema obnovljivim izvorima energije zatekao mnoge energetske divove, koji su svoj model poslo-vanja temeljili na konvencionalnim gorivima ili nu-klearnoj energiji. Neki analitičari kažu da se najveće promjene trenutno odigravaju izvan energetskog sektora, na periferijama, gdje se oblikuju novi po-slovni modeli utemeljeni na svijesti da daljnji razvoj nije moguć bez uzimanja u obzir da Zemlja nije nepotrošiva.

To nas dovodi do potrebe usvajanja novih znanja i vještina potrebnih za uočavanje i što uspješnije suočavanje s izazovima koji prate energetsku tranziciju. To su u prvom redu transformacijska i suradnička znanja i vještine. Prva su usmjerena na izgradnju kompetencija na razini pojedinaca, ti-mova i organizacija koje su potrebne za promjenu načina razmišljanja i djelovanja – gledaju se uzroci, a ne simptomi. Suradnička znanja usmjerena su na razvoj međusobnih odnosa, sagledavanje pretpo-stavki i uvjerenja zbog kojih neki sustav stalno proizvodi iste rezultate, kojima uglavnom nitko nije zadovoljan. Zašto su važne ove kompetencije u kontekstu ener-getske tranzicije? Niskougljični razvoj vlade ne mogu postići same. Ovako dalekosežne promjene zahtije-vaju ne samo razumijevanje i podršku javnosti, već i suradnju različitih društvenih aktera. Suradnja pak pretpostavlja oblikovanje dijaloških procesa u okviru kojih će pojedinci i organizacije, koje najčešće ne-maju isto mišljenje o tome što je problem i kako ga riješiti, moći ne samo razmijeniti svoja uvjerenja i pretpostavke, već i postići zajedničko razumijevanje potrebnih rješenja. Bez zajedničkog razumijevanja teško se može očekivati postizanje zacrtanih ambi-cioznih ciljeva niskougljičnog razvoja. U prvi plan tako sve više dolazi kvaliteta dijaloga, jer su nametnu-ta rješenja u pravilu neprovediva. Konzultantska ulo-ga tvrtke Hauska & Partner je pomoći organizacijama u ovladavanju ovim kompetencijama, kao i definiranju dijaloških procesa.

Nije nepoznato da je prijelaz prema

obnovljivim izvorima energije zatekao mnoge

energetske divove, koji su svoj model

poslovanja temeljili na konvencionalnim

gorivima ili nuklearnoj energiji.

Andreja Pavlović, starija savjetnica, partner, Hauska & Partner

Piše: Andreja Pavlović, starija savjetnica, partner, Hauska & Partner

Energetika

Upravljanje višestambenim zgradama u funkciji oživljavanja obrtništvaKarlovačka tvrtka Inkasator d.o.o., koja je u javnom vlasništvu, u obrtnicima je prepoznala potencijal i vrijedne poslovne partnere. Svake godine bilježe povećanje mikro i malih poduzetnika na poslovima održavanja stambenih zgrada.

Mikro i malo poduzetništvo, kojem pripada i obrtništvo, čini 91% gospodarstva u Republici Hr-vatskoj. Loša poslovna klima, nepoticajno i nekonku-rentno poduzetničko okruženje uzrokovalo je zatva-ranje tisuće obrta i gubitak desetina tisuća radnih mjesta. Grad Karlovac u posljednje četiri godine bilježi zatvaranje 564 obrta i otvaranje novih 376 obrta. Ne-povoljno poslovno okruženje negativno utječe na sla-bljenje obrtništva i povećanje nezaposlenosti, posebice osoba zrele životne dobi s nižim i srednjim obrazo-vanjem.

Višestambene zgrade građene između 1960. i 1990. godine najveći su potrošači energije u Hrvatskoj. S obzirom na to da 85% zgrada ne zadovoljava sadašnje propise o toplinskoj energiji, a u ukupnoj potrošnji energenta u Hrvatskoj sudjeluju s čak 40%, nužna je energetska obnova istih. Energetska obnova izazov je za upravitelje, vlasnike i za obrtnike, ali i velika prilika za oživljavanje cjelokupnog obrtništva u Hrvatskoj. Karlovačka tvrtka Inkasator d.o.o., koja je u javnom vlasništvu, u obrtnicima je prepoznala potencijal i vrijedne poslovne partnere. Svake godine bilježe povećanje mikro i malih poduzetnika na poslovima održavanja stambenih zgrada. Ugovornim odnosom s obrtnicima, potrošačima (vlasnicima i suvlasnici-ma stanova), Inkasator osigurava kvalitetu izvršenih radova i pruženih usluga te garanciju, a obrtnicima računovodstvene i pravne usluge te redovitu naplatu izvršenih radova. U 2014. vrijednost izvedenih radova koje su realizirali ugovoreni obrtnici povećana je za 25,96% u odnosu na 2013., odnosno izvedeno je ra-

dova za 14.864.758,37 kn, a u 2013. za 11.800.799,23 kn. Ugovaranjem radova, edukacijom stanovništva i korištenjem poticajnih sredstava, ulaganja se u višestambene zgrade povećavaju, a tako i mogućnost angažiranja obrta. Suradnjom svih subjekata u inve-sticijskim ciklusima, obrtima se omogućuje opstanak na tržištu te im se pruža prilika za širenje poslovanja, a time i otvaranje novih radnih mjesta.

Sigurnost u poslovanju i pravovremenu napla-tu potraživanja za isporučene usluge prepoznali su i servisi za čišćenje koji pružaju usluge čišćenja višestambenih zgrada. Servisi za čišćenje zapošljavaju najugroženiju skupini nezaposlenih, a to su žene osnovnoškolskog obrazovanja i stariji od 45 godina.U ovom procesu, komunikacija svih subjekata iznim-no je važna za uspješnu realizaciju projekata. Tržište, okoliš, način izvođenja radova i izvori financiranja svakodnevno se mijenjaju i teško je promijeniti dugogodišnje navike te razmišljanja stanovništva. Jedino kontinuiranom edukacijom i komunikacijom ljudi s vremenom mijenjaju navike i prilagođavaju se promjenama, što je preduvjet za energetsku obnovu i dobru suradnju vlasnika stanova i upravitelja. Upra-vo je suradnja temelj kontinuiranog investiranja i pružanja mogućnosti otvaranja i razvoja obrta.

Energetskom obnovom zgrada smanjuju se troškovi stanovanja, stvara se dugoročna ušteda i povećava vrijednost nekretnine. Korištenjem mjera energets-ke obnove doprinosi se energetskoj, ekonomskoj i ekološkoj uštedi.

Energetskom obnovom zgrada smanjuju se troškovi stanovanja, stvara se dugoročna ušteda i povećava vrijednost nekretnine.


Suvremeni sustavi za upravljanje posjetima klijenata u poslovnicamaCustomer Visit Management rješenje zamjenjuje prave redove čekanja virtualnim redovima, omogućujući klijentima da vrijeme čekanja iskoriste za neku drugu aktivnost. Voditelji poslovnica pomoću ovog rješenja u mogućnosti su kontrolirati sve svoje poslovnice iz sjedišta tvrtki ili mogu pristupiti sustavu putem svojih mobilnih uređaja i tableta.

Živimo u visoko kompetitivnom svijetu; tvrtke su u konstantnoj potrazi za unaprjeđenjem poslovanja i učinkovitijim poslovanjem. Jedno od glavnih pitanja koje si postavljaju tvrtke koje se nalaze u 'retail' poslovanju jest kako pružiti vrhunsko iskustvo i uslugu klijentu od trenutka ulaska u poslovnicu do momenta izlaska. Na tržištu postoje napredni sustavi za upravljanje posjetima klijenata u poslovnicama (Customer Visit Management - u daljnjem tekstu CVM), a sve u cilju povećanja zado-voljstva i lojalnosti svojih klijenata.

Upravo su napredni CVM sustavi potpuno izmijenili tra-dicionalan koncept upravljanja redovima čekanja: oni upravljaju cjelokupnim iskustvom klijenta te donose visoku dodanu vrijednost i klijentima i tvrtkama. Dizajnirani su da zadovolje potrebe i specifičnosti poslovanja različitih sektora kao što su banke, telekom operateri, bolnice, osiguravajuća društva, maloprodaja i državne institucije. Ovakvi sustavi nude klijentima ugodniji doživljaj, a tvrtke unaprjeđuju kva-litetu svoje usluge, povećavaju rezultate zaposlenika, sma-njuju operativne troškove i povećavaju svoje prihode.

CVM rješenje zamjenjuje prave redove čekanja virtual-nim redovima, omogućujući klijentima da vrijeme čekanja iskoriste za neku drugu aktivnost. Omogućuje rezervaciju termina za određenu uslugu i putem mobilnog uređaja: do-dijeljeni broj prikazuje se na ekranu u poslovnici u točno dogovoreno vrijeme. Stajanje u redovima u strahu da će

Kako Comping može pomoći?

Pripremio: Comping d.o.o. - Vladimir Prša, Business Development Manager

netko zauzeti mjesto u redu stvar je prošlosti jer putem SMS obavijesti klijent dobije točno vrijeme reda na šalteru.Voditelji poslovnica pomoću ovog rješenja u mogućnosti su kontrolirati sve svoje poslovnice iz sjedišta tvrtki ili mogu pristupiti sustavu putem svojih mobilnih uređaja i tableta. Sustav im daje potpuni uvid u to što se događa u njihovim poslovnicama kroz bogata izvješća i nadzorne upravljačke ploče te im je omogućeno jednostavno praćenje i optimizi-ranje performansi u radu poslovnica. Karakteristika ovakvih sustava je centralno upravljanje koje drastično smanjuje troškove poslovanja jer eliminira potrebu za zapošljavanjem djelatnika koji upravljaju svakom poslovnicom zasebno. U sustav za upravljanje posjetima klijenata integrirani su i napredni analitički alati koji managementu daju detaljni uvid u poslovanje i trendove u radu poslovnica, što rezultira povećanom produktivnošću.S ciljem ostvarenja personaliziranog i unaprijeđenog iskustva vaših klijenata, CVM sustavi omogućavaju identifikaciju klijenta u trenutku ulaska u poslovnicu, a samim time i personaliziranu uslugu. Poznata je činjenica da se prepoznavanjem klijenta i toplom dobrodošlicom može utjecati na lojalnost klijenta. Mogućnost pregleda profila klijenta unaprijed otvara vrata zaposlenicima za cross-sell, što dovodi do većeg profita.

Napredni 'digital signage' sustavi također su sastavni dio suvremenog CVM rješenja. Pomoću njih klijenta vodite prema uslužnom mjestu i pružate mu informa-ciju o vremenu dolaska na red, te dok čeka, pomoću sustava šaljete promotivne poruke. Digitalni ekrani promotivni su alat i koriste se za prikazivanje reklama i promociju vaših proizvoda. Analitika koja stoji ispod digital signage sustava omogućava segmentaciju klije-nata koji su trenutno u poslovnici, te se mogu prikazi-vati reklame i promocije koje su interesantne baš tim segmentima klijenata.

U svrhu povećanog zadovoljstva klijenata, sustav omogućuje tvrtkama prikupljanje povratnih informacija od klijenata na uslužnom mjestu, odmah nakon izvršene usluge. Tvrtke će na taj način imati informaciju što klijenti misle o njihovim uslugama i zaposlenicima, što omogućuje bolje strateško planiranje kako bi se osigurala lojalnost klijenata i unaprjeđenje usluga.

U svrhu povećanog zadovoljstva

klijenata, sustav omogućuje tvrtkama

prikupljanje povratnih informacija

od klijenata na uslužnom mjestu,

odmah nakon izvršene usluge.

Customer Visit Management sustav (CVM) tvrtke SEDCO integrirano je rješenje kojim se upravlja kompletnim iskustvom klijenata od trenutka kada oni uđu u vašu poslovnicu. CVM rješenje uključuje module kao što su Queue Management (Upravljanje redovima čekanja), Mobile booking, Mobile Notification, Digital Sign-age, Customer Feedback (Prikupljanje povratnih informacija klijenata) i Staff Perfor-mance Management (Upravljanje učinkom zaposlenika).

Stotine velikih kompanija u različitim dijelovima svijeta već koriste SEDCO CVM rješenje u svakodnevnom poslovanju, a njihovo zadovoljstvo ovim rješenjem i unaprijeđenim rezultatima poslovanja vidljivo je vrlo brzo nakon implementacije. SEDCO je vodeći svjetski pružatelj specijaliziranih IT sustava i rješenja (www.sedco.com). Za više informacija o tvrtki Comping, vodećem domaćem sistem integratoru i pružatelju specijaliziranih rješenja, posjetite www.comping.hr.

Poslovna informatika Multimedija

Virtualna stvarnost - multimedijalna platforma budućnostiMultimedijski su sadržaji neraskidivo vezani s poslovnim okruženjem. Oni su neizbježan dio marketinga i prodaje, svoje mjesto nalaze u managementu i upravljanju ljudskim resursima; gotovo da nema poslovnog procesa koji ne koristi audiovizualna pomagala u svakodnevnim aktivnostima. U godini koja je pred nama, multimedija će na krilima virtualne stvarnosti doživjeti iskorak u novo doba. Transformacija industrije zabave, informacijskih industrija, trgovine, već je počela. Promjene koje dolaze inovativnim će tvrtkama otvoriti nove mogućnosti.

Pripremio: Ante Vekić

Sve je spremno za novu pomamu na tehnološkom tržištu.

Virtualna je stvarnost ove godine ušla na masovno tržište na velika vrata, a najbolje tek dolazi. Oculus, Face-book, Samsung, Sony, Google i velik broj manjih igrača bore se za mjesto vodeće kompanije u novom razdo-blju računalstva, zabave i umrežavanja koje će početi, nadaju se, već 2016., kad još više ljudi doživi virtual-nu stvarnost nove generacije i uvjeri se u beskonačne mogućnosti njene primjene. Dokazi tome su i kretanja na tehnološkom tržištu: filmski studiji ulaze u part-nerstva s proizvođačima VR rješenja, medijske kom-panije također rade na osmišljavanju i prilagođavanja sadržaja virtualnom okruženju, nedavno smo svjedočili uspješnoj crowdfunding kampanji hrvatskog Trilleniu-ma, koji obećava neponovljivo VR iskustvo kupovine, novi operativni sustav Windows 10 također dolazi sa setom mogućnosti koji će omogućit VR igrice… Sve je spremno za novu pomamu na tehnološkom tržištu.

Ono bez čega ona neće biti moguća su takozvani VR he-adsetovi, uređaji koji se stavljaju na glavu, preko očiju i koji omogućavaju ‘ulazak’ u virtualnu stvarnost, prateći pokrete vaše glave i projiciraju sukladni trodimenzional-ni svijet. Već sada je moguće kupiti širok raspon takvih uređaja, a za 2016. najavljen je izlazak poboljšanih verzi-ja. Evo o kojima se radi:

Oculus Rift - onaj koji je pokrenuo VR lavinu. Uz pomoć Kickstarter kampanje, izradio ga je Palmer Luckey, 21-godišnji inženjer. Nešto kasnije za 2 mi-lijarde dolara kupio ga je Facebook. Uređaj se spaja s računalom putem DVI i USB utora. Očekuje se da će postati dostupan u prvom kvartalu 2016. u paketu koji uključuje dva bežična Oculus Touch kontrolera koji mogu pratiti i pokrete ruke. Kompatibilan je s Xbox One kontrolerom.


HT OGLAS 1/1

Za one koji žele saznati o čemu se

radi, bez previše ulaganja, jedno od

najjeftinijih rješenja je Google Cardboard.

Sony Playstation VR - pod kodnim imenom Project Morpheus, Sony radi na VR headesetu čiji je izlazak na tržište planiran početkom 2016. Službeno će se zvati PlayStation VR. Najavljen je 5.7-inčni OLED zaslon, koji ima poboljšano rješavanje zamućenih pokreta, osvježavanje zaslona od 120 GHz, te će omogućiti ugodno igranje na 120 fps.

Microsoft HoloLens - ne radi se o još jednom u nizu VR headsetova, riječ je o holografskoj računalnoj platformi, najavljuju u Microsoftu. HoloLens dolazi s mogućnošću projiciranja proširene stvarnosti (au-

gmented reality): integriranja stvarnog okruženja i hologramskih slika u realnom vremenu. To će omogućiti aktivnosti poput, primjerice, šetnje po površini Mjeseca, u vlastitoj dnevnoj sobi. Dolazi s tehnologijom sličnom Kinectu koja prima glasovne naredbe i prati pokrete tijela. Mogućnost pregleda iznosi 120 stupnjeva duž obje osi, a zanimljivost je da HoloLens ne treba povezivati ni s kakvim računalnim sustavom, budući da dolazi sa svojim operativnim sustavom Windows 10 i radi na bateriju. Uz spomenute uređaje, tu su još i mnogi drugi, primjerice Samsung Gear VR, HTC VIVE, a za one koji žele saznati o čemu se radi, bez previše ulaganja, jedno od najjeftinijih rješenja je Google Cardboard, međutim na e-Bayu se nudi još pregršt alternativa s kojima za malo novca možete iskusiti dio budućnosti već danas.

Uz kvantne točke do nove tehnologije TV zaslonaU očekivanju novih mogućnosti koje stižu s VR re-volucijom, svoje mjesto na tržištu traže i nove tehno-logije izrade TV zaslona. Jedna od posljednjih koja bi trebala zaživjeti komercijalno, a koja obećava bolje boje, kontrast i nižu potrošnju energije uz, naravno, niže cijene, jest tehnologija TV zaslona temeljenog na kvantnim točkama - malim nanokristalima, manjima od bakterija, koji sjaje kad ih obasja svjetlost. Novi je to tip LED zaslona kojega će se sve više koristiti za TV uređaje, ali i monitore, telefone i tablete.

Zašto bi trebao biti bolji? Diode koje se koriste za osvjetljavanje u LED TV-u prirodno sjaje plavom bojom. Njih se presvlači slojem žutog fosfora kako bi se dobila bijela boja, ili pak ono što je najbliže bije-loj. Taj trik znači da takvom svjetlu nedostaje crveni dio spektra, što ima utjecaj na svaku boju koju TV pokušava prikazati.

Kod tehnologije kvantnih točaka, ispred LED dioda stavlja se tanki sloj točaka točno određene veličine, kako bi emitirale zelenu i crvenu, u tom procesu ba-lansirale plavu, stvarajući tako savršeno bijelo svijet-lo. Taj proces omogućava točniju reprodukciju boja i uz navedene koristi čini tehnologiju iznimno konku-rentnom sadašnjem predvodniku u kvaliteti - OLED zaslonu.

Najbolje video i foto aplikacije za smartphoneKako bi novi pametni telefoni dosegnuli svoj mul-timedijalni maksimum, potrebno ih je opremiti foto i video aplikacijama koje će iskoristiti njihove postojeće potencijale. Zahvaljujući vrijednim pro-gramerima sa svih strana svijeta, takvih aplikacija ne manjka, a donosimo vam pregled nekoliko najza-nimljivijih, uz kojih će vaši multimedijalni uradci dobiti notu profesionalnosti.

Multimedija

Mnogi se pametni telefoni također ponose svojim zaslonima, ali gotovo da nema modela koji vrlo brzo ne postane stara vijest. Godina iza nas bila je iznimno uzbudljiva po tom pitanju. Bili smo svjedoci mnogih odličnih inovacija i mogućnosti koje pametni telefoni danas posjeduju uzimamo zdravo za gotovo. Djelomično je tome tako i zbog činjenice da već sutra dolazi model s još više mogućnosti, kreativnih dizajnerskih rješenja, novim aplikacijama… Koji su to noviteti, saznajte u nastavku:

Moto X Force - Motorola se vraća u igru s novim modelima pamet-nih telefona. X Force je čvrsti model, s 5.4-inčnim QHD zaslonom otpornim na pucanje. Pogoni ga 2GHz osmojezgreni procesor Qualcomm Snapdragon 810, ima 3GB RAM memorije.

Microsoft Lumia 950 i Lumia 950XL - prvi Windows 10 pametni telefoni su na tržištu. Odišu stilom, performansama i luksuzom. Lumia 950 posjeduje

5.2 inčni Quad HD zaslon, dok je onaj na modelu 950XL nešto veći i mjeri 5.6 inča. Oba modela imaju primarnu kameru s 20 megapiksela i prednju

od 5 Mpix. Šestojezgreni Snapdragon 808 smjestio se u model 950, dok je u 950XL modelu osmojezgreni Snapdragon 810. Oba modela imaju 3GB RAM

memorije i 32GB mjesta za pohranu, proširivo do 2TB.

Sony Xperia Z5 Premium - Sonyjev flagship model stiže u još boljem izdanju: s 5.5-inčnim 4K UHD zaslonom, 23Mpix primar-nom kamerom i 5Mpix sekundarnom prednjom, 32GB prostora za pohranu podataka, s podrškom za microSD kartice do 200GB, Snapdragon 810 osmojezgrenim procesorom, 3GB RAM memo-rije, skenerom otiska prsta i dual SIM opcijom.

HTC One A9 - novi HTC model digao je puno prašine zbog svoje sličnost s iPhoneom. Ispod haube stiže s osmojezgrenim Snapdra-gon 617 procesorom, verzijama s 2 i 3 GB RAM memorije, 16 i 32 GB prostora za pohranu, proširivo do 2TB. Ekran je 5-inčni Full HD, s 13 Mpix kamerom.

BlackBerry Priv - da se još ne predaje, BlackBerry je dokazao svojim prvim, dugo najavljivanim Android modelom – Priv. Iza ekrana nalazi se za BlackBerry karakteristična tipkovnica, do koje se dolazi kliznim pomakom ekrana prema gore. Zaslon je 5.4-inčni AMOLED sa zaoblje-nim rubovima. Uređaj pogoni 1.8GHz šestojezgreni Snapdragon 808, ima 3GB RAM memorije, 32GB kapaciteta za pohranu i microSD utor. Tu su i 18Mpix primarna i 5Mpix prednja kamera.

Planirate kupnju smartphonea? Novi i poboljšani modeli dolaze gotovo svakodnevno


1. ReplayVideo, besplatno, iOSZa uređivanje video datoteka koristite ovaj najjedno-stavniji i najmoćniji video alat izvan PC sustava. Odaberite video i foto datoteke, a Replay će ih za vaš ‘zašiti’ i omogućiti vam da finalni video dodatno začinite efektima i poboljšanjima.

2. CinemagramVideo, besplatno, iOSSnimite video, a zatim odaberite područje unutar sli-ke označavajući ga prstom. To područje video datote-ke će se kontinuirano ponavljati, dok će ostatak slike biti ‘zamrznut’.

3. FixiegifVideo, besplatno, AndroidUz pomoć ove aplikacije dijelite svoje video sadržaje kao kratke, animirane GIF datoteke. Na finalni GIF možete dodavati i tekst te još neke efekte.

4. Photo Sphere CameraFoto, besplatno, iOS, AndroidAko ste ikada htjeli uslikati punu sferičnu fotografiju od 360 stupnjeva u svim smjerovima, poput onih što snimaju Googleovi automobili – onda je ovo aplika-cije uz koju ćete to moći napraviti. Finalni rezultat možete uploadati na Google Mape.

5. SeeneFoto, besplatno, iOSOva aplikacija stvara 3D fotografije. Kada uslikate takvu fotografiju, možete pregledavati ono što ste uslikali iz svih kutova – naginjući telefon.

6. SnapclapFoto, besplatno, iOS, AndroidZa sve one koji vole selfije, a pogotovo grupne, ovo je nezaobilazna aplikacija: omogućuje vam da telefon ostavite na lokaciji s koje će vas najbolje ‘okinuti’, a brojač za okidanje pokrećete - pljeskom ruku.

5 neodoljivih gadgeta koji stižu na tržište sljedeće godineAko ste ljubitelj gadgeta pa vam VR, mobilni telefon, televizori ili aplikacije nisu dovoljno zanimljive, do-nosimo kratak pregled noviteta koje ćete moći kupiti u narednim mjesecima.

1. Bluesmart - najpametnija putna torbaPrije leta njegova će vas ugrađena vaga obavijestiti koliko je teška vaša prtljaga. Nakon što ste gotovi s pakiranjem, kovčeg možete zaključati putem pa-metnog telefona. Ako vam se, pak, mobitel isprazni, nema brige – možete ga napuniti tako da ga jedno-stavno priključite na torbu, koja je i punjač. Osim što bilježi rutu kojom se kreće, zvučnim će vas signalom obavijestiti ukoliko se previše udalji od vas. Ako se unatoč svemu, ipak zagubi, proizvođač će ju locirati i ponuditi vam mogućnost dostave na kućna vrata.Više: bluesmart.com

2. Goji Smart Lock - pametna brava za vrataPo potrebi otključavajte i zaključavajte vrata s bilo koje lokacije u svijetu (pod uvjetom da ste pametnim telefo-nom ili tabletom spojeni na Internet). Možete brigu o otključavanju i zaključavanju povjeriti osobama koje želite pustiti u kuću, i to na točno određeno vrijeme. Ako netko posjeti kuću, Goji će ga uslikati i poslati vam fotografiju.Više: gojiaccess.com

Donosimo kratak pregled neodoljivih

gadgeta koje ćete moći kupiti u

narednim mjesecima.

Multimedija

1. Bluesmart

2. Goji Smart Lock

3. Petchatz

4. Re-timer

5. Hearnotes


MODUL 1: Integrirana marketinška komunikacija na Internetu • Pozicioniranjeistrateškoplaniranjekomunikacijeuodnosu

naproizvod/uslugu,ciljanuskupinuikonkurenciju• IMK–Integriranamarketinškakomunikacija• Elementi,procesiisnagaIMK-a• 360stupnjevakomunikacijeukontekstuIMK-ainovih

medija• IzravniobliciIMK-akorištenjemnovihmedija–Interneta• DruštvenemrežeivezasIMK• Analitikaimjerenjakomunikacijeteprocjenauspjeha MODUL 2: Internet marketing • OsnoveInternetposlovanja• SEO–SearchEngineOptimization• SEM–SearchEngineMarketing• SMM–SocialMediaMarketing• Kontekstualnoidisplayoglašavanje• Oglašavanjenamobilnimplatformama• Personaliziranooglašavanje• Oglašavanjeputeme-newslettera• GoogleAnalytics–osnove MODUL 3: Upravljanje web projektima i prodaja putem Interneta• Pregledwebprojekata(ecommerce,portal,website)• Planiranjerazličitihwebprojekata• Izradaprojektnedokumentacije• Fazeizradewebprojekta• Planiranjestrukturewebprojekta• DizajniUXSustavizaupravljanjewebprojektom• WEBTRGOVINA–PRODAJAPUTEMINTERNETA:• Preduvjetizapokretanjeirazvojwebtrgovine• Financijskiizakonskiokviripokretanjawebtrgovine• DizajnwebtrgovineiUX(UsereXperience)• Osnovnielementiwebtrgovine• Internetmarketingzawebtrgovinu• Analizauspješnostiwebtrgovine MODUL 4: SMM – Marketing na društvenim mrežama • Korištenjedruštvenihmrežaumarketinškesvrhe:

Facebook,LinkedIn,Twitter,YouTube,Blog• Usporedbaklasičnogionlinenačinakomunikacijena

društvenimmrežama• Iskoristiterastućitrenddruštvenihmrežazauspješno

poslovanje• Kakozapočetisvojuaktivnostnadruštvenimmrežema• KakokoristitiYouTubezaviralnimarketing• Kakosekorištenjedruštvenihmrežaodražavana

poslovanje–odmikropoduzetnikadomultinacionalnihkorporacija

• Mobilnimarketingilinovifenomen:SOLOMO• Kriznokomuniciranjeicommunitymanagement• IzgradnjairazvojbrandanaInternetu• Instagramosnove• PrimjeriuspješneprakseInstagramosnove• MalimTweeteromdovelikihproblema(Iran,Haiti)• Kriznoonlinekomuniciranje• KorištenjedruštvenihmrežauPRsvrhe• PoslovnokorištenjeFacebooka• LinkedIn:štojeLinkedInikojajekoristodLinkedInaza

pojedinudjelatnost MODUL 5: SEO - Optimizacija web stranica za tražilice • ŠtojeSEO?• Pozicijanapretraživačima• Relevantanweb• UtjecajwebserveranaSEO• Identifikacijaključnihriječi• Pozicijawebauodnosunakonkurenciju• Reputacijalinkaipopularnost• Neindeksiranedinamičkestranice• AlatizaSEOimetode• Socialnetworkingilinkbuilding• UvoduGoogleoglašavanje(AdWords)HTML5iweb

semantikatevezasaSEOprincipima MODUL 6: Google AdWords – osnovni modul • ŠtojeGoogleAdWords–odaklepočeti?• KomejenamijenjenInternetmarketing• Otvaranjeračunaipokretanjekampanje• Nakojeparametreposebnoobratitipažnjuizašto?• Odabirstrategijeoglašavanja• Određivanjeoptimalnihtroškova• Kakosmanjititroškovekampanje–optimizirati• Kojisuneophodni,abesplatniGoogleAdWordsalati?• ZaštosvekoristitiGoogleAdWordssustav• Kako,komeigdjesejavitikadaneštozapne? MODUL 7: Google AdWords – napredni modul • Povratnipodatcikampanjeioptimiziranje:Instalacija

AdWordsEditora• A/Btestingoglas• Identifikacijariječikojenepostižuoptimium–P&Smetoda• KreiranjeLCTRgrupe• Keywordinsertionoglasi• Korištenjesvihfunkcijafiltera• Advancedbidingfunkcijaimogućnostismanjenjacijene

klika• Kontroladupliciranihriječi• Kreiranjenajvažnijihizvještajainjihovotumačenje• Kreiranjekonverzijskihkodovaimjerenjekonverzije

MODUL 8: Mobilni marketing • MobilnooglašavanjeuHrvatskojisvijetu• Prednostiinedostatcimobilnogoglašavanja–trendovii

statistike• Prilagodbamarketinškihkampanja‘malimekranima’• Vrstezakupanamobilnimuređajima• Kakoseuspješnooglašavatinamobilnimplatformama• Budgetiranjemobilnogoglašavanja• Kreiranjecontentazamobilnimarketing• PisanjetekstovazaoglašavanjenaFacebookuiGoogleu• KreiranjecontentazatableteiPadmagazinkaopromocija

branda• Štoodabratiaplikacijuilimobilnisite?• Izradamobilnihaplikacijausvrhupromocijebranda• Alatizamjerljivostipraćenjerezultatamobilnihaplikacija• Budgetiranjemobilneaplikacije MODUL 9: Google Analytics – analiza uspješnosti web sjedišta• Razvojanalitičkihalata• Terminologijaanalitičkihalata• Štonamprikupljenipodatcigovore• OtvaranjeGoogleAnalyticsračunaipostavljanjetracking

code-ainoveopcijepostavljanjaAnalyticsračuna• PregledizvještajauGoogleAnalyticsračunu–štonamsve

GoogleAnalyticsmožereći?• Filtriranjerezultataunutarprofila–osnovnoFunkcija• GoalsEcommerceizvještaji• UpotrebaURLbuilderazaoznačavanjeiprepoznavanje

ostalihkampanja• Intelligence,CustomreportsiAdvancedsegments MODUL 10: Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje• Specifičnostiizakonitostionlinekomunikacije• Zaštojeradikalnatransparentnostnajboljimodelonline

ponašanja• Važnostiprimjenjivostdruštvenihmrežauodnosimas

javnošću• Kojesu“vaše”onlinedestinacije,akoje“vaše”društvene

mrežeikojasunjihovapravila• Značajkedruštvenihmreža,blogovi,influenceri• KakoseponašatinaFacebookuakakonaTwitteru• Dvosmjernakomunikacijaipravilakojasemorajuslijediti• Gdjepovućigranicuikakoseodnositipremaagresivnim

korisnicima• Dobroilošekriznokomuniciranje• Krizadanasikrizekojesusedogađaleuprošlosti• Kakobitispremannakrizuiprijenegolisedogodi• Primjerizprakse:štokadvasistovremenomrzimilijun

korisnika• KakoreagiratiuslučajukrizeikakosuzbitinegativanPR

Trajanje programa: veljača-rujan2016.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUMZagreb,Radničkacesta50–GreenGoldZagreb

Kotizacija:Redovitacijenaprogramaiznosi9.800,00kn+PDV.

Promotivnacijenazaraneuplateiznosi8.700,00 kn+PDV.

Zaprijave3 i više osoba iz iste tvrtkeodobravasepopust 10%naukupnucijenuprograma.

Prijave i kontakt:tel:+38531629616mob:+385913337795e-mail:[email protected]

Višeinformacijanawww.mirakul.hr

Internet marketing AkademijaProgram se sastoji od 10 modulaukupnog trajanja100 nastavnih sati.

organizira specijalistički modularan program


Multimedija

Vrhunska filmska ostvarenja za MAXtv i MAXtv To Go korisnikeUz ekskluzivnu ponudu filmskog sadržaja, bogatog dokumentarnog, sportskog i dječjeg programa putem MAXtv i MAXtv To Go platforme, Hrvatski Telekom kao tržišni lider u razvoju brzog Interneta nastavlja s ponudom dvostruko bržeg 4G Interneta.

HT je i ove godine omogućio vrhunski doživljaji na Zagreb Film Festivalu i ekskluzivnu ponudu festi-valskih filmova u MAXtv Videoteci i na MAXtv To Go! Već je poznato da Hrvatski Telekom putem plat-forme MAXtv Filmofeel ulaže u najveće hrvatske filmske festivale, pa posebno veseli da su Zagreb Film Festival i Kino Europa i ove godine donijeli vrhunski doživljaj s mnogo odličnih i nagrađivanih filmskih na-slova, glazbenih i drugih zabavni sadržaja.

Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni zaljubljenici u film koji, nažalost, nisu mogli posje-titi Festival, mogu putem MAXtv-a u svojim domo-vima uživati premijerno u brojnim filmskim naslo-vima s ovogodišnjeg ZFF-a. Svi ljubitelji filma koji vole vrhunske sadržaje pratiti na svojem smartpho-neu, tabletu ili računalu mogli su uživati u pravoj poslastici, pa su tako putem najbrže mreže korisnici MAXtv To Go usluge mogli ekskluzivno pogledati film Zagrebačke priče Vol. 3, treći nastavak popular-nog omnibusa u produkciji Propeler Filma koji je bio dostupan bez dodatne naknade te se za korisnike HT mobilnih usluga podatkovni promet nije naplaćivao.

Također, uz ekskluzivnu ponudu vrhunskog filmskog sadržaja, bogatog dokumentarnog, sportskog i dječjeg programa putem MAXtv i MAXtv To Go platforme, Hrvatski Telekom kao tržišni lider u razvoju brzog Interneta nastavlja s ponudom dvostruko bržeg 4G Interneta, a uz to je i maksimalnu brzinu pristupa In-ternetu u svojoj mobilnoj 4G mreži povećao sa 150 Mbp/s (megabita po sekundi) na 225 Mbp/s.

Osim toga, svim novim, ali i postojećim korisnicima koji žele produljiti ugovor ili dodati nove usluge, HT nudi i poboljšane MAX pakete koji uključuju MAX obitelj uz najbolje usluge (Internet, telefon, televizi-ju i mobilnu tarifu), zatim MAX3 paket koji uključuje Internet, telefon i televiziju s najboljim kombina-cijama paketa za strastvene surfere ili pak filmofile. Tu je i MAX2 paket s Internetom i telefonom, kao i opcije još bržeg Interneta ili pak opcije Non stop s neograničenim pozivima prema svim fiksnim i mo-bilnim brojevima u Republici Hrvatskoj bez naplate uspostave poziva. Korisnicima su na raspolaganju i novi programski paketi MAXtv-a s još više sadržaja, a koji su vezani uz televiziju (zemaljsku, satelitsku i televiziju na mobitelu ili tabletu).

Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni zaljubljenici u film koji, nažalost, nisu mogli posjetiti Festival, mogu putem MAXtv-a u svojim domovima uživati premijerno u brojnim filmskim naslovima.

Zagrebačke priče vol. 3 - Ksenija Marinković

Turist

Zagrebačke priče vol. 3 - Judita Franković

4. Re-timer - za putnike između vremenskih zonaAko često mijenjate vremenske zone, vjerojatno ste upoznati s pojavom koja se zove jetlag. Iscrpljujuće prilagođavanje na različito vrijeme spavanja i buđenja s ovim bi uređajem trebalo postati jedno-stavnije. Zeleno svjetlo bez UV zraka kojim osvjetlja-vate oči četiri dana prije puta trebalo bi vam pomoći da počnete mijenjati ritam spavanja i prije nego promijenite vremensku zonu, tako da se nakon leta jednostavnije ubacite u novi raspored.Više: re-timer.com

5. Hearnotes - bežične slušaliceJedinstvene bežične slušalice kojima za povezivanje s pametnim telefonima nije potreban bluetooth, nego se spajaju uz pomoć patentirane Kleer tehnologije. Baterije traju više od 4 sata, pune se indukcijski, a proizvođač obećava izvrstan zvuk. Više: hearnotes.com

iPad Pro vs Microsoft Surface Pro 4 - multimedija za profesionalcePredstavljanjem svog Surface Booka - tableta koji može zamijeniti laptop - Microsoft je ljestvicu postavio zaista visoko. Apple je odlučio parirati svojim, do sada najvećim tabletom - iPad Pro. Oba tableta imaju velike ekrane i podršku za olovku, oba su najavljena kao zamjene za lap-top. Nakon smanjivanja svog iPad modela i izbacivanja iPad minija, Apple se odlučio okrenuti i potrebama po-slovnih korisnika izbacivanjem velikog iPad Pro modela. Puno je zajedničkog između ova dva konkurenta, ali razlikuju se u nekoliko ključnih stvari. Surface Pro radi na Windows 10 okruženju, dok iPad Pro pogoni mobil-ni iOS. Ako se promatra s gledišta tableta, tu je Apple u prednosti, ali ako želite punu funkcionalnost opera-tivnog sustava na tabletu (ako ćete ga više koristiti kao laptop), onda je Microsoft pogodio dobitnu kombinaciju. Surface Pro 4 definitivno je u prednosti kada je u pitanju mogućnost pohrane datoteka (do 1TB), povezivost s dru-gim uređajima (USB 3.0, microSD i mini display port), kvalitete tipkovnice i mogućnosti koje pruža stylus. iPad Pro, s druge strane, nešto je lakši, ali i jeftiniji uređaj, s olovkom koja se kupuje odvojeno.

Kombinirani paketi usluga telekoma objedinjuju sve potrebno i za najzahtjevnije korisnikeI za kraj, kako sve multimedijalne potrebe zadovoljiti bez pristupa Internetu? Gotovo nemoguće. Zato su operateri u neprekidnoj borbi s brzinama i protočnošću te u natje-canju za svakog korisnika, pogotovo u poslovnom seg-mentu. Nakon triple-play paketa, kao odgovor na potrebe sve zahtjevnijih korisnika, na tržištu se počinju javljati quad-play usluge koje objedinjavaju fiksnu telefoniju, pri-stup Internetu, televiziju i mobilnu pretplatu. Kombinaci-jom pogodnosti i tarifa unutar svake pojedine usluge, ko-risnici ostvaruju veću kontrolu nad pojedinim uslugama i u konačnici smanjuju ukupne troškove telekomunikacija.

3. Petchatz - multimedija za kućne ljubimceZa one koji ne mogu bez svojih kućnih ljubimaca dok su na putu stiže ovaj videofon, putem kojega je moguće ne samo komunicirati s ljubimcem, nego mu i putem mobilnog uređaja ispustiti omiljenu grickali-cu. Uređaj možete programirati i da ispusti prigodan miris, kako bi dodatno umirio vašeg ljubimca.Više: petchatz.com

Pametni telefoni gotovo su iskorijenili kompaktne fotoaparate. Kako bi ponovno zainteresi-rali kupce za taj segment, proizvođači su prisiljeni utrpavati u ono što su do jučer bili 'idioti' hrpu novih funkcionalnosti, mogućnosti i dodataka. Stvaraju se tako uređaji koji ne samo da fotografiraju, nego snimaju, ali mogu i letjeti, naknadno izoštravati i još mnogo toga… Evo nekoliko najzanimljivijih.

1. Leteća kamera - DJI Phantom 3DJI quadcopteri iznimno su laki za korištenje, jednostavno se podešavaju, sta-bilni su, mogu se sami vraćati na početnu (ili željenu) lokaciju, a povrh svih mogućnosti snimaju odličan video (i fotografiraju). Velika je mogućnost da je većina videa iz zraka koje ste u posljednje vrijeme vidjeli snimljena upravo jednim takvim 'dronom'.

2. Inteligentna kamera - Lytro IllumInovativni koncept iza ovog fotoaparata nudi mogućnost naknadnog izoštravanja pojedinih dijelova već uslikane fo-tografije. Umjesto bilježenja 'plosnate' slike u jednom ka-dru, Lytro bilježi čitavo 'svjetlosno polje' – snima ne samo svjetlo koje pada na senzor, nego i smjer u kojem se svjetlo kreće. Iz tih podataka procesor izvlači područje koje želite foku-sirati – nakon što ste već okinuli. Nažalost, kad odaberete lokaciju fokusa, fotka se ekspor-tira u sliku od 4 megapiksela, još uvijek nedovoljno za zahtjevne korisnike, ali svakako zanimljivo za one koji žele iskušati nešto novo.

3. Brza kamera - Polariod SocialmaticAparat koji izgleda kao Instagramov logotip dolazi iz Pola-roida i nudi mogućnost instant printanja fotki ili njihovog online dijeljenja već nakon što su okinute. Iako su obje opcije korisne, Socialmatic ne briljira niti s jednom. Teško se snalazi u lošijim svjetlosnim uvjetima, LCD zaslon je slabo vidljiv pod dnevnim svjetlom, a 10 komada papira za printanje, koliko u njega stane, nije baš dovoljno za one koji vole škljocati. Unatoč svemu, kamera je odlična za zabavu, a isprintane fotke donose svježinu u vrijeme kad još samo rijetki svoje fotografije 'izrađuju'.

4. Oštra kamera - Panasonic HC-X1000Za sve one koji se žele ubaciti u svijet 4K snimanja, Pana-sonic nudi cjenovno pristupačni model koji u maločemu zaostaje kvalitetom snimljenog materijala. Kamera je kom-paktna, te iako od čvrste plastike, ne djeluje nimalo jeftino. Posjeduje odličan set ručnih kontrola kojima možete utjecati na sve parametre slike.

Leteće, pametne, oštre i brze - najbolje od kamera

Na tržištu se počinju javljati quad-

play usluge koje objedinjuju fiksnu telefoniju, pristup

Internetu, televiziju i mobilnu pretplatu.

Multimedija


Tele2 - globalno prepoznat kao pružatelj M2M i IoT uslugaTele2 je sklopio partnerstva s najboljim tvrtkama kako bi svojim korisnicima pružio najbolju uslugu u njihovim specifičnim zahtjevima. Svojim klijentima i partnerima, kojih ima u više od 50 zemalja, Tele2 M2M pruža usluge umreženosti na globalnoj razini, što znači da svojim rješenjem komunikacije između uređaja može ponuditi klijentima i partnerima 24-satnu uslugu gotovo svugdje u svijetu.

Komunikacijski sustav uređaja s uređajem (na engle-skom Machine to Machine, M2M) trenutno je jedno od najpopularnijih područja u telekomunikacijama. M2M definiran je kao komunikacija dva uređaja bez potrebe (ili s minimalnom potrebom) za ljudskom intervencijom. M2M sustav je skup tehnologija koje omogućavaju uređajima da međusobno komuniciraju putem žične ili bežične mreže.

Vrijednost koja se može dobiti iz takve komunikacije naziva se Internetom stvari (Internet of Things, IoT). IoT će preobraziti gradove, tvrtke i općenito naše živote u budućnosti, a ta je preobrazba već započela.

Radi se o jednoj od najbrže rastućih industrija s do sad neviđenim potencijalima razvoja. Uređaji koji međusobno komuniciraju putem Interneta već su dio naše svakodnevice, a utjecaj te tehnologije moći će se mjeriti s utjecajem koji su na naš život izvele inter-netska revolucija i revolucija mobilnih komunikacija.

Tele2 je globalno prepoznat kao pružatelj M2M i IoT usluga, te od nedavno ova inovativna rješenja donosi i u Hrvatsku. Rješenja za povezanost, koja se koriste u fleet managementu, automatskom očitanju broji-la, sigurnosnim rješenjima, daljinskom upravljanju sustavima i njihovom praćenju, samo su dio širokog portfelja proizvoda koji su povezani s ovom uglednom švedskom kompanijom.

Tele2 M2M rješenje omogućuje jednostavno i tran-sparentno povezivanje putem Tele2 M2M Control Centra (TMCC), kojeg pokreće Jasper, vodeći svjetski pružatelj platforme IoT. Taj samouslužni M2M portal korisnicima daje sveobuhvatni pregled, fleksibilnost i potpunu kontrolu nad njihovim cjelokupnim M2M rješenjem.

Tele2 je sklopio partnerstva s najboljim tvrtkama kako bi svojim korisnicima pružio najbolju uslugu u njihovim specifičnim zahtjevima. Svojim klijen-tima i partnerima, kojih ima u više od 50 zemalja, Tele2 M2M pruža usluge umreženosti na globalnoj razini, što znači da svojim rješenjem komunikacije između uređaja može ponuditi klijentima i partnerima 24-satnu uslugu gotovo svugdje u svijetu.

M2M sustav je skup tehnologija

koje omogućavaju uređajima da

međusobno komuni-ciraju putem žične ili

bežične mreže.

Multimedija

Malin Holmberg, izvršna potpredsjednica i direktorica tržišta Srednje Europe i predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska

Jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj kojoj Tele2 uz pomoć svoje M2M usluge omogućuje uspješno poslovanje je Solvis, globalni proizvođač solarnih ćelija i panela.Tvrtki Solvis potrebni su povezani solar-ni paneli kako bi uvijek mogla optimizirati njihove performanse i na brz način riješiti probleme koji se mogu pojaviti.-Izuzetno me veseli što hrvatskim tvrtka-

ma mogu najaviti da im Tele2 donosi pri-stup najnovijim tehnološkim rješenjima u

Hrvatskoj. Tele2 je, zahvaljujući jedinstve-nom i inovativnom modelu partnerstva, u mogućnosti ponuditi vrhunska M2M rješenja za različite industrijske vertikale. Zahvaljujući ovom pristupu, možemo po-nuditi rješenja prilagođena za različite tvrt-ke u Hrvatskoj - pojasnila je Malin Holm-berg, predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska i izvršna potpredsjednica za Srednju Europu.

Upravljanje ljudskim potencijalima

Puls modernog hrvatskog tržišta radaTržište rada živa je materija koja se neprestano i brzo mijenja, međutim, u Hrvatskoj sve prateće djelatnosti kasne. Promjene se događaju - u obrazovnom sustavu, u gospodarstvu pa čak i u administraciji, ali presporo. U međuvremenu, nemajući više strpljenja, mladi obrazovani ljudi napuštaju Hrvatsku. U takvim okolnostima, prava je umjetnost biti poduzetnik i truditi se na sve načine prevazići izazove modernog poslovanja.

Upravljanje ljudskim potencijalima nikada nije bilo kompleksnije. Tvrtke su suočene s tehnološkim ino-vacijama koje sa sobom donose i promjene u načinu poslovanja. S druge strane, ne treba zanemariti niti promjene u društvu - mijenja se struktura obitelji, uz oboje zaposlenih roditelja koji pokušavaju uklo-piti sve poslovne i privatne obaveze, sve je više i sa-mohranih roditelja. U posljednjih nekoliko desetljeća brišu se spolne granice, više je zaposlenih žena, a isto tako, daleko je više žena na rukovodećim položajima. Dio radne populacije čine i starije generacije, odgojene na drugačijim vrijednostima, a u globalnom svijetu na važnosti gubi i nacionalna komponenta. Da bi uspjele preživjeti na tržištu, današnje tvrtke sve to nekako tre-baju uklopiti u skladnu i funkcionalnu cjelinu. Ipak, najvažnija karika u cijeloj priči ostaje čovjek. Vidljivo je to i iz riječi Lane Ljubas, direktorice tvrt-ke Naton HR Croatia, koja se slaže kako današnje tehnološke inovacije poboljšavaju uslugu, proizvo-de i same procese u gotovom svim industrijama, a u budućnosti se očekuje da će njihov utjecaj biti i puno jači, ali i naglašava da same inovacije ne smiju isključiti čovjeka kao društveno i radno biće, te dovesti do kom-pletnog otuđenja, rutine, robotizacije i pretjerane opti-mizacije radnih mjesta.

Kako povećati produktivnost tvrtke?Nema univerzalnog recepta kako povećati pro-duktivnost poslovanja, međutim, ima poveznica između tvrtaka koje su u tome uspjele. Što im je zajedničko, pokušat ćemo ugrubo svesti u samo tri važne katego-rije.

Uspješne tvrtke na prvo mjesto stavljaju motivaciju zaposlenika. Nikada se ne smije smetnuti s uma da vlasnici i zaposlenici tvrtke nemaju iste motive zašto rade svoj posao. Zaposlenicima je često važnija nema-terijalna motivacija i motivirani su kada mogu biti po-nosni na svoju tvrtku i posao, kada pripadaju, osjećaju se korisnima i potrebnima, kada ih se uvažava, kada posao osjećaju kao ugodno provedeno vrijeme… I na kraju krajeva, većina je ljudi motivirana kada im po-sao ostavlja dovoljno slobodnog vremena i ne zadire u njihovo privatno vrijeme.Komunikacija, ona konstruktivna, također je obilježje uspješnih tvrtaka. Može se usko povezati s vodstvom. Naime, iako je komunikacija u svim smjerovima važna, ona najprije kreće s vrha. Nemaju li zaposlenici dobre smjernice, posao sigurno neće biti obavljen, na vrijeme obavljen ili bez nepotrebnog stresa. Vlasnici i direktori tvrtaka, osobito, manjih koje nemaju osobe zadužene za vanjsku i internu komunikaciju, moraju naučiti kako

Uspješne tvrtke na prvo mjesto stavljaju motivaciju zaposlenika.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić


komunicirati sa zaposlenicima jer im o tome, podjedna-ko kao i o npr. prodaji, ovisi budućnost poslovanja. Do-bar je način komunikacije jasan, dosljedan, informati-van, redovit i hijerarhijski slojevit.

Kategorija organizacija podrazumijeva zapravo kako ne trošiti dragocjeno vrijeme uzalud, jer vrijeme doista jest novac. Za primjer, zašto ne izbaciti stalnu internu komu-nikaciju mailovima? Postoje tvrtke koje su to učinile i, gle čuda, postale produktivnije. Obični staromodni sastanak vremenski je naprednija varijanta od maila, a svakako i informativnija. Na licu mjesta dobivate sve informacije, postavljate pitanja, dogovarate rokove… i vidite izraz lica svog sugovornika. Mail ne prenosi izraz lica ili govor tijela koji je važnija komponenta komunikacije od onog verbal-nog dijela.

Interna komunikacija - ključ uspjeha ili kamen spoticanjaKomunikacija, osobito ona interna, od presudne je važnosti za svaku tvrtku. Gledajući na komunikaciju ver-tikalno, kao što je već ranije spomenuto, komunikacija s vrha je ono što tvrtku usmjerava. Ako direktor ne zna prenijeti radnicima što, kako i kada želi da se odradi, po-sao sigurno neće biti odrađen kako treba. Međutim, ko-munikacija ide u oba smjera, određeni prihvaćeni načini komunikacije stvar su bontona, a sav preostali sadržaj dio je radne atmosfere unutar svake pojedine tvrtke i na tome treba raditi zajednički.

O ovoj temi Lana Ljubas kaže kako se svakodnevno susreću s izjavama zaposlenika tipa - šef viče i živčan je ili ih vrijeđa u svom nastojanju da prenese informaciju. S druge strane, od šefova čuju kako ih nitko ne sluša, ne čuje i ne doživljava. Zanimljivo je što se pritom radi o zapo-slenicima iste tvrtke. Koliko ste puta čuli ovakvu klasičnu hrvatsku žalopojku?

Kada komunikacija zapadne u krizu, da bi došlo do promjene, svi u njoj trebaju sudjelovati i pokušati krenu-ti od sebe, točnije rečeno, od svog načina ophođenja pre-ma kolegama i članovima svoje radne okoline, nastavlja Lana Ljubas. Svatko realan uvidio bi da nekada stvarno može bolje i da se ne moramo stalno izvlačiti na krivu nogu, dan, klijenta, državu, poreznu upravu... Vrtlog u kojem nadređeni krive zaposlenike dok zaposlenici krive nadređene postaje poprilično zamarajuća rutina koja u pozadini ima vrlo jasan problem nazvan loša interna ko-munikacija.

Vođenje i profesionalni razvoj zaposlenika Temelj dobre tvrtke su dobri zaposlenici, ali rijetko koji zaposlenik je dobar zaposlenik u samom početku, pa ni vlasnik tvrtke nije dobar direktor na samom početku. Čak i onda kada posjedujemo neka teorijska znanja, u praksi sve izgleda drugačije. Dobar management vodit će brigu o evoluciji svojih zaposlenika. Upravo o vodstvu, strpljenju, trudu i vremenu ovisit će hoće li zaposlenik postati ide-

Berlitz Virtual Classroom (BVC) je naš interaktivni fleksibilni program učenja stranih jezika osmišljen da se prilagodi vašem rasporedu i jedinstvenom sadržaju koji treba-te. Ako često putujete ili su vaši uposlenici na raznim lokacijama, ako u vašem mje-stu nema škole stranih jezika ili želite vrhunski tečaj uz manje troškova, BVC je uvijek tu za vas. Odaberete li individualnu poduku ili charter opciju za grupu vaših uposleni-ka, program uključuje specijalizirani vokabular i sadržaje prema potrebi vašeg posla ili potrebe pojedinih odjela u kompaniji.

VAŽNO! BVC NIJE CD-ROM ili self-study program koji samostalno radite. Naprotiv, Berlitz Virtual Classroom® interaktivan je program koji vodi instruktor UŽIVO putem Interneta. Naši certificirani Berlitz instruktori, izvorni govornici, koriste istu dokazano uspješnu Berlitz metodu i materijale koje koristimo u nastavi u klasičnoj učionici. Uključuje provjeru jezičnog napretka i završni test.Vaše poduzeće može formirati male grupe zaposlenika iz nekoliko različitih lokacija radi bolje homogenosti i povoljnije cijene. Prije početka nastave predviđen je orijenta-cijski sat za upoznavanje s tehnologijom. Plus prednost - svaka je lekcija snimljena i možete ju kasnije samostalno ponavljati. Erik Kesnic iz T-Systems kaže: „Sve što mogu reći je da je to savršen način za una-prijediti strani jezik u stvarnom korištenju i na zanimljiv način. Bilo je odlično što sam mogao imati lekcije kod kuće, u uredu ili na putu potpuno iste kvalitete kao da sam dolazio u učionicu fizički. To je bio jedan od mojih najboljih tečajeva ikad. Stvar-no volim BVC tečaj. Hvala za izvrsno odrađen posao!“

Za BVC kontaktirajte:Berlitz -Jezični Centar Vox Mundi d.o.o ,Ilica 44, HR-10000 Zagreb e-mail: [email protected]:+ 385 1 48 12 116fax: + 385 1 48 11 958www.berlitz.hrStay in Touch!

Učite strane jezike ONLINE s Berlitz instruktorom uživo kad vama odgovara

„To je bio jedan od mojih najboljih tečajeva ikad.“



alan kandidat za posao koji je dobio. Čini se kao da stvar gledamo naopačke, međutim, doista, u svakom oglasu za posao traži se idealan kandidat, a uz malo sreće, zaposli-mo onog koji je najbolji među dobrima. Mnogim se po-slodavcima dogodi da im kvalitetni zaposlenici prerastu 'kućice' koje su im namijenili, a oni nisu za njih kreira-li ništa novo. U takvim okolnostima dobri zaposlenici odlaze, a ona ista 'kućica', ali sada s većim očekivanjima, ostaje prazna i teže ju je popuniti. Takva greška košta više od edukacije, profesionalne orijentacije ili napredovanja postojećeg zaposlenika.

Mit o osmosatnom radnom vremenu Zaostatak iz prošlosti koji uporno ostaje dio radne ru-tine je osmosatno radno vrijeme koje se i dalje vrlo široko primjenjuje, kao i polusatna pauza, ručak u dva sata i slično. O tome može li drugačije razgovarali smo sa Sašom Jurkovićem, direktorom portala posao.hr, koji kaže kako ne vjeruje u osmosatno radno vrijeme. Vjeruje, međutim, da je motiviran i odmoran radnik najproduktivniji i da treba biti fleksibilan u pogledu radnog vremena s onim radnicima kojima se to može osigurati. Švedska i Norveška uvele su šestosatno radno vrijeme, i to se pokazalo vrlo pozitivnim. Pro-duktivnost je porasla i do 50% u pojedinim tvrtkama, a broj bolovanja se smanjio. Jurković je siguran da bi radnici bili produktivniji, ali i zadovoljniji sa smanje-nim radnim vremenom, međutim, Hrvatska nije zre-la za ovakve promjene jer je još uvijek uvriježeno mišljenje da onaj koji ne radi 10 sati nije uspješan niti vrijedi kao radnik.

Nova i izumiruća zanimanja na tržištu radaDa je tržište rada živa materija koja se neprestano mijenja, pokazuje i činjenica da bi zanimanja poput poštara, krojača, reportera, blagajnika, carinika mogla postati stvar prošlosti. Naime, mnogi se poslovi poput navedenih već sada mogu obavljati posve automatski zahvaljujući tehno-logiji i nema potrebe zapošljavati čovjeka za takav posao.

Tržište rada danas neusporedivo je s tržištem rada prije dvadesetak ili više godina, objasnila je Jelena Janković, vo-diteljica Career centra ZŠEM-a. S napretkom tehnologije koji je sve brži, tržište rada također se brže mijenja. Traže se nova znanja kojima 'klinci' već danas vladaju puno bolje od profesora. Pri tome izdvaja, na primjer, tržište online igara koje ima velik potencijal rasta u budućnosti te se osobe koje se bave ovim poslom educiraju samostalno, poslodavci traže upravo one zaposlenike koji se privatno bave tim stvarima te iz vlastitih hobija imaju iskustvo i znanje 'baratanja' istima, budući da još uvijek nema usta-nove koja može ponuditi ovakva znanja. Ovo je možda ekstremni slučaj, no takvih će primjera u budućnosti biti sve više. Obrazovni je sustav generalno previše trom da bi pra-vovremeno reagirao na potrebe tržišta koje se mijenjaju nevjerojatnom brzinom. Veće šanse za prilagodbu imaju

privatne visokoobrazovne ustanove ili manje obrazovne institucije koje prate svjetske trendove i u stanju su brže reagirati na promjene, što im uvelike olakšava manja i efi-kasnija struktura koja može brže provesti promjene od, primjerice, sveučilišta.

Trend iseljavanja iz Hrvatske u potrazi za poslomO iseljavanju mladih ljudi iz Hrvatske Jelena Janković iz ZŠEM-a kaže kako je u posljednjih nekoliko godina općepoznat rastući trend 'odljeva mladih mozgova' u po-trazi za boljim uvjetima rada i općenito za zaposlenjem. U usporedbi s iseljeničkim valom 60-ih godina, promijenio se obrazac iseljavanja. Tada su uglavnom odlazili pojedinci s nižom stručnom spremom, a danas odlaze visokoobra-zovani mladi ljudi koji vrlo često sa sobom vode i obitelj. Prema podatcima DZS-a, već je 2013. zabilježen značajan rast iseljenika u odnosu na ranije godine, i to za više od 18%. Tako je upravo 2013. po broju odseljenih Hrvatska dosegla rekord od 15.262 osoba, dok je 2012. i 2011. taj broj bio ispod 12.000, a još ranijih 2010. i 2009. ispod 10.000 iseljenih. Prema podatcima HZZ-a u 2014. godini Hrvatska je izgubila oko 60.000 radno sposobnih osoba. Više je razloga koji dovode do ovih poražavajućih brojki, a važan utjecaj imao je ulazak Hrvatske u EU, slobodno tržište rada te otvorenije granice.

Glavni razlozi velikog iseljavanja su ekonomska situacija, smanjen broj radnih mjesta te povoljniji uvjeti rada koje nude okolne zemlje, dodaje Jelena Janković. Nerazmjer potreba tržišta rada i obrazovanja mogao bi također po-godovati ovom rapidno rastućem trendu iseljavanja, no nikako nije jedan od glavnih razloga iseljavanja. Ljudi primarno odlaze u potrazi za 'boljim životom', odnosno (boljim) poslom, što potvrđuje činjenica da najviše lju-di iseljava iz Slavonije u kojoj je najviša stopa nezapo-slenosti. Također, ako su mladi i visokoobrazovani ljudi koji napuštaju Hrvatsku konkurentni na europskom i svjetskom tržištu rada, zašto ne bi bili konkurentni i na našem tržištu? Pitanje je nudi li hrvatsko tržište rada takvim pojedincima priliku za daljnji razvoj i ostvarenje vlastitih potencijala.

Dr.sc. Maja Vidović, predavačica na RIT-u Croatia, slaže se kako mnogi hrvatski visokoobrazovani mladi ljudi svake godine odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom, ali se jednako tako mnogi od njih nakon kraćeg vremena i vraćaju. Trenutno je u svijetu prisutan trend sve inten-zivnijeg odlaska mladih stručnjaka na međunarodne za-datke, uobičajeno u trajanju između jedne do pet godina. Mladi ljudi traže nove izazove, žele upoznati uvjete rada u drugim zemljama, skloni su iskoristiti prilike koje im se nude. Sklonost mlađih generacija zaposlenika da traže poslove u drugim zemljama nije sama po sebi alarmant-na, već je to jednostavno jedno od njihovih obilježja. No, problem nastaje u trenutku kada se mladi ljudi ne žele vratiti u domovinu, jer nakon iskustava u drugim zemlja-ma uvide manjkavosti domaće privrede. Činjenica da velik

Komunikacija, osobito ona interna,

od presudne je važnosti za svaku

tvrtku.



broj mladih visokoobrazovanih ljudi iz Hrvatske relativno lako pronalazi posao u inozemstvu govori u prilog našem obrazovnom sustavu, ali još više govori u prilog sposob-nosti i predanosti naših mladih stručnjaka, koju strana poduzeća uvelike znaju prepoznati i cijeniti, zaključuje Maja Vidović.

Može li visoko školstvo u Hrvatskoj odgovoriti na potrebe tržišta? Hrvatski obrazovni sustav još uvijek se traži po stranpu-ticama EU direktiva, ne uvažavajući određene osobitosti koje nas čine drugačijima, a često i boljima. Pitali smo nekoliko stručnjaka može li hrvatsko visoko školstvo odgovoriti na potrebe tržišta rada.

Dr.sc. Maja Vidović s RIT-a Croatia kaže da, ako gleda-mo školstvo u cjelini, odgovor je i da i ne. Da, jer imamo potencijal u sustavu visokog obrazovanja koji je široko dostupan, imamo uvriježen stav u društvu da je visoko obrazovanje dostižna i poželjna stepenica i imamo uisti-nu kvalitetne mlade ljude. Ali ujedno i ne, jer su mnoge visokoškolske institucije rigidne i zastarjele te ne prate potrebe tržišta. Mnoge institucije imaju programe u koji-ma se u dvoranama studente poučava, ali se rijetko potiče razvoj njihovih stavova i preispitivanje postojećih 'istina'. Programe u kojima se godinama i desetljećima inzistira na istom gradivu, a koje u nekim slučajevima uopće ne održava korak s potrebama privrede. I programe u kojima se studenti u većoj mjeri usmjeravaju u znanstveni rad koji će im u manjoj mjeri biti potreban, a manje u stje-canje praktičnih vještina i znanja koje će im sigurno biti potrebne na tržištu rada.

Doc.dr.sc. Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR, kaže kako visoko školstvo u Hrvatskoj može i mora odgovoriti na potrebe tržišta rada, no njegov usp-jeh ovisi o onima koji kreiraju visokoobrazovnu politiku i odobravaju kurikulume. Kao dekanica Visoke poslovne škole PAR objasnila je kako daju sve od sebe da bi pratili trendove i vjeruje da u tome i uspijevaju, a kao poduzet-nica je kazala da je pravi izazov prijeći sve birokratske prepreke za pravovremeni odgovor na potrebe tržišta. Što se tiče budućnosti, neki predviđaju probleme nedostatka radne snage do 2020. u Europi upravo zbog porasta broja visokoobrazovanih osoba, odnosno smanjenja broja radni-ka sa srednjom stručnom spremom i specijaliziranim za-nimanjima.

Za napredak i razvoj svakog društva potrebna je suradnja njegova četiri sektora: gospodarstva, visokog obrazovanja, vlade i civilnog sektora, ispričala nam je Sunčica Ober-man Peterka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Nije pitanje može li visoko školstvo u Hrvatskoj odgovoriti na potrebe tržišta rada, kazala je, nego što su to potrebe tržišta rada. Kako bi dali odgovor na to pitanje, mora po-stojati bolja komunikacija između gospodarstva i visokog školstva. Također, postavlja se pitanje može li gospodarst-

vo točno definirati koje su njegove potrebe sada, a koje će biti za 5 ili 10 godina. Mladi ljudi koji danas uđu u sustav visokog obrazovanja iz njega će izaći za 5 i više godina, i trebaju imati kompetencije koje će gospodarstvu trebati tada.

Novosti na području poslovnog obrazovanja Da, obrazovni sustav u Hrvatskoj ne razvija se dovoljno brzo, ali srećom, klasičan način edukacije nije jedina opcija u ponudi. Visoke poslovne škole nude programe koji idu ukorak sa svjetskim trendovima, a kvalitetna edukacija svih vrsta dostupnija je nego ikad.

Spomenimo samo neke od dostupnih edukacija. Govoriti strani jezik uvijek je bila prednost, a nakon ulaska u EU, za Hrvate još i veća. Više se ne traže samo najučestaliji engleski i njemački jezik, nego većina europskih jezi-ka. Škola ABC strani jezici izvrsno je odgovorila na ovaj izazov te u ponudi ima čak 14 programa učenja stranog jezika, a uz to je jedini ovlašteni međunarodni centar u Hrvatskoj za testiranje sve traženijeg švedskog jezika.

Visoka poslovna škola PAR provodi stručni studij Busi-ness Management, a u planu im je otvaranje studija koji će odgovoriti upravo na potrebe 'zanimanja budućnosti.' No, bitno je naglasiti kako su studiji u skladu s potreba-ma modernih radnih mjesta oni koji uključuju učenje specifične primjene suvremene tehnologije i online ko-munikacije. Svoje studente poučavaju poduzetničkoj kul-turi i principima cjeloživotnog učenja, što će im osigurati konkurentnost tijekom cijelog radnog vijeka.

Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT-a Croatia, odgo-vorio je kako svoje studente uče da kritički razmišljaju, postavljaju prava pitanja te da se znaju snaći u traženju odgovora, a ne da memoriraju činjenice napamet. Uz pre-davanja u predavaonicama potiču interakciju i praktičan rad, i to kroz brojne projekte na kampusu i kroz njihov program stručne prakse. Osnovni im je cilj pružiti im adekvatnu teorijsku i praktičnu podlogu, ali ih i opskr-biti znanjima koja će moći koristiti i kojima će se moći prilagođavati zanimanjima i karijerama koje odaberu.

Poduzetnički programi Ekonomskog fakulteta u Osijeku, saznajemo od Sunčice Oberman Peterka, od samog početka svog djelovanja nastoje se povezati s gospodarst-vom na različite načine - kroz rad studenata na rješavanju konkretnih problema iz gospodarstva te preko sudjelo-vanja uspješnih poduzetnika i poslovnih ljudi u nastavi. Ekonomski fakultet u Osijeku potpisao je 2014. godine sporazum o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, kroz koji se organiziraju prakse za studente u članicama HUP-a. Na ovaj način pomažu i studentima i poslodavci-ma - studentima 'stvarni svijet' postaje bliži, bolje se pri-premaju za posao, a poslodavci na ovaj način mogu kva-litetnije upoznati kandidata i vidjeti uklapa li se u radno okruženje ili ne.


Za napredak i razvoj svakog društva

potrebna je suradnjanjegova četiri sektora:

gospodarstva, visokog obrazovanja,

vlade i civilnog sektora.

HR Akademija sastoji se od 7 modula:

HR Akademija

Trajanje programa: veljača - rujan 2016.Mjesto održavanja predavanja i radionica:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

Kotizacija: Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn+PDVPromotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn+PDV.Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Napomena: Svi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari. Voditeljica programa:Gordana FabrisPrijave i kontakt:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Naučite koristiti najbolje hrvatske i svjetske HR prakse te sistematično pristupati managementu ljudskih potencijala u procesnom i praktičnom kontekstu.


HR Akademija

MODUL 1:StRatešKO UPRaVljaNje ljUDSKiM ReSURSiMa • Ključnaulogafunkcijeljudskihresursai

pozicioniranjefunkcijeljudskihresursauukupnomposlovanjutvrtke

• Nakojinačinfunkcijaljudskihresursasudjelujeurealizacijistrateškihciljevatvrtke

• Osnovnefunkcijeupravljanjaljudskimresursimaiulogavoditeljaljudskihresursaudefiniranjuprioriteta

• Modelistrateškogupravljanjaljudskimresursima• Planiranjeiprimjenastrateškogupravljanjaljudskim

resursima(analiza,sadržaj,obrazloženje,planimplementacijeteanalizatroškovaikoristi)

• Kreiranje,implementacijaipraćenjenajvažnijihprocesa

• Štonamdonosibudućnost

MODUL 2:aNaliZa RaDNOG MjeSta, SeleKcija i iNteGRacija ZaPOSleNiKa • Kakoanaliziratiradnomjesto-osobnespecifikacije

ikompetencije• Metodeanalizeposlova–primjeriobrazaca• Pribavljanjekandidata–izvoriipostupci• Regrutiranje–praktičniinstrumentiitehnike

selekcija• E-regrutiranje–korporativnestranice,portali

zazapošljavanje,videoisječci,društvenemreže(LinkedIn,Facebook),blogoviiosobnestraniceteforumi

• Sveobuhvatnoselekcijskointervjuiranje–obrasciipitanja

• PrimjerselekcijeionboardingaizposlovneprakseMetro-a

• ProcesselekcijevisokoobrazovanihpripravnikaSHAPE

• Integracija(onboarding)zaposlenika

MODUL 3:MODel PRaćeNja RaDNe USPješNOSti – PeRFORMaNce aPPRaiSal • Organizacijskiiindividualniinteresipraćenjaradne

uspješnosti

• Odgovornostzapraćenjeiprovođenjeciljevasaspektamanageraiodjelaljudskihpotencijala

• Procespraćenjaradneuspješnosti–pravičovjeknapravommjestu

• Modelpraćenjaorganizacijskeuspješnosti• Metodeocjenjivanjaradneuspješnosti–primjeri

obrazaca• Štomjeri360°Feedbackupitnik–primjerobrasca• Najčešćiproblemipriocjenjivanjuikakoihizbjeći• Praćenjeradneuspješnostidvaprimjeraizhrvatske

prakse• Mjerezapoboljšanjeradneuspješnosti–

prezentacijaalata• Razgovorouspješnosti–feedbackidodatna

motivacija

MODUL 4:UPRaVljaNje KaRijeROM, eDUKacija i RaZVOj ZaPOSleNiKa • Obrazovanjeirazvoj–prilagodbapromjenamau

organizacijiinatržištu• Temeljnefazeprocesaobukesagledanesaspekta

organizacijeizaposlenika• Razvojmanagera–primjeri• Upravljanjeiživotniciklusupravljanjakarijerom–

primjer• Planiranjesukcesija• Tehnikeimetodeobrazovanjaterazvoja

zaposlenika–primjerPetrokemijad.d.• E-learning• Evaluacijaobrazovnihprograma• Ključnipokazateljiuspješnosti• Učećaorganizacijaiupravljanjeznanjem• Društvenoodgovornoposlovanjeusustavu

obrazovanjairazvojazaposlenika MODUL 5:UPRaVljaNje taleNtiMa – taleNt MaNaGeMeNt • Štojesvetalentmanagement• Tkosutalenti–različitipristupi• Ključnielementiprocjene–upravljanjeučinkomi

definiranjepotencijala• Razvojtalenata• Zadržavanjetalenata

• Ključnikoraciiključnisudioniciuprocesu• Kreiranje„talentmagnet“kulture• Razvojtalenatakaokompetitivnaprednost

MODUL6:ORGaNiZacijSKi SUStaV MOtiViRaNja i NaGRađiVaNja – RewaRD MaNaGeMeNt • Orijentacijaorganizacijenaciljeve,rezultatei

izazove• Kojajevezaizmeđumotivacijeinagrađivanja?–

Motivacijskiikompenzacijskikarakterplaće• Suvremeniprincipiizakonimotivacijezaposlenika–

praktična„todo“tablica• Intrinzičneiekstrinzičnenagrade-primjenau

poslovnojpraksi,izazovi• Kolikoplatiti?Planoviplaćepremapostignuću–

casestudy• Individualni,grupniiorganizacijskisustavi

nagrađivanjazaposlenika–primjeri• Direktneiindirektnemanagerskekompenzacije–

primjeri• Modelinagrađivanja(prodajni,administrativni,

operativni)–primjeriizprakse

MODUL 7:tRaNSFORMacija KOMPaNije – ReORGaNiZacija i PROGRaMi ReStRUKtURiRaNja• Poslovanjetvrtkekrozprizmuinternogieksternog

okružja• UlogaLjudskihresursauposlovanjutvrtke• Rezultatiposlovanjaistvaranjedodanevrijednosti• Prepoznavanjepotrebazarestrukturiranjem• Izazovidefiniranjaplanarestrukturiranja• Procesireorganizacijeipromjeneorganizacijske

kulture• Procesikolektivnogpregovaranja• Kriznoupravljanjeukontekstuinterneieksterne

komunikacije• Modelipovećanjaproduktivnosti• Procesreorganizacijetvrtke• Modelipromjeneorganizacijskekulture• Mjerenjaproduktivnosti• Mjerenjeučinkovitosticjelovitetransformacije

kompanije

organiziraspecijalističkimodularanprogram


Gastronomija

Želimo Hrvatsku kao cjelogodišnju eno-gastro turističku destinacijuPremda se volimo hvaliti našom bogatom gastronomskom ponudom, Hrvatska je još uvijek destinacija koja se prodaje zbog mora i sunca. Boljim umrežavanjem turističke, kulturne i eno-gastro ponude lako bismo postali zemlja koju se isplati posjetiti i u njoj uživati zbog više razloga.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Povratak zdravoj hrani svjetski je trend koji ne jenjava, a sve više poklonika ima i kod nas. Zdrav način prehra-ne često je zanemaren zbog modernog načina života, a rješenje bi mogli ponuditi restorani koji u svoje meni-je uvrštavaju lagane i zdrave obroke. Također, sve više malih proizvođača tradicionalnih proizvoda i zdrave hrane pronalazi svoje mjesto na tržištu, pri čemu im dosta pomažu sajmovi i smotre na kojima posjetitelji mogu degustirati proizvode prije nego se odluče na kupnju. Nažalost, izbor prehrambenih proizvoda i nji-hovog porijekla ne ovisi samo o našim preferencijama i navikama, već često o dubini džepa.

Prate li naši restorani gastronomske trendove?Iako interes za svakojake kulinarske ekshibicije postoji, Hrvati ipak vole na tanjuru vidjeti što jedu, i to u do-statnoj količini, a sve ih više zanima i porijeklo sastoja-ka. Ne čudi, stoga, što restorani u svoje menije stavljaju jela pripremljena od tradicionalnih namirnica, ali s ma-lim pomakom, kao što je to učinio restoran Fortuna iz Male Subotice. Naime, za redefiniranje svog jelovnika pozvali su Dinu Galvagna, jednog od naših najboljih kuhara, kako bi klasična, domaća međimurska jela pre-tvorio u internacionalna, ali koristeći domaće sastojke.

-Ljudi su počeli razvijati svijest o zdravoj hrani, vole pojesti smart food sve češće. U početku je bilo odbija-nja, ali shvatili su da lagana hrana koja obiluje povr-ćem i voćem nije samo za vegetarijance. Također, sve važniji im je okus - kaže Marina Vojković iz zagre-bačkog restorana Bon Appetit, koja je koncept smart fooda osmislila za poslovne ljude koji su željeli pojesti nešto fino, ali bez osjećaja težine nakon obroka. U Bon Appetitu puno rade i na okusnosti, a postižu ju pazeći

na izvrsnost namirnica pa tako koriste one lokalnih, malih OPG-ova. -Danas je važna visoka kvaliteta, fini okus i inovativnost, a u tome nam pomaže i znatiželja gostiju koji nas traže nešto što im mi preporučujemo. A nama je važno ponuditi im spoj kvalitete i kvantite-te, odnosno ponuditi im kvalitetan obrok zadovoljava-juće količine - kaže Vojković.

Koji su najbolji restorani u HrvatskojIzbor Dobri restorani održava se od 2012., a od prošle godine uvedena je i kategorija chef godine. Od samog početka cilj izbora bio je sastaviti objektivnu i relevan-tnu nacionalnu i regionalnu top listu restorana i tako potaknuti kompetitivnost te podići kvalitetu usluge. Stručan žiri, od oko 500 glasača, sastavljen je od resto-ratera, chefova, eno i gastro novinara i blogera, poslov-nih ljudi, turističkih djelatnika i vinara.U kategoriji chef godine glasovanje se provodi unutar struke, a titula najboljeg i ove godine, po mišljenju stotinjak chefova, pripala je Tomislavu Gretiću. Što se tiče restorana, deset najboljih u Hrvatskoj su: 1. Pele-grini, Šibenik, 2. Mala hiža, Mačkovec, 3. Dubravkin put, Zagreb, 4. Bevanda, Opatija, 5. Plavi podrum, Vo-losko, 6. Mano, Zagreb, 7. Batelina, Medulin, 8. Bistro Apetit, Zagreb, 9. Mundoaka, Zagreb, 10. Foša, Zadar.Iako u Hrvatskoj još nema restorana s Michelinovom zvjezdicom, prvu stepenicu na tom putu ove su godine prošla četiri restorana - Marina iz Novigrada, Pergola iz Zambratije, Foša iz Zadra i Paradigma iz Splita, po-stavši članovi svjetski priznate međunarodne kulinar-ske udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe. U sklopu udruge, čiji je Hrvatska član od 2010., djeluje još osam naših restorana, a njen je cilj promicanje inovativnosti, talenta i tradicije mladih chefova.

Top 10 regionalnih restorana po izboru Dobrih restorana

Grad Zagreb Dalmacija Središnja Hrvatska Istra i Kvarner Slavonija i Podunavlje1. Dubravkin put Pelegrini, Šibenik Mala hiža, Čakovec Bevanda, Opatija Baranjska kuća, Karanac

2. Mano Foša, Zadar Vuglec Breg, Krapina Plavi podrum, Opatija Dunav, Ilok

3. Bistro Apetit Paradigma, Split Kod špilje, Otruševec Batelina. Banjole Kormoran, Bilje

4. Mundoaka Streetfood Pojoda, Vis Academia, Marija Bistrica Damir&Ornella, Novigrad Klub restoran Waldinger, Osijek

5. Takenoko Kadena, Split Karlo, Plešivica Johnson, Mošćenička Draga Principovac, Ilok

6. Tač Nautika, Dubrovnik Villa magdalena, Krapinske Toplice Monte, Rovinj Kod Ruže, Osijek

7. Vinodol Boškinac, Novalja Mamica, Pušćine Marina, Novigrad Zimska luka, Hotel Osijek, Osijek

8. Carpaccio Pantarul, Dubrovnik Zeleni papar, Samobor San Rocco, Brtonigla Lamut, Vinkovci

9. Apetit City Gariful, Hvar Zlatne gorice, Gornji Kneginec Draga di Lovrana, Lovran Lumière, Osijek

10. Zinfandel’s Nikola, Stobreč Zelenjak, Kumrovec Rivica, Njivice Josić, Zmajevac

U potrazi za novim i drugačijim restoranima Sve su popularniji fast food restorani čija je ponuda drugačija od uobičajene, a jela nisu samo brza i jef-tina, već zdrava i inovativna. Tako se, primjerice, u Zagrebu može naći kineski, japanski i vegetarijanski fast food. Wok’n’Walk u Ilici 49 u ponudi ima uku-sne kineske specijalitete za pojesti s nogu. U Green Pointu u Varšavskoj 10 najviše vole raditi hranu sa seitanom, tofuom i brašnom konoplje, a kako su is-ključivo vegetarijanski restoran, biraju hranu bogatu bjelančevinama koje tijelo može apsorbirati i proba-viti. Binimoto sushi može se naći na tri lokacije u Za-grebu - Radnička cesta 43, Teslina 14 i Bukovačka ce-sta 27, a nudi visokokvalitetan sushi po prihvatljivoj cijeni. Njihovi Bento Boxevi sadrže kompletan obrok sastavljen od različitih rolica i nigirija, a uz morski tu su i vegetarijanski te mesni sushi.

U Zagrebu je nedavno otvoren i The Office Club (Boš-kovićeva 11), ruski restoran kojem se prvenstveno vesele ljubitelji vrhunskih žestokih pića. Gosti mogu birati dva menija, od kojih jedan kao glavno jelo ima tradicionalni ruski boršč, a drugi klasični ruski Stro-ganov. Za one umjerenije zgodno mjesto je La štruk - ležeran prostor pri dnu Skalinske ulice u samom cen-tru grada, koji na meniju ima samo štrukle. Ljubite-lji fusion kuhinje trebali bi pak svratiti u Vlašku 9 do Asia T housea, koji u ponudi ima japanske, tajlandske i kineske specijalitete pripremljene na moderan, zdrav način od svježih sastojaka.

Južnije, točnije u Trilju tik uz rijeku Cetinu, nalazi se restoran Premijer na čijem su jelovniku jela sta-ra 2000 godina. Po prihvatljivim cijenama u ponudi je, između ostalog, i noj, dimljena koza, žabe i teleći mozak. Nezaobilazno i jako cool mjesto je i restoran Corto Maltese u Splitu (Obrov 7), gdje u domaćoj atmosferi možete čitati stripove i gledati kako se pri-prema hrana. Riblji specijaliteti, guste domaće juhe i termički obrađena hrana bez prženja garantiraju zdrav mediteranski obrok.

Funkcionalna hrana - trend u porastu Promjene u suvremenom načinu života i prehrambe-nim navikama stvorile su prostor za razvoj novih pro-izvoda, od kojih se sve češće očekuje da povoljno utje-ču na zdravlje potrošača. Trend prodaje funkcionalne hrane na svjetskom tržištu bilježi kontinuirani rast na godišnjoj razini i prema Leatherhead Food Researchu, britanskom istraživačkom centru za hranu, vrijedno je 43,27 mlrd. dolara. Tom rastu svakako doprinose i broj-ne zdravstvene tvrdnje da upravo konzumiranje funk-cionalne hrane smanjuje ili čak otklanja pojavu raznih zdravstvenih tegoba. Međutim, da bi neki proizvod do-bio oznaku funkcionalne hrane, proizvođač mora osigu-rati snažan znanstveni dokaz, pri čemu se kontinuirano prati stvaran zdravstveni učinak unosa takve hrane.Prema definiciji, funkcionalna hrana može biti svježa ili prerađena, ali mora imati izraženu nutritivnu vri-jednost, organoleptička svojstva te sadržavati prirodne, biološke aktivne tvari koje neutraliziraju štetne utjeca-je slobodnih radikala u organizmu i tako preventivno djeluju kod sprječavanja raznih oboljenja. Primjena funkcionalne hrane počela je 80-ih godina prošlog sto-ljeća u Japanu kada je, zbog povećanja broja stanovni-ka treće dobi i rasta troškova zdravstvene zaštite, pro-izvođačima dopušteno obogaćivati hranu sastojcima

Primjena industrijske konoplje u kulinarstvu

Zbog visokog sadržaja proteina, sjemenke konoplje idealna su namirnica za vege-tarijance, vegane i sportaše kao dodatak kod pripreme pekarskih proizvoda ili zdra-vih grickalica. Kvalitetno ulje sjemenki konoplje dobiva se prešanjem, zelenkasto je i orašastog okusa, a sadrži čak 80% nezasićenih masnih kiselina koje pomažu radu moždanih funkcija, čuvaju zdravlje srca i krvnih žila te smanjuju kolesterol. Bogato je i antioksidantima, koji sprječavaju razvoj malignih stanica, te važnim mineralima po-put kalcija, magnezija, željeza, kalija, sumpora, fosfora i cinka. Može se koristiti kao zamjena za maslinovo ulje, a najbolje ga je konzumirati sirovo jer zagrijavanjem gubi ljekovita svojstva. Uz ulje i sjemenke, u prehrani se može koristiti i brašno konoplje, odnosno nusproizvod dobiven od samljevenog ostatka sjemenki nakon što je iz njih isprešano ulje. Naravno, u prehrambene svrhe koristi se industrijska vrsta konoplje koja sadrži nizak udio psihoaktivne tvari THC-a i nema omamljujuće djelovanje.

Izbor Dobri restorani održava se od 2012., a

od prošle godine uvedena je i kategorija

chef godine.

Trend prodaje funkcionalne hrane na svjetskom tržištu bilježi kontinuirani rast na godišnjoj razini i vrijedno je 43,27 mlrd. dolara.

Gastronomija


Gastronomija

koji pozitivno djeluju na funkcije u tijelu.Danas najpoznatijoj i najzastupljenijoj procesuiranoj funkcionalnoj hrani pripadaju fermentirani mliječ-ni proizvodi s dodanim probioticima i prebioticima, napitci s dodatkom vitamina i minerala te proizvodi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama poput ulja i margarina. Magnezij, željezo, koenzim Q10, taurin, karnitin i fitosteroli samo su neki od dodataka kojima će se sve češće obogaćivati proizvodi. Zbog sve bolje informiranosti potrošača te povećane potrebe za do-datnim unosom pojedinih nutrijenata, proizvođače funkcionalne hrane očekuje svijetla budućnost, a pale-ta obogaćenih proizvoda nesumnjivo će se širiti.

Najbolja hrvatska i svjetska vina u 2015.Istra je početkom ove godine uvrštena među top 10 vinskih destinacija po izboru www.wineenthusiast.com, jednog od najznačajnijih svjetskih portala kada su u pitanju vina. Preporuku za ovo važno priznanje dali su Mike DeSimone i Jeff Jensenn, poznatiji kao World Wine Guys, koji su imali priliku upoznati istarske au-tohtone vinske sorte i vina za vrijeme svojih posjeta. A koja su to najbolja istarska vina ove godine odlučili su ocjenjivači Vinistre 2015. te izabrali sljedeća: Malvazi-ja (2014.), Novacco - Najbolja mlada Malvazija istar-ska, Malvazija (2013.), Vina Banko - Najbolja zrela

Malvazija istarska, Terra Mare (2013.), Bruno Trapan - Najbolji zreli Teran.Najbolja svjetska vina 2015. prema izboru Decantera, najznačajnijeg svjetskog vinskog časopisa i portala, ocjenjivalo je 240 najeminentnijih vinskih stručnja-ka, a u konkurenciji 15.929 uzoraka najbolje su prošla francuska, australska, južnoafrička i španjolska vina, proglašena internacionalnim šampionima. Među nji-ma, najviše su se istakla tasmansko Bay of Fires’ Sau-vignon Blanc (2014.) i slovensko Laški Rizling (2012.) ptujske kleti Pullus. Dobro su prošla i hrvatska vina s dva regionalna trofeja (kutjevački ledeni Traminac, 2011., Festigia Castello, 2012., Vina Laguna), 13 srebr-nih i 25 brončanih medalja te 27 preporuka.

No, da bi se stiglo do priznanja, potrebno je puno rada. -Vinarstvo je posao 0-24 svaki dan u godini, ali ako ima ljubavi prema tom poslu, ništa nije teško - kaže Darko Janković iz hvarske vinarije Zlatan otok, čiji je Plavac Grand Cru 2010. ovog listopada osvojio zlatnu medalju i proglašen jednim od 10 najboljih svjetskih vina odnjegovanih u barrique bačvama na međuna-rodnom natjecanju Alliances du Monde u Francuskoj. Njega i sazrijevanje vina u barrique bačvi vrhunac je vinarskog umijeća, objašnjava Janković, jer procesi koji se odvijaju u barrique bačvi utječu na strukturu, aromu i gustoću vina crnih i bijelih sorti. Ta su vina idealna za dugotrajna odležavanja u arhivskim zbirka-ma vinskih znalaca, a zbirka Zlatnog otoka počela je s Plavcem barrique iz 1999.

-Prisutni smo na svim značajnim svjetskim tržišti-ma: Japan, Hong Kong, Kina, pregovaramo s Indone-zijom, obnovili smo prisutnost u Rusiji. Najvažniji europski partneri su nam Njemačka, Austrija, Skan-dinavija, Francuska i zemlje Beneluxa. Izvozimo i u SAD i Kanadu, a pripremamo se za tržište Brazila.

Na 3. hrvatskom festivalu hrane i pića

najveći interes privukli su gastronomski

noviteti poput crnog češnjaka, gheea od kikirikija i kakaa te

marmelade od čilija.


Poslovna klasa automobila

Zaustavljen višegodišnji pad prodaje automobilaUz nikada povoljnije cijene za nova vozila, kupcima je na raspolaganju i niz drugih pogodnosti, poput najnižih kamata do sada ako se vozilo kupuje na kredit, povoljnih uvjeta financijskog leasinga, produljenog jamstva, dodatne opreme...

Na nedavno održanom 8. Zagreb Auto Weeku proizvođači automobila predstavili su hrvatskoj publi-ci najnovija vozila. Tako je Mercedes-Benz premijerno predstavio novi GLC, iznimno atraktivan i luksuzan SUV, nasljednika modela GLK, te svoje predstavnike premium obitelji, poput nove A i C klase. Još ljetos Mercedes-Benz predstavio je svoj GLS, najveći SUV u ponudi Mercedesa s 5,12 metara. U načelu, GLS bi tre-bao biti S-klasa među terencima. To je, ako izuzmemo V-klasu, jedini Mercedesov automobil koji ima sedam sjedala.

Opel se pohvalio svojom novom Astrom, izrazito inovativnom i štedljivom, dinamičkih performansi, kompaktne vanjštine, te elegantnog sportskog di-zajna. Volvo je predstavio svoj V60 Cross Country, avanturistički automobil markantnog izgleda koji je oduševio sve one željne sportske, ali i udobne vožnje. Hyundai je izložio novog Tucsona, izrazito udobnog i privlačnog dizajna.

Izloženi modeli na Zagreb Auto Weeku pokazali su trendove u autoindustriji, sve je širi raspon ugrađenih

asistenata za sigurniju i opušteniju vožnju, skoro da su neizostavni virtualni kokpit, prikaz bitnih informacija na 'head-up' zaslonu, LED svjetla, pretinac za pametni telefon u kojem se on može i bežično napuniti, novi sustavi potpore za vozača poput sustava za pomaganje kod prometnih zastoja, vožnje u koloni, sustavi asi-stencije pri parkiranju i skretanju, upozorenje na vo-zila koja dolaze straga, sustavi za izbjegavanje sudara, 'audio connect' usluge...Pri samoj izradi vozila koriste se lagane konstrukcije i inteligentna spajanja materijala, čime automobili imaju manju težinu, a time i smanjen otpor u vožnji, što u konačnici rezultira boljim performansama vozila i manjom potrošnjom goriva.

Poslovna klasa - najviše što autoindustrija može po-nuditi U najvišoj poslovnoj klasi vozila podrazumijevaju se najnovija i najinovativnija tehnološka rješenja. Novi Q7 najveći je u klasi (dug je 505 cm), a nudi i najprostraniji interijer. U besprijekorno uređenoj putničkoj kabini pažnju prvenstveno privlače 12,3-inčni ekran virtualnog kokpita, MMI navi-

U najvišoj poslovnoj klasi vozila podrazumijevaju se najnovija i najinovativnija tehnološka rješenja.

Pripremio: Gorden Knezović

Tesla S

Gastronomija

U posljednje vrijeme craft pivovare kod nas niču kao gljive poslije kiše na sveopću radost istinskih ljubitelja piva. No, ako ostavimo po strani uobičajenu definiciju da se radi o ma-lim, neovisnim i tradicionalnim pivovarama, što je zapravo craft? Jednostavno, pivo lišeno bilo kojeg oblika komercijalizma, nastalo eksperimentiranjem entuzijasta koji se ne boje svojem pivu dati poseban okus i miris, a pri tome se koriste onoliko modernim procesima koliko si mogu priuštiti jer njihovo pivo kuhaju ljudi, a ne roboti u ogromnim pogonima. Zmajska pivovara, prva hrvatska ‘craftica’, u svojoj je prvoj godini postojanja svrstana među deset najboljih novootvorenih pivovara na svijetu prema izboru portala Ratebeer. -Biti među prvima je dobar osjećaj, imali smo tu sreću da hrvatskim ljubiteljima piva nakon dugo vremena ponudimo nešto novo i drugačije. Reakcije su bile jako pozitivne, ljudima se svidjelo pivo i to je sigurno pozitivno. Teže je bilo nekim ugostiteljima objasniti što mi to točno radimo i zašto da naše pivo uvrste u svoju ponudu. Na sreću, danas je puno lakše - priča Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare. Projekt su financirali sami, uz pomoć HBOR-a. Ponosni su na sva svoja točena i flaširana piva, jer svako je po nečem drugačije i posebno te ima svoju publiku, ali Pale ale je sigurno najtraženije. -Trenutno smo jako zadovoljni kako su naša piva prihvaćena i trudimo se svima koji žele probati naše pivo to i omogućiti. Na našoj web stranici (www.zmajskapivovara.hr) postoji mapa s obilježenim lo-kacijama na kojima se može popiti ili kupiti naše pivo i redovito ažuriramo popis. U 2016. planiramo skuhati nekoliko novih i zanimljivih piva te se još više približiti ljubiteljima našeg piva u cijeloj Hrvatskoj - zaključuje Čapka.

Miroslav Šuvak i Marko Filipin, dečki koji stoje iza craft pivovare Nova runda, odabrali su drugačiji put. Odlučili su raditi samo točeno pivo jer takvo je uvijek najsvježije. -Radimo direktno s kupcima, nemamo distributera. Ovo je malo sporiji put, ali znali smo da će uskoro biti puno craft piva u bocama pa smo odlučili nuditi nešto drugačije - kaže Šuvak. Na tržište stavljaju dvije vrste piva Apa i Brale, a početkom 2016. izaći će i Ipa. Njihovo pivo može se naći diljem Hrvatske. Za sada izvoze u Crnu Goru, a uskoro planiraju izvoz za Srbiju i EU. Do sada njihova dva poslovna plana nisu prošla na Poduzetničkom impulsu ni u HAMAG BICRO-u, uz obrazloženje da nemaju tržište ni prostor. No, Šuvak kaže da su u međuvremenu zaposlili dvoje ljudi i zakupili cijelu pivovaru u Jastrebarskom, te rade na trećem poslovnom planu s kojim će pokušati ponovno.

Zlatna medalja na Alliances du Monde oduševila je naše vanjskotrgovinske partnere jer je dokazala našu visoku kvalitetu, što će oni, uz našu podršku, mar-ketinški iskoristiti. Veselimo se sljedećoj godini kad ćemo proširiti broj uzoraka s Otok Hvar Sur Lie bije-lim barrique-om i Crljenkom-Zinfandelom - rekao je Janković te dodao kako su zadovoljni potporom drža-ve i županije, a u vanjskoj trgovini najviše im pomaže HGK. No, u razgovorima s inozemnim partnerima i gostima Janković primjećuje da svi bez iznimke naša vina povezuju s gastro užitcima mediteranske kuhinje. Smatra da bi trebalo više povezati turističke djelatnike, ugostitelje, proizvođače delicija i vinare te ih, uz po-moć županijskih institucija, zajedno prezentirati na velikim sajmovima i stvarati sliku Hrvatske kao eno-gastro turističke destinacije.

3. hrvatski festival hrane i pića Sredinom studenoga u zagrebačkoj je Areni održan 3. hrvatski festival hrane i pića. Oko 320 malih i sred-nje velikih proizvođača hrane i vina iz Hrvatske te su-sjednih zemalja privuklo je čak 15 tisuća posjetitelja

U 2014. izvezeno je čokolade i kakao

proizvoda u vrijednosti od 19 mil. eura, a u

istom razdoblju 2015. od 36,9 mil. eura, što je

rast od čak 94%.

u tri dana trajanja festivala. Ove godine izlagačima se pridružilo i 16 županija koje su se, kroz svoje najbolje vinarije i prezentaciju tradicionalnih jela, predstavile kao turističke destinacije s cjelogodišnjom eno-ga-stronomskom ponudom. Afirmativni pristup domaćoj eno-gastro baštini podržala je i Hrvatska gospodarska komora, koja je predstavila razne udruge zaštićenih domaćih proizvoda od ličkog krumpira, ogulinskog kupusa, pršuta, kulena i maslinovog ulja.Lokalni autohtoni proizvodi brojnih OPG-ova, vrhun-ska vina po povoljnim cijenama i gastronomski novi-teti poput crnog češnjaka, gheea od kikirikija i kakaa te marmelade od čilija privukli su najveći interes po-sjetitelja, pa je festival poslužio i kao odlična prodajna platforma za male proizvođače koji su rasprodali svoje zalihe još za njegova trajanja.Čak dva dana festivala bila su posvećena okusima Sla-vonije. Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija posjetiteljima su predsta-vile autohtona i pomalo zaboravljena jela, poput satri-ce, podlijevanog sira, taški i dr., koja su se mogla degu-stirati uz vrhunska i nagrađivana lokalna vina vinarija Dolić-Kraljević, Vino Buhač, Vitis, Iločki podrumi i mnogih drugih.Festival nije ostavio gladne ni zagovaratelje zdrave prehrane koji su mogli degustirati raw food delicije i dobiti bezglutenske recepte, a atraktivan eno-gastro program dodatno su obogatile 34 kulinarske i 11 vin-skih radionica, poznati chefovi sa svojim sezonskim receptima te vrhunski slastičari u Cake&Bake showu.

Rast i povećanje izvoza hrvatske prehrambene industrije Ulaganje u tehnologiju, nove i inovativne proizvode te razvoj brandova pokazali su se kao isplative investici-je kada je u pitanju prehrambena industrija. Iako izvoz prehrambenih proizvoda kontinuirano raste od 2000., nakon ulaska Hrvatske u EU njegov se rast još ubrzao. Prehrambena industrija relativno se brzo prilagodila za-htjevnim standardima EU tržišta i počela koristiti nove izvozne mogućnosti, posebno na bližim tržištima Slo-venije, Italije, Austrije i Mađarske, kako navode mediji. U 2014. izvoz prehrambenih proizvoda bilježio je rast od 10,9%, a u prvih šest mjeseci ove godine 18,2% uz istovremeno smanjivanje uvoza. U 2014. izvezeno je čokolade i kakao proizvoda u vrijednosti od 19 mil. eura, a u istom razdoblju 2015. od 36,9 mil. eura, što je rast od čak 94%. Značajan rast izvoza, 21%, bilježe i proizvodi mesne industrije (goveđeg mesa, piletine, ovčjeg i kozjeg mesa te svinjetine), a izvoz mesnih pre-rađevina porastao je za više od 35%. Izvoz ribe veći je za 25,5% i vrijedan 82 mil. eura. Pozitivne rezultate ostvaruje i mlinska industrija s rastom izvoza od 30% te proizvodi od brašna, kruh, peciva, tjestenine i slasti-čarski proizvodi s rastom od 28%. Prerađevine od voća i povrća, konzervirano voće i povrće, džemovi, pekme-zi, sladoledi, mineralne vode i ostala fermentirana pića također bilježe rast izvoza.

Craft pivovare - sve traženije među pivoljupcima


Poslovna klasa automobilaPoslovna klasa automobila

gacijsko-zabavni sustav s centralno postavljenim 8,3-inčnim ekranom i crna pločica ispred mjenjača. To je zapravo površina osjetljiva na dodir putem koje se također upravlja mnogim sustavima, a predviđena je i za pisanje te prepoznaje sva slova. Q7 opremljen je i sustavom koji prepoznaje prometne znakove, te ispisom na instrumentnoj ploči vozača upozorava na ograničenja brzine. Audi Presense sustav sam će kočiti procijeni li da vozač to neće napraviti na vrijeme. Isprobani Q7 ima i asistenta za skretanje na raskrižju, asistenta vožnje u koloni, asistenta za štedljivu vožnju... Audi Q7 ima 8-brzinski automatski mjenjač, mogućnost biranja moda vožnje, odnosno kombinacija postavki upravljača, motora, mjenjača, raspodjele sna-ge, visina podvozja.

Slična je situacija i s Mazdom 6, koja je odnedavno dobila novu izvedbu te potvrdila kako je jedan od najboljih automobila u svojoj klasi - dobila je na svježini, posebice u interijeru, a u izvedbi s najviše opreme zadivljuje performansama i luksuzom.

Vrhunski Skyactiv dizelski motor ima neobično sportski zvuk za jedan dizel, a i vrti se bez problema do 5.500 okretaja, o čemu vozači drugih dizela mogu samo maštati. Sportskom osjećaju u vožnji doprinose i vrhunske performanse, ovjes, mjenjač i upravljač.

Odvažan iskorak u kabriolet verziju terencaOsim standardnih i očekivanih naprednih rješenja u novim verzijama vozila gdje se 'igra na sigurnu kar-tu', autoindustrija se okreće i odvažnijim iskoracima, za što je primjer Land Rover Evoque, ocijenjen kao odvažni iskorak SUV-a u kabrioletsku verziju. Biti prvi, inovator u pojedinom segmentu, može polučiti lijep uspjeh i, još važnije, dobru zaradu. Upra-vo se tom logikom vodio Land Rover kad je nedavno predstavio serijsku izvedbu kabrioletske izvedbe Evo-quea. Proizvođači su inače vrlo rijetko radili kabrio-letske verzije terenaca, do sada je upravo Land Rover imao jednu raniju verziju bez krova, a prije godinu dana Nissan je predstavio za američko tržište Murano bez krova.

Kabrioletska izvedba Evoquea iznimno je atraktivna i nije u potpunosti nepoznata jer se kao konceptno vozi-lo pojavila još 2012. godine. No, u Land Roveru imali su hrabrosti serijsku izvedbu totalno približiti koncep-tu. Kabriolet ima dvoja vrata i četiri mjesta te klasični platneni krov, koji se električnim putem spušta i diže za 21 sekundu, i to pri brzinama do 48 km/h.

Uvjeti kupnje novih vozila nikada nisu bili povoljnijiS obzirom na oštar pad prodaje vozila u Hrvatskoj početkom ekonomske krize i višegodišnju recesi-ju, zastupnici najvećih svjetskih proizvođača nastoje povećati prodaju što povoljnijim ponudama za kupce. Takva nastojanja rezultirala su ove godine prvim ra-stom prodaje novih vozila nakon višegodišnjeg pada tržišta.

Kako su nam rekli iz Auto Zubaka, kod njih je u tijeku posebna ponuda za kupovinu nekih od Volkswagen, Škoda i Audi modela u kojoj, uz uslugu 'ključ u ruke', kupci novo vozilo mogu odvesti uz nikada povoljniju cijenu i prvi put uz beskamatno financiranje. Ponuda se odnosi za financiranje putem leasing kuća.

-Svi kupci koji odluče kupiti novo vozilo marke Volkswagen, Audi ili Škoda u nekom od Auto Zubak salona diljem Hrvatske ostvarit će pravo na produlje-nu petu godinu jamstva ili do prijeđenih 150.000 km. Ovdje se radi o punom jamstvu bez ikakvih troškova za kupca. Produljeno jamstvo odnosi se na petu godi-nu jamstva, koja počinje teći nakon isteka redovitog jamstva proizvođača, te ga svaki kupac dobiva prilikom kupovine novog vozila. Uz spomenuto produljeno jamstvo, kupac novog vozila ima mogućnost izbora više od 20 dodatnih pogodnosti. Izabrane pogodnosti

Volvo XC90 utjelovljenje je švedske vizije budućnosti na području automobilske si-gurnosti, predstavlja inteligentan i inovativan pogled te postavlja nove sigurnosne standarde. XC90 dizajniran je u skladu s načelima InteliSafe sustava koji spaja sve aspekte aktivne i pasivne sigurnosti putnika. Na testu Euro NCAP dodijeljeno mu je 5 zvjezdica, dok mu je američka IIHS dodijelila oznaku Top Safety Pick +, što ga čini najsigurnijim SUV-om na svijetu. Novi XC90 možete pogledati u izložbenom prosto-ru Volva na adresi Slavonska avenija 46 u Zagrebu.

Osim standardnih i očekivanih naprednih

rješenja u novim verzijama vozila gdje

se 'igra na sigurnu kartu', autoindustrija

se okreće i odvažnijim iskoracima.

Novi XC90 - sigurnost kako ju zamišlja Volvo


Poslovna klasa automobilaPoslovna klasa automobila

kupac može koristiti 2 godine od trenutka kupnje vo-zila - rekli su nam iz Auto Zubaka. Slične pogodnosti kod kupovine vozila kupcima osiguravaju i drugi za-stupnici automobilskih kompanija.

Iz Volva su pripremili ograničenu seriju Nordic vozila, dostupnih po vrlo povoljnim cijenama. U novotvore-nom Volvo centru KMAG u Zagrebu možete pronaći svoj drugi dom u svijetu Volvo automobila, već od 22.222 eura.

Auto kuća Tomić kupcima nudi posebne akcije u koji-ma, uz iznimno povoljnu kamatu od 1,11%, uključuje sve modele novog BMW-a 116d, sve modele novog BMW-a 118d, sve modele BMW-a 216d Active Tourer, sve modele BMW-a 218d Active Tourer (svi modeli su u bogato opremljenim izvedbama Unique, Unique Line i Unique M), te BMW-om 318d Unique. Isti modeli BMW vozila nude se i na kupnju finan-cijskim leasingom po povoljnim uvjetima tako što se trećina cijene plaća po preuzimanju automobila, trećina nakon 12 mjeseci, a zadnja trećina nakon 24 mjeseca, uz 3,3% troškova obrade. Tomić ima akcijske cijene i za modele BMW serije 5, (BMW 520d All in 5 i BMW 520d All in 5 M), poslovnu limuzinu koja već dvije godine zaredom predstavlja najuspješniji po-slovni automobil na svijetu, dostupnu sada po iznimno privlačnim cijenama.

Usto, Tomić je za kupce BMW vozila (nove modele BMW X1 i BMW serije 7) osigurao akcijske cijene za BMW komplet zimskih kotača s oznakom zvjezdice, koje su dizajnirane, razvijane i testirane isključivo na BMW-ovim vozilima i prema BMW-ovim kriterijima. Za ograničenu količinu lagerskih vozila, kupljenih i

isporučenih do 31.12.2015., BMW poklanja komplet zimskih kotača. Ovlašteni distributer vozila Mercedes Benza, Star Im-port, u svojoj akcijskoj ponudi ima sva vozila iz klase C (C 180 Blue TEC, C200 Blue TEC, C 220 Blue TEC i C 220 Blue TEC karavan) na kredit uz 0% kamate i bez troškova obrade kredita. Kod kupovine rabljenih vozila Mercedes Benza Star Import ima program Pro-ven Exlusivity (vozila starosti do 5 godina i maksimal-ne prijeđene kilometraže do 100.000 km), gdje se za vozila nudi jamstvo u trajanju od 12 mjeseci od dana isporuke vozila, odnosno prijeđenih 20.000 km, pre-gled vozila u minimalno 50 točaka obavljen od strane tvornički certificiranih tehničara, test vožnju... U su-radnji s Mercedes-Benz Leasingom, Star Import nudi i posebne uvjete financiranja pri kupnji rabljenih vozila iz Proven Exclusivity programa, a uvjeti vrijede do 30. travnja iduće godine.

Porsche Hrvatska platit će razliku u trošarinama Volkswagenovih vozilaOštroj borbi na svjetskom i europskom tržištu vozila svjedoči i nedavna afera s prekomjernim ispuštanjem štetnih plinova iz Volkswagenovih vozila. Nakon ovog otkrića uslijedio je pad prodaje Volkswagenovih vozila u Europi. No, nemaju sva vozila iz Volkswagen grupe pad prodaje - premium marke Audi i Porsche i dalje bilježe rast prodaje, i to od 3,5%, odnosno 13,3%.

-Zbog nepravilnosti koje se odnose na veće emi-sije CO2 kod jednog dijela Volkswagenovih vozila naplaćeni su manji iznosi trošarina. Točan iznos još se utvrđuje. Razliku neće plaćati vlasnici tih vozila, već je tu obvezu preuzeo zastupnik Volkswagena za Hr-vatsku Porsche Croatia - potvrdio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Nemaju sva vozila iz Volkswagen

grupe pad prodaje - premium marke

Audi i Porsche i dalje bilježe rast, i to od

3,5%, odnosno 13,3%.

Infiniti Q70


Kapital Poslovna klasa automobila

Predstavnici tvrtke Porsche Croatia izložili su Volkswagenov plan za uklanjanje softverskih nedo-stataka zbog kojih su se prikazivali netočni podatci o emisijama dušikovih oksida u okoliš. Građani će nedo-statke na svojim vozilima moći ukloniti u ovlaštenim VW servisima.

Rast prodaje u Europi 26. mjesec zaredomRegistracije novih putničkih automobila u Europskoj uniji i Europskoj slobodnoj trgovinskoj zoni porasle su u prošlom mjesecu za 2,7% na godišnjoj razini, na 1,14 milijuna, objavilo je Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) iz Bruxellesa. Povećanje broja re-gistracija u Europi bilježi se 26. mjesec zaredom, ali je ono bilo nešto sporije nego u prethodnim mjesecima.

No, prodaja najvećeg europskog proizvođača, Volkswa-gen grupe pala je u prošlom mjesecu za 0,8%, a njegov europski tržišni udjel smanjio se s 26,1 na 25,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Brandovi VW-a zabilježili su u prošlom mjesecu pad prodaje, i to Seata za 11,2%, Škode za 2,9%, a VW-a za 0,4%.

Ukupni rast na europskom tržištu prošlog je mjese-ca bio potaknut uglavnom rastom prodaje njemačkih brandova Daimler i BMW - za 20,9, odnosno 12,8%, te Fiat Chrysler Automobiles, koji je zabilježio snažnu prodaju modela Jeep Renegade i Fiat 500x, uz rast ukupne prodaje za 7,7%. S druge strane, francuski proizvođači PSA Peugeot Citroën i Renault zabilježili su pad prodaje od 1,5, odnosno 0,4%.

Sva europska tržišta zabilježila su u listopadu po-rast prodaje osim britanskog, gdje je broj registracija smanjen za 1,1%. Među pet glavnih tržišta, Italija je zabilježila najveći rast, od 8,6%, a slijedi Španjolska s rastom od 5,2%.

Prodaja visoke klase i SUV vozila u prvih deset mjeseci 2015.Prema istraživanju agencije Promocija Plus, u prvih deset mjeseci ove godine u visokoj klasi vozila u Hr-vatskoj je prodano ukupno 42 vozila. Najveći udjel zadržao je Mercedes S, koji ima 27 prodanih primje-raka. Audia A8 ima prodanih 7 primjeraka, dok treći tržišni udjel u visokoj klasi automobila drži Tesla Mo-del S, 5 prodanih primjeraka.

U klasi manjih terenaca u prvih deset mjeseci prodano je 4.162 vozila, što je značajan rast u odnosu na 2.883 vozila te klase prodanih u 2014. godini. Najviše je prodano Dacia Dustera - 568. U klasi srednjih terena-ca najprodavanija je Mazda CX-5 s 105 primjeraka. U najvišoj klasi terenaca (off road & SUV grand) najprodavaniji je bio Land Rover Range, a slijede ga BMW X6,

Nova BMW 'sedmica' je tehnološko čudoBMW nova serija 7 nije redizajn ranijeg modela, nego potpuno novi koncept. Velik dio konstrukcije od ugljičnih je vlakana, što je smanjilo masu za čak 130 kilograma, tehnologija i vrhunski luksuz na svakom milimetru - pa i ključevima vozila, samo su dio priče BMW-ove perjanice. Daljinsko upravljanje i parkiranje s novom 'sedmicom' već su stvarnost, zahvaljujući naprednim kamerama na automobilu te radarskom sustavu. Display Key (opcijski ključ) donosi zaslon i mogućnost upravljanja mno-gim funkcijama automobila - poput grijanja, stanja goriva i samog parkiranja. Pored uobičajenih tipki, tu je sada i 'prirodno' upravljanje glasom te nekoliko gesti kojima se kontrolira glasnoća zvuka, primanje ili odbijanje poziva...

HUD (Heads-Up Display) nove generacije je 75% veći od prethodnika, uz bogati-ji grafički prikaz sadržaja. Novitet je i Sky Lounge stakleni krov, na kojem se noću, zahvaljujući LED rasvjeti, projiciraju teksture u različitim bojama - odgovarajući ostatku ambijentalnog osvjetljenja.

Dvije su temeljne verzije pogona kod nove 'sedmice' - šesterocilindraš 740i i V-8 750i. U ponudi bi trebao biti i 730d, a 2016. bi se na tržištu trebao pojaviti i 740e xDrive plug-in hibrid, koji će kombinirati dvolitreni četverocilindrični motor s turbopunjačem i električni motor.

Mercedes ML, Jeep Grand Cherokee, BMW X5, Audi Q7, Mercedes GLE Coupe, Porshe Cayenne i Volkswa-gen Touareg.

Noviteti iz Los AngelesaPrvi veliki auto salon nakon afere s Volkswagenom održao se u Los Angelesu. VW je snizio cijene modela, posao funkcionira, pa su se tako svi ponovno okrenuli predstavljanju novih modela. Dominirali su modeli poput Fiata 124 Spider, Mercedesa SL u novom izdanju, Range Rovera Evoque Cabrioleta ili Infinitija XQ30...

U prošle dvije godine osjetno je porastao interes kupaca za vozila sljedeće generacije.

BMW 7


Premijerno su prikazane nove generacije Honde Civic, Subaru Forester, Mercedesov model SLS s oznakom AMG i nastavak Black Series, te Lamborghini Aven-tador Roadster. Porsche je predstavio 'kompaktan' sportski automobil, koji podsjeća na već pomalo zabo-ravljeni model Cayman. Najveću su pažnju privlačili Mercedes i Jaguar sa svojim novitetima. Mercedes-Benz je uz AMG SLS Black Series prikazao i facelift E-Klase i model CLA u obliku coupea s četiri vrata, koji bi trebao parirati BMW-ovom Gran Coupeu serije 6. Jaguar je predstavio model F-Type u verziji s krovom.

Budućnost je u e-mobilnostiPoticaji su pomaknuli hrvatsko tržište ekoloških auto-mobila s nule. U prošle dvije godine osjetno je porastao interes kupaca za vozila sljedeće generacije. Razvoj e-mobilnosti ne bi bio moguć bez poticaja, a Hrvatska je, na sreću, jedna od vodećih u EU s poticajima od 30 tisuća kuna za hibridna, 50 tisuća kuna za plug in hibridna i 70 tisuća za električna vozila.

-U vozila sljedeće generacije ubrajamo vozila na pogon gorivim ćelijama (u fazi prototipa), električna vozila, plug in hibridna električna vozila i plug in hibridna vozila. Dok su električna vozila pogonjena isključivo strujom iz baterija, plug in hibridna električna vozila imaju i generator pokretan konvencionalnim moto-rom. Plug in hibridno vozilo je, s druge strane, vozi-lo s dodanim elektromotorom i baterijama punjivim iz električne mreže. Na kraju, spomenut ću i klasično hibridno vozilo, koje je zapravo konvencionalno vo-zilo poboljšanih eko svojstava, budući da dio energije nastale kod usporavanja mogu 'vratiti' u bateriju. Hi-


bridna vozila i nisu EV u užem smislu, jer baterije nije moguće napuniti strujom iz mreže, a sve prednosti prema konvencionalnim vozilima 'tope' se izvan grada - objašnjava Branko Kondić, izvršni direktor Mitsubi-shi Motors Hrvatska.

Najveći Mercedesov SUV GL od sada se zove GLSOsim naziva koji je uz dosadašnju oznaku GL dobio dodatno slovo S, u skladu s aktualnom nomenklatu-rom novih SUV modela (GLA, GLC, GLE), lice gole-mog sedmerosjeda na visokim nogama ‘ispeglano’ je u skladu s ostalim Mercedesovim modelima.Straga su pak novost svjetla s atraktivnom grafikom te novo oblikovan branik, a nova je i lepeza alumi-nijskih naplataka i boja karoserije. U unutrašnjosti je veliki središnji ekran infotainment sustava, kojim se upravlja touchpad kontrolerom smještenim između sjedala, novi je i izgled multifunkcionalnog upravljača, dok je novost i veći izbor kombinacija boja i materija-la, uključujući i paket Exclusive s nappa kožom.Novosti ima i ispod poklopca motora: 4,7-litreni V8 bi-turbo benzinac sada ima 20 KS više (ukupno 456 KS) i 700 Nm, dok top izvedba GLS 63 AMG sada postiže 585 KS (+27 KS) i 760 Nm najvećeg okretnog momen-ta. Uvodni benzinski model GLS 450 pokreće 3,0-litre-ni V6 bi-turbo benzinac s 367 KS i 500 Nm. Model GLS 350d pokreće V6 dizelaš s 258 KS i 610 Nm. Svi motori standardno dolaze uz 9-stupanjsku automatiku osim modela 63 AMG, a mogu biti opremljeni uz stan-dardni 4Matic pogon i središnjim zaključavanjem di-ferencijala. Najveći Mercedesov SUV ima sve sustave sigurnosti koje Mercedes već ugrađuje u ostale nove modele.

Hrvatska je jedna od vodećih zemalja

u EU s poticajima od 30 tisuća kuna za

hibridna, 50 tisuća za plug in hibridna i 70 tisuća kuna za

električna vozila.

Mercedes - Benz GLS


Renault Talisman - jedinstven spoj udobnosti i užitka u vožnjiRenault Talisman je velika, profinjena limuzina upečatljiva i elegantnog stava, koja u visoku klasu vozila donosi dašak latinskoga šarma. Odlikuje se s raskošnih 4,85 m duljine i 1,87 m širine, dok međuosovinski razmak od 2,81 m putnicima i njihovoj prtljazi nudi mnogo prostora.

Renault Talisman donosi vrhunske vozačke užitke zahvaljujući tehnologiji Multi-Sense, koja se prilagođava vozačevu trenutnom raspoloženju. Riječ je o sustavu kojim vozač prilagođava sustav 4Control (sustav upravljanja četirima kotačima), elektronički nadzor rada amortizera, prijenosne omjere automatskog mjenjača EDC, kao i otpor upravljača. Povrh toga, sustavom Multi-Sense vozač može prilagoditi auto svojem načinu vožnje (postoje 4 pretprogra-mirana načina rada: Eco, Comfort, Neutral i Sport) ili pro-mijeniti ozračje u unutrašnjosti (poput boje ambijentalne ra-svjete, zvuka motora, masaže sjedala ili rada klima uređaja).

Talisman je jedina limuzina visoke klase vozila opremlje-na sustavom upravljanja četirima kotačima 4Control s elektroničkim nadzorom rada amortizera, koji jamči iznimna vozna svojstva što spajaju upravljivost, perfor-manse i udobnost. Sustav 4Control stalno je uključen. Na brzinama manjim od 50 km/h, stražnji se kotači zakreću u suprotnom smjeru od prednjih, što stvara dojam kraćeg međuosovinskog razmaka i pogoduje upravljivosti. Na većim brzinama stražnji se kotači zakreću u istom smjeru kao i prednji. Učinak se može usporediti s produljivanjem međuosovinskog razmaka, što povećava užitak u vožnji, sta-bilnost i dojam sigurnosti.Renault Talisman dostupan je sa sljedećim motorima: di-zelskim Energy dCi 110 KS, s potrošnjom goriva od samo 3,6 l/100 km i emisijom CO2 od 95 g/km prema ciklusu NEDC, što ga čini najučinkovitijim motorom u klasi, zatim Energy dCi 130 sa 130 KS sparenim sa šesterobrzinskim ručnim mjenjačem, i čija potrošnja goriva iznosi samo 3,9 l/100 km, što ga čini posebno privlačnim vozačima koji pre-laze mnogo kilometara i paze na potrošnju. Posebno valja istaknuti dizelski motor Energy dCi 160 EDC Twin Turbo s dvama turbopunjačima, čija potrošnja iznosi 4,4 l/100 km. Za ljubitelje benzinskih motora, u Renault Talisman se ugrađuju: Energy TCe 150 EDC sparen sa sedmerobr-zinskim automatskim mjenjačem EDC koji ubrzava od 0 do 100 km/h za 9,6 s, a potrošnja mu iznosi 5,6 l/100 km, te motor Energy TCe 200 razvijen na temelju Renault Sporto-va turbomotora s izravnim ubrizgavanjem, koji ubrzava od 0 do 100 km/h za 7,6 s, a potrošnja mu iznosi 5,6 l/100 km.

Talisman svojim putnicima nudi prostranu i udobnu unutrašnjost te prtljažnik obujma 608 dm3 (VDA), kao i raskošna prednja sjedala s posebno obrađenim presvlakama i najvećom ponudom funkcija u segmentu: do 10 načina namještanja, masiranje, grijanje, prozračivanje s ugrađenom

ventilacijom koja skrbi za bolji osjećaj ugode na visokim temperaturama i memoriranje do 6 profila vozača. U Tali-sman su ugrađene brojne tehnologije osmišljene da uljepšaju vožnju, kako vozaču, tako i putnicima: grijani upravljač, umreženi sustav R-LINK 2 s dodirnim ekranom veličine 22 cm koji upravlja sustavom Multi-Sense i sustavima za pomoć u vožnji te svim uobičajenim funkcijama poput na-vigacije, audiosustava i klima-uređaja. Audiosustav BOSE® Surround audiosustav s 13 zvučnika vrhunskih performansi vozača i putnike okružuje bogatim i uravnoteženim zvu-kom, neovisno o mjestu na kojem sjede, pa imaju dojam da se nalaze usred koncertne dvorane.

Naposljetku valja reći kako Talisman obiluje brojnim su-stavima za pomoć u vožnji, poput prilagodljivog regulatora brzine, aktivnog kočenja u nuždi, svjetala koja prate zavoje, upozorenja na nenamjeran izlazak iz traka, upozorenja na sigurnosni razmak, prepoznavanja prometnih znakova s upozorenjem na prekoračenje brzine, upozorenja na vozilo u mrtvom kutu, sustava pomoći pri parkiranju slobodnih ruku koji praktički sam parkira vozila (vozač nadzire papučicu gasa i kočnice).

Talisman je jedina limuzina visoke klase vozila opremljena sustavom upravljanja četirima kotačima 4Control s elektroničkim nadzorom rada amortizera, koji jamči iznimna vozna svojstva što spajaju upravljivost, performanse i udobnost.


Turizam i wellness

Blagdani, vrijeme za obiteljska putovanja, wellness i hedonizam Cijene skijanja ove su godine od 15 do 30 posto veće od prošlogodišnjih. Za putnike koji preferiraju topliju klimu, alternativa skijanju je krstarenje, a zimska su krstarenja posebno popularna.

Pripremila: Marija Slijepčević

Zbog posebne atmosfere koja u blagdansko vrijeme vlada diljem Hrvatske, Europe i svijeta, blagdanska putovanja sve su popularnija. Agencije su sve krea-tivnije te tako nude dvodnevna adventska putovanja po pristupačnim cijenama, sve do aranžmana za dale-ke egzotične destinacije, nastojeći biti što kreativniji i sveobuhvatniji, a zbog užurbanog načina života veli-ku prepoznatljivost imaju i wellness ponude.

Trendovi u wellnessu - više od bazena i masaže-Masaža i bazen nisu wellness, priču treba zaokružiti na duhovnoj razini. Wellness je duhovni pokret koji usklađuje duh, dušu i tijelo. Može mu se pristupiti jedino holistički, kroz različite oblike opuštanja, ma-saža, meditacija, terapija bojama, aromaterapija, zvu-

koterapija, kristaloterapija, pilinzima, detoksikacijama, antistresnim terapijama… - pojašnjava dr.sc. Romana Lekić, predstojnica katedre turizma na Veleučilištu VERN’, kojoj je specijalnost turizam posebnih intere-sa. -Wellness novog doba je holistički i počiva na pet elemenata koji se nastoje uskladiti, a pružatelji usluga moraju savladati upotrebe boja, materijala, uređenja, zvukova, kako bi pružili detoksikaciju svih energent-skih zagađenja. U ovome su najuspješniji u Hrvatskoj u Toplicama sveti Martin, gdje zbog svog duhovnog pristupa imaju popunjenost od 90 posto. Njihova je voda po kvaliteti odmah iza Baden-Badena, a kupanje u njoj ima antiaging i antidepresivni učinak. Na dru-gom je mjestu Opatija, koja je tradicionalno najjača u wellnessu u Hrvatskoj. Već je i šetnja Opatijom dio

U turistički sektor sljedeće će se godine investirati najmanje 676 milijuna eura, čak 40 posto više nego 2015. godine.


Turizam i wellness Turizam i wellness

Art&Spa Termi TuheljTerme Tuhelj, jedno od najuspješnijih turističkih rekreacijskih središta na po-dručju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, predstavile su novi koncept Art&Spa i otvorile novi smještajni objekt - hostel Vila. Tim povodom razgovarali smo s direktoricom Ivanom Kolar.

Pojasnite nam koncept Art&Spa te kako ste povezali umjetnost i wellness.Umjetnost je u Termama Tuhelj prisutna od početka našeg poslovanja, na neki na-čin koketiramo s njom kroz godine i ispreplićemo dizajn, umjetnost, kulturu, edu-kaciju, wellness i odmor. Odlučili smo konceptom Art&Spa skrenuti pažnju našim gostima na to jer vjerujemo da umjetnost i wellness imaju puno sličnosti u tome kako djeluju na nas i naš dobar osjećaj. Što nas čini sretnijima, opuštenijima, zadovoljnijima, ispunjenijima? Dobra masaža, poslijepodne u saunama ili malo plivanja. No, svakako i dobar film, predstava, koncert ili tek pogled na privlačno umjetničko djelo. U našim termama može se uživati u nagrađivanoj arhitekturi, mnogim umjetničkim djelima te umjetničkim radionicama i doživljajima.

Kako to da ste u smještajne kapacitete odlučili uvrstiti i hostel?Terme imaju velik broj mladih gostiju, među kojima je boravak u hostelu popular-niji nego u hotelu te im je cijena važnija od udobnosti i traže drugačiji sadržaj od-mora. Ciljna skupina Hostela Vila (i vilenjaka) je mlađa populacija, gosti koji su na proputovanju i oni koji svoj odmor žele obogatiti upoznavanjem više destinacija i koji svoj odmor kreiraju na način da u što kraćem vremenu vide više, dožive više za manje iznose. Hostel prima 22 osobe i sagrađen je etažno, a ima i 4 privatne sobe za po 2 osobe. Suvremenog je uređenja, a zidove krase velike foto tapete s motivima prirode iz naše okolice.

Kako ste se pripremili za nadolazeće blagdansko razdoblje?Prosinac je mjesec u kojem za goste pripremamo usluge s posebnim dodatci-ma, večernje animacije te dnevne tematske igre i radionice. Dio ponude je i All inclusive light u Hotelu Well. Vrhunac blagdanske ponude je svečani doček Nove godine s večerom u Restoranu Lati te doček Nove godine na bazenima u kupaćim kostimima s temom Pirat party. Svakodnevno će se u prostorima hotela odvijati tematska događanja i večernji eventi za sve goste, uključujući i najmlađe, za koje smo pripremili i poseban doček.

Odmah po lansiranju ponude rasprodan je

posebni let iz Zagreba za vikend posjet Djedu

Božićnjaku u finski Rovaniemi za blagdan

Sv. Nikole.

wellness osjećaja, ali naši turistički djelatnici to ne na-glašavaju dovoljno - zaključuje Romana Lekić.

Najbolje ponude spa i wellness centara-Unutar Hrvatske svakako vrijedi izdvojiti tradicional-no popularnu Opatiju kao wellness destinaciju. Tu je i Mali Lošinj, kao i kontinentalna ponuda: Toplice Sveti Martin, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj. Novo u ponudi za zimsko razdoblje su i ‘gradski’, dalmatinski hoteli poput hotela Park, 5*, u Splitu te hotela Bastion, 4*, u Zadru, s posebno kreiranim paketima unutar Atlas ponude - istaknula nam je rukovoditeljica marketinga i korporativnih komunikacija Atlasa Nikolina Frklić, koja izdvaja i slovenske terme poput Rogaške Slatine, Termi Čatež, Termi Olimia, te ‘mađarske banje’ na Za-lakarosu i Hevizu.Sličan odabir preporuka daje nam i Martina Broz iz Kompasa, koja iz Wellness i Spa ponude izdvaja Hotel Termal 4*/Moravske Toplice, Hotel Breza 4*/Terme Olimia, Terme Tuhelj…

Turističke i wellness ponude web stranica za grupnu kupovinuKonkurencija agencijskim ponudama svakako je naj-jača na stranicama za grupnu kupovinu, koje su već godinama omiljena platforma za povoljniju kupnju turističkih aranžmana. Najopsežnija je web stranica posvećena samo turizmu, Megabon, koja nudi 80-ak ponuda u kategoriji terme i wellness, i to u čak osam država: u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, BiH, Austriji, Sr-biji, Mađarskoj, Crnoj Gori. Stranica Trendi tako nudi preko 160 ponuda u kategoriji putovanja, i to tematski podijeljena na jednodnevna i višednevna adventska putovanja, jednodnevne izlete, novogodišnja putova-nja, skijanje… Crno jaje nudi i više od 170 turističkih ponuda, a u 50-ak wellness i spa paketa nude i novo-godišnje wellness aranžmane. Veliku ponudu posebnih kupona nude i na Hotkodu. Kupime ima 150 popusta za putovanja, a preko 120 ih je i na Ponuda dana. Gru-pirani popusti na stranici Svi popusti nude čak 700 pu-tovanja i preko 150 masaža.

Porast investicija u hrvatski turizam od 40% u sljedećoj godiniPopularnost turizma, kao jedne od najvažnijih gos-podarskih grana u Hrvatskoj, dokazuje se i sve većim ulaganjima. U turistički sektor sljedeće će se godine investirati najmanje 676 milijuna eura, čak 40 posto više nego 2015. godine, istaknuli su u Ministarstvu turizma. Tvrtke će, prema istraživanju Ministarstva, investirati oko 376 milijuna eura u svoje turističke projekte, a javni sektor najmanje 300 milijuna eura.-Porast od najmanje 40 posto investicija u turizam u odnosu na prethodnu godinu fantastičan je, posebice ako znamo da se u 2015. godini otvorilo više hotela nego u proteklih deset godina. Vjerujem da će se taj trend nastaviti i dalje, s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci ove godine HBOR odobrio ukupno 133 kredita u iznosu od 1,05 milijardi kuna - istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin, te naveo nekoliko velikih projekata koji su u fazi pokretanja realizaci-je: turistički razvojni projekt Kupari, razvojni pro-jekt MUZIL za poluotok Muzil kraj Pule, Hidrobaza, Sarccorgiana i Larun golf resort.

Održivi turizam - primjeri dobre prakseCilj svake privredne grane danas je naglasak na odr-živosti i turizam tu ima posebno mjesto. Održivi turi-zam stavlja naglasak na poštivanje i očuvanje prirod-nih i kulturnih resursa te razvoj koji stvara dobrobit društvu. U sklopu projekta FAST-LAIN (Further Ac-tion on Sustainable Tourism - Learning Area Innova-tion Networks), financiranoga iz CIP programa EU-a, navode se brojni primjeri dobre prakse u Hrvatskoj: Buzet Outdoor, Biciklističke ture za razgledavanje grada (inovativna turistička ponuda organiziranih bi-ciklističkih tura za razgledavanje i upoznavanje grada, dostupna na sedam jezika u Zagrebu i Splitu), Histria

Aromatica (poljoprivredni, proizvodni, edukacijski i turistički centar, koji uzgaja i prerađuje autohtono, aromatično bilje jadranskog priobalja i otoka), Škra-ping (jedinstvena međunarodna trekking utrka po oštrom kamenju otoka Pašmana), Eko zakloni (smje-štaj joga centara i centara zdravog života, ronilačkih i planinarskih društava, promatrača ptica i sl. na Visu), međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja Plava zastava, razvoj zelenog turizma u No-vigradu, razvoj konjičkog turizma u Podravini i Pri-gorju, projekt ‘Moje prvo ljetovanje’, seoski turizam u Aljmašu, Istra Bike & Outdoor, Plavi svijet - Institut za istraživanje i zaštitu mora…

Advent na hrvatski načinOsim korištenja prirodnih ljepota i novih modela održivog turizma, i urbana središta sve su vještija u promicanju svojih ponuda. Zagreb je sve poželjnija Advent destinacija, a zbivanja su mnogobrojna i ra-znolika: Božić starog Zagreba, Ledeni park, Fuliranje, posebni događaji na glavnom trgu, na Zrinjevcu, na Europskom trgu, žive božićne jaslice, izrada ledenih skulptura na Gradecu, Strauss u Oktogonu, koncer-ti klasične glazbe s odabranih zagrebačkih balkona… Osijek nudi večer papirnih lampiona, vinski festival, festival slastičarnica, nacionalne dane fiš-paprikaša, humanitarni sajam Sv. Nikole, ‘Motomrazove’, božić-ni tramvaj s vilenjacima, koncerte… Rijeka priprema božićne sajmove na Koblerovom trgu i na Korzu, vla-kić Djeda Mraza, klizalište Morska pahuljica, Tjedan bakalara i Tjedan čokolade… Split će na Rivi pripre-miti veliki božićno-novogodišnji sajam, a središnje mjesto za zabavu je ‘Adventilacija na Rivi’, skupina kućica koje djeluju poput jednog kluba na otvorenom. Programom Splitu s ljubavlju predviđena je i podjela bakalara na Prokurativama, mnogobrojni koncerti i sadržaji za djecu.Nešto drugačija iskustva od onih koje nude veliki gradovi mogu se doživjeti na đakovačkom Božićnom balu lipicanaca, baroknoj glazbeno-scenskoj predstavi koja se održava u zatvorenoj jahaonici Državne ergele Đakovo. Neizostavan je i doživljaj koji nudi Božićna bajka obitelji Salaj - imanje okićeno s gotovo milijun i osamsto tisuća lampica, s prigodnim programima, saj-movima i gastronomskom ponudom.Ideju posjećivanja adventskih događanja u više gra-dova u Hrvatskoj podupiru u Croatia Airlinesu, gdje su osmislili ponudu za kupnju dvije povratne zrako-plovne karte za letove unutar Hrvatske po cijeni već od 999 kuna. -Uvjet je da dvije osobe putuju zajedno u oba smjera u domaćem prometu. Karte se mogu ku-povati od 10. studenoga, a putovanja realizirati u raz-doblju od 1. prosinca 2015. do 26. ožujka 2016. godine. Cijena uključuje pristojbe zračnih luka i naknadu za izdavanje karte za kupnju na web stranici Croatia Air-linesa, a odnosi se na putovanja za dvoje u oba smjera - poručili su nam iz Croatia Airlinesa.


Turizam i wellness

Sezona u Zagrebu traje 365 dana u godiniZagreb je danas, kao srednjoeuropska turistička destinacija, zbog svog šarma i ljepote, niza zanimljivih turističkih sadržaja, kulturnih manifestacija u svjetskim razmjerima tijekom čitave godine, otvorenosti i živosti na ulicama i trgovima, uređenosti grada, prepoznatljiv kao grad ugodne i intimne atmosfere, živopisan i pun zanimljivosti, jedinstvenog šarma, te grad otvorenih i srdačnih ljudi.

Turistička zajednica grada Zagreba konstantno radi na pro-mociji hrvatskoga glavnog grada, a Zagreb najviše promo-viraju u europskim zemljama, no isto tako posebnu pažnju posvećuju i promociji na daljim tržištima kao što su SAD, Japan, Južna Koreja, Indija i Kina. Ne zaboravljaju, naravno, niti domaće goste. S Martinom Bienenfeld, direktoricom TZ grada Zagreba, razgovarali smo o cjelogodišnjoj ponudi te o nadolazećim događanjima.

Koje su kulturne i zabavne manifestacije u Zagrebu najviše posjećene? Već niz godina Zagreb gradi image i promociju destina-cije kroz projekte poput Cest is d'best-a, Ljeta na Štrosu, Zagrebačkog vremeplova, Floraarta, Snježne kraljice, INmu-sic festivala, Adventa, novih projekata poput Dvorišta ili Vintage Zagreb, brojnih festivala, sportskih događanja, izložbi svjetski poznatih umjetnika i raznih koncerata. Tre-nutno smo u finalnim pripremama za Advent u Zagrebu i jedva čekamo da nam naš grad zasja u blagdanskom ruhu.

Jeste li zadovoljni održanim kongresnim događanjima u Zagrebu te najavom do kraja ove godine? Ova nam je godina bila izuzetno uspješna, jer bilježimo neke vrlo značajne i velike kongrese, poput 12. Kongre-sa etnologa i folklorista, na kojem je sudjelovalo gotovo tisuću stručnjaka iz cijelog svijeta, Međunarodnog kongre-sa studenata fizike s oko 500 sudionika, a posebno bismo izdvojili Svjetski kongres Jehovinih svjedoka na kojem je sudjelovalo gotovo 16 tisuća sudionika. Osim navedenih velikih događanja, održan je i značajan broj malih i srednje velikih skupova, kako kongresa međunarodnih asocijaci-ja, tako i domaćih i stranih korporativnih događanja. Na međunarodnim kongresnim burzama i radionicama primje-tan je sve veći interes za Zagrebom, a studijska putovanja koja organiziramo za ključne kupce zbog velikog zanimanja u pravilu se odmah popunjavaju.

Kako bi Zagreb postao još atraktivniji potencijalnim orga-nizatorima, potrebno je, osim promotivnih aktivnosti, zado-voljiti još neke ključne elemente. Ovdje je, prije svega, riječ o dostupnosti, koja je iz godine u godinu sve bolja sa sve većim brojem izravnih avio linija, a u tom smislu će sva-kako velik doprinos dati izgradnja novog putničkog termi-nala Međunarodne zračne luke Zagreb krajem 2016. godine. Nadamo se da će u dogledno vrijeme biti izgrađen i mul-tifunkcionalni kongresni centar koji će Zagrebu omogućiti kandidiranje za velike kongrese međunarodnih asocijacija, čije održavanje, osim direktne koristi, donosi ugled i prestiž,

utječući pozitivno na image kongresne destinacije, privlačeći tako i brojna druga, manja događanja. Nadalje, izuzetno je važno spomenuti važnost porasta gospodarskih aktivno-sti, kao i aktivnosti akademske i znanstvene zajednice, koji predstavljaju nezaobilazan element atraktivnosti kongresne i poslovne destinacije.

Iz godine u godinu broj dolazaka i noćenja u glavnom gradu raste. Što će ubuduće Turistička zajednica grada Zagreba činiti da se ovaj uzlazni trend nastavi?Program rada Turističkog ureda Turističke zajednice grada Zagreba, baziran je na specifičnostima turističke industrije grada Zagreba, strateškom marketinškom planu turističkog razvoja Zagreba, svim smjernicama Hrvatske turističke za-jednice, Zakonu o turističkim zajednicama, a uvažavajući i određene projekte grada Zagreba. Program rada uvjeto-van je i ekonomskim prilikama i predviđanjima koji se su-stavno prate od 2009. godine te se traži oprezno planiranje i poslovanje. Kada govorimo o Zagrebu, moramo shvatiti da je to odredište u kojem ne možemo govoriti o klasičnoj sezoni. 'Sezona' u Zagrebu traje 365 dana u godini i svaki mjesec naš grad svojim gostima nudi razne manifestacije i događanja. Raduje me što je zagrebačka turistička ponuda sve bogatija i to ne samo novim smještajnim kapaciteti-ma i restoranima, već i događanjima koja stvaraju dodatni sadržaj. Stvorili smo pozitivnu klimu gdje svi zajedno razvi-jamo turistički proizvod Zagreba te tako stvaramo kvalitetnu platformu za buduće projekte.

Na međunarodnim kongresnim burzama i radionicama primjetan je sve veći interes za Zagrebom.

Martina Bienenfeld, direktorica TZ grada Zagreba

Novosti ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu

Adventski kalendar - revitalizacija te oživljavanje četiri zapuštena i neotkrivena dvori-šta i prolaza Donjeg grada adventskim vikend događanjima:

1. Obrtnički prolaz, datumi: 28. i 29.11.2. Dvorište Ilice 69, datumi: 5. i 6.12.3. Dvorište Petrinjske 73, datumi: 12. i 13.12.4. Blok Žerjavićeva 3 - Mihanovićeva 30/2, datumi: 19. i 20.12.

Božić starog Zagreba (12.-24.12.2015., Galerija Klovićevi dvori) - sajam antikviteta, pre-davanja, mala izložba starog božićnog nakita i starih adventskih razglednica, gastro dan, predavanje uz projekcije filmova, glazbeni program, puhanje kuglica i izrada božićnog nakitaLedene skulpture (12.-24.12.2015., plato Gradec) - svojevrsno umjetničko djelo uživo će nastajati iz više blokova leda, zahvaljujući vrhunskom majstoru i nesvakidašnjem alatu

Festival božićnih kolača & kolačića (16.- 23.12.2015., Galerija Karas) - glavne zvijezde su majstori slastica koji će predstaviti i izložiti svoj božićni slatki asortiman, uz ra-dionice i kušaonice za posjetitelje, glazbene nastupe uz božićne čajanke i još neka posebna iznenađenja.

Održivi turizam stavlja naglasak na poštivanje

i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa

te razvoj koji stvara dobrobit društvu.

Zimska odredišta za predah od poslaSkandinavija je zbog svoje egzotičnosti popularna ‘zimska destinacija’, a interes u Hrvatskoj dokazuje i rasprodaja odmah po lansiranju ponude posebnog leta iz Zagreba za vikend posjet Djedu Božićnjaku u finski Rovaniemi za blagdan Sv. Nikole.-Naš novi aranžman koji se odlično pozicionirao na tr-žištu je posebni zrakoplov iz Zagreba (charter let) za Palma de Mallorcu - istaknuli su u Atlasu. Kao hit no-vogodišnju destinaciju ističu Maltu te su svoje klijente koji odabiru autobusna putovanja odlučili nagraditi nagradnim putovanjem na Maltu.U agenciji Kompas ističu najpopularnije aranžma-ne u Europi, Hrvatskoj i dalekim destinacijama za blagdansku sezonu: Rim (30.12., 4 dana, zrakoplo-vom od 3.495 kn), München (30.12., 3 dana, bus od 1.095 kn); Kuba (29.12.2015,. 9 dana, od 16.046 kn), Dubai (05.01.2016., 6 dana, 6.490 kn), a u Hrvatskoj kao najpopularnije ističu Crikvenicu 31.12.-02.01., 2 polupansiona od 445 kn te Zadar, hotel Falkensteiner Club Funimation Borik, 29.12.-03.01., 3 all inclusive od 2.575 kn.

Cijene skijanja za sezonu 2015./2016.-Prodaja skijanja ove je godine počela ranije: u uspo-redbi s prošlim godinama, danas čak 50% više Atlaso-vih klijenata odabire first minute ponude. Svojim smo klijentima u većini slučajeva osigurali cijene na nivou prošlogodišnjih, no neke su destinacije termin naših školskih praznika uvrstile u visoku sezonu ili u među-sezonu pa se cijene razlikuju od prošlogodišnjih - ista-knula nam je Nikolina Frklić, te dodala kako su hrvatski skijaši u najvećoj mjeri fokusirani na tjedan dana skija-nja u godini (dogodine 02.-09.01.2016.). Broj kapaciteta

je ograničen i cijela Europa rezervira skijanje jako rano, što znači da su kapaciteti zauzeti već od početka svibnja.Cijene su 15 do 30 posto veće od lanjske godine, ovi-sno o objektu i destinaciji, zaključuju u Kompasu. -Najtraženiji termin za skijanje je standardno 02.01.-09.01.2016., ali i termin 09.01.-16.01., kada su cijene jeftinije. Apartmani za dvije sobe u Austriji nude se od 2.635 kn, u Italiji apartman za 6 osoba za 7 dana i 6 dnevna ski karta već od 2.285 kn. Slovenski hit je apsolutno Krvavec.

Daleka putovanja pristupačnija uz akcije avioprijevoznikaZa zimski predah od posla mnogi se odlučuju uz daleke destinacije i toplije krajeve, naročito uz posebne ponu-de avioprijevoznika. Qatar Airways tako je za letove za prvih šest mjeseci 2016. oblikovao ponude s 35% popusta na povratne karte za letove između Zagreba i dalekih svjetskih odredišta, pa su se povratne karte iz Hrvatske za Bangkok mogle naći od 358, za Japan od 392, za Australiju već od 905 eura. Za posljednje blagdane FlyDubai, zrakoplovni prijevoznik Ujedinje-nih Arapskih Emirata, nudio je povratne aviokarte iz Zagreba za Dubai za 198 eura, za Dohu 298, Šri Lanku 398, te Gou za 398 eura. Na web stranici Putoholičari preporučuju i povratne aviokarte iz Zagreba za New York već od 407 eura, s uključenim zrakoplovnim pri-stojbama i prtljagom, te iz Beča za Chicago već od 346 eura. Ističu i ponudu iz Budimpešte za Havaje (Hono-lulu) već od 546 eura.

Zimska i novogodišnja krstarenjaZa putnike koji preferiraju topliju klimu, alternativa skijanju je krstarenje, a zimska su krstarenja posebno popularna. S obzirom na visoke cijene novogodišnjih krstarenja, Hrvati su tradicionalno više zainteresirani za krstarenja tijekom školskih praznika. Najtraženija je još uvijek tradicionalno popularna ruta do Malage i Tenerifa. Krstarenja odabiru sve dobne skupine, obi-telji koje koriste bogate sadržaje i program animacije kruzera, ‘plovećih gradova’, parovi koji uživaju u obi-lasku više destinacija na komforan način na jednom putovanju…Na tržištu se tako mogu pronaći sljedeće ponude: MSC Fantasija 28.12.2015., 12 dana s pola-skom iz Genove preko Maroka do Kanara i Madeire po cijeni od 6.890 kn + 1.000 kn lučke pristojbe po osobi; kružna tura zapadnim Mediteranom iz Genove, bro-dom MSC Preziosa u terminu 27.12.2015.-03.01.2016. do Marseilla, Barcelone, La Valette, Palerma i Civita-vecchije, po cijeni od 4.890 kn + 930 kn lučke pristojbe. Osim novogodišnjih polazaka, atraktivan je isti itine-rer broda MSC Preziosa u terminu školskih praznika 03.-10.01.2016. po super povoljnoj cijeni već od 1.890 kn + 930 kn lučke pristojbe, te nešto duže krstarenje brodom Costa Mediterranea do Casablance, Tangera i Lisabona u terminu 04.-15.01.2016., 12 dana/11 noći po cijeni od 3.250 kn + 1.155 kn lučke pristojbe po osobi u unutarnjoj kabini.

Turizam i wellness


Poslovni kalendar

Sajmovi

17. - 21.02.2016.Zagrebački sajam nautikeHOTEL&GASTROTEH - 7. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacijaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

27.02. - 01.03.2016. Viroexpo - 21. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

Konferencije

20. - 21.01.2016.CONVENTA 2016. Mjesto: LjubljanaOrganizator: Slovenski kongresni ured i Go-MiceInformacije: www.conventa.si

10. - 11.02.2016. Adria Hotel ForumMjesto: Zagreb, Hotel SheratonInformacije: www.adria-forum.eu

Seminari

10. - 11.12.2015. Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centar

Predavači: Ana Penović, Milica Cetinić, Domagoj DavidovićInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.12.2015. Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Sandra Prelčec, dipl.iur.Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.12.2015. Poslovno planiranje i strateška analizaMjesto: Hypo Centar, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.12.2015. SEO-Optimizacija web stranica za tražiliceMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Siniša GavrilovićInformacije: : + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

29.01.2016.Financije za nefinancijašeMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementaOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o.Predavač: dr.sc. Andrej GrubišićInformacije: + 385 1 45 00 309, e-mail: [email protected]

11.02.2016. Moje vrijemeMjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predavač: Zrinka Hrupelj i Barbara TkalčevićInformacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: [email protected]

84 BIZdirekt � prosinac 2015.

tema broja hrvatsko gospodarstvo u 2016. izvoz energetika ... · gija i komunikacija, edukacija i...

Documents