OPI DIO PROGRAMA

OPI DIO PROGRAMA

PITANJA NA USMENOM DIJELU

1. Predsjednik RH

2. Predsjednik Republike Hrvatskelanak 93.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.

Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti.

Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 94.

Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.

Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.

Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.

Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata.

Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.

lanak 95.

Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 96.

U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike.

U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.

U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.

Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka.

lanak 97.

Predsjednik Republike:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,

raspisuje referendum u skladu s Ustavom,

povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,

daje pomilovanja,

dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,

obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

lanak 98.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.

lanak 99.

Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

lanak 100.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.

Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.

U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

lanak 101.

Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.

Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.

lanak 102.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.

Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

lanak 103.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.

Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

lanak 104.

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.

Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.

O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.

Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.

lanak 105.

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.

Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.

Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

lanak 106.

Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.

Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje se zakonom i pravilnikom.

2. Vlada RH

3. Vlada Republike Hrvatskelanak 107.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

lanak 108.

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i ministri.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

lanak 109.

lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.

Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.

lanak 110.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.

Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

lanak 111.

Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

lanak 112.

Vlada Republike Hrvatske:

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

predlae dravni proraun i zavrni raun,

provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

donosi uredbe za izvrenje zakona,

vodi vanjsku i unutarnju politiku,

usmjerava i nadzire rad dravne uprave,

brine o gospodarskom razvitku zemlje,

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,

obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

lanak 113.

Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.

lanak 114.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.

lanak 115.

Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.

lanak 116.

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom.

Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status namjetenika.

3. Nadlenost Sabora RH

1. Hrvatski saborlanak 70.

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

lanak 71.

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

lanak 72.

Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.

Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

lanak 73.

Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.

Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.

Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika.

lanak 74.

Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.

Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena zakonom.

lanak 75.

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.

Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.

Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

lanak 76.

Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava.

lanak 77.

Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika.

Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor.

lanak 78.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.

Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika.

Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.

lanak 79.

Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika.

Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.

Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.

lanak 80.

Hrvatski sabor:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava,

donosi zakone,

donosi dravni proraun,

odluuje o ratu i miru,

donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,

donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,

odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,

raspisuje referendum,

obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,

nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,

daje amnestiju za kaznena djela,

obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

lanak 81.

Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.

Zastupnici glasuju osobno.

lanak 82.

Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

lanak 83.

Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.

lanak 84.

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.

lanak 85.

Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja.

Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.

Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju poslovnikom.

lanak 86.

Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.

Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.

Odluka donosena na referendumu obvezatna je.

O referendumu se donosi zakon.

lanak 87.

Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.

Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.

lanak 88.

Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.

Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 89.

Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.

Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom.

Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.

Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.

Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.

lanak 90.

Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.

U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.

lanak 91.

Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.

Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.

lanak 92.

Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.

Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika ureuju se zakonom.

U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti.

4. Ustavni zakon o ljudskim pravima

-2. Osobne i politike slobode i pravalanak 21.

Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

lanak 22.

ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud.

lanak 23.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.

Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.

lanak 24.

Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.

Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima zakonom.

Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.

lanak 25.

Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo.

Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen.

Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.

Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku.

lanak 26.

Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

lanak 27.

Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u skladu sa zakonom.

lanak 28.

Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

lanak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela.

U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo:

da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete,

da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,

na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat,

da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,

da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,

da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube,

na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.

Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.

Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.

lanak 30.

Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.

lanak 31.

Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.

Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.

Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.

lanak 32.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.

Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.

Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.

lanak 33.

Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.

Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.

lanak 34.

Dom je nepovrediv.

Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai.

Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.

U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.

Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.

lanak 35.

Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.

lanak 36.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.

Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka.

lanak 37.

Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.

Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi.

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.

lanak 38.

Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.

Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji.

Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.

lanak 39.

Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.

lanak 40.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

lanak 41.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.

lanak 42.

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.

lanak 43.

Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.

Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 44.

Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.

lanak 45.

Hrvatski dravljani imaju ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina u skladu sa zakonom. Birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u dravama u kojima se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.

lanak 46.

Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.

lanak 47.

Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.

Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.

3. Gospodarska, socijalna i kulturna pravalanak 48.

Jami se pravo vlasnitva.

Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru.

Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.

Jami se pravo nasljeivanja.

lanak 49.

Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.

Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.

lanak 50.

Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti.

Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno oganiiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

lanak 51.

Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima.

Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

lanak 52.

More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.

Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

lanak 53.

Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.

Poloaj, prava i dunosti Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom.

Hrvatska narodna banka u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.

lanak 54.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost.

lanak 55.

Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot.

Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.

Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei.

Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu.

lanak 56.

Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.

Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.

lanak 57.

Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.

Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot.

Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.

lanak 58.

Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.

lanak 59.

Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije.

U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

lanak 60.

Jami se pravo na trajk.

U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.

lanak 61.

Obitelj je pod osobitom zatitom drave.

Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.

lanak 62.

Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.

lanak 63.

Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece.

Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.

Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.

Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.

Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.

lanak 64.

Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.

Mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.

lanak 65.

Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno.

Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.

lanak 66.

Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

lanak 67.

Jami se autonomija sveuilita.

Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

lanak 68.

Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.

Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.

Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.

Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.

lanak 69.

Svatko ima pravo na zdrav ivot.

Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.

Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

5. Tijela lokalne uprave i samouprave

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

lanak 132.

Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.

Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava.

Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.

lanak 133.

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na nain propisan zakonom.

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.

U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.

lanak 134.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.

Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.

lanak 135.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.

lanak 136.

U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.

lanak 137.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.

Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

6. Djelokrug rada strunih organa kole

- struni organi kole: razrednik, razredno vijee, uiteljsko vijee

7. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli matina knjiga i ljetopis kole8. Dodatni rad i dopunska nastava

U O osim neposrednog odgojno-obrazovnog rada u redovnoj i izbornoj nastavi organizira se i dodatna i dopunska nastava i izvannastavne i izvankolske aktivnosti. One otvaraju uenicima iroke mogunosti da slobodno izgrade i izraze svoju osobnost.

Dopunska nastava se ustrojava za uenike koji imaju tekoa u svladavanju programa nekog predmeta. Uenicima koji iz bilo kojih razloga zaostaju za svojim suuenicima treba pomoi da usvoje nastavno gradivo i u potpunosti razviju svoje sposobnosti. Uzroci uenikovih tekoa u svladavanju programa najee proistjeu iz obiteljskih, socijalnih, zdravstvenih, psiholokih i dr. razloga (povremeno izostajanje s nastave zbog bolesti ili prelaska u drugu kolu). Meu uenicima koji zaostaju u svladavanju programa postoje bitne razlike koje uitelj pri ustrojavanju dopunske nastave treba uvaavati. Prije ukljuivanja uenika u dopunsku nastavu, uitelj mora utvrditi uzroke koji izazivaju tekoe u svladavanju gradiva. U razgovoru s roditeljima mnogo e doznati o obiteljskim i zdravstvenim prilikama koje su esto uzrok zaostajanja. Kad uitelj utvrdi da je pojedinim uenicima potrebna pomo, ukljuit e ih u dopunsku nastavu. Dopunska nastava moe se ustrojiti u cjelodnevnom boravku, na posebnim satima dopunske nastave ili na satovima redovne nastave po individualiziranom programu za svakog uenika. Za ustroj dopunske nastave uitelj e oblikovati nastavne listie, poluprogramirane ili programirane sekvence za pojedine uenike. Kao sadraj rada dopunske nastave uitelj e odabrati one sadraje iz nastavnog programa koje pojedini uenici nisu usvojili u redovnoj nastavi. Rjeavajui te zadatke, uenici e popuniti praznine u svom znanju, to e im omoguiti daljnje redovno praenje nastave. Pojedine uenike koji imaju tekoa u svladavanju dijela programa valja ukljuiti u dopunsku nastavu na odreeno vrijeme. Temeljna zadaa dopunske nastave je prilagoditi(individualizirati) nastavne sadraje uenicima koji iz bilo kojih razloga imaju tekoa u svladavanju programa.

Dodatna nastava se ustrojava za darovite uenike. Uenici se meusobno razlikuju po sposobnostima. U svakoj populaciji postoji manji broj pojedinaca koji pod istim objektivnim uvjetima i poticajima postiu natprosjene rezultate. Takve pojedince smatramo darovitima. O duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Ta je zakonska odredba pred uitelje postavila niz novih zadataka npr. prepoznavanje darovitih uenika i njihovih sklonosti za pojedina podruja, izbor sadraja, ustrojstvo i izvoenje dodatne nastave. Prepoznavanje i identifikacija nadarenih uenika je vrlo sloena i u njoj sudjeluju uitelji i drugi strunjaci (psiholozi, pedagozi, sociolozi, lijenici i dr.) koristei se specifinom metodologijom. Sadraj dodatne nastave treba temeljiti na sadrajima redovite nastave, to znai da uenici proiruju i produbljuju nastavne sadraje. Uitelj treba paljivo odabirati sadraje rada i predloiti ih uenicima. Samo sadraji koje uenici prihvate, potaknut e ih na aktivnost. U dodatnoj nastavi najee prevladava rad u skupinama, rad u paru i individualni rad, dok je frontalni rad vrlo rijedak. Uitelj pri ustrojavanju i izvoenju dodatne nastave predlae program rada, dopunjuje ga prijedlozima uenika, osigurava materijalno-tehnike uvjete rada, izrauje didaktike materijale-naputke i usmjerava djelatnost uenika pri ostvarivanju usvojenog programa rada.

Svaki sat dodatne i dopunske nastave bit e uspjean ako je maksimalno organiziran. Bitno je jasno odrediti sadraj, etape, odgovarajue metode, nastavna sredstva i pomagala i oblike rada.

9. Uenik, darovit uenik, uenik s tekoama u razvoju

Darovitost

Darovitost moemo odrediti kao skup osobina koje ueniku omoguavaju postizanje iznadprosjenih rezultata u jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovana je visokim stupnjem razvitka pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticajem. Darovitost je skup triju osnovnih skupina osobina: natprosjenih opih ili specifinih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Podruja oitovanja darovitosti:

ope intelektualne sposobnosti

stvaralake ili kreativne sposobnosti (matovitost, originalnost, fleksibilnost miljenja)

socijalne ili rukovodne sposobnosti (organizacijske sposobnosti)

psihomotorne sposobnosti (tjelesne sposobnosti)

specifine kolske sposobnosti (dobro pamenje, brzo uenje)

umjetnike sposobnosti (slikanje, glazba, ples, gluma)

Znakovi darovitosti javljaju se ve u prvim godinama ivota. Optimalna dob za postupak identifikacije darovitih je predkolska i kolska dob. Ovisno o okolini, kod nekih se darovitost moe pojaviti kasnije. Uoavanje i utvrivanje darovitih uenika je struan i kontinuirani proces koji obuhvaa sve uenike na svim dobnim razinama. Uoavanje i procjenjivanje osobina darovitih uenika ostvaruju uitelji i struni suradnici. O duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika te organizirati dodatni rad prema sklonostima, sposobnostima i interesima. Za postizanje dobrih i dugoronih rezultata u razvijanju darovitih potrebno je organizirati suradnju obitelji i kole, strunog tima i ire drutvene zajednice. U cilju razvoja darovitih uenika O e omoguiti: rad po programima razliite teine i sloenosti, izborne programe, skupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju, izvankolske aktivnosti, kontakte sa strunjacima iz podruja interesa, pristup izvorima specifinog znanja. kola vodi evidenciju i dokumentaciju o darovitom ueniku, podaci se unose u javne isprave. U programima za darovite vano mjesto ima ispravan sklad nastavnih sadraja i emotivno-motivacijskog sklopa. Tu svrstavamo osvjetavanje osjeaja sigurnosti i prihvaenosti od okoline, osiguravanje osjeaja samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, usmjeravanja na uenje i razvijanje vlastitih sposobnosti i vjetina te razvijanje odnosa prema tekoama i neuspjesima. Daroviti uenici brzo ue, imaju bogat i sloen rjenik, samostalno ue iz novih izvora, vrlo brzo uoavaju injenice, lako shvaaju novo nastavno gradivo, uoavaju bitno u novom sadraju, imaju specifian interes za odreeno podruje, radnu motivaciju. Programi za razvijanje likovne nadarenosti su malobrojni. U podruju brige za nadarene postojale su razne zablude. Neke od njih su da likovno obdareni pojedinci ne trebaju posebno obrazovanje; identifikacija likovne obdarenosti je vrlo jednostavna; umjetnici su socijalizirani, za likovnu obdarenost nije potrebna visoka opa inteligencija i sl. Likovno talentiranima je potrebna poduka; vano je da ona zapone to prije. Mogue je ne otkriti nadarenost kad djetetova aktivnost nije u skladu za zahtjevima uitelja. Tu dolazi do otvorenog neslaganja, dijete nadarenost pokazuje izvan kole. Likovno talentirana djeca pokazuju vei raspon u izboru tema, imaju vei likovni rjenik, imaju neobino razvijenu matu, sposobni su da prikau pokret na slici, sposobniji su u radu s razliitim likovnim tehnikama, spremni su istraivati, imaju odlinu percepciju i vizualnu memoriju, trae objanjenja i pouavanja.

Ne postoji jedan program po kojem nadarena djeca mogu raditi, on ovisi o posebnim sposobnostima i eljama uenika. Uitelj mora osigurati klimu potrebnu za razvoj motivacije, imitacije, identifikacije i stjecanja tehnika.

Uenik s tekoama u razvoju

Najorganiziranije i plansko obrazovanje izvodi se u nastavi koja obuhvaa 3 glavna imbenika: uitelj, uenik, nastavni sadraj. Uitelj pouava uenike, a uenici pouavanjem i samostalnim uenjem stjeu vjetine, znanja i navike. Nastavni program, udbenici, kao i cijeli odgojno-obrazovni sustav prilagoeni su razvijanju funkcionalnih odgojnih i obrazovnih komponenti nekog prosjenog uenika, ali je on u stvarnosti vrlo rijedak. U odgojno-obrazovni sustav ukljuen je odreen broj djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama to je rezultat specifinosti u njihovom razvoju. U razrednom odjelu odreeni postotak (20-30%) otpada na uenike s tekoama u razvoju. Uenike s TUR najee zamjeuje komisija za upis u osnovnu kolu ili uitelj kad dijete ve pohaa kolu. Tekoe mogu biti: mentalna retardacija, poremeaji uenja, hiperaktivnost, asocijalno ponaanje, motorike i zdravstvene smetnje i dr. Osnovno kolovanje djece s TUR provodi se u O uz primjenu odgovarajuih individualiziranih postupaka, produenih strunih tretmana uenika, a ako je to potrebno, u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama ili razrednim odjelima. Uenici s TUR od 1. do 4. razreda ne ponavljaju razred, a od 5. do 8. razreda mogu ponavljati ako nisu prema miljenju defektologa i dr. strunih suradnika i razrednog vijea svladali prilagoeni program u okviru kole. Za djecu s veim tekoama u razvoju osnovno se kolovanje obavlja u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja. Takva se djeca mogu kolovati do 21. godine ivota.

Potekoe u uenju uzrokovane izrazito ispodprosjenim intelektualnim funkcioniranjem koje je praeno znaajnim smetnjama adaptacije kroz due vrijeme nazivamo mentalnom retardacijom. Takva djeca imaju siromaan rjenik, smetnje u komunikaciji, teko usvajaju raunske operacije, otean prijelaz s konkretnog na apstraktno, due ostaju na istoj razini usvojenih znanja i vjetina, sporo napreduj. Najee se susreemo s djecom koja pokazuju emocije u jednom ili vie psihikih procesa. To se moe manifestirati u nedovoljnoj sposobnosti sluanja, miljenja, govora, pisanja, itanja i raunanja. Ukoliko uenik ne moe svladati nastavni plan i program za njega izraujemo prilagoeni program koji se bazira na smanjenju intenziteta i ekstenziteta u izboru nastavnog sadraja. Posebno se odreuje razina usvojenosti pojedinih sadraja, vremenska dimenzija njihova usvajanja te nastavne metode, oblici i sredstva rada. Prilikom izrade takvih programa bitno je utvrditi trenutnu razinu uenikovih sposobnosti, odrediti godinji cilj odgoja i obrazovanja i odreivati kratkorone ciljeve. Bitno je i utvrditi vrijeme poetka i trajanja individualne pomoi te odrediti objektivne kriterije, sredstva i metode rada.

Jedan od oblika poremeaja panje i ponaanja je hiperaktivnost. Kod hiperaktivne djece neravnomjeran je razvoj pojedinih sposobnosti i neujednaen uspjeh u razliitim kolskim predmetima. Takva djeca teko kontroliraju nagone, mnogo pitaju, imaju potekoe s organizacijom zadataka, teko podnose dui mentalni napor. Hiperaktivno dijete treba sjediti u prvoj klupi, ispitivati ga u prvom dijelu sata, produljiti mu vrijeme rjeavanja zadataka, obradu popratiti slikama, dijagramima, modelima tj. ostvarivati naelo zornosti, pohvaliti ga ve i za zalaganje koje ulae u neku aktivnost, omoguiti mu ee spontane odmore.

U naim je kolama sve ea agresivnost uenika, iji su korijeni u osjeaju srdbe, odbaenosti, nesigurnosti, ugroenosti. Agresivnost moe biti uzrokovana organskim oteenjem mozga,a znaajke ponaanja agresivnog djeteta su: neposlunost, esto prekidanje nastave, elja za dominacijom

11. upanijski ured za kolstvo ustrojstvo i zadae

a) Upravni odjel za drutvene djelatnosti normativno-pravna djelatnost kole (od statuta preko zakona), obino daje suglasnost kolamab) Sluba za drutvene djelatnosti osigurava sredstva koli za tekue investicijsko odravanje kole (sve osim plaa)

12. Izostanci uenika iz kole

- opravdava ih razrednik

13. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika

Izvannastavne odvijaju se unutar kole, voditelji zaposlenici u koli

Izvankolske odvijaju se izvan kole rukomet, nogomet, karate

14. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u RH?

15. Kalendar rada osnovne kole

Nastavna godina poinje 4. rujna 2006. godine, a zavrava 21. lipnja 2007. godine.

Prvo obrazovno razdoblje traje do 22. prosinca 2006. godine.

Drugo obrazovno razdoblje traje od 15. sijenja 2007. do 21. lipnja 2007.

2.-3. studenoga 2006. nenastavni dani

Zimski odmor uenika poinje 27. prosinca 2006., a zavrava 12. sijenja 2006.

Proljetni odmor uenika poinje 5. travnja 2007., a zavrava 13. travnja 2007.

30. travanja 2007. nenastavni dan

Ljetni odmor uenika poinje 26. lipnja 2007. godine.

Dravni blagdani u RH:

1. sijeanj-Nova godina

6. sijeanj- Sveta tri kralja

1. 9. travanj- Uskrsni ponedjeljak

2. svibanj- Praznik rada

7. lipanj Tijelovo

22. lipanj-Dan antifaistike borbe

25. lipanj- Dan dravnosti

5. kolovoz- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

15. kolovoz Velika Gospa

8. listopad Dan neovisnosti

1. studeni- Svi sveti

25. prosinac- Boi

26. prosinac Boini blagdan

16. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u O?

Nastavni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji i struni suradnici koji pored opih uvjeta:

1. imaju odgovarajuu strunu i pedagoku spremu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa,

2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku,

3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvoenje nastave,

4. imaju poloen struni ispit.

lanak 70.

Rad u osnovnoj koli ne moe obavljati osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea, kazneno djelo krenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.

Uitelji i struni suradnici duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta, te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno uenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu.

lanak 71.

Poslove uitelja u razrednoj, odnosno predmetnoj nastavi moe obavljati osoba koja ima odgovarajuu visoku strunu spremu.

Uitelj strunih predmeta u programima za stjecanje osnovnoga plesnog kolovanja moe biti osoba koja je stekla srednju strunu spremu i ima potrebno pedagoko obrazovanje.

lanak 72.

Struni suradnici u osnovnoj koli su pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni radnik i knjiniar.

Za strunog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima odgovarajuu visoku strunu spremu i ispunjava uvjete iz lanka 69. ovoga Zakona.

lanak 73.

Vrstu strune sprema uitelja i strunih suradnika te sadraj, nain i uvjete polaganja strunog ispita propisuje ministar.

lanak 76.

Uitelj i struni suradnik zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Potrebu za uiteljem, odnosno strunim suradnikom kola obvezno oglaava putem Zavoda za zapoljavanje. Oglas se moe objaviti i u dnevnom tisku, odnosno kolskim novinama.

S uiteljem i strunim suradnikom koji ima zasnovan radni odnos u osnovnoj koli s nepunom tjednom normom moe se zasnovati radni odnos u drugoj koli do propisane tjedne norme rada bez javnog oglaavanja iz stavka 2. ovoga lanka.

O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s uiteljem i strunim suradnikom odluuje kolski odbor na prijedlog ravnatelja.

lanak 77.

S osobom koja nema strunu spremu propisanu za uitelja ili strunog suradnika prema odredbama ovoga Zakona moe se zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme, najdulje na godinu dana.

Ako se na oglas ne javi osoba koja ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnika, na poslovima uitelja, odnosno strunog suradnika moe se zasnovati radni odnos na neodreeno vrijeme se osobom koja nema pedagoko-psiholoku naobrazbu, odnosno struni ispit pod uvjetom da stekne pedagoko--psiholoku naobrazbu i poloi struni ispit najkasnije u roku od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u protivnom, prestaje joj radni odnos.

lanak 78.

Uitelji i struni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Osnovna kola moe osobama bez radnog iskustva omoguiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Pripravniki sta traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit.

Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od est mjeseci od dana kada mu je istekao pripravniki sta prestaje radni odnos u osnovnoj koli.

Program pripravnikog staa donosi Ministarstvo.17. Kako se u Ustavu RH spominje kolstvo?

Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno.

Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.

lanak 66.

Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

lanak 67.

Jami se autonomija sveuilita.

Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

lanak 68.

Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.

Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.

Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.

Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.

18. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?

ne smije imati manje od 35 tjedana i 175 radnih dana

19. Zastava i lenta predsjednika RH

Zastava predsjednika Republike Hrvatske je kvadratnog oblika obrubljena tankim rubom naizmjeninih crvenih i bijelih polja. U sredini zastave na modroj podlozi je znak u obliku povijesnog hrvatskog grba sa 25 crvenih i srebrnih polja. tit krasi vijenac medaljona u kojima su povijesni hrvatski grbovi poredani od lijeve na desnu stranu tita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Sa medaljona se uzduno pruaju snopovi usporednih zlatnih, crvenih i bijelih linija. Iznad tita je poloena vrpca s bojama zastave Republike Hrvatske, na kojoj su u sredini zlatnim slovima u rimskoj kapitali izvezena slova "RH". koja znae: Republika Hrvatska.

lanak 24.

Zastava predsjednika Republike Hrvatske se istie:

a) na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi:

b) na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik:

c) u drugim sveanim prilikama.

lanak 25.

Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjednike asti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su poloene kao i na zastavi Republike Hrvatske. Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukraen izvezenim zlatnkm granicama hrasta, a s desne strane zlatnim granicama masline. Lenta se nosi poloena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopom spaja s drugim krajem lente. Kopa je kvadratinog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kope je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci.

lanak 26.

Predsjednik Republike Hrvatske nosi lentu u posebnim sveanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske:

a) na Dan dravnosti;

b) pri predaji priznanja;

c) kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika;

d) u drugim sveanim prilikama

20. Himna RH

Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino".

- tekst himne napisao Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin

lanak 16.

Tekst himne Republike Hrvatske glasi "Lijepa naa domovino, Oj junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila! Mila, kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila, kuda si nam ravna, Mila, kud si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu ivo srce bije!"

lanak 17.

Napjev s tekstom himne "Lijepa naa domovino" jest Sveano Lij-pa na-a do-mo-vi-no , Oj ju-na - ka ze-mljo mi-la, Te-ci Dra-vo, Sa-vo te-ci, Nit' ti Du-nav si-lu gu-bi,

Sta-re sla-ve dje-do-vi-no, Da bi va-zda sre-tna bi-la! Si-nje mo-re svijetu re-ci, Da svoj na-rod Hr-vat lju-bi.

Mi-la ka-no si nam sla-vna, Mi-la si nam ti je-di-na. Dok mu nji-ve sun-ce gri-je, Dok mu hrae bu-ra vi-je,

Mila, ku-da si nam ra-vna, Mi-la ku-da si pla-ni-nas! Dok mu mr-tve gro-bak kri-je, Dok mu i-vo sr-ce bi-je!

lanak 18.

Himna Republike Hrvatske izvodi se: 1. na poetku zasjedanja Sabora Republike Hrvatske; 2. pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku odnosno pri ispraaju iz Republike Hrvatske efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije; 3. u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

lanak 19.

Himna Republike Hrvatske moe se izvoditi i na slubenim proslavama, politikim skupovima i drugim sveanim manifestacijama. Himna Republike Hrvatske ne smije se izvoditi na nain i u prilikama koji vrijeaju ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.

lanak 20.

Izvornik teksta i napjeva himne Republike Hrvatske uva se u Saboru Republike Hrvatske.

lanak 21.

Himna Republike Hrvatske izvodi se sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem.

lanak 22.

Himna Republike Hrvatske izvodi se uz odavanje uobiajenih poasti od strane svih prisutnih.

21. Zastava RH

Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave. Grb Republike Hrvstske je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja toka grba poklapa se s tokom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

lanak 11.

Zastava Republike Hrvatske istie se:

1. stalno na zgradama svih dravnih organa;

2. u dane praznika Republike Hrvatske;

3. u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja alosti na pola stijega;

4. u drugim prilikama utvrenim zakonom. Zastavu Republike Hrvatske viju brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje plovidbe. Potanje propise o vijenju zastave Republike Hrvatske u smislu prethodnog stavka propisat e Vlada Republike Hrvatske.

lanak 12.

Zastava Republike Hrvatske moe se isticati:

1. pri javnim skupovima (politikim, znanstvenim, kulturno-umjetnikim, sportskim i drugim) koji se odravaju u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i obiajima odravanja takvih skupova;

2. u drugim prilikama, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama zakona

lanak 13.

Ako se zastava Republike Hrvatske istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na:

1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok;

2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever;

3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske istie okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom poasnom mjestu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane. Ako se zastava Republike Hrvatske polae na odar, postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom poloaju, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane.

lanak 14.

U sveanim prilikama zastava Republike Hrvatske podie se i sputa, istie i skida odnosno prenosi uz uobiajene poasti (ustajanje, pozdravljanje i drugo).

22. Grb RH

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja. tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna sa pet iljaka koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno pet manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu tita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom titu i visine manjih titova u kruni je 1 : 2,5, a omjer irine polja na glavnom titu i irine manjih titova u kruni 1: 1. Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.

lanak 8.

Grb Republike Hrvatske rabi se:

1. u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela prema republikim propisima o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske;

2. u slubenim natpisima organa drutveno-politikih zajednica istaknutim na zgradama u kojima su smjeteni u Republici Hrvatskoj, u uredima Vlade Republik Hrvatske u inozemstvu ;

3. na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi druga javna tijela u Republici Hrvatskoj, te u sveanim prostorijama tih zgrada; ,

4. na slubenim aktima i slinim aktima kojima se slue zastupnici i lanovi Predsjednitva Republike Hrvatske, predsjednik Sabora Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske i drugi ovlateni predstavnici Predsjednitva Republike Hrvatske,Sabora i Vlade Republike Hrvatske, te u ministarstvima i drugim republikim dravnim organima uz uvjete i na nain koji su utvreni njihovim aktima;

5. na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju;

6. u drugim prilikama utvrenim zakonom.

lanak 9.

Izvornik grba Republike Hrvatske uva se u Saboru Republike Hrvatske i prema njemu se oblikuju grbovi.

23. Kako treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?

- trajno

24. Kako treba uvati imenik i evidenciju o ispitima uenika?

10 godina-matina knjiga

2 godine - dnevnik

25. Matina knjiga

trajni dokument

sadri podatke o ueniku dobivene iz izvoda iz matine knjige roenih (ne smije biti stariji od 6 mjeseci), domovnice

dijete se moe u matinu knjigu upisati i na osnovu svjedodbe prevodnice ako se dijete upisuje u novu kolu u toku kolske godine, a na osnovu ake knjiice ako je zavrilo razred

osim podataka o djetetu piu se podaci o roditeljima ili starateljima

vrijeme upisa u O, ukoliko dijete mijenja kolu pie se nadnevak ispisivanja, te datum kad je uenik zavrio osnovno kolovanje

ako je uenik negativno ocijenjen ocjena se ne upisuje

26. Biranje ravnatelja O

Za ravnatelja osnovne kole moe se imenovati osoba koja ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu.

Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natjeaja.

Ravnatelja imenuje i razrjeava kolski odbor.

Ravnatelj se imenuje na etiri godine. Ista osoba moe biti ponovno imenovana.

Nain i postupak imenovanja ravnatelja ureuje se statutom kole.

lanak 87.

kolski odbor razrijeit e ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan u sluajevima utvrenim Zakonom o ustanovama.

kolski odbor donijet e odluku o razrjeenju prema stavku 1. ovoga lanka najkasnije u roku od 15 dana od dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje.

U sluaju da se steknu uvjeti za razrjeenje, a kolski odbor ne razrijei ravnatelja prema stavku 2. ovoga lanka, ravnatelja e razrijeiti ministar.

27. Obvezna pedagoka dokumentacija u koli

VIII. OBVEZNA DOKUMENTACIJA

lanak 93.

Osnovne kole vode pedagoku dokumentaciju i evidenciju o uenicima.

Obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije (ueniku knjiicu, svjedodbu, svjedodbu prevodnicu, matinu knjigu, dnevnik rada, imenik uenika i spomenicu kole) propisuje Ministarstvo.

Matina knjiga, svjedodbe i uenika knjiica jesu javne isprave.

lanak 94.

Osnovna kola trajno uva matinu knjigu i spomenicu kole.

Imenik i evidencija o ispitima uva se deset godina.

28. Nastavna dokumentacija

- imenik, dnevnik

29. Godinji plan i program O

donosi ga Uiteljsko vijee kao struni organ i kolski odbor kao upravno tijelo kole

ini cjelovitu organizaciju rada kole

30. Nastavni plan i program

2. Nastavni plan i program, te organiziranje nastave

lanak 22.

Nastavni plan i program donosi Ministarstvo.

Nastavnim planom utvruju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti.

Programom se utvruju sadraji, cilj i zadae obveznih i izbornih predmeta.

Izborni predmeti obvezni su za sve uenike koji se za njih opredijele.

lanak 23.

Odgoj i kolovanje djece u izvankolskim aktivnostima sastavni su dio osnovnog kolovanja.

Rad uenika u izvankolskim aktivnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sa kolom, priznaje se uenicima kao ispunjavanje obveza u koli.

lanak 24.

Osnovna kola radi na temelju godinjeg plana i programa rada.

Godinjim planom i programom rada utvruju se mjesta, vrijeme, nain i nositelji ostvarivanja plana i programa iz lanka 22. ovoga Zakona.

Godinji plan i program rada osnovne kole donosi kolski odbor do 30. rujna za tekuu kolsku godinu.

lanak 25.

Nastava u osnovnim kolama izvodi se na hrvatskom jeziku i latininom pismu.

Nastava u osnovnoj koli moe se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako kola izvodi meunarodni program.

lanak 26.

Osnovna kola duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Programe za darovite uenike, nain uoavanja, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika utvruje Ministarstvo.

lanak 27.

Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti osnovnu kolu u kraem vremenu od propisanoga.

U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda.

Uvjete i postupak pod kojima uenika moe zavriti osnovnu kolu u kraem vremenu propisuje Ministarstvo.

lanak 28.

Uenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i portsko kolovanje po posebnim programima u osnovnim kolama i u posebnim kolama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvoenje utvruje Ministarstvo.

Na osnivanje i poetak rada posebnih kola za izvoenje programa osnovnoga glazbenoga, plesnog i portskog kolovanja, odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

lanak 29.

Osnovna kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti uenika te organizirati drugi drutveno koristan rad uenika.

Osnovna kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika u uenikoj zadruzi.

Sredstva iz prometa proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se iskoritavati iskljuivo za rad zadruge.

lanak 30.

Osnovna kola moe osnovati uenika drutva.

U suradnji s drugim initeljima osnovna kola duna je osigurati da svi uenici tijekom osnovnog kolovanja naue plivati.

lanak 31.

Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj koli utvruje Ministarstvo.

U osnovnoj koli upotrebljavaju se samo udbenici koje odobri Ministarstvo.

Svaka kola mora imati kolsku knjinicu. Djelatnost kolske knjinice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.

lanak 32.

Radno vrijeme osnovne kole moe biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi Ministarstvo.

lanak 33.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.

Za uenike od I. do IV. razreda nastava se organizira kao razredna, a za uenike od V. do VIII. razreda kao predmetna.

Za uenike razredne nastave predmetna nastava moe se organizirati iz stranog jezika i odgojnih podruja.

lanak 34.

Za uenike koji imaju tekoe u svladavanju programa osnovna kola duna je organizirati dopunsku nastavu.

Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme dok je takav oblik pomoi uenicima potreban.

lanak 35.

Posebnu pomo osnovne kole dune su pruiti djeci graana Republike Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva.

lanak 36.

Razredni odjel se formira od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika I. do IV. razreda.

U planinskim i otonim podrujima mogu se organizirati i kombinirani razredni odjeli od uenika V. do VIII razreda uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

U osnovnim kolama u planinskim i otonim podrujima u kojima postoje kombinirani razredni odjeli od V. do VIII. razreda nastavu iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i uitelji drugih predmeta uz suglasnost Ministarstva.

Broj uenika u redovnom razrednom odjelu i broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministarstvo.

lanak 37.

Uenik razredne nastave moe biti optereen s najvie etiri sata redovite nastave dnevno, a uenik predmetne nastave s najvie pet sati redovite nastave dnevno.

Trajanje nastavnog sata utvruje se nastavnim planom i programom.

Pod redovitom nastavom smatraju se izborni predmeti i izvannastavne aktivnosti.

Uenik razredne nastave moe biti optereen sa svim oblicima rada najvie 25 sati tjedno, a uenik predmetne nastave s najvie 30 sati tjedno.

lanak 38.

Nastava u osnovnoj koli izvodi se u pet radnih dana tjedno.

Osnovna kola moe izvoditi nastavu i u est radnih dana tjedno ako radi u vie od dvije smjene.

lanak 39.

kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza naredne godine. kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.

Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Nastavna godina, odnosno poetak i zavretak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori uenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi Ministarstvo.

lanak 40.

Osnovna kola moe biti vjebaonica za studente nastavnikih fakulteta. Kriterije za financiranje utvruje Ministarstvo.

Poblie odredbe o uvjetima, nainu rada, kadrovima te mrei vjebaonica utvruje Ministarstvo na prijedlog nastavnikih fakulteta.

lanak 41.

Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme moe obavljati osnovna kola prema posebnom eksperimentalnom programu.

Eksperimentalni program sadri:

cilj, zadau i sadraj,

mjesto i nain izvoenja,

potrebno vrijeme za realizaciju,

prostorne, kadrovske i druge uvjete,

nain strunog praenja,

vrijeme u kome se podnosi izvjetaj o postignutim rezultatima.

Eksperimentalni program, kolu koja e ga provoditi, uvjete i nain rada utvruje Ministarstvo.

31. Opi akti u koli

Opi akti ustanove statut je temeljni akt ustanove kojim se poblie utvruje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja pojedinih organa.

1. Statutom se ureuje:

uvjeti i nain obavljanja djelatnosti ustanove

osnivanje podrunice, njezin naziv, sjedite i djelatnost

pitanja vezana uz upravno vijee

uvjeti za izbor ravnatelja ustanove i trajanje njegova mandata

pitanja vezana uz funkciju strunog voditelja i ostalih organa ustanove

nain objavljivanja statuta i opih akata

kako se upotrebljava dobit ustanove

nain obavjetavanja javnosti o obavljanju djelatnosti

2. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada kole

3. Pravilnik o radu

4. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti

5. Pravilnik o raunovodstvu i financijskom poslovanju

6. Pravilnik o osnovnom obrazovanju odraslih

7. Pravilnik o pohvalama, nagradama i pedagokim mjerama

8.Pravilnik o zatiti od poara

10. Pravilnik o zatiti na radu

11. Pravilnik o kunom redu

12. Poslovnik o radu kolskog odbora

13. Poslovnik o radu Uiteljskog vijea i drugih strunih tijela kole

32. Opiite kadrovsku strukturu O

- ravnatelj, struni suradnici, tajnik, raunovoa, nastavnici i pomono tehniko osoblje

33. Optereenost uenika u O

redovna nastava -

izborna nastava vjeronauk, drugi strani jezik, informatika

dopunska i dodatna nastava

izvannastavne i izvankolske aktivnosti

34. Optereenost uitelja u O

-uiteljska norma razred (18 24 sata neposrednog rada zavisi od nastavnog plana)

-predmetni nastavnici prema kolektivnom ugovoru 23-24sata neposrednog sata

- ostali poslovi do punog radnog vremena (40 sati) rasporeuju se prema potrebi kole- donosi se rjeenje na osnovu godinjeg plana rada kole

35. Struna sluba kole

objedinjuje akcije provoenju jedinstvenih stavova u primjeni suvremenih pedagoko-psiholokih metoda u organizaciji rada kole

ine ju: ravnatelj, pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni djelatnik, socijalni djelatnik i knjiniar

strunom slubom rukovodi ravnatelj, a zamjenjuje ga pedagog

pedagog priprema sjednice strune slube i obavlja sve pedagoke i administrativne poslove u vezi s tim

defektolog- radi na programu rada s djecom s tekoama u razvoju i u posebnim odjelima

36. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u O

Pedagoke mjere skup metoda i drugih oblika pedagokih postupaka kojima se uenici potiu na to bolje uenje, vladanje i drugi rad na ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja, kao i radi sprjeavanja i otklanjanja negativnih postupaka i pojava u uenju, vladanju i radu uenika uope

vrste:

USMENA POHVALA izrie se ueniku za izuzetan rad i uspjeh u tijeku kolske godine u jednoj ili vie aktivnosti; odluku donosi razrednik

PISMENA POHVALA izrie se ueniku na kraju prvog obrazovnog razdoblja (upisuje se u ueniku knjiicu) ili na kraju kolske godine (izdaje se i pohvalnica) za postignute izuzetne rezultate u cjelokupnom radu i vladanju; odluku donosi razredno vijee

OPOMENA izrie se ueniku za blae krenje normi ponaanja u koli kao to su neopravdano izostajanje s nastave do 10 sati, neizvravanje uenikih dunosti, lake krenje kunog reda i sl.; odluku donosi razrednik na prijedlog uenika

UKOR- izrie se ueniku za tee i uestale negativne pojave koje remete odgojno-obrazovni rad i meuuenike odnose u odjelu kao to su: neopravdano izostajanje s nastave do 20 sati, tee krenje kunog reda, nepristojno ponaanje prema uiteljima ili drugim radnicima kole, stvaranje u razrednom odjelu takve atmosfere koja onemoguava izvoenje nastave i sl.; odluku donosi razredno vijee

STROGI UKOR- izrie se ueniku za krajnje grubo, teko i sustavno krenje pravila o zajednikom ivotu i radu uenika u koli koje moe imati negativan odgojni utjecaj i posljedice za odgoj i obrazovanje uenika u cijeloj koli kao: izazivanje nereda u koli, unitavanje kolskog inventara, nedolino ponaanje na javnim mjestima, krajnje nepristojno ponaanje prema uiteljima i ostalim radnicima kole, neopravdano izostajanje s nastave preko 20 sati i sl.; odluku donosi Uiteljsko vijee

PRESELJENJE U DRUGU KOLU ako ne pomae ni strogi ukor; odluku donosi Uiteljsko vijee

strogi ukor i ukor upisuju se u ueniku knjiicu, a o tome se obavjetavaju svi uenici kole putem oglasne knjige

37. Pedagoki standard osnovnokolskog sustava

nije donesen novi38. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi

lanak 1.

Ovim pravilnikom utvruje se broj uenika u redovnom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi u osnovnoj koli.

lanak 2.

Razredni odjel se u pravilu osniva od uenika istog razreda (redovni razredni odjel). Kombinirani razredni odjel moe se osnovati od uenika dvaju ili vie razreda, ali samo za uenike od I. do IV. razreda.

lanak 3.

U iznimnim sluajevima mogu se osnivati kombinirani razredni odjeli od uenika V. do VIII. razreda (planinska i otona podruja, nastava na jeziku narodnosti i sl.).

lanak 4.

Odgojno-obrazovnu grupu mogu initi uenici iste ili razliite dobi.

lanak 5.

Redovni razredni odjel moe imati najvie 30 uenika

lanak 6.

Iznimno od odredbe lanka 5. ovog pravilnika zbog prostornih uvjeta redovni razredni odjel od V. do VIII. razreda moe imati:

- 34 uenika (ako postoji jedan razredni odjel jednog razreda),

- 32 uenika (ako postoje dva razredna odjela jednog razreda).

lanak 7.

Kombinirani razredni odjel od 2 razreda moe imati najvie 20 uenika. Kombinirani razredni odjel od 3 i 4 razreda moe imati najvie 16 uenika.

lanak 8.

U skladu sa zahtjevima programa pojedinih nastavnih predmeta (strani jezik, prirodna grupa predmeta i dr.) odgojno-obrazovnu grupu ne moe initi vie od 17 uenika.

lanak 9.

Izborni e se program u koli organizirati kad se za njega opredijeli u pravilu najmanje 10 uenika.

lanak 10.

Broj uenika u grupama dodatnog rada u pravilu je 8- l0 uenika.

lanak 11.

Broj uenika u grupi dopunske nastave u pravilu moe biti najvie 8 uenika.

lanak 12.

Odgojno-obrazovna grupa u izvan nastavnim aktivnostima organizira se u pravilu s najmanje 10 uenika.

39. Zakon o osnovnom kolstvu

OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog kolstva kao dio jedinstvenog sustava kolstva.

Djelatnost osnovnog kolstva od posebnog je drutvenog interesa.

Djelatnost osnovnog kolstva obuhvaa odgoj i obvezno kolovanje, druge oblike kolovanja djece i omladine i kolovanje odraslih osoba.

lanak 2.

Svrha je osnovnog kolstva da ueniku omogui stjecanje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje.

kola je duna osigurati kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.

Ciljevi su osnovnog kolstva:

da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju i rjeavanju zadaa, stvaralatvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, drutvenu, gospodarstvu i politiku svijest, snoljivost i sposobnost suradnje, potovanje ljudskih prava, dostignua i tenji;

da uenika poui pismenosti, komunikaciji, raunu, znanstvenim i tehnolokim principima, kritikom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem ivi i razumijevanju meusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.

Ciljevi i zadae osnovnog kolstva ostvaruju se prema utvrenim nastavnim planovima i programima.

lanak 3.

Osnovno kolovanje traje najmanje osam godina.

Osnovno kolovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od est do petnaest godina ivota.

lanak 4.

Osnovno kolovanje obavljaju osnovne kole i druge javne ustanove, u skladu s ovim Zakonom.

Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog kolovanja samo ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

lanak 5.

Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa.

Osnovno kolovanje moe se ostvarivati prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.

Roditelji i uenici imaju pravo birati vrste, oblike i metode osnovnog kolovanje u skladu s ovim Zakonom.

lanak 6.

Osnovno kolovanje darovite djece, djece s tekoama u razvoju kao i osnovno glazbeno, baletno i portsko kolovanje te osnovno kolovanje odraslih provodi se u skladu s ovim Zakonom ako posebnim propisima nije drukije odreeno.

lanak 7.

Osnovno kolovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

lanak 8.

Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u inozemstvu obavlja se prema posebnom nastavnom programu u skladu s ovim Zakonom, meunarodnim ugovorom i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.

Uvjete i postupak izbora uitelja za rad s djecom hrvatskih graana u inozemstvu propisuje ministar prosvjete i porta (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

lanak 9.

Dravna uprava, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave nadlena za kolstvo i druge ustanove imaju prema osnovnoj koli samo ona prava i obveze na koja su izriito ovlatena Ustavom i zakonom.

lanak 10.

Nadzor nad provoenjem odredaba ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Upravni nadzor nad radom osnovne kole i drugih ustanova koje obavljaju osnovno kolovanje obavlja tijelo upanijske dravne uprave, odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove kolstva, prema sjeditu osnovne kole.

II. JAVNE POTREBE U OSNOVNOMKOLSTVU

lanak 11.

Javne potrebe u osnovnom kolstvu utvruju se pedagokim standardom osnovnog kolstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoki standard).

Pedagokim standardom utvruju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog kolstva za srednjorono razdoblje.

Pedagoki standard donosi Hrvatski sabor.

lanak 12.

Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne kole iji je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se u dravnom proraunu, odnosno proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva za:

plae zaposlenika osnovne kole,

prijevoz zaposlenika,

naknade zaposlenika osnovne kole utvrene kolektivnim ugovorom,

struno usavravanje uitelja i strunih suradnika,

poveane trokove kolovanje uenika na jeziku i pismu nacionalne manjine,

poveane trokove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava i pomagala, te trokove sufinanciranja prehrane za uenike s tekoama u razvoju,

programe za rad s darovitim uenicima,

programe informatizacije osnovnih kola,

programe opremanja kolskih knjinica,

sufinanciranje programa privatnog kolstva,

kapitalne projekte izgradnje utvrene u posebnom dijelu dravnog prorauna za 2001. godinu u razdjelu 0.80 - glava 15. do njihove potpune funkcionalnosti, te kapitalnu izgradnju kolskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda osnovnog kolstva,

programe od zajednikog interesa za djelatnost osnovnog kolstva (sustav informiranja, struno-pedagoki asopisi, strune knjige, programi ustanova i strunih udruga, obljetnice i manifestacije te programi izvannastavnih aktivnosti).

U proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za:

materijalne trokove osnovne kole,

investicijsko odravanje kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

nabavu kolske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

prijevoz uenika,

kapitalnu izgradnju kolskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvruje ministar.

Vlada Republike Hrvatske svake godine istodobno kada utvruje prijedlog dravnog prorauna utvruje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potrebe prema stavku 2. i 3. ovoga lanka i odredbama lanka 11. ovoga Zakona.

lanak 13.

upanija, odnosno Grad Zagreb, uskauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka osnovnog kolstva, te ureuje druga pitanja od zajednikog interesa za osnovno kolstvo na podruju upanije, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.

Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe utvrditi ire javne potrebe u osnovnom kolstvu (sufinanciranje prehrane uenika, produeni i cjelodnevni boravak uenika, sufinanciranje programa privatnog kolstva i ostali pogrami osnovnog kolstva od zajednikog interesa), za koje sredstva osigurava svojim proraunom.

III. DJELATNOST OSNOVNOG KOLSTVA

1. Poloaj, osnivanje i prestanak osnovne kole

lanak 14.

Osnovna kola je javna ustanova.

Osnovna kola ne moe se osnovati radi stjecanja dobiti.

Osnovnu kolu moe osnovati:

Republika Hrvatska,

jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i druga pravna i fizika osoba.

lanak 15.

Osnovna kola moe imati jednu ili vie podrunih kola. Podruna kola nije pravna osoba i obavlja djelatnost osnovnog kolstva kao podrunica osnovne kole.

lanak 16.

Mreu osnovnih kola za svoje podruje, izuzev kola s pravom javnosti, utvruje predstavniko tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba, uz prethodnu suglasnost ministra.

lanak 17.

Akt o osnivanju osnovne kole, pored uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93., 29/97. i 47/99.), sadri odredbe o:

nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,

strun