studijski program doktorskog studija...

JU Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

STUDIJSKI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA LINGVISTIKA

(u primjeni od akademske 2014/15. godine)

Tuzla, april 2014. godine

2

1. Opće informacije

1.1. Naziv studijskog programa

Doktorski studij Lingvistika za stjecanje akademskog stepena:

doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike

1.2. Nositelj studijskog programa

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

1.3. Vrsta studijskoga programa

Poslijediplomski doktorski studij

1.4. Način izvoĎenja studijskog programa

Klasiţni

1.5. Akademski naučni naziv nakon završetka studija

doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike – sa naznakom usmjerenja

2. Naziv studijskog programa


doktor humanističjih nauka iz područja lingvistike

3. Način realizacije studijskog programa

Nositelj studija je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli – Studijski odsjeci: Bosanski jezik i

knjiţevnost, Engleski jezik i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost te Turski jezik i

knjiţevnost.

U I semestru slušaju se tri predmeta, koji su svi obavezni za sve studente, ţijim

polaganjem se ostvaruje po 7 ECTS bodova, odnosno ukupno 21 ECTS bod.

U ovom semestru obaveza je polaznika da realizira samostalni istraţivaţki projekat iz

podruţja lingvistike, dosljedno primjenjujuši metode i tehnike lingvistiţkih istraţivanja. Na

osnovu tog projekta ostvaruje 9 ECTS bodova.

3

U II semestru slušaju se tri predmeta, od kojih jedan obavezni i dva izborna, a ţijim

polaganjem se ostvaruje po 7 ECTS bodova, odnosno ukupno 21 ECTS bod.

Izborni predmeti se biraju s liste izbornih predmeta koje utvrŤuje Viješe doktorskog studija.

U drugom semestru polaznici biraju mentora i uz njegovi podršku izraŤuju projekt

istraţivanja iz oblasti doktorske disertacije kojim ostvaruju 9 ECTS, na temelju pismenog

iskaza mentora.

U III semestru polaznici završavaju izradu projekta doktorske disertacije i brane ga

javno pred komisijom koju ţine tri nastavnika iz nauţne oblasti na koju se odnosi projekt. Na

osnovu javno odbranjenog projekta doktorske disertacije studenti ostvaruju 20 ECTS bodova.

U ovom semestru polaznici imaju obavezu ostvariti 10 ECTS bodova na osnovu:

1. izlaganja postupka i rezultata samostalnog istraţivaţkog rada studentima master

studija na Univerzitetu u Tuzli, odnosno na nekom drugom javnom univerzitetu u

Bosni i Hercegovini ili inozemstvu, a u trajanju od najmanje 3 sata ili

2. javnog prezentiranja prihvašenog projekta doktorske disertacije.

U IV semestru na osnovu rada na disertaciji polaznici pod nadzorom mentora

ostvaruju ukupno 10 ECTS bodova, dok na osnovu aktivnosti u istraţivaţkom radu (uţeššem,

odnosno prihvatanjem rada na meŤunarodnoj nauţnoj konferenciji) ostvaruju 20 ECTS

bodova.

U V semestru na osnovu rada na disertaciji polaznici pod nadzorom mentora

ostvaruju ukupno 15 ECTS bodova, dok na osnovu aktivnosti istraţivaţkog rada

(objavljivanjem rezultata samostalnog nauţnog istraţivanja u odgovarajušoj recenziranoj

nauţnoj publikaciji) ostvaruju 15 ECTS bodova.

U VI semestru se vrši odbrana doktorske disertacije na osnovu ţega se ostvaruje 30

ECTS bodova.

Razvoj i institucionalno jaţanje Doktorskog studija Lingvistika odvijat še se uporedo

sa razvojem i institucionalnim jaţanjem studija trešeg ciklusa na Univerzitetu u Tuzli,

pojavljivanjem novih potreba i novih trendova u nauţnoistraţivaţkom podruţju lingvistike te

s iskustvima steţenim u toku realizacije doktorskog studija.

U tom cilju realizacija doktorskog studija še biti podloţna periodiţnim evaluacijama.

Prva evaluacija bit še nakon završetka prvog semestra i ona še biti fokusirana na potrebu

promjena vezanih za komunikaciju sa polaznicima i nastavnicima, komunikaciju izmeŤu

polaznika i nastavnika, faktora koji utjeţu na kvalitet nastavnog procesa, zadovoljstvo

polaznika, nivo i kvalitet prezentiranih nauţnih informacija i nivo ukljuţenosti polaznika u

proces.

Druga evaluacija bit še nakon drugog semestra i na njoj še se ponoviti pitanja iz prve

evaluacije i procijeniti okupljenost uvjeta za ulazak u treši semestar odnosno za izbor izbornih

predmeta te okvirno opredjeljivanje za istraţivaţko podruţje doktorskog rada.

Treća evaluacija bit še nakon završetka trešeg semestra a fokusirat še se na kritiţku

ocjenu steţenih iskustava u odrţavanju nastave te na vannastavne aspekte studija (ukljuţenost

studenata u istraţivaţke projekte, nauţne skupove i druge oblike aktivnosti na temelju kojih

prikupljaju ECTS). U okviru ove evaluacije ocijenit še se uvjeti za prelazak na mentorski rad

(pripremu prijave i rad na izradi disertacije).

4

Na temelju nalaza iz prvih triju evaluacija kreirat še se prijedlog unapreŤenja

doktorskog studija, koji še ukljuţiti i stvaranje mogušnosti partnerskog povezivanja s drugim

srodnim doktorskim studijima u Bosni i Hercegovini, regiji i šire.

Četvrta evaluacija bit še nakon petog semestra i ona še biti fokusirana na efikasnost i

kvalitet mentorskog rada sa studentima.

Završna evaluacija bit še nakon prve odbrane doktorskog rada.

4. Uvjeti upisa na doktorski studij

Pravo upisa na Doktorski studij Lingvistika imaju kandidati koji su:

1) nakon postdiplomskog nauţnog magistarskog studija stekli diplomu magistra nauka

iz oblasti lingvistike, filologije, te koji su

2) nakon master studija stekli diplomu:

- magistar bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjiţevnosti(sva usmjerenja),

magistar engleskog jezika i knjiţevnosti (sva usmjerenja), magistar njemaţkog jezika i

knjiţevnosti (sva usmjerenja) i magistar turskog jezika i knjiţevnosti (sva umsjerenja),

- magistar lingvistiţkih nauka iz jezika za koje se organizuje doktorski studij,

Studij mogu upisati kandidati navedeni u taţki 2 pod uvjetom da su na prethodno

završenom stupnju studija imali prosjek ocjena najmanje 8,0.

Na prijedlog najmanje dvaju profesora iz oblasti lingvistike s univerziteta u Bosni i

Hercegovini ili iz inozemstva, a uzimajuši u obzir iskazane sklonosti ka

nauţnoistraţivaţkom radu, Viješe za doktorski studij moţe predloţiti upis kandidata s

prosjekom niţim od 8.0, ali ne i niţim od 7,0.

Odluku o upisu donosi NNV Filozofskog fakulteta u skladu sa Pravilima o

organiziranju doktorskog studija na Univerzitetu u Tuzli.

Pravo upisa na odreŤeno usmjerenje imaju kandidati magistri nauka, odnosno magistri

struke odgovarajušeg usmjerenja.

5. Način priznavanja rezultata, odnosno broja ECTS bodova kandidatima, ostvarenih

tokom sticanja odgovarajućih zvanja na prethodnim završenim ciklusima studija

Polaznici sa zvanjem magistra nauka osloboŤeni su:

1) obaveze realiziranja samostalnog istraţivaţkog projekta na prvom semestru a 9

ECTS bodova dobijaju na temelju valjanog dokumeta iz kojeg se vidi da su odbranili

magistarski nauţni rad i

2) polaganja jednog izbornog predmeta ili jednog obaveznog predmeta, na osnovu

ţega dobijaju 7 ECTS.

6. Uvjeti upisa u sljedeći semestar, odnosno narednu godinu studija

Polaznik upisuje slijedeši semestar nakon odslušanih predmeta u prethodnom

semestru, što ovjerava predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu (za I i II semestar).

Od ukupno 30 ECTS koje nose ispitne obaveze u I i II semestru, polaznik mora ostvariti

minimalno 15 ECTS da bi stekao uvjet za upis u III semestar.

Polaznik stjeţe pravo da prijavi temu za izradu doktorske disertacije tokom III semestra, pod

uvjetom da je prethodno ostvario 30 ECTS bodova.

5

Postupak prijave doktorske disertacije provodi se na naţin i po postupku utvrŤenom

Statutom Univerziteta i Pravilnikom o trešem ciklusu – doktorskom studiju na Univerzitetu u

Tuzli.

Na osnovu mišljenja Viješa doktorskog studija, prijedloga Nauţno-nastavnog viješa i

prethodnog mišljenja Viješa grupacije, Senat usvaja izvještaj o podobnosti teme i kandidata

doktorske disertacije. Nakon usvajanja izvještaja, uz prethodnu saglasnost Senata, Nauţno-

nastavno viješe imenuje mentora za izradu doktorske disertacije.

Nauţno-nastavno viješe utvrŤuje prijedlog komisije za ocjenu doktorske disertacije od 3 ili 5

ţlanova od kojih je vešina iz oblasti doktorske disertacije. Senat Univerziteta, uz prethodno

mišljenje Viješa grupacije, imenuje komisiju za ocjenu doktorske disertacije.

Nakon prihvatanja izvještaja komisije o ocjeni doktorske disertacije, Senat Univerziteta, uz

prethodno mišljenje Viješa grupacije, donosi odluku o imenovanju komisije za odbranu.

Kandidat moţe pristupiti odbrani doktorskog rada nakon što ispuni sve svoje ispitne i ostale

obaveze na studiju; odnosno nakon sticanja 150 ECTS u prethodnom toku doktorskog studija.

7. Nastavni plan studijskog programa

7.1. Obavezni predmeti

Studenti svih usmjerenja imaju u prvom semestru tri zajedniţka predmeta. Svi

predmeti imaju po 2 ţasa predavanja sedmiţno što je 30 ţasova po jednom predmetu, a u

semestru ukupno 90 ţasova predavanja. Osim predavanja predviŤeno je i po 120 sati

samostalnog rada studenata za svaki obavezni predmet. Broj ECTS bodova po predmetima je

isti – 7 ECTS.

R/b Zajednički predmeti za

sva usmjerenja

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ

1. Gramatiţki sistem

bosanskog, hrvatskog,

srpskog jezika

I 2 0 7 30 / 120

2. Opša lingvistika I 2 0 7 30 / 120

3. Lingvistiţke teorije I 2 0 7 30 / 120

Ukupno 6 0 21 90 / 360

U drugom semestru studenti imaju po jedan obavezni predmet iz svoga usmjerenja.

Obavezni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi 7 ECTS bodova. Ukupan fond

ţasova po semestru za obavezni predmet iz svakog usmjerenja je 30.

R/b Obavezni predmeti za

sva usmjerenja

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ

Bosanski jezik

4. Povijest bosanskoga

knjiţevnog jezika i

II 2 0 7 30 / 120

6

njegova dijalekatska baza

Engleski jezik

4. Istraţivaţke metode u

lingvistici

II 2 0 7 30 / 120

Njemački jezik

4. Primijenjena lingvistika II 2 0 7 30 / 120

Turski jezik


savremenoga turskog

jezika

II 2 0 7 30 / 120

7.2. Izborni predmeti

U drugom semestru studenti imaju po dva izborna predmeta iz svoga usmjerenja, koje

biraju od više ponuŤenih. Svaki izborni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi

po 7 ECTS bodova. Ukupan fond ţasova po semestru za svaki izborni predmet iz svakog

usmjerenja je 30. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati samostalnog rada

studenata za svaki izborni predmet.

R/b PonuĎeni izborni

predmeti za pojedinačne

odsjeke / specifične

jezike (student bira 2

predmeta)

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ

Bosanski jezik

1. Bosanska redakcija

staroslavenskog jezika

II 2 0 7 30 / 120

2. Bosanski jezik i javna

komunikacija

II 2 0 7 30 / 120

3. Dijalektološka

istraţivanja

bosanskohercegovaţkih

govora

II 2 0 7 30 / 120

4. Jezik bosaniţnih tekstova

u historiji bosanskog

jezika

II 2 0 7 30 / 120

5. Stilistika II 2 0 7 30 / 120

Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240

Engleski jezik

1. Pragmatika II 2 0 7 30 / 120

2. Metafore u mišljenju i

jeziku

II 2 0 7 30 / 120

3. Ameriţka lingvistika II 2 0 7 30 / 120

4. Jezici u kontaktu II 2 0 7 30 / 120

7

5. Teorija konceptualne

integracije u kognitivnoj

lingvistici

II 2 0 7 30 / 120

Njemački jezik

1. Istraţivaţki seminar II 2 0 7 30 / 120

2. Lingvistika teksta II 2 0 7 30 / 120

3. Lingvistika u medijima II 2 0 7 30 / 120

4. Kontrastivna gramatika II 2 0 7 30 / 120



Turski jezik

1. Historija turskog jezika II 2 0 7 30 / 120

2. Prevedenice u

bosanskom jeziku

II 2 0 7 30 / 120

3. Savremeni turski dijalekti II 2 0 7 30 / 120


8. Način provjere znanja studenata i način izvršavanja obaveza utvrĎenih studijskim

programom

Provjeru znanja i izvršenja obaveza studenata predviŤenih studijskim programom vrši

predmetni nastavnik (ili nastavnici, ako je tako predviŤeno) a na naţin predviŤen silabusom

za odreŤeni predmet.

9. Akademska titula, odnosno naučno zvanje koje se stječe završetkom doktorskog

studija

Završetkom doktorskog studija stjeţe se nauţno zvanje:

- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje bosnistika ili

- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje anglistika ili

- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje germanistika ili

- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje turkologija.

10. Kompetencije koje studenti stječu završetkom studija

Završetkom doktorskog studija, odnosno nakon stjecanja zvanja doktora humanistiţkih

nauka iz podruţja lingvistike, studenti stjeţu

- sposobnost generiranja i originalne interpretacije novih znanja, ukljuţujuši i kritiţko

preispitivanje postoješih saznanja iz oblasti lingvistike, kroz nauţna istraţivanja i

publiciranje rezultata,

- sposobnost primjene znanja za izradu i primjenu projekata iz razliţitih lingvistiţkih

disciplina,

- sposobnost kritiţke analize i evaluacije novih nauţnih informacija u nauţnom

podruţju lingvistike,

- sposobnost stvaranja i prezentiranja validnih i vjerodostojnih sudova o kompleksnim

temama u okvirima relevantne društvene, znanstvene i etiţke odgovornosti,

- kompetencije za samostalan i timski nauţnoistraţivaţki rad iz podruţja lingvistike,

8

- sposobnost ukljuţivanja u sistem obrazovnog i nauţno-istraţivaţkog rada u sistemu

visokog obrazovanja. tj. ispunjavaju uvjete za rad u razliţitim nauţnim i

visokoškolskim ustanovama, ali i u raznim drugim djelatnostima te

- bivaju osposobljeni za metodološki utemeljeno objektivno razumijevanje bíti

znanstvenog podruţja lingvistike.

11. Lista nastavnika koji izvode nastavu na doktorskom studiju


sva usmjerenja

Nastavnik



srpskog jezika

Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (6 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (6 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (6 ţ.)

Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (6 ţ.)

Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (6 ţ.)

2. Opša lingvistika Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (15 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (5 ţ.)

Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (5 ţ.)


3. Lingvistiţke teorije Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (15 ţ.) - ispitivaţ




-

-


različita usmjerenja

(odsjeke i jezike)

Nastavnik





ispitivaţ



lingvistici

Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc. (10 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)

Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.)

3. Primijenjena lingvistika Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (15 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Hermann Scheuringer, red. prof. (5 ţ.)

Dr. sc. Erminka Ziliš, vanr. prof.(5 ţ.)

Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (5 ţ.)


savremenoga turskog

jezika

Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ

9


predmeti za različita

usmjerenja (odsjeke i

jezike – student bira 2

predmeta)

Nastavnik



Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (15 ţ.)


komunikacija

Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (9 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (7 ţ.)


Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7 ţ.)

3. Dijalektološka

istraţivanja


govora




jezika


ispitivaţ


5. Stilistika Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (16 ţ.) - ispitivaţ



6. Pragmatika Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc. (10 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof (10 ţ.)

Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc. (10 ţ.)


jeziku

Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc (10 ţ.) - ispitivaţ


Dr. sc. Jasmina Haniš, doc. (10 ţ.)

8. Ameriţka lingvistika Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (10 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida, doc. (10 ţ.)

Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.)

9. Jezici u kontaktu Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.) -

ispitivaţ


Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc. (10 ţ.)



lingvistici

Doc. dr. Sanja Berberoviš (10 ţ.) - ispitivaţ


Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)

11. Istraţivaţki seminar Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ

12. Lingvistika teksta Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ

13. Lingvistika u medijima Dr. sc. Erminka Ziliš, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ

14. Kontrastivna gramatika Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (20 ţ.) – ispitivaţ

Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (10 ţ.)

15. Historija turskog jezika Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (10 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (10 ţ.)

Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (10 ţ)

10

16. Prevedenice u bosanskom

jeziku

Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (15 ţ) - ispitivaţ


Dr. sc. Edina Solak, doc. (7 ţ)

17. Savremeni turski dijalekti Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (30 ţ.) - ispitivaţ

12. Nastavni programi (silabusi)


12.2. Obavezni predmeti za sva usmjerenja

GRAMATIČKI SISTEM BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA

GRAMATIČKI SISTEM BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA

FAKULTET Filozofski fakultet

KATEDRA Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki

jezik, Turski jezik

SMJER Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki

jezik, Turski jezik

ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik

i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,

Turski jezik i knjiţevnost

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe -

Eksperimentalne vjeţbe -

NASTAVNIK Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (ispitivaţ) –

(6 ţasova – fonologija);

Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.

(ispitivaţ) – (6 ţasova – morfologija);

Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (6 ţasova –

tvorba rijeţi);

Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (6 ţasova –

sintaksa reţenice);

Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (6 ţasova –

sintaksa gl.)

ASISTENT -

INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika

KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih

nastavnika

DODATNE INFORMACIJE U VEZI S Za sve dodatne informacije zainteresirani

11

KURSOM kandidati se mogu obratiti na mailove:

[email protected]

[email protected]

[email protected]

Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,

75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331

Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361

Web strana fakulteta www.ff.untz.ba

Web strana nastavnog kursa

PREPORUŢENA LITERATURA

Babiš, Stjepan (1986), Tvorba rijeţi u hrvatskom knjiţevnom jeziku, JAZU, Zagreb

Babiš, Stjepan, Dalibor Brozoviš i dr. (1991), Povijesni pregled, glasovi i oblici

hrvatskoga knjiţevnog jezika, HAZU – Globus, Zagreb

Bariš, Eugenija i dr. (1997), Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb

Brozoviš, Dalibor (1971–1972), O alofonskoj problematici u hrvatskoj ortoepiji

(Fonemi i alofoni u standardnome hrvatsko-srpskom jeziku), Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru, god. 10, sv. 9, Zadar

Buliš, Halid (2011), Iz morfologije i sintakse savremenog bosanskog jezika,

Slavistiţki komitet, Sarajevo

Buliš, Halid (2011), Klasificiranje pridjeva u bosanskom jeziku, Pismo, 9/1,

Sarajevo11–38

Buliš, Refik (2009), Rjeţnik pravopisnih, obliţkih i akcenatskih nedoumica u

standardnome bosanskom jeziku, Bosanska rijeţ, Tuzla

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktički putokazi. Časopis

za bosansku nastavu i praksu, 17, Zenica, 67-69.

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Časopis za kulturu

bosanskoga knjiţevnog jezika, 2, Tuzla, 86-96.

Iviš, Milka (1983), Lingvistiţki ogledi, Prosveta, Beograd

Jahiš, Dţevad, Senahid Haliloviš, Ismail Pališ (2000), Gramatika bosanskoga jezika,

Dom štampe, Zenica

Jelaska, Zrinka (2004), Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci,

Hrvatska sveuţilišna naklada, Zagreb

Kasumoviš, Ahmet Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Uzvik HA, Bosanski jezik.

Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u

Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (63-72)

Katiţiš, Radoslav (1986), Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika: Nacrt za gramatiku,

JAZU – Globus, Zagreb

Kovaševiš, Miloš (1992), Kroz sintagme i reţenice, Svjetlost, Sarajevo

Markoviš, Ivan (2010), Uvod u pridjev, DISPUT, Zagreb

Mrazoviš, P. – Z. Vukadinoviš (1990), Gramatika srpskohrvatskog jezika za strance,

Novi Sad

Pališ, Ismail (2007), Sintaksa i semantika naţina, Bookline, Sarajevo

Peco, Asim (1985), Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Nauţna knjiga,

Beograd

Petroviš, Dragoljub – Sneţana Guduriš (2010), Fonologija srpskoga jezika, Institut za

srpski jezik SANU, Beograd

mailto:[email protected]



http://www.ff.untz.ba/

12

Pranjkoviš, Ivo (1993), Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuţilišna naklada, Zagreb

RiŤanoviš, M.(2003), Totalni promašaj. Prikaz Gramatike bosanskoga jezika Dţ.

Jahića, S.Halilovića i I.Palića, Sarajevo

Siliš, Josip (1984), Od reţenice do teksta, Liber, Zagreb

Siliš, Josip, Ivo Pranjkoviš (2005), Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb

Siliš, Josip, Rosandiš, Dragutin, 1979. Osnove morfologije i morfostilistike

hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb.

Smailoviš, Ismet (1977), Glas h i njegove zamjene u savremenom srpskohrvatskom

jeziku, Radovi Instituta za jezik u Sarajevu, knj. IV, Sarajevo

Stevanoviš, Mihailo (1975), Savremeni srpskohrvatski jezik I i II, Nauţna knjiga,

Beograd

Vukušiš, Stjepan, Ivan Zoriţiš, Marija Grasselli-Vukušiš (2007), Naglasak u

hrvatskome knjiţevnom jeziku, Globus, Zagreb

PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.

SADRŢAJ KURSA

Fonološki sistem bosanskog, hrvatskog, srpakog jezika

Fonemi i alofoni u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku; Distribucija fonema u

standardnim idiomima štokavskog narjeţja (struktura sloga, konsonantske grupe,

ograniţenja u distribuciji fonema, alternacije fonema); Akcenat u bosanskom, hrvatskom,

srpskom jeziku - (6 ţasova)

Morfološki sistem bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika

Morfološke kategorije (kategorija rijeţi, kategorija broja, kategorija padeţa, kategorija

roda, kategorija vida, kategorija stanja, kategorija lica, kategorija vremena, kategorija

naţina) - (6 ţasova)

Osnovne karakteristike tvorbe rijeţi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku - (6

ţasova)

Sintaksa kao komponenta gramatiţkog sistema bosanskog, hrvatskog, srpakog jezika

Sintaksiţke jedinice i odnosi meŤu sintaksiţkim jedinicama; Gramatiţko ustrojstvo

proste reţenice (ţlanovi reţeniţnog ustrojstva i njihovi meŤusobni odnosi); Sloţene

reţenice i odnosi klauza u njima - (6 ţasova)

Sintaksa glagolskih oblika; Sintaksa i semantika; Sintaksa i pragmatika - (6 ţasova)

CILJEVI KURSA

Usvajanje znanja o strukturi bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika kako bi kandidati bili

osposobljeni za nova istraţivanja u oblasti bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika ili za

kontrastivna istraţivanja.

OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA

Na kraju semestra studenti še razumijevati problematiku u vezi sa strukturom jezika i

jeziţkim nivoima te biti osposobljeni za samostalna istraţivanja u oblasti bosanskog

jezika ili kontrastivna istraţivanja u oblasti bosanskog i jezika svoga usmjerenja na

studiju.

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija

studenata na kraju semestra na kursu se koriste predavanja i individualni projekti.

METODE PROVJERE ZNANJA

Završni ispit

Završni ispit se sastoji iz dva dijela. Prvi dio ispita ţine fonologija, sintaksa reţenice i

13

sintaksa glagola. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Refika Buliša, vanr. prof. Drugi dio

ispita ţini morfologija i tvorba rijeţi. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Amire Turbiš-

Hadţagiš, vanr. prof. Oba dijela ispita polaţu se ili pismeno – testom ili usmeno.

Konaţna ocjena prosjek je ocjena iz dvaju dijelova ispita. Oboje profesora potpisuju se na

prijavi – dokumenu o polaganju ispita.

SISTEM BODOVANJA

Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova

definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.

RED.

BR.

KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN

BROJ. BODOVA

1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20

2. Pristupni rad 40

4. Usmeni dio završnog ispita 40

UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA

51- 60 bodova – ocjena 6 (E)

61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)

71- 80 bodova – ocjena 8 (C)

81- 90 bodova – ocjena 9 (B)

91- 100 bodova – ocjena 10 (A)

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:

Opća lingvistika



jezik, Turski jezik


jezik, Turski jezik




ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe

Eksperimentalne vjeţbe

NASTAVNIK Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (15 ţ.) –

ispitivaţ




ASISTENT

14


KONSULTACIJE

DODATNE INFORMACIJE U VEZI S

KURSOM

Za sve dodatne informacije zainteresirani

kandidati se mogu obratiti na mailove:

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon +387 (0)35 306 330

Fax +387 (0)35 251 583

Telefon (kancelarija) +387 (0)35 306 362

Web strana fakulteta http://www.ff.untz.ba/



M. Iviš, Pravci u lingvistici, Novi Sad, 1982.

D. Kristal, Enciklopedijski rečnik moderne lingvistike, Beograd,1985.

R. Bugarski, Uvod u opštu lingvistiku, Beograd, 1996.

M. RiŤanoviš, Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1988.

Glovacki – Bernardi, Kovaţec, Mihaljeviš, Halwachs, Penzinger, Schrodt,

Uvod u lingvistiku, Zagreb, 2001.

R. Jakobson, Lingvistika i poetika, Beograd 1996.

D. Škiljan, Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1989.

Akmajian, A & et al, (2001):―Linguistics: An Introduction to Language and

Communication‖ MIT, Cambridge,USA

Engel, Ulric (1994): Syntax der deutschen Gegenwartssprache. Erich Schmidt Verlag

Finegan, Edward. 2008. Language, Its Structure and Use (Fifth Edition). Boston:

Thomson Wadsworth.

Hagège, Claude (1995): Struktura jezika. Školska knjiga, Zagreb Linke,

A/Nussbaumer, M./ Portmann, P. (2001): Studienbuch Linguistik. Reihe

Germanistische Linguistik. Tübingen

Martinet, Andre (1982), Osnove opše lingvistike, Biblioteka Teka, Zagreb

Meibauer, Jörg et al. (2002): Einführung in die germanistische Linguistik. J.B.

Metzler Verlag

Motsch, W. (1999): Deutsche Wortbildung in Grundzügen. Hrsg. H.W.

Eroms/G.Stickel, Berlin

Pranjkoviš, I. (1993): Riječi sviju vrsta. U: Hrvatska skladnja. Rasprave iz sintakse

hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb.

Pranjkoviš, I. (1993a): Spojidbena svojstva imenskih riječi. U: Hrvatska skladnja.

Rasprave is sintakse hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb

Pranjkoviš, I. (a): Izraţavanje neodreĎenosti/odreĎenosti imenica u hrvatskome

jeziku. U: Rijeţki filološki dani. UDK 808.62-22

Rauh, G (1988): Tiefenkasus, thematische Relationen und Thetarollen. Tübingen

Dirven, R., M. Verspoor (2004). Cognitive Exploration of Language and Linguistics.

Amsterda/Philadelphia: John Benjamins.

Odden, D. (2005). Introducing Phonology (Cambridge Introductions to Language




15

and Linguistics). Cambridge: Cambridge University Press.

Brown, E.K., J.E. Miller (1980). Syntax: A Linguistic Introduction to Sentence

Structure. London: Hutchinson.

Givón, T. (1984). Syntax: A Functional-Typological Introduction. Amsterdam: John

Benjamins.

Matthews, P.H. (1981). Syntax. Cambridge: Cambridge University Press.

Matthews, P.H. (1993). ―Central concepts of syntax.‖ Jacobs, J., A. von Stechow, W.

Sternefeld, Th. Vennemann, (ur.). Syntax. An International Handbook of

Contemporary Research. Ein internationales Handbuch zeitgenössischer Forschung,

Berlin/New York: Walter de Gruyter, 89-117.

Palmer, F.R. (1981). Semantics. Cambridge: Cambridge University Press.

DODATNA LITERATURA

Robert. L.Trask, 2005,Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb

M. Radovanoviš, Spisi iz kontekstualne lingvistike, S. Karlovci/ N. Sad, 1997.

M. Velţiš, Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.

M. Minoviš, Uvod u nauku o jeziku, Sarajevo, 1974.

D. Škiljan, Lingvistika svakodnevice, N. Sad 1989.


SADRŢAJ KURSA

1. SEMIOTIKA: Semiotika i lingvistika; Pojam znaka; Tri tipa znakova – indeksi,

ikone, simboli; Verbalni i neverbalni znakovi, Semiotiţi trougao, Virtualnost i

akutelnost znaka, Situacija, kontekst, sistem, Struktura jeziţnog znaka, Signifiant i

signifie, Arbitrarnost, konvencionalnost, asociativnost, Sintagma i paradigma (6 ţ.)

2. GRAMATIKA: Klasiţni pristup gramatici, Klasiţni predmet pisanja gramatika,

Klasifikacija gramatika, Tipologija, Morfologija, Nauka o vrstama rijeţi, Sintaksa,

Sintaksa proste reţenice – reţeniţni ţlanovi, Reţeniţni ţlanovi i vrste rijeţi;

Generativna gramatika (6 ţ.)

3. FONETIKA I FONOLOGIJA: Osnove fonetike, Govorni aparat ţovjeka - graŤa i

funkcija, Vokali i konsonanti, Artikulacija i koartikulacija, Suprasegmentalnost;

Osnovi fonologije, Fonetika i fonolgija - razliţitosti, Fon i fonem, Fonemski inventar,

Fonološki procesi, Distinktivna obiljeţja (6 ţ.)

4. SEMANTIKA: Znaţenje „znaţenja―, Metodološki problemi, Zadaci semantiţke

teorije, Semantika rijeţi vs. semantika reţenice, Paradigmatske znaţenjske relacije,

Komponencijalna semantika, Jeziţki princip relativiteta i Jezik i mišljenje;

Prototipska semantika, Praktiţna leksiţka semantika, Reţeniţna semantika;

Semantika vs. pragmataika (6 ţ.)

5. PRAGMATIKA: Metodološki problemi, Pragmatika i komunikacija, Reţeno i

saopšeno, Oblikovanje komunikativne razmjene, Razne teorije pragmatike, Mjesto

pragmatike u lingvistici, Teorija jeziţkih ţinova, Osnovni pojmovi, Ilokucije,

indirektni jeziţni ţinovi, klasifikacija, Konverzacione maksime i implikature (6 ţ.).

CILJEVI KURSA

16

Cilj kolegija je proširiti znanje studenata iz sljedeših disciplina: semiotike, fonologije,

gramatike, semantike i pragmatike. Studenti še se malo šire upoznati sa terminologijom i

raznim teoretskim i metodološkim pristupima u ovim oblastima. Ovaj kolegij še

studentima dati teoretsku podlogu za istraţivaţke projekte.

OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda

kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti analitiţkog pristupa

razliţitim nivoima lingvistiţke analize. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i

razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi veše samostalne

istraţivaţke projekte iz ove oblasti, te uţestvovati u grupnim i interdisciplinarnim

projektima koji ukljuţuju lingvistiţku analizu.

NASTAVNE METODE

predavanja vježbe seminarski radovi prezentacija


Završni ispit

Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.

Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.

Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim

pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA

1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20

2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






17


LINGVISTIČKE TEORIJE



jezik, Turski jezik


jezik, Turski jezik




ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe -


NASTAVNIK Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (15 ţ.)

- ispitivaţ




ASISTENT -



nastavnika


KURSOM



[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Croft, W., Cruse, A. D. (2004). Cognitive Linguistics. Cambrige University Press:

Cambrige

Filipovic, Rudolf (1963) L. Bloomfield i americka lingvistika, Suvremena

lingvistika, br. 2,

Glovacki-Bernardi, Z. i dr. (2001). Uvod u lingvistiku, Zagreb

Hjelmslev, Louis (1980). Biblioteka Teka, Zagreb

Iviš, M. (1978). Pravci u lingvistici, Ljubljana

Linke, A./Nussbaumer, M./Portmann, P.R. (2001): Studienbuch Linguistik. Niemeyer

Meibauer, J. (2002): Einfuehrung in die germanistische Linguistik. Metzler Verlag

Radford, A. (1988) Transformational Grammar. Cambridge: Cambridge University






18

Press

Robins, R. H. (1997) A Short History of Linguistics. London: Longman

Sampson, Geoffrey (1980). Schools of Linguistics Stanford: Stanford University

Press.

Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike. Naklada Artresor

Tabakowska E. (2005) Gramatika i predočavanje: uvod u kognitivnu lingvistiku.

Zagreb.

Zagreb, str. 94-101

Ţic – Fuchs, M. (1991). Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb

DODATNA LITERATURA

Ţomski, Noam (1979). Gramatika i um. Nolit, Beograd

Dik, Simon C. (1997). The theory of Functional Grammar. Berlin: Mouton de

Gruyter

Evans, V., Green M. (2006) Cognitive Linguistics: An Introduction. Edinburgh:

Edinburgh University Press

Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal

about the Mind, Chicago University Press, odabrana poglavlja

Lakoff, G., Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By, The University of Chicago

Press, Chicago

Langacker, R. (1987). Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford

University Press: Stanford

Mihaljeviš, Milan (1998) Generativna sintaksa i semantika. Zagreb

Mihaljeviš, Milan. Generativna fonologija. Zagreb

Radford, A. (2004) Minimalist Syntax: Exploring the structure of English, Cambridge

University Press

Taylor, J. (1989). Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford

University Press, odabrana poglavlja

Taylor, J. (2002). Cognitive Grammar, Oxford University Press

Van Valin, R. D. Jr. and LaPolla, R. J. (1997). Syntax, structure, meaning and

function, Cambrige: Cambridge University Press.

Vater, H. (2002): Einfuehrung in die Sprachwissenschaft. W. Fink UTB


SADRŢAJ KURSA

1. Poţeci zapadne lingvistiţke tradicije: antiţka Grţka i Rim (sofisti, Platon, Aristotel,

stoici, rasprave o prirodi jezika, Dionizije Traţanin, Varon, Priscian, Donatus),

Srednji vijek: modisti, Boethius, Peter Helias, Petrus Hispanus, Renesansa:

empiricizam (Locke, Berkley, Hume, the Royal Society), racionalizam (Descartes,

Port Royal) (2)

2. 18. stolješe: Humboldt, otkriše indijske lingvistike i povezanosti sanskrita sa

evropskim jezicima, 19. stolješe: komparativno-historijska lingvistka (Jakob Grimm,

Franz Bopp, Rasmus Rask), mladogramatiţari (2)

3. Ferdinad de Saussure; (2)

4. Evropski strukturalizam: Praški lingvistiţki krug (Mathesius, Trubeckoj, Jakobson,

(4)

5. Ameriţki strukturalizam: Franz Boas, Leonard Bloomfield, Edward Sapir, Benjamin

Lee Whorf. (2)

6. Generativna gramatika: rana teorija generativne gramatike, standardna teorija

http://books.google.nl/books?id=qeMLE_5uvHcC&dq=theory+of+functional+grammar&lr=&source=gbs_summary_s&cad=0

http://books.google.nl/books?id=qeMLE_5uvHcC&dq=theory+of+functional+grammar&lr=&source=gbs_summary_s&cad=0

19

generativne gramatike, proširena standardna teorija, Government and Binding,

minimalistiţki pristup (2)

7. Teorija dubinskih padeţa C. Fillmorea (2)

8. Funkcionalna lingvistika, Funkcionalno-tipološki pristup (2)

9. Kognitivna lingvistika: teorija prototipa, teorija konceptualne metafore i metonimije,

kognitivna gramatika, teorija konceptualne integracije (6)

10. Gramatika zavisnosti.(6)

CILJEVI KURSA

Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa lingvistiţkim teorijama i osnovnim

idejama o jeziku kroz historiju kao i sa glavnim predstavnicima raznih lingvistiţkih

pravaca. Poseban akcenat še se staviti na najraširenije i najutjecajnije lingivstiţke teorije

20. i 21. stolješa.


Na kraju semestra uspješni studenti, še imati razvijene sposobnosti kritiţkog promišljanja

o raznim teorijama i pravcima u lingvistici, naroţito onima koje su obiljeţile lingvistiku

20. i 21. stolješa. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu

relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.

NASTAVNE METODE


studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:

Predavanja

individualni projekti


Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






20

12.2. Obavezni predmet za usmjerenje BOSANSKI JEZIK


POVIJEST BOSANSKOGA KNJIŢEVNOG JEZIKA I NJEGOVA

DIJALEKATSKA BAZA


KATEDRA Bosanski jezik

SMJER Bosanski jezik

ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe -


NASTAVNIK Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.

(15 ţ.) - ispitivaţ

Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (15 ţ.) -

ispitivaţ

ASISTENT -



nastavnika


KURSOM



[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u srednjovjekovnoj Bosni,

Gradaţac: JU Javna biblioteka „Alija Isakoviš―, 267 str.

Damjanoviš, Stjepan 2003. Staroslavenski jezik. Četvrto, popravljeno i dopunjeno

izdanje, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.

Jahiš, Dţevad, 1999, Trilogija o bosanskom jeziku, Linguos, Sarajevo.

Grupa autora, 1983, Pisana riječ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.

Damjanoviš, Stjepan, 2002, Slovo iskona, Staroslavenska/starohrvatska čitanka,

Matica hrvatska: Zagreb.

Ţagar, Mateo, 2007. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb 2007.

Damjanoviš, Stjepan, 2004. Glagoljica na tlu današnje BiH, pp 73-85, u Spomen-spis,

povodom 90. obljetnice roŤenja dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb, ISBN 953-97916-3-

4

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih zamjenica ja i ti u bosaniţnim


http://www.croatianhistory.net/etf/et02.html#gavran

21

pravnim tekstovima od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA,

časopis za jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje, ISSN

1800-7007, (213-229)

Grupa autora 1974. Starija knjiţevnost, Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika, 350

str.

Jahiš, Dţevad, Haliloviš, Senahid, Pališ, Ismail, 2000. Gramatika bosanskoga jezika,

Zenica: Dom štampe.

Jerkoviš, Vera, 1975. Paleografska i jezička ispitivanja o Čajničkom jevanĎelju, Novi

Sad: Matica srpska.

Juriš-Kappel, Jagoda, 2001. Rukopisi krstjanina Radosava u svjetlu dosadašnjih

istraţivanja – u: Zbornik radova, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 225-

232.

Juriš-Kappel, Jagoda, 2005. Kopitarovo ţetveroevanŤelje – u: DRUGI Hercigonjin

zbornik / uredio Stjepan Damjanović, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini : dva krajišniţka pisma iz 17.

stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i

kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (61-68)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih brojeva u bosansko-humskim

poveljama od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za

jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (147-

156)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti bosaniţnih pravnih dokumenata iz

15.

stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Stoljeća

Kraljeve Sutjeske, Kraljeva Sutjeska - Sarajevo, (33-50)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim bosansko-humskim

poveljama, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (117-124)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010. Natpis Boţiška Banoviša

kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-

historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši, (37-42)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama

18. stolješa, Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i Hercegovina od

dolaska Osmanlija do danas, Tuzla, (733-738)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik (Prvi razvojni period od 9.

do 15. stolješa), Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga

knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,

(137-160)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama 17. stolješa,

Riječki filološki dani, knj. 6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa

Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20. studenoga 2004), Rijeka,

ISBN 953-6104-51-2, (285-296)

Matasoviš, Ranko, 1994. "O metodologiji onomastiţkih istraţivanja (na primjeru

keltske onomastike)". Folia onomastica Croatica, (1997), 6, 89-98. Brozoviš

Ronţeviš, D. "O metodama izradbe toponimijskih rjeţnika". Filologija, 22-23, 367-

373.

Franţiš, AnŤela, 1997. Nasljednost osobnih imena, Folia onomastica Croatica, 6,

Zagreb, (41-62)

22

Franţiš, AnŤela, 2006. Što je osobno ime, Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb,

(71-80)

-----

Beliš, Aleksandar (1999): ―O znaţaju zapadnog štokavskog govora za istoriju

srpskohrvatskog jezika‖, Istorija jezika, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,

(Izabrana dela Aleksandra Beliša, t. 7), Beograd

Bosanskohercegovački dijalektološki zbornici (I–IX), Institut za jezik, Sarajevo

Brozoviš, Dalibor (1961–1962), ―O jednom problemu naše historijske dijalektologije.

Stara ikavsko-jekavska granica‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad

Brozoviš, Dalibor (1963), ―O rekonstrukciji predmigracionog mozaika

hrvatskosrpskih dijalekata‖, Filologija, Zagreb

Brozoviš, Dalibor (1973), ―O predmigracionom mozaiku hrvatskosrpskih dijalekata

na podruţju SR Bosne i Hercegovine‖, Radovi III, Muzej grada Zenice, Zenica

Brozoviš, Dalibor, Pavle Iviš (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod ―Miroslav Krleţa‖, Zagreb

Buliš, Refik (2003), ―Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja‖,

Knjiţevni jezik, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo

Haliloviš, Senahid (1991), Bosanski jezik, Biblioteka ―Kljuţanin‖, Sarajevo (str. 75–

78)

Iviš, Pavle (1961–1962), ―Prilog rekonstrukciji predmigracione dijalekatske slike

srpskohrvatske jeziţke oblasti‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad

Iviš, Pavle (1994): Srpskohrvatski dijalekti. Njihova struktura i razvoj, Izdavaţka

knjiţarnica Zorana Stojanoviša, Novi Sad

Juriš-Kappel, Jagoda (2005): „Knjiţevni jezik u srednjovjekovnoj Bosni―, Jezik u

Bosni i Hercegovini, Institut za jezik u Sarajevu i Institut za istoţnoevropske i

orijentalne studije, Oslo, Sarajevo

Juriš-Kappel, Jagoda (2008), „O dijalekatskim temeljima srednjovjekovne bosanske

pismenosti―, Slovo, sv. 56–57, Zagreb.

Kuna, Herta (1990): „Bosanskohercegovaţka franjevaţka koine XVII i XVIII vijeka i

njena dijalekatska baza―, Knjiţevni jezik, god. 19, br. 3, Institut za jezik, Sarajevo

Peco, Asim (1989), „Povelja Kulina bana u svjetlosti štokavskih govora XII i XIII

vijeka―, Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina, ANUBiH, Sarajevo

Petroviš, Dragoljub (1970), „Prilog poznavanju muslimanskih govora zapadne

Bosne―, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, knj. XIII/1, Novi Sad

Radovi o dijalekatskim osobinama u jeziku bosanskohercegovaţkih pisaca

DODATNA LITERATURA

Brozoviš, Dalibor (1970): Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb

Jahiš, Dţevad (1991), Jezik bosanskih Muslimana, Biblioteka ―Kljuţanin‖, Sarajevo

Kuna, Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska knjiţevnost, MeŤunarodni Forum

Bosnae, Sarajevo

Nakaš, Lejla (2010), Jezik i grafija krajišničkih pisama, Slavistiţki komitet,

Biblioteka Bosnistika, Sarajevo

Peco, Asim (1990), Knjiţevni jezik i narodni govori, Prva knjiţevna komuna, Mostar

Vukoviš, Jovan (1963), „Bosanski i hercegovaţki ijekavski govorni tipovi (u svetlu

rašţlanjivanja ijekavskog nareţja)―, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,

Etnologija, n.s., sv. XVIII, Sarajevo

AnŤeliš, Pavao, 1960-1961. Revizija ţitanja Kulinove ploţe, Glasnik zemaljskog

23

muzeja, Arheologija, sv. 15-16, Sarajevo.

Ţremošnik, Gregor, 1948. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik

Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. III, Sarajevo.

Ţremošnik, Gregor, 1950. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka II – u: Glasnik

Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. IV-V, Sarajevo.


Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. VI, Sarajevo.

Gošiš, Nevenka 1989. Sto pedeset godina publikovanja i prouţavanja Povelje bana

Kulina – u: Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina (1189-1989), ANUBiH,

Posebna izdanja, Knjiga CX; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, str. 45-

59.

Grickat, Irena, 1961-1962. Divoševo jevanĎelje, Juţnoslovenski filolog XXV,

Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik, 227-293.

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Ţasopis za kulturu

bosanskoga knjiţevnog jezika, Tuzla, str. 86-96.

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktiţki putokazi, Ţasopis za

bosansku nastavu i praksu, Zenica, str. 67-69.

Skok, Petar 1971-1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-III,

Zagreb: JAZU.

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Latiniţna transliteracija krajišniţkih pisama,

Gradovrh, Časopis za knjiţevno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja,

Matica hrvatska, god. II, br. 2, Tuzla, (115-120)


SADRŢAJ KURSA

- Jezik i svijest. Bosanski jezik kao sistem i bosanski jezik kao standard. Izvori za

prouţavanje povijesti jezika. Genetskolingvistiţki aspekt bosanske jeziţne povijesti

(2 ţasa)

- Dosadašnje periodizacije bosanske jeziţne povijesti. Kriteriji za diobu i za opis

pojedinih razdoblja. Interferiranje štokavskih i staroslavenskih elemenata u starim

bosanskim tekstovima (2 ţasa)

- Od praslavenskoga do bosanskoga jezika (1 ţas)

- Bosanska pisma u povijesti bosanskoga jezika (2 ţasa)

- Staroslavenski i starobosanski u bosanskim srednjovjekovnim tekstovima (2 ţasa)

- Jezik bosanskih glagoljiţnih i širiliţnih srednjovjekovnih tekstova. Jezik

srednjovjekovnih bosaniţnih pravnih dokumenata. Bosanski rukopisni kodeksi (2

ţasa)

- Krajišniţka pisma. Jezik za vrijeme osmanske imperije (2 ţasa)

- Onomastika kao ţinilac utvrŤivanja kulturno-historijskoga obiljeţja naroda.

- Rjeţnici, gramatike, listovi i ţaasopisi u povijesti jezika (2 ţasa)

----

- Dijalekt, dijalekatska baza, organski i neorganski idiomi, standardni i knjiţevni jezik.

Pitanje predmigracionog mozaika dijalekata, zapadna i istoţna štokavština, pitanje

dijalekatskog supstrata u predmigracionom periodu, pitanje rasprostiranja ţakavskog

narjeţja (5 ţasova);

- Novoštokavske jeziţke inovacije, migracije i formiranje novog dijalekatskog

mozaika. Kriteriji podjele bosanskohercegovaţkih govora na dijalekte (4 ţasa);

- „Jjuţno narjeţje― kao dijalekatska baza zajedniţkoga knjiţevnog jezika (2 ţasa);

24

- Dijalekatske osobine u knjiţevnom jeziku razliţitih epoha u Bosni i Hercegovini,

dijalektizmi – vrste i funkcija u jeziku knjiţevnih djela (2 ţasa);

- Priprema, pismena elaboracija i javno prezentiranje odabranih tema o dijalekatskoj

bazi knjiţevnog jezika i dijalekatskim osobinama u jeziku bosanskohercegovaţkih

pisaca razliţitih epoha (2 ţasa).

CILJEVI KURSA

- Primijena opše teorijske spoznaje o bosanskome jeziku i njegovome povijesnom

- razvoju;

- Imenovanje i hronološko omeŤivanje povijesti bosanskoga knjiţevnog jezika, s

posebnim naglaskom na najstarije razdoblje bosanske knjiţevno-jeziţne povijesti;

- Osvijestiti vaţnost poznavanja glagoljiţne, širiliţne, latiniţne, bosaniţne i arebiţne

sastavnice bosanske kulture;

- Bosansko-hercegovaţka kultura i civilizacija kao zbir svih materijalnih, duhovnih i

socijalnih vrednota koje su tokom vremena nastale na podruţju Bosne i Huma

(Hercegovine) i danas ţine genus specificum bh. društva u cjelini;

- Direktni kontakt s jeziţnim ţinjenicama. Kritiţki stav prema nauţnoj literaturi;

- Predoţiti studentima vaţnost onomastiţkih prouţavanja za povijesna i

- jeziţnopovijesna istraţivanja;

- Uupoznavanje s dijalekatskom bazom knjiţevnog jezika od predmigracionog perioda

do savremenog stanja i znaţajnijim dijalekatskim osobinama u knjiţevnom jeziku

razliţitih epoha u Bosni i Hercegovini.


- Razumijevanje problematike iz historije bosanskoga knjiţevnog jezika, rješavanje

problema razliţite sloţenosti individualno i u timu da ih polaznici doktorskoga studija

prezentiraju u pisanome i verbalnome obliku;

- Umiješe fokusirane, argumentirane rasprave;

- Umiješe samostalnog kritiţkog prosuŤivanja i artikulacije teorijskih, problemskih i

metodskih pretpostavki istraţivaţkoga rada;

- Studenti še steši praktiţna znanja o metodama prikupljanja, dokumentiranja,

obraŤivanja, ubiciranja i tumaţenja onomastiţkih disciplina (antroponimija,

toponimija);

- Rad na konkretnoj povijesnoj onomastiţkoj graŤi poticat še ih se na samostalan

istraţivaţki rad.

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva i kompetencija



Završni ispit

Završni ispit se sastoji iz dva dijela. Prvi dio odnosi se na povijest bosanskog knjiţevnog

jezika. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Amire Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.

Drugi dio ispita odnosi se na dijalekatsku bazu bosanskoga knjiţevnog jezika. Ovaj dio

ispita polaţe se kod dr. Refika Buliša, vanr. prof. Oba dijela ispita polaţu se pismeno i

usmeno. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade dvaju pristupnih radova – jedan za prvi

dio ispita, jedan za drugi dio ispita. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog

rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. Konaţna ocjena

prosjek je ocjena iz dvaju dijelova ispita. Oboje profesora potpisuju se na prijavi –

dokumenu o polaganju ispita.

25

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






12.3. Obavezni predmet za usmjerenje ENGLESKI JEZIK


Istraţivačke metode u lingvistici


KATEDRA Engleski jezik

SMJER Engleski jezik

ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe 0

Eksperimentalne vjeţbe 0

NASTAVNIK Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc.

(10 ţ.) - ispitivaţ


Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM


kandidati se mogu obratiti na email:

[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331




26

Fax 00387 35 306 331





Litosseliti, L. (2010). Research Methods in Linguistics. London: Continuum.

Wray, A., A. Bloomer (2006). Projects in Linguistics. A Practical Guide to

Researching Language. London: Hodder Arnold.

Sealey, A. (2010). Researching English language. London: Routledge.

Rasinger, S. (2008). Quantitative Research in Linguistics. London: Continuum.

Johnson, K. (2008). Quantitative Methods in Linguistics. Malden, MA: Blackwell

DODATNA LITERATURA

Macaulay, R. (2009). Quantitative methods in sociolinguistics. Basingstoke:

Palgrave.

Johnstone, B. (2000). Qualitative methods in sociolinguistics. Oxford: Oxford

University Press.

Meyer, F. C. (2004). English Corpus Linguistics: An Introduction. Cambridge:

Cambridge University Press.

Hartley, J. (2008). Academic Writing and Publishing: A Practical Handbook.

New York: Routledge.

Garibaldi, J. (1995). MLA Handbook for Writers of Research Papers. New York: The

Modern Language Association of America.


SADRŢAJ KURSA

Kolegij daje se pregled kvantitativnih i kvalitativnih metoda koje se primjenjuju u

razliţitim tipovima istraţivanja u razliţitim lingvistiţkim disciplinama i granama te se

razmatraju njihove prednosti i nedostaci, a vrši se i analiza i diskusija struţnih i

znanstvenih ţlanaka. U okviru kolegija še se obraŤivati sljedeše teme:

Etiţka naţela akademskog pisanja (2 sata)

Planiranje istraţivanja, postavljanje hipoteze (6 sata)

Naţini prikupljanja podataka i bibliografskih izvora, baze podataka (2 sata)

Istraţivaţke metode u lingvistici: uvod (2 sata)

Istraţivanje u kognitivnoj lingvistici (2 sata)

Korpusna lingvistika (4 sata)

Kvalitativne metode (4 sata)

Kvantitativne metode (4 sata)

Tehnike prikupljanja podataka: intervjui i upitnici (4 sata)

CILJEVI KURSA

Cilj kolegija je pripremiti studente za izradu samostalnih istraţivanja kao i doktorske

disertacije. Kolegij pregled niza istraţivaţkih pristupa u lingvistici, posebice onih koji se

koriste u istraţivanjima engleskog jezika, i obuţava studente za kritiţko analiziranje

lingvistiţkih istraţivanja i sprovoŤenje samostalnih istraţivanja.


Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda

kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti interpretacije i

27

kritiţke analize provedenih lingvistiţkih istraţivanja, te sposobnosti promišljanja

postupaka vezanih za pojedine faze istraţivanja, od, planiranja, provedbe i analize

istraţivanja, do pismene i usmene prezentacije provedenog istraţivanja, te razvijenu

svijest o etiţkim naţelima istraţivanja.

NASTAVNE METODE



predavanja

individualni projekti.


Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






12.4. Obavezni predmet za usmjerenje NJEMAČKI JEZIK


PRIMIJENJENA LINGVISTIKA


KATEDRA Njemaţki jezik

SMJER Njemaţki jezik

ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

28

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Meliha Hrustiš (15 ţ.) – ispitivaţ

Dr. sc. Hermann Scheuringer (5 ţ.)

Dr. sc. Erminka Zliš (5 ţ.)

Dr. sc. Smilja Srdiš (5 ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

Adresa fakulteta T.Markoviša 1

Telefon 035 306 331

Fax

Telefon (kancelarija) 035 306 343

Web strana fakulteta



Becker-Mrotzek, Michael/Christine Doppler (Hg.) (1999): Medium Sprache im

Beruf. Eine Aufgabe für die Linguistik. Tübingen: Narr. (ISBN 3823353551)

Becker-Mrotzek, Michael/Gisela Brünner/Hermann Cölfen (Hg.) (2000):

Linguistische Berufe. Frankfurt/Main: Lang. (ISBN 3631368208)

Knapp, Karlfried/Gerd Antos/Michael Becker-Mrotzek/Arnulf Deppermann/Susanne

Göpferich/Joachim Grabowski/Michael Klemm/Claudia Villiger (Hg.) (2007):

Angewandte Linguistik. Ein Lehrbuch. 2., überarbeitete und erweiterte Auflage.

Tübingen: Francke. (=UTB 8275, ISBN 3825282767)

DODATNA LITERATURA

Snell-Hornby, Mary/Hoenig, Hans/Kussmaul, Paul/Schmitt, Peter (Hrsg): Handbuch

Translation. Stauffenburg Verlag


SADRŢAJ KURSA

1. Primijenjena lingvistika – uvod. Razlike u poimanju u njemaţkoj i engleskoj

lingvistici. (4 ţasa)

2. Nastava stranog jezika. Procesi pisanja i ţitanja. (2 ţasa)

3. Teorija prevoŤenja. Sudsko prevoŤenje. Struţno prevoŤenje. (8 ţasova)

4. Komunikacija, mediji, upotreba jezika (4 ţasa)

5. Leksikografija. Ortografska kretanja u njemaţkoj lingvistici. Jeziţka politika. (4 ţasa)

6. Kontrastivna lingvistika (4 ţasa)

7. Interkulturalna komunikacija (4 ţasa)

CILJEVI KURSA

Cilj kursa je shvatanje razliţitih oblasti primijenjene lingvistike, savladavanje osnovnih

principa ove discipline. Primijenja lingvistika je upušena na saradnju izmeŤu prakse i

teoretskih lingvistiţkih disciplina. Cilj kursa je primjena rezultata teoretske lingvistike u

praktiţnim okvirima, uz ukljuţenje srodnih lingvistiţkih disciplina. Kako bi se u praksi

mogle izvuši odreŤene koristi iz lingvistiţkih analiza, potrebno je savladavanje odreŤenih


29

metodoloških i istraţivaţkih postupaka koji polaze od postojanja praktiţnog problema a

za cilj imaju rješavanje uoţenog problema.


Studenti moraju biti u stanju prvenstveno uoţiti jeziţki problem u praksi, te potom i

primijeniti odreŤene metodološke i istraţivaţke postupke prilikom rješavanja uoţenog

problema, bilo da se radi o prevodilaţkom, nastavniţkom, medijskom ili bilo kojem

drugom problemu.

NASTAVNE METODE



predavanja



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






12.5. Obavezni predmet za usmjerenje TURSKI JEZIK

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

GRAMATIČKI SISTEM SAVREMENOGA TURSKOG JEZIKA


KATEDRA Turski jezik

SMJER Turski jezik

ODSJEK Turski jezik i knjiţevnost

30

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (30 ţ.) -

ispitivaţ

ASISTENT

INTERESNA GRUPA Studenti trogodišnjeg studija III ciklusa

Lingvistika

KONSULTACIJE

DODATNE INFORMACIJE U VEZI

KURSA




75000 TUZLA

Telefon 00 387 35 278 578

Fax

Telefon (kancelarija) 00 387 35 278 578



PREPORUŢENA LITERATURA:

Aksan, D., Her Yönüyle Dil. TDK Yayını. Ankara, 2000.

Aksan, D., Türkçenin Sözvarlığı. Engin Yayınevi. Ankara, 2000.

Ţauševiš, E., Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb, 1996.

Delice, İ., Türkçe Sözdizimi. Kitabevi Yayınları. Istanbul, 2002.

Eker, S., Çağdaş Türk Dili, Ankara. 7. Baskı, 2011.

Lewis, G. L., Turkish Grammar, Oxford, 1997.

Erguvanlı, Esra, The Function of Word Order in Turkish Grammar, Los Angeles, 1984.

Atabay, Özel, Cam. Türkiye Türkçesnin Sözdizimi, Ankara, 1981.

DODATNA LITERATURA:

Atabay, Özel, Çam, Türkiye Türkçesnin Sözdizimi, Ankara, 1981.

Atabay, N., Kutluk, İ., Özel, S., Sözcük Türleri, Ankara, 1983.

Lewis, G. L., Turkish Grammar, Oxford, 1997.

Mišševiš N., Potrţ, M. (eds), Kontekst i značenje, Rijeka, 1987.

PREDUSLOVI:

Nema posebnih nastavnih preduslova za pohaŤanje ovog kursa.

SADRŢAJ KURSA:

Upoznavanje sa gramatiţkim sistemom savremenog turskog jezika. (2)

Fonotaktiţka i morfotaktiţka pravila savremenog turskog jezika. (2)

Morfološka i morfosintaktiţka obiljeţja savremenog turskog jezika. (2)

Specifiţnosti pridjevskih i imenskih sintagmi u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa sintagme u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa imenske reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa glagolske nesloţene reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)

Asindetske sloţene reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa infinitnih formi u savremenom turskom jeziku. (2)


31

Sintaksa sintagme s glagolskim participom u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa sintagme s proparticipom u savremenom turskom jeziku. (2)

Sintaksa gerundnog segmenta u reţenici savremenog turskog jezika. (2)

Reţenice u kojima je subordinacija izraţena pomošu diye i derken. (2)

Zavisnosloţene reţenice u turskom jeziku. (2)

Deiksa (personalna, temporalna i spacijalna) kao mjesto susreta gramatike i vanjeziţne

stvarnosti u savremenom turskom jeziku. (2)

CILJEVI KURSA

Osnovni cilj ovog predmeta jeste da se student upozna sa gramatiţkim sistemom

savremenog turskog jezika i sintaktiţkim i semantiţkim reţeniţnim ustrojstvom u

savremenom turskom jeziku.


Spremnost kandidata za sintaktiţku i semantiţku analizu tekstova u savremenom turskom

jeziku.

NASTAVNE METODE



Predavanja

Individualni istraţivaţki projekti.

Nastava se izvodi na bosanskom/turskom jeziku.


Završni ispit


Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada (studije sluţaja) u

kojem student treba povezati teorijske koncepte sa empirijskim stanjem.



SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.

KRITERIJI OCJENJIVANJA MAX. BODOVI


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






32

13. Izborni predmeti

13.1. Izborni predmeti za usmjerenje BOSANSKI JEZIK


Bosanska redakcija staroslavenskoga jezika





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.

(15 ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon +387 (0)35 306 330

Fax +387 (0)35 251 583





Damjanoviš, Stjepan, 2004. Glagoljica na tlu današnje BiH, pp 73-85, u Spomen-spis,

povodom 90. obljetnice roŤenja dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb, ISBN 953-97916-3-

4












http://www.croatianhistory.net/etf/et02.html#gavran

33


str.



ĐorŤiš, Petar, 1987. Istorija srpske širilice, Beograd.

Kuna, Herta, 1973. Bosanski rukopisni kodeksi u svjetlu juţnoslavenskih redakcija

staroslavenskog jezika, Izdanja Muzeja grada Zenice, sv. 3, str. 89-102.


Sad: Matica srpska.



232.






156)


15.





Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,

(117-124)


kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog

skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši,

(37-42)




(137-160)



DODATNA LITERATURA









Zagreb: JAZU.

34

Nikoliš, Marijana (2011), “Glagoljska i ćirilometodska tradicija meĎu bosanskim

franjevcima,” Gradovrh, Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena

pitanja,

Ostala literatura uvrstit še se naknadno, ovisno o zanimanjima polaznika


SADRŢAJ KURSA

- Prvi slavenski knjiţevni jezik (2 ţ.);

- Bosanski staroslavenski jezik (2 ţ.);

- Perodizacija bosanske redakcije staroslavenskoga jezika (2 ţ.);

- Spomenici (3 ţ.);

- Pismo (3 ţ.);

- Glagoljiţni tekstovi (3 ţ.);

- Širiliţni tekstovi (3 ţ.);

- Latiniţni tekstovi (2 ţ.);

- Bosaniţni tekstovi (2 ţ.);

- Fonetika i fonologija (2 ţ.);

- Morfologija (2 ţ.);

- Sintaksa (2 ţ.);

- Leksika (2 ţ.).

CILJEVI KURSA

- Upoznavanje sa srednjovjekovnom bosanskom pisanom graŤom;

- Sticanje sposobnosti razlikovanja i razumjevanja srednjovjekovnih tekstova;

- Njegovanje srednjovjekovnoga naslijeŤa.


- Sluţenje dostupnom literaturom i elektroniţkim izvorima;

- Razvijanje vještina samostalnog rada s dodijeljenim tekstom;

- Naţini sluţenja primarne i sekundarne graŤe;

- Razvijanje interdisciplinarnog pristupa.

NASTAVNE METODE

Predavanja, rad na preporuţenim tekstovima, seminarski radovi (projektni zadaci)


Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA

35







Bosanski jezik i javna komunikacija





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (9 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (7 ţ.)



ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

[email protected]

Adresa fakulteta Tihomila Markoviš br. 1. Tuzla

Telefon +387 (0)35 306 330

Fax +387 (0)35 251 583





Haliloviš, Pališ, Šehoviš, Rječnik bosanskoga jezika, 2011, Sarajevo

Dţ. Jahiš, S. Haliloviš, I. Pališ, 2000, Gramatika bosanskoga jezika, Zenica

Haliloviš, Senahid, Pravopis bosanskoga jezika, 2004, Sarajevo

RiŤanoviš, Muhamed, 1988, Jezik i njegova struktura, Sarajevo

Klaiš, Bratoljub, (1978), Rječnik stranih riječi, Zagreb

Pintariš, Neda, 2002, Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku FF Zagreb

Škiljan, Dubravko, 2000, Javni jezik, Izdanja Antibarbarus,




36

Demiroviš, Enver, (2000), Javnost- pretpostavke konstituiranja ovog fenomena u

BiH, Sarajevo

Osmanţeviš, Enes, Demokratičnost www komuniciranja, 2009, Sarajevo, Stifting

Herman, Edvard& Robert Makţesni, 2004, Globalni mediji, Beograd, Clio

Grupa autora, Kako pisati za medije, 2005, dogaŤaji-vijesti-izvještaji, Sarajevo

Novi mediji, teorija i praksa, komunikacije u svijetu koji se mijenja, 2003, Zbornik

radova, Sarajevo

Teorija i mogućnost primjene pragmalingvistike (zbornik), 1999, HDPL, Zagreb –

Rijeka

Radojkoviš, M& Stojkoviš, Branimir, 2009, Informaciono-komunikacioni sistemi,

Clio

DODATNA LITERATURA

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (gl. ur. Antun Vujiš) Pro leksis i

Veţernji list, Zagreb, 2005-2007;

Ţerepinko, D. (2012.): Komunikologija: Kratki pregled najvaţnijih teorija, pojmova i

principa; Veleuţilište u Varaţdinu, Varaţdin

Kovaţec, A. (2001). Ferdinand de Saussure i strukturalizam, u Z. Glovacki-Bernardi

(ur.), Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.

Zgusta, Ladislav, (2006), Lexicography then and now, Tübingen, Max Niemeyer

Samardţija, Marko, (1995), Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga

Šipka, Danko, (1998), Uvod u leksikologiju i srodne discipline, Novi Sad, Matica

srpska

Dragiţeviš, Rajna, (2007), Leksikologija srpskog jezika, Beograd, Zavod za

udţbenike


SADRŢAJ KURSA - Šta je jezik; — ţemu sluţi i od ţega se sastoji? Bosanski standardni jezik i b/h/s/cg

sistem

- Sredstva javne komunikacije,

- Jezik javne komunikacije,

- Lingvistika javne komunikacije,

-Stilovi javne komunikacije

- Šta je komunikacija, a šta komunikologija

- Sadrţaj komunikacije,

- Oblici komunikacija,

- Oblici i komponente ljudske komunikacije,

- Teorije o komunikaciji,

CILJEVI KURSA

Definiranje komunikacije i njezinih oblika te stanje u komunikaciji u BiH

Teorije o komunikaciji i mogušnost nijhove primjene u jeziku u BiH

Barijere (jeziţne) u komunikaciji u BiH

Razlike izmeŤu personalne, interpersonalne, grupne s jedne strane i javne komunikacije u

BiH

Specifiţnost standardnoga jezika (bosanskoga) kojim se sluţe u javnoj komunikaciji

Tri razine promatranja jezika u komunikaciji(F. Greg):

37

Semantiţka

Sintaktiţka

Pragmatiţka (više pozornosti)


- Razumijevanje problematike javne komunikacije, rješavanje problema razliţite

sloţenosti individualno i u timu, prezentacijau pisanome i verbalnome obliku;

- Umiješe fokusirane, argumentirane rasprave;

- Umiješe samostalnog kritiţkog prosuŤivanja i artikulacije teorijskih, problemskih i

metodskih pretpostavki istraţivaţkoga rada;

- Studenti še steši praktiţna znanja o javnoj komunikaciji u BiH, na bosanskome jeziku

- Rad na konkretnim primjerima iz medija potaknut še ih se na samostalan istraţivaţki

rad.

NASTAVNE METODE



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






38


Dijalektološka istraţivanja bosanskohercegovačkih govora





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe -


NASTAVNIK Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (30 ţ.) -

ispitivaţ

ASISTENT -


KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnog

nastavnika


KURSOM



[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Beliš, Aleksandar (1999): ―O znaţaju zapadnog štokavskog govora za istoriju

srpskohrvatskog jezika‖, Istorija jezika, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,

(Izabrana dela Aleksandra Beliša, t. 7), Beograd

Bosanskohercegovački dijalektološki zbornici (I–X), Institut za jezik, Sarajevo

Brozoviš, Dalibor (1961–1962), ―O jednom problemu naše historijske dijalektologije.

Stara ikavsko-jekavska granica‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad

Brozoviš, Dalibor (1963), ―O rekonstrukciji predmigracionog mozaika

hrvatskosrpskih dijalekata‖, Filologija, Zagreb

Brozoviš, Dalibor (1973), ―O predmigracionom mozaiku hrvatskosrpskih dijalekata

na podruţju SR Bosne i Hercegovine‖, Radovi III, Muzej grada Zenice, Zenica

Brozoviš, Dalibor, Pavle Iviš (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod ―Miroslav Krleţa‖, Zagreb

Buliš, Refik (2002), Pitanje ikavizama u ranim pisanim spomenicima s tuzlanskog

područja, Hercegovina, Mostar, 159–173;

Buliš, Refik (2002), Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini zadaci u

narednom periodu, Bosanski jezik, 3, Prava rijeţ, Tuzla, 57 – 79;

Buliš, Refik (2003), ―Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja‖,

Knjiţevni jezik, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo

Buliš, Refik (2003), Ikavizmi u govorima tuzlanskoga kraja, Zbornik Filozofskog

fakulteta, 4, Tuzla, 264–105;


39

Buliš, Refik (2003), Odnos ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-maglajskoga kraja

prema drugim bosanskim ekavsko-jekavskim govorima, Zbornik Filozofskog fakulteta

(u pripremi za štampu).

Buliš, Refik (2003), Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja,

Knjiţevni jezik, 21/1, Sarajevo, 40–52;

Buliš, Refik (2004), Ekavska zamjena dugog jata u govorima Tešnja i Maglaja prema

popunjenim kvestionarima «Pitanja o govoru prostoga naroda» iz 1897. godine,

Pismo, 2, Sarajevo;

Buliš, Refik (2004), Razlike izmeĎu bosanskog, hrvatskog i srpskog standardnog

jezika (na primjerima iz administrativnog stila), Zbornik Filozofskog fakulteta, 5,

Tuzla;

Buliš, Refik (2004), Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Novog Šehera kod

Maglaja, Knjiţevni jezik, 22/2, Sarajevo;

Buliš, Refik (2006), Jedna narodna hipoteza o porijeklu ekavizama u govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 7, 138–

147.

Buliš, Refik (2007), Predakcenatske duţine u arhaiţnijim govorima ţiviniţkoga kraja

uz gornji tok Spreţe, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 2, Tuzla,

89–92.

Buliš, Refik (2007), Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Srebrenice, Knjiţevni

jezik, 23/1, Institut za jezik, Sarajevo, 65–70.

Buliš, Refik (2008), Oblici i akcenti bosanskohercegovačkih toponima, etnika i

ktetika u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika i standardnome bosanskom jeziku,

Bosanski jezik, 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 133–148.

Buliš, Refik (2008), Supstitucija vokala a vokalom e u ekavsko-jekavskim govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 1,

Tuzla, 89–92.

Buliš, Refik (2009), Neke osobenosti leksike u ekavsko-jekavskim govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 6, Filozofski fakultet Univerziteta u

Tuzli, Tuzla, 37–45;

Buliš, Refik (2010), Iz sintakse padeţa ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-

maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 7, Filozofski fakultet, Tuzla, 57–68;

Buliš, Refik (2010), Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-

maglajskoga kraja, Pismo, god. VIII, br. 1, Bosansko filološko društvo, Sarajevo;

Buliš, Refik (2010), Zamjena dugog jata u govoru naselja Repnik kod Banoviša,

Zavod za zaštitu I korištenje kulturno-historijskog I prirodnog naslijeŤa Tuzlanskog

kantona I Opšina Banoviši, Tuzla – Banoviši, 117-120;

Buliš, Refik (2011), Iseljavanje bošnjaţkog stanovništva iz Slavonije krajem

sedamnaestog stolješa kao moguši izvor ekavizama u ekavsko-jekavskim govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova, MeŤunarodni nauţni simpozij ―Bosna I

Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas‖, Tuzla, 695–708.

Buliš, Refik (2011), Porijeklo ekavizama u govorima tešanjsko-maglajskoga kraja,

Bosanski jezik, 8, Filozofski fakultet, Tuzla, 91–136.

Buliš, Refik (2013), Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja, Centar za

kulturu i obrazovanje Tešanj.

Iviš, Pavle (1961–1962), ―Prilog rekonstrukciji predmigracione dijalekatske slike

srpskohrvatske jeziţke oblasti‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad

Iviš, Pavle (1994): Srpskohrvatski dijalekti. Njihova struktura i razvoj, Izdavaţka

40

knjiţarnica Zorana Stojanoviša, Novi Sad

Petroviš, Dragoljub (1970), „Prilog poznavanju muslimanskih govora zapadne

Bosne―, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, knj. XIII/1, Novi Sad

Vukoviš, Jovan (1963), „Bosanski i hercegovaţki ijekavski govorni tipovi (u svetlu

rašţlanjivanja ijekavskog nareţja)―, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,

Etnologija, n.s., sv. XVIII, Sarajevo


SADRŢAJ KURSA

- Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini zadaci u narednom periodu;

- Dosadašnja dijalektološka istraţivanja bosanskohercegovaţkih govora;

- Metodologija dijalektoloških istraţivanja na terenu;

- Kvestionari;

- SreŤivanje i analiza dijalekatske graŤe;

- Bosanskohercegovaţki lingvistiţki atlas;

CILJEVI KURSA

Osposobljavanje kandidata za samostalan istraţivaţki rad u oblasti dijalektologije i

sociolingvistike


Potpuno savladavanje metodologije terenskog istraţivanja, sreŤivanja sakupljene graŤe i

samostalno pisanje nauţnog rada

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva i kompetencija



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA





41



Jezik bosaničnih tekstova u historiji bosanskog jezika





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.

(15 ţ.) – ispitivaţ


ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon +387 (0)35 306 330

Fax +387 (0)35 251 583













Gabriš-Bagariš, Darija 2005. Crkvenoslavensko i narodno u bosansko-

hercegovaţkim epigrafskim spomenicima od 12. do 18. st. – u: DRUGI Hercigonjin


Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih zamjenica ja i ti u bosaniţnim

pravnim tekstovima od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA,

časopis za jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje, ISSN

1800-7007, (213-229)




42


str.

ĐorŤiš, Petar, 1987. Istorija srpske širilice, Beograd.




Sad: Matica srpska.



232.






156)


15.





Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (117-124)


kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-

historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši, (37-42)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama

18. stolješa, Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i Hercegovina od

dolaska Osmanlija do danas, Tuzla, (733-738)




(137-160)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama 17. stolješa,

Riječki filološki dani, knj. 6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa

Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20. studenoga 2004), Rijeka,

ISBN 953-6104-51-2, (285-296)

Truhelka, Širo, 1889, Bosanţica. Prinos bosanskoj paleografiji, Glasnik

Zemaljskog muzeja u Sarajevu I (4), 79.

Vego, Marko, 1970. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. I-

IV, Sarajevo: Izdanje zemaljskog muzeja.

DODATNA LITERATURA


Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini : dva krajišniţka pisma iz 17.

stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i


AnŤeliš, Pavao, 1960-1961. Revizija ţitanja Kulinove ploţe, Glasnik zemaljskog

43

muzeja, Arheologija, sv. 15-16, Sarajevo.







Gošiš, Nevenka 1989. Sto pedeset godina publikovanja i prouţavanja Povelje bana

Kulina – u: Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina (1189-1989), ANUBiH,

Posebna izdanja, Knjiga CX; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, str. 45-

59.



Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Ţasopis za kulturu

bosanskoga knjiţevnog jezika, Tuzla, str. 86-96.

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktiţki putokazi, Ţasopis za

bosansku nastavu i praksu, Zenica, str. 67-69.


Zagreb: JAZU.

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Latiniţna transliteracija krajišniţkih pisama,

Gradovrh, Časopis za knjiţevno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja,

Matica hrvatska, god. II, br. 2, Tuzla, (115-120)

Ostala literatura uvrstit še se naknadno, ovisno o zanimanjima polaznika


SADRŢAJ KURSA

- Prva stolješa bosaniţne pismenosti;

- Pisana rijeţ u Bosni i Hercegovini (predstandardni i standardni period);

- Transliteracija i transkripcija srednjovjekovnih bosaniţnih tekstova; Bosaniţna

epigrafika (transliteracija);

- Kodeksi (transliteracija);

- Bosaniţni pravni tekstovi (transliteracija);

- Aleksandrida (transliteracija odlomka)

- Ustrojstvo srednjovjekovnih bosaniţnih tekstova: skupovi tekstova raznolikih po

jeziku i po funkciji; „Parcijalna metoda― – pojedinaţna analiza svakoga teksta na

grafijsko-ortografskoj, fonološkoj i morfološkoj razini, tvorba rijeţi, sintaksa i

objedinjavanje rezultata;

- „Sintetiţka metoda― – analiza svih tekstova s polazišta da su oni jedinstveno jeziţno

ostvarenje; Odnos staroslavenskih jeziţnih osobina i osobina bosanskih idioma s

obzirom na starinu teksta, porijeklo pisca (pisara, klesara), mjesto nastanka teksta i

njegovu funkcionalnu usmjerenost;

- Interferiranje štokavskih i staroslavenskih elemenata u srednovjekovnim bosaniţnim

tekstovima; Staroslavensko i starobosansko u bosaniţnim srednjovjekovnim

tekstovima;

- Krajišniţka pisma (transliteracija);

- Jezik krajiških pisama pisanih bosanţicom od 15. do 19. stolješa;

- Bosanţica u 20. stolješu (ostaci).

44

CILJEVI KURSA

- Razvijanje kompetencija kod studenata za ţitanje i tumaţenje tekstova pisanih

bosanţicom u historiji bosanskoga knjiţevnog jezika;

- Prikupljanje, izdavanje i prezentiranje bosaniţnih tekstova;

- Direktni kontakt s jeziţnim ţinjenicama;

- Odrediti vremensko trajanje bosaniţne pismenosti;

- Doprinos bosaniţnih tekstova kontinuitetu razvoja bosanskoga knjiţevnog jezika;

- Osvijestiti vaţnost poznavanja bosaniţne sastavnice kao dijela bosanske kulture;

- Savladavanje teorijskih pretpostavki za interdisciplinarni pristup srednjovjekovnim

tekstovima;

- Savladavanje vještina za samostalno znanstveno istraţivanje na bosaniţnoj izvornoj

graŤi;

- Unaprijediti kritiţki pristup prouţavanju jeziţnih osobitosti bosaniţnih tekstova.


- Primijena opše teorijske spoznaje o bosaniţnome pismu i njegovu povijesnom

razvoju;

- Transliteracija, transkripcija, jeziţna analiza;

- Rad na konkretnoj povijesnoj bosaniţnoj graŤi poticat še doktorante na samostalan

istraţivaţki rad;

- Znaţaj razumijevanja uloge bosaniţnih tekstova u historiji bosanskoga knjiţevnog

jezika;

- Kroz ovaj kolegij svladat še se naţini i metode objavljivanja jeziţne povijesne graŤe

u kontekstu koriššenja spoznaja koje proizlaze iz stjecanja znanja iz bosaniţne

jeziţne povijesti u historiji bosanskoga knjiţevnog jezika.

NASTAVNE METODE



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA




45




STILISTIKA







ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Alma Ţišiš, doc. (16 ţ.) – ispitivaţ

Dr. sc. Izet Beširoviš, doc (7 ţ.)

Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 035 252-188

Fax

Telefon (kancelarija) 035 252-188




Ţarkiš, M., Uvod u stilistiku, Beograd, 2002.,

Ţarkiš, M., Fonika stiha, Beograd, 1992.,

Ţarkiš, M., Pojmovnik rime, Beograd-Banjaluka, 2001.,

Guiraud, P., Stilistika, Sarajevo, 1964.,

Katniš-Bakaršiš, M., Stilistika, Sarajevo, 2001.,

Lotman, J., Struktura umjetniţkog teksta, Zagreb, 2001.,

Milinkoviš, M., Retorika, Uţice, 2004.

DODATNA LITERATURA

Goody, E., Questions and politeness: strategies in social interaction, London, 1978.,

Pranjkoviš, I., Sintaksiţke rasprave, Zagreb, 2001.,

Siliš, J., Od reţenice do teksta, Zagreb, 1984.,

46

Skubalanka, T., O stylu poetyckim i innych stylach języka, Lublin,1995.,

Solar, M., Teorija knjiţevnosti, Zagreb, 1997.,

Suriano, G.R., Great American Speeches, New York, 1993.,

Wierzbicka, A., Cross-Cultural Pragmatics, Berlin, New York, 2003.,

Wierzbicka, A., E., Wolański, A., Zdunkiewicz-Jedynak, D., Podstawy stylistyki i

retoryki, Warszawa, 2008.


SADRŢAJ KURSA

Opšta stilistiţka pitanja (1 sat); Razvoj stilistike (1 sat); Knjiţevnoumjetniţki stil (3 sata);

Nauţni stil (2 sata); Administrativni stil (2 sata); Razgovorni stil (2 sata); Publicistiţki

stil (2 sata); Reklamni stil (2 sata); Stripovni stil (2 sata); Retoriţki stil (3 sata);

Esejistiţki stil (2 sata); Scenaristiţki stil (2 sata); Stilske figure i tropi (6 sati);

CILJEVI KURSA

Upoznavanje studenata sa: opštim stilistiţkim pitanjima, odnosom stilistike i drugih

nauţnih disciplina, funkcionalnim stilovima i njihovim glavnim karakteristikama.

Podsticanje i podrţavanje razvoja intelektualnih vještina kod studenata u smislu primjene

steţenih znanja. UnapreŤivanje njihovih vještina pisanog i verbalnog izraţavanja.

Poboljšavanje sposobnosti studenata koje se odnose na njihov kontinuirani rad,

omogušavanje njihovog aktivnog uţešša u svim nastavnim aktivnostima i obavezama

primjenjujuši interaktivni nastavni pristup.


Uspješni studenti, koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvršavali svoje

obaveze, biti še osposobljeni da:

koriste relevantnu literaturu,

pravilno razumiju opšta stilistiţka pitanja, odnos stilistike i drugih nauţnih disciplina,

funkcionalne stilove i njihove glavne karakterisitike,

steţena znanja prezentiraju u pisanoj ili usmenoj formi,

poloţe završni ispit.

NASTAVNE METODE

U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja postavljenih ciljeva kursa i kompetencija

studenata u toku kursa še se koristiti sljedeše metode:

- predavanja,

- teoretske (auditorne) vjeţbe,

- individualni i timski /grupni rad.


Završni ispit





47

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






13.2. Izborni predmeti za usmjerenje ENGLESKI JEZIK


TEORIJA KONCEPTUALNE INTEGRACIJE U KOGNITIVNOJ LINGVISTICI





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe 0


NASTAVNIK Doc. dr. Sanja Berberoviš (10 ţ.) - ispitivaţ


Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA




48

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Fauconnier, Gilles (2005). Compression and Emergent Structure, Language and

Linguistics 6.4. 523- 538.

Fauconnier, Gilles (1994). Mental Spaces. New York: Cambridge University Press.

Fauconnier, Gilles, Turner, Mark (2000). Compression and global insight. Cognitive

Linguistics 11- 3/4, Berlin- New York: Mouton de Gruyter, 283-304.

Fauconnier, Gilles, Mark Turner (2002). The Way We Think: Conceptual Blending

and the Mind’s Hidden Complexities. New York: Basic Books.

Turner, Mark (2007). Conceptual Integration, The Oxford Handbook of Cognitive

Linguistics, Dirk Geeraerts and Hubert Cuyckens (eds.), Oxford: Oxford University

Press, 377-393.

DODATNA LITERATURA

Barcelona, Antonio (2003). The case for a metonymic basis of pragmatic inferencing.

Evidence from jokes and funny anecdotes. Panther, Klaus-Uwe, Linda L. Thornburg,

eds. Metonymy and Pragmatic Inferencing. Amsterdam/Philadelphia: John

Benjamins, 81–102.

Coulson, Seana, Todd Oakley (2003). Metonymy and Conceptual Blending. In Klaus-

Uwe Panther and Linda Thornburg, (eds.) Metonymy and Pragmatic Inferencing.

Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishung Company. available from

http://cogsci.ucds.edu/%7Ecoulson/metonymy-new.htm

Coulson, Seana; Todd Oakley (2005). Blending and coded meaning: Literal and

figurative meaning in cognitive semantics. Journal of Pragmatics 37. 1510-1536.

Coulson, Seana, Esther Pascual (2006). For the sake of argument: Mourning the

unborn and reviving the dead through conceptual blending. Annual Review of

Cognitive Linguistics 4. Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins Publishing

Company, 153-181.

Gibbs, Raymond Jr. W. (2000). Making good psychology out of blending theory. In:

Cognitive Linguistics 11. p. 347-358.


SADRŢAJ KURSA

Teorije konceptualne metafore i metonimije (4)

Teorija mentalnih prostora (4)

Teorija konceptualne integracije (3)

Primjena teorije konceptulane integracije u lingvitistţkim istraţivanjima (3)

Teorija konceptualne integracije u frazeologiji (4)

Teorija konceptualne integracije u analizi diskursa (4)

Teorija konceptualne integracije u pragmatici (4)

Primjena teorije konceptulane integracije u istrţivanjima iz drugih oblasti (4)

CILJEVI KURSA

Upoznati studente osnovnim teorijama kognitivne lingvistike sa kojima je teorija

konceptualne integracije neraskidivo povezana.

Predstaviti osnovne postulate teorije konceptualne integracije.

http://cogsci.ucds.edu/~coulson/metonymy-new.htm

49

Predstaviti mogušnosti primjene ove teorije na istraţivanja iz razliţitih registra.



kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti kritiţkog

promišljanja o teoriji konceptualne integracije, te še biti osposobljeni da samostalno rade

na istraţivanjima koja se baziraju na primjeni teorije konceptualne integracije iz razliţitih

oblasti njihovog interesovanja.

NASTAVNE METODE



Predavanja



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







METAFORE U MIŠLJENJU I JEZIKU





ETSC 7

BROJ SATI 30

50

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe 0


NASTAVNIK Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.) -

(ispitivaţ)



ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM


kandidati se mogu obratiti na email:

[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Gibbs, Raymond Jr. W., ed. (2008). The Cambridge Handbook of Metaphor and

Thought. New York: Cambridge University Press.

Kövecses, Zoltán (2010). Metaphor: A Practical Introduction. Second edition. New

York: Oxford University Press.

Kövecses, Zoltán (2005). Metaphor in Culture. Universality and Variation. New

York: Cambridge University Press.

Lakoff, George, Mark Johnson (1980). Metaphors We Live by. Chicago - London:

The University of Chicago Press.

Lakoff, George, Mark Johnson (1999). Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind

and its Challenge to Western Thought. New York: Basic Books.

Lakoff, George, Mark Turner (1989). More Than Cool Reason: A Field Guide to

Poetic Metaphor. Chicago: University of Chicago Press.

Semino, Elena (2008). Metaphor in Discourse. Cambridge: Cambridge University

Press.

DODATNA LITERATURA

Dirven, René, Ralf Pörings, eds. (2003). Metaphor and Metonymy in Comparison and

Contrast. Berlin: Mouton de Gruyter.

Fauconnier, Gilles, Mark Turner (2002). The Way We Think: Conceptual Blending

and the Mind’s Hidden Complexities. New York: Basic Books.

Lakoff, George (1996) Moral Politics: How Liberals and Conservatives Think.

Chicago, IL: University of Chicago Press.

Musolff, Andreas (2004). Metaphor and Political Discourse: Analogical Reasoning

in Debates about Europe. London: Palgrave Macmillan.

Panther, Klaus-Uwe, Linda Thornburg (2004). The role of conceptual metonymy in





51

meaning construction. metaphorik.de 6: 91-116.

Radden, Günter, Zoltán Kövecses (1999). Towards a theory of metonymy. Panther,

Klaus-Uwe, Günter Radden, eds. (1999). Metonymy in Language and Thought.

(Human Cognitive Processing 4). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins, 17-59.

Stefanowitsch, Anatol, Stefan Th. Gries, eds. (2006). Corpus-based approaches to

metaphor and metonymy. Corpus-Based Approaches to Metaphor and Metonymy.

Berlin: Mouton de Gruyter.


SADRŢAJ KURSA

U okviru kolegija še se obraŤivati sljedeše teme:

Klasiţna teorija metafore (2 sata)

Kognitivna teorija metafore (6 sata)

Kognitivna teorija metonimije (2 sata)

Interakcija metafore i konceptualne integracija (2 sata)

Metode identifikacije metafora (2 sata)

Metafora i kultura (4 sata)

Metafora u diskursu (metafora u knjiţevnosti, metafora u politici, metafora u nauci i

obrazovanju, metafora u reklamama) (10 sati)

multimodalna metafora (2 sata)

CILJEVI KURSA

Cilj kolegija je upoznati studente sa teorijskim i praktiţnim aspektima nauţnih

istraţivanja u okviru kognitivne teorije metafore. Kolegij daje pregled razvoja kognitivne

teorije metafore te primjenu ove teorije na razliţite lingvistiţke i nelingvistiţke

fenomene. Razmatra se primjena ove teorije i deskriptivni i teoretski problem i izazovi u

vezi ove teorije.



kontinuirano obavljali svoje obaveze, jasnije še razumjeti kognitivno-lingvistiţki pristup

figurativnom jeziku, posebice metafori, spoznati bit i kompleksnost figurativnog

mišljenja kroz upotrebu figurativnog jezika i biti u mogušnosti da analiziraju metaforiţku

misao i jezik primjenjujuši relevantne kognitivno-lingvistiţke teorije.

NASTAVNE METODE



predavanja



Završni ispit





52

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







PRAGMATIKA




ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost,

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)

- ispitivaţ


Doc. dr. Mirza Dţaniš (10 ţ.)

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331




53

Fax 00387 35 306 331





Coulson, Seana. (2000). Semantic Leaps: Frame-shifting and Conceptual Blending in

Meaning Construction. Cambridge: Cambridge University Press.

Green, Georgia. (1996). Pragmatics and Natural Language Understanding. Mahwah,

NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Grundy, P. (2000) Doing pragmatics. London: Arnold.

Levinson, S. C. (1983) Pragmatics. Cambridge : Cambridge U.P

Yule, G. (1996) Pragmatics. Oxford : Oxford University Press.

DODATNA LITERATURA

Chiaro, Delia. (1992). The Language of Jokes. London & New York: Routledge, pp.

4-16, 48-76,

100-121.

Coulson, Seana. (2000). "Frame-Shifting" in Semantic Leaps. Cambridge and New

York: Cambridge University Press, pp. 31-114

Gibbs, Raymond W. (1983). Do people always process the literal meanings of

indirect requests? Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, &

Cognition 9(3): 524-533.

Gibbs, R.W., Jr. (1999). Interpreting what speakers say and implicate. Brain &

Language 68: 466-485

Gibbs, Raymond W., Jr. (2002). A new look at literal meaning in understanding what

is said and implicated. Journal of Pragmatics 34: 457-486.

Grice, H.P. (1975). Logic and conversation. In Peter Cole and Jerry L. Morgan, (Eds.)

Syntax and Semantics, volume 3.New York: Academic Press, pp. 41-58

Sag, Ivan A. (1981). Formal semantics and extralinguistic context. In (Ed.) Peter

Cole, Radical Pragmatics. New York: Academic Press, pp.273-294.

Searle, John. (1992). Conversation. In (On) Searle on conversation. Amsterdam: John

Benjamins, pp. 7-30.


SADRŢAJ KURSA

Semantika, pragmatika i komunikacija (3)

Govorni ţinovi (3)

Implikatura (3)

Konverzacija(3)

Metafora (6)

Humor (6)

Sarkazam (3)

Prozodija (3)

CILJEVI KURSA

Cilj ovog predmeta je sticanje znanja o jeziku u upotrebi, o uslovima uspješnog korištenja

jeziţkih jednica i struktura u kontekstu. Studenti še se upoznati sa razliţitim aspektima

odnosa jezika i konteksta njegove upotrebe. Studentima še se predstaviti grane lingvistike

s kojima je pragmatika povezana. TakoŤer še se predstaviti razliţiti nivoi pragmatiţke

analize.

54



kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti kritiţkog

promišljanja o osnovim pojmovima i naţelima pragmatike, te še biti osposobljeni da

samostalno rade na istraţivanjima koja se baziraju na primjeni teoretskog znanja steţenog

aktivnim uţeššem u nastavnom procesu, kao i da prezentiraju svoje istraţivanje u

usmenom i pismenom obliku.

NASTAVNE METODE



Predavanja



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







AMERIČKA LINGVISTIKA





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

55

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (10 ţ.)

- ispitivaţ

Dr. sc. Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida, doc.

(10 ţ.)

Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.)

ASISTENT



nastavnika


KURSOM



[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Croft, W., Cruse, A. D. (2004). Cognitive Linguistics. Cambrige University Press:

Cambrige

Filipovic, Rudolf (1963) L. Bloomfield i americka lingvistika, Suvremena lingvistika,

br. 2,

Koerner, E.F.K. (2002) Toward a History of American Linguistics . Routledge

Studies in the History of Linguistics. London-New York: Routledge

Radford, A. (1988) Transformational Grammar. Cambridge: Cambridge University

Press

Robins, R. H. (1997) A Short History of Linguistics. London: Longman

DODATNA LITERATURA

Boas, F. (1911). Introduction. In F. Boas (ed.), Handbook of American Indian

Languages, Vol. 1. Washington: Bureau of American Ethnology.

Bloomfield, L. (1933). Language. New York: Holt, Rinehart, and Winston.

Campbell, L. (1997). American Indian Linguistics: The Linguistic History of Native

America.

Chomsky, N. (1957). Syntactic Structures. The Hague: Mouton.

Chomsky, N. (1964). Aspects of the Theory of Syntax. Cambridge, MA: MIT Press.

Chomsky, N. (1981). Lectures on Government and Binding. Dordrecht: Foris

Chomsky, N. (1995b). The Minimalist Program. Cambridge, MA: MIT Press.

Chomsky, N. and Halle, M. (1968). The Sound Pattern of English. New York: Harper

and Row.

New York: Oxford University Press.

Labov, W. (1966). The Social Stratification of English in New York City. Washington,





56

DC:Center for Applied Linguistics.

Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal

about the Mind, Chicago University Press, odabrana poglavlja

Lakoff, G., Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By, The University of Chicago

Press, Chicago

Langacker, R. (1987). Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford

University Press: Stanford

Radford, A. (2004) Minimalist Syntax: Exploring the structure of English, Cambridge

University Press

Sapir, E. (1921). Language. New York: Harcourt, Brace, and Co.

Sapir, E. (1949). Selected Writings of Edward Sapir in Language, Culture, and

Personality

Taylor, J. (1989). Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford

University Press, odabrana poglavlja

Taylor, J. (2002). Cognitive Grammar, Oxford University Press


SADRŢAJ KURSA

Pojava strukturalizma u Americi: Franz Boas (2)

Leonard Bloomfield i bihejviorizam (2)

Etnolingvistika: Edward Sapir, Sapir-Whorfova hipoteza (2)

Generativna gramatika: rana teorija generativne gramatike, standardna teorija generativne

gramatike, proširena standardna teorija, Government and Binding, minimalistiţki pristup

(6)

Funkcionalno-tipološka lingvistika (6)

William Labov i pojava sociolingvistike (6)

Kognitivna lingvistika: teorija prototipa, teorija konceptualne metafore i metonimije,

kognitivna gramatika, teorija konceptualne integracije (6)

CILJEVI KURSA

Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa lingvistiţkim teorijama i osnovnim

idejama u ameriţkoj lingvistici koja je dala neke od najrasprostranjenijih i

najpopularnijih lingvistiţkih teorija u svijetu. Sve su ove teorije imale velikoga utjecaja

na trendove i kretanja u svjetskoj lingvistici.



o raznim teorijama i pravcima u lingvistici, naroţito onima koje su obiljeţile lingvistiku

20. i 21. stolješa. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu

relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.

NASTAVNE METODE



Predavanja



Završni ispit


57




SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







JEZICI U KONTAKTU




ODSJEK Engleski jezik i knjiţevnost

ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Doc.dr. Tanja Pavloviš (10 ţ.) - ispitivaţ

Doc.dr. Jasmina Haniš (10 ţ.)

Doc.dr. Mirza Dţaniš (10 ţ.)

ASISTENT


Lingvistika

KONSULTACIJE


KURSA



[email protected]

[email protected]

[email protected]


75000 TUZLA




58

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Filipoviš, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jeziţnih dodira, Zagreb

1986.

Filipoviš, Rudolf (1990) Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo – razvoj

– značenje. JAZU – Školska knjiga, Zagreb.

Gorup, Radmila J. Lexical Borrowing from German and English into Serbian and

Croatian.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (1992) "Prevedenice – jedan oblik neologizama", RAD

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 446. Zagreb, 93-205.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (2004) "New Concepts and New Words – How Do

Languages Cope With the Problem of Neology?", Collegium Antropologicum, 28.

Suppl. Zagreb, 139-146.

Myers-Scotton, Carol, Contact Linguistics, Bilingual Encounters and Grammatical

Outcomes, Oxford University Press 2002, odabrana poglavlja

DODATNA LITERATURA

Barnhart, Robert & Clarence (1989) "The Dictionary of Neologisms", Dictionaries –

Wörterbücher – Dictionnaires, (eds. Hausmann, F. J.; Reichmann, O.; Wiegand, E.),

Vol. I. Walter de Gruyter, Berlin – New York, 1159-1166.

Filipoviš, Rudolf. English as a word donor to other languages of Europe.

Graniš, Jagoda (2005) "Releksikalizacija: metajezik u antijeziku", Semantika

prirodnog jezika i metajezik semantike, Zbornik radova. HDPL, Zagreb – Split, 275-

286.

Honselaar, Wim (2002) "Newspeak, lexicography and computers", Lexical Norm and

National Languages. Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages

after 1989, (ed. Luţiš, R.). Verlag Otto Sagner, München, 102-108.

Mihaljeviš, Milica; Lana Hudeţek (1998) "Anglizmi u hrvatskom jeziku – normativni

problemi i leksikografska obradba", Jezična norma i varijeteti, HDPL, Zagreb – Rijeka,

335-341.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (1993) "O potrebi jednog rjeţnika neologizama", Rječnik

i društvo, Zbornik radova. HAZU, Zagreb, 255-259.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (1998b) "Neologizmi na razmeŤi jeziţne otvorenosti i

jeziţnoga purizma", Filologija, 30-31. HAZU, Zagreb, 495-499.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (2005) Neologizmi: problemi teorije i primjene. FF

press, Zagreb.

Muhviš-Dimanovski, Vesna; Anita Skelin Horvat (2006) "O rijeţima stranoga

podrijetla i njihovu nazivlju", Filologija 46-47. Zagreb, 203-215.

Muljaţiš, Ţarko (1997/98) "Tri teţišta u prouţavanju jeziţnih elemenata 'stranog'

porijekla". Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24. Zagreb, 265-

279.

PREDUVJETI:



59

SADRŢAJ KURSA

Uvod. Jeziţni dodiri. Jeziţno posuŤivanje. (2)

Historijski pregled. (2)

Bilingvizam/multilingvizam. Interferencija. (2)

Kulturna difuzija i akulturacija. (2)

Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. (2)

Evidentno posuŤivanje: posuŤenice, tipovi posuŤenica. (2)

Primarna i sekundarna adaptacija rijeţi stranog porijekla. (2)

Adaptacija rijeţi stranog porijekla na ortografskom nivou. (2)

Adaptacija rijeţi stranog porijekla na fonološkom nivou. (2)

Adaptacija rijeţi stranog porijekla na morfološkom nivou. (2)

Adaptacija vrsta rijeţi. (2)

Adaptacija rijeţi stranog podrijetla na semantiţkom nivou. (2)

Utjecaj posuŤenica na sintaktiţku normu. Stilistiţke funkcije posuŤenica. (2)

Latentno posuŤivanje: prevedenice (kalkovi). (2)

Tipovi prevedenica. (2)

CILJEVI KURSA

Ciljevi kursa su: upoznavanje sa osnovnim idejama, konceptima i terminologijom

kontaktne lingvistike. Osposobljavanje kandidata za istraţivaţki rad iz kontaktne

lingvistike, prouţavanje i analizu rezultata jeziţnih dodira na razliţitim nivoima

adaptacije rijeţi stranog porijekla.


Spremnost kandidata za pravilno tumaţenje pojmova iz kontaktne i kontrastivne

lingvistike, otkrivanje, prepoznavanje i analiziranje rezultata jeziţnih dodira, rješavanje

istraţivaţkih zadataka iz podruţja kontrastivne i kontaktne lingvistike. Spremnost

kandidata za razumijevanje recentne relevantne literature iz ove oblasti i izradu

istraţivaţkih projekata iz ove oblasti.

NASTAVNE METODE



Predavanja


Nastava se izvodi na engleskom jeziku.


Završni ispit






60

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.



2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






13.3. Izborni predmeti za usmjerenje NJEMAČKI JEZIK


ISTRAŢIVAČKI SEMINAR





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (30 ţ.) -

ispitivaţ

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 035 306 331

Fax

Telefon (kancelarija) 035 306 343




61


Eco, Umberto (2002): Wie man eine wissenschaftliche Abschlussarbeit schreibt.

Doktor-, Diplom- und Magisterarbeit in den Gesites- und Sozialwissenschaften. 9.

Auflage. C.F. Mueller, Heidelberg

Franck, Norbert/Starv, Joachim (2003): Die Technik wissenschaftlichen Arbeitens :

eine praktische Anleitung. Springer Verlag

Brigitte Bartschat (1996): Methoden der Sprachwissenschaft. E. Schmidt Verlag

Lemnitzer,L/Zinmeister, H. (2006): Korpuslinguistik. Eine Einfuehrung. Narr

Studienbuecher

DODATNA LITERATURA

Claudia Meindl (2011): Methodik fuer Linguisten: Eine Einfuehrung in Statistik und Versuchsplanung

Linke, A./Nussbaumer, M./Portmann, P. (2001): Studienbuch Linguistik. Niemeyer

Studienbuch


SADRŢAJ KURSA

1. Nauţnoistraţivaţki rad. Izbor teme. (4 ţasa)

2. Plan rada. Nauţni radovi – primjeri. (4 ţasa)

3. Izvori. Literatura. Rjeţnici. Gramatike. (4 ţasa)

4. Pisanje. Citati. Fusnote. Primjeri. (4 ţasa)

5. Kontrastivna analiza. Primjeri. (4 ţasa)

6. Praktiţni primjeri odabranih tema (4 ţasa)

7. Prezentacija na zadatu temu ( 6 ţasova)

CILJEVI KURSA

Cilj kursa je predstavljanje nauţno-istraţivaţkog rada kao sistemski rašţlanjenog,

samostalnog nauţnog rada studenta. Uoţavanje razlike izmeŤu teoretskih i praktiţnih

radova, kao i mogušnosti njihove primjene u lingvistici takoŤe su meŤu ciljevima ovog

kursa, kao i savladavanje preciznog formuliranja, strukturiranje, predstavljanje podataka,

metoda za lingvistiţku analizu i sl.


Studenti moraju biti u stanju primijeniti nauţene metode nauţno-istraţivaţkog rada na

zadatu ili odabranu temu, poštujuši sva pravila pisanja nauţnog rada. Kljuţna

kompetencija se sastoji u tome da studenti pokaţu ne samo da se znaju baviti nauţno-

istraţivaţkim radom, nego da na prihvatljiv naţin i prezentiraju svoje rezultate.

NASTAVNE METODE

Predavanja, seminari, samostalni rad, konsultacije.


Završni ispit





http://www.amazon.de/s/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&field-author=Claudia%20Meindl&search-alias=books-de&sort=relevancerank

62

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







LINGVISTIKA TEKSTA





ETSC

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Prof. dr. Ismail Pališ (30 ţ.) – ispitivaţ

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]

Adresa fakulteta Dr. Tihomila Markoviša 1, 75000 Tuzla

Telefon

Fax

Telefon (kancelarija)




De Beaugrande, R. i Dressler, W. U., Uvod u lingvistiku teksta, prev. N. Palašiš,

Zagreb, 2010.

Siliš, J., Od rečenice do teksta: Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog

63

jedinstva, Zagreb,1984.

Schrodt, R., Tekstna lingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, prir. Z.

Glovacki Bernardi, Zagreb, 2001.

Tekst i diskurs, zbornik radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, ur. M.

Andrijaševiš i L. Zergollern-Miletiš, Zagreb, 1997.

Jahiš, Dţ./Haliloviš, S./Pališ, I., Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, 2000.

(poglavlje Vezani tekst)

DODATNA LITERATURA

Glovacki Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb, 1990.

Velţiš, M., Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.

Badurina, L., IzmeĎu redaka: Studije o tekstu i diskursu, Rijeka - Zagreb, 2008.

Ivanetiš, N., Uporabni tekstovi, Zagreb, 2003.

Brown, G. i Yule, G., Discourse analysis, Cambridge 2003.

Hoey, M., Patterns of Lexis in Text, Oxford, 1991.


SADRŢAJ KURSA

1. Tekst kao najviša jedinica lingvistiţke analize. Lingvistika teksta. Osnovni pojmovi i

termini. (2 ţasa)

2. Reţenica i tekst. Udruţivanje reţenica u tekst. Funkcija reţenica u tekstu. (2 ţasa)

3. Obavijesna struktura teksta. Obavijesno rašţlanjivanje reţenica u tekstu. (2 ţasa)

4. Red rijeţi. Osnovni, aktualizirani i obavezni red rijeţi. (2 ţasa)

5. Tipovi veze meŤu reţenicama u tekstu. Lanţana i naporedna veza. (2 ţasa)

6. Tekstualna koneksija. Gramatiţki i leksiţki konektori. (2 ţasa)

7. Reţenica, tekst i kontekst. (2 ţasa)

8. Semantika teksta. (2 ţasa)

9. Vrste tekstova. (2 ţasa)

10. Govoreni i pisani tekstovi. (2 ţasa)

11. Tekst i komunikacija. (2 ţasa)

12. Tekst i diskurs. Diskursne strategije. (2 ţasa)

13. Analiza konverzacijske situacije. (2 ţasa)

14. Analiza teksta. (2 ţasa)

15. Zakljuţna razmatranja o tekstu. (2 ţasa)

CILJEVI KURSA

Kurs ima sljedeše glavne ciljeve:

- upoznati studente s temeljnim pojmovima i terminima iz oblasti teksta i

lingvistike teksta;

- upoznati studente s osnovnim strukturnim svojstvima teksta kao lingvistiţke

jedinice najvišeg nivoa;

- upoznati studente s razliţitim teorijskim i metodološkim pristupima tekstu;

- osposobiti studente za lingvistiţku analizu tekstova.


64

Nakon ispunjenja svih obaveza predviŤenih studijskim programom od studenata se

naroţito oţekuje:

- da ovladaju terminologijom lingvistike teksta;

- da se u cjelini osposobe za sintetiţki pristup lingvistiţkoj analizi na svim

znakovnim nivoima;

- da samostalno vrše analizu tekstova;

- da pomošu steţenih znanja poboljšaju svoju jeziţku kompetenciju u oblasti teksta;

- da steţena znanja primijene u drugim lingvistiţkim te srodnim nelingvistiţkim

poljima .

NASTAVNE METODE



Završni ispit





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







LINGVISTIKA U MEDIJIMA





ETSC 7

65

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Prof. dr. Erminka Ziliš (30 ţ.) – ispitivaţ

ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]


Telefon

Fax





Harald Burger: Mediensprache. Eine Einführung in Sprache und

Kommunikationsformen der Massenmedien. Berlin/New York 2005.

Daniel Perrin: Medienlinguistik. (= UTB 2503) Konstanz 2006.

Nina Janich, Werbesprache. Ein Arbeitsbuch. 2., vollständig überarbeitete und

erweiterte Auflage. Narr, Tübingen 2001, ISBN 3-8233-4974-0.^

DODATNA LITERATURA

Jens Runkehl, Peter Schlobinski, Torsten Siever: Sprache und Kommunikation im

Internet. Überblick und Analysen. Opladen, Wiesbaden 1998.


SADRŢAJ KURSA

1. Lingvistika medija – razvoj i metode (4 ţasa)

2. Elementi komunikacije, komunikator, recipienti, funkcije (4 ţasa)

3. Intertekstualnost, intratekstualnost (4 ţasa)

4. Govorni i pisani jezik u medijima (4 ţasa)

5. Jezik reklame (6 ţasova)

6. Novi mediji (4 ţasa)

CILJEVI KURSA

Studenti še se upoznati sa osnovnim principima lingvistike medija, posebno novih medija

i karakteristika jeziţkog izraţaja u njima. Bit še upušeni u osnovne metode analize jezika

u medijima kao i u verbalna i neverbalna sredstva komuniciranja. Cilj je i savladavanje

osnova lingvistiţke i komunikacijske nauke, kao i mjesta medijske lingvistike u

savremenoj lingvistici.


Oţekuje se da še studenti biti u stanju analizirati odreŤenu jeziţku pojavu u razliţitim

medijskim oblicima, uz primjenu razliţitih lingvistiţkih metoda.

NASTAVNE METODE



Završni ispit


http://de.wikipedia.org/wiki/Harald_Burger

http://de.wikipedia.org/wiki/Daniel_Perrin

http://de.wikipedia.org/wiki/Spezial:ISBN-Suche/3823349740

http://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Jens_Runkehl&action=edit&redlink=1

http://de.wikipedia.org/wiki/Peter_Schlobinski

http://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Torsten_Siever&action=edit&redlink=1

66





SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







KONTRASTIVNA GRAMATIKA





ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (20 ţ.) –

ispitivaţ


ASISTENT


KONSULTACIJE


KURSOM



[email protected]


Telefon

Fax


67





Gerhard Nickel: Kontrastive Linguistik. In: Lexikon der germanistischen Linguistik.

2., vollständig neu bearbeitete und erweiterte Auflage. Hrsg. v. Hans Peter Althaus,

Helmut Henne, Herbert Ernst Wiegand. Niemeyer, Tübingen 1980, Seite 633-636,

Zitat Seite 633.

Kurt Rein: Einführung in die kontrastive Linguistik. Darmstadt: Wissenschaftliche

Buchgesellschaft 1983,

Reinhard Sternemann (Hrsg.): Einführung in die konfrontative Linguistik. Leipzig:

Verlag Enzyklopädie 1983, 147 S., http://d-nb.info/840089414.

Özlem Tekin: Grundlagen der Kontrastiven Linguistik in Theorie und Praxis.

Tübingen: Stauffenburg 2012,

DODATNA LITERATURA

Beerbom, Christiane: Modalpartikeln als Übersetzungsproblem. Eine kontrastive

Studie zum Sprachenpaar Deutsch - Spanisch. Frankfurt/M. u.a.: Peter Lang, 1992,

S. 83ff


SADRŢAJ KURSA

1. Kontrastivna gramatika – razvoj i situacija (4 ţasa)

2. Polazni jezik, jezik cilj, interferncija (4 ţasa)

3. Fonetika, fonologija (4 ţasa)

4. Morfologija (4 ţasa)

5. Sintaksa (4 ţasa)

6. Leksikon. Falsche Freunde (6 ţasova)

7. Analiza grešaka (4 ţasa)

CILJEVI KURSA

Studenti še se upoznati sa osnovnim principima kontrastivne gramatike. Bit še upušeni u

razlike izmeŤu kontrastivne gramatike i lingvistike, razlike izmeŤu langue i parole, kao i

analiziranje kontrastiranih jezika.


Studenti moraju biti u stanju napraviti kontrastivnu analizu zadatog problema pri

analiziranju dvaju jezika.

NASTAVNE METODE



Završni ispit





http://d-nb.info/840089414

68

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







HISTORIJA TURSKOG JEZIKA



SMJER Turski jezik


ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (10 ţ.) -

ispitivaţ

Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (10 ţ.)

Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (10 ţ)

ASISTENT


Lingvistika

KONSULTACIJE


KURSA




75000 TUZLA

Telefon 00 387 35 278 578

Fax





69


Akar, A., 2005. Türk Dili Tarihi. Ötüken Yayınları. Istanbul.

Caferoğlu, A., 2000. Türk Dili Tarihi. 4.baskı. Alfa Yay. İstanbul-Bursa.

Ţoliš, Ljiljana: Osmanska diplomatika sa paleografijom, Zavod za udţbenike i

nastavna sredstva, Beograd 2005.

Dilaçar, A., 1970. Dil, Diller ve Dilcilik. TDK Yayınları. Ankara.

Eminoglu, Mehmet: Osmanli vesikalarına okumaya giriş, Ankara 1996.

Encyclopaedia of Islam, Volume II, sub. Diplomatic, New edition, Leiden, E. J. Brill,

1991., pp. 301-316.

Encyclopaedia of Islam, Volume IV, sub. Khatt, New edition, Leiden, E. J. Brill,

1990, pp. 1113-1126.

Ercilasun, A. B., 2004. Başlangıçtan Yirminci Yüzyıla Türk Dili Tarihi. Akçağ Yay.

Ankara.

Gökbilgin, Mehmed Tayyib: Osmanli paleografya ve diplomatik ilmi, Istanbul 1992.

Johanson, L. & É. Á. Csató, 1998. The Turkic Languages. London.

Kissling, H.J., Osmanisch-Turkische Grammatik, Wiesbaden, 1960.

Reychman, Jan and Ananiasz Zajaczkowski: Handbook of Ottoman-Turkish

Diplomatics, The Hague, 1968

Stipišiš, Jakov: Pomodne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb

1985.

Tekin, T. & M., Ölmez, 2003. Türk Dillerine Giriş. İstanbul .

Timurtaş, F. K., 1994. Eski Türkiye Turkçesi XV. Yüzyıl. Enderuun Kitabevi. Istanbul.

DODATNA LITERATURA:

Aktan, B. 2006. Cennetlerin Açık Yolu. Edebiyat Otağı Yay. Istanbul.

Davids, A. L., 1836. Grammaire Turke. Londres.

Deny, J., 1941. Türk Dili Grameri (Osmanlı Lehçesi), Terc: Ali Ulvi Elöve, Istanbul.

Deny. J. 1995. Türk Dili Gramerinin Temel Kuralları. Terc: Oyun Şahin. Türk Dil

Kurumu Yayınları, Ankara.

Develi, H., 1995. Evliya Çelebi Seyahatnamesine Göre 17. Yüzyılda Osmanlı

Türkçesinde Ses Benzeşmeleri ve Uyumlar. TDK Yay., Ankara.

Develi, H., 2001. XVIII. Yüzyıl Ìstanbul Hayatına Dair Risâle-i Garîbe. Kitabevi.

Istanbul.

Duman, M., 1995. Evliya Çelebi Seyahatnamesine Göre 17. Yüzyılda Ses Değişmeleri.

TDK Yayınları. Ankara.

Duman, M., 2008. Makaleler : Eski Türkiye Türkçesinden Osmanlı Türkçesine. Kesit.

Istanbul.

Filan, K., 2011. XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair Saraybosnalı Molla Mustafa’nın

Mecmuası. Connectum, Sarajevo.

Filan, K., 2014. Sarajevo u Bašeskijino doba: Jezik kao stvarnost. Connectum,

Sarajevo.

Kaleši, Hasan: Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom jeziku,

Priština 1972.

Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i

skadarski sandţak, Sarajevo 1957.

70

Kutukoglu, Mubahat S.: Osmanli belgelerin dili (Diplomatik), Istanbul 1994.

Mujiš, Muhamed A.: Sidţil mostarskog kadije 1632-1634., Mostar 1987.

Opširni popis Bosanskog sandţaka iz 1604. godine, sv. I/1 (Uvod), Sarajevo 2000.

Selmanoviš, Medţida: Berat kao diplomatička vrsta u turskoj arhivistici, POF

35/1985, 1986., str. 169-209.

Selmanoviš, Medţida: Ferman – diplomatički osvrt, POF XXVI/1976, 1978., str.

115-129.

Šabanoviš, Hazim: Krajište Isa-Bega Ishakovida, Zbirni katastarski popis iz 1455.

godine, Sarajevo 1964.

Šabanoviš, Hazim: Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda, POF I/1950,

1950., str. 117-149.

PREDUVJETI:

Nema posebnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.

SADRŢAJ KURSA

Na kolegiju studenti dobivaju temeljne informacije o razvoju turskog jezika. Nadalje se u

radu naglasak stavlja na razvoj fonološkog i morfološkog sistema turskog jezika. Iz

odabranih odlomaka spomenika turske jeziţke baštine ţitaju se njihove jeziţke

(fonološke i morfološke te leksikološke) karakteristike. Teţište je na: 1) starom

anadolijskom turskom (14-15. stolješe). Upoznaju se glavne karakteristike jezik nekog

odabranog djela iz tog perioda (npr. Nehcü'l-Ferâdîs, prevod Kelile i Dimne.); 2)

osmanskom jeziku (16.-18. st.). Upoznaju se najznaţajnija obiljeţja jezika Putopisa

Evlije Ţelebije. Potom se komentira jezik proznog teksta 18. i 19. stolješa. Na tekstovima

iz druge polovine 19. stolješa obraŤuju se elementi koji ukazuju na poţetke savremenog

turskog jezika.

Aktivno sudjelovanje studenata u radu ogleda se kroz ţitanje i analiziranje zadane i

odabrane lektire.

CILJEVI KURSA

Osnovni cilj kolegija jest upoznavanje studenata s razvojem fonološkog i morfološkog

sistema turskog jezika do stanja kakvo je danas u savremenom turskom jeziku. Studenti

se osposobljavaju da prepoznaju i objašnjavaju historijskojeziţke pojave u odabranim

tekstovima pisanim u razliţitim razdobljima turske jeziţke historije.


Spremnost kandidata za diplomatiţku obradu i ţitanje tekstova na klasiţnom osmanskom

jeziku.

NASTAVNE METODE



Predavanja



71


Završni ispit






SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.



2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







PREVEDENICE U BOSANSKOM JEZIKU


KATEDRA Savremeni bosanski jezik, Savremeni

engleski jezik, Savremeni njemaţki jezik,

Savremeni turski jezik

SMJER




ETSC

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (15 ţ) - ispitivaţ


Dr. sc. Edina Solak, doc. (7 ţ)

72

ASISTENT



nastavnika


KURSOM



[email protected]


75000 TUZLA

Telefon 00387 35 306 331

Fax 00387 35 306 331





Muhviš-Dimanovski, Vesna (1992) ‗Prevedenice – jedan oblik neologizama‘, Rad

HAZU, knj.446, Zagreb, 93-205.

Filipoviš, Rudolf (1986) Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jeziţnih dodira,

JAZU- Školska knjiga, Zagreb

Škaljiš, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1985.

Graniš, Jagoda (2005) "Releksikalizacija: metajezik u antijeziku", Semantika

prirodnog jezika i metajezik semantike, Zbornik radova. HDPL, Zagreb – Split, 275-

286.

Turk, Marija. 2001. Tvorbene znaţajke kalkiranih imenica. Rasprave Instituta

za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knj. 27. 267− 280.

Turk, Marija 2004. Naporedna uporaba posuŤenica i prevedenica u hrvatskome

jeziku. Riječki filološki dani 6. Rijeka: Filozofski fakultet

Vesna Muhviš-Dimanovski 2005. Neologizmi – problemi teorije i primjene, FF press,

Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuţilišta u Zagrebu, Zagreb,

DODATNA LITERATURA

Thomas, George. 1991. Linguistic purism. London − New York: Longman.

Thomason, Sarah Grey. 2001. Language Contact. Washington, D. C.: Georgetown

University Press.

Barnhart, Robert & Clarence (1989) "The Dictionary of Neologisms", Dictionaries –

Wörterbücher – Dictionnaires, (eds. Hausmann, F. J.; Reichmann, O.; Wiegand, E.),

Vol. I. Walter de Gruyter, Berlin – New York, 1159-1166.

Filipoviš, Rudolf. English as a word donor to other languages of Europe.

Honselaar, Wim (2002) "Newspeak, lexicography and computers", Lexical Norm and

National Languages. Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages

after 1989, (ed. Luţiš, R.). Verlag Otto Sagner, München, 102-108.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (1993) "O potrebi jednog rjeţnika neologizama", Rječnik

i društvo, Zbornik radova. HAZU, Zagreb, 255-259.

Muhviš-Dimanovski, Vesna (1998b) "Neologizmi na razmeŤi jeziţne otvorenosti i

jeziţnoga purizma", Filologija, 30-31. HAZU, Zagreb, 495-499.



73

Muhviš-Dimanovski, Vesna (2005) Neologizmi: problemi teorije i primjene. FF

press, Zagreb.

Muhviš-Dimanovski, Vesna; Anita Skelin Horvat (2006) "O rijeţima stranoga

podrijetla i njihovu nazivlju", Filologija 46-47. Zagreb, 203-215.

Muljaţiš, Ţarko (1997/98) "Tri teţišta u prouţavanju jeziţnih elemenata 'stranog'

porijekla". Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24. Zagreb, 265-

279.


SADRŢAJ KURSA

Kontaktna lingvistika i jeziţno posuŤivanje. Historijski pregled. (6)

Sociolingvistiţki aspekt jeziţnog posuŤivanja. (2)

Jeziţni purizam (4)

Pokušaji zamjene posuŤenica domašim izrazima. Adaptacija rijeţi orijentalnog porijekla.

(4)

Problem identifikacije prevedenica (2)

OdreŤivanje porijekla prevedenice (4)

Vrste prevedenica (8)

CILJEVI KURSA

Ciljevi kursa su: upoznavanje sa osnovnim idejama, konceptima i terminologijom

kontaktne lingvistike. Osposobljavanje kandidata za istraţivaţki rad iz kontaktne

lingvistike, prouţavanje i analizu rezultata jeziţnih dodira na razliţitim nivoima

adaptacije rijeţi stranog porijekla.

OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI / KOMPETENCIJE STUDENATA


o raznim pojavama u tradicionalnoj i savremenoj kontaktnoj lingvistici. Uspješni

studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove

oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.

NASTAVNE METODE

Predavanja se sastoje iz izlaganja teoretskog dijela navedenih jedinica.


Završni ispit





74

SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.


BROJ. BODOVA


2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA







SAVREMENI TURSKI DIJALEKTI



SMJER Turski jezik


ETSC 7

BROJ SATI 30

Predavanja 30

Auditorne vjeţbe


NASTAVNIK Dr.sc. Mehmet Kahraman, doc. (30 ţ.) -

ispitivaţ

ASISTENT


Lingvistika

KONSULTACIJE


KURSA




75000 TUZLA

Telefon 00 387 35 278 578

Fax




75



ARAT, R. R. (1976), Turk Lehcelerinin Tasnifi, Turk Dunzasi El kitabi, Ankara: KB.

Yayinlar.

DOGAN. L., Durmus. O. (2013), Cagdas Turk Lehceleri El Kitabi, Istanbul: Kriter

yayinlari.

TEMIR, A. (1977), Turk Lehceleri, Akara: KB Yazinlari.

DODATNA LITERATURA:

AKSAN, D. (1999) Her Yonuyle Dil, Ankara: TDK. Yayinlari.

ERCILASUN, A. B. Ornekleriyle Turk Alfabeleri, Ankara: KB Yayinlari.

KOC, K. DOGAN O. (2011). Kazak Turkcesi Grammeri, Istanbul: Gazi kitabevi

Yayinlari.

Coskun, V. (2000). Ozbek Turkcesi Grammeri, Ankara: TDK Yayinlari.

DENY, J. (1941). Turk Dili Grammeri, Istanbul: Maarif Vekaleti.

KOMISYON, (1991). Cagdas Turk Lehceleri Sozlugu, Ankara: Pegem yayincilik.

PREDUVJETI:


SADRŢAJ KURSA

Uvod. Lingvistiţki kriterije klasifikacije turkijskih jezika. (2)

Jugozapadna ili oguska grana turkijskih jezika (turski s balkanskim dijalektima,

gagauski, azerbajdţanski, turkmenski, horasanski turkijski te oguski dijalekti juţ. Irana i

Afganistana; (4)

Sjeverozapadna ili kipčačka grana turkijskih jezika (kumiţki, karaţajski, balkarski,

krimskotatarski, karaimski, kazanjski tatarski, mišarski, zapadnosibirski dijalekti

tatarskoga, baškirski, kazaški, karakalpaţki, kipţaţki dijalekti uzbeţkoga jezika, nogajski

i kirgiski); (4)

Jugoistočna ili ujgursko-karlučka grana turkijskih jezika (uzbeţki i novoujgurski s

mnogobrojnim dijalektima); (4)

Sjevernosibirska grana turkijskih jezika (jakutski ili saha, dolganski te heterogeni idiomi

kao sajanski, tuva(nski), sojotski, urankajski, tofa(larski) ili karagaški, hakaški, šorski,

ţulimski, altajski ili ojrotski i dr.; (4)

Čuvaška grana turkijskih jezika (izoliran); (4)

Halačka grana turkijskih jezika (izoliran, sr. Iran). (4)

Opša podjela turkijskih jezika na Z-jezike i R-jezike (4)

CILJEVI KURSA

Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa savremenim turskim dijalektima

odnosno turkijskim jezicima, koje ţini skupina srodnih jezika na golemom prostranstvu

od jugoistoţne Europe do Kine, i od Irana do Arktika. Iako se srodnost turkijskih jezika

nikada nije dovodila u pitanje, još uvijek se raspravlja o nekim aspektima njihove

klasifikacije s ţime še studenti biti detaljnije upoznati u toku trajanja kursa.


Na kraju semestra uspješni studenti še biti u mogušnosti razlikovati razliţite dijalekte u

savremenom turskom jeziku, te ţitati i razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove

oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.

76

NASTAVNE METODE



Predavanja




Završni ispit






SISTEM BODOVANJA



RED.

BR.



2. Pristupni rad 40


UKUPNO 100

SISTEM OCJENJIVANJA






JU Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

77

ELABORAT ZA POKRETANJE DOKTORSKOG STUDIJA LINGVISTIKA

Tuzla, april 2014. godine

1. Naziv studijskog programa


doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike

2. Ciljevi i društvena opravdanost organiziranja studija

78

Ovaj doktorski studij svojim je konceptom, strukturom i sadrţinom usklaŤen s

Evropskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) prema kojem doktorski studij predstavlja najviši

obrazovni nivo i osigurava stjecanje kompetencija koje odgovaraju 8. stupnju kvalifikacijskog

okvira te obimom, koliţinom kompetencija i profilom struke garantira utemeljenost iskaza na

javnoj ispravi o završenom doktorskom studiju i stjecanju zvanja doktor humanističkih nauka

iz područja lingvistike.

Osnivanjem doktorskog studija iz lingvistike ostvarit še se sljedeši ciljevi:

- osnaţit še se proces kadrovskog jaţanja humanistiţkih nauka na Univerzitetu u Tuzli,

- valorizirat še se iskustva i rezultati postignuti u nastavnim, nauţnim i istraţivaţkim

procesima realiziranim na studijskim odsjecima koji pokrešu ovaj doktorski studij,

- odgovorit še se na zahtjeve iskazane od pojedinaca iz cijele Bosne i Hercegovine i

regije za stjecanje doktorata humanističkih nauka iz područja lingvistike na

Univerzitetu u Tuzli.

Studiji bosanskog jezika i knjiţevnosti te engleskog, njemaţkog jezika na Filozofskom

fakultetu Univerziteta u Tuzli privlaţe zanimanje studenata za upis. Do sada su na ovom

fakultetu organizirana dva poslijediplomska studija iz oblasti lingvistike. U akademskoj

2011/12. godini organiziran je drugi ciklus studija na odsjecima za bosanski jezik i

knjiţevnost i engleski jezik, a u akademskoj 2012/13. godini predviŤen je upis na drugi ciklus

studija na odsjecima za bosanski jezik i knjiţevnost, engleski jezik i knjiţevnost, njemaţki

jezik i knjiţevnost te turski jezik i knjiţevnost.

Bolonjski proces i reforma podrazumijevaju nastavak studija poslije stjecanja diplome

drugog ciklusa studija. Radi toga je potrebno organizirati doktorske studije na svim

odsjecima, kao redovan studijski program u trajanju od tri godine. Razlog tome moţe biti i to

što su u Bosni i Hercegovini uoţljive nauţne i struţne potrebe za produbljivanjem znanja iz

lingvistike, prvenstveno zbog brojnih promjena u spoznajama u lingvistici i potrebe daljeg

nauţnog istraţivanja, ali i radi potrebe da se nova znanja primijene u praksi u školama, na

fakultetima, u sredstvima javnog informiranja, u svakodnevnoj komunikaciji itd.

U Bosni i Hercegovini je uoţljiva potreba za vešim brojem doktora humanistiţkih

nauka iz podruţja lingvistike, a moglo bi se oţekivati i da še potrebe za doktorima

humanistiţkih nauka iz podruţja lingvistike stalno rasti, pa i radi toga što je potrebno

osigurati kadrovsku obnovu na fakultetima.

Zajedniţki doktorski studij za bosanski, engleski, njemaţki i turski jezik moguše je

organizirati kao jedinstven doktorski studij sa posebnim usmjerenjima jer je za svako od tih

usmjerenja potrebno zajedniţko jezgro koje se sastoji od izuţavanja opšelingvistiţkih tema,

onoga što su univerzalna svojstva ljudskog jezika, te gramatiţkog sistema bosanskog,

hrvatskog i srpskog jezika, kao neţega što bi bilo nuţno studentima doktorskog studija koji

izuţavaju strane jezike, i vrlo korisno studentima koji izuţavaju bosanski, hrvatski i srpski

jezik.

Kadrovske mogušnosti na odsjecima koji pokrešu ovaj doktorski studij su takve da

omogušavaju realizaciju ovako koncipiranoga doktorskog studija. Izuzetak je donekle

situacija na Odsjeku za njemaţki jezik i Odsjeku za turski jezik, ali je ovaj doktorski studij

zamišljen tako da še na njemu sudjelovati i gostujuši profesori sa drugih univetrziteta, te

mislimo da neše biti nikakvih poteškoša u realizaciji aktivnosti predviŤenih ovim doktorskim

studijem. Nastavnici na odsjecima koji pokrešu doktorski studij sudjeluju ili su sudjelovali u

radu poslijediplomskih i doktorkih studija i na drugim univerzitetima, te je i to ţinjenica koja

ukazuje na to da se ovako zamišljeni doktorski studij moţe uspješno organizirati.

79

Osnivanje doktorskog studija iz lingvistike doprinijelo bi i vešoj afirmaciji

Filozofskog fakulteta i Univerziteta u njegovu okruţenju, ali i na prostorima izvan Bosne i

Hercegovine.

3. Način organiziranja studija

Doktorski studij Lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli koncipiran je u

skladu sa Smjernicama za izradu studijskih programa III ciklusa studija, koje je donio Senat

Univerziteta u Tuzli na sjednici 19.10.2011. godine, kojima je osigurano da studijski programi

trešeg ciklusa slijede naţela Bolonjskog procesa ta da na tom osnovu osiguraju, kako

interdisciplinarnu tako i meŤuuniverzitetsku pokretljivost studenata. Dosljednom primjenom

ECTS sistema zagarantirana je precizna kvantifikacija svih formi studentskog angaţiranja u

realizaciji plana i programa. To omogušava polaznicima studija da

1. jedan dio obaveza mogu realizirati na drugim fakultetima, odnosno univerzitetima,

2. da se polaznicima doktorskih studija s drugih fakulteta i univerziteta dokumentira i

kvantificira svaki oblik njihovog angaţiranja na ovom doktorskom studiju i

3. da se objektivno valoriziraju i priznaju prethodni oblici dodiplomskog i

poslijediplomskog obrazovanja u zemlji i inozemstvu.

UsklaŤenost koncepta doktorskog studija s temeljnim naţelima bolonjskog procesa

pogodna su platforma za uspostavljanje partnerskih odnosa sa univerzitetima / sveuţilištima u

regiji i šire. U poţetnoj fazi buduše znatnije saradnje pokrenut še se inicijativa da se na

izvoŤenju nastave na trešem ciklusu studija angaţira dovoljan broj nastavnika koji su poznati

struţnjaci za oblasti koje se izuţavaju na trešem ciklusu studija. TakoŤer še biti ostvarena

mogušnost da takvi nastavnici mogu biti mentori pri izradi doktorskih disertacija. Vjerujemo

da še s onim univerzitetima s kojima postoje sporazumi o saradnji biti moguše dogovoriti

uzajamno priznavanje ECTS koje studenti steknu u istraţivaţkim projektima, na nauţnim

skupovima, gostujušim predavanjima, seminarima i sl., kao i saradnju u izdavanju ţasopisa i

drugih nauţnih publikacija te pri prijavljivanju zajedniţkih istraţivaţkih projekata.

U nekoj kasnijoj fazi, na temelju steţenog uzajamnog povjerenja i razumijevanja, bit še

moguše inicirati pokretanje zajedniţkih doktorskih studija s mogušim naizmjeniţnim

izvoŤenjem nastave i realiziranjem drugih sadrţaja i oblika rada u sjedištima univerziteta /

sveuţilišta.

Predloţeni studij je usporediv s vešinom veš pokrenutih doktorskih studija, odnosno

studija koji su u fazi pripreme za pokretanje u podruţju lingvistike u regiji i u zemljama

Evropske unije, kako sa stajališta koncepta tako i sa stajališta nastavnih planova i programa.

Kao usporedivi elementi istiţu se:

1. ujednaţen broj semestara,

2. ujednaţen broj ECTS,

3. ujednaţeni uvjeti za pristup studiju,

4. ujednaţen broj ispitnih obaveza po semestru,

5. ujednaţena struktura vanispitnih sadrţaja studentskih obaveza,

6. ujednaţen individualizirani mentorski pristup studentima,

7. ujednaţena sadrţajna fokusiranost na savremene tokove u izuţavanju jezika.

Sva pitanja koja se odnose na organizaciju i tok studiranja rješava Viješe doktorskog studija

Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Viješe doktorskog studija Filozofskog fakulteta u Tuzli imenuje Nauţno-nastavno viješe

Filozofskog fakulteta.

Viješe ima 7 (sedam) ţlanova koji se imenuju iz reda nastavnika na doktorskim studijima na

Filozofskom fakultetu u Tuzli na period od 4 (ţetiri) godine. Viješe doktorskog studija

80

predlaţe odluke vezane za organizaciju i tok studiranja na doktorskom studiju koje donosi

NNV.

Predsjedavajuši Viješa voditelj je doktorskog studija.

4. Akademske reference nastavnika angaţiranih u realizaciji studijskog programa

Nastavnik Reference nastavnika (naučne knjige i naučni radovi)

Dr. sc. Adisa Imamoviš,

vanr.prof.

Imamoviš, A. (2004). ‗Adjectives as Gender Selectors in

English and Croatian.’ u zborniku ―Teaching English for

Life: Studies to Honour Professor Elvira Petrović on the

Occasion of Her Seventieth Birthday‖ ur. Kuţanda D.,

Brdar M., Beriš B.: Pedagoški fakultet Osijek

Imamoviš, A. (2004). ‗Structural Adjustments of Clause

Elements after Nominalization in English‘. u Zbornik

radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 5.

Hrustiš, M., Imamoviš A. (2005). ―Weiterfuhrender

Nebensatz‖ u njemaţkom i ―Sentential Relative Clause‖ u

engleskom jeziku’. u Zbornik radova Filozofskog fakulteta

u Tuzli 6.

Imamoviš A. (2005). ‗Ljepota plezionima.‘ u Semantika

prirodnog jezika i metajezik semantike, ur. Graniš J.

Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.

Imamoviš, A., Kasumoviš, A. (2005). ‗Metonimijska

proširenja sintaksiţkih kategorija‘ u Bosanski jezik:

časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. ur.

Kasumoviš A. Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u

Tuzli.

Kasumoviš, A. Imamoviš, A. (2005). ‗Akcenat kao

semantiţko-diferencijalni znak‘ u Bosanski jezik: časopis

za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. ur. Kasumoviš A.

Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Imamoviš, A., Turbiš-Hadţagiš, A., Hrustiš M. (2006).

‗Sinestezija u ţenskim ţasopisima‘ u Jezik i mediji - jedan

jezik: više svjetova ur. Graniš J. Zagreb-Split: Hrvatsko

društvo za primijenjenu lingvistiku.

Imamoviš, A. (2006). ‗Limitations on Metonymic Uses of -

ion Nominalizations‘ u Jezikoslovlje 7.1-2 2006. ur.

Koleniš Lj. Osijek: Filozofski fakultet

Imamoviš, A. (2006). ‗Metonymy and Nominalizations‘ u

English Language and Literature Studies: Interfaces and

Integrations. Ur. Trbojeviš I., Rasuliš K. Beograd:

Filološki fakultet ISBN: 86-86419-04-6

Imamoviš, A. (2008). ‗Metonymic Extensions of

Nominalizations in English and Bosnian/Croatian/Serbian‘

u English Language and Literature Studies: Structures

Across Cultures. Ur. Trbojeviš I., Rasuliš K. Beograd:

81

Filološki fakultet (241 – 252) ISBN: 978-86-86419-45-3

Imamoviš, A. (2009). ‗Pojmovna metafora kao mošno

oruŤe u marketingu‘ u Lingvistika javne komunikacije:

sociokulturni, pragmatički i stilistički aspekti. ur. Brdar,

M., Omaziš, M., Belaj B. i Kuna B. Zagreb-Osijek:

Hrvatski društvo za primijenjenu lingvistiku. (45-55) ISBN

978-953-314-002-5

Imamoviš, Adisa (2009). ‗Motivation for Different

Metonymic Readings of –ion Nominalizations‘. u

Cognitive Approaches to English. ur. Brdar, M., Omaziš,

M., Paviţiš Takaţ V. Cambridge: Cambridge Scholars

Publishing (69-99) ISBN: 978-1-4438-1111-8

Imamoviš, Adisa (2010). ‗Upotreba prezenta u engleskom i

bosanskom jeziku‘ u Prostor i vrijeme u jeziku: jezik u

prostoru i vremenu. ur. Brdar Mario, Omaziš Marija,

Paviţiš Takaţ Višnja, Gradeţak Erdeljiš Tanja, Buljan

Gabrijela. Zagreb – Osijek: Hrvatsko društvo za

primijenjenu lingvistiku. (97 – 117) ISBN: 978-953-314-

017-9

Imamoviš, Adisa (2010). ‗Pojmovna metafora ŢIVOT JE

PUTOVANJE u romanu ―Derviš i smrt‖ i njegovom prijevodu

na engleski jezik‘ u Bosanski jezik 7. ur. Kasumoviš,

Ahmet. Tuzla: Filozofski fakultet (69 - 85) ISSN 1512-

5696

Imamoviš, Adisa (2011). ‗Upotreba nominalizacija u

administrativnom stilu engleskih pravnih tekstova‘ u

Diskurs i dijalog: teorije metode i primjene. ur. Karabališ

Vladimir, Aleksa Varga Melita, Pon Leonard. Osijek:

Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku /Filozofski

fakultet Sveuţilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (125-143).

ISBN 978-953-314-038-4

Imamoviš, Adisa, Nihada Delibegoviš-Dţaniš (2012)

'Polysemy of Adjectives in the Domain of TASTE and

TOUCH in English and Bosnian' u Approaches and Methods

in Second and Foreign Language Teaching (ur. Azamat

Akbarov i Vivian Cook) str. 11-21. Sarajevo: IBU

Publications ISBN 978-9958-834-07-3

Imamoviš, Adisa (2011). Metonimijski procesi u

nominalizaciji: kognitivno-lingvistička analiza. Tuzla:

OFF-SET. ISBN: 978-9958-31-050-8

dr.sc. Mario Brdar, red.

prof.

Autorske knjige

Brdar, Mario. Metonymy in Grammar: Towards Motivating

Extensions of Grammatical Categories and Constructions.

Osijek : Faculty of Philosophy, 2007 (monografija)

Brdar, Mario; Kuţanda, Dubravko. Concise Dictionary of

Grammatical Terms for Students of English. Osijek :

Filozofski fakultet, 2007.

82

Brdar, Mario; Kuţanda, Dubravko; Omaziš,

Marija.Grammatical Functions and Categories. Part One:

The English Verb. Osijek : Pedagoški fakultet Sveuţilišta u

Osijeku, 2001.

Poglavlja u knjizi

Brdar, Mario; Raffaelli, Ida; Ţic Fuchs, Milena.

Cognitive Linguistics between Universality and Variation:

Introduction // Cognitive Linguistics between Universality

and Variation / Brdar, Mario ; Raffaelli, Ida ; Ţic Fuchs,

Milena (ur.). Newcastle upon Tyne : Cambridge Scholars

Publishing, 2012.

Schmidt, Goran; Brdar, Mario. Variation in the Linguistic

Expression of the Conceptual Metaphor Life is a

(Gambling) Game // Cognitive Linguistics between

Universality and Variation / Brdar, Mario ; Raffaelli, Ida ;

Ţic Fuchs, Milena (ur.). Newcastle upon Tyne : Cambridge

Scholars Publishing, 2012. Str. 271-292

Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita.

Not seeing trees for wood: A case study of metonymy-

induced polysemy in Germanic and Slavic languages //

Slavic linguistics in a cognitive framework / Grygiel,

Marcin ; Janda, Laura (ur.).

Frankfurt am Main : Peter Lang, 2011. Str. 213-235.

Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita. Metonymy, metaphor and

the ―weekend frame of mind‖: Towards motivating the

micro-variation in the use of one type of metonymy //

Motivation in Grammar and the Lexicon / Panther, Klaus-

Uwe ; Radden, Günter (ur.).

Amsterdam ; Philadelphia : John Benjamins, 2011. Str.

233-250.

Brdar, Mario; Gries, Stefan Th; Ţic Fuchs, Milena.

Introduction: Convergence and expansion in cognitive

linguistics // Cognitive Linguistics: Convergence and

Expansion / Brdar, Mario ; Gries, Stefan Th ; Ţic Fuchs,

Milena (ur.). Amsterdam ; Philadelphia : John Benjamins,

2011. Str. 1-6.

Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. What do metonymic

chains reveal about the nature of metonymy? // Defining

metonymy in cognitive linguistics: Towards a consensus

view / Benczes, Réka ; Barcelona, Antonio ; Ruiz de

Mendoza Ibáñez, Francisco (ur.). Amsterdam ;

Philadelphia : John Benjamins, 2011. Str. 217-248.

Izvorni znanstveni radovi u CC ţasopisima

Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario.

The problem of data in the cognitive linguistic research on

metonymy: a cross-linguistic perspective. // Language

sciences. 34 (2012) , 6; 728-745 (ţlanak, znanstveni).

Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=597666


83

Book review: Booij, Geert E., Christian Lehmann, Joachim

Mugdan, and Stavros Skopeteas, eds.:

Morphologie/Morphology. Ein internationales Handbuch

zur Flexion und Wortbildung, 2. Halbband/An

International Handbook on Inflection and Word-

Formation, vol 2. HSK 17-2. Berlin and New York: Walter

de Gruyter, 2004.. // Linguistics. 45 (2007) , 2; 373-382

(ţlanak, znanstveni).

Znanstveni radovi u drugim ţasopisima

Gradeţak-Erdeljiš, Tanja; Brdar, Mario.

Constructional meaning of verbo-nominal constructions in

English and Croatian. // Suvremena lingvistika. 1 (2012) ,

73; 29-46 (ţlanak, znanstveni).

Brdar, Mario. Metonymy-induced polysemy and the role of

suffixation in its resolution in some Slavic languages. //

Annual review of cognitive linguistics. 7 (2009) ; 58-88


Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. Indirect directives in

recipes: a cross-linguistic perspective. // Lodz Papers in

Pragmatics. 5 (2009) , 1; 107-131 (ţlanak, znanstveni).

Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. On the marginality of

lexical blending. // Jezikoslovlje. 9 (2008) , 1-2; 171-194


Brdar, Mario. Ways of getting around and signalling

metonymy in the grammar of noun phrases. // Bosanski

jezik : časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. 4

(2005.) ; 39-61 (ţlanak, znanstveni).

Brdar, Mario. Book notice on: Kövecses, Zoltán: Metaphor

in Culture. Universality and Variation. Cambridge:

Cambridge University Press, 2005. // Pragmatics. 15

(2005) , 4; 466-467 (prikaz, znanstveni).

Brdar, Mario. Metonymic motivation in English grammar:

The case of the TENSE-ASPECT-MOOD system. // Studia

Romanica et Anglica Zagrabiensia. 47-48 (2002-2003) ;

37-50 (ţlanak, znanstveni).

Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. Referential metonymy across

languages: What can cognitive linguistics and contrastive

linguistics learn from each other?. // IJES. International Journal

of English Studies. 3 (2003) , 2; 85.105 (ţlanak, znanstveni).

Dr. sc. Sanja Berberoviš,

doc.

Nauţni radovi objavljeni u indeksiranim ţasopisima (Current

Contents - CC, Web of Science (WoS) - SSCI = Social Science

Citation Index i AHCI = Arts and Humanities Citation Index

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010). ―On

politicians in big women‘s sunglasses driving buses with

their feet in mouths: Late-night political humour and

conceptual integration theory.‖ Jezikoslovlje 11.2, 197-214.

Berberoviš, Sanja (2007). ―The Michael Jackson of two or

three noses ago and the Michael Jackson of today -multiple

personalities or conceptual metonymy?‖ Jezikoslovlje 8.1,






























84

27-44.

Berberoviš, Sanja (2005). ―Prikaz: Dubravko Kuţanda,

Mario Brdar, Boris Beriš, (ur.) Teaching English for Life:

Studies to Honour Professor Elvira Petroviš on the

Occasion of Her Seventieth Birthday.‖ Jezikoslovlje 6.1-2,

232-236.

Poglavlja u knjizi

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010).

―Conceptual integration theory and metonymy in idiom

modifications.‖ Korhonen J., Mieder, W., Piirainen, E.,

Pinel, R. (ur.) Phraseologie global- areal- regional.

Tübingen: Narr Francke Attempto Verlag GmbH: 397-408.

Berberoviš, Sanja (2009). ―Would you like to be the

Michael Jordan of linguistics? Construction of figurative

meaning of personal names.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,

Paviţiš Takaţ, V. (ur.) Cognitive Approaches to English:

Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and

Applied Issues. Newcastle: Cambridge Scholars

Publishing, 197-200.

Nauţni radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s

recenzijom

Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2011).

―Kreativna strana politike: Teorija konceptualne integracije

i politiţki humor.‖ Karabališ, V., Aleksa Varga, M. i Pon,

L. (ur.) Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene.

Zagreb-Osijek: HDPL, 45-68.


―Politiţari, dvorske dame i kajgana: Teorija konceptualne

integracije i politiţki humor.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,

Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Lingvistika javne komunikacije:

Sociokulturni, pragmatički i stilski aspekti Zagreb-Osijek:

HDPL, 139-153.

Berberoviš, Sanja (2008). ―Metonymy and metaphor

behind Brad Pitt, Pamela Anderson, and Michael Jordan.‖

Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.), ELLSSAC Proceedings.

Beograd: Filološki fakultet, 301-314.

Berberoviš, Sanja (2007). ―Phonology and Reversible

Binomials.‖ Krţišnik, E. i Eismann, W. (ur.)

EUROPHRAS Slovenija. Phraseology in Linguistics and

Other Branches of Science. Ljubljana: Filozofska fakulteta,

Oddelek za slovenistiko, 23-35.

Berberoviš, Sanja, Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida (2006).

―Conceptual Metaphors in American Foreign Policy.‖

Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.) ELLSII75 Proceedings.

Beograd: Filozofski fakultet. 419-432.

Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš (2006). ―Izbori

metafora.‖ Graniš, J. (ur.) Jezik i mediji: jedan jezik: više

svjetova. Zagreb-Split: HDPL, 81-88.

85

Ostali radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s

recenzijom

Delibegoviš, Nihada, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš

(2006). ―Sloţenice u pisanim medijima.‖ Graniš, J. (ur.)

Jezik i mediji: jedan jezik: više svjetova. Zagreb-Split:

HDPL, 183-192.

Dr. sc. Marija Omaziš,

vanr. prof.

Schmidt, Goran; Omaziš, Marija. Time metaphors in

English and Croatian: A corpus- based study // Space and

Time in Language / Brdar, Mario ; Omaziš, Marija ;

Paviţiš Takaţ, Višnja ; Gradeţak-Erdeljiš, Tanja ; Buljan,

Gabrijela (ur.). Frankfurt am Main et al. : Peter Lang,

2011. Str. 235-246.

Omaziš, Marija; Schmidt, Goran; Ţaţija, Romana. The

role of cognitive mechanisms— conceptual metaphor and

metonymy in the translation process // Cognitive

Approaches to English: Fundamental, Methodological,

Interdisciplinary and Applied Aspects / Brdar, Mario ;

Omaziš, Marija ; Paviţiš Takaţ, Višnja (ur.). Newcastle

upon Tyne : Cambridge Scholars Publishing, 2009. Str.

345-359.

Omaziš, Marija.Processing of idioms and idiom

modifications. A view from cognitive linguistics //

Phraseology: an interdisciplinary perspective / Granger,

Sylvianne ; Meunier, Fanny (ur.).Amsterdam -

Philadelphia : John Benjamins, 2008. Str. 67-79.

Omaziš, Marija. Figurative language in translation //

Istraţivanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi

prevoŤenja. Explorations, challenges and changes in

translation theory and practice. Theorie und Praxis des

Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten / Karabališ,

Vladimir ; Omaziš, Marija (ur.). Osijek : Sveuţilište Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2008.

Str. 165-174.

Omaziš, Marija; Schmidt, Goran. Polysemy in phraseology

// Lenguaje figurado y motivación Una perspectiva desde

la fraseología / Álvarez de la Granja, María (ur.).Frankfurt

am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford,

Wien : Peter lang, 2008. Str. 97-109.

Delibegoviš Dţaniš, Nihada; Omaziš, Marija.There is

more to idioms than meets the eye: Blending Theory in

idiom modifications // International Conference: English

Language and Literature Studies: Structures across

Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. / Rasuliš,

Katarina ; Trbojeviš Miloševiš, Ivana (ur.). Belgrade :

Faculty of Philology, University of Belgrade, 2008. 403-

411

Omaziš, Marija. Phraseological Blends // Phraseology in

Linguistics and Other Branches of Science- Phraseology in

Linguistics and Other Branches of Science – Phraseologie

86

in der Sprachwissenschaft und anderen Disziplinen -

Frazeologija v jazykoznanii i drugih naukah / Krţišnik,

Erika ; Eismann, Wolfgang (ur.).Ljubljana ; Graz :

Sveuţilište u Ljubljani, 2007. Str. 99-108.

Omaziš, Marija. Patterns of Modifications of

Phraseological Units // Phraseology in Motion II. Theorie

und Anwendung. Akten der Internationalen Tagung zur

Phraseologie / Häcki Buhofer, Annelies ; Burger, Harald

(ur.). Hohengehren : Schneider Verlag, 2007. 61-74

Omaziš, Marija; Ţaţija, Romana. Metonymy across

languages, cultures, and translations // Interdisziplinäre

Aspekte des Übersetzens und Dolmetschens.

Interdisciplinary Aspects of Translation and Interpreting /

Muráth, Judih ; Oláh-Hubai, Ágnes (ur.). Wien : Praesens

Verlag, 2007. 227-235

Omaziš, Marija; Pecman, Mojca.Jezik reklamnih poruka u

modernim medijima // Jezik i mediji. Jedan jezik: više

svjetova / Graniš, Jagoda (ur.).Zagreb - Split : Hrvatsko

društvo za primijenjenu lingvistiku - HDPL, 2006. 509-519

Omaziš, Marija. Cognitive linguistic theories in

phraseology. // Jezikoslovlje. 6 (2005) , 1-2; 37-56

Omaziš, Marija.The Pragmatic Aspects of Creative

Language Use in Advertising // Pragmatics Today / Cap,

Piotr (ur.).Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles,

New York, Oxford, Wien : Peter Lang, 2005. 277-285

Omaziš, Marija; Šoštariš, Blaţenka. Metonimija kao

strategija prevoŤenja kulturoloških pojmova. // Ţivot i

škola. 14 (2005) , 2; 7-16

Brdar, Mario; Omaziš, Marija; Buljan, Gabrijela;

Vidakoviš, Dubravka.O smjeru metaforiţkih preslikavanja

// 18. znanstveni skup HDPL-a Semantika prirodnog jezika

i metajezik semantike : zbornik / Graniš, Jagoda

(ur.).Zagreb ; Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu

lingvistiku, 2005. 141-151

Omaziš, Marija.Mogušnosti korištenja korpusa u nastavi

stranih jezika // Suvremena kretanja u nastavi stranih

jezika / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard, Boris

(ur.).Zagreb ; Rijeka : Društvo za primijenjenu lingvistiku ;

Graftrade, 2004. 350-359

Omaziš, Marija.Phraseology - the state of the art //

Teaching English for Life. Studies to Honour Prof. Elvira

Petroviš on the Occasion of Her 70th Birthday / Kuţanda,

Dubravko ; Brdar, Mario ; Beriš, Boris (ur.).Osijek :

Filozofski fakultet, 2004. Str. 217-226.

Omaziš, Marija.Imagery in phraseology // Imagery in

Language. Festschrift in Honour of Professor Ronald W.

Langacker / Lewandowska-Tomaszczyk, Barbara ;

Kwiatkowska, Alina (ur.).Frankfurt a. Main : Peter Lang,




87

2004. 623-634

Omaziš, Marija. The Metacommunicative Setting Of

Phraseological Units And Their Modifications - Evidence

From The British National Corpus // Proceedings of the

Corpus Linguistics 2003 conference / Archer, Dawn ;

Rayson, Paul ; Wilson, Andrew ; McEnery, Tony

(ur.).Lancaster : Lancaster University, 2003. Str. 939.

Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita; Paviţiš, Višnja; Omaziš,

Marija.Metonimije tipa SUDIONIK-UMJESTO-

SITUACIJE i predikatni pridjevi // Psiholingvistika i

kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici /

Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard, Boris

(ur.).Zagreb - Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu

lingvistiku, 2003. 135-142

Omaziš, Marija; Ferţec, Ivanka.Metafora i metonimija -

dio konceptualne motivacije u procesu razumijevanja

frazema // Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj

primijenjenoj lingvistici / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ;

Pritchard, Boris (ur.).Zagreb, Rijeka : Hrvatsko društvo za

primijenjenu lingvistiku, 2003. 533-543

Omaziš, Marija.Modifications of phraseological units in

English -presentation of a project // The First Twenty-five

Years of English Studies in Osijek / Petroviš, Elvira (ur.).

Osijek : Pedagoški fakultet, Osijek, 2002. Str. 114-148.

Kuţanda, Dubravko; Omaziš, Marija.Kontrastivna analiza

u okviru primijenjene lingvistike u 21. stolješu //

Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj - izazovi na početku

XXI. stoljeća / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard,

Boris (ur.).Zagreb, Rijeka : Hrvatsko društvo za

primjenjenu lingvistiku, 2002. 287-292

Omaziš, Marija. O poredbenom frazemu u engleskom i

hrvatskom jeziku. // Jezikoslovlje. 3 (2002) , 1-2; 99-129

Dr. sc. Nihada

Delibegoviš-Dţaniš, doc.

Nauţni radovi objavljeni u indeksiranim ţasopisima (Current

Contents - CC, Web of Science (WoS) - SSCI = Social Science

Citation Index i AHCI = Arts and Humanities Citation Index

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010). ―On

politicians in big women‘s sunglasses driving buses with

their feet in mouths: Late-night political humour and

conceptual integration theory.‖ Jezikoslovlje 11.2, 197-214.

Delibegoviš Dţaniš, Nihada (2007). ―Conceptual

Integration Theory – the key for unlocking the internal

cognitive choreography of idiom modification.‖

Jezikoslovlje 8.2., 169-191.

Poglavlja u knjizi

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010).

―Conceptual integration theory and metonymy in idiom

modifications.‖ Korhonen J., Mieder, W., Piirainen, E.,

Pinel, R. (ur.) Phraseologie global- areal- regional.

88

Tübingen: Narr Francke Attempto Verlag GmbH: 397-408.

Omaziš, Marija, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2009).

―Constraints to mechanisms of idiom modification.‖

Földes, C. (ur.) Phraseologie disciplinär und

interdisciplinär. Tübingen: Gunter Narr Verlag Tübingen,

211-222.

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Mirza Dţaniš (2009). ―Idiom

Modifications in the

Light of Conceptual Integration Theory.‖ Brdar, M.,

Omaziš, M., Paviţiš Takaţ, V. (ur.) Cognitive Approaches

to English: Fundamental, Methodological,

Interdisciplinary and Applied Issues. Newcastle:

Cambridge Scholars Publishing, 201-224.

Nauţni radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s

recenzijom

Imamoviš, Adisa, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2012).

―Polysemy of Adjectives in the Domain of TASTE and

TOUCH in English and Bosnian.‖ Akbarov, A. i Cook,

V.(ur.) Approaches and Methods in Second and Foreign

Language Teaching. Sarajevo: International Burch

University. 11-20.


―Kreativna strana politike: Teorija konceptualne integracije

i politiţki humor.‖ Karabališ, V., Aleksa Varga, M. i Pon,

L. (ur.) Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene.

Zagreb-Osijek: HDPL, 45-68.

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Marija Omaziš (2011).

Conceptual Blending in Political Cartoons. Tomoviš,

Nenad, Jelena Vujiš (ur.) English Language and Lierature

Studies: Image, Identity, Reality. Belgrade: Faculty of

Philosophy, University of Belgrade. 61-64.


―Politiţari, dvorske dame i kajgana: Teorija konceptualne

integracije i politiţki humor.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,

Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Lingvistika javne komunikacije:

Sociokulturni, pragmatički i stilski aspekti Zagreb-Osijek:

HDPL, 139-153.

Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Marija Omaziš (2008).

―There Is More to Idioms than Meets the Eye: Blending

Theory in Idiom Modifications.‖ Rasuliš K. i Trbojeviš

Miloševiš I. (ur.) International Conference: English

Language and Literature Studies across

Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. Beograd:

Filološki fakultet, 403-411.

Dţaniš, Mirza, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2008). ―The

Stylistic Potential of Phraseological Units in the Language

of Advertising.‖ Rasuliš K. i Trbojeviš Miloševiš I. (ur.)

International Conference: English Language and

Literature Studies across Cultures. ELLSSAC Proceedings.

89

Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 553-562.

Delibegoviš, Nihada (2007). ―False Friends as a Source of

Trouble for Bosnian Learners of English.‖ Rasuliš, K. i

Trbojeviš I. (ur.) ELLSII75 Proceedings. Beograd:

Filološki fakultet, 111-117.

Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš (2006). ―Izbori

metafora.‖ Graniš, J. (ur.) Jezik i mediji: jedan jezik: više

svjetova. Zagreb-Split: HDPL, 81-88.

Ostali radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s

recenzijom

Delibegoviš, Nihada, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš

(2006). ―Sloţenice u pisanim medijima.‖ Graniš, J. (ur.)


HDPL, 183-192.

Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc.

Nihada Delibegoviš, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš

(2006). ‗Sloţenice u pisanim medijima.‘ Graniš, J. (ed.)


HDPL, 183-192.

Mirza Dţaniš (2007). ‗Pragmatic properties of idiom

modifications in the language of advertising.‘ Mario Brdar

(ur.) Osijek: Jezikoslovlje 8.1., 45-59.

Mirza Dţaniš (2007). ‗Osnovne razlike izmedju ameriţkog

i britanskog pravopisnog standarda engleskog jezika.‘

Azem Koţar (ur.) Zbornik radova 8 (svezak 1). Tuzla:

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, 115-122.

Mirza Dţaniš (2008). ‗Neoclassical Compounds in the

English Language.‘Azem Koţar (ur.) Zbornik radova 9

(Vol. 32). Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,

105-114.

Mirza Dţaniš, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2008). ‗The

Stylistic Potential of Phraseological Units in the Language

of Advertising.‘ Katarina Rasuliš, Ivana Trbojeviš

Miloševiš (eds.) International Conference: English

Language and Literature Studies across

Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. Belgrade:

Faculty of Philology, University of Belgrade, 553-562.

Mirza Dţaniš (2009). ‗The Use of Anglicisms in Spoken

Bosnian and Bosnian Press.‘ Brdar Mario, Marija Omaziš,

Vladimir Karabališ (ur.) Lingvistika javne komunikacije:

Translatoški, terminološki, meĎukulturni i problemi jezika

struke, Zagreb-Osijek: HDPL, 73-81.

Nihada Delibegoviš Dţaniš, Mirza Dţaniš, (2009). ‗Idiom

Modifications in the Light of Conceptual Integration

Theory.‘ Brdar Mario, Marija Omaziš, Višnja Paviţiš

Takaţ (eds.) Cognitive Approaches to English:

Fundamental, Metodological, Interdisciplinary and

Applied Aspects, Newcastle: Cambridge Scholars

Publishing, 199-221.

90

Mirza Dţaniš (2012). ‗Advertising Myths in Modern Text-

Image Print Ad Formats.‘ Azamat Akbarov, Vivian Cook

(eds.) Approaches and Methods in Second and Foreign

Language Teaching. Sarajevo: International Burch

University, 397-406.

Dr. sc. Tanja Pavloviš,

doc.

Haniš Jasmina, Pavloviš, Tanja (2011). ―The Prefix Dis-

in English and Bosnian‖. Tomoviš, N. i Vujiš, J. (ur.)

ELLSIIR Proceedings, Volume I, Beograd: Filološki

fakultet, 143-154.

Pavloviš, Tanja (2009). „Jezik SMS-poruka―. Brdar, M.,

Omaziš, M., Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Zbornik Hrvatskog

društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) Lingvistika

javne komunikacije, Zagreb – Osijek, 243 – 252.

Pavloviš, Tanja (2008). ―Coldness of Fear.‖ Rasuliš, K. i

Trbojeviš, I. (ur.) ELLSSAC Proceedings, Volume I,

Beograd: Filološki fakultet, 363-371.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel; Pavloviš, Tanja; Jahiš,

Alma (2008). ―Some Common Mistakes in Translation―.

Gradovrh, Matica Hrvatska – Tuzla, 103-112.

Pavloviš, Tanja (2008). ―Adaptation of English Loan

Words in Bosnian on a Phonological Level‖. Zbornik

radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, br.9, Tuzla, 125-

134.

Pavloviš, Tanja (2007). ―French Loanwords in the English

Language‖. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli,

br.8 (svezak 2), Tuzla, 85-96.

Haniš Jasmina, Memiševiš Tanja (2007). ―Is Bosnian

Becoming English in Computer Technology?― New

Perspectives: Essays on Language, Literature and

Methodology, Nikšiš, Crna Gora, 45-56.

Pelidija Jasmina, Tanja Memiševiš (2006). ―Engleske

posuŤenice u dnevnim novinama i ţasopisima u BiH―,

Zbornik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku

(HDPL), Zagreb-Split, 553-561.

Memiševiš Tanja, Haniš Jasmina (2006). ―Conversion of

Phrasal Verbs into Nouns and Adjectives―, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, 192-201.

Dr.sc. Jasmina Haniš, doc.

Jasmina Pelidija (Haniš) i Tanja Memiševiš (2006).

―Engleske posuŤenice u dnevnim novinama i ţasopisima u

BiH―, Zbornik Hrvatskog društva za primijenjenu

lingvistiku (HDPL), Zagreb-Split, 553-561.

Jasmina Haniš, Tanja Pavloviš (2007): ―Is Bosnian

Becoming English in Computer Technology?― New

Perspectives: Essays on Language, Literature and

Methodology, Nikšiš, Crna Gora, 45-56.

Tanja Pavloviš i Jasmina Haniš (2006). ―Conversion of

Phrasal Verbs into Nouns and Adjectives―, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, 192-201.

91

Haniš, Jasmina (2007). „Conceptual Metaphors of

Happiness and Sadness―, Zbornik radova Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 8 (svezak 2), Tuzla.

Haniš, Jasmina (2009). ―Prefixes and prototypes:

Contrasting the English verbal prefix un- and Bosnian raz-.

Jezikoslovlje 10.2, Osijek, 153-181.

Haniš, Jasmina i Tanja Pavloviš (2011). „The Prefix dis- in

English and Bosnian― Tomoviš N. i Vujiš J. (ur.) English

Language and Literature Studies: Image, Identity, Reality.

International Conference: English Language and

Literature Studies across Cultures. ELLSIIR Proceedings.

Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 143-154.

Haniš, Jasmina: ―Negative prefixes in English and

Bosnian‖, Zbornik radova Filozofskog Fakulteta br.9

(2008) u Tuzli, str. 115-124.

Dr. sc. Sanel

Hadţiahmetoviš Jurida,

doc.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2004). ‖New Word

Formation in English: Acronyming and Borrowing‖,

Zbornik radova Pedagoškog fakulteta Univerziteta u

Zenici, br. II/2004, Zenica, str. 179-186.

Berberoviš, Sanja, Sanel Hadţiahmetoviš Jurida (2006).

―Conceptual Metaphors in American Foreign Policy.‖

Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.) ELLSII75 Proceedings.

Beograd: Filozofski fakultet. 419-432.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2006). ―Diacritics in Use

for English Consonants―, Zbornik radova Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, Tuzla, str. 202-214.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2006). ―On Blending and

Clipping in English―, Zbornik radova Pedagoškog

fakulteta Univerziteta u Zenici, br. IV/2006, Zenica, str.

279-287.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2007). ―Some Distinctive

Lexical Features of Netspeak―, Jezikoslovlje, Volume 8.2,

Osijek, str. 193.-210.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2007). ‖Marginal Modals in

English―, Zbornik radova Pedagoškog fakulteta

Univerziteta u Zenici, br.V/2007, Zenica, str. 345-352.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel, Tanja Pavloviš, Alma Jahiš

(2008). ―Some Common Mistakes in Translation―,

Gradovrh, Matica Hrvatska – Tuzla, str. 103-112.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2008). ―The Internet and

the English Language‖, Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.)

ELLSSAC Proceedings, Volume I. Beograd: Filozofski

fakultet. 577-589.

Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2009). ―English on the

Internet: The language of e-mail, chatrooms and forums‖

Brdar, M., Omaziš, M., Belaj, B. i Kuna, B. (ur.)

92

Lingvistika javne komunikacije: Sociokulturni, pragmatički

i stilski aspekti Zagreb-Osijek: HDPL, 253-264.

Dr. sc. Meliha Hrustiš,

vanr. prof.

Hrustiš, Meliha/Pališ, Ismail (2011): Particip prezenta kao

hibridna gramatička kategorija u njemačkome i ekvivalenti

u bosanskom jeziku. U: Bosanski jezik 8. Filozofski

fakultet Univerziteta u Tuzli. ISSN 1512-5696. S. 9-31

Hrustiš, Meliha / Ziliš, Erminka (2010): Adjektive und

Partikeln. Deutsch im Kontrast 24, Mannheim: Institut fuer

deutsche Sprache

M.Hrustiš (2007): Kopulativni glagoli i kopulativne

partikule u njemačkom i u bosanskom jeziku. U: Pismo

IV/1. Ţasopis za jezik i knjiţevnost. Bosansko filološko

društvo Sarajevo. str. 130-149

Hrustiš, Meliha (2011): Pridjev i pridjevske dopune u

njemačkom i bosanskom jeziku. Prikaz u svjetlu gramatike

zavisnosti. Bosansko filološko društvo. Sarajevo

M. Hrustiš (2008): Semantische Restriktionen und

valenzbedingte Satelliten der Adjektive im Deutschen und

im Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. U:

Germanistische Linguistik 195-196.Jasensek, V./Lipovac

Ostir A. (Hrsg)Olms. str. 174-184

M. Hrustiš (2007): Situativna dopuna u svjetlu gramatike

zavisnosti. U: Pregled. Ţasopis za društvena pitanja 4.

Univerzitet u Sarajevu. str. 205-213

Hrustic, M. (2008): Interkulturelle Kommunikation als

Problembereich – so entstehen Missverstaendnisse. U:

Transformationsraeume. Aspekte des Wandels in deutscher

Sprache, Literatur und Kultur. Preljevic, V./Smailagic, V.

(Hrsg). Bosansko filološko društvo Sarajevo str. 179-192

M.Hrustiš (2007): Nulläquivalenz beim literarischen

Übersetzen. Probleme bei der „kulturellen Vermittlung“.

U: Deutschland Süd-Ost-Europa. Bonn 2006. DAAD

Reihe Germanistik. str. 323-333

M.Hrustiš, S.Mešiš (2006): „Zwillingsformen im

Deutschen und im Bosnischen – kurze Darstellung und

Korpusanalyse.“ U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta

7, Tuzla, str. 95-109

M.Hrustiš(2001): "Kontrastivna analiza frazeoloških

izraza sa komponentom "Kopf"/"glava" u njemačkom i u

b/h/s jeziku", Tuzla

M. Hrustiš (2007): Situativna dopuna u svjetlu gramatike

zavisnosti. U: Pregled. Ţasopis za društvena pitanja 4.

Univerzitet u Sarajevu. str. 205-213

M. Hrustiš (2006): „Pridjevske dopune u njemačkom i u

bosanskom jeziku – prikaz na modelu gramatike

zavisnosti.― U: Pismo, Bosansko filološko društvo.

Sarajevo III/1, str. 235-255

M. Hrustiš, S.Mešiš (2006): „Zwillingsformen im

93

Deutschen und im Bosnischen – kurze Darstellung und

Korpusanalyse.“ U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta

7, Tuzla, str. 95-109

Hrustic, M./Imamovic, A./ Turbic, A. (2005): ―Sinestezija

u ţenskim časopisima‖. In: Jezik i mediji – jedan jezik vise

svjetova, Split, str. 305-314

M. Hrustiš (2005): „„Als“ u njemačkom i njegovi

ekvivalenti u b/h/s jeziku“ U: Bosanski jezik, 4

M. Hrustiš, A.Imamoviš (2005): „Weiterführender

Nebensatz u njemačkom i Comment Clauses u engleskom

jeziku – kratak osvrt“. U: Zbornik radova Filozfskog

fakulteta Univerziteta u Tuzli

M. Hrustiš (2003): „Frazemi sa vlastitim imenom kao

komponentom u njemačkom i bosanskom jeziku.“ U:

Pismo. Ţasopis za jezik i knjiţevnost. Sarajevo 2003. str.

11-19

M. Hrustiš(2001): "Kontrastivna analiza frazeoloških

izraza sa komponentom "Kopf"/"glava" u njemačkom i u

b/h/s jeziku", Tuzla

M. Hrustiš (2000): "Germanismen in der Umgebung von

Tuzla in Bosnien-Herzegowina". U: Vestnik, Letnik 34,

Ljubljana

Dr. sc. Ismail Pališ, vanr.

prof.

Knjige

Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, 2000 (u suautorstvu)

Sintaksa i semantika naţina, Sarajevo, 2007.

Dativ u bosanskome jeziku, Sarajevo, 2010.

Rjeţnik bosanskoga jezika, Sarajevo, 2010.

Izbor nauţnih radova

"O klasifikaciji nepromjenljivih rijeţi", Pismo, I/1,

Sarajevo, 2003, 93-102

"Pragmatiţki dativ u bosanskome jeziku", Pismo, IV/1,

2006, 73-87

"Semantiţko-sintaksiţka tipologizacija dativa u bosanskom

(hrvatskom, srpskom) jeziku", Sintaksa padeţa: Zbornik

radova znanstvenoga skupa s meĎunarodnim

sudjelovanjem Hrvatski sintaktički dani (ur. B. Kuna),

Osijek, 2010.

"Za novi pristup gramatiţkoj strukturi reţenice u

bosnistici", Pismo, VIII/1, Sarajevo, 2011

"O glagolima koji veţu obvezatne adverbijalne dopune u

bosanskome jeziku", Suvremena lingvistika, Zagreb, 2011.

„Particip prezenta kao hibridna gramatiţka kategorija u

njemaţkome i ekvivalneti u bosanskom jeziku―, Bosanski

jezik, 8, Tuzla, 2011.

94

Dr. sc. Erminka Ziliš,

vanr. prof.

es sei denn und die entsprechenden Konstruktionen im

Bosnischen. IDV-Magazin. Nr. 81 – Dezember 2009. 1. Band

– Beiträge der Internationalen Deutschlehrertagung 2009

Jena/Weimar. ISSN 1431-5181. S. 99-111

Ein kurzer Blick in die Welt der Partikeln im

Deutschen und Bosnischen. Eine Untersuchung zur Partikel

nur im Deutschen und Bosnischen. U: Sprache und Literatur

durch das Prisma der Interkulturalität und Diachronizität.

Festschrift für Anton Janko zum 70. Geburtstag. Ljubljana:

Znanstvena zaloţba Filozofske fakultete, 2009, str. 393-413.

Grußformeln in Bosnien-Herzegowina in der ersten

Hälfte des 20. Jahrhunderts (anhand von Beispielen aus Lehr-

und Konversationsbüchern). U: Deutsch in Südost- und

Mitteleuropa. Internationales Symposium, Osijek 23. – 25.

Oktober 2008. Hrsg. von Zrinjka Glovacki-Bernardi unter

Mitwirkung von Franjo Janeš und Aleksandra Šţukanec.

Zagreb: Sveuţilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. 2011.

(Nove Zagrebaţke germanistiţke studije; Knjiga 4).

'Einzelgänger' in der deutschen Sprache und die

Entsprechungen im Bosnischen- untersucht am Beispiel von

sei es. U: Primenjena lingvistika danas – izmeŤu teorije i

prakse. Zbornik radova sa Trešeg kongresa Primenjena

lingvistika danas – izmeĎu teorije i prakse, odrţanog 29. 11. –

01. 12. 2009. U Novom Sadu. Novi Sad: Društvo za

primenjenu lingvistiku Srbije/Filozofski fakultet u Novom

Sadu/Filološki fakultet u Beogradu. 2011. Str. 103 – 114.

Geschmacks- und Tastsinn als Herkunftsbereiche in

metaphorischen Verschiebungen im Deutschen und im

Bosnischen. U: Sprachbilder und kulturelle Kontexte.

Urednice: Renate Hansen-Kokoruš, Beate Henn-

Memmesheimer, Gislinde Seybert. Mannheimer Studien zur

Literatur- und Kulturwissenschaft; Band 50. St. Ingbert:

Röhrig Universitätsverlag. 2012. Str. 283 – 293. (koautorstvo

sa Melihom Hrustiš)

„Partikeln einmal aus der entgegengesetzten Richtung:

Wie überträgt man die

bosnische Partikel zar ins Deutsche?― (Beiträge des 3.

Kongresses des Mitteleuropäischen Germanistenverbandes

(Wien, 8.–10. April 2010)

Wie das perlt und hungrig tut. Zur Entwicklung einer

Art Exklamativsätze im

Deutschen und Bosnischen. („Sprachentwicklungen und

kulturelle Differenzierungen―, Mannheim 05.-09.09.2012)

Dass dir soviel daran liegt! Eksklamativne reţenice

uvedene sa dass

u njemaţkom i odgovarajuša sredstva izraţavanja u

bosanskom jeziku. (ŢETVRTI MEĐUNARODNI KONGRES

PRIMENJENA LINGVISTIKA DANAS

(APPLIED LINGUISTICS TODAY - ALT 4) - IZAZOVI

95

MODERNOG DOBA -

Beograd 12-14. oktobra 2012.)

Dr. sc. Smilja Srdiš, red.

prof.

Publikacije

Modus in der Lutherbibel aus dem Jahre 1534 und die

neuhochdeutsche Norm. (doktorska disertacija) (serbisch)

Knjige

Morphologie der deutschen Sprache. Beograd: Jasen,

2008.

Deutsch-serbische kontrastive Grammatik. Teil I: Der Satz.

München/Berlin/Washington: Verlag Otto Sagner, 2012.

(mit Ulrich Engel und Milivoj Alanoviš)

Radovi:

Der serbokroatische Instrumental und seine

Entsprechungen im Deutschen. In: Kontrastivne studije

nemačkog i srpskohrvatskog jezika. Novi Sad, ISJK 1983,

165-177.

Reziproke Verben im Serbokroatischen und im Deutschen.

In: Anali Filoloskog fakulteta XIX (1992), 67-72.

(serbisch)

Erste jugoslawische Beratung über die Anwendung der

formalen Logik in der Forschung der natürlichen Sprachen.

In: Anali Filoloskog fakulteta, Beograd, 1982, 387-391

(serbisch)

Wilhelm Volkert Adel bis Zunft. In: Ţivi jezici 1992/93,

vol. XXXIV/XXXV, H. 1-4, S. 250. (serbisch)

Struktur und Funktion der Präpositionalphrase im

Deutschen. In: Ţivi jezici 1992/93, vol. XXXIV/XXXV, H.

1-4, 59-66. (serbisch)

Der Gebrauch der infiniten Verbformen in der Erzählung

‖Mara Milosnica‖ und in der ensprechenden Übersetzung

ins Deutsche. In: Naučni sastanak slavista u Vukove dane

22/1, Beograd 1994, 409-416. (serbisch)

Determinative Halbzusammensetzungen im Deutschen .In :

Prevodilac (1995) H. 1-4, S. 22-26. (serbisch)

Acta Germanica 8. Schnittstelle Deutsch. Linguistische

Studien aus Szeged. Festschrift für Pavica

Mrazovic. In: Srpski jezik 1999/4, H. 1, S. 901 – 906

(serbisch)

Sprachgeschichtsforschung und das Frühneuhochdeutsche.

In : Srpski jezik 1998, 1-2, S. 443-449. (serbisch)

Konjunktiv I in den Heischesätzen im Deutschen. In

Glossa 1997/2, S. 21-28. (serbisch)

Der Wortschatzwandel im Deutschen. In: Srpski jezik

2000, 5/ 1-2, V, S. 789 – 797.

Das Problem der Modusaussage im Deutschen. In: Anali

Filološkog fakulteta. Sveska posvešena Niloli Banaševišu.

knjiga XX, 2000, S. 375 – 381. (serbisch)

96

Valenzmodell im Deutschen und im Serbischen. In:

Jedinstvo nauka danas. Zbornik radova sa nauţnog skupa.

Banja Luka , 6-8. novembra 2003, str. 143-153. (serbisch)

Satzrahmen im Deutschen gestern und heute. In: Srpski

jezik 2004, 9/ 1-2, Jahrgang IX, S. 305-314 ( serbisch)

Bedeutungsermittlung von Wörtern in althochdeutschen

Sprachdenkmälern. In: Filološki pregled XXXII, 2005/2,

S. 83 – 93

Dr. sc. Alma Ţišiš, doc.

Alma Šišiš: Combinations of Tense Forms in Folk Lyric

Poetry, Stylistyka, XVI, Opole, Rzeczpospolita Polska,

2007., (175-190)

Alma Šišiš: Oб антитетичности в народных

пословицах, Сборник докладов на Международном

научном семинаре, «Лингвофольклористика на рубеже

XX – XXI вв.: итоги и перспективы», Петрозаводск,

2007., (108-117)

Alma Šišiš: Kvalitativni modeli rime u poeziji

bosanskohercegovaţkih pjesnika, Stil, Beograd, Srbija,

2007., (335-346)

Alma Ţarkiš: Gramatiţari o uzvicima, Stil, Beograd,

Srbija, 2009., (279-290)

Alma Ţarkiš: O homonimiji apelativa, Rozprawy

slawistyczne, International conference „Słowiańskie

homonimy apelatywno-onimiczne i onimiczno-onimiczne

w diachronii i synchronii―, Uniwersytet Marii Curie-

Skłodowskiej, Lublin, Rzeczpospolita Polska, 2007., (81–

91)

Alma Ţarkiš: Aleksander Kiklewicz: Aspekty teorii

względności lingwistycznej. Instytut dziennikarstwa i

komunikacji społecznej Uniwersytetu Warminsko-

Mazurskiego w Olsztynie, Olsztyn, 2007., Stil, Beograd,

Srbija, 2009., (348-350)

Ţarkiš Alma: Interjections in the novel dead souls by N. V.

Gogol, Litteraria Humanitas XV., „N. V. Gogol: Bytí díla

v prostoru a ţase (studie o ţivĕm dĕdictvĭ), Masarykova

univerzita Filozofická Ŭstav slavistiky, Brno, 2010., (49-

61)

Dr.sc. Sead Nazibegoviš,

doc.

Semantika novinarskog nominativa, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta 2, Tuzla, 2000.

Metafora u sportskom novinarstvu, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta 3, Tuzla, 2001.

Hodonimi grada Tuzle, Zapis, broj 5, Tuzla, 2000.

Osnovi lingvostilistike i odstupanja u dnevnoj štampi,

Studentske novine, broj 5, Tuzla, 2000.

Onomastiţko bogatstvo Tuzle iz turskog perioda, Front

slobode, broj 3455, Tuzla, 2000.

Mesnevija u školi, Ostrvo, broj 3, Tuzla, 2005.

97

Knjiţevni lik u nastavi: komparativna analiza Budaline

Tale u narodnoj epskoj poeziji i pripovijeci Kaimija

Derviša Sušiša, Ostrvo, broj 5, Tuzla, 2006.

UvoŤenje u motivaciju uţenika za ţitanje, anotaciju i

recenziju pripovjedne proze (Metodiţki predloţak na

primjeru romana «Ponornica» Skendera Kulenoviša),

Most, broj 196, Mostar, 2006.

Recenzija za monografiju ţasopisa «Putokaz» (priredili

Muhidini Dţanko i Esed Kariš)

Prikaz ţasopisa «Bosanski jezik» broj 4 za 2005.

Metodiţka istraţivanja u nastavi maternjeg jezika i

knjiţevnosti u doba austro-ugarske vladavine u Bosni i

Hercegovini, Ostrvo, broj 6-7, Tuzla, 2007.

Salih Ljubunţiš – didaktika pismenosti, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta 10, Tuzla 2010.

Gramatika bosanskog jezika Franje Vuletića – zaţetak

bosanske filološke i metodiţke tradicije, Bosanski jezik,

ţasopis za kulturu knjiţevnog jezika br.8, Tuzla, 2012.

Dr. sc. Marica Petroviš,

doc. Petroviš, Marica, 2004, Fra Rastko Drljić kao slavist,

Zbornik radova VII, MeŤunarodnog kroatistiţki

znanstveni skup, Znanstveni zavod Hrvata u MaŤarskoj,

Peţuh, Odsjek za hrvatski jezik i knjiţevnost Filozofskog

fakulteta u Peţuhu ISBN 978-963-88818-4-7

Petroviš, Marica, 2004, MeĎukulturalne veze i utjecaji u

bosanskohercegovačkome društvu-pitanje jezika i

obrazovanja u graĎenju kulturnih identiteta, (struţni

prilog), Projekt Helsinškoga parlamenta graŤana Tuzla,

Cordaid, Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, ( 22-23 i 39)

Petroviš, Marica, 2005. Deklaracija o nazivu i poloţaju

hrvatskoga knjiţevnog jezika i njezin odjek u Bosni i

Hercegovini, 2005, Bosanski jezik, ţasopis za kulturu

bosanskoga knjiţevnog jezika 4, Filozofski fakultet

Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (77-187).

Petroviš, Marica, 2005, Hrvatski novogovor u jeziku

časopisa bosanskohercegovačkih ogranaka Matice

hrvatske, Gradovrh, ţasopis za knjiţevno-jeziţna,

društvena i prirodoznanstvena pitanja 2, Matica hrvatska,

Tuzla, ISSN 1840-0477 (121-128).

Petroviš, Marica, 2006, Hrvatska knjiţevnost Bosne i

Hercegovine u 100 knjiga, Gradovrh, ţasopis za

knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena pitanja 2,

Matica hrvatska, Tuzla, ISSN 1840-0477 (245-253)

Petroviš, Marica, 2006, Standardizacijski procesi u jeziku

BiH u vrijeme austrougarske uprave s posebnim osvrtom

na hrvatski jezik (časopis «Nada»), Zbornik radova RFD 6,

Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci,

Rijeka, ISBN, 953-6104-51-2, (297-309).

Petroviš, Marica, 2006, Različitosti i društveno

98

zbliţavanje, ravnopravno sudjelovanje manjina u BiH,

Projekt Helsinškoga parlamenta graŤana Tuzla, Cordaid,

Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, (19-25)

Petroviš, Marica, 2006, Kulture, jezici, identiteti i druga

marginalna pitanja, (struţni prilog), Iustitia et pax i

Cordaid, Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, (34-35 i 52-55).

Petroviš, Marica, 2007, Standardnojezični procesi Bosni i

Hercegovini od Kállayeve smrti do kraja austrougarske

uprave, RHDZU Sarajevo 2009)

Petroviš, Marica, 2008, Jezik fra Rastislava (Rastka)

Drljića, Bosanski jezik, 5, Ţasopis za kulturu bosanskoga

knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u

Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (149-165)

Petroviš, Marica, 2009, Standardnojezični procesi u Bosni

i Hercegovini od smrti Benjamina Kállaya do kraja

austrougarske uprave, Radovi hrvatskoga društva za

znanost i umjetnost, Sarajevo, ISSN 1840-3328, (43-57)

Petroviš, Marica, 2009, Na tragu bosanske franjevačke

tradicije, tuzlanski oisac latinist, Blaţ Josiš, Bosanski

jezik, 6, Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN

1512-5696, (55-65)

Petroviš, Marica, 2010.Jezik bosanskih franjevaca u

vrijeme Austro-ugarske Monarhije, Zbornik radova sa

znanstvenog skupa Stoljeća Kraljeve Sutjeske, Kraljeva

Sutjeska - Sarajevo, ISBN 995892561-0, (541-553)

Petroviš, Marica&Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011,

Promjena imenica u hrvatskoj listini dubrovačkoga arhiva

od 11. 6. 1253. Lingua Montenegrina, ţasopis za

jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, god. IV, sv.1 br.

7, Podgorica, ISSN 1800-7007, (71-89)

Petroviš, Marica, 2011, Kolaković Mehmed, kazivač epskih

narodnih pjesama iz osmanskoga perioda, Univerzitet u

Tuzli, Katedra za Turski jezik i knjiţevnost, Zbornik

radova sa MeŤunarodnoga nauţnog skupa simpozija Bosna

i Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, Tuzla

ISBN 987- 9958-609-62-6, (85-96)

Petroviš, Marica, 2012, Bosansko trajanje u Hvalu i Djevi,

Hval i Diva utiha su naša, Forum Bosnae, br. 57,

MeŤunarodni forum Bosna, kultura-znanost-društvo-

politika, Sarajevo, ISSN 1512-5122, (254-272)

Dr. sc. Amira Turbiš-

Hadţagiš, vanr. prof.

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u

srednjovjekovnoj Bosni, Gradaţac: JU Javna biblioteka

„Alija Isakoviš―, str. 267 (ISBN 978-9958-9156-8-0;

COBIS.BH-ID 18524166)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih

zamjenica ja i ti u bosaniţnim pravnim tekstovima od 12.

99

do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za

jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje,

ISSN 1800-7007, (213-229)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Paleografske osobitosti

Povelje Kulina Bana, Bosanski jezik.

Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,

Tuzla, ISSN 1512-5696, (25-35)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini :

dva krajišniţka pisma iz 17. stolješa, LINGUA

MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i


Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih

brojeva u bosansko-humskim poveljama od 12. do 15.

stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za

jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje,

ISSN 1800-7007, (147-156)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Osamstodvadeset godina

povelje Kulina bana (1189-2009), BAŠTINA

SJEVEROISTOČNE BOSNE, časopis za baštinu, kulturno-

historijsko i prirodno naslijeĎe, br. 2, Tuzla, (35-40)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti

bosaniţnih pravnih dokumenata iz 15.

stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa

znanstvenog skupa Stoljeća Kraljeve Sutjeske, Kraljeva

Sutjeska - Sarajevo, ISBN 995892561-0, (33-50)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim

bosansko-humskim poveljama, Bosanski

jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,


1512-5696, (117-124)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010.

Natpis Boţiška Banoviša kao medij i

njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog

skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeĎe općine

Banovići, Tuzla-Banoviši, (37-42)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne

osobitosti krajišniţkih pisama 18. stolješa,

Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i

Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, Tuzla,

ISBN 978-9958-609-62-6, (733-738)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2013. Glagolski oblici

krajišniţkih pisama 17. stolješa, Zbornik radova, Tuzla.

Grad na zrnu soli. PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI

LINGVISTIČKI SKUP U TUZLI, Tuzla od 14. do 16.

septembra/rujna 2007, Tuzla, ISSN 2303-4157, (430-

440)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti

100

krajišniţkih pisama 17. stolješa, Riječki filološki dani, knj.

6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa

Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20.

studenoga 2004), Rijeka, ISBN 953-6104-51-2, (285-

296)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, Paleografske osobitosti ktitorsko-

nadgrobnog natpisa sudije Gradiše, Zbornik radova, Vol.

31, br. 5, Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet, Tuzla

2004, ISSN 1512-6021, (85-94)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Tragom paleografskih

osobitosti bosansko-humskih povelja 12. i 13. stolješa,

Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog

jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla,

ISSN 1512-5696, (73-106)

Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik

(Prvi razvojni period od 9. do 15. stolješa), Bosanski jezik.

Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,


1512-5696, (137-160)

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski

jezik. Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, 2,

Tuzla, ISSN 1512-5696, (86-96)

Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa,

Didaktiţki putokazi. Ţasopis za bosansku nastavu i praksu,

17, Zenica, ISSN 1512-5998 UDK 37 (67-69)

Ahmet Kasumoviš, Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Uzvik

HA, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga

knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet

Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (63-72)

Dr.sc. Marijana Nikoliš,

docent

Nikoliš, Marijana (2004) Jezičke promjene u pisanim

medijima u Bosni i Hercegovini (1992.-2002.), Gradovrh 1,

god.I, Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i

prirodoznanstvena pitanja,, Tuzla: Matica hrvatska, ISSN

1840- 0477 (62-65).

Nikoliš, Marijana (2006). Ţargonizmi, Gradovrh3, Ţasopis

za knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena

pitanja, Tuzla: Matica hrvatska, ISSN 1840- 0477 3178-

182.

Nikoliš, Marijana 2007. Stilske funkcije eliptičnih rečenica

u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića, Gradovrh,4,

Tuzla: Matica hrvatska, 53-59.

Nikoliš, Marijana (2008), O jeziku bošnjačke uspavanke

(osvrt na upotrebu imenica subjektivne ocjene),

Bosanski jezik, Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog

jezika, br.5, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,

Tuzla, ISSN 1512-5696, (173-182)

Nikoliš, Marijana (2008), Upotreba suglasnika h u

knjiţevnom stvaralaštvu Skendera Kulenovića, Gradovrh,

101

Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i

prirodoznanstvena pitanja, Matica hrvatska, god. V, br. 5,

Tuzla, ISSN 1840- 0477 (81-87)

Nikoliš, Marijana (2010), Detrakcija kao stilistički

postupak Selimovićeve rečenice, Bosanski jezik, Ţasopis

za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, br.7, Filozofski

fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (41-

45)

Nikoliš, Marijana (2010), O časopisu Dobri pastir s

gledišta jezične analize, Gradovrh, Ţasopis za knjiţevno-

jeziţna, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Matica

hrvatska, god. VII, br. 7, Tuzla, ISSN 1840- 0477 (53-60)

Nikoliš, Marijana (2010), „Publicistička djelatnost

bosanskih franjevaca“,Zbornik radova Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Tuzli broj 10. za 2010. godinu

ISSN 1521-6021

Nikoliš, Marijana (2011), “Glagoljska i ćirilometodska

tradicija meĎu bosanskim franjevcima,” Gradovrh,

Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i

prirodoznanstvena pitanja, Matica hrvatska, god. VII, br. 8,

Tuzla, ISSN 1840- 0477

Nikoliš, Marijana (2011), Časopis Dobri pastir u kontekstu

jezične situacije u Hrvatskoj I Bosni I Hercegovini (od

1950. do 1990. godine), Bosanski jezik, Ţasopis za kulturu

bosanskoga knjiţevnog jezika, br.5, Filozofski fakultet

Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (65-72)

Dr. sc. Kerima Filan, vanr.

prof.

Knjige

2014. Sarajevo u Bašeskijino doba: Jezik kao stvarnost.

Connectum. Sarajevo. 350 str.

2011. XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair

Saraybosnalı Molla Mustafa’nın Mecmuası. Sarajevo.

Connectum. 540 str.

Poglavlja u knjigama

2012. Bir Osmanlının Topluma Bakışı. U: Eski Türk

Edebiyati Çalışmaları VII: Mecmûa: Osmanlı

Edebiyatının Kırkambarı. (Haz. H. Aynur, M. Çakır, H.

Koncu, S. S. Kuru, A. E. Özyıldırım). Turkuaz.

İstanbul. 271-290.

2009. Osmanlı Bosnası'nda Vakıf Kuran Kadınlar. U:

Osmanlı Döneminde Balkan Kadınları. Toplumsal

Cinsiyet, Kültür, Tarih. (Derleyenler Amila Buturoviš

– İrvin Cemil Schick. Çeviren: Güliz Erginsoy).

İstanbul Bilgi Üniversitesi Yayınları. Istanbul. 109.-

136.

2008. Life in Sarajevo in the 18th

Century (according to

Mulla Mustafa‘s mecmua). Living in the Ottoman

Ecumenical Community : Essays in Honour of Suraiya

Faroqhi. (Ed. Vera Constantini and Markus Koller).

102

Brill. Leiden-Boston. 317.-345.

2007. Women Founders of Pious Endowments in

Ottoman Bosnia. U: Women in the Ottoman Balkans.

Gender, Culture and History. (Ed. Amila Buturoviš

and Irvin Cemil Schick). I. B. Tauris. London-New

York. 99.-126.

Objavljeni radovi

2014. Religious Puritans in Sarajevo in the 18th

Century. U: Osmanlı Tarihi Araştırma ve Uygulama

Merkezi Dergisi (OTAM) 33 (2013) : 43-62.

2013. Makbûl-i Ârif: Türkçe Boşnakça Sözlük ve

Osmanlı Türk Sözlükçülüğü. Hikmet (Gostivar,

Makedonija) 22: 46-63.

2013. Iz bosanske historijske antroponomastike: Ime i

pokrašeno ime. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke

(Sarajevo) 34: 177-195.

2012. Nazivi razliţitih vjerskih i etniţkih zajednica i

njihovih pripadnika u Sarajevu 18. stolješa. U: Forum

Bosna 57/12 (2012). MeŤunarodni Forum Bosna.

Sarajevo. 58-85.

2011. Dil ve Kültür İlişkisi – Bosna'da Türk Dilinin

Öğretimdeki Yeri. U: III. Uluslararası Balkan

Türkolojisi Sempozyumu Bildirileri 08-12 IX 2003

Kotor. (Ed. Nimetullah Hafız). Bal-Tam. Balkan

Türkoloji Araştırmaları Merkezi. (Prizren). 661.-668.

2008. Kako je Mula Mustafa Bašeskija oznaţavao

vrijeme. U: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke

(Sarajevo) 27-28 : 187.-207.

2008. Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe

Bašeskije (Arapske i perzijske imenske sintagme) U:

Prilozi za orijentalnu filologiju (Sarajevo) 57 : 41.-62.

2007. Rjeţnik Muhameda Hevaija Uskufija kao

―kulturni tekst‖. U: Novi izraz (Sarajevo) 37-38 : 182.-

194.

2007. Mula Mustafa Bašeskija : govor o sebi. U:

Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6 :

117.-143.

2007. Bosna Türkçesinin Söz Varlığı Üzerine Bazı

Görüşler. II. Uluslararası Büyük Türk Dili Kurultayı

25-30 Eylül 2007, Bişkek (Íhsan Doğramacıya

Armağan). Ankara. Bilkent Üniversitesi. 312.-323.

2006. Boşnakçada Türkçe Kelimeler – Fiiller Üzerine.

U: Türk Dili Araştırmaları Yıllığı Belleten (Ankara)

2002/I. 29.-39.

2005. Turska leksika u rjeţniku Makbuli Arif

Muhameda Hevaija Uskufija. U: Anali Gazi Husrev-

begove biblioteke (Sarajevo) 23-24 : 205.-217.

103

2005. Ţene kao vakifije u ranom dobu osmanske

Bosne. U: Pregled – časopis za društvena pitanja

(Sarajevo) 3-4 : 61.-80.

2004. Perzijske rijeţi i njihove neperzijske

isto/bliskoznaţnice u osmanskom jeziku (na primjerima

iz Ljetopisa Mula Mustafe Bašeskije. U: Beharistan –

časopis za kulturu (Sarajevo) 12 – specijalni broj. 119.-

140.

2004. Pjesma na turskom Mustafe-bega Atlagiša o

Ibrahim-begovoj odbrani livanjske tvrŤave poţetkom

18. stolješa. U: Prilozi za orijentalnu filologiju

(Sarajevo) 2002-2003. 52-53 : 51.-71.

2003. Jeziţne jedinice na bosanskom jeziku u Ljetopisu

Mula Mustafe Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu

filologiju (Sarajevo) 2001. 51 : 9.-29.

2003. Rûz-nâmede Birleşik Fiiller. U: Türk Dili

Araştırmaları Yıllığı Belleten (Ankara) 2001/I-II. 115.-

128.

2003. O jednom ‗sporadiţnom‘ rukopisu na turskom i

bosanskom jeziku. U: Anali Gazi Husrev-begove

biblioteke (Sarajevo). 21-22 : 9.-40.

2002. O opisima likova u Ljetopisu Mula Mustafe

Bašeskije. U: Novi Izraz – Časopis za knjiţevnu i

umjetničku kritiku, ljeto-jesen (Sarajevo) 16-17 : 169.-

177.

2002. Djela na turskom jeziku iz 15. stolješa na našim

prostorima. U: Godišnjak BKZ Preporod 2002

(Sarajevo) II. 297.-314.

2000. Ortografske karakteristike Ljetopisa Mula

Mustafe Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu filologiju

(Sarajevo) 1999. 49 : 19.-43.

1999. Geminirani konsonanti u Ljetopisu Mula Mustafe

Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu filologiju

(Sarajevo) 1997-1998. 47-48 : 17.-28. [TakoŤer i:

2002. Geminated Consonants in the Chronicle by Mula

Mustafa Bašeskija. U: Prilozi za orijentalnu filologiju –

Contributions to Oriental Philology (Sarajevo) 2000.

50 : 437.-447.

1996. Neka zapaţanja o prevoŤenju bosanskog futura

na turski jezik. U: Prilozi za orijentalnu filologiju

(Sarajevo) 1994-1995. 44-45 : 67.-73.

1995. O nekim modalnim znaţenjima forme -miş u

finitnim glagolskim oblicima u savremenom turskom

jeziku (u poreŤenju s bosanskim jezikom. U: Prilozi za

orijentalnu filologiju (Sarajevo) 1992-93. 42-43 : 15.-

32.

1991. Turski pluskvamperfekt kao prevodni ekvivalent

nekih srpskohrvatskih glagolskih vremena. U: Prilozi

104

za orijentalnu filologiju (Sarajevo) 1990. 40 : 39.-53.

1990. O prevoŤenju srpskohrvatskog prezenta na turski

jezik. U: Knjiţevni jezik (Sarajevo) 19/3. 129.-138.

(Nekoliko prevedenih i prireŤenih knjiga.)

Objavljene knjige

Türk Dili ve Kompozisyon bilgileri (2002).

Liseler İçin Türk Dili ve Edebiyatı Ders Kitabı (2003-

komisyon)

Polis Okulları için Türk Dili, (2003).

Üniversiteler için Türk Dili, Yazılı ve sözlü Anlatım,

(2012- 3. baskı).

Türkçe öğretimi (Eğitim Fakültesi Türkçe Öğretmenliği

Bölümü için Ders Kitabı) (2004).

Objavljeni radovi

Kahraman, M. (2007), Gelenekten Geleceğe (Terim

Bilim), Ahmet Baytusunoğlu Kitapları, Alaş Yıldızları:

Ülkedeki bilimin Yeni Gelişim Dönemi: Uluslararası İlmi-

teorik konferansı makaleleri I. bölüm, Astana, Avrasya

Üniversitesi yay. 37–47 ss.

Kahraman, M. (2008), Terim Yapma Tecrübeleri,

Jakıpseyit Kasımov‘un 95. doğum Yıldönümüne Adanan

V. Ululararası ‗Seyten Çalışmaları‘ ; ilmi-pratikalık

konferansı makaleleri, Kökşetav, Kökşetav Ünvr. yay. 28–

31 ss.

Kahraman, M. (2008), Terim Yapma Yöntemleri, Şokan

Çalışmaları 13, Uluslar arası ilmi-pratikalık Konferans

makaleleri, Kökşetav, Kökşetav Ünvr. Yay. 98–101 ss.

Kahraman, M. (2008), Terimlerin Özelliği ve

Eşanlamlılığı, El-Farabi Adındaki KAZUV Habercisi, No:

7 (115). 293–298 El-Farabi Üniversitesi yay. ss.

Kahraman, M. (2009), Cumhuriyetin İlk Yıllarında

Terimciliğimiz, Karagandı Bolaşak Üniversitesi Uluslar

arası ilmi- pratikalık konferans makaleleri, Karagandı.

262–271 ss.

Kahraman, M. (2009), ( Kazakça)Ortak Dil Arayışları,

L.N. Gumilev Adındaki Avrasya Devlet Üniversitesi

(EÜV) Habercisi, No: 1 (68) 93–98 ss.

Kahraman, M. (2009), (Türkçe) Ortak Dil Arayışları:

105

Eğitim, Kültür, Sanat-Edebiyat Dergisi, Tokat, No: 37. 38–

41 ss.

Kahraman, M. (2009), ( Türkçe) Dil ve Terimler Hakkında

İlk Prensipler, Kümbet Altında: Eğitim, Kültür, Sanat-

Edebiyat Dergisi, Tokat, No: 39. 36–40 ss.

Kahraman, M. (2009), (Kazakça) Dil ve Terimler

Hakkında İlk Prensipler, L.N. Gumilev Adındaki Avrasya

Devlet Üniversitesi (EÜV) Habercisi, No: 4 (68) 233–239

ss.

Dr. sc. Refik Buliš, vanr.

prof.

Knjige

Bosanski jezik u praksi i normi, Printcom, Tuzla, 1999;

Bosanski jezik, Bosanska rijeţ, Tuzla, 2001;

Pisanje islamskih termina u bosanskome jeziku, Printcom,

Tuzla, 1998. (koautorstvo sa dr. Ahmetom Kasumovišem);

Naš jezik (poglavlja: Priroda i funkcije jezika, Jeziţki

idiomi, Fonološki sistem standardnog jezika, Prozodijski

sistem standardnog jezika), Bosanska rijeţ, Tuzla, 2001.

(koautorstvo sa dr. Muhamedom Šatorom);

Rječnik pravopisnih, obličkih i akcenatskih nedoumica u

standardnome bosanskom jeziku, Bosanska rijeţ, Tuzla,

2009, 416;

Iz bosanske dijalektologije, Printcom, Tuzla, 2009;

Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja,

Centar za kulturu I obrazovanje, Tešanj, 2013.

Nauţni radovi:

Artikulacija vokala a i njegove zamjene u bosanskom

narodnom i knjiţevnom jeziku, Pogledi, IV, Tuzla, 1996,

126 – 130;

Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini

zadaci u narednom periodu, Bosanski jezik, 3, Prava rijeţ,

Tuzla, 1999, 57 – 79;

Pitanje ikavizama u ranim pisanim spomenicima s

tuzlanskog područja, Hercegovina, Mostar, 2002, 159–

173;

Ikavizmi u govorima tuzlanskoga kraja, Zbornik

Filozofskog fakulteta, 4, Tuzla, 2002, 264–105;

Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja,

Knjiţevni jezik, 21/1, Sarajevo, 2003, 40–52;

Razlike izmeĎu bosanskog, hrvatskog i srpskog

standardnog jezika (na primjerima iz administrativnog

stila), Zbornik Filozofskog fakulteta, 5, Tuzla, 2004;

Ekavska zamjena dugog jata u govorima Tešnja i Maglaja

prema popunjenim kvestionarima «Pitanja o govoru

prostoga naroda» iz 1897. godine, Pismo, 2, Sarajevo,

106

2004;

Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Novog Šehera kod

Maglaja, Knjiţevni jezik, 22/2, Sarajevo, 2004;

Jedna narodna hipoteza o porijeklu ekavizama u govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog

fakulteta u Tuzli, 7, 2006, 138–147;

Predakcenatske duţine u arhaiţnijim govorima ţiviniţkoga

kraja uz gornji tok Spreţe, Zbornik radova Filozofskog

fakulteta u Tuzli, 8, sv. 2, Tuzla, 2007, 89–92;

Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Srebrenice,

Knjiţevni jezik, 23/1, Institut za jezik, Sarajevo, 2007, 65–

70;

Supstitucija vokala a vokalom e u ekavsko-jekavskim

govorima tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova

Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 1, Tuzla, 2008, 89–92;

Oblici i akcenti bosanskohercegovačkih toponima, etnika i

ktetika u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika i

standardnome bosanskom jeziku, Bosanski jezik, 5,

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2008, 133–

148;

Odnos ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-maglajskoga

kraja prema drugim bosanskim ekavsko-jekavskim

govorima, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 9,

Tuzla, 2008, 149–153;

Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Pismo, god. VIII, br. 1,

Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2010;

Neke osobenosti leksike u ekavsko-jekavskim govorima

tešanjsko-maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 6, Filozofski

fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2009, 37–45;

Zamjena dugog jata u govoru naselja Repnik kod

Banoviša, Zavod za zaštitu I korištenje kulturno-

historijskog I prirodnog naslijeŤa Tuzlanskog kantona I

Opšina Banoviši, Tuzla – Banoviši, 2010, 117-120;

Iz sintakse padeţa ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-

maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 7, Filozofski fakultet,

Tuzla, 2010, 57–68:

Porijeklo ekavizama u govorima tešanjsko-maglajskoga

kraja, Bosanski jezik, 8, Filozofski fakultet, Tuzla, 2011,

91–136;

Iseljavanje bošnjaţkog stanovništva iz Slavonije krajem

sedamnaestog stolješa kao moguši izvor ekavizama u

ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-maglajskoga kraja,

Zbornik radova, MeŤunarodni nauţni simpozij ―Bosna i

Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas‖, Tuzla, 2011,

695–708.

107

5. Raspoloţivi materijalno-tehnički kapaciteti za organiziranje doktorskog studija

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli raspolaţe adekvatnim prostorom i potrebnom

tehniţkom podrškom za izvoŤenje svih predviŤenih aktivnosti na Doktorskom studiju

Lingvistika.

Nastava še se izvoditi u uţionici 135, koja je opremljena potrebnom informatiţkom opremom.

Fakultetska biblioteka / ţitaonica raspolaţe poţetnim fondom recentne literature iz podruţja

lingvistike i predmeta koji su predviŤeni kao obavezni, odnosno izborni.

6. Nastavni plan doktorskog studija

Studij traje 6 semestara a student mora ostvariti 180 ECTS bodova, odnosno 30 bodova po

jednom semestru.

6.1. Struktura doktorskog studija

Semestar Aktivnost

Obavezni

predmeti

Izborni

predmeti

Disertacija Naučno-

istraţivački

rad

ECTS Ukupno

ECTS

I 3

*

7

9

21

9

II 1 2

*

7

9

21

9

III *

*

20

10

20

10

IV *

*

10

20

10

20

V *

*

15

15

15

15

VI * 30 30


108

Studenti svih usmjerenja imaju u prvom semestru tri zajedniţka predmeta. Svi

predmeti imaju po 2 ţasa predavanja sedmiţno što je 30 ţasova po jednom predmetu, a u

semestru ukupno 90 ţasova predavanja. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati

samostalnog rada studenata za svaki obavezni predmet. Broj ECTS bodova po predmetima je

isti – 7 ECTS.


sva usmjerenja

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ



srpskog jezika

I 2 0 7 30 / 120

2. Opša lingvistika I 2 0 7 30 / 120

3. Lingvistiţke teorije I 2 0 7 30 / 120

Ukupno 6 0 21 90 / 360

U drugom semestru studenti imaju po jedan obavezni predmet iz svoga usmjerenja.

Obavezni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi 7 ECTS bodova. Ukupan fond

ţasova po semestru za obavezni predmet iz svakog usmjerenja je 30.


sva usmjerenja

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ

Bosanski jezik




II 2 0 7 30 / 120

Engleski jezik


lingvistici

II 2 0 7 30 / 120

Njemački jezik

4. Primijenjena lingvistika II 2 0 7 30 / 120

Ukupno 2 0 7 30 / 360

Turski jezik


savremenog turskog jezika

II 2 0 7 30 / 120

Ukupno 2 0 7 30 / 360

6.3. Izborni predmeti

U drugom semestru studenti imaju po dva izborna predmeta iz svoga usmjerenja, koje

biraju od više ponuŤenih. Svaki izborni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi

po 7 ECTS bodova. Ukupan fond ţasova po semestru za svaki izborni predmet iz svakog

109

usmjerenja je 30. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati samostalnog rada

studenata za svaki izborni predmet.


predmeti za pojedinačne

odsjeke / specifične

jezike (student bira 2

predmeta)

Semestar Broj sati

sedmiţno

ECTS Ukupan

fond

sati P VJ

Bosanski jezik



II 2 0 7 30 / 120


komunikacija

II 2 0 7 30 / 120

3. Dijalektološka

istraţivanja


govora

II 2 0 7 30 / 120



jezika

II 2 0 7 30 / 120

5. Stilistika II 2 0 7 30 / 120


Engleski jezik

1. Pragmatika II 2 0 7 30 / 120


jeziku

II 2 0 7 30 / 120

3. Ameriţka lingvistika II 2 0 7 30 / 120

4. Jezici u kontaktu II 2 0 7 30 / 120



lingvistici

II 2 0 7 30 / 120


Njemački jezik

1. Istraţivaţki seminar II 2 0 7 30 / 120

2. Lingvistika teksta II 2 0 7 30 / 120

3. Lingvistika u medijima II 2 0 7 30 / 120

4. Kontrastivna gramatika II 2 0 7 30 / 120


Turski jezik

1. Historija turskog jezika II 2 0 7 30 / 120

2. Prevedenice u

bosanskom jeziku

II 2 0 7 30 / 120

3. Savremeni turski dijalekti II 2 0 7 30 / 120


110

7. Minimalni i maksimalni broj studenata

Minimalan broj studenata je 10.

Maksimalan broj studenata je 15.

Minimalan i maksimalan broj studenata su utvrŤeni na temelju materijalno-tehniţkih i

kadrovskih uvjeta za realizaciju Programa doktorskog studija te na osnovu okvirne procjene

troškova.

Na predmetima gdje je broj studenata 3 i manji odrţat še se konsultativna nastava sa najmanje

jednom trešinom a najviše jednom polovinom predviŤenog fonda sati.

studijski program doktorskog studija...

Documents