Tariq Ali - Intervjui

Download Tariq Ali - Intervjui

Post on 07-Apr-2015

90 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<p>Tariq Ali - pakistanski pisac u Londonu28.06.2008.</p> <p>Dana 17. oujka 1968. odran je velik antiratni skup u Londonu iji je glavni organizator bio Tariq Ali. Studenti su u jednom trenutku probili policijski kordon i krenuli prema zgradi amerikog veleposlanstva, a policija je uzvratila. Svjedok je bio i Mick Jagger koji je inspiriran zbivanjima voi demonstracija posvetio pjesmu Street Fighting Man. Knjievnik, redatelj, povjesniar, autor knjige razgovora s Edwardom Saidom - Tariq Ali (1943.) danas je urednik New Left Review, redovito pie za Guardian i London Review of Books. Aliju, s kojim smo razgovarali na Festivalu pisaca u Pragu, naslov pjesme Rolling Stonesa i dalje jako dobro pristaje. Moete se ne slagati s njegovim politikim stajalitima, ali teko je osporiti strastvenost, angairanost i artikuliranost nekadanjeg predsjednika glasovitog debatnog drutva Oxford Union. Lider engleskog studentskog pokreta jedan je od rijetkih koji se ne odrie naslijea 1968. te na tu temu kae: - I dalje vjerujem u sve za to smo se tada borili - demokratsko samoupravljanje, antistaljinizam, antikapitalizam. Na alost, sve navedeno nije zaivjelo. Ali uspio je kulturni i drutveni aspekt - izborili smo se za prava ena i homoseksualaca, za seksualne slobode. Kako komentirate pripadnike pokreta koji danas kau - zaboravite 68.? - To govore oni koji su postali slubeno politiari i prodali se sistemu, ljudi koji su iskustvo dobiveno ezdesetih odluili staviti u slubu interesa SAD-a, Njemake, Francuske ili kapitalizma openito. Putujui svijetom, sreem mnoge koji su bili dio pokreta ezdesetih i jo su uvijek jako ponosni. Govorimo o onima koji nisu slavni, nisu politiki aktivni, ali vjeruju u iste ideale. Slavni, ili oni koji su bili slavni, druga su pria.</p> <p>Situacija je posebno sumanuta u Francuskoj, inteligencija je napravila radikalan zaokret udesno. Nije to izmiljotina naeg doba, sline stvari su se dogaale kroz povijest. Kod Stendhala, mog omiljenog pisca, nai ete brojne opise slinih procesa. Zanimljiv je taj fenomen - ljudi koji zaboravljaju, ljudi koji se od strastvenih kozmopolita pretvaraju u ogorene, tvrde nacionaliste. Ne volim ih i ne vjerujem im. Neko sam imao jako puno prijatelja u Jugoslaviji - Dubrovniku, Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, ljude koji su za sebe ezdesetih i sedamdesetih govorili da su Jugoslaveni i bili su jako strastveni po tom pitanju. Bila je to ideja koja ih je odreivala, barem su tako govorili. Onda se dogodilo sve to se dogodilo, ali ne mogu shvatiti kako su ti isti ljudi preko noi postali strastveni nacionalisti. Kako? Nisam siguran da je to bilo potrebno. Nedavno je u Zagrebu, na Subversive Film Festivalu, gost bio Karl-Heinz Dellwo, pripadnik RAF-a. Kakav je va odnos prema radikalnim ljeviarskim organizacijama? - Negativan, potpuno negativan. Kritizirao sam ih i u ezdesetima. U veljai 1968., nakon demonstracija u Zapadnom Berlinu, prvi i zadnji put naao sam se u drutvu s Ulrike Meinhof. Sjedili smo i pili i ona je odjednom poela govoriti o tome to se treba uiniti i rekla: Moramo ih poeti ubijati. Pokuao sam se naaliti: Ulrike, daleko sam ja od mirotvorca, ali nemate ba takve probleme u Njemakoj. Ne moe se tako ponaati. Okrenula se, pogledala me i rekla: Ti ne zna to su nai oevi radili. Odgovorio sam: Sve znam, ali ubijanje ne rjeava stvari, uinit e to ponovno. injenica da su se ljeviarske teroristike mree dogodile u Italiji, Njemakoj i Japanu nije sluajna. Premda ne vjerujem da, primjerice, u sluaju Crvenih brigada u Italiji, nisu bile potpomognute od drave jer sve to se dogodilo bilo je kontraproduktivno za ljevicu. Ono to je meni strano u cijeloj prii je toliki broj prekrasnih, mladih, dobrih ljudi koje su zaveli. Vlada recesija, a postoje ozbiljni pokazatelji da e situacija biti i gora. U proteklim godinama svjedoci smo jaanja nacionalizma. Kad ljudi teko ive, najlake je okriviti pripadnike drugih naroda ili vjera. Kolika je opasnost da glasovi biraa odu ekstremno desnim strankama? - Velika i jako podcijenjena opasnost. Pogledajmo Italiju - progresivan grad kao to je Rim izabrao je faistoidnoga gradonaelnika. OK, ovjek kojeg je porazio nije bio naroito artikuliran, ali svejedno je izbor Giannija Alemanna poraz za taj grad. Ako se ljevica ili barem neki elementi ljevice ne spuste s visina, ne ponu razmiljati o potrebama naroda, potrebama radnike klase - ljudi e otii ekstremno desnim strankama i dobiti odgovore: svi e vai problemi biti rijeeni ako izbacimo Rome ili muslimane. U Italiji - 67 posto populacije je za izbacivanje Roma. Ne shvaaju ironiju da su oni bili faistika drava. U Velikoj Britaniji u gradu Stoke-onTrent izabrali su neofaistiku stranku da vodi grad. Mjetani toga grada, mahom bijelci i jako siromani, prihvatili su tezu da su stranci krivi za njihove probleme. Mene, pak, neprestano, izravno ili neizravno, pitaju o tome to emo s muslimanima. Ne vide da se neke stvari koje se piu o muslimanima vrlo nalik onome to se pisalo o idovima u tridesetima i etrdesetima - ne primjeuje vezu premda znaju sve o holokaustu. Istina je da postoje zemlje koji su izuzeci od ovog trenda kao to je Njemaka, ali situacije je</p> <p>jako loa. Mora postojati jaka lijeva scena koja napada, nudi kontrarjeenja. Ne moete to oekivati od politiara na vlasti jer se oni zbog oportunizma ne ele mijeati. U raspravi sa Slavenkom Drakuli stekao se dojam da podupirete Obamu. Niste ga tedjeli kad je govorei o Pakistanu rekao: Neu oklijevati upotrijebiti vojnu silu tamo gdje teroristi predstavljaju direktnu prijetnju amerikoj sigurnosti? - Bio sam jako ljut. Ne, ne podupirem u potpunosti njegov politiki program, koliko god Hillaryna kampanja bila odurno rasistika. Ali mi ivimo u kulturi u kojoj su mladi ljudi veinom ili u potpunosti okrenuli lea politici. U posljednja tri izbora u Velikoj Britaniji veina mladih izmeu 18 i 26 godina nije izala na izbore. Kad netko uspije mobilizirati mlade ljude - ja sam presretan. Jer ako se iole zainteresiraju, mogu krenuti dalje. Mogu pitati, preispitivati, debatizirati. Kad razgovaram s onom nekolicinom preostalih amerikih ljeviara, papagajski ponavljam da moraju respektirati pokret koji stoji iza Obame. Ne smiju se ignorirati mladi ljudi. Velik dio njih pridobio je time to se deklarirao protiv rata u Iraku. OK, to emo ako pobijedi i ne povue trupe? Ako Obama pobijedi - kompletan antiratni pokret bi trebao doi u Washington na njegovu inauguraciju s transparentima Van iz Iraka i odmah poeti s pritiscima. Ne mislim da e Obama biti idealan. Prve dvije godine bit e uvjerljiv, jako artikuliran, cijela e Europa biti pod njegovim nogama i uzdisati: Oh, Obama. Bit e teko biti kritian. Ali pokrenuo je mlade - to je sjajno. Nedavno mi je jedan prijatelj, ameriki sveuilini profesor, rekao: Donedavno sam slovio za najradikalniju osobu u prostoriji. Odjednom me napadaju da nisam dovoljno otar. Poznato je da podupirete procese u Latinskoj Americi. Kako komentirate kritike na raun Chaveza o krenju sloboda? - Bio sam tamo bezbroj puta. Sluajte, 90 posto dnevnih novina je protiv Chaveza, 90 posto privatnih televizija je protiv njega, a on nije uinio nita protiv njih. Takvu situaciju nemate ni u jednoj zapadnoj dravi gdje su sve zemlje priljubljene uz vlast. Postoje drugi problemi, ozbiljniji. Jako je problematina potpuna ovisnost o Chavezu, injenica da nije stvorena stranka. to e napraviti ako se njemu neto dogodi, ako ga netko ubije? Problem sa stvaranjem stranke kad ste ve na vlasti jest taj to vam se pridruuje jako puno karijerista. Ne mislim da je sve to rade lideri u Latinskoj Americi divno, ali dogaa se neto za to smo svi vjerovali da se ne moe nikad vie dogoditi. Moramo respektirati proces koji zahvaa cijeli kontinent. Proces za koji ja mislim da su u sutini klasine, socijalne reforme. To je razlog zbog kojeg ih toliko estoko napadaju u zapadnim medijima jer se boje da e i na Zapadu ustati siromani. Kritika Salmana Rushdiea Spominjete nezainteresiranost mladih. Kako komentirate nedavni intervju Salmana Rushdieja u povodu izlaska njegova novog romana The Enchantress of Florence u kojem je Rushdie rekao kako se predozirao politikom? - Ah, Salman. Dobro sam ga poznavao, pruao sam mu gotovo bezrezervnu podrku, premda mislim da je on napisao samo dvije dobre knjige: Djecu ponoi i Sram. Nakon toga je krenuo silaznom putanjom; pisao je u elji da udovolji ljudima - to nijedan ozbiljan pisac ne</p> <p>smije raditi. Toliko je opsjednut time da je slavan da je zaboravio biti pisac. Nakon 11. rujna uinio je neto to mu ne mogu oprostiti. Za naslovnicu jednog francuskog magazina slikao se zamotan u ameriku zastavu. Tad je bilo gotovo. Ne potujem ga vie, prestao sam itati njegove knjige. Sumnjam da e se ikad vie sabrati. Homeini ga nije ubio, no tragika te situacije ostaje u tome da ga je unitio kao pisca tako to ga je pretvorio u zvijezdu. A Rushdie jako voli biti biti zvijezda. Kad mu britanska vlada, vlada koja ratuje, odlui dati odlikovanje, on pristane. To je odurno. Nije jedini, postoji cijela plejada njih - pogledajte samo rasistike ispade McEwana, Amisa. Paradoksalno, ameriki su pisci, za razliku od britanskih, uspjeli zadrati zdrav razum.</p> <p>Adriana Pitea http://www.jutarnji.hr/tariq-ali---pakistanski-pisac-u-londonu/255337/</p> <p>SUKOB FUNDAMENTALIZMA</p> <p>Tariq Ali: Udar na teoriju o sukobu civilizacija17.03.2010.</p> <p>Tariq Ali izuzetno je produktivan pisac, ali ovo je prvi njegov prijevod na hrvatski. Knjiga Sukob fundamentalizama heroja ljevice izala je u izdanju Profila ZAGREB - Tariqu Aliju, knjievniku, redatelju, povjesniaru, uredniku New Left Review, Mick Jagger je svojedobno posvetio pjesmu Street Figting Man inspiriran njegovim voenjem engleskog studentskog pokreta 1968. Desetljeima kasnije Ali se uspio othrvati sistemu, nije izgradio politiku karijeru kao veina studentskih lidera, nego se odluio za poziciju lucidnog promatraa svijeta. Premda je rije o ikoni zapadne ljevice, izuzetno plodnom autoru tek sad je objavljen prvi hrvatski prijevod. Rije je o Sukobu fundamentalizama - kriarski ratovi, dihad i suvremenost, u izdanju Profila, u kojem Ali sve to se dogaalo nakon 11. rujna pokuava sagledati unutar ire povijesne perspektive s vrlo jasnom namjerom - ne vjerujte nijednom establimentu kad vam prodaje priu o sukobu civilizacija, kultura i inoga manipulirajui pritom vjerom. Politiki, Sjedinjene Drave su odluile iskoristiti tragediju kao moralno uporite, da bi ponovno iscrtale kartu svijeta, napisao je Ali u uvodu Sukoba jo 2002. godine. Autor: Adriana Pitea http://www.jutarnji.hr/-tariq-ali--udar-na-teoriju-o-sukobu-civilizacija/639399/</p> <p>IKONA BRITANSKE LJEVICE</p> <p>Tariq Ali: Politiari na Balkanu potpuno su beskorisni02.05.2010.</p> <p>Tariq Ali u Zagreb dolazi nakon gostovanja u Srbiji i BiH gdje je izazvao golemo zanimanje javnosti i medija, a s njim smo razgovarali telefonski o temi njegova predavanja, Obami i Balkanu Neizostavna crtica u razgovoru o Tariqu Aliju , jednom od najznaajnijih ljeviarskih intelektualaca dananjice, jest ta da su mu i John Lennon i Mick Jagger posvetili pjesme. Jagger je pjesmu Street Fighting Man napisao nakon to je bio svjedok antiratnih prosvjeda u Londonu 1968. godine kad su studenti probili policijski kordon i krenuli prema zgradi amerikog veleposlanstva, a policija uzvratila. Studente je predvodio upravo Ali. Lennon mu je pak, nakon to ga je Ali intervjuirao, posvetio pjesmu Power to the People. Razlog zbog kojih se te pjesme jo uvijek spominju jest taj to mu i jedna i druga jo dobro pristaju. Roen je 1943. godine u Lahoreu u Pakistanu, u uglednoj intelektualnoj obitelji majka politiarka i aktivistkinja, a otac novinar. U Velikoj Britaniji ivi od 60-ih, tj. od studija politologije, filozofije i ekonomije na Oxfordu. Bio je predvodnik studentskih prosvjeda u Londonu, a ugled je stekao kao knjievnik, publicist i urednik New Left Reviewa. Za razliku od mnogih iz te generacije, naslijee 1968. nikad nije odbacio, kao to nije odstupio od svojih mladenakih pozicija i nade u neki bolji pravedniji svijet, zbog ega je u vjenom sukobu s vladajuim establishmentom. Bez obzira na miljenje o njemu, ni najzagrieniji protivnici ne mogu mu osporiti strastvenost, angairanost i artikuliranost.</p> <p>Plodan pisacIkona britanske ljevice u Zagreb dolazi kako bi u petak odrao predavanje u kinu Europa kao gost meunarodne konferencije Subversive Film Festivala, posveenog temi socijalizma. Njegovo se gostovanje poklopilo s prijevodom njegove knjige Sukob fundamentalizama, objavljenim prije nekoliko mjeseci u izdanju Profila. Unato tome to je rije o iznimno plodnom piscu, autoru vie od 30 knjiga, to je prvi prijevod neke od njegovih knjiga na hrvatski jezik. U Hrvatsku dolazi nakon gostovanja u Srbiji i BiH gdje je izazvao golemo zanimanje javnosti i medija, koje je i njega uvelike iznenadilo, a s njim smo razgovarali telefonski o temi njegova predavanja, Obami i Balkanu. Tema vaega zagrebakog predavanja jest U obranu socijalizma. Koliko ima smisla razgovarati o socijalizmu kad je svima jasno da politika ljevica vie ne postoji te da e, bez obzira na aktualnu krizu, kapitalizam opstati? - Slaem se, ako se ne pojavi alternativa, kapitalizam e preivjeti. Koliko god bio uasan, bez suvisle politike alternative nikakva mu se teta ne moe nanijeti. Mislim da nema razmimoilaenja kad je rije o tome. Ono to se moe napraviti jest pripremiti alternativu, prikupiti to vie ideja, iznijeti ih i raspravljati o njima. Nemojmo imati iluzije, kapitalizam e postati samo gori - pogledajte samo to se dogaa u Grkoj ili u baltikim zemljama Latviji, Estoniji... To je potpuna katastrofa, masovna nezaposlenost, krah svega.</p> <p>Zlatno Titovo razdobljeI situacija na Balkanu je daleko od idealne. U Srbiji te Bosni golem je broj ljudi bez posla, vlada neformalna ekonomija, kriminalne organizacije imaju golem utjecaj na politike strukture i odreuju ishode dogaanja. Pretpostavljam da se ni situacija u Hrvatskoj bitno ne razlikuje. Stoga mi se ini iznimno vanim da ponemo konkretno raspravljati o tome to su nam alternative, to bi uope mogle biti alternative unutar kapitalizma, to izvan kapitalizma, da pretresemo sve opcije. Uostalom, te su teme ve jako dugo skinute s dnevnog reda i ini mi se da je bitno da ponovno ponemo raspravu o njima. Je li socijalizam rjeenje? Moemo li priati o socijalizmu i ignorirati sve loe to je sa sobom povukao? - Prvi veliki eksperiment sa socijalizmom zapoet nakon revolucije 1917. neslavno je propao. Svi smo svjesni toga da se radilo o neuspjelom eksperimentu. No, kapitalizam je podbacio najmanje 30 puta tijekom proteklih 200 godina i nitko ga ne smatra propalim projektom. Socijalizam mi se, unato svemu, ini mnogo prihvatljivijom opcijom, pod uvjetom da ponemo iznova, svjesni pogreaka i voljni da ih ispravimo. Razgovarao sam s brojnim ljudima i u Sarajevu i u Beogradu, koji o Titovu razdoblju govore kao o zlatnom periodu. est je taj osjeaj, a proizlazi iz toga to su se ljudima neke stvari podrazumijevale, imali su sigurnost na koju su mogli raunati. Toga vie nema. Nisam ba siguran da veina na Balkanu i u Istonoj Europi potpu...</p>