1 KARTICA I 1.TERMINALNI FAX UREAJ ( Vrste, elementi, funkcije ) 2.KOAKSIJALNI VOD, KABAL ( Osobine i primjena ) 3.AMPLITUDNA MODULACIJA ( Opis i Primjena ) 4.PAKETSKI OBLIK PRENOSA X.25 5.SMETNJE OBLIKA RASIPANJA ( Refraction ) 6.DECT RADIO PRISTUP 2 TERMINALNI FAX APARAT (Vrste, elementi, funkcije) - namijena: otprema i prijem nepokretne slike - smijer: moe biti jednosmjeran i dvosmjeran - nain rada: simpleksni i poludupleks - glavni dijelovi: otpremnik, prijemnik, telefonski aparat, napajanje. SvakoraunaloopremljenoData/Faxmodemom(internimilieksternim)moese koristitikaofaxureaj.Toznaidaseuzpomotograunalamoguprimatiislati faksimili. IakojeData/Faxmodemdovoljanzaprimanjeislanjefaksimila,zapotpunu funkcionalnostklasinogfaxureajapotrebnisujoipisa(omoguavaispis faksimila na papir) i skener (kako bi se dokumenti koji su u papirnatom obliku mogli prebacitinaraunaloidaljeproslijeditiuoblikufaksimila). Osimnavedenihhardverskihkomponentipotrebnojeisueljekojeekorisniku omoguitikomunikacijushardverom(Data/Faxmodem).Programkojikomuniciras Data/Faxmodemomikojiomoguavakorisnikuprimanjeislanjefaksimilapomou raunalanazivasefaxposluitelj.Osimosnovnihoperacijaslanjaiprimanja faksimila, faxposluiteljiomoguavajuiautomatskoprimanjeislanjefaksimila(npr. korisnik ne mora sjediti cijelo vrijeme za raunalom i ekati da stigne faksimil, a isto takomoezakazatislanjenekogdokumentaunekoodreenovrijemeafax posluiteljesepobrinutidadokumentbudeposlanondakadtokorisnikeli). Naprednijifaxposluiteljipodravajuiprosljeivanjeprimljenihfaksimilauobliku email poruke (npr. ako je korisnik na putu, svi faksimili koje primi u svom uredu mogu mubitiposlaniprekoemail-a).Istotako,boljifaxposluiteljipruajupodrkuiza viekorisnike sustave (raunalo s vie korisnika ili raunala u mrei). KOAKSIJALNI VOD-KABL(osobinei primjena) Vrlovaandiofizikeinfrastrukturezaprijenosinformacijapredstavljajuprijenosni mediji. Oni se mogu podijeliti na dvije grupe: ine i beine. Uinespadajuupleteneparice(dvaupletenavodia)iraznevrstekabela (koaksijalni,optiki),aubeinespadajuraznevrsteradio-talasnihureaja (mikrotalasni, infracrveni i satelitski). Koaksijalni kabeli (koaks)Koaksijalnimkabelima(Common CenterAxial)obezbijeujeseirina opsegafrekvencijedo10GHzi moguejevieprijenosnihsustava smjestiti na jedan medij.3 Koakszaprijenosuosnovnompojasu (baseband) KoristisenajviezaEthenet mree.Podacisuudigitalnomobliku, brzinedo10Mbps,moguiiuoba smjera. Impedanca je 50 ohma. Koaks za irokopojasni prijenos (broadband) Prenosi analogni signal samo u jednom smjeru,impedancaje75ohma.Za prijenosuobasmjeraprimjenjujese sustav duplog kabela. Radi naopsegu od 300 Mhz do 450 Mhz, a koritenjem FDM(FrequencyDivisionMultiplex)mogu se slati video, audio i podaci,uz koritenje modema. ValovodiValovodinisuvrstakoaksa,meutim kada poraste frekvencija signala koji se prenosi,tadseprijenosvriibez provodnika,samoputemuplje (prazne)metalnecijevi,kojasenaziva valovod. Oniprenosemikrotalasnesignale opsega preko 100 GHz. Koaksijalni kablovi To je struktura 2 provodnika tako da se formira spoljni provodnik a u sredini centralni provodnik. Ovakvakonstrukcijaimaboljeosobineuodnosunapredhodnusastanovita prenoenjaelektromagnetnihtalasa.Odznaajajedimenzijaunutranjegi spoljanjegprovodnika.OneutiunaosnovneparametrekaotosuZc,poduna slabljenjaipropusniopseg.Propusniopsegjedo350MHz,kapacitetzaprenos digitalnih sugnala je 500Mbps a rastojanje ripitera je 1-10km. Zc je 75 O ali su u upotrebi u lokalniom mreama reda i 50 O. Znaajna je i zatita od spoljnih uticaja s obzirom da se spoljni provodnim povezuje na masu i predstavlja mreasti tit za unutranji provodnik (vrui kraj). Na kvalitet svih kablova utie i pravilno voenje unutranjeg provodnika.On mora da bude uosi sa vanjskim provodnikom cijelom duinom.To se postie odgovarajuom ispunom.Centralni provodnik ispuna dru u osi. Da bi kabal bio laki,ekomoniniji postoje razliite vrste ispune i to: -diskovi na odreenom rastojanju -uplja struktura,tzv.bambus ispuna. 4 Unutranji provodnik je od pune ice ali se realizuje i od vie ica (licnasto). Spoljni provodnik je po pravilu od mreice istkane od tankih provodnika.Naziva se ilt ili ekran.esto se koristi i dodatna aluminijumska folija preko koje se namotava ilt. Ovikablovisumnogokoristilizaviekanalnutelefonijunaveimrastojanjima.Toje tzv.linijskiprenos.Viekanalnitelefonskiprenosseostvarujenaprincipu frekvencijskeraspodjelekanala(frekvencijskomultipleksiranje).Sobziromna propusni opseg, koaksijalnim kablovima se prenosilo do reda 1500 telefonskih kanala zadvosmjernukomunikaciju.Imajuvelikuprimjenuukablovskojteleviziji(kabalza spoj antenesa TV-om).Ovim kablom se obezbjeuje vei broj TV signala (50-akpa ak i vie) iz nekog centra,istotako i analogni telefonski prikljuak, digitalni telefonski priljuaki prikljuak na internet. Koaksijalni kablovi su primjenu nali i u lokalnim raunarskim mreama (debeli i tanki koaksijalnikablovi).Prvikabaluraunarskimmreamasezvaozamrznuto batensko crijevo. Kablovimogubitinadzemniipodzemniipredstavljajusnoptelekomunikacijskih vodia ili koaksijalni kablovi.Po izvedbise dijele na: - asimetrine vodove: upredena parica, upredena etvorka; -simetrinevodove(koaksijalnivodovi)kablovisepolauodlokalnihcentralado pojedinih koncentratora i potom se nastavljaju distributivnim linijama. PAKETSKI OBLIK PRENOSA PODATAKA X25 Saobraajnauzorakprijenosapodatakauglavnomzavisiodprimjene.Postojedvije glavne grupe naina saobraaja: -interaktivna primjena (pitanja odgovori) i -grupna batch aplikacija (jedno-smjerni prijenos velikog fajla podataka. Prvaaplikacijatraikratkovrijemeodgovorailipodeenovrijeme,akojekonekcija uspostavljenazasvakusesiju.Uranijimgodinamatelefonskalinijanabazi komutacijekrugovasestalnoiznajmljivalauposlovnesvrhe,kakobiseimalo dovoljnovremenazadobivanjeodgovora.Ovojeneekonominorjeenje,poto prijenos podataka nije kontinuiran i posljedica toga je, da je pojasna irina bila slabo iskoritena. Druga aplikacija paketskog oblika je razvijena da omogui korisnicima da zauzmu mreni kanal samo za vrijeme trajanja prijenosa. Principi paketske komutacije 5 Informacijakojaseprenosi,dijeliseupakete(razliiteduine),kojikadastignuu mreni vor se pohranjuju u spremnike (buffers). Adresa ukljuena u svaki paket, se ita i paket se prosljeuje na slijedei vor ili na kraj do prijema. Openito, paketska komutacijajetehnikaprimijenjenaujavnimkomutiranimpodatkovnimmreama X.25mrea saglasno ITU-T-vom X.25 protokolu. Nema namijenjenih (dodijeljenih) kanalasvakomkorisniku.Prijenosinformacijeuzimaprostorpojasneirinekolikoje neophodno.Akopojasnairinanijeraspoloivaudanommomentu,informacije ostaje u buferu vora, sve dok se ne stvori dovoljna pojasna irina za prijenos. Ovo rezultirakanjenjemuprijenosu.Akobrzinombitaupravljanasaprijenosnom opremompreevrijednostkojujeprijemniksposobandaprihvati,vorbuferae uskorobitipun.Prijemnikeondaposlatiporukupredajnikudajeprijenos privremeno zaustavljen.Ovo je specifina funkcija paketskog moda koja ini moguim da korisnici sa raznim brzinama prijenosa komuniciraju jedni sa drugim. Ona predstavlja znaajnu prednost u odnosu na mree sa komutacijom krugova. Konekcijski orijentiran i bez-konekcijski prijenosAplikacijepaketskemreamogubitiikonekcijskiorijentiraneibez-konekcije.U konekcijski-orijentiranomprijenosusvipaketiprelazeistiputkrozmreu.Prijenosni proces je podijeljen u tri faze: uspostavljanje konekcije: prvi paket, paket za uspostavljanje konekcije, je poslan sa kompletnomadresom.Informacijaadrese,uoblikubrojalogikogkanalaLCN- (Logical Channel Number) je pohranjena u svakom voru koji prolazi. To je virtualno (ligiki) uspostavljena konekcija. Prijenos podataka: samo LCN (ne kompletna adresa) je poslana sa svakim paketom podataka. vorovi poto proitaju LCN znaju gdje paket treba poslati. Zavretakkonekcije(Release):paketzazavretaksealjesanamjerom ponitavanja adresne informacije na vorovima i tako se zavrava konekcija. Kadajeprijenosbezkonekcijepostavljen,paketieuvijekkoristitiodgovarajuiput kroz mreu. Prijenos, u tom sluaju je proces od jedne faze. - prijenos podataka: svaki paket podataka sadri kompletnu adresu. Ubez-konekcijskomprijenosu,paketinemorajustizatinaodreditepoutvrenom redu, zato to razne staze kroz mreu ine da su vremena dolaska razliita. Prijemna stanica mora drati red paketa to moe biti komplicirano.Jedannainopisakonekcijskiorijentiranogibez-konekcijskogprijenosamoese kompariratinadvanainaorijentiranja.Zapojednostavljenjeinerealistino, konekcijskiorijentiranogprijenosamoeseposluitiilustracijomdajedantimvodi prvi trka stavljajui svoju zastavu kao znak na putu do cilja koji slijede ostali trkai. Posljednji trka e ukloniti znak. U drugom timu svaki trka treba da nae najbolji put u datom trenutku. Ovo bi odgovaralo bez-konekcijskom prijenosu.6 Relevantna preporuka za paketski nain prijenosa bi bila: Recommendation I.232: Packet mode-bearer services Recomendation X.25: for Public packet mode data netwoks Zakljuimo za paketski oblik (packet mode, X.25) ima slijedee karakteristike: -varijabilna duina paketa -dobro iskoritenje kapaciteta dijeljenjem pojasne irine, -konekcijski orijentiran i bez-konekcije prijenos, -softver implementirano komutiranje zasnovano na adresnom polju paketa, -dobra raspoloivost izvedbe prijenos link za linkom, -ista bitska brzina nije potrebna za prijenos i prijem, -ograniena pojasna irina 64 kbit/s 2Mbit/s, korisno za podatke i mirovanje. SMETNJE OBLIKA REFRAKCIJE Bez obzira na tip vlakna, dakle glavni faktori koji uzrokuju pogoranje radnog reima su etiriosnovna svojstva optikih vlakana:-slabljenje,-hromatska disperzija,-polarizaciona disperzija,-nelinearni efekti (stimulisano rasipanje i fluktuacija refrakcionog indeksa). Nelinearnost vlakna djeli se u dvije kategorije:-stimulisano rasipanje i -fluktuacija refrakcionog indeksa . Nelinearno stimulisano rasipanje javlja se u intenzivnim modulisanim sistemima kada optiki signali interaktivno djeluju sa akustinim valovima ili molekularnim vibracijama u silikonskom vlaknu.7 Ovom interakcijom rasijava se svjetlost i smie se u duu valnu duinu. Poznata su dva oblika nelinearnog stimulisanog rasijavanja: -Brillouin-ovoi-Raman-ovo.Nelinearniindeksrefrakcijesilikonskogoptikogvlaknaostajekonstantannaniskim nivoima optike energije, visoke energije postignute sa optikim pojaivaima, mogu modulisati indekssa promjenljivim optikim intenzitetom prenesenog signala. Uinci nelinearnogindeksarefleksije(fluktuacijarefrakcionogindeksa)spadajuutri kategorije: -samofazna modulacija,-poprena fazna modulacija i-etverovalno mjeanje. Uinakimpulsanasvojuvlastitufazupoznatjekaosamofaznamodulacija.Ivica optikogimpulsapredstavljaintenzitetkojivarirasvremenom,kojizauzvrat proizvodiindeksrefrakcijekojisemijenjasvremenom.Varirajuirefraktivniindeks moduliefazuprenesenihvalnihduinaitakoseirispektarvalneduine prenesenog optikog impulsa.Akojeindeksdovoljnootar,spektralnoirenjemoepreklopitinaleglekanaleu DWDMsistemu.Poredtoga,kadaserefraktivniindekskombininirasahromatskom disperzijom,spektralnoirenjeproizvodiivremenskoirenjeimpulsa.Jedandrugi nelinearniefektkojijetanoistikaoisamofaznamodulacijajepoprenafaznaili krosfaznamodulacija.Meutim,doksesamofaznamodulacijaodnosinauinak impulsanasebisamom,prematomedjelujenafazuimpulsaudrugim kanalima.Krosfazna modulacija nastaje jedino u viekanalnom sistemu. etverovalnomjeanjejekombinacijadvijeilitrioptikevalneduinetakodase stvara jedna ili vievalnih duina. Nove valne duine nastaju na frekvencijama koje se kombinuju. Ova modulacija slabi transmisiju putem prenoenja energije signala iz orginalnih valnih duina, tako da se stvaraju nove valne duine. DECT RADIO PRISTUP DECT - Digital Enhanced Cordless Telecommunications - Digital European CordlessTelecommunications DECT, koji predstavlja Cordless / Wireless sisteme Navedeni sistem je vaan iz sljedeih razloga: standardiziran od strane ETSI-a8 Pan-europski sistem Namjena DECT sistema je: DECT-sistemkojirjeavaproblemevezausredinisajakomkoncentracijom korisnika. Naredna slika prikazuje DECT sistem Kodizboragovornihkoderatakoeutiuidimenzijeelije(tojeelijaveetoje potrebnijikodersamanjebitanaizlazu),napr.satelitskemobilnekomunikacije koristegovornikodersa3kbps,celularnimobilnisistemitipaGSM-asa13kbps, beini sistemi tipa DECT sa 32 kbps,DECT koristi modulaciju tipa GFSK. DECT-Optatehnologijaradiopristupazabeinetelekomunikacijekojakoristi frekventniopsegod1880do1900MHz,upotrebljavajuipostupakGausovog frekvencijskog pomeraja(GFSK) sa indeksom modulacije 0.5. 9 KARTICA II 7.PRIJEM RADIO - SIGNALA ANTENOM 8.FTTH, FTTC, FTTB 9.SMETNJE SMANJENJA SIGNALA 10. ELIJSKO PLANIRANJE GSM MREE 11. MOBILNI TERMINALI 12. BAKARNA PARICA ( Opis i primjena ) 10 ANTENEZA PRIJEM RADIO SIGNALA Antenajenapravakojasluizaslanje(emitiranje)iprijemradiovalova (elektromagnetskeenergije).Prijemnaantenaprimaelektromagnetskuenergiju ovisno o jaini polja koje dolazi do antene.Parametri antena: Polarizacija-opisujekrivuljuvektoraelektrinogpoljakojegantenaprima.Antena nemoeprimatiortogonalnupolarizaciju.Zaistovjetnepolarizacijevalaiprijemne antene postie se maksimalni prijenos energije. Dijagramzraenja-opisujeraspodjelugustoesnagenapovrinikugle(udalekoj zoni), odnosno smjerove glavnih i sekundarnih latica. Ugao usmjerenosti -kut oko glavnog smjera zraenja unutar kojegzraena snaga ne pada ispod polovice snage zraenja u glavnom smjeru. irinasnopa-kutkojiomeujeglavnulaticu(kutizmeuprvihnul-toakau dijagramu zraenja). Usmjerenost-opisujekolikajekoliinaenergijeusmjerenaunutarnekogkutau smjeru najjaeg zraenja u odnosu na sve druge smjerove. Dobitak - govori koliko vie snage treba izraiti iz izotropnog radijatora da bi na istoj udaljenosti postigli jednaku gustou snage kao kod promatrane antene. Potiskivanjesekundarnihlatica-omjerjakostipoljausmjerumaksimalnog zraenja i jakosti polja u smjeru maksimuma najvee sekundarne latice. Impedancija - omjer napona i struje na prikljunicama antene. Ako se antena nalazi uslobodnomprostorudalekoodbliskihobjekata,radiseovlastitojimpedanciji antene. VRSTE ANTENA Pasivneantenesunapravljeneodrecipronihelemenataimogusekoristitiikao prijemne i kao odailjake.Aktivne antene ("pametne", adaptivne antene) sadre elektronike elemente koje im omoguuju da mijenjaju dijagram zraenja, smjer snopa, itd. Linearneantenesunajeeiane,zanemarivogpresjekapaihpromatramokao jednodimenzionalne.Koristeseuniemfrekvencijskompodruju(ugrubo,ispod1 GHz).Povrinske antene zrae svojom povrinom, promatramo ih kao dvodimenzionalne i koriste se u mikrovalnom frekv. podruju ( iznad 1 GHz). 11 Uskopojasneantenesurezonatne,smalomirinomfrekvencijskogpodrujakoje pokrivaju(do10%frekvencijskenosioca).irokopojasneantenepokrivajuiroko frekvencijsko podruje te su stoga najee prijemne. FTTH, FTTC, FTTB PRISTUP PREKO SVJETLOVODA Konvergencija govora, podataka i slike je trend baziran na irokopojasnom prijenosu toganudisvjetlovodnanit.Dananjatehnologijanudipouzdanprijenosna brzinama do 40 Gbit/s. Svjetlovodna nit je baza velikih magistralnih mrea, gradskih prijenosnihmrea,CATVdistributivnihmrea,akoristisesvevieupretplatnikoj, odnosno pristupnoj mrei.Svjetlovodni prijenos je izuzetno niske potronje, stabilnih prijenosnihkarakteristika,neosjetljivjenaelektrikesmetnje,pruavisokurazinu tonostiprijenosa.Takoer,vrlojevanotosvjetlovodniprijenosneinterferiras ostalimprijenosnimmedijima,todoputadanadzornadtehnikomispravnou ureajaipripadajuazakonskaregulativa,budumanjerestriktivniivrloliberalni.U odnosunakapacitetprijenosaitrendoverazvoja,svjetlovodjevrloekonomino rjeenje. Sobziromnaprimjenu,koristeseetirirazliitasvjetlovodnapristupa,kojise zajedniki nazivajusvjetlovod do petlje - FTTL (Fibre to the Loop) .To su: FTTC (Fibre to the Curb) svjetlovod do ulice, FTTH (Fibre to the Home) svjetlovod do kue, FTTB (Fibre to the Business) svjetlovod do poslovnog podruja, FTTR (Fibre to the Remote) svjetlovod do udaljene komutacijske jedinice. Trikljunaimbenikaukazujunapotrebuuvoenjasvjetlovodnihnitiukorisniku pristupnu mreu: Svjetlovodna nit omoguuje primjenu jedinstvene pristupne mree za sve postojee i uskoro dolazeeusluge. Svjetlovodnatehnologija,danasuuporabiuviimslojevimatelekomunikacijske mree, zbog stalnog trenda pada cijena optoelektronike, uskoro e postati trokovno-uinkovitaizapristupnemree,unatoprijenosnomopsegukojinadilazipostojee potrebe; Svjetlovodnanitjejedinabuduasigurnainfrastrukturnainvesticijakojamoe podrati evoluciju usluga, a ima i ogromne mogunosti proirenja prijenosnog opsega primjenom razliitih postupaka multipleksiranja. 12 SMETNJE SMANJENJA JAINE SIGNALA( ATENUACIJA) Ovdjeseradiodegradacijisignala.Atenuacijaznaismanjenjesnagesignala.U zavisnostiodtipamedijakojikoristimozaprenos,atenuacijamoebiti prouzrokovanaraznimfaktorima.Npr.otporikojisejavljajuuvodiima,oteenja vodia, nesavrenost izrade vodia, uticaj vremenskih prilika (radio signali) I sl. Atenuacija je uvijek prisutna, kao gubitak snage signala na odreenoj duini voda.A ona se mjesi na slj. Nain: Attenuation=Duina L je izraena u kilometrima. Ona moe biti prouzrokovana: -Apsorbcijom -Rasipanjem signala -Gubicima usljed savijanja -Absorpcija predstavlja jedan od prisutnijih problema u sluaju optikih vodova. Ona se deava prilikom pretvaranja svjetlosne snage signala u neku drugu formu energije (npr. Toplotnu) -Scattering(rasipanjesignala)jetakoerprisutnouraznimtipovimatkvodova,a ovdje cu navesti primjer kod optike -Gubiciusljedsavijanjasutakoerjedanodrazloganastankaatenuacije.Prisutni kodtkvodovakojisupretrpjelineka fizikaosteenja,ilisupripostavljanjusavijeni vie nego je to dopustivo. ELIJSKO PLANIRANJE GSM MREE Planiranje elija je proces koji neprekidno traje, a ini ga niz aktivnosti: sistemski zahtjevi, nominalni elijski plan, predvianja pokrivanja i interferencija, 13 detaljnija ispitivanja u konkretnim uvjetima, dizajniranje sistema, instaliranje sistema, podeavanje sistema, razvoj sistema (novi zahtjevi) Brojni su elementi i faktori koji utiu na rezultat planiranja elijskog sistema : 1 ponovno korienje frekvencija, 2 optimalan broj i raspored elija, 3 interferencija, 4 minimalna udaljenost istokanalnih elija i 5 faktor redukcije istokanalne interferencije Prometni parametri u procesu planiranja elija U procesu planiranja elija potrebno je znati neke prometne parametre kao to su : o maksimalni broj poziva po eliji, po satu ( Qi ), o maksimalni broj frekventnih kanala po eliji ( N ), o maksimalni broj korisnika u eliji i sistemu Maksimalni broj poziva po eliji, po satu ( Qi ) Zapredvianjebrojapozivaposatupoeliji(Qi)potrebnojeznativeliinuelijei prometne uvjete u eliji (za korisnike u vozilima). Minimalnaveliinaelijeogranienajetehnolo.kimrazvojem(zbogproblema handover-a)ikreeseoko1km.Maksimalnaveliinaelijeogranienaje moguno.uslanjaburstasaMS-a,kojitrebastiinaBTS,uodgovarajuem vremenu vremenu odgovarajueg slota). Maksimalni broj frekventnih kanala po eliji ( N ) 14 Maksimalan broj frekventnih kanala po eliji zavisi od: o max. Broja poziva u satu po eliji ( Qi ), o prosjenog vremena trajanja poziva ( T ), o odnosno saobraajnogoptereenja ( A ), koje se dobija iz jednakosti A = Qi x T / 3600 ( Erlanga ) Maksimalni broj korisnika u eliji i u sistemu Broj korisnika u eliji sa poznatim brojem frekventnih kanala odreuje se na osnovu: o maksimalan broja poziva po satu, o predpostavljenog broja korisnika koji e tokom sata vrsnog optereenja napraviti po jedan poziv. Broj korisnika u sistemu dobije se sumiranjem broja korisnika u svim elijama. BAKARNA PARICA Bakarnaparicajanajstarijiprovodnik,idanasseestokoristizaprenos niskofrekventnihsignal.Niskofrekvetnisignalisenalazeuopseguniihuestnosti, takodasebakarnaparicanajeekoristiuenergetici,zaprenosgovnogsignala kroztelefonskelinije,zaprenosmuzikihsignalaodpojaaladozvunika,unutar samihureajaitd.Samkablsesastojiizdveizolovaneiupredenebakarneice. Karakteristikeovogprovodnikajedaimavrlojednostavnuijeftinuizradu,mali propusni opseg (do 200KHz), malo poduno slabljenje, ali ima slabu otpornost premaspoljanjimumovima.Bitskabrzinakojasepostiebakarnomparicomredajedo 100Mbps(megabitspersecond).Najeesebakaranaparicanalaziusklopu nekog vieinog voda.Upletena (upredena) parica (Twisted Pair) Predstavlja par upletenih ica (najee bakrenih) okruenih PVCizolacijom koja ga titi od oteenja. Upletanje ica je nuno zbog smanjenja elektrine interferencije koja nastaje kad se slian par ica nalazi u blizini. 15 To je uobiajeni medij za prijenos u telefonskoj mrei, a trenutno je najjeftiniji medij za prijenos podataka. Upredenaparicasemoekoristitizaanalogniidigitalniprijenos.Brzinekojase moge postii ograniene su ve postojeom telefonskom infrastrukturom. Kod lokalnih mrea sa paricama se postie brzina prijenosa od 10 do 100Mbps, ali ta se brzina moe smanjiti uslijed djelovanja drugih greaka u sistemu, od smetnji u vodiu do elektromagnetskeinterferencije. Najei medij za prijenos podataka. Postojedvijevrste:oklopljeni(shielded)ineoklopljeni(unshielded)kabelisa upletenim paricama. Oklapanjesekoristidabiseupletenaparicazatitilaodelektrinihimagnetskih polja. Ali, kada se koristi oklapanje, takoer se poveava i priguenje kabela, to se manifestira slabljenjem snage signala na putu izmeu dvije take. Oklapanje takoer uzrokuje i promjene otpora, kapaciteta i induktiviteta na nain da se poveava ansa gubitka podataka na liniji. I oklopljeni i neoklopljeni TP se koriste u segmentima ne duljim od nekoliko stotina metara. 16 KARTICA III 13. RADIO TERMINALNI UREAJI ( Vrste, elementi, funkcije ) 14. PRENOS SIGNALA PUTEM RADIO VALOVA

15. FREKVENTNA MODULACIJA ( Opis i primjena ) 16. PDH PRENOSNA TEHNIKA ( Osobine i primjena ) 17. AMPLITUDNA DISTORZIJA 18. PAGING RADIO SISTEM 17 RADIO TERMINALNI UREAJI (Vrste, elementi, funkcije) Sektor radiokomunikacije i telekomunikacije Terminalna oprema Industries obuhvaa sveproizvodekojikoristeradiofrekvencijskispektar(npr.autootvaraivrata, mobilnekomunikacijskeopremepoputmobilnihtelefona,CBradioemitiranja odailjaa i sl.) i sve opreme prikljuene javne telekomunikacijske mree (npr. ADSL modemi,telefoni,telefonskesklopke).Radijskipristupjepovoljnokoristitiu situacijamakadjetekoiliizuzetnoskupopristupitipretplatnikufizikomvezom.Klasiniradijskipristupbiojeorijentirannaklasinetelefonskeusluge(POTS-Plain OldTelephoneService),alinoveverzijeureajadoputajuprikljuenjeiISDN-a. Najnovijeverzijeradijskogpristupadajukorisnikumogunostmijeanogkoritenja govora, podataka i video servisa s dinamiki odreenim brzinama prijenosa koje idu do2Mb/s.Prednostjeimobilnostpretplatnikauzpostojanjeproblemapokrivenosti podruja.Glavnaprednostradijskihsustavapristupajeumogunostivrlobrze instalacije ureaja. PRENOS SIGNALA PUTEM RADIO VALOVA 18 Radio prenos datira izumima N. Tesle. Radio relejni sistem i radio telefonija datira od 1920-1925g.Podpojmomsignalpodrazumijevasekonverzijainformacijakojase rpenosi tk vodovima elektrinim ili elektromagnetnim veliinama.Jedan od dva najbitnija uvjeta za dobro funkcioniranje svakog sistema mobilnih radio komunikacijajestedobropokrivanjeodreenoggeografskogpodrujadovoljnom jainompoljaelektromagnetnihvalovazakvalitetanprijemsignala.Otometoje bitno, a vezano za jainu polja i snagu signala najkrae u nastavku : dakle, potreban je dobar signal, na mjestu prijema, na irem podruju, jainapoljanamjestuprijemasignalazavisikakoodpredajnikanjegovelokacije, snage,pojaanjaanteneidr.)takoiodsredineprostiranjaelektromagnetnih(EM) valova EM valovi se prostiru kroz sve tri materijalne sredine vrstu (zemlja), tenu (voda), gasovitu (zrak) Osnovne pojave pri prostiranju EM valova su : -apsorpcija, -difrakcija, -refleksija i -refrakcija Ostale pojave pri prostiranju EM valova su : -feding, -dnevne i sezonske promjene signala, -promjena polarizacije valova, to izaziva smanjenje prijemnog signala i do 5 puta PROBLEMI RADIO PRENOSA etiriosnovnaproblema,pojave,imajunajvieuticajanakvalitetprenosaradio signala i to: -slabljenje signala, -pojava fedinga, -vremenska disperzija, -vremensko poravnavanje. Slabljenje signala (path loss) 19 Pojava da snaga primljenog signala opada sa poveanjem udaljenosti izmeu Bazne i Mobilne stanice naziva se slabljenjem signala. Za slabljenje signala se u najkraem moereislijedee:zavisiodudaljenostiprijemnikaodpredajnika,snagasignala opada sa kvadratom rastojanja od predajnika i kvadratom frekvencije predajnika, a to znai da slabljenje raste Pojava fedinga Pojava varijacije snage (ili slabljenja) signala naziva se feding (iseznjavanje). Ako je ovapojavadugotrajna,auztoimanjegintenziteta,ondaseradiodugotrajnom fedingu. Nasuprot njemu postoji i kratkotrajni feding. Dugotrajni feding Efekat Dugotrajnog fedinga i slabljenja signala moe se ilustrovati na slijedei nain. Ako se sa MS-om sa ulice ue u zgradu intenzitet signala opadne za 10 dB (rezultat fedinga).Ulaskomdubljeuzgraduintenzitetsignalapada0,6 dBpometru(rezultat poveanja Shadow fedinga). Prelaskom iz prizamlja na 1. kat signal opada za 1,2 dB. Pokatupenjanjasignalopada(rezultatslabljenjaputagubitaka),alisamanjim intenzitetom. Kratkotrajni feding posljedicajeraznihrefleksija,odnosnoputevasignalaodpredajnikadoprijemnika. Naroito je izraen kod kretanja MS-e u urbanoj sredini. Ako se vozilo sa MS-om (na frekvenciji sistema GSM, 900 MHz) kree brzinom od 50 km/h, poveani kratkotrajni feding e se javljati svakih 10,7 ms (jedan dip na svakih0,3 metra). Vremenska disperzija Vremenskadisperzijajerezultatrefleksija,alizarazlikuodkratkotrajnog(brzog) fedinga,gdjesurefleksijeodbliskihobjekata,ovdjeseradiovalovireflektujuod udaljenihobjekata.Zanjusemoerei:posljedicaje,dakle,mijeanjasignala direktnoprimljenogisignalareflektovanogodprepreke udaljeneodprijemnikareda kilometra(kodsistemaGSM),dauzrokujeintersimbolskuinterferenciju,tona prijemnoj strani oteava proces odluivanja o prijemnom simbolu. Vremensko poravnavanje TehnikaTDMApristupaumobilnimcelularnimkomunikacijamazahtjevaodMS-a strogo pridravanje emitovanja u vrijeme pripadajueg slota, ako se desi da doe do kanjenjasignalauprenosutj.dasignalnestigneualociranomvremenskom intervaludolazidointerferencijesasignalimadrugihmobilnihstanicakojekoriste susjednevremenskeodsjekenaistomnosiocu,trenutakslanjasignalamobilne stanice zavisan je od njenog rastojanja od bazne stanice (radio mree). Obe i mrea (B S) i MS moraju kontinuirano brinuti o trenutku slanja signala, reguliranje vremena slanjasignalatz.Vremenskoporavnavanjepostiese/vrisesignalombazne stanice FREKVENTNA MODULACIJA (opis i primjena) 20 Proces pretvaranja (transformacije) signala naziva se modulacijom. Kao to pokazuje slika 1. Na glavni ulaz modulatora (pretvaraa) dovodi se moduliui signal um (t), na pomoni ulaz nosilac - u0 (t), a na izlazu se dobija modulisani signal - u (t). Slika 1. Blok ema modulatora Gdje je: um (t) - signal, originalni nosilac poruke u0(t) - periodini, deterministiki signal u (t) - signal u0 (t) modificiran signalom um (t) ( ) ( ) ( ) | | t , t u , t u F t um 0= Vrsta modulacije odreena je oblikom funkcionalne zavisnosti F i oblika nosioca. Slika 2. Podjela modulacija Osnovna podjela modulacija je prema obliku nosioca, a dalje prema modifikovanom parametru nosioca, odnosno parametru izlaznog signala koji sadri podatke o ulaznom signalu (slika 2.) Slika 3. Vremenski kontinualne modulacije bazirane su na vremenski kontinualnoj funkciji nosioca u0 (t), Slika 3. ( ) ( ) e + =0 0sin U t uPrema parametru izlaznog signala, modulisanog signala, nosiocu podatka o ulaznom (moduliuem signalu) razlikuju se: 21 AM - amplitudna modulacija FM - frekventna modulacija PM - fazna modulacija Amplitudna modulacija AM je linearna modulacija. FM i PM, koje se jo zajednikim imenom nazivaju ugaona modulacija (zbog modulisanja ugla noseeg signala), su nelinearne modulacije (zbog pojave novih komponenti koje nisu posljedica translacije spektra moduliueg signala). Cilj modulacije je da se signal obradi tako da bude podesan za prenos. Primjeri potreba za modulacijom su: -radio prenos poruka, elektromagnetno zraenje, duina antene -multipleksiranje signala, multipleksni sistemi prenosa PDH PRENOSNA TEHNIKA Pojamtransfermodesoznaavaprenoenjeinformacijeodjednogkorisnika (pretplatnika)dodrugog.Konceptseodnosinametodepakovanjainformacije, multipleksiranjeikomutiranjeprekomrenihnosilaca.Trebauoitirazlikuizmeu pojmaTransferipojmaTransmission.Pojamtransferjeulogikomsmislu prenoenjeinformacijeodpredajedoprijema,dokpojamtransmissionjepojamza primijenjeni sistem prijenosa. Idealnorjeenjebibilodefiniratioblikprenoenjakojiodgovarazasveservise,ne uzimajui u obzir ni najmanjem dijelu multimedija saobraaj. Ustvari, to bi trebalo da bude slino standardizaciji elijskog oblika. Prijenosnisistemsemoedizajniratipomouraznihstrukturaokvira(frames),na baziodgovarajuegoblikaprenoenjainformacije.Naprimjer, PDH(plesiochronous digital hierarchy) i SDH (sinchronous digital hierarchy) su oblici prilagoivanja oblika prenoenja(transfermodes).Sistemizasnovaninaovimhijerarhijamamogunositi svetipoveoblikaprenoenja(transfermodes),alimeutimvanojerazlikovatidva navedenakoncepta,oblikaprenoenjatransfermodesiprijenosnogsistema transmission system.Upraktinojprimjeniutelekomunikacijamasinhronizacijapodrazumijevadaseza organizaciju mree koristi jedan kontrolni glavni takt (clock).To znai da se otprema, prijenos i prijem odvija tano po utvrenim vremenskim intervalima. Ovo omoguava dasenemoedesitidasenekainformacijaizgubiilidaseporemetiredoslijed informacija. Sinhronizacija sloene PCM mree Sinhronizacija je znaajna aktivnost PCM mree. To se najbolje vidi kroz: -sinhronizaciju PCM sistema, -sinhronizaciju PCM mree, 22 -pleziohronu PDH digitalne hijerarhije i -sinhronu SDH digitalnu hijerarhiju. Pleziohrona PDH digitalne hijerarhije: Plezohronaznaiskorosinhrona,tokodtelekomunikacijskihmreaznaidase sinhronitaktdobivaizvieizvoraijatanostmoebitiinanivouatomskogsata. KodPDHhijerarhijekaoosnovnidigitalnisignaluzimasebrzinabita2048kb/s(30 govornihkanalairine64kb/s)tesenaosnovuovebrzinebitaformirapomou digitalnih multipleksera hijerarhijska struktura.ZarazlikuodEvropskogstandardakodkojegprvihijerarhijskinivopoinjesa30 kanala ameriki standard poinje sa 24 govorna kanala od 1554 kb/s. AMPLITUDNA DISTORZIJA (opis i mjere za smanjenje) Kvantizacija znai da se mjeri amplituda pulsa, PAM (pulsno amplitudna modulacija) krive i pridruuje joj se numerika vrijednost za svaki puls (Slika 1). Amplitude qdqd 3qd 2 1qd t(ms) -1 -2qdqd -3 qd qdqd Slika 1. Kvantizaciona distorzija qd (quantising distortion) Kakobiseizbjeglooperiranjesaneogranienimskupomvrijednosti,izdijelese amplitudninivoikriveuintervale,kojimase dodijeljujuistevrijednostizasveuzorke unutar intervala.Na ovaj nain dobiva se ogranien broj vrijednosti, pa je oprema za prijenos jeftinija.Posljedica ovoga je naravno da dobivene vrijednosti ne predstavljaju govornu krivu u idealnom obliku.-Distorzija se javlja zbog razlika uzoraka amplituda. -Distorzija u sluaju kada je interval kvantizacije velik. Nizak odnos distorzije prema volumenu izlazne snage, je vaan za glasnost govora. Kodvelikogintervalaeglasbitiznaajnotih.Rjeenjejedakledaseuzmemali interval kvantizacije. Odnos amplituda /distorzija treba da je stalan i vana je jo prava relacija izmeu broja kvantizacijskih intervala i eljenog kvaliteta prijenosa. 23 Distorzija Karakteristike kanalske distorzije bilo da se radi o telefonskim kanalima ili radio kanalima mogu openito imati karakteristiku linearnog filtera ogranienog pojasa. Odnosno svaki kanal se moe opisati sa njegovim frekventnim odzivom izraen kao: Gdje A(f) se zove amplitudni odziv, a (f) fazni odziv. Druga karakteristika koja se ponekad koristi umjesto faznog odziva je grupno kanjenje ili kovertirano kanjenje i definira se kao: Kao rezultat amplitudne distorzije i grupnog kanjenja nastaje interferencija koja se zove: ISI-Inter Symbol Interference PAGING RADIO SISTEM, PAGER UREAJ Ovosudonedavnobilisistemijednosmjernogpozivanja,adanassutodvosmjerni sistemi uz mogunost povezivanja sa Internetom. Funkcioniranje Poziv prema paging prijemniku ostvaruje se selektivnim prenoenjem - tonske - numerike - alfanumerike i - glasovne poruke. Poruke pristiu iz telefonske mree - automatski - putem telefona sa tonskim biranjem - modemskog pristupa - w w w Internet stranica -poluautomatskiputemoperatoraprekopagingcentralekojaistu,poslijeobrade, usmjeravapremamreibaznihstanica,aonepremapagingprijemnicima/ pejderima. 24 Osnovna namjena paging sistema je prenoenje poruka / poziva imaocu pejdera. Korisnici / imaoci paging prijemnika su - osobe zaposlene u javnim ustanovama i javnim preduzeima, - osobe zaposlene u velikim privrednim sistemima, - privatna lica i dr. Mogunosti. -dvosmjernipejding(standard,protokol,mreaprijemnikaidr.)kojiomoguava slanje povratne ili nove poruke od imaoca pejdera ka ostatku mree, - povezivanje pejding sistema sa Internetom iz ega proizilaze gotovo neograniene mogunosti kao to je displejiranje na pejderu o vremenske prognoze o deviznih kurseva o privrednih informacija o sportskih vijesti o kulturnih dogaaja o vanih telefonskih brojeva i dr. Pored ve navedenih osnovnih usluga pagigng omoguava i- ponavljanje poruka - hitna poruka - grupna poruka - preusmjeravanje E-mail poruka sa Interneta na pejding i dr. Karakteristike. ! jedinstveno frekventno podruje / 169,4 . 169,8 MHz / ! esnaest predajnih kanala, irine 12,5 kHz ili 25 kHz ! jedinstven sistem kodiranja, brzinom od 6,25 kbps 25 ! standardni format za signalizaciju ! normalan rad prijemnika u vozilu u pokretu - brzinom do 100 km izvan naseljenog mjesta - brzinom do 50 km u gusto naseljenom podruju ! meunarodni roaming. 26 KARTICA IV 19. TCP / IP 20. ISDN TERMINALNI UREAJI 21. EDGE 22. PSK ( Opis i primjena ) 23. KONVERGENCIJA MREA 24. FEDING 27 TCP/IP PROTOKOL Na osnovi OSI modela razvijen je i TCP/IP(Transmission Control Protocol/ Intrernet Protocol)Protokolzakontroluprenosa/Internetprotokol.Naslici1.prikazanje modelTCP/IPprotokolakojisesastojiodetrinivoa,injegovodnospremaOSI modelu. Slika 1.Poreenje OSI i TCP/IP modela UsporedbomOSImodela,sasedamslojevaiTCP/IPmodelasaetirisloja,dase zakljuiti slijedee: TCP/IPmodelusvommrenomsloju(Networklayer),kombinirafizikiisloj podatakaOSImodela.Onnepravirazlikuizmeufizikogureajainjihovih upravljakihprograma,toomoguavadaTCP/IPbudeprimijenjenubilokojoj mrenoj topologiji. Internetsloj(Internetlayer)TCP/IPmodela,odgovaramrenomslojuOSImodela. Obaosiguravajuadresiranje,pakovanjeiusmjeravanjeuokviruTCP/IPskupa protokola.Transportnisloj(Transportlayer),kodobadvamodela,osiguravakomunikaciju izmeu krajnjih taaka u mrei. Aplikacijski sloj (Application layer) u TCP/IP modelu definira nain, na koji su podaci predstavljeni i kako se odrava sesija. Mrenisloj(Networklayer)predajepaketenaprijenosniputumreiitakoer, preuzima prispjele pakete sa mree. Ovaj sloj dodaje zaglavlje na poetku paketa, te ciklinoprovjeravakompletnost,redundantnostradiprovjereintegritetapaketau sluajuoteenjapaketauprijenosu.Ukolikojepaketneoteenpredajese mrenom sloju, a ukoliko je oteen trai se ponovno slanje paketa. 28 Internet sloj (Internet layer) prua ve spomenute tri osnovne funkcije iji su protokoli u interakciji sa fizikim dijelom mrenog sloja ili osiguravaju adresiranje transportnom sloju.JedanodglavnihzadatakaInternetProtokola(IP)jeadresiranje,kojezahtijeva rjeenje adresa, koje odgovaraju mrenoj strukturi. IP protokol osigurava sve logike adrese ureajima u mrei. Svakom ureaju se dodjeljuje jedinstvena IP adresa. KodslojevaTCP/IPmodelaveomasuvanagraninapodruja.Uslojumrenog interfejsa,samosefizikeadresezakontrolupristupaMAC(MediaAccess Control),koristezaadresiranje.NaInternetsloju,logikeIPadreseprevodefizike MAC adrese. Svaki raunar i mreni ureaj u TCP/IP mrei posjeduje jedinstvenu IP adresu. Ova adresa identificira raunar ili pod-mreu u kojoj se raunar nalazi. UsporedbomIPadreseodredinograunarasaizvornomIPadresom,IPmoe utvrditi da li se paket moe direktno poslati raunaru ili se mora nai odgovarajui put (put). U sluaju da ne postoji odreena ruta puta, paket se alje direktno na gateway (kapiju).ProcesifragmentiranjaidefragmentiranjaspadajutakoerufunkcijuIP protokola.Moesedesitinastraniprimaoca,dasenemoeoperiratisapaketima odreeneveliine,kojisekoristeumreipoiljaoca.TadaIPrastavljapodatkeu manjedijeloveikadapodacistignunaodredite,oniseponovnosklapajuujednu cjelinu. Transportnisloj(TransportLayer)osiguravakrajnjukomunikacijuizmeuureajau mrei. TCP/IP posjeduje dva protokola, kojima se ostvaruje prijenos podataka: -protokol za kontrolu prijenosa TCP -protokol za korisnike datagrame UDP TCPosiguravakonekcijskiorijentiranukomunikacijunaTCP/IPmrei.Kadadva ureaja koriste ovaj protokol za komunikaciju, sesija mora biti uspostavljena izmeu njih. U prijenosu se koriste brojevi sekvencija i poruke, potvrde, da bi se utvrdilo da je paketuspjenoprimljen.TCPprotokolfunkcioniranaslijedeinain:poslanju paketa,ekaseodgovor,kojiodrediniureajtrebadapoalje,pateknakon primljenogodgovora,aljeseslijedeipaket.Odrediniraunaraljepaketsa potvrdom, a koja ukazuje da se oekuje slijedei paket. Ukoliko odredini raunar ne primi specifian paket, on moe da zatrai ponovno slanje tog paketa. UDP protokol osigurava bezkonekcijskog tipa(connectionless), neorijentiranu vezu. U ovomsluajusenegarantiradaeodrediniraunarprimitiinformaciju.Aplikacije, kojekoristeUDPmorajusameosiguratimehanizam,kojieomoguitiuspjenost prijema. Jedini vid kontrole, koji posjeduje UDP je kontrolni zbir koji postoji u zaglavlju paketa. 29 TERMINALNI ISDN UREAJI ISDN (Integrated Services Digital Network) predstavlja digitalnu mreu integrisanih usluga, to znai da je veza uspostavljena izmeu dva ISDN korisnika u potpunosti digitalnaidaISDNkorisniksaistepristupnetakemoerealizovatiirokspektar govornih i negovornih usluga.Razlikujemo vie vrsta ISDN ureaja, a to su: Terminalni ureaji digitalni (ISDN) terminalni ureaji (TE1) analogni (ne-ISDN) terminalni ureaji (TE2) Mreni zavretak (NT1) Komutacioni ureaji (ISDN svievi) Putodkrajnjegureajakorisnikadokrajnjecentralenazivasereferentna konfiguracijaISDN-aipredstavljenajenaslici.Podijeljenjenanekolikodionicaa izmeu njih postoje referentne take u ulozi prikljunih mesta. TE 1- (Terminal Equipment) krajnji ureaj u ijim funkcijama mogu biti sadrana sva tri nia sloja OSI referentnog modela protokola i iji interfejs odgovara preporukama kojeseodnosenaISDNinterfejskorisnik-mrea(npr.digitalnitelefonskiaparati terminalna oprema za prenos podataka), TE2-krajnjiureajsafunkcijamakaoiTE1aliijiinterfejsneodgovara preporukamakojeseodnosenaISDNinterfejskorisnik-mrea(npr.analogni telefonski aparat), TA-terminalniadapteruijimsufunkcijamasadraniprotokolionihslojevakoje zahtjeva TE 2 i mrea i koji obezbeuje da se TE 2 moe prikljuiti na ISDN interfejs korisnik-mrea, NT 1 - zavretak mree u kome su sadrane samo funkcije sloja 1 OSI referentnog modela protokola tj. funkcije koje se odnose na fiziki i elektrini zavretak mree, NT 2 - zavretak mree u ijim funkcijama mogu da budu sadrana sva tri nia sloja OSIreferentnogmodelaprotokola,uosnovnefunkcijeovegrupeubrajase komutacija,odnosnokoncentracija,kadaganemaSiTreferentnefunkcijese poklapaju, LT-(LineTermination)funkcijazavretkalinije,tj.pretplatnikepetljeukrajnjoj centrali, ET - (Exchange Termination) funkcija zavretka komutacije. NaISDNlinijusemoguprikljuitirazliititerminalni ureaji:ISDNtelefon,terminalni adapter(TA)zaprikljuenjepostojedihanalognihureaja,ISDNkartice(zaprenos podataka potrebna je ISDN kartica u raunaru ili eksterni ISDN adapter), ISDN LAN routerilibridge,ISDNmultiplekseri,FAXgrupe4,ISDNPABXpretplatnike centrale ISDN tipa. 30 EDGE 2.5 -3G EDGE(engl.EnhancedDataRatesforGSMEvolution)jenovatehnologijakoja omoguavaoperaterimamobilnetelefonijedakoristepostojeeGSMfrekvencijske opsege(900,1800,1900MHz)zapruanjemultimedijalnihusluganabaziIP-a brzinamado384kb/s.Ciljovetehnologijejepoveanjebrzineprenosaikapaciteta sistemaiomoguavanjenovihaplikacija.EDGEtehnologijakoristi8-PSK(eng.8-PhaseShiftKeying)modulacijukojapruaveubitskubrzinu.Ovamodulacija,kao tojojiimekae,ima8faznihstanja.Jednimfaznimstanjem(jednimsimbolom) moguejepredstaviti3bita,toznaidajebitskabrzinaporadiointerfejsu3puta vea od brzine simbola. Bitska brzina po jednom vremenskom odseku je 69,2 kb/s, to je 3 puta vie nego kod sistema za mobilne komunikacije (22,8 kb/s). Mana ovevrstemodulacijeje totojedostakompleksnijaoddrugih(odGMSK,na primer,kojasekoristiuGPRSiGSM),amanjejeotpornanauticajumaiostalih smetnji. Pod loim uslovima prostiranja to moe dovesti do veih greaka na prijemu. Zatoseprimenjujekodovanjekojeuvodidodatnebitovezakorekcijugreaka.Jo jedno poboljanje kod EDGE sistema je nainjeno u smislu mogunosti da se paket kojizbograznihsmetnjinijebiodekodovankakotrebaponovopoaljekoristei drugu, pogodniju, kodnu emu. EDGEmoebitiuvedennadvanaina:kaonadogradnjaGPRSsistema,kojina postojeuGSMmreudodajepaketskukomutaciju,ikaonadogradnjasistema baziranog na komutaciji kanala. KadaseuvodikaonadogradnjaGPRSsistema,potrebnojeizvritihardverske izmeneuradiodelu(baznimstanicamainjihovimkontrolerima).Baznestanice morajuimatinovuprimopredajnuopremukojapodravaEDGEmodulacijuinovi softverkojieomoguitiodgovarajuiprotokolzaprenospaketapodataka.Dakle, nakon uvoenja EDGE tehnologije, elije imaju dva tipa primopredajnika: standardni GSMprimopredajnikiEDGEprimopredajnik.Takoejepotrebnoiizvesno replaniranjemree(snaga,pokrivenost,raspodelafrekvencija,upravljanjeGSM kanalima) i odreene softverske izmene u preostalom delu mree izuzimajui servisni vor i ulazni vor. KodEDGEsistemajedanvremenskikanalmoepodrativiekorisnikato omoguava vei kapacitet saobraaja za servise govora i servise podataka. Takoe, lakejeistovremenoprisustvosaobraajanabazikomutacijekolainabazi komutacije paketa. Postoje 4 tipa kanala: 1.kanal za GSM govor i GSM kanalno komutirane podatke2.kanal za GPRS paketske podatke3.kanalzaGSMgovor,podatkekojiseprenosekomutacijomkanalai poboljanom komutacijom kanala4.kanal za EDGE paketske podatke (EGPRS) koji dozvoljava simultano meanje GPRS i EDGE korisnika31 ZaEDGEsekoristenovimobilniterminali,dizajniranitakodamoguslatiiprimati EDGE modulisane informacije. Postoje dve klase mobilnih terminala za EDGE: -mobilniterminalikojikoristeGMSK(eng.GaussianMinimumShiftKeying) modulacijuzaaplink,a8-PSKmodulacijuzadaunlink.Bitskebrzinezaaplinksu ogranienenaonekojepruaGPRStehnologija,abitskebrzinekojedozvoljava EDGE bie dostupne na daulinku - mobilni terminali koji obezbeuju 8-PSK modulaciju i na aplinku i na daunlinku. Zbog jednostavne nadgradnje EDGE se moe uvesti uz relativno male investicije i za kratko vreme. EDGE se moe uvoditi i postepeno. MODULACIJA FAZNIM POMAKOM Modulacijajemetodamijenjanjanekihosnovaanalognogsignalanapoznatnain, kako bi se kodirala informacija u osnovnom signalu. Modulirani signal se zove signal nosilac,jeronnosidigitalnuunformacijusjednognadrugikrajkomunikacijskog kanala.Ureajkojimijenjasignalnakomunikacijskomizvorusenazivamodulator. Ureajnaprijemnomkrajukanalakojidetektiradigitalnuinformacijuizmodularnog signalasezovedemodulator.Faznamodulacija(FM)jeprocesukojemsedva sinusoidna signala meusobno usporede. Sluaj kad dva sinusna signala idu u istom pravcuuistovrijemetovesenultifaznipomak.Kadaimamofaznipomakod180 stupnjeva( kao na slici) valni oblik B poinje na srednjoj taki valnog oblika A, pa kad jevalnioblikApozitivan,valnioblikBjenegativaniobrnuto.Dvafaznastanja dozvoljavajuprijenosjednogbitadigitalnogpodatkakojimoeimativrijednosti0ili 1.Dodatnifaznipomaciod90ili270stupnjevadajuetiristanjafaznogpomakai mogunostprijenosaetiridigitalnapodatka.Ovametodazahtijevafaznu sinhronizaciju izmeu faza prijemnika i odailjaa, kako bi se detektirala faza svakog simbola.Pomona metoda faznemodulacijejediferencijalna faznamodulacija.Utoj metodi modem pomie fazu svakog narednog signala za odreen broj stupnjeva za 0 ( ako se radi o 90 stupnjeva) iliza 1 ( ako se radi o 270 stupnjeva). Ova metoda je lakazadetekcijuodprethodne.Prijemniktrtebadetektovatipomakfazeizmeu simbola,anenjihoveapsolutnefaze.Ovametodasenazivamodulacijafaznim pomakom(PSK phase shift keying). U sliaju dva mogua fazna pomakamodulacija e sezvati BPSK- binarna PSK.U sluaju etiri razliite mogunosti faznog pomaka za svaki simbol, to znaci da svaki simbol predstavlja 2 bita, modulacija e sezvati QPSK , a u sliaju 8 razliitih faznih pomaka 8PSK. KONVERGENCIJA (pojam i primjena) Konvergencijafiksneimobilnemree(FixedMobileConvergence)integracija inihibeinihtehnologijaiservisadabisekreiralajednatemeljna telekomunikacijskamreajakosebrzoizzamislipretvorilaurealnost telekomunikacijskeindustrije.Konvergencijaobeavauklanjanjesvihfizikih preprekakojesmetajuprovajderimaaplikacijaisadrajadadoudobuduih 32 korisnikakojiekoristitimoderneterminalesabilokojelokacijeponudomrazliitih tipovauslugabezobzirana pristupnu tehnologiju.Tradicionalnioperaterisasvojom vertikalnom organizacijom u kojoj razliite tipove usluga (glasa, podataka, videa, ... ) realizirajuprekozasebnihmreainaravnorazliitihterminalamorajuudovoljiti takoer ovim zahtjevima da bi bili u utrci sa novim provajderima koji deregulacijom i otvaranjemtritaimajumogunostdabudujakkonkurentupruanjuservisa. Meutimgradnjomhorizontalneinfrastruktureoperaterisuumogunostiintegrisati servise, ponuditi nove i obezbijediti mnogo bolji sistem naplate. Standardizacijska tijela se bave nainima implementacije konvergentnih mrea i imaju razliite poglede na pojedine probleme, meutim svi se slau u jednom, da e u transportnom dijelu mree dominirati IP protokol i da e dominirajui protokol za uspostavljenje sesija i kontrolu biti SIP. Proceskonvergencijeeumnogomepromijenitisistemvrijednostiservisa.Integrist e se mnoge usluge kao to su npr. komunikacija, internet, broadcasting. Korisnik e moiutokurazgovoraukljuitiiprenosnekogFTPfajla,poslatimaililiakgledati nekifilmikomentarisatigasasudionikomkonverzacije.Kompletnadosadanja logikakojuimajukorisniciklasinihservisaesepromijenitiivoditikaujedinjenju tehnologija, terminala, transporta, servisa, ... Cilj konvergencije je multiservisna mrea koja zadovoljava: - transparentnost i fleksibilnost; - modularnost i otvorenost; - nelimitiranost brojem vorita i prostorna neogranienost; - propusnost i ekonominost; - otpornost na prekide; - neosjetljivost u odnosu na gomilanje. Konvergencija fiksne i mobilne mree je debata godinama i moe se zakljuiti da nije pokazalaopipljiverezultatedodananjihdana.injenicajedasusepostojei operateri fiksne i mobilne mree morali susresti sa nizom izazova. Meutim danas se konvergencijapreispitujeivrlobrzobivizijajednairokopojasnemreekojojse pristupasabilokojelokacijeiubilokojevrijememoglapostatirealnost.Telekom operateri u Evropi i Sjevernoj Americi su dosegli vrh u poveanju broja pretplatnika i uslugepostajukljuanfaktorzanetovie.zahtjevikorisnikazanovimtipovima usluga e biti u porastu kao i siguran i pouzdan pristup iz kue sa posla ili u pokretu. VeinaobinihkorisnikauEvropiimajuporedmobilnogaparatainekuvrstu irokopojasnogpristupaodkue.Vrijednostimobilno-irokopojasnekonvergencija zanjihbiznailopojednostavljenjekomunikacije,koritenjaaplikacijaiobavljanje transakcija. U isto vrijeme korisnici e traiti naine da optimiziraju ukupnu potronju budeta na komunikacije. U konvergenciji i regulatori vide nain da poveaju rivalstvo nasvimpoljimaprvenstvenouzemljamagdjeimamovelikecijenekojeuzrokuju nezadovoljstvo korisnika. Mobilni operateri e razvijati radio pristupne tehnologije da bi nudili irokopojasnostkao to je WiMAX i HSDPA. Fiksne operatere e pritisnuti ekspanzijaVoIPdauuumobilnimarket.Oniemoibiratidalidauupreko izgradnjevlastiteinfrastruktureilidoudopotrebnemreederegulacijomtrita.U Evropi uglavnom su prepoznali taj put i ve odavno rade na spajanju fiksnih, mobilnih i podatkovnih mrea. 33 5. FEDING SMANJENJA JAINE SIGNALA etiriosnovnaproblema,kojiimajunajvieuticajanakvalitetprenosaradiosignala su:slabljenjesignala,vremenskadisperzija,vremenskoporavnavanjeipojava fedinga. Feding (iseznjavanje) je pojava varijacije snage (ili slabljenja) signala.Akojeovapojavadugotrajna,auztoimanjegintenziteta,ondaseradio dugotrajnom fedingu. A ako se radi o kratkotrajnoj pojavi veeg intenziteta, onda je to kratkotrajni feding. DugotrajnifedingnazivasejoiShadowfeding,jernastajekaoposljedicaefekta sjene(shadoweffect)tj.kaoposljedicaraznihpreprekanaputuradiovalova,esto se naziva jo i Log-normalni feding, jer ima lognormalnu raspodjelu.Efekat dugotrajnog fedinga i slabljenja signala moe se ilustrovati na slijedei nain. Ako se sa MS-om sa ulice ue u zgradu intenzitet signala opadne za 10 dB (rezultat fedinga).Ulaskomdubljeuzgraduintenzitetsignalapada0,6dBpometru(rezultat poveanja Shadow fedinga). Prelaskom iz prizamlja na 1. kat signal opada za 1,2 dB. Pospratupenjanjasignalopada(rezultatslabljenjaputgubitaka).Posljedicaje raznihrefleksija,odnosnoputevasignalaodpredajnikadoprijemnikanaprijemnik dolaze fazno pomaknuti signali koji se vektorski sabiraju dovode do fluktuacije snage signala oko njene srednje vrijednosti.Kratkotrajni feding naziva se jo i Rayleigh-ov feding,tenastajekaoposljedicaraznihrefleksija,odnosnoputevasignalaod predajnikadoprijemnika.Imalognormalnuraspodijelu(normaluudB razmjeri)NaroitojeizraenkodkretanjaMS-euurbanojsredini.Akosevozilosa MS-om (na frekvenciji sistema GSM, 900 MHz) kree brzinom od 50 km/h, poveani kratkotrajni feding e se javljati svakih 10,7 ms (jedan dip na svakih 0,3 metra). 34 KARTICA V 25. TERMINALNI PAGER UREAJ ( Vrste, elementi, funkcije ) 26. HFC SISTEM DISTRIBUCIJE 27. TDM - TIME DIVISION MULTIPLEX 28. SMETNJE OBLIKA RASIPANJA ( Refraction & reflaction ) 29. PAKETSKI OBLIK PRENOSA X.25 30. SERVISNA MREA 35 HFC SISTEM DISTRIBUCIJE- osobine i primjena Razlogsporijegprodiranjaoptikogvlaknaupodrujepristupatrebatraitiu ekonomskoj opravdanosti. Vlakno se dovodi do optikih vorova, koji mogu biti FCN (Fiber/CoaxNode), kada se koriste HFC (Hybrid Fibre Coax), ili FWN, kada se koristi HFW (Hybrid Fiber Wireless) tehnologija. Idejakabelskihoperaterajeiskoritavanjepostojeekabelskeinfrastruktureza pruanje usluge prijenosa podataka svojim dosadanjim korisnicima. Prijenos podataka temelji se na: CMTS (Cable Modem Termination System) Centralni ureaj s dva suelja tj. koji komunicira s jedne strane s korisnicimai s druge strane IP mreom (npr. preko Ethernet suelja) CM (Cable Modem) KorisnikiureajkojiradikonverzijusignalaizHFCmreenaEthernetprotokol razumljiv raunalima. Topologija HFC mree Silazni tok podataka(downstream) - Koristi se 64/256 QAM u 8 MHz kanalu (TV kanal) - Broadcast (kao i kod TV prijenosa) - Traeni korisnik se prepoznaje prema MAC adresiCM-a Uzlazni tok podataka (upstream) - Koristi se QPSK/16QAM u 0.2 3.2 MHz kanalu - TDMA se koristi za razlikovanje korisnika (vremenske intervale kontrolira CMTS tj. dodjeljuje ih nakon upita od strane pojedinog CM-a) 36 Silazni tok podataka (downstream) - Koristi 360 MHz nosioc i dva TV kanala (2 x 8MHz) - 36 Mbit/s TDM Time Division Multiplexing TDM Time Division Multiplexing, je tehnika gdje umjesto frekvencije, kanali dijele raspoloivo vrijeme. Vremenski multipleks Vremenskimultiplekspredstavljatransmisijusavremenskomraspodjelom kanala.Zasnivasenateoremioodabiranju.Diskretiziranjemsvakognezavisnog signala uzimaju se u tano odreenim sukcesivnim trenucima vremena njihovi odbirci koji se u vidu impulsa prenose sistemom za prenos. Nekaimamotrislijedeasignalakojatrebaprenijeti,Slika1.21.Shodno teoremioodabiranju,odbircikojiseuzimajuupravilnimvremenskimintervalimaAt=1/2fmupotpunostipredstavljajukontinualnisignal(fmjemaksimalnauestanost signala).Toseovdjeiini.Periododabiranjajeistizasvesignale.Trenuci odabiranjat1,t2it3pomjerenisuzapoAt/3.Ovdjejevrijemevodeaveliina transmisije. Iako je vrijeme smanjeno kad su u pitanju signali (odbirci traju krae od signala) komponenta B nije promjenjena (jer je vezana za period odabiranja).Kompresijomvremenaostvarenjevremenskimultipleks.Prenostraje kontinuirano.Ujednomtrenutkuprenosisesamojedankanal(samojedansignal). Multipleksni signal je diskretan po vremenu, a kontinualan po amplitudi.Na mjestu prijema vri se razdvajanje odmjeraka za pojedine korisnike. Za to jepotrebnopoznavatitrenutkeodabiranjat1,t2,t3iperiododabiranjaAt.Filterna izlazu elimini{e nepoeljne fluktuacije odbiraka signala. Filter je NF tipa. SMETNJE OBLIKA RASIPANJA Nelinearnost vlakna djeli se u dvije kategorije: - stimulisano rasipanje i - fluktuacija refrakcionog indeksa . Nelinearno stimulisano rasipanje javlja se u intenzivnim modulisanim sistemima kadaoptikisignaliinteraktivnodjelujusa akustinimvalovimailimolekularnim vibracijama u silikonskom vlaknu.37 Iakoindeksrefrakcijesilikonskogoptikogvlaknaostajekonstantannaniskim nivoimaoptikeenergije,visokeenergijepostignutesaoptikimpojaivaima mogu modulisati indeks sa promjenljivim optikim intenzitetom prenesenog signala.Uincinelinearnogindeksarefleksije(fluktuacijarefrakcionogindeksa)spadajuu tri kategorije: - samofazna modulacija, - poprena fazna modulacija i - etverovalno mjeanje. Uinak impulsa na svoju vlastitu fazu poznat je kao samofazna modulacija. Ivica optikogimpulsapredstavljaintenzitetkojivarirasvremenom,kojizauzvrat proizvodiindeksrefrakcijekojisemijenjasvremenom.Varirajuirefraktivni indeks modulie fazu prenesenih valnih duina i tako se iri spektar valne duine prenesenog optikog impulsa. PAKETSKI OBLIK PRENOSA PODATAKA X25 Saobraajnauzorakprijenosapodatakauglavnomzavisiodprimjene.Postojedvije glavne grupe naina saobraaja: -interaktivna primjena (pitanja odgovori) i -grupna batch aplikacija (jedno-smjerni prijenos velikog fajla podataka. Prvaaplikacijatraikratkovrijemeodgovorailipodeenovrijeme,akojekonekcija uspostavljenazasvakusesiju.Uranijimgodinamatelefonskalinijanabazi komutacijekrugovasestalnoiznajmljivalauposlovnesvrhe,kakobiseimalo dovoljnovremenazadobivanjeodgovora.Ovojeneekonominorjeenje,poto prijenos podataka nije kontinuiran i posljedica toga je, da je pojasna irina bila slabo iskoritena. Druga aplikacija paketskog oblika je razvijena da omogui korisnicima da zauzmu mreni kanal samo za vrijeme trajanja prijenosa. Principi paketske komutacije Informacijakojaseprenosi,dijeliseupakete(razliiteduine),kojikadastignuu mreni vor se pohranjuju u spremnike (buffers). Adresa ukljuena u svaki paket, se ita i paket se prosljeuje na slijedei vor ili na kraj do prijema. Openito, paketska komutacijajetehnikaprimijenjenaujavnimkomutiranimpodatkovnimmreama X.25mrea saglasno ITU-T-vom X.25 protokolu. Nema namijenjenih (dodijeljenih) kanalasvakomkorisniku.Prijenosinformacijeuzimaprostorpojasneirinekolikoje neophodno.Akopojasnairinanijeraspoloivaudanommomentu,informacije ostaje u buferu vora, sve dok se ne stvori dovoljna pojasna irina za prijenos. Ovo rezultirakanjenjemuprijenosu.Akobrzinombitaupravljanasaprijenosnom opremompreevrijednostkojujeprijemniksposobandaprihvati,vorbuferae 38 uskorobitipun.Prijemnikeondaposlatiporukupredajnikudajeprijenos privremeno zaustavljen.Ovo je specifina funkcija paketskog moda koja ini moguim da korisnici sa raznim brzinama prijenosa komuniciraju jedni sa drugim. Ona predstavlja znaajnu prednost u odnosu na mree sa komutacijom krugova. Konekcijski orijentiran i bez-konekcijski prijenosAplikacijepaketskemreamogubitiikonekcijskiorijentiraneibez-konekcije.U konekcijski-orijentiranomprijenosusvipaketiprelazeistiputkrozmreu.Prijenosni proces je podijeljen u tri faze: uspostavljanje konekcije: prvi paket, paket za uspostavljanje konekcije, je poslan sa kompletnomadresom.Informacijaadrese,uoblikubrojalogikogkanalaLCN- (Logical Channel Number) je pohranjena u svakom voru koji prolazi. To je virtualno (ligiki) uspostavljena konekcija. Prijenos podataka: samo LCN (ne kompletna adresa) je poslana sa svakim paketom podataka. vorovi poto proitaju LCN znaju gdje paket treba poslati. Zavretakkonekcije(Release):paketzazavretaksealjesanamjerom ponitavanja adresne informacije na vorovima i tako se zavrava konekcija. Kadajeprijenosbezkonekcijepostavljen,paketieuvijekkoristitiodgovarajuiput kroz mreu. Prijenos, u tom sluaju je proces od jedne faze. - prijenos podataka: svaki paket podataka sadri kompletnu adresu. Ubez-konekcijskomprijenosu,paketinemorajustizatinaodreditepoutvrenom redu, zato to razne staze kroz mreu ine da su vremena dolaska razliita. Prijemna stanica mora drati red paketa to moe biti komplicirano.Jedannainopisakonekcijskiorijentiranogibez-konekcijskogprijenosamoese kompariratinadvanainaorijentiranja.Zapojednostavljenjeinerealistino, konekcijskiorijentiranogprijenosamoeseposluitiilustracijomdajedantimvodi prvi trka stavljajui svoju zastavu kao znak na putu do cilja koji slijede ostali trkai. Posljednji trka e ukloniti znak. U drugom timu svaki trka treba da nae najbolji put u datom trenutku. Ovo bi odgovaralo bez-konekcijskom prijenosu.Relevantna preporuka za paketski nain prijenosa bi bila: Recommendation I.232: Packet mode-bearer services Recomendation X.25: for Public packet mode data netwoks Zakljuimo za paketski oblik (packet mode, X.25) ima slijedee karakteristike: -varijabilna duina paketa 39 -dobro iskoritenje kapaciteta dijeljenjem pojasne irine, -konekcijski orijentiran i bez-konekcije prijenos, -softver implementirano komutiranje zasnovano na adresnom polju paketa, -dobra raspoloivost izvedbe prijenos link za linkom, -ista bitska brzina nije potrebna za prijenos i prijem, -ograniena pojasna irina 64 kbit/s 2Mbit/s, korisno za podatke i mirovanje. SERVISNA MREA Servisna mrea podrazumijeva organizaciju sistema za koordinaciju svih uesnika u pruanju servisa i aplikacija. MOBILE SESSION MANAGER Operatorimobilnihmreasusuoenisaizazovimadapruajuvelikuskalu, pouzdanihservisa,kaoglavnihizvoraprihoda,profesionalnimkorisnicimamobilnih podataka.Prematehnologiji,uvoenjeGPRS-apremotavaklasinoMNO telekomunikacijskookruenjesaIPservisnimokruenjemipoprviputima odgovarajuu tehnologiju za pristup podacima. MobileSessionManagerimakljunuuloguumobilnojmreizauspjeanplasman naprednih mobile data servisa/aplikacija. MSM adrese imaju tri glavne kategorije: - Authentication, Authorization & Accounting, - - Session Management. Uloga Mobile Session Manager-a AAA-(Authentication,AuthorisationandAccounting)jeosnovazaizgradnjubloka kontrole pristupa mobilnih operatora, koji se koriste na Mobile Data Domenu. Fiziki mjesto implementacije, moe biti u osnovi bilo gdje u IP mrei. Mobile Session Manager je kamen temeljac u dijelu platforme mobilnog Interneta. On jelocirancentralnonaukrtanjumobilnemreeiIPservisnemree.MSMmoe povezati 2G mreu preko NAS (Network Access Servera) isto kao i 2.5 ili 3G mree preko GGSN (Gateway GPRS Service Node). To je prva i zadnja taka za korisniku autentifikaciju i autorizaciju pristupa na Ip bazirano okruenje. 40 MOBILE SMART PROXY MSPpruaProxyfunkcionalnost,segmentacijukorisnika,upravljanjesesijom, aplikacijskusignalizacijuinformacijakojeseodnosenakorisnikeuHTTPzaglavlju, funkcionalnost ubrzanja, personalizacije i podrke zajednikom obraunu. ARHIKTEKTURA MSP-A MobileSmartProxyjeprojektovansaslojevitom arhitekturom(Slika10.)kojaprua stabilnost, lako odravanje i upravljanje. Sastoji se od tri sloja: Proxy layer, Decision layer,Serviceslayer.MSPtakoerukljuujeMSPDatabase,kojeuvaju pretplatnike i informacije sistema kao i interfejse na mrene elemente za operativno voenje, administraciju i odravanje. Proxy layer: Svi saobraajni podaci prolaze kroz ovaj sloj. Glavna komponenta proxy layer-a je HTTP proxy engine, koja omoguava da MSP radi kao Web i WAP proxy. DecisionLayer:Decisionengineskoristiinformacijesesijezanadzorupstreami downstreamsaobraajaifilteraodijihzahtijevazavisikojaesepolitika primijeniti. Serviceslayer:Uokviruovogslojadefiniranapolitikaodreujekakoesezahtjev podrati.TopokrivafunkcijeServiceManager-aiServiceCharger-a,kojepruaju servise, personalizaciju, interfejse aplikacija, kontrolu pristupa, prijenos sadraja, on-line i off-line obraun Internet sadraja. SvestatikeinformacijekaotosuMSPservisnekonfiguracijeipretpaltnike informacije su pohranjene u MSP bazi podataka, koja moe biti locirana lokalno ili na udaljenom voru baza podataka. ORGANIZACIJA SERVISNE MREE Iako telekom i IT okruenje imaju razliito porijeklo, evolucija komunikacijskih mrea jedostiglaznaajannivokonvergencijeovadvapodruja.Naziresedajepravac razvojaovadvadomenauservisnojmrei.Jedandomenpruaobjedinjene mogunosti potrebne za otvorene aplikacijske interfejse i mehanizme za upravljanje, kakobiaplikacijekoristilemrenuinfrastrukturu.Vezaizmeuovadvasvijeta, aplikacijaimrenihmogunostijeParlay/OSAotvoreniAPIinterfejskojiihupravo povezuje. PARLAY/OSA API INTERFEJSI ApplicationProgrammableInterfacejesetotvorenihitehnolokineovisnih specifikacijakojepodravajusposobnostkomunikacijavietelekommreaprema aplikacijamakojestojeizvandomenamrenogoperatora.Onpredstavljaglavni faktorkojivertikalnuhijerarhijutradicionalnetelekommreeprevodiuhorizontalnu arhitekturu servisne mree. 41 Okvirinterfejsa:pruaneophodnupodrkuzainterfejseservisnihkomponenti. Frameworkinterfacespruapovjerljivoisigurnoupravljanje,otkrivanjeservisa, integritet upravljanja i upravljanja grekama. Servisne komponente interfejsa: omoguavaju aplikacijama pristup do nivoa mrenih mogunosti i informacija. 42 KARTICA VI 31. TERMINALNI ISDN UREAJI 32. KONVERGENCIJA ( Opis i primjena ) 33. MODULACIJA SA FAZNIM POMAKOM 34. TCP / IP PROTOKOL 35. EDGE 25 3G 36. FEDING SMETNJE 43 TERMINALNI ISDN UREAJI ISDN (Integrated Services Digital Network) predstavlja digitalnu mreu integrisanih usluga, to znai da je veza uspostavljena izmeu dva ISDN korisnika u potpunosti digitalnaidaISDNkorisniksaistepristupnetakemoerealizovatiirokspektar govornih i negovornih usluga.Razlikujemo vie vrsta ISDN ureaja, a to su: Terminalni ureaji digitalni (ISDN) terminalni ureaji (TE1) analogni (ne-ISDN) terminalni ureaji (TE2) Mreni zavretak (NT1) Komutacioni ureaji (ISDN svievi) Putodkrajnjegureajakorisnikadokrajnjecentralenazivasereferentna konfiguracijaISDN-aipredstavljenajenaslici.Podijeljenjenanekolikodionicaa izmeu njih postoje referentne take u ulozi prikljunih mesta. TE 1- (Terminal Equipment) krajnji ureaj u ijim funkcijama mogu biti sadrana sva tri nia sloja OSI referentnog modela protokola i iji interfejs odgovara preporukama kojeseodnosenaISDNinterfejskorisnik-mrea(npr.digitalnitelefonskiaparati terminalna oprema za prenos podataka), TE2-krajnjiureajsafunkcijamakaoiTE1aliijiinterfejsneodgovara preporukamakojeseodnosenaISDNinterfejskorisnik-mrea(npr.analogni telefonski aparat), TA-terminalniadapteruijimsufunkcijamasadraniprotokolionihslojevakoje zahtjeva TE 2 i mrea i koji obezbeuje da se TE 2 moe prikljuiti na ISDN interfejs korisnik-mrea, NT 1 - zavretak mree u kome su sadrane samo funkcije sloja 1 OSI referentnog modela protokola tj. funkcije koje se odnose na fiziki i elektrini zavretak mree, NT 2 - zavretak mree u ijim funkcijama mogu da budu sadrana sva tri nia sloja OSIreferentnogmodelaprotokola,uosnovnefunkcijeovegrupeubrajase komutacija,odnosnokoncentracija,kadaganemaSiTreferentnefunkcijese poklapaju, LT-(LineTermination)funkcijazavretkalinije,tj.pretplatnikepetljeukrajnjoj centrali, ET - (Exchange Termination) funkcija zavretka komutacije. NaISDNlinijusemoguprikljuitirazliititerminalni ureaji:ISDNtelefon,terminalni adapter(TA)zaprikljuenjepostojedihanalognihureaja,ISDNkartice(zaprenos podataka potrebna je ISDN kartica u raunaru ili eksterni ISDN adapter), ISDN LAN routerilibridge,ISDNmultiplekseri,FAXgrupe4,ISDNPABXpretplatnike centrale ISDN tipa.44 KONVERGENCIJA (pojam i primjena) Konvergencijafiksneimobilnemree(FixedMobileConvergence)integracija inihibeinihtehnologijaiservisadabisekreiralajednatemeljna telekomunikacijskamreajakosebrzoizzamislipretvorilaurealnost telekomunikacijskeindustrije.Konvergencijaobeavauklanjanjesvihfizikih preprekakojesmetajuprovajderimaaplikacijaisadrajadadoudobuduih korisnikakojiekoristitimoderneterminalesabilokojelokacijeponudomrazliitih tipovauslugabezobzirana pristupnu tehnologiju.Tradicionalnioperaterisasvojom vertikalnom organizacijom u kojoj razliite tipove usluga (glasa, podataka, videa, ... ) realizirajuprekozasebnihmreainaravnorazliitihterminalamorajuudovoljiti takoer ovim zahtjevima da bi bili u utrci sa novim provajderima koji deregulacijom i otvaranjemtritaimajumogunostdabudujakkonkurentupruanjuservisa. Meutimgradnjomhorizontalneinfrastruktureoperaterisuumogunostiintegrisati servise, ponuditi nove i obezbijediti mnogo bolji sistem naplate. Standardizacijska tijela se bave nainima implementacije konvergentnih mrea i imaju razliite poglede na pojedine probleme, meutim svi se slau u jednom, da e u transportnom dijelu mree dominirati IP protokol i da e dominirajui protokol za uspostavljenje sesija i kontrolu biti SIP. Proceskonvergencijeeumnogomepromijenitisistemvrijednostiservisa.Integrist e se mnoge usluge kao to su npr. komunikacija, internet, broadcasting. Korisnik e moiutokurazgovoraukljuitiiprenosnekogFTPfajla,poslatimaililiakgledati nekifilmikomentarisatigasasudionikomkonverzacije.Kompletnadosadanja logikakojuimajukorisniciklasinihservisaesepromijenitiivoditikaujedinjenju tehnologija, terminala, transporta, servisa, ... Cilj konvergencije je multiservisna mrea koja zadovoljava: - transparentnost i fleksibilnost; - modularnost i otvorenost; - nelimitiranost brojem vorita i prostorna neogranienost; - propusnost i ekonominost; - otpornost na prekide; - neosjetljivost u odnosu na gomilanje. Konvergencija fiksne i mobilne mree je debata godinama i moe se zakljuiti da nije pokazalaopipljiverezultatedodananjihdana.injenicajedasusepostojei operateri fiksne i mobilne mree morali susresti sa nizom izazova. Meutim danas se konvergencijapreispitujeivrlobrzobivizijajednairokopojasnemreekojojse pristupasabilokojelokacijeiubilokojevrijememoglapostatirealnost.Telekom operateri u Evropi i Sjevernoj Americi su dosegli vrh u poveanju broja pretplatnika i uslugepostajukljuanfaktorzanetovie.zahtjevikorisnikazanovimtipovima usluga e biti u porastu kao i siguran i pouzdan pristup iz kue sa posla ili u pokretu. VeinaobinihkorisnikauEvropiimajuporedmobilnogaparatainekuvrstu irokopojasnogpristupaodkue.Vrijednostimobilno-irokopojasnekonvergencija zanjihbiznailopojednostavljenjekomunikacije,koritenjaaplikacijaiobavljanje transakcija. U isto vrijeme korisnici e traiti naine da optimiziraju ukupnu potronju budeta na komunikacije. U konvergenciji i regulatori vide nain da poveaju rivalstvo nasvimpoljimaprvenstvenouzemljamagdjeimamovelikecijenekojeuzrokuju nezadovoljstvo korisnika. Mobilni operateri e razvijati radio pristupne tehnologije da 45 bi nudili irokopojasnostkao to je WiMAX i HSDPA. Fiksne operatere e pritisnuti ekspanzijaVoIPdauuumobilnimarket.Oniemoibiratidalidauupreko izgradnjevlastiteinfrastruktureilidoudopotrebnemreederegulacijomtrita.U Evropi uglavnom su prepoznali taj put i ve odavno rade na spajanju fiksnih, mobilnih i podatkovnih mrea. 54. MODULACIJA FAZNIM POMAKOM (opis i primjena) Modulacija je tehnika mijenjanja nekih osnova analognog signala na poznat nain, da bisekodiralainformacijautomosnovnomsignalu.Svakamjerljivaosobina analognogsignalamoedaseupotrijebizaprenosinformacijemjenjanjemte osobinenanekipoznatnain,azatimdetektovanjemtihpromjenanaprijemnom kraju. Signal koji je modulisan se zove signal nosilac,jer on nosi digitalnu informaciju sa jednog na drugi kraj komunikacionog kanala. Faznamodulacija(PM)jeprocesukomesedvasinusoidalnatalasnaoblika meusobnoporede. Sluaj kada dva talasna oblika idu uistom pravcu u isto vrijeme zovesenultifaznipomjeraj.Dvafaznastanjadozvoljavajupredstavljanjejednog bita digitalnog podatka, koji moe da ima vrednosti "0" ili "1". Dodatni fazni pomeraji od 90 i 270 stepeni daju etiri stanja faznog pomeraja i mogunost da sepredstave etiri digitalna podatka. Da bi detektovala fazu svakog simbola, ova tehnika zahtjeva faznusinhronizacijuizmeu fazaprijemnika ipredajnika.Tokomplikujekonstrukciju prijemnika. Pomona metoda fazne modulacije je "diferencijalna fazna modulacija". U toj metodi, modempomera fazu svakog narednog signala za izvestan broj stepeni za "0" (na primer 90 stepeni) idrugi razliit broj stepeni za "1" (na primer 270 stepeni). Ovametodajelakazadetekcijuodprethodne.Prijemniktrebadadetektuje pomeraje faze izmedju simbola, a ne njihove apsolutne faze. Ova tehnika se takodje nazivamodulacijafaznimpomerajem"(PSK-phaseshiftkeying).Usluajudva mogua fazna pomeraja modulacija e se zvati BPSK - binarna PSK. U sluaju etiri razliitemogunostifaznogpomerajazasvakisimboltoznaidasvakisimbol predstavlja2bita,modulacijaesezvatiQPSK,ausluaju8razliitihfaznihpomeraja, modulaciona tehnika e se zvati 8PSK. 34. TCP/IP PROTOKOL Na osnovi OSI modela razvijen je i TCP/IP(Transmission Control Protocol/ Intrernet Protocol)Protokolzakontroluprenosa/Internetprotokol.Naslici1.prikazanje 46 modelTCP/IPprotokolakojisesastojiodetrinivoa,injegovodnospremaOSI modelu. Slika 1.Poreenje OSI i TCP/IP modela UsporedbomOSImodela,sasedamslojevaiTCP/IPmodelasaetirisloja,dase zakljuiti slijedee: TCP/IPmodelusvommrenomsloju(Networklayer),kombinirafizikiisloj podatakaOSImodela.Onnepravirazlikuizmeufizikogureajainjihovih upravljakihprograma,toomoguavadaTCP/IPbudeprimijenjenubilokojoj mrenoj topologiji. Internetsloj(Internetlayer)TCP/IPmodela,odgovaramrenomslojuOSImodela. Obaosiguravajuadresiranje,pakovanjeiusmjeravanjeuokviruTCP/IPskupa protokola.Transportnisloj(Transportlayer),kodobadvamodela,osiguravakomunikaciju izmeu krajnjih taaka u mrei. Aplikacijski sloj (Application layer) u TCP/IP modelu definira nain, na koji su podaci predstavljeni i kako se odrava sesija. Mrenisloj(Networklayer)predajepaketenaprijenosniputumreiitakoer, preuzima prispjele pakete sa mree. Ovaj sloj dodaje zaglavlje na poetku paketa, te ciklinoprovjeravakompletnost,redundantnostradiprovjereintegritetapaketau sluajuoteenjapaketauprijenosu.Ukolikojepaketneoteenpredajese mrenom sloju, a ukoliko je oteen trai se ponovno slanje paketa. Internet sloj (Internet layer) prua ve spomenute tri osnovne funkcije iji su protokoli u interakciji sa fizikim dijelom mrenog sloja ili osiguravaju adresiranje transportnom sloju.47 JedanodglavnihzadatakaInternetProtokola(IP)jeadresiranje,kojezahtijeva rjeenje adresa, koje odgovaraju mrenoj strukturi. IP protokol osiguravasve logike adrese ureajima u mrei. Svakom ureaju se dodjeljuje jedinstvena IP adresa. KodslojevaTCP/IPmodelaveomasuvanagraninapodruja.Uslojumrenog interfejsa,samosefizikeadresezakontrolupristupaMAC(MediaAccess Control),koristezaadresiranje.NaInternetsloju,logikeIPadreseprevodefizike MAC adrese. Svaki raunar i mreni ureaj u TCP/IP mrei posjeduje jedinstvenu IP adresu. Ova adresa identificira raunar ili pod-mreu u kojoj se raunar nalazi. UsporedbomIPadreseodredinograunarasaizvornomIPadresom,IPmoe utvrditi da li se paket moe direktno poslati raunaru ili se mora nai odgovarajui put (put). U sluaju da ne postoji odreena ruta puta, paket se alje direktno na gateway (kapiju).ProcesifragmentiranjaidefragmentiranjaspadajutakoerufunkcijuIP protokola.Moesedesitinastraniprimaoca,dasenemoeoperiratisapaketima odreeneveliine,kojisekoristeumreipoiljaoca.TadaIPrastavljapodatkeu manjedijeloveikadapodacistignunaodredite,oniseponovnosklapajuujednu cjelinu. Transportnisloj(TransportLayer)osiguravakrajnjukomunikacijuizmeuureajau mrei. TCP/IP posjeduje dva protokola, kojima se ostvaruje prijenos podataka: -protokol za kontrolu prijenosa TCP -protokol za korisnike datagrame UDP TCPosiguravakonekcijskiorijentiranukomunikacijunaTCP/IPmrei.Kadadva ureaja koriste ovaj protokol za komunikaciju, sesija mora biti uspostavljena izmeu njih. U prijenosu se koriste brojevi sekvencija i poruke, potvrde, da bi se utvrdilo da je paketuspjenoprimljen.TCPprotokolfunkcioniranaslijedeinain:poslanju paketa,ekaseodgovor,kojiodrediniureajtrebadapoalje,pateknakon primljenogodgovora,aljeseslijedeipaket.Odrediniraunaraljepaketsa potvrdom, a koja ukazuje da se oekuje slijedei paket. Ukoliko odredini raunar ne primi specifian paket, on moe da zatrai ponovno slanje tog paketa. UDP protokol osigurava bezkonekcijskog tipa(connectionless), neorijentiranu vezu. U ovomsluajusenegarantiradaeodrediniraunarprimitiinformaciju.Aplikacije, kojekoristeUDPmorajusameosiguratimehanizam,kojieomoguitiuspjenost prijema. Jedini vid kontrole, koji posjeduje UDP je kontrolni zbir koji postoji u zaglavlju paketa. EDGE 2.5 -3G EDGE(engl.EnhancedDataRatesforGSMEvolution)jenovatehnologijakoja omoguavaoperaterimamobilnetelefonijedakoristepostojeeGSMfrekvencijske opsege(900,1800,1900MHz)zapruanjemultimedijalnihusluganabaziIP-a brzinamado384kb/s.Ciljovetehnologijejepoveanjebrzineprenosaikapaciteta sistemaiomoguavanjenovihaplikacija.EDGEtehnologijakoristi8-PSK(eng.8-48 PhaseShiftKeying)modulacijukojapruaveubitskubrzinu.Ovamodulacija,kao tojojiimekae,ima8faznihstanja.Jednimfaznimstanjem(jednimsimbolom) moguejepredstaviti3bita,toznaidajebitskabrzinaporadiointerfejsu3puta vea od brzine simbola. Bitska brzina po jednom vremenskom odseku je 69,2 kb/s, to je 3 puta vie nego kod sistema za mobilne komunikacije (22,8 kb/s). Mana ovevrstemodulacijeje totojedostakompleksnijaoddrugih(odGMSK,na primer,kojasekoristiuGPRSiGSM),amanjejeotpornanauticajumaiostalih smetnji. Pod loim uslovima prostiranja to moe dovesti do veih greaka na prijemu. Zatoseprimenjujekodovanjekojeuvodidodatnebitovezakorekcijugreaka.Jo jedno poboljanje kod EDGE sistema je nainjeno u smislu mogunosti da se paket kojizbograznihsmetnjinijebiodekodovankakotrebaponovopoaljekoristei drugu, pogodniju, kodnu emu. EDGEmoebitiuvedennadvanaina:kaonadogradnjaGPRSsistema,kojina postojeuGSMmreudodajepaketskukomutaciju,ikaonadogradnjasistema baziranog na komutaciji kanala. KadaseuvodikaonadogradnjaGPRSsistema,potrebnojeizvritihardverske izmeneuradiodelu(baznimstanicamainjihovimkontrolerima).Baznestanice morajuimatinovuprimopredajnuopremukojapodravaEDGEmodulacijuinovi softverkojieomoguitiodgovarajuiprotokolzaprenospaketapodataka.Dakle, nakon uvoenja EDGE tehnologije, elije imaju dva tipa primopredajnika: standardni GSMprimopredajnikiEDGEprimopredajnik.Takoejepotrebnoiizvesno replaniranjemree(snaga,pokrivenost,raspodelafrekvencija,upravljanjeGSM kanalima) i odreene softverske izmene u preostalom delu mree izuzimajui servisni vor i ulazni vor. KodEDGEsistemajedanvremenskikanalmoepodrativiekorisnikato omoguava vei kapacitet saobraaja za servise govora i servise podataka. Takoe, lakejeistovremenoprisustvosaobraajanabazikomutacijekolainabazi komutacije paketa. Postoje 4 tipa kanala: 1.kanal za GSM govor i GSM kanalno komutirane podatke2.kanal za GPRS paketske podatke3.kanalzaGSMgovor,podatkekojiseprenosekomutacijomkanalai poboljanom komutacijom kanala4.kanal za EDGE paketske podatke (EGPRS) koji dozvoljava simultano meanje GPRS i EDGE korisnikaZaEDGEsekoristenovimobilniterminali,dizajniranitakodamoguslatiiprimati EDGE modulisane informacije. Postoje dve klase mobilnih terminala za EDGE: -mobilniterminalikojikoristeGMSK(eng.GaussianMinimumShiftKeying) modulacijuzaaplink,a8-PSKmodulacijuzadaunlink.Bitskebrzinezaaplinksu ogranienenaonekojepruaGPRStehnologija,abitskebrzinekojedozvoljava EDGE bie dostupne na daulinku - mobilni terminali koji obezbeuju 8-PSK modulaciju i na aplinku i na daunlinku. 49 Zbog jednostavne nadgradnje EDGE se moe uvesti uz relativno male investicije i za kratko vreme. EDGE se moe uvoditi i postepeno. FEDING SMANJENJA JAINE SIGNALA etiriosnovnaproblema,kojiimajunajvieuticajanakvalitetprenosaradiosignala su:slabljenjesignala,vremenskadisperzija,vremenskoporavnavanjeipojava fedinga. Feding (iseznjavanje) je pojava varijacije snage (ili slabljenja) signala.Akojeovapojavadugotrajna,auztoimanjegintenziteta,ondaseradio dugotrajnom fedingu. A ako se radi o kratkotrajnoj pojavi veeg intenziteta, onda je to kratkotrajni feding. DugotrajnifedingnazivasejoiShadowfeding,jernastajekaoposljedicaefekta sjene(shadoweffect)tj.kaoposljedicaraznihpreprekanaputuradiovalova,esto se naziva jo i Log-normalni feding, jer ima lognormalnu raspodjelu.Efekat dugotrajnog fedinga i slabljenja signala moe se ilustrovati na slijedei nain. Ako se sa MS-om sa ulice ue u zgradu intenzitet signala opadne za 10 dB (rezultat fedinga).Ulaskomdubljeuzgraduintenzitetsignalapada0,6dBpometru(rezultat poveanja Shadow fedinga). Prelaskom iz prizamlja na 1. kat signal opada za 1,2 dB. Pospratupenjanjasignalopada(rezultatslabljenjaputgubitaka).Posljedicaje raznihrefleksija,odnosnoputevasignalaodpredajnikadoprijemnikanaprijemnik dolaze fazno pomaknuti signali koji se vektorski sabiraju dovode do fluktuacije snage signala oko njene srednje vrijednosti. KratkotrajnifedingnazivasejoiRayleigh-ovfeding,tenastajekaoposljedica raznihrefleksija,odnosnoputevasignalaodpredajnikadoprijemnika.Ima lognormalnu raspodijelu (normalu u dB razmjeri) Naroito je izraen kod kretanja MS-e u urbanoj sredini. Ako se vozilo sa MS-om (na frekvenciji sistema GSM, 900 MHz) kree brzinom od 50 km/h, poveani kratkotrajni feding e se javljati svakih 10,7 ms (jedan dip na svakih 0,3 metra). 50 KARTICA VII 37. TERMINALNI KLASINI TELEFONSKI APARATI 38. PRENOSNI MEDIJI BAKARNOM PARICOM 39. PCM - KODIRANJE ( Opis i primjena ) 40. OSI REFERENTNI MODEL 41. SMETNJE SMANJENJA JAINE SIGNALA 42. ELIJSKO PLANIRANJE GSM MREE 51 TERMINALNIKLASINI TELEFONSKI APARATI NASTANAK: prvi oblik telefona Alexander Graham Bell1876. , NAMJENA: prijenos govora na frekvencijama od 300-3,400 Hz FUNKCIJE:uspostavljanje veze(in/direktno) i obavljanjerazgovora SMJER PRIJENOSA: Rade dvosmjerno, mogua interaktivna kom. NAIN RADA:reim punog dupleksa Moemo rei da se telefon sastoji iz etiri dijela: Zvono i serijski kondenzator; Kuka za slualicu; Brojanik; Govorni krug sa prijemnikom i mikrofonom Zvonojeukljuenoputemkondenzatorakadaprijemniknijeaktivan. KadajeuspostavljenpozivodstraneB-korisnika,zvonoseputemkondenzatora aktivira alternativnim naponom (otprilike 90 V, 25Hz) proizvodei signal zvonjenja koji registruje korisnik dolazeeg poziva. Kukazaslualicu;kadaA-korisnikpodigneslualicuzauspostavljanjepoziva, dolazi do ukopavanja govornog kruga i tastature (zvono je iskopano funkcijom kuke prekidaa) i dolazi do prenosa signala biranom B korisniku.Biranjeproizvodiimpulse(signale)kojisadreinformacijezalokalnecentrale. Prenosnikrugjezatvorenzavrijemeprocesaslanjabroja,alikontaktiskopava govorni krug za vrijeme svake sekvence impulsa. Kada je biranje pokrenuto, toak se poinje okretati i prekida i zatvara strujni krug. Stariji telefoni imaju brojanik umjesto tastature.Slualicamodelslualicedizajniranjeprematradicionalnimtehnikama.Struja generisana sa dolazeim govorom prolazi elektronskim magnetom koji je konstruisan okostalnogmagnetaispojenumembranu.Oscilacijailikretanjemembranese transformie u zvune talase koji se registruju u uhu.Mikrofon-Starikarbonskimikrofonisusevremenommjenjalizasavremenije mikrofone. Teflonski film (savremeni materijal) je razvuen preko fiksirane elektrode. Pokretnaelektrodasesastojiodtankemetalnepresvlakepokrivajuisavremeni materijal. Mikrofon se napaja iz izvora napajanja.MODIFIKACIJE I UNAPREENJA TERMINALNOG APARATA 1. Zamjena brojanika tastaturom, vezano je za biranje 52 a) dekadsko kao i kod brojanika i b) tonfrekventno ili DTF-aktiviranje oscilatora dvije frekvencije 2. Zamjena zvona oscilatorom Posebne izvedbe telefonskih aparata: - sa prebacivaem - dodatni indikator poziva - dodatna slualica - dodatno pojaalo - dodatni zvunik - dodatni mikrofon - kasica za novac - automatski bira telefonskih brojeva - automatski odziv - brojaem impulsa itd.Pored navedenih, razlikujemo slijedee tipove telefona: -Mobilni terminalni aparati -Posebni telefonski aparati za hitnu pomo, uz autoceste, aerodrome, itd -Bezgajtanski terminalni aparati -Telefonski aparat sa automatskom naplatom. 53 BAKARNA PARICA Bakarnaparicajanajstarijiprovodnik,idanasseestokoristizaprenos niskofrekventnihsignal.Niskofrekvetnisignalisenalazeuopseguniihuestnosti, takodasebakarnaparicanajeekoristiuenergetici,zaprenosgovnogsignala kroztelefonskelinije,zaprenosmuzikihsignalaodpojaaladozvunika,unutar samihureajaitd.Samkablsesastojiizdveizolovaneiupredenebakarneice. Karakteristikeovogprovodnikajedaimavrlojednostavnuijeftinuizradu,mali propusni opseg (do 200KHz), malo poduno slabljenje, ali ima slabu otpornost premaspoljanjimumovima.Bitskabrzinakojasepostiebakarnomparicomredajedo 100Mbps(megabitspersecond).Najeesebakaranaparicanalaziusklopu nekog vieinog voda.Upletena (upredena) parica (Twisted Pair) Predstavlja par upletenih ica (najee bakrenih) okruenih PVCizolacijom koja ga titi od oteenja. Upletanje ica je nuno zbog smanjenja elektrine interferencije koja nastaje kad se slian par ica nalazi u blizini. To je uobiajeni medij za prijenos u telefonskoj mrei, a trenutno je najjeftiniji medij za prijenos podataka. Upredenaparicasemoekoristitizaanalogniidigitalniprijenos.Brzinekojase moge postii ograniene su ve postojeom telefonskom infrastrukturom. Kod lokalnih mrea sa paricama se postie brzina prijenosa od 10 do 100Mbps, ali ta se brzina moe smanjiti uslijed djelovanja drugih greaka u sistemu, od smetnji u vodiu do elektromagnetskeinterferencije. Najei medij za prijenos podataka. Postojedvijevrste:oklopljeni(shielded)ineoklopljeni(unshielded)kabelisa upletenim paricama. Oklapanjesekoristidabiseupletenaparicazatitilaodelektrinihimagnetskih polja. Ali, kada se koristi oklapanje, takoer se poveava i priguenje kabela, to se manifestira slabljenjem snage signala na putu izmeu dvije take. Oklapanje takoer uzrokuje i promjene otpora, kapaciteta i induktiviteta na nain da se poveava ansa gubitka podataka na liniji. I oklopljeni i neoklopljeni TP se koriste u segmentima ne duljim od nekoliko stotina metara. 54 PCM = Pulsno Kodna ModulacijaPulse Code Modulation PCM je postupak transformacije analognog signala u digitalni signal, odnosno njegov prikaz u obliku binarnog koda. Koristi se i za audio i za video signale.Prvaprimjenaukasnim1960-timtj.PCMsistemisusepoeliprimjenjivatiu telefoniji. Ovi sistemi su projektirani za oblik mree komutacije krugova (circuit mode) i za prijenos sa vremenskim odsjecima (time slots). PCMModulacijajeamplitudnodiskretnamodulacija(A/Dkonverzija),aosnovni ciljmodulacijejedasesignalobraditakodabudepodesanzaprenos.Primjeri najiznaajnijih potreba za modulacijom: radioprenosporuka,elektromagnetnozraenje,duinaantenemultipleksiranje signala, multipleksni sistemi prenosa. Ovojetipvalnog(Waveform)kodiranjaistandardnajeukodiranjugovorau telefonskimmreama.Brzinabitageneriranapopozivu64kb/sjeglavnifaktoru komutacijama i projektiranju prijenosa.Svaka digitalna rije ima n binarnih brojeva pa mogui broj jedne kodirane rijei je:M=2. Prednosti PCM modulacije: Relativnojeftinarijeenja,PCMsignaliseizvodeizsvihanalognihizvora,U sistemimaprenosatelefonijenadaljinuistiPCMtalasnisignalselakomoe regenerirati,umkoddigitalnihsistemasemoesmanjitipomouodgovarajue tehnike kodiranja. Tako je irina PCM modulacije: za sinusnu funkciju (sinX/XR = nfs (Hz) B(PCM) 21R = 21nFsPosebniobliciPCMmodulacijesuDPCM(DifferentialPCM)iADPCM(Adaptive Differential Pulse Code Modulation). 55 SMETNJE SMANJENJA JAINE SIGNALA( ATENUACIJA) Ovdjeseradiodegradacijisignala.Atenuacijaznaismanjenjesnagesignala.U zavisnostiodtipamedijakojikoristimozaprenos,atenuacijamoebiti prouzrokovanaraznimfaktorima.Npr.otporikojisejavljajuuvodiima,oteenja vodia, nesavrenost izrade vodia, uticaj vremenskih prilika (radio signali) I sl. Atenuacija je uvijek prisutna, kao gubitak snage signala na odreenoj duini voda.A ona se mjesi na slj. Nain: Attenuation=Duina L je izraena u kilometrima. Ona moe biti prouzrokovana: -Apsorbcijom -Rasipanjem signala -Gubicima usljed savijanja -Absorpcija predstavlja jedan od prisutnijih problema u sluaju optikih vodova. Ona se deava prilikom pretvaranja svjetlosne snage signala u neku drugu formu energije (npr. Toplotnu) -Scattering(rasipanjesignala)jetakoerprisutnouraznimtipovimatkvodova,a ovdje cu navesti primjer kod optike -Gubiciusljedsavijanjasutakoerjedanodrazloganastankaatenuacije.Prisutni kodtkvodovakojisupretrpjelineka fizikaosteenja,ilisupripostavljanjusavijeni vie nego je to dopustivo. ELIJSKO PLANIRANJE GSM MREE Planiranje elija je proces koji neprekidno traje, a ini ga niz aktivnosti: sistemski zahtjevi, nominalni elijski plan, predvianja pokrivanja i interferencija, detaljnija ispitivanja u konkretnim uvjetima, 56 dizajniranje sistema, instaliranje sistema, podeavanje sistema, razvoj sistema (novi zahtjevi) Brojni su elementi i faktori koji utiu na rezultat planiranja elijskog sistema : 1 ponovno korienje frekvencija, 2 optimalan broj i raspored elija, 3 interferencija, 4 minimalna udaljenost istokanalnih elija i 5 faktor redukcije istokanalne interferencije Prometni parametri u procesu planiranja elija U procesu planiranja elija potrebno je znati neke prometne parametre kao to su : o maksimalni broj poziva po eliji, po satu ( Qi ), o maksimalni broj frekventnih kanala po eliji ( N ), o maksimalni broj korisnika u eliji i sistemu Maksimalni broj poziva po eliji, po satu ( Qi ) Zapredvianjebrojapozivaposatupoeliji(Qi)potrebnojeznativeliinuelijei prometne uvjete u eliji (za korisnike u vozilima). Minimalnaveliinaelijeogranienajetehnolo.kimrazvojem(zbogproblema handover-a)ikreeseoko1km.Maksimalnaveliinaelijeogranienaje moguno.uslanjaburstasaMS-a,kojitrebastiinaBTS,uodgovarajuem vremenu vremenu odgovarajueg slota). Maksimalni broj frekventnih kanala po eliji ( N ) Maksimalan broj frekventnih kanala po eliji zavisi od: 57 o max. Broja poziva u satu po eliji ( Qi ), o prosjenog vremena trajanja poziva ( T ), o odnosno saobraajnogoptereenja ( A ), koje se dobija iz jednakosti A = Qi x T / 3600 ( Erlanga ) Maksimalni broj korisnika u eliji i u sistemu Broj korisnika u eliji sa poznatim brojem frekventnih kanala odreuje se na osnovu: o maksimalan broja poziva po satu, o predpostavljenog broja korisnika koji e tokom sata vrsnog optereenja napraviti po jedan poziv. Broj korisnika u sistemu dobije se sumiranjem broja korisnika u svim elijama. 58 KARTICA VIII 43.TERMINALNI UREAJI ZA PRENOS TEXTA 44.PLC - PRENOS PODATAKA PUTEM ELEKTINIH VODOVA 45.MODULACIJA SA FAZNIM POMAKOM 46.XDSL - TEHNIKA PRISTUPNIH MREA 47.EHO SMETNJE ( Opis i primjena za smanjenje ) 48.TETRA RADIO SISTEMI 59 TERMINALNI FAX APARAT (Vrste, elementi, funkcije) - namijena: otprema i prijem nepokretne slike - smijer: moe biti jednosmjeran i dvosmjeran - nain rada: simpleksni i poludupleks - glavni dijelovi: otpremnik, prijemnik, telefonski aparat, napajanje. SvakoraunaloopremljenoData/Faxmodemom(internimilieksternim)moese koristitikaofaxureaj.Toznaidaseuzpomotograunalamoguprimatiislati faksimili. IakojeData/Faxmodemdovoljanzaprimanjeislanjefaksimila,zapotpunu funkcionalnostklasinogfaxureajapotrebnisujoipisa(omoguavaispis faksimila na papir) i skener (kako bi se dokumenti koji su u papirnatom obliku mogli prebacitinaraunaloidaljeproslijeditiuoblikufaksimila). Osimnavedenihhardverskihkomponentipotrebnojeisueljekojeekorisniku omoguitikomunikacijushardverom(Data/Faxmodem).Programkojikomuniciras Data/Faxmodemomikojiomoguavakorisnikuprimanjeislanjefaksimilapomou raunalanazivasefaxposluitelj.Osimosnovnihoperacijaslanjaiprimanja faksimila, faxposluiteljiomoguavajuiautomatskoprimanjeislanjefaksimila(npr. korisnik ne mora sjediti cijelo vrijeme za raunalom i ekati da stigne faksimil, a isto takomoezakazatislanjenekogdokumentaunekoodreenovrijemeafax posluiteljesepobrinutidadokumentbudeposlanondakadtokorisnikeli). Naprednijifaxposluiteljipodravajuiprosljeivanjeprimljenihfaksimilauobliku email poruke (npr. ako je korisnik na putu, svi faksimili koje primi u svom uredu mogu mubitiposlaniprekoemail-a).Istotako,boljifaxposluiteljipruajupodrkuiza viekorisnike sustave (raunalo s vie korisnika ili raunala u mrei). PLC PRIJENOS PUTEM ELEKTRINE MREE( osobine i primjena) PrimjenaPLCkojakoristipostojeeinastalacijskeNNelektrinevodie 230(110)V;50(60)Hzsuotvoreniizazovzastrunjakeiznanstvenike.Pitanje irokopojasnostinakraimdionicama1-2kmnepredstavljaproblemkodPLC-ai drugihbakarnihtehnika.Konstrukcijabakarneparice,iceilivodaimauticajana irokopojasnost i osjetljivost na um. Koaksijalni kabl ima vanjski zatitini omota koji muomoguavarazumnuirokopojasnost,izatitunavanjskeuticajeiizvore interferencije , ali ovi vodovi imaju znaajne gubite na daljinu. Bakarna parica koja se koristizalokalnupetlju(LL)telefonskeinstalacijeimamanjegubitekeimanju irokopojasnost,alijeosjetljivanainterferencijeiposebnokodvodiausnopuna presluavanje.SistemPLCbezobziradaliseradiopristupuaccessiliinhouse djeluje kkao zajednika sabirnicato zna i da svi korisnici primaju isti signal, to po korisnikudajeraspoloiviopseg.PoredzajednikidijeljenogmedijaPLCtrebada 60 ispuni funkciju komunikacijske interaktivnosti. Zstupljena je i odreena mobilnost gdje se misli nafleksibilnost pristupa sa svake energetske prikljunice. Ova osobina PLC dolazidoizraajakodvelikihkompleksaizgrada.Novarijeenjabrzihipovai razvijenih sofisticiranih i modulacionih tehnika su omoguili realizaciju novih digitalnih rijeenja koji koriste viestruke nosioce frekvetnog opsega. PrednostikuneinstalacijekojupruaPLCjeuinjenicidaRFkonverzijanije potrebna.KoritenjePLCmreeuzadnjevrijemeprivuklojepanjumnogihkoji nastoje da osiguraju pristup irokorasprostranjjenim komunikacijskim mreema. Iako PLnijepredvienzaprijenospodatakasatakkvimprijenosnimkarakteristikamana raspoalganju su frekvenciuje nivoa vie MHz za prijenos informacija. OFDM tehnika viekanalne modulacijesa frekvntnompodjelom primjenjena nalinijskikanalgdjeje vremenskovariranjeifrekvencijaneselektivnifedingukanala.KodPLCsisitema deavaseinterferencijavietipovaobinopodijeljenakaoobojenium,impulsni um,uskopojasnium.PLCseranijekoristiozauskopojasnekomunikacije.Veina kompanijaseposvetilarazvojukomunikacijaprekoenergetskogvodausvrhu prijenosa podataka. Svi se slau da je raspoloivinivo podataka za korisnike kunih instalacijauopsegu1Mbs.Pritojbrzinienergetskivodpruaraspoloive komunikacijske kanale. PLC kao komunikacijski kanala ima specifine karakteristike koje treba razmotriti. To su prije svega dominantni i raieniizvori umova, promjene impedancije i efekti multipath interferencije. MODULACIJA FAZNIM POMAKOM Modulacijajemetodamijenjanjanekihosnovaanalognogsignalanapoznatnain, kako bi se kodirala informacija u osno