Teorija i politika razvoja poduzetništva

2013./2014.

Sveučilište J.J. Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir CiniProf.dr.sc. Ivana Barković Bojanić

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

3. Institucije i razvoj

• Barković, I. (2009.) ističe, da bi se očuvala ne samo bitnost u novom globalnom informacijskom dobu, već osiguralo preživljavanje i produktivno ko-egzistiranje, nužno se moraju prepoznati novi postulati: – snaga mozga (eng. brainpower) nadjačava manualni rad; – komunikacijska tehnologija stvara globalnu konkurenciju; – inovacija je važnija nego masovna proizvodnja; – investicije kupuju nove koncepte prije nego nove strojeve; – brze promjene su konstantne, a novi zahtjevi i zakonitosti

okoline nepredvidljivi.

Izvori (ekonomskog) prosperiteta• Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju:

– Neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika: npr. u sub-saharskoj Africi je 1/20-ina dohotka po glavi stanovnika u SAD-u.

Zašto je to tako?• Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima

– Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)– Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje

i razvijanje vještina i znanja)– “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, ne-

efikasna organizacija proizvodnje)

Zemljopisna hipoteza: povijesni i suvremeni aspekti

1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt)

2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.

3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr.malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

?• Istočna Azija ima obilje radne snage i siromašne prirodne

izvore, stoga je specijalizacija bila prirodan izbor...• Latinska Amerika bogata je u prirodnim izvorima, Sub-

Saharska Afrika u zemlji i Srednji Istok u nafti.• Možda loša ekonomska politika može narušiti početnu

poziciju industrije, ali može li dobra ekonomska politika igrati značajnu ulogu ukoliko se zemlja specijalizirala za primarne proizvode, a ne industrijske?

• Svojevrsna industrijska, ali i opća javna “nadogradnja“ ključni je i vodeći indikator gospodarskog napretka.

Institucionalna hipoteza• Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i

društvenim interakcijama: – određuju ‘društvenu organizaciju’

• D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”:

“Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”. (2003: str. 13)

• Ključne točke:– ‘proizvod’ su čovjeka,– skup ograničenja,– strukturiraju poticaje.

Douglass C. North dobitnik jeNobelove nagrade za ekonomiju

1993. godine i utemeljitelj je nove institucionalne ekonomije (NIE).

• http://www.dokumentarci.com.hr/zeitgeist-moving-forward-titlovi/

• http://www.youtube.com/watch?v=cVo4XHXZp1c

• http://www.youtube.com/watch?v=sleqhKuq2z0&list=PLDFB3E6119CF6D491

• http://www.youtube.com/watch?v=IbAL7s2QgNk

• Nužno je poslovati što jednostavnije, a u okruženju koje motivira i omogućava dobru institucionalnu podršku razvoja poduzetništva, stoga je povezanost industrijske politike i institucija je od presudnog značaja.

• Institucije predstavljaju svojevrsnu kolektivnu akciju kojom se omogućava kontrola, sloboda i rast akcija pojedinaca (Parada, 2002., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.).

• Prema Northu (1992.) „institucije daju pravila igre po kojima se poduzeća igraju“ i stalno postoji međusobna interakcija institucija i poduzeća koja oblikuju institucionalne promjene.

• Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne (North, 1973., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.).

• Institucije vs. organizacije: – Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr. nogomet

• Institucije:

formalna pravila: neformalna pravila: iskazana u pismenom obliku iskazana kroz ponašanja

koja dopunjuju formalna pravila

• Organizacija - nogometni klub

I. Institucije prema stupnju formalnosti

• Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:– Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge

državne odluke i propisi• politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.• ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. • sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

– Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena• utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz

prošlosti i vladajući niz vrijednosti • dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura• neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja

– Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja:• oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u

‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.

Klasifikacija institucija

•Hofstede (2001.) ističe tri tipa vrijednosti:– Vrijednosti vezane za druge ljude,– Vrijednosti prema stvarima, tj. ne-ljudskom okruženju, i– Vrijednosti prema Bogu i prema samome sebi.

Ima li kultura kakve veze...• Nacionalna kultura?• Regionalna kultura?• Poslovna kultura?• Profesionalna kultura?• Organizacijska kultura?• Individualna kultura?

Zašto je bitno???

• Zahtjevi potrošača?• Standardizacija?• Certifikati?• Utvrđivanje cijena?• Regulatorni okvir?... Distance moći u menadžmentu?

II. Institucije prema području

• Diferencijacija institucija prema područjima koja ‘uređuju’:

Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja …

Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi…

Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile…

Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

Institucionalna ekonomija

Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije):

pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).

• Uloga institucija: – smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu;– institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima

zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

• Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije:– vlasnička prava– transakcijski troškovi

Institucije, poticaji i transakcijski troškovi

• Institucije imaju vlastite koristi i troškove:– Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom

ponašanju (trošak):• zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište

tog ponašanja;• pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja

pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;• ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za

iznajmljivanje privatnih stambenih objekata;• previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr.

iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

Institucionalne promjene i ekonomski učinci

• Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru.

• Institucionalne promjene se događaju kada se korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:– npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi

žena u društvu– npr. ukidanje ropstva u SAD-u

• Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:– postojeća pravila zabranjuju određenu

djelatnost;– nova pravila smanjuju transakcijske troškove

ostvarivanja djelatnosti.

A gospodarstvo?

• Koristi industrijskog napretka mogu se ostvariti isključivo ukoliko su postojeći preindustrijalizirani uvjeti kao i očekivane koristi od industrijalizacije dovoljno jaki da prevladaju postojeće prepreke i da omoguće oslobađanje onih snaga bitnih za industrijsku politiku, a time i gospodarstvo u širini (Gershenkron, 1962. U: Cimoli, Dosi, Nelson, Stiglitz, 2009.).

Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje

• Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).

• Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji.

• Slučaj Koreje: – ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata– Sjever industrijaliziraniji od Juga

• “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.– Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sunga i komunizam s pratećim

institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)

– Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)

• Divergentni ekonomski razvoj:– Južna Koreja: 16.000$ BDP/per capita (2000.) “azijsko čudo” – Sjeverna Koreja: 1.000$ BDP/per capita (2000.)

Sjeverna i Južna Koreja

GDP per capita

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1950 1960 1970 1980 1990 1998

South Korea

North Korea

Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju

Disfunkcionalne institucije Sjevera nepromijenjene zbog interesa vladajuće elite.

Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno

• Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’:

– provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu;

– ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)

– izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

Pitanja za ponavljanje i diskusiju1. Koji su novi postulati u poduzetništvu koji se moraju uzeti u razmatranje kada se

govori o novom globalnom informacijskom dobu ali i o osiguranju “preživljavanja” i produktivnog “koegzistiranja”?

2. Postoje brojne rasprave o tome zašto su neke zemlje bogatije od drugih. Možete li objasniti neke moguće razloge velikim razlikama među zemljama (min. 3)?

3. Objasnite zašto institucije “određuju društvenu organizaciju”.4. “Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne” – objasnite. 5. U suvremenim uvjetima, svojevrsne intervencije ili korekcije od strane vlade gotovo su

minimalne. Ipak, na što se odnose te “intervencije” i što one moraju osigurati, a da su u skladu s neoliberalnim postulatima razvoja?

6. Što uključuju intervencije javnog sektora?7. Objasnite formalne i neformalne institucije.8. Zašto su u nerazvijenim zemljama obično neformalne institucije zastupljenije?9. Objasnite utjecaj “vrijednosti” i “kulture” na poduzetništvo i općenito ekonomski

progres.10. Koga “izaziva” institucionalna ekonomija?11. Što je zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije?12. Na primjeru razvijene zemlje, zemlje u razvoju i/ili nerazvijene zemlje objasnite utjecaj

institucija na ekonomski prosperitet. 13. Ističe se kako neka društva imaju “dobre institucije”. Kakva su to društva i kakve su to

“dobre institucije”?