tehnologija proizvodnje čeličnih konstrukcija 08

Download Tehnologija proizvodnje čeličnih konstrukcija 08

If you can't read please download the document

Upload: jessi-johnson

Post on 03-Jan-2016

141 views

Category:

Documents


11 download

TRANSCRIPT

  • Montaa eli nih konstrukcija

    1. Kontrola i prijem eli ne konstrukcije u radionici. Transport (drumski, elezni ki, vodeni, vazduni).

    Priprema montae.

  • Pri izradi eli ne konstrukcije u radionici obavlja se, u zavisnosti od njene vrste i zna aja, stalna ili povremena kontrola .

    Kontrolu po pravilu obavljaju ovla eni predstavnici naru ioca u prisustvu ovla enih predstavnika izvo a a radova na izradi eli ne konstrukcije.

    Prijem eli ne konstrukcije se obavlja u radionici, po pravilu, pre nanoenja zatite od korozije.

    Prijem konstrukcije u radionici obavljaju ovla eni predstavnici naru ioca , izvo a a radova na montai i projektantske organizacije u prisustvu ovla enih predstavnika izvo a a radova na izradi eli ne konstrukcije .

    Kontrola i prijem eli ne konstrukcije u radionici

  • Izvo a radova na izradi eli ne konstrukcije duan je da pri prijemu konstrukcije stavi na uvid potrebnu tehni ku dokumentaciju : projekt, ateste o osnovnom materijalu, spojnim sredstvima i drugim materijalima ugra enim u konstrukciju, filmove i nalaze o prozra enim zavarenim avovima, ateste za zavariva e i uverenja o kvalifikacijama drugih stru nih lica angaovanih na izradi konstrukcije i dr.

    Delovi konstrukcije i spojevi koji se posle zavrenemontae na gradilitu ne mogu kontrolisati moraju se tehni ki primiti pre prijema konstrukcije na gradilitu.

  • Atest zavariva a Atest za aparat za zavarivanje

  • Atest za profile HEA 180 Atest za eli ne limove

  • Atest za elektrode Atest za zavrtnjeve i podloke

  • Izvetaj o radiografskom ispitivanju su eono zavarenih spojeva

  • Izvetaj o radiografskom ispitivanju su eono zavarenih spojeva

  • Probna montaa eli ne konstrukcije ili pojedinih delova konstrukcije izvodi se u radionici samo ako je to predvi eno projektom ili ugovorom zaklju nim izme u naru ioca i izvo a a radova na izradi eli ne konstrukcije.

    Obi no se predvi a samo za zna ajnije i komplikovanije objekte. Probna montaa u radionici predstavlja zavrnu fazu proizvodnje metalnih konstrukcija.

    Ona se obavlja na posebnim za tu svrhu odre enim mestima u radionici (pokrivenim ili otvorenim). U bolje opremljenim radionicama kompletan prostor za probnu montau je opremljen sistemom pomo nih oslonaca , kao i sistemom razli itih instalacija (elektro, gasne, itd.).

  • Pri probnoj radioni koj montai kontroliu se dimenzije i oblik nadvienja i priprema montanih spojeva eli ne konstrukcije.

    Odstupanja mera i oblika eli ne konstrukcije , predvi enih u projektu, ne smeju prelaziti doputene vrednosti iz odgovaraju ih tehni kih propisa za toleranciju mera i oblika nose ih konstrukcija, odnosno vrednosti odre ene za pojedine vrste eli nih konstrukcija.

    U okviru probne montae vri se obeleavanje elemenata eli ne konstrukcije na mestu montanih nastavka (obeleavaju se levi i desni montani komad na mestu sueljavanja kao i podvezice). Tako e se vri i razvrtanje (rajbovanje) rupa tj. buenje rupa za vijke na definitivan pre nik.

    Posle izvrene kontrole konstrukcija se ponovo rastavlja na delove, takvih dimenzija, koji se mogu transportovati .

  • Prednost ovog postupka je bitno skra enje vremena montae konstrukcije na gradilitu jer nije neophodno da se eventualne radioni ke greke otklanjaju u gradilinim uslovima.

    Nepovoljnost je produenje vremena za izradu konstrukcije u radionici, a tako e i vremensko zauzimanje skupih delova prostora u radionici.

    Posle probne montae i prijema u radionici, eli na konstrukcija se, po pravilu, isti i zati uje od korozije .

    Pre otpremanja na gradilite, elementi eli ne konstrukcije se u radionci obeleavaju , a tako e se odre uje i ukupna transportna teina i dimenzijesvakog montanog komada.

  • Delovi eli ne konstrukcije pripremljene za otpremu iz radionice odlau se na me uskladita i odatle odvoze na gradilite.

    Tako e je mogu e odmah po demontiranju probno montiranih delova konstrukcije direktno ih transportovati na gradilite.

    eli ne konstrukcije se, po pravilu, isporu uju zajedno sa spojnim elementima i sredstvima.

    Transport eli ne konstrukcije

  • Pri transportovanju delova konstrukcije neophodno je da se ispotuju slede i opti principi :

    Delove eli ne konstrukcije treba postavljati na transportno sredstvo tako da ne do e do njihovog ote enja ili gubljenja (npr. reetkaste veza e treba postavljati u vertikalni poloaj, tapove re etkastih konstrukcija u paletama, sitni spojni materijal u sanducima, itd.);

    Dimenzije montanih komada zajedno sa transportnim sredstvom, ne smeju da prevazilaze slobodne saobra ajne profile u elezni kom, drumskom i vodenom transportu;

    Elemente pri transportu treba obezbediti od krivljenja i udara (npr. pomeranja pri transportu eleznicom) kao i od uticaj a centrifugalnih sila;

    Poloaj delova eli ne konstrukcije pri transportu mora obezbe ivati sigurnost lica koja rade na transportu;

    Delovi eli ne konstrukcije moraju se transportovati na na in koji isklju uje preoptere enje konstrukcije, kao i ote enje nanetih sredstava antikorozione zatite;

    Za transport, utovar i istovar motornim vozilima vae odredbe propisa o zatiti na radu pri prevozu, utovaru i ist ovaru tereta motornim vozilima;

    Delovi eli ne konstrukcije za sklapanje u predmontai ili za montau na objektu moraju se transportovati po redo sledu koji odgovara toku izvo enja radova na montai.

  • Transportovanje elemenata eli ne konstrukcije moe se vriti razli itim transportnim sredstvima u zavisnosti od mesnih uslova:

    eleznicom,

    kamionima,

    brodovima,

    helikopterima).

  • elezni ki transport

    Transport eleznicom je najsigurniji i najekonomi niji na in transporta pri udaljenostima preko 50 km.

    Gabarit ili profil teretnih kola mora biti najmanje jednak, a u praksi je uvek manji od tovarnog profila i ima ta no odre ene dimenzije.

    Poto se profili razli itih eleznica razlikuju me usobno u nekim pojedinostima to svaka eleznica ima svoj propisani profil za teretna kola (vagone) koji saobra aju njenim prugama.

    Da bi teretna kola mogla da saobra aju prugama lanica RIV-a izra en je i propisan jedinstveni me unarodni tovarni profil (slika) koji je manji ili jednak tovarnom profilu bilo koje eleznice lanice RIV-a.

  • Me unarodni tovarni profil

  • Kod duga kih tereta mora se uzeti u obzir i uticaj krivina na trasi elezni ke pruge.

    elezni ka teretna kola za transport eli nih konstrukcijamogu biti: otvorena bilo sa visokim ili niskim stranicama ili plato-kola nosivosti do 42 t.

    Tako e se mogu koristiti i specijalna teretna kola koritastog oblika nosivosti i do 240 t.

    Duga ki delovi konstrukcije mogu da se oslanjaju i na vie teretnih kola. Dozvoljene transportne dimenzije elemenata konstrukcije zavise od vrste teretnih kola i mogu se videti na slici.

  • Otvoreni vagon sa visokim stranicama

  • Plato kola

  • Plato kola

  • Odre ivanje na ina elezni kog transporta (izbor kola i trase) mora se sprovesti u saradnji sa stru njacima eleznica jo u fazi projektovanja nose e konstrukcije.

    Vangabaritni tereti (specijalni) mogu da se transportuju na specijalnim, za tu svrhu ura enim platformama. Izbor trase pruge u takvim slu ajevima je veoma zna ajan, ne samo sa aspekta prolaznosti profila u krivinama i visine saobra ajnog profila na mestima tunela i nadvonjaka ve i sa aspekta nosivosti mostova na odabranoj trasi.

    Pri transportu eleznicom veoma je vano i razgrani enje dunosti i obaveza transportera prema eleznici (npr. teretna kola se moraju istovariti za 24 asa).

  • Ukoliko nije mogu e ili nije pogodno da se eli na konstrukcija transportuje eleznicom onda se koristi drumski transport .

    Elementi eli ne konstrukcije postavljaju se direktno na: tovarni sanduk ili platformu transportnih koamiona ili na teretne poluprikolice (trailers) ili prikolice (slika).

    Drumski transport

    Teret natovaren na platformu kamiona

  • Teret natovaren u tovarni sanduk kamiona

  • Teretne poluprikolice i teretne prikolice sa nazna enim gabaritima

  • Ovakve specijalne teretne poluprikolice i prikolice imaju nisko poloenu transportnu povrinu i veliki broj to kova na vie osovina da bi pritisak to kova na kolovoz bio to manji. Osovine to kova su me usobno povezane polugom za izjedna avanje optereenja .

    Teretne poluprikolice sa ravnim transportnim platformama imaju nosivost 15 do 80 t .

    Teretna poluprikolica

  • Specijalne koritaste teretne prikolice imaju nosivost i do200 t (slika).

    Duga ki elementi eli ne konstrukcije mogu se transportovati i na specijalnim prikolicama sa punjenim gumama (slika). Kao teglja i se koriste specijalna jaka vozila.

    Koritaste teretne prikolice

    Specijalne prikolice sa punjenim gumama

  • Koritaste teretne prikolice

  • Transport specijalnih vangabaritnih tereta zahteva: prethodnu saglasnost saobra ajne milicije, specijalnu pratnju transportnog sredstva i ograni enje saobra aja na komunikaciji koja je

    predvi ena za transport. Zbog ovoga, kada je god mogu e specijalni transport treba izbegavati jer bitno pove ava cenu namontirane konstrukcije. U takvim slu ajevima neophodno je prethodno ispitivanje transportne trase sa aspekta nosivosti i optere enosti mostova, visina ispod prolaza i elektri nih provodnika itd.

    Drumski saobra aj je sa aspekta energetskih trokova priblino pet puta skuplji od elezni kog, ali za razliku od njega ne zahteva me uskladita, fleksibilniji je i mnogo bri od transporta eleznicom, pa se zato obi no i koristi za udaljenosti do 200 km.

  • Specijalni transport sa vozilom u pratnji

  • Kolona vozila sa vangabaritnim transportom (vozila u pratnji su ispred i iza kolone)

  • Specijalna prikolica koju pokre u posebna vozila (teglja i)

  • Prolazak vangabaritnog transporta ispod mosta

  • Da bi se saobra ajnice u potpunosti koristile za vangabaritni transport (svim svojim prostorom) neophodna je pratnja slube nih vozila

  • Vodeni transport se koristi u slu ajevima kada se fabrika za proizvodnju eli nih konstrukcija nalazi u neposrednoj blizini pristanita ili se moe koristi u kombinaciji sa elezni kim ili drumskim transportom.

    Transport brodovima je relativno jeftin , ne odlu uje teina tereta ve iskori eni prostor, a nosivost broda je po pravilu znatna. Uz ovo postoje e dizalice u pristanitima su dovoljno efekasne za utovar i istovar.

    Pri prekomorskom transportu mora da se obrati posebna panja na pove anu opasnost od dejstva korozije , pa se eli na konstrukcija mora na odgovaraju i na in zatititi (npr. toplo cinkovanje).

    Pri transportu eli nih konstrukcija brodom mogu se koristiti i razli ite vrste kontejnera (zatvoreni i otvoreni). Najmanje unutranje mere standardnog kontejnera su irina 2330 mm, visina 2350 mm i duina 11998mm.

    Vodeni transport

  • Prekookeanski transport tereta lagerovanog u kontejnere

  • Vazduhom se nose e eli ne konstrukcije transportuju samo izuzetno, do nepristupa nih mesta do kojih je nemogu e izvriti dostavu nekim drugim transportnim sredstvom. Obi no se uz transport helikopterom vri ujedno i direktna montaa iz vazduha.

    Vazduni transport

    Transport i montaa stuba dalekovoda uz pomo helikoptera

  • Montaa eli nih konstrukcija predstavlja samo jedan segment kompleksnog procesa izgradnje gra evinskih objekata za ta mora biti ura en detaljni projekat organizacije gra enja .

    Iz tog razloga projekat organizacije montae mora biti u potpunoj saglasnosti sa generalnim projektom organizacije radova, pogotovu sa termin planom izvrenja radova, a tako e treba vodoto ra una i o vremenu kori enja privrednih objekata, razmetaja skladita, kori enja razvoda elektri ne energije, itd.

    Priprema montae

  • Projekat organizacije montae , odnosno tehnologije montae predstavlja se u obliku opisa, skica, tabela, ema, dijagrama ili druga ije u kratkoj i preglednoj formi.

    Njegova primena sledi uvek zajedno sa projektnim podlogama, radioni kim crteima i specifikacijskim listama.

    Pri izradi projekta tehnologije montae za neki objekat, osim vrste konstrukcije mora se voditi ra una i o konkretnim uslovima kao to su tehni ko-tehnoloka opremljenost izvo a a montaerskih radova i poloaj gradilita.

  • Projekat tehnologije montae mora da sadri:1.tehni ki opis montae i plan izvo enja radova na

    montai;2.vremenski plan izvo enja radova na montai,

    usaglaen sa planom izvo enja drugih radova na posmatranom objektu;

    3.stati ki prora un eli ne konstrukcije za vreme izvo enja radova na montai;

    4.projekat skele (stati ki prora un i crtei);5.plan organizacije gradilita;6.spisak opreme za izvo enje radova na montai sa

    tehni ko eksploatacionim karakteristikama te opreme;7.elaborat o zatitnim merama prema propisima o zatiti

    na radu u gra evinarstvu.

  • Investiciona tehni ka dokumentacija objekata sa manjim i tehni ki jednostavnim eli nim konstrukcijama, umesto projekta za montau eli nih konstrukcija, mora najmanje sadrati tehni ki opis montae eli ne konstrukcije .

    Za izvo enje radova na montai eli nih konstrukcija investiciono-tehni ka dokumentacija mora sadrati sve geodetske podatke koji odre uju poloaj objekta u prostoru (ose objekta ili pojedinih njegovih elemenata i stalne ta ke za odre ivanje visinskog poloaja konstrukcije).

    Plan organizacije gradilita izra uje se na osnovu situacije terena u neposrednoj blizini objekta, postoje ih saobra ajnica i drugih javnih objekata i potreba u vezi sa radovima na montai eli nih konstrukcija.

    Ako objekat izvode vie izvo a a njihovi planovi organizacije gradilita moraju biti sporazumno usaglaeni.

  • Plan organizacije gradilita mora da sadri slede e podatke o:1.vrsti, rasporedu i odravanju saobra ajnica za spoljni i

    unutranji transport;2.vrsti i mestu izvora energije potrebne za izvo enje radova

    na montai ili mestu i na inu priklju ka na postoje e izvoreenergije;

    3.na inu razvo enja i poloaju razvoda elektri ne energije zapogon maina i osvetljenje, vazduha pod pritiskom, i ndustrijske i pija e vode i dr.;

    4.rasporedu i veli ini prostora za smetaj elemenatakonstrukcije, opreme, alata i ostalog materijala;

    5.na inu transporta, istovara, utovara i pretovara delova eli ne konstrukcije, opreme i ostalog materijala;

    6.vrsti i poloaju dizalica i sredstava za transpor t, istovar,utovar i pretovar;

    7.rasporedu i veli ini zgrada ili baraka za poslovne prostorije izvo a a i slube nadzora, za stanovanje i ishranu radnika, sanitarne objekte, priru ne racionice i magacine, nadstrenice i dr.;

    8.merama i sredstvima protivpoarne zatite na grad ilitu idrugim merama zatite lica na radu.

  • Razmetaj i veli ina skladita zavisi od konkretnih uslova gradilita. Najpogodnije je kada se delovi eli ne konstrukcije montiraju direktno sa transportnih sredstava, bez postojanja skladita, to je veoma redak slu aj.

    U najve em broju slu ajeva mora se izgraditi skladite u kome mora biti privremeno uskladitena eli na konstrukcija dovezena iz radionice. Iz tog razloga mora da bude sa uvan kontinuitet isporuke da montaa ne bi bila zustavljana ili suprotno da skladite ne bude prepunjeno.

    Ovakva skladita ne zahtevaju neku posebnu pripremu terena . Priprema terena za skladite uglavnom se svodi na reavanje odvodnjavanja i izradu sloja od ljunka ili ljake. Potrebna povrina skladita ra una se na osnovu teine uskladitene konstrukcije, a uslovljena je i vrstom konstrukcije.

    Skladite se postavlja tako da bude na dohvatu sredstava za montau tj. da ukoliko je mogu e otpadne unutar gradilini transport. Pri tome se naravno podrazumeva da je transportna komunikacija dovedena do skladita.

  • eli na konstrukcija uskladitena na mestu montae

  • Delovi eli ne konstrukcije istovaruju se iz transportnih sredstava dizalicama uz pomo eli nih uadi (sajli) koja moraju biti ispitana (atestirana) i ozna ena prema nosivosti.

    Na mestima otrog preloma eli nih uadi podme u se drveni podmeta i da ne bi dolo do ote enja uadi ili antikorozione zatite.

    Izuzetno za veanje tereta umesto eli nih uadi mogu da se upotrebe i krute vealjke od eli nih ravnih traka sa okom . Za usmeravanje podignutih delova konstrukcije upotreblajvaju se uad od konpolje.

  • Elementi eli ne konstrukcije skladite se na podmeta ima od drvenih gredica tako da delovi konstrukcije ne naleu na tlo. Pri tome moraju biti naslagani tako da oznake koje odre uju njihov poloaj u konstrukciji budu vidljive.

    Uskladiteni delovi konstrukcije moraju biti stabilni . Kod slaganja delova konstrukcije u vie redova izme u njih se postavljaju umeci . Razmak izme u podmeta a ili umetaka mora biti toliki da isklju i pojavu trajnih deformacija eli ne konstrukcije.

    Na uskladitenim delovima konstrukcije ne sme da se zadrava voda .

    Pri sortiranju delova konstrukcije treba ispotovati takav sistem koji omogu ava neprekidno uzimanje delova za montau bez prepakivanja .

    Tei delovi konstrukcije postavljaju se blie uz dizalicu, kako bi krak ruke dizalice bio to manji. Poloaj elemenata treba da odgovara montanom poloaju, ako je mogu e, da element ne mora pri montai da se okre e.

  • Projekat skele mora da obuhvati sve pomo ne konstrukcije kojima se obezbe uje privremeno podupiranje delova eli ne konstrukcije za vreme montae, kao i prostor i radn a mesta koji su potrebni za izvo enje radova na montai.

    Pri izradi projekta skele moraju se uzeti u obzir sve mesne prilike koji uti u na ispravan izbor stati kog sistema skele i na poloaj skele.

    Crtei skele moraju biti izra eni u razmeri koja odgovara vrsti konstrukcije skele, sa jasnim prikazom svih delova bitnih za mo noenja i stabilnost skele.

    U projektu skele mora biti jasno prikazan poloaj skele u odnosu na razli ite saobra ajne veze . Na mestima na kojima se vri saobra aj, delovi skele moraju se obezbediti naro itim osiguranjem.

    Stati ki prora un skele mora biti izra en u skladu sa tehni kim propisima i standardima koji vae za konstrukci je od materijala od kog se izvodi skela. Koeficijent sigurnosti skele na prevrtanje mora iznositi najmanje 1.5. Tehni ki opis skele mora sadrati na in montae, upotrebe i uklanjanja skele.

  • Sve prolaze i staze na skeli po kojima se kre u i na kojima radnici rade, izvo a mora obezbediti tako da radnicima ne preti nikakva opasnost od povreda pri radu ili od pada sa skele kao i od rada maina i dizalica.

    Ako pri izovo enju montanih radova postoji mogu nost pada radnika, primeni e se, pored drugih mera, po potrebi i vezivanje radnika zatitnim opasa em i uetom .

    Radnici moraju biti zati eni i od tetnog dejstva isparavanja boja i gasova i od drugih tetnih uticaja, saglasno sa odredbama propisa o zatiti na radu u gra evinarstvu.

    Za upotrebu dizalica, maina i ure aja pri izvo enju radova na montai eli nih konstrukcija, vae odredbe propisa o zatiti na radu sa dizalicama i propisa o zatiti na r adu u gra evinarstvu.

  • Delovi eli ne konstrukcije koji su neznatno ote enimoraju se na pogodan na in popraviti, a posle izvrene popravke mora ih pregledati odgovorno stru no lice naru ioca odnosno izvo a a radova.

    Posebna panja se mora obratiti kontroli i ispravljanju pritisnutih tapova reetkastih konstrukcija.

    Ako su ote enja delova eli ne konstrukcije ve a ote eni delovi, uz saglasnost sa naru iocem, moraju se oja ati ili zameniti novim. O ote enju i na inu saniranja eli ne konstrukcije mora se sastaviti zapisnik .

  • Pripremni radovi za montau eli ne konstrukcije zavravaju se protokolarnim prijemom temelja od gra evinske radne organizacije izvo a a fundamenata.

    Prijem se vri na osnovu geodetskog snimka poloaja temelja u osnovi, kao i njihovog visinskog poloaja.

    Tako e se kontrolie i preciznost poloaja anker zavrtnejva ili anker kutija.

    Kontrolna geodetska merenja moraju obavljati za to stru na lica , i to pomo u odgovaraju ih mernih instrumenata.

    Osim geodetskog premera neophodno je izvriti i detaljan vizuelni pregled fundamenata .

  • Montaa eli nih konstrukcija

    2. Glavna sredstva za montau (montane igle, kranovi,

    auto-dizalice, helikopteri).

  • Za vertikalnu dopremu delova eli ne konstrukcije moe se koristiti montana igla (londena). Ona je zglobno oslonjena na temelj i pri vr ena eli nim uadima (sajlama) sa ure ajem za zatezanje na vrhu igle preko malo isturenih konzola.

    Montane organizacije uglavnom raspolau univerzalnim iglama koje se sastavljaju iz tipskih delova. Tako je mogu e prema zahtevanoj visini i nosivosti igle formirati razli ite kombinacije popre nih preseka (sl. IV-6 a).

    Velika mana montanih igli je mali horizontalni zahvat . Ova mana, do izvesne mere, moe da se otkloni dodavanjem ruke u obliku igle. Takva ruka nekada moe i da se osloni na konstrukciju montiranog dela objekta (slika).

    Montane igle se naj e e upotrebljavaju za podizanje prostornih krovnih konstrukcija kompletno montiranih na tlu.

    Montane igle

  • Montane igle razli itih popre nih preseka

    Montana igli vezana za postoje i objekat

  • Montaa antenskog stuba na zgradi TPC U e.

    Konstrukcija antenskog stuba na zgradi TPC U e podignuta je na krov zgrade uz pomo toranjskog krana koji je neposredno nakon toga demontiran.

    Najtei komad stuba (pojasni tap izme u dva montana nastavka) teine oko 300kg, kao i svi ostali elementi montiranu su uz pomo jedne igle i jednog vitla na elektri ni pogon.

  • Derik kranovi su veoma pogodni za montau eli nih konstrukcija. Po tipu dele se u dve grupe:

    1. kada kran dohvata ceo objekat sa jednog mesta upotrebljavaju se fiksni ( vrsto ukotvljeni) derik kranovi ,

    2.ukoliko to nije slu aj upotrebljavaju se pokretni (mobilni) derik kranovi .

    Fiksni (ukotvljeni) derik kranovi mogu imati ruku koja je oslonjena u ta ki oslanjanja stuba derik krana, ili je oslonjena na stub na odre enoj visini (slika).

    Loe strane primene fiksnih derik kranova je mala operativnost kori enja (mora da se ukotvi u vie smerova), ograni eno polje okretanja ruke, kao i potreba kori enja auto-dizalica za njihovu montau i demontau.

    Derik kranovi

  • Derik kran sa rukom oslonjenom na mestu oslanjanja stuba

    Derik kran sa rukom oslonjenom na stub krana

  • Pokretni derik kranovi kre u se po koloseku i mogu se okretati za 360 . Snabdeveni su protivtegom i kosim osloncima pa tako otpada potreba za ukotvljavanjem uadima. Na slici prikazan je jedan pokretni derik kran za montau tekih eli nih konstrukcija.

    Pokretni derik kran

  • Derik kran

    Oslonac ruke i struba derik krana sa prikazanim balastom

  • Pokretni derik kran

    Oslonac ruke i struba derik krana sa prikazanim balastom

  • Toranjski kranovi se uglavnom upotrebljavaju za montau visokih gra evina (obi no viih od 40.0 m). Kod ovakvih kranova stub derik krana zamenjen je tornjem na pokretnoj platformi koja se kre e po koloseku.

    Generalno postoje dve vrste toranjskih kranova : 1.sa pomerljivom i 2.sa nepomerljivom horizontalnom rukom.

    Kod prvog tipa toranjskih kranova ruka je zglobno oslonjena pri vrhu tornja sa mogu no u menjanja ugla ime se obezbe uje razli iti dohvat kuke. Sa druge strane tornja postavljen je protivteg. Ovakvi toranjski kranovi proizvode se sa nosivostima od 7.5 do 75 t .

    Toranjski kranovi

  • Toranjski kranovi sa pomerljivom horizontalnom rukom

  • Drugi tip toranjskih kranova je sa nepomi nom horizontalnom rukom po kojoj se kre e ma ka, a u produetku sa druge strane tornja postavljen je protivteg. Ovakvi toranjski kranovi su uglavnom pokretni uzduobjekta (kre u se po postavljenim inama).

    Prema uslovima objekta ovakvi kranovi se mogu koristiti i unutar objekta (u liftovskom oknu) za zgrade visoke spratnosti, ili ukotvljeni uz zgradu .

    Kod pokretne varijante toranjskih kranova visina dizanjaje do priblino 60.0 m, a kod kranova ukotvljenih uz zgradu do 100.0 m.

    Nosivost ovakvih kranova je maksimum 10 t pri dohvatu ruke od 16.0 m, a maksimalni dohvat ruke je do 50.0 m pri emu je maksimalna nosivost 2.5 t.

  • Toranjski kranovi sa ne pomerljivom horizontalnom rukom

  • Toranjski kranovi ukotvljeni uz zgradu

  • Efikasnost upotrebe toranjskih kranova je obezbedjena samo pri ve oj teini nose e eli ne konstrukcije koju treba montirati (vie od 1000 t ) i vreme kori enja krana ve e od 4 meseca . U protivnom njegova primena nije ekonomi na jer ne postoji uravnoteenost izme u radova na montai i demontai krana sa prednostima njegovog kori enja.

  • Da bi se eliminisao problem montae i demontae toranjskih kranova razvijen je specijalan tip (samomontiraju i kran ) koji se potpuno automatizovano i programirano montira.

    Kran ima dva hidrauli ka cilindra da bi pokreti dizanja stuba i dizanja ruke bili nezavisni. Za montau je potreban pro stor od samo 13.4 m2 (duina krana u fazi transporta), to je mogu e u svih 360. Otvaranje ruke po inje kada se stub izdigne na 8.0m. Vreme potrebno za montau iznosi samo 11 minuta.

    Konstrukcija ruke i stuba izvedena je od eli nih cevi, to omogu ava transport krana u malom prostoru. Kran se transportuje kao potpuno sklopljen na podvozu sa pneumatskim to kovima ili na poluprikolici. Mana ovakvih kranova je relativno mala nosivost i duina strele.

  • Samomontiraju i toranjski kranovi

  • Zbog svoje izuzetne pokretljivosti i tehni kih karakteristika auto-dizalice imaju najve u primenu pri montai nose ih eli nih konstrukcija.

    Auto-dizalice manje nosivosti i sa kra om rukom pomeraju se po komunikaciji bez problema i mogu se koristiti za manje obime radova sa estim premetanjem.

    Dizalice ve e nosivosti su ve e teine i nije uvek pogodno esto menjati njihov poloaj, ukoliko treba efikasno da bud e iskori ena.

    Fiksiranje auto-dizalice postie se hidrauli ki izbacivanjemoslonaca (stabilizatorima) koji obezbe uju horizontalni poloaj obrtne platforme. Za teke auto-dizalice radne povrne moraju biti dobro nabijene. Izbacivanje teleskopske ruke je tako e hidrauli ki .

    Autodizalice

  • Autodizalica i izvod iz kataloga

  • Autodizalica

    Izvod iz kataloga (pored ta aka upisana je maksimalna dozvoljena teina tereta)

  • Autodizalice velike nosivosti (i do 1000t)

  • Autodizalica postavljena na stabilizatore

  • ER

    RO

    R: syntaxerror

    OF

    FE

    ND

    ING

    CO

    MM

    AN

    D: --nostringval--

    ST

    AC

    K:

    1