strategija gospodarenja mineralnim sirovinama … · naruČitelj: republika hrvatska ministarstvo...

NARUČITELJ:

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Uprava za energetiku i rudarstvo Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

Zagreb, ožujak 2008. godina

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

REPUBLIKE HRVATSKE

NARUČITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Uprava za energetiku i rudarstvo Ulica grada Vukovara 78, Zagreb IZRAĐIVAČ: Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet Pierottijeva 6, Zagreb

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

REPUBLIKE HRVATSKE

Za Izrađivača: Za Naručitelja: Dekan Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

________________ Prof.dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol. Damir Polančec, dipl.ing.

U Zagrebu, ožujak 2008. godina

AUTORI STUDIJE: KOORDINATORI: Prof.dr.sc. Stanislav Anto Živković, dipl.ing.rud. Dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud. IZRAĐIVAČI: Prof.dr.sc. Igor Dekanić, dipl.ing.naft.rud. Prof.dr.sc. Miroslav Golub, dipl.ing.naft.rud. Prof.dr.sc. Jerko Nuić, dipl.ing.rud. Prof.dr.sc. Damir Rajković, dipl.ing.naft.rud. Prof.dr.sc. Bruno Saftić, dipl.ing.geol. Prof.dr.sc. Josip Sečen, dipl.ing.naft.rud. Prof.dr.sc. Josipa Velić, dipl.ing.geol. Prof.dr.sc. Darko Vrkljan, dipl.ing.rud. Doc.dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud. Dr.sc. Daria Karasalihović Sedlar, dipl.ing.naft.rud. Vječeslav Bohanek, dipl.ing.rud. Tomislav Kurevija, dipl.ing.naft.rud. Stjepan Marković, dipl.ing.geol. Mladen Maros, dipl.ing.rud. Lidia Hrnčević, dipl.ing.naft.rud. Dragana Pećina, dipl.ing.geol. Tomislav Strahovnik, dipl.ing.rud. Mario Svrtan, dipl.ing.rud. Dragan Vidić, dipl.ing.rud. Vanja Kotur, dipl.ing.rud. Davor Kirin, dip.ing.rud. Mladen Globan, informatičar KONZULTANTI i/ili RECENZENTI: Prof.dr.sc. Slavko V. Šolar, dipl.ing.geol. Prof.dr.sc. Branko Šinkovec, dipl.ing.geol. Karmelo Krebel dipl.ing rud.

STRUČNO POVJERENSTVO ZA NADZOR I PRAĆENJE IZRADE STRATEGIJE

GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Doc.dr.sc. Željko Tomšić, dipl.ing.elekt., predsjednik Stručnog povjerenstva

Dr.sc. Dragan Krasić, dipl.ing.rud., koordinator Stručnog povjerenstva

Andrija Mikulić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

Josip Miličić, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

Prof.dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

Prof.dr.sc. Zdenko Krištafor, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

Doc.dr.sc. Ivo Galić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

Željko Matiša, dipl.ing.naft.rud., član Stručnog povjerenstva

Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., član Stručnog povjerenstva

Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

Danijel Malenica, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

Stjepan Kordić, dipl.ing.rud., član Stručnog povjerenstva

SADRŽAJ

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Sadržaj I

SADRŽAJ SADRŽAJ............................................................................................................................................................... I POPIS SLIKA ..................................................................................................................................................... IX POPIS TABLICA ............................................................................................................................................. XII POPIS PRILOGA............................................................................................................................................. XV UVOD 1. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADBU STRATEGIJE GOSPODARENJA

MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

1.1. OPĆE ZNAČENJE MINERALNIH SIROVINA U RAZVOJU SUVREMENOG DRUŠTVA.................................................................................................................................................. 1.1-1

1.1.1. GOSPODARSKA ULOGA MINERALNIH SIROVINA................................................................ 1.1-1

1.1.1.1. Prikaz rezervi, proizvodnje i potrošnje mineralnih sirovina u svijetu, u posljednjoj četvrtini XX. stoljeća....................................................................................... 1.1-1 1.1.1.2. Prikaz proizvodnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ........................................ 1.1-3

1.1.2. NEOBNOVLJIVOST REZERVI MINERALNIH SIROVINA...................................................... 1.1-5 1.1.3. UPORABNA VRIJEDNOST MINERALNIH SIROVINA............................................................. 1.1-5 1.1.4. LOKACIJSKA PREDISPONIRANOST MINERALNIH SIROVINA.......................................... 1.1-5 1.1.5. REGIONALNI UTJECAJI PRI DOBIVANJU MINERALNIH SIROVINA ............................... 1.1-9 1.1.6. EKOLOŠKI UTJECAJI PRI EKSPLOATACIJI MINERALNIH SIROVINA I SMJERNICE

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA ................................................................................................................... 1.1-10 1.1.6.1. Utjecaji rudarskih radova na okoliš ..................................................................................... 1.1-10 1.1.6.2. Smjernice za zaštitu prirode i okoliša................................................................................... 1.1-12

Stručni okviri za studiju utjecaja na okoliš......................................................................... 1.1-12 Podloge za lokacijsku dozvolu.............................................................................................. 1.1-14

1.1.7. NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA................................................. 1.1-15

1.1.7.1. Stanje u nekim zemljama EU i šire....................................................................................... 1.1-15 1.1.7.2. Postojeće stanje u Republici Hrvatskoj ................................................................................ 1.1-18

1.2. GLOBALNI TRENDOVI GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA......... 1.2-1

1.2.1. OSVRT NA ZNANSTVENO-STRUČNA RAZMATRANJA I NAČELO ODRŽIVOG RAZVOJA ........................................................................................................................................... 1.2-1

1.2.1.1. Osvrt na znanstveno-stručna razmatranja............................................................................. 1.2-1 1.2.1.2. Definiranje načela održivog razvoja..................................................................................... 1.2-1

1.2.2. UTJECAJ POLITIKE I DRUGIH ČIMBENIKA NA GOSPODARENJE MINERALNIM

SIROVINAMA ................................................................................................................................... 1.2-2

1.2.3. NAČELA STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA .......................... 1.2-3


Sadržaj II

1.2.4. POKAZATELJI ZA ODREĐIVANJE SMJERNICA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA .................................................................................................................................... 1.2-5

1.3. POLITIKA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM MINERALNIM

SIROVINAMA U DRŽAVAMA EU............................................................................................. 1.3-1

1.3.1. RAZVRSTAVANJE NEENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA U GRUPE .................... 1.3-1

1.3.2. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U EUROPSKOJ UNIJI....................................................... 1.3-1

1.3.2.1. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama ......................................... 1.3-2

1.3.2.2. Opći, pravni i politički okviri ............................................................................................... 1.3-3

1.3.2.3. Zakoni kojima se regulira eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina .................. 1.3-4

1.3.2.4. Planiranje korištenja (gospodarenja) neenergetskih mineralnih sirovina ....................... 1.3-4

1.3.2.5. Proces odobrenja eksploatacije neenergetskih mineralnih sirovina ................................. 1.3-6

Procjena utjecaja na okoliš................................................................................................... 1.3-7 Troškovi sanacije površina zahvaćenih rudarskim radovima........................................... 1.3-7 Nadgledanje ........................................................................................................................... 1.3-8

1.3.3. GOSPODARSKO ZNAČENJE EKSPLOATACIJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U

DRŽAVAMA EU ................................................................................................................................ 1.3-8

1.3.4. KOMENTAR I OSVRT NA POLITIKU GOSPODARENJA NEENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U EU ............................................................................................. 1.3-9

1.4. ZAKONSKI I INSTITUCIJSKI OKVIRI KOJI OBRAĐUJU MINERALNE SIROVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ................................................................................ 1.4-1

1.4.1. ZAKONSKI I PODZAKONSKI AKTI ............................................................................................. 1.4-1

1.4.1.1. Ustavne odredbe.................................................................................................................. 1.4-1

1.4.1.2. Zakonske odredbe............................................................................................................... 1.4-1

1.4.2. INSTITUCIJSKI OKVIRI ................................................................................................................. 1.4-4

1.4.3. POSTOJEĆI PROSTORNO-PLANSKI OKVIRI ZA GOSPODARENJE MINERALNIM

SIROVINAMA .................................................................................................................................... 1.4-6

1.4.3.1. Zakon o prostornom uređenju i gradnji.............................................................................. 1.4-6

1.4.3.2. Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske....................................... 1.4-12

1.4.3.3. Županijski prostorni planovi................................................................................................ 1.4-12

1.5. OBRAZOVNI SUSTAV U DJELATNOSTI RUDARSTVA................................................. 1.5-1

1.5.1. POKAZATELJI TRŽIŠTA RADA U DJELATNOSTI RUDARSTVA I VAĐENJA .................. 1.5-1

1.5.1.1. Registrirane pravne osobe .................................................................................................... 1.5-1

1.5.1.2. Broj zaposlenih ...................................................................................................................... 1.5-3

1.5.1.3. Plaće........................................................................................................................................ 1.5-4

1.5.1.4. Stupanj obrazovanja ............................................................................................................. 1.5-6

1.5.1.5. Dobna struktura zaposlenika ............................................................................................... 1.5-7

1.5.1.6. Broj nezaposlenih .................................................................................................................. 1.5-8

1.5.1.7. Slobodna radna mjesta ......................................................................................................... 1.5-8


Sadržaj III

1.5.1.8. Bruto domaći proizvod ......................................................................................................... 1.5-9

1.5.2. PROPISANA STRUČNA SPREMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA U RUDARSTVU.............. 1.5-10

1.5.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE GEOLOŠKE I RUDARSKE STRUKE....................... 1.5-11

1.5.3.1. Rudarska i kemijska škola u Varaždinu .............................................................................. 1.5-12

1.5.3.2. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu............................................................. 1.5-12

1.5.3.3. Klesarska srednja škola u Pučišćima na Braču ................................................................... 1.5-12

1.5.4. VISOKO OBRAZOVANJE RUDARSKE I GEOLOŠKE STRUKE............................................. 1.5-13

1.5.4.1. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.................................................. 1.5-13

Sveučilišni studiji rudarstva ................................................................................................. 1.5-15 Sveučilišni studiji naftnog rudarstva ................................................................................... 1.5-16 Sveučilišni studiji geološkog inženjerstva i geologije ......................................................... 1.5-16

1.5.4.2. Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu................................................ 1.5-17

1.5.5. SPECIJALISTIČKI STUDIJI ZA POTREBE GOSPODARSTVA............................................... 1.5-18

1.5.6. OSTALI OBLICI OBRAZOVANJA I INFORMIRANJA.............................................................. 1.5-18

1.5.6.1. Seminari, savjetovanja, javne tribine i okrugli stolovi........................................................ 1.5-18

1.5.6.2. Publikacije............................................................................................................................... 1.5-20

1.5.6.3. Udruge i udruženja ................................................................................................................ 1.5-21

1.5.7. OSTALE DJELATNOSTI U KOJIMA SE ZAPOŠLJAVA STRUČNO OSOBLJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ RUDARSTVA................................................................................. 1.5-22

1.5.8. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE...................................................................................................... 1.5-22

2. GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE

HRVATSKE U POSTOJEĆIM UVJETIMA

Zajedničke odredbe o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina............................ 2.0-1 Zakonske odredbe za istraživanje mineralnih sirovina ..................................................... 2.0-1 Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi čvrstih mineralnih sirovina................. 2.0-3 Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina................ 2.0-4 Podjela (grupiranje) mineralnih sirovina na tematske cjeline .......................................... 2.0-4 Zakonske odredbe za eksploataciju mineralnih sirovina................................................... 2.0-4

2.1. GOSPODARENJE ČVRSTIM (NEENERGETSKIM) MINERALNIM

SIROVINAMA U POSTOJEĆIM UVJETIMA....................................................................... 2.1-1

2.1.1. ISTRAŽIVANJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA ............................................................. 2.1-1

2.1.1.1. Geološke značajke i potencijali čvrstih mineralnih sirovina ............................................. 2.1-1

Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala .......................................................... 2.1-1 Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina ......................................................................... 2.1-3 Ležišta mineralnih sirovina za industrijsku preradu......................................................... 2.1-4 Ležišta mineralnih sirovina za građevinski materijal i za industriju građevinskih materijala ............................................................................................................................... 2.1-10

2.1.1.2. Značajke istražnih prostora i gospodarskih subjekata za istraživanje čvrstih

mineralnih sirovina ............................................................................................................... 2.1-34

2.1.2. EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA ....................................................... 2.1-35


Sadržaj IV

2.1.2.1. Značajke eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata za eksploataciju čvrstih

mineralnih sirovina ............................................................................................................... 2.1-35

Broj eksploatacijskih polja ................................................................................................... 2.1-36 Eksploatacijska polja koja se ne koriste.............................................................................. 2.1-37 Značajke gospodarskih subjekata za eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina ............ 2.1-39

2.1.2.2. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina ................................. 2.1-40

Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina po županijama........ 2.1-40 Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ............................................................................................................................... 2.1-40

2.1.2.3. Nelegalna eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina ......................................................... 2.1-51

2.1.2.4. Zajedničke značajke i komentar dosadašnje eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina 2.1-52

2.1.3. GOSPODARSKO ZNAČENJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA...................................... 2.1-52

2.1.3.1. Uvoz i izvoz čvrstih mineralnih sirovina .............................................................................. 2.1-52

Uvoz čvrstih mineralnih sirovina ......................................................................................... 2.1-53 Izvoz čvrstih mineralnih sirovina......................................................................................... 2.1-53 Zaključni komentar............................................................................................................... 2.1-54

2.1.3.2. Potrošnja čvrstih mineralnih sirovina .................................................................................. 2.1-55

2.1.3.3. Značenje čvrstih mineralnih sirovina za razvoj ostalih grana gospodarstva.................... 2.1-56

2.1.3.4. Broj uposlenih......................................................................................................................... 2.1-57

2.1.3.5. Ekonomski značaj................................................................................................................... 2.1-57

Veličina dobiti (dodatna vrijednost) .................................................................................... 2.1-57 Udio vrijednosti eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u BDP-u ............................... 2.1-57 Vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju ....................................... 2.1-60 Komentar dobivenih vrijednosti .......................................................................................... 2.1-61

2.1.4. USPOREDBA EKSPLOATACIJE ČVRSTIH (NEENERGETSKIH) MINERALNIH

SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE (EU).............. 2.1-61

2.1.4.1. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste za dobivanje metala ............................ 2.1-61

Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u EU ............................................................. 2.1-61 Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ................................ 2.1-62

2.1.4.2. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati) ...... 2.1-62

Proizvodnja kamenih agregata u EU................................................................................... 2.1-62 Potrošnja kamenih agregata po stanovniku........................................................................ 2.1-66 Eksploatacija kamenih agregata po površini (1 000 km2).................................................. 2.1-66 Eksploatacija kamenih agregata u Republici Hrvatskoj ................................................... 2.1-66 Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s državama EU........ 2.1-67

2.1.4.3. Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina ................................................................. 2.1-69

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u EU....................................................... 2.1-69 Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.......................... 2.1-69 Usporedba proizvodnje industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj s državama EU ......................................................................................................................... 2.1-71

2.1.4.4. Kritički osvrt i komentar ....................................................................................................... 2.1-72

Kritički osvrt i komentar za mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu.............. 2.1-72 Kritički osvrt i komentar o mineralnim sirovinama za industrijsku preradu................. 2.1-73 Zaključno razmatranje ......................................................................................................... 2.1-74


Sadržaj V

2.2. GOSPODARENJE ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U POSTOJEĆIM UVJETIMA.......................................................................................................... 2.2-1

2.2.1. GOSPODARSKI SUBJEKTI KOJI SE BAVE TEKUĆIM I PLINOVITIM ENERGETSKIM

MINERALNIM SIROVINAMA........................................................................................................ 2.2-1

2.2.1.1. Gospodarski subjekti koji se bave istraživanjem i eksploatacijom tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina........................................................................................... 2.2-1

Eksploatacija nafte i plina .................................................................................................... 2.2-2 Eksploatacija geotermalne vode........................................................................................... 2.2-2

2.2.1.2. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom nafte i veleprodajom naftnih derivata... 2.2-2

Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)............................................................................................. 2.2-2 Rafinerija nafte Sisak............................................................................................................ 2.2-3 Rafinerije maziva .................................................................................................................. 2.2-3

2.2.1.3. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom i pripremom plina ................................... 2.2-3

2.2.1.4. Gospodarski subjekti koji se bave trgovinom..................................................................... 2.2-4

2.2.1.5. Gospodarski subjekti za povezane djelatnosti .................................................................... 2.2-4

CROSCO d.o.o. Zagreb – integrirani naftni servisi ........................................................... 2.2-4 PROPLIN d.o.o. Zagreb – prodaja ukapljenog naftnog plina .......................................... 2.2-4 STSI d.o.o. Zagreb – tehnički servisi ................................................................................... 2.2-4 MAZIVA ZAGREB d.o.o. Zagreb – industrijska maziva ................................................. 2.2-4 SINACO d.o.o. Zagreb – tehnička i fizička zaštita............................................................. 2.2-4 JANAF d.d. Zagreb – transport nafte ................................................................................. 2.2-4 PLINACRO d.o.o. Zagreb – transport prirodnog plina .................................................... 2.2-5

2.2.2. ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJA TEKUĆIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH

MINERALNIH SIROVINA ............................................................................................................... 2.2-7

2.2.2.1. Istražni prostori i eksploatacijska polja nafte, prirodnog plina i kondenzata (ugljikovodika)....................................................................................................................... 2.2-7

Geološke značajke i potencijali ležišta nafte, prirodnog plina i kondenzata (ugljikovodika)....................................................................................................................... 2.2-7 Dubina i starost ležišnih stijena............................................................................................ 2.2-8 Značajke istražnih prostora i istraživanja nafte, prirodnog plina i kondenzata ............. 2.2-9 Značajke eksploatacijskih polja i eksploatacije nafte, prirodnog plina i kondenzata..... 2.2-11 Raspored istražnih prostora i eksploatacijskih polja......................................................... 2.2-14

2.2.2.2. Istražni prostori i eksploatacijska polja geotermalne vode ............................................... 2.2-16

Geološke značajke i potencijali ležišta geotermalne vode.................................................. 2.2-16 Značajke istražnih prostora i eksploatacijskih polja geotermalne vode .......................... 2.2-17

2.2.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA TEKUĆIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH

MINERALNIH SIROVINA U RAZDOBLJU 1997.-2006. GODINE ............................................ 2.2-18

2.2.3.1. Rezerve i eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata ............................................ 2.2-18

Rezerve nafte, prirodnog plina i kondenzata...................................................................... 2.2-19 Eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata ............................................................ 2.2-25

2.2.3.2. Rezerve i eksploatacija geotermalne vode .......................................................................... 2.2-29

Rezerve geotermalne vode .................................................................................................... 2.2-29 Eksploatacija geotermalne vode........................................................................................... 2.2-31

2.2.4. GOSPODARSKO ZNAČENJE TEKUĆIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH MINERALNIH

SIROVINA........................................................................................................................................... 2.2-32

2.2.4.1. Uvoz i izvoz tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina ..................................... 2.2-33

Promjene u strukturi energije.............................................................................................. 2.2-34


Sadržaj VI

2.2.4.2. Potrošnja tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina ......................................... 2.2-36

2.2.4.3. Ekonomsko značenje.............................................................................................................. 2.2-39

2.2.5. USPOREDBA EKSPLOATACIJE TEKUĆIH I PLINOVITIH TE ČVRSTIH

(ENERGETSKIH) MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S DRŽAVAMA EU ................................................................................................................................ 2.2-40

2.2.5.1. Usporedba tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

s državama EU....................................................................................................................... 2.2-40

2.2.5.2. Usporedba čvrstih energetskih mineralnih sirovina (ugljena) u Republici Hrvatskoj s državama EU ......................................................................................................................... 2.2-41

3. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

REPUBLIKE HRVATSKE U IDUĆIH 30 GODINA

Osnovne pretpostavke Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH.................. 3.0-1

3.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM, ČVRSTIM MINERALNIM SIROVINAMA ...................................................................................................... 3.1-1

3.1.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA KOJE SU OSNOVA ZA

RAZVOJ I IZGRADNJU INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I STAMBENU IZGRADNJU (GRADITELJSTVO) ................................................................................................. 3.1-1

3.1.1.1. Granulirane mineralne sirovine za graditeljstvo................................................................. 3.1-1

3.1.1.2. Mineralne sirovine za graditeljstvo u obliku blokova i/ili ploča......................................... 3.1-3

3.1.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA ZA INDUSTRIJSKU

PRERADU U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................................................................... 3.1-4

3.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA.. 3.2-1

3.2.1. VARIJANTE GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA, PREMA RASPOLOŽIVIM PROJEKCIJAMA............................................................................... 3.2-1

3.2.2. PROJEKCIJA GOSPODARENJA ČVRSTIM ENERGETSKIM SIROVINAMA ..................... 3.2-3

3.2.2.1. Projekcija gospodarenja čvrstim fosilnim gorivom............................................................. 3.2-3

3.2.2.2. Projekcija gospodarenja nuklearnim gorivom .................................................................... 3.2-3

3.2.3. PROJEKCIJA GOSPODARENJA UGLJIKOVODICIMA........................................................... 3.2-4

3.2.3.1. Perspektivna područja za otkrivanje novih naftnih i plinskih polja ................................ 3.2-4

Perspektivna područja .......................................................................................................... 3.2-4 Rezultati dosadašnjih istraživanja....................................................................................... 3.2-4 Razradba (iskorištavanje) naftnih i plinskih ležišta........................................................... 3.2-5 Metode za povećanje krajnjeg iscrpka nafte na postojećim naftnim eksploatacijskim poljima.................................................................................................................................... 3.2-7 Tehnološka i ekonomska procjena....................................................................................... 3.2-8

3.2.3.2. Otkrivena naftna i plinska polja koja još nisu privedena eksploataciji a imaju

značajnih utvrđenih rezervi.................................................................................................. 3.2-8

3.2.3.3. Predviđena eksploatacija ugljikovodika.............................................................................. 3.2-9

Predviđena eksploatacija nafte i kondezata........................................................................ 3.2-10 Predviđena eksploatacija prirodnog plina .......................................................................... 3.2-11


Sadržaj VII

3.2.3.4. Predviđena potrošnja ugljikovodika.................................................................................... 3.2-12

Predviđena potrošnja tekućih goriva................................................................................... 3.2-12 Predviđena potrošnja prirodnog plina ................................................................................ 3.2-13 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije............. 3.2-13

3.2.4. PROJEKCIJA GOSPODARENJA GEOTERMALNOM VODOM.............................................. 3.2-16

3.2.4.1. Geotermalna energija u svijetu ............................................................................................. 3.2-16

3.2.4.2. Geotermalna energija u Republici Hrvatskoj ..................................................................... 3.2-17

Strategija i približavanje EU................................................................................................ 3.2-17 Perspektive za Republiku Hrvatsku .................................................................................... 3.2-17

3.2.4.3. Projekcije budućeg korištenja ležišta geotermalne vode Republike Hrvatske za proizvodnju toplinske energije............................................................................................. 3.2-20

Predviđanja potencijala ........................................................................................................ 3.2-20 Projekcije budućeg korištenja ležišta geotermalne vode Republike Hrvatske za proizvodnju električne energije............................................................................................ 3.2-21

3.2.5 PROJEKCIJA MOGUĆEG UVOZA ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA.................. 3.2-23

3.2.5.1. Predviđanja uvoza tekućih goriva ........................................................................................ 3.2-23

3.2.5.2. Predviđanja uvoza prirodnog plina ...................................................................................... 3.2-24

3.2.6. POTROŠNJA ČVRSTIH ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA..................................... 3.2-25

3.3. EKONOMSKO-FINANCIJSKI ZNAČAJ STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA....................................................................................................... 3.3-1

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA, AKTIVNOSTI I MJERE ZA

PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. ZAKLJUČAK O STANJU RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA .................................................... 4.1-1

4.1.1. POSTOJEĆI PRAVNI OKVIRI ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................................................................... 4.1-1

4.1.1.1. Odobrenje istraživanja mineralnih sirovina ........................................................................ 4.1-1

4.1.1.2. Odobrenje eksploatacijskog polja......................................................................................... 4.1-1

4.1.1.3. Dodjela rudarske koncesija za izvođenje rudarskih radova .............................................. 4.1-1

4.1.2. DEFINIRANJE PROBLEMA U RUDARSKOJ DJELATNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ... 4.1-2

4.1.2.1. Postupak ishođenja lokacijske dozvole................................................................................. 4.1-3

4.1.2.2. Status istražnih prostora u dokumentima prostornog uređenja........................................ 4.1-3

4.1.2.3. Status rudarskih objekata (eksploatacijskih polja) na kojima nije dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova ........................................................................... 4.1-4

4.1.2.4. Postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljišne čestice u državnom vlasništvu, unutar odobrenog eksploatacijskog polja ........................................................ 4.1-4

4.1.2.5. Izračun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu........................................ 4.1-5

4.1.2.6. Izračun naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu od strane trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb................................................................................. 4.1-6


Sadržaj VIII

4.1.2.7. Vremenski rok odobravanja služnosti na zemljištu u državnom vlasništvu..................... 4.1-6

4.1.2.8. Naknada za eksploataciju mineralne sirovine ..................................................................... 4.1-7

4.1.2.9. Pojedina odobrena eksploatacijska polja neopravdano zauzimaju preveliku površinu .. 4.1-7

4.1.2.10. Nestručnost službenika u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležnim za poslove rudarstva................................................ 4.1-8

4.2. PRILAGODBA POSTOJEĆIH I DONOŠENJE NOVIH ZAKONSKIH I

PODZAKONSKIH PROPISA......................................................................................................... 4.2-1

4.2.1. SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRŽIVE I EKOLOŠKI PRIHVATLJIVE EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA........................................................................... 4.2-1

4.2.2. PRILAGODBA ZAKONSKIH OKVIRA U SVEZI EKSPLOATACIJE MINERALNIH

SIROVINA......................................................................................................................................... 4.2-2

4.2.2.1. Prijedlog novog načina razvrstavanja mineralnih sirovina................................................ 4.2-2

4.2.2.2. Međunarodne obveze Republike Hrvatske iz područja zaštite okoliša ............................. 4.2-3

4.3. IZRADBA STRUČNIH PODLOGA ZA UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I OKOLIŠ ......................................................................................... 4.3-1

4.3.1. IZRADBA RUDARSKO-GEOLOŠKE STUDIJE........................................................................... 4.3-1

4.3.2. IZRADBA TIPSKIH MJERA O UTJECAJU RUDARSKE TEHNOLOGIJE NA OKOLIŠ..... 4.3-1

4.3.3. IZRADBA PLANA PODJELE PODRUČJA ŽUPANIJE NA ZONE EKSPLOATACIJE ......... 4.3-2

4.3.4. UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I OKOLIŠ..................... 4.3-3

4.4. OBRAZOVANJE KADROVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE

GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA .............................................................. 4.4-1

4.5. MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA....................................................................................................................................... 4.5-1

4.5.1. PRIJEDLOG OSNOVNIH SASTAVNICA ZA PROVEDBU STRATEGIJE

GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA...................................................................... 4.5-1

4.5.2. MJERE ZA OSTVARENJE POSTAVLJENIH CILJEVA ............................................................ 4.5-3 POPIS LITERATURE


Popis slika VIII

POPIS SLIKA Slika 1.1-1 Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj ............................................................................................. 1.1-11 Slika 1.3-1 Postotak zaštićenih područja u pojedinim zemljama EU (Natura 2000 i direktiva o flori i fauni)...... 1.3-3 Slika 1.5-1 Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 1997.-2006. godine......... 1.5-1 Slika 1.5-2 Udio registriranih pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstvo i vađenje u odnosu na ukupni broj

registriranih pravnih osoba za razdoblje 1997.-2006. godine................................................................ 1.5-2 Slika 1.5-3 Pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje prema vrstama pravno ustrojbenih oblika i

aktivnosti na dan 31. 12. 2006. godine ..................................................................................................... 1.5-2 Slika 1.5-4 Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2002.-2006. godina (godišnji prosjek) ..... 1.5-3 Slika 1.5-5 Broj zaposlenih iz područja Rudarstva i vađenja prema oblicima vlasništva na dan 31. 04. 2006.

godine ......................................................................................................................................................... 1.5-3 Slika 1.5-6 Udio zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vađenja prema oblicima vlasništva na dan 31. 04. 2006.

godine ......................................................................................................................................................... 1.5-4 Slika 1.5-7 Prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje

2002.-2006. godina..................................................................................................................................... 1.5-5 Slika 1.5-8 Odnos prosječne neto plaće u djelatnosti Rudarstvo i vađenje i ukupne prosječne neto plaće za

period 2002.-2006. godina......................................................................................................................... 1.5-5 Slika 1.5-9 Iznos u % koliko je prosječna neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje veća u odnosu na

ukupnu prosječnu neto plaću u razdoblju 2002.-2006. godina.............................................................. 1.5-6 Slika 1.5-10 Stupanj stručnog obrazovanja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vađenje na dan 31. 03. 2006.

godine ....................................................................................................................................................... 1.5-7 Slika 1.5-11 Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vađenje prema dobnoj strukturi zaposlenika........................... 1.5-7 Slika 1.5-12 Nezaposlene osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2001.-2006. godina (stanje na

dan 31. 12.) ............................................................................................................................................... 1.5-8 Slika 1.5-13 Prijavljena slobodna radna mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2001.-2006.

godina ....................................................................................................................................................... 1.5-9 Slika 1.5-14 Bruto domaći proizvod za djelatnost Rudarstvo i vađenje u razdoblju 2001.-2004. godina (u

tisućama kuna) ........................................................................................................................................ 1.5-9 Slika 1.5-15 Učešće (u %) bruto domaćeg proizvoda u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u strukturi BDP-a za

razdoblje 2001.-2004. godina.................................................................................................................. 1.5-10 Slika 2.1-1 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena, za razdoblje 1997. –

2006. godina ............................................................................................................................................... 2.1-42 Slika 2.1-2 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija barita, za razdoblje 1997. – 2006. godina.............................. 2.1-42 Slika 2.1-3 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija bentonitne gline, za razdoblje 1997. – 2006. godina............. 2.1-43 Slika 2.1-4 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija boksita, za razdoblje 1997. – 2006. godina............................ 2.1-43 Slika 2.1-5 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ciglarske gline, za razdoblje 1997. – 2006. godina................ 2.1-44 Slika 2.1-6 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija gipsa, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............................... 2.1-44 Slika 2.1-7 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija građevnog pijeska i šljunka, za razdoblje 1997. – 2006.

godina ......................................................................................................................................................... 2.1-45 Slika 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija karbonatne sirovine za industrijsku preradu, za razdoblje

1997. – 2006. godina .................................................................................................................................. 2.1-45 Slika 2.1-9 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija keramičke i vatrostalne gline, za razdoblje 1997. – 2006.

godina ......................................................................................................................................................... 2.1-46 Slika 2.1-10 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija krede, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............................ 2.1-46 Slika 2.1-11 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kremenog pijeska, za razdoblje 1997. – 2006. godina........ 2.1-47 Slika 2.1-12 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kvarcita, za razdoblje 1997. – 2006. godina........................ 2.1-47 Slika 2.1-13 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija silikatne sirovine za industrijsku preradu, za razdoblje

1997. – 2006. godina ................................................................................................................................ 2.1-48 Slika 2.1-14 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija sirovine za proizvodnju cementa, za razdoblje 1997. –

2006. godina ............................................................................................................................................. 2.1-48 Slika 2.1-15 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tehničko–građevnog kamena, za razdoblje 1997. – 2006.

godina ....................................................................................................................................................... 2.1-49 Slika 2.1-16 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tufa, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............................... 2.1-49 Slika 2.1-17 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ugljena, za razdoblje 1997. – 2006. godina ......................... 2.1-50 Slika 2.1-18 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija žive, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............................... 2.1-50 Slika 2.1-19 Eksploatacija morske soli, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............................................................. 2.1-51 Slika 2.1-20 Histogramski prikaz eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u

državama EU u 2006. godini .................................................................................................................. 2.1-64 Slika 2.1-21 Potrošnja kamenih agregata na 1 000 km2, u graditeljstvu europskih država 1997. godine ............ 2.1-65


Popis slika IX

Slika 2.1-22 Potrošnja kamenih agregata po stanovniku u europskim državama 1997. godine ........................... 2.1-65 Slika 2.1-23 Dijagramski prikaz proizvodnje tehničko-građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka u

Republici Hrvatskoj u posljednjih 8 godina izražen u m3 ................................................................... 2.1-67 Slika 2.1-24 Odnos proizvodnje “kamenih agregata” i broja stanovnika (tona/stanovniku) Republike

Hrvatske i država EU.............................................................................................................................. 2.1-68 Slika 2.1-25 Odnos proizvodnje kamenih agregata i površine (t/km2) Republike Hrvatske i država EU............ 2.1-69 Slika 2.1-26 Potrošnja vapna u svijetu prema strukturi potrošnje.......................................................................... 2.1-72 Slika 2.2-1 Položaj rafinerija u Republici Hrvatskoj ................................................................................................ 2.2-3 Slika 2.2-2 Sustav magistralnih plinovoda i Jadranski naftovod............................................................................. 2.2-6 Slika 2.2-3 Udio broja eksploatacijskih polja ugljikovodika po županijama i epikontinentalnom pojasu u

ukupnom broju eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH ................................................................. 2.2-15 Slika 2.2-4 Udio površine eksploatacijskih polja ugljikovodika po županijama i epikontinentalnom pojasu u

ukupnoj površini eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH............................................................... 2.2-16 Slika 2.2-5 Geotermalni resursi Republike Hrvatske ............................................................................................... 2.2-17 Slika 2.2-6 Temperaturni gradijenti u Republici Hrvatskoj i usporedba s prosječnim svjetskim vrijednostima2.2-18 Slika 2.2-7 Ukupne utvrđene rezerve nafte za razdoblje 1997. – 2006. godina....................................................... 2.2-20 Slika 2.2-8 Ukupne bilančne rezerve nafte za razdoblje 1997. – 2006. godina........................................................ 2.2-20 Slika 2.2-9 Preostale bilančne rezerve nafte za razdoblje 1997. – 2006. godina ..................................................... 2.2-20 Slika 2.2-10 Odnos ukupno utvrđenih rezervi i ukupnih bilančnih rezervi nafte za razdoblje 1997. – 2006.

godina ....................................................................................................................................................... 2.2-21 Slika 2.2-11 Ukupno utvrđene rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. – 2006. godina .................................. 2.2-22 Slika 2.2-12 Ukupne bilančne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. – 2006. godina ................................... 2.2-22 Slika 2.2-13 Preostale bilančne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. – 2006. godina ................................. 2.2-22 Slika 2.2-14 Odnos ukupno utvrđenih rezervi i ukupnih bilančnih rezervi prirodnog plina za razdoblje 1997.

– 2006. godina .......................................................................................................................................... 2.2-23 Slika 2.2-15 Ukupno utvrđene rezerve kondenzata za razdoblje 1997. – 2006. godina ......................................... 2.2-24 Slika 2.2-16 Ukupne bilančne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. – 2006. godina........................................... 2.2-24 Slika 2.2-17 Preostale bilančne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. – 2006. godina ........................................ 2.2-24 Slika 2.2-18 Odnos ukupno utvrđenih rezervi i ukupnih bilančnih rezervi kondenzata za razdoblje 1997. –

2006. godina ............................................................................................................................................. 2.2-25 Slika 2.2-19 Proizvodnja primarne energije u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 2.2-26 Slika 2.2-20 Eksploatacija sirove nafte po stanovniku.............................................................................................. 2.2-26 Slika 2.2-21 Eksploatacija prirodnog plina po stanovniku....................................................................................... 2.2-26 Slika 2.2-22 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina .................................. 2.2-27 Slika 2.2-23 Eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina................ 2.2-28 Slika 2.2-24 Eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina ....................... 2.2-29 Slika 2.2-25 Pregled ukupnih bilančnih rezervi geotermalne vode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. –

2006. godina ............................................................................................................................................. 2.2-30 Slika 2.2-26 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj po županijama za razdoblje 1997. – 2006.

godina ....................................................................................................................................................... 2.2-32 Slika 2.2-27 Uvoz i izvoz nafte..................................................................................................................................... 2.2-33 Slika 2.2-28 Uvoz i izvoz prirodnog plina .................................................................................................................. 2.2-34 Slika 2.2-29 Uvoz energije 1998. godine ..................................................................................................................... 2.2-34 Slika 2.2-30 Uvoz energije 2001. godine ..................................................................................................................... 2.2-35 Slika 2.2-31 Uvoz energije 2006. godine..................................................................................................................... 2.2-35 Slika 2.2-32 Izvoz energije 1998. godine..................................................................................................................... 2.2-35 Slika 2.2-33 Izvoz energije 2001. godine..................................................................................................................... 2.2-36 Slika 2.2-34 Izvoz energije 2006. godine..................................................................................................................... 2.2-36 Slika 2.2-35 Ukupna potrošnja nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina .......................... 2.2-37 Slika 2.2-36 Odnos ukupne proizvodnje i potrošnje nafte za razdoblje 1997. – 2006. godina............................... 2.2-37 Slika 2.2-37 Ukupna potrošnja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina ........ 2.2-38 Slika 2.2-38 Ukupna potrošnja prirodnog plina po stanovniku............................................................................... 2.2-38 Slika 2.2-39 Odnos ukupne potrošnje i proizvodnje prirodnog plina za razdoblje 1997. – 2006. godina ............ 2.2-39 Slika 3.2-1 Bruto društveni proizvod u Republici Hrvatskoj i izabranim zemljama............................................. 3.2-2 Slika 3.2-2 Energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj i izabranim državama PKM .................................... 3.2-2 Slika 3.2-3 Projekcije eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godina .......................................... 3.2-11 Slika 3.2-4 Predviđanja eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina.............................................................. 3.2-12 Slika 3.2-5 Predviđanja potrošnje tekućih goriva za razdoblje do 2030. godina.................................................... 3.2-12 Slika 3.2-6 Predviđanja potrošnje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina ................................................. 3.2-13 Slika 3.2-7 Udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2006. godini ........................... 3.2-13 Slika 3.2-8 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2010. godini......... 3.2-14 Slika 3.2-9 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2015. godini......... 3.2-14


Popis slika X

Slika 3.2-10 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2020. godini....... 3.2-14 Slika 3.2-11 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2025. godini....... 3.2-15 Slika 3.2-12 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji u 2030. godini....... 3.2-15 Slika 3.2-13 Predviđeni struktura udjela tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energiji do

2030. godine ............................................................................................................................................. 3.2-15 Slika 3.2-14 Pregled instaliranih električnih i toplinskih kapaciteta geotermalne energije u svijetu................... 3.2-16 Slika 3.2-15 Predviđena instalirana toplinska snaga iskorištavanjem geotermalnih potencijala Republike

Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.................................................................................................. 3.2-21 Slika 3.2-16 Predviđena instalirana električna snaga za razdoblje do 2030. godine .............................................. 3.2-22 Slika 3.2-17 Stupanj vlastite opskrbljenosti primarnom energijom........................................................................ 3.2-23 Slika 3.2-18 Predviđanja uvoza tekućih goriva za razdoblje 2006. – 2015. godina ................................................ 3.2-24 Slika 3.2-19 Predviđanje odnosa uvoza i proizvodnje tekućih goriva za razdoblje 2006. – 2015. godina ............ 3.2-24 Slika 3.2-20 Predviđanja uvoza prirodnog plina za razdoblje 2006. – 2015. godina.............................................. 3.2-24 Slika 3.2-21 Predviđanje odnosa uvoza i eksploatacije prirodnog plina za razdoblje 2006. – 2015. godina ........ 3.2-25


Popis tablica XII

POPIS TABLICA Tablica 1.1-1 Svjetska potrošnja metalnih, nemetalnih i energetskih mineralnih sirovina u posljednjoj

četvrtini XX. stoljeća............................................................................................................................. 1.1-2 Tablica 1.1-2 Kratki prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj........................................ 1.1-4 Tablica 1.4-1 Zakonski i podzakonski akti koji definiraju okvire rudarske djelatnosti........................................ 1.4-2 Tablica 1.4-2 Propisi o zaštiti okoliša koji definiraju okvire eksploatacije mineralnih sirovina (pored

navedenog u tablici 1.4-1) ..................................................................................................................... 1.4-3 Tablica 1.5-1 Dobna struktura zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vađenja...................................................... 1.5-7 Tablica 1.5-2 Završeni redovni učenici zanimanja rudarskog tehničara, geološkog tehničara i geotehničara

Rudarske i kemijske škole u Varaždinu (za razdoblje 1995.-2007. godina)..................................... 1.5-12 Tablica 1.5-3 Završeni učenici Klesarske škole u Pučišćima na Braču (za razdoblje 2001.-2005. godina) .......... 1.5-13 Tablica 1.5-4 Diplomirani inženjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva na RGN fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu (za razdoblje 1995.-2007. godine) ......................................................................................... 1.5-14 Tablica 1.5-5 Preddiplomski i diplomski studijski programi Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu............................................................................................................................................... 1.5-14 Tablica 2.1-1 Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala .......................................................................... 2.1-1 Tablica 2.1-2 Eksploatacijska polja ugljikovodika s potvrđenim rezervama žive ................................................. 2.1-3 Tablica 2.1-3 Nemetalne mineralne sirovine velikoga potencijala i neograničenih rezervi................................... 2.1-4 Tablica 2.1-4 Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i ograničenih rezervi................................. 2.1-17 Tablica 2.1-5 Odobreni istražni prostori čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.............................. 2.1-34 Tablica 2.1-6 Odobrena eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj..................... 2.1-36 Tablica 2.1-7 Odobrena eksploatacijska polja koja se ne koriste (od 1991. godine) .............................................. 2.1-37 Tablica 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i godišnja eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina ................................ 2.1-41 Tablica 2.1-9 Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj (prema podatcima iz

Državog inspektorata)........................................................................................................................... 2.1-51 Tablica 2.1-10 Ukupni uvoz čvrstih mineralnih sirovina, po grupama................................................................... 2.1-53 Tablica 2.1-11 Ukupni izvoz čvrstih mineralnih sirovina i prerađevina, po grupama .......................................... 2.1-53 Tablica 2.1-12 Prikaz proizvodnje, uvoza/izvoza i potrošnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj za

2006. godinu......................................................................................................................................... 2.1-55 Tablica 2.1-13 Proizvodnja određenih industrijskih proizvoda čija su osnova mineralne sirovine ..................... 2.1-56 Tablica 2.1-14 Bruto domaći proizvod, godišnje po stanovniku i stopa rasta ........................................................ 2.1-57 Tablica 2.1-15 Vrijednost godišnje eksploatacije mineralnih sirovina (bruto dodana vrijednost, prema NKD-u

i bruto domaći proizvod, tekuće cijene) ............................................................................................ 2.1-58 Tablica 2.1-16 Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u ................................................................................. 2.1-58 Tablica 2.1-17 Bruto domaći proizvod, indeksi (prethodna godina = 100), tekuće cijene ..................................... 2.1-59 Tablica 2.1-18 Bruto domaći proizvod, stalne cijene (u cijenama prethodne godine),

indeksi (prethodna godina = 100)....................................................................................................... 2.1-59 Tablica 2.1-19 Stope rasta, % ..................................................................................................................................... 2.1-59 Tablica 2.1-20 Stope rasta ukupnog gospodarstva.................................................................................................... 2.1-60 Tablica 2.1-21 Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatiraju nelegalno u Republici Hrvatskoj (prema

podatcima Državnog inspektorata).................................................................................................... 2.1-60 Tablica 2.1-22 Godišnja eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Europi

(Izvor: World Mining Data 2007.) ..................................................................................................... 2.1-62 Tablica 2.1-23 Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u državama EU u

2006. godini .......................................................................................................................................... 2.1-63 Tablica 2.1-24 Proizvodnja kamenih agregata u državama EU, u 2006. godini, uz prikaz odnosa proizvodnje

i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika......................................................................... 2.1-64 Tablica 2.1-25 Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u posljednjih 8

godina u Republici Hrvatskoj, uz prikaz odnosa proizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika.................................................................................................................................. 2.1-66

Tablica 2.1-26 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama EU pojedinačno i zbirno u odnosu na stanovništvo (odnosi se na 2006. godinu) ......................................................... 2.1-67

Tablica 2.1-27 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama EU pojedinačno i zbirno po km2 površine države (odnosi se na 2006. godinu)............................................................ 2.1-68

Tablica 2.1-28 Godišnja eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Europi (Izvor: World Mining Data 2007.) .................................................................................................................................................... 2.1-69

Tablica 2.1-29 Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ....................................... 2.1-70 Tablica 2.1-30 Veliki proizvođači prerađenih (industrijskih) mineralnih sirovina................................................ 2.1-71 Tablica 2.1-31 Proizvodnja hidratiziranog vapna u Republici Hrvatskoj .............................................................. 2.1-72


Popis tablica XIII

Tablica 2.2-1 Popis istražnih prostora nafte i plina u Republici Hrvatskoj............................................................ 2.2-11 Tablica 2.2-2 Popis eksploatacijskih naftnih i naftno plinskih polja u Republici Hrvatskoj ................................ 2.2-12 Tablica 2.2-3 Popis eksploatacijskih plinskih i plinsko kondenzatnih polja u Republici Hrvatskoj .................... 2.2-13 Tablica 2.2-4 Naftna i plinska polja s potvrđenim rezervama koja nisu puštena u eksploataciju........................ 2.2-13 Tablica 2.2-5 Raspored i površina istražnih prostora i eksploatacijskih polja po županijama ............................ 2.2-15 Tablica 2.2-6 Ukupno utvrđene rezerve nafte, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ................................. 2.2-19 Tablica 2.2-7 Ukupne bilančne rezerve nafte, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina .................................. 2.2-19 Tablica 2.2-8 Preostale bilančne rezerve nafte, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ................................ 2.2-19 Tablica 2.2-9 Ukupno utvrđene rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............... 2.2-21 Tablica 2.2-10 Ukupne bilančne rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina .............. 2.2-21 Tablica 2.2-11 Preostale bilančne rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............ 2.2-21 Tablica 2.2-12 Ukupno utvrđene rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina .................... 2.2-23 Tablica 2.2-13 Ukupne bilančne rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ..................... 2.2-23 Tablica 2.2-14 Preostale bilančne rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ................... 2.2-23 Tablica 2.2-15 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj, u 103 m3, za razdoblje 1997. – 2006. godina ............. 2.2-27 Tablica 2.2-16 Eksploatacija prirodnog plina, u 106 m3 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. – 2006.

godina ................................................................................................................................................... 2.2-28 Tablica 2.2-17 Eksploatacija kondenzata u 103 m3 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. – 2006. godina... 2.2-28 Tablica 2.2-18 Utvrđene bilančne rezerve, geotermalne vode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. –

2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-29 Tablica 2.2-19 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Lunjkovec-

Kutnjak, za razdoblje 1997. – 2006. godina ...................................................................................... 2.2-29 Tablica 2.2-20 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za

razdoblje 1997. – 2006. godina ........................................................................................................... 2.2-30 Tablica 2.2-21 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb, za

razdoblje 1997. – 2006. godina ........................................................................................................... 2.2-30 Tablica 2.2-22 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006. godina......... 2.2-31 Tablica 2.2-23 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za razdoblje 1997. –

2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-31 Tablica 2.2-24 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb, za razdoblje 1997. –

2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-31 Tablica 2.2-25 Ukupna potrošnja nafte i prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. – 2006.

godina ................................................................................................................................................... 2.2-36 Tablica 2.2-26 Struktura potrošnje prirodnog plina................................................................................................. 2.2-39 Tablica 2.2-27 Eksploatacija i potrošnja nafte u nekim europskim državama ...................................................... 2.2-41 Tablica 2.2-28 Eksploatacija i potrošnja prirodnog plina u nekim europskim državama .................................... 2.2-41 Tablica 2.2-29 Eksploatacija i potrošnja ugljena u nekim europskim državama .................................................. 2.2-42 Tablica 3.1-1 Analiza cijene mineralnih sirovina za graditeljstvo u nekim područjima Republike Hrvatske .... 3.1-2 Tablica 3.1-2 Procjena eksploatacije tehničko-građevnog kamena do 2035. godine.............................................. 3.1-3 Tablica 3.1-3 Procjena eksploatacije građevnog pijeska i šljunka do 2035. godine ............................................... 3.1-3 Tablica 3.1-4 Procjena eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena do 2035. godine..................................... 3.1-4 Tablica 3.1-5 Eksploatacijske rezerve mineralnih sirovina za industrijsku preradu, stanje 2006. godina........... 3.1-5 Tablica 3.1-6 Trend rasta eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu ......................................... 3.1-5 Tablica 3.1-7 Procjena eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu do 2035. godine ................... 3.1-6 Tablica 3.1-8 Procjena proizvodnje boksita do 2035. godine ................................................................................... 3.1-6 Tablica 3.2-1 Stanje utvrđenih rezervi ugljikovodika i iscrpka u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinac

2006. godine ........................................................................................................................................... 3.2-5 Tablica 3.2-2 Plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u Republici Hrvatskoj, bez eksploatacijskih polja

Sjeverni jadran i Marica, do 2010. godine .......................................................................................... 3.2-10 Tablica 3.2-3 Predviđanja eksploatacije nafte i kondenzata, za razdoblje do 2015. godina.................................. 3.2-10 Tablica 3.2-4 Projekcije eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina............................................................. 3.2-11 Tablica 3.2-5 Predviđanja potrošnje tekućih goriva za razdoblje do 2030. godina................................................ 3.2-12 Tablica 3.2-6 Predviđanja potrošnje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina ............................................. 3.2-13 Tablica 3.2-7 Korištenje geotermalne energije u svijetu .......................................................................................... 3.2-16 Tablica 3.2-8 Toplinska snaga svih geotermalnih ležišta za direktnu potrošnju (stanje prema scenariju S2 za

razdoblje do 2010. godina).................................................................................................................... 3.2-19 Tablica 3.2-9 Toplinska snaga i godišnja potrošnja energije u kaskadnom korištenju za geotermalna ležišta

temperature ispod 100°C nakon proizvodnje električne energije (nakon 2010. godine) ................ 3.2-20 Tablica 3.2-10. Projekcija instalirane toplinske snage geotermalnih izvora uz godišnju potrošnju energije za

Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2030. godine .......................................................................... 3.2-21


Popis tablica XIV

Tablica 3.2-11 Potencijali za proizvodnju električne energije lokaliteta s temperaturama geotermalne vode iznad 100°C (geotermalni fluid je jednofazna kapljevina, što odgovara geotlačno-hidrotermalnom tipu ležišta), stanje 2006. godina ........................................................................... 3.2-22

Tablica 3.2-12 Projekcije buduće proizvodnje električne energije iz geotermalnih ležišta Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine .............................................................................................................. 3.2-22

Tablica 3.2-13 Struktura potrošnje ugljena u Republici Hrvatskoj, u 1 000 tona ................................................. 3.2-25 Tablica 3.3-1 Verižni indeks kretanja bruto dodane vrijednosti djelatnosti vezanih za gospodarenje

mineralnim sirovinama (prethodna godina je 100) ............................................................................ 3.3-2 Tablica 3.3-2 Uvoz izvoz građevnog materijala i proizvoda industrije nemetala, mln USD ................................. 3.3-2 Tablica 4.4-1 Procjena broja zaposlenih prema stupnju obrazovanja na istraživanju i eksploataciji

mineralnih sirovina između 2010. i 2020. godine................................................................................ 4.4-1 Tablica 4.4-2 Orijentacijske godišnje potrebe za radnom snagom.......................................................................... 4.4-1 Tablica 4.5-1 Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanja održivog razvoja ........................ 4.5-2


Popis priloga XIII

POPIS PRILOGA PRILOG 1 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S

POZICIJOM ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA

PRILOG 1.1 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S POZICIJOM

ISTRAŽNIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA PRILOG 1.2 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S POZICIJOM

EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA PRILOG 2 PREGLEDNA GEOLOŠKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE PRILOG 3 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA, PO

GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ (Razvrstano po županijama zaključno s 31.12.2007. godine)

PRILOG 3.1 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.2 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.3 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.4 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.5 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.6 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.7 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.8 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.9 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.10 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.11 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.12 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.13 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.14 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.15 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.16 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.17 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.18 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.19 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.20 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 3.21 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U GRADU ZAGREBU PRILOG 3.22 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U EPIKONTINENTALNOM POJASU PRILOG 3.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRŠINI ISTRAŽNIH PROSTORA Prilog 3.23-1 Broj istražnih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama Prilog 3.23-2 Površina istražnih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama PRILOG 3.24 POPIS POTENCIJALNIH LEŽIŠTA GEOTERMALNE VODE PRILOG 4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA, PO

GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ (Razvrstano po županijama zaključno s 31.12.2007. godine)

PRILOG 4.1 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.2 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI


Popis priloga XIV

PRILOG 4.3 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.5 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.6 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.7 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.8 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.9 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.10 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.11 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.12 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.13 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.14 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.15 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.16 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.17 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.18 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.19 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.20 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI PRILOG 4.21 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U GRADU ZAGREBU PRILOG 4.22 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U EPIKONTINENTALNOM POJASU PRILOG 4.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRŠINI EKSPLOATACIJSKIH POLJA Prilog 4.23-1 Broj eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama Prilog 4.23-2 Površina eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama PRILOG 5 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U

REPUBLICI HRVATSKOJ (RAZVRSTANO PO ŽUPANIJAMA ZA RAZDOBLJE 1997.-2006. GODINE)

5.1 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.1-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji Prilog 5.1-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, ciglarske gline i

građevnog pijeska i šljunka u Zagrebačkoj županiji Prilog 5.1-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu,

keramičke i vatrostalne gline i tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj županiji 5.2 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.2-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Krapinsko-zagorskoj

županiji Prilog 5.2-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i

keramičke i vatrostalne gline u Krapinsko-zagorskoj županiji Prilog 5.2-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa u Krapinsko-

zagorskoj županiji 5.3 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.3-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Sisačko-moslavačkoj

županiji Prilog 5.3-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije bentonitne gline, ciglarske gline i građevnog pijeska i

šljunka u Sisačko-moslavačkoj županiji Prilog 5.3-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramičke i vatrostalne gline i tehničko-građevnog

kamena u Sisačko-moslavačkoj županiji


Popis priloga XV

5.4 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.4-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Karlovačkoj županiji Prilog 5.4-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i

keramičke i vatrostalne gline u Karlovačkoj županiji Prilog 5.4-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska i tehničko-građevnog kamena u

Karlovačkoj županiji 5.5 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VARAŽDINSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.5-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji Prilog 5.5-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i

karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Varaždinskoj županiji Prilog 5.5-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku

preradu i tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji 5.6 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KOPRIVNIČKO-

KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.6-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Koprivničko-križevačkoj


tehničko-građevnog kamena u Koprivničko-križevačkoj županiji 5.7 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BJELOVARSKO-

BILOGORSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.7-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Bjelovarsko-bilogorskoj


karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Prilog 5.7-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku

preradu i tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 5.8 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U PRIMORSKO-

GORANSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.8-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Primorsko-goranskoj

županiji Prilog 5.8-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i barita u

Primorsko-goranskoj županiji Prilog 5.8-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog

kamena u Primorsko-goranskoj županiji 5.9 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U LIČKO-SENJSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.9-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Ličko-senjskoj županiji Prilog 5.9-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i

građevnog pijeska i šljunka u Ličko-senjskoj županiji Prilog 5.9-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu i

tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji 5.10 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VIROVITIČKO-

PODRAVSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.10-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Virovitičko-podravskoj

županiji


Popis priloga XVI

Prilog 5.10-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u Virovitičko-podravskoj županiji

Prilog 5.10-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramičke i vatrostalne gline i tehničko-građevnog kamena u Virovitičko-podravskoj županiji

5.11 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.11-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Požeško-slavonskoj


kremenog pijeska u Požeško-slavonskoj županiji Prilog 5.11-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa u Požeško-

slavonskoj županiji 5.12 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BRODSKO-POSAVSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.12-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Brodsko-posavskoj

županiji Prilog 5.12-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, karbonatne sirovine za industrijsku

preradu i tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj županiji 5.13 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.13-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Zadarskoj županiji Prilog 5.13-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i gipsa u

Zadarskoj županiji Prilog 5.13-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu i

tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji 5.14 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U OSJEČKO-BARANJSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.14-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Osječko-baranjskoj

županiji Prilog 5.14-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u

Osječko-baranjskoj županiji Prilog 5.14-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i tehničko-

građevnog kamena u Osječko-baranjskoj županiji 5.15 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.15-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Šibensko-kninskoj županiji Prilog 5.15-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i gipsa u

Šibensko-kninskoj županiji Prilog 5.15-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i karbonatne sirovine za

industrijsku preradu u Šibensko-kninskoj županiji Prilog 5.15-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kvarcita i tehničko-građevnog kamena u Šibensko-

kninskoj županiji 5.16 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VUKOVARSKO-

SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.16-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Vukovarsko-srijemskoj

županiji Prilog 5.16-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline u Vukovarsko-srijemskoj županiji


Popis priloga XVII

5.17 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.17-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Splitsko-dalmatinskoj

županiji Prilog 5.17-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i gipsa u

Splitsko-dalmatinskoj županiji Prilog 5.17-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu,

kvarcita i sirovine za proizvodnju cementa u Splitsko-dalmatinskoj županiji Prilog 5.17-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa u Splitsko-

dalmatinskoj županiji 5.18 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.18-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Istarskoj županiji Prilog 5.18-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i

ciglarske gline u Istarskoj županiji Prilog 5.18-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu, krede i

kremenog pijeska u Istarskoj županiji Prilog 5.18-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i tehničko-

građevnog kamena u Istarskoj županiji 5.19 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U DUBROVAČKO-

NERETVANSKOJ ŽUPANIJI Prilog 5.19-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Dubrovačko-neretvanskoj

županiji Prilog 5.19-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-

građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 5.20 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U MEĐIMURSKOJ

ŽUPANIJI Prilog 5.20-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Međimurskoj županiji Prilog 5.20-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u

Međimurskoj županiji 5.21 REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U GRADU ZAGREBU Prilog 5.21-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Gradu Zagrebu Prilog 5.21-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu Prilog 5.21-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i

tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu PRILOG 6 ANALITIČKI I DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH

MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ (za razdoblje 2001.-2007. godine)

6.1. ANALITIČKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI

HRVATSKOJ 6.1-1 Analitički prikaz uvoza čvrstih mineralnih sirovina 6.1-2 Analitički prikaz izvoza čvrstih mineralnih sirovina 6.2. DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI

HRVATSKOJ Prilog 6.2-1 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza čvrstih energetskih mineralnih sirovina


Popis priloga XVIII

Prilog 6.2-2 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza metalnih mineralnih sirovina Prilog 6.2-3 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza nemetalnih mineralnih sirovina Prilog 6.2-4 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza arhitektonsko-građevnog kamena Prilog 6.2-5 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza soli Prilog 6.2-6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza tehničko-građevnog kamena Prilog 6.2-7 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza ostalih mineralnih sirovina Prilog 6.2-8 Dijagramski prikaz ukupnog uvoza/izvoza čvrstih mineralnih sirovina


Uvod 1

UVOD Inicijator izrade Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, čiji je Odjel za rudarstvo kontinuirano radio na donošenju odluke o izradi ovog kapitalnog dokumenta, još od 1998. godine. Prije početka izrade kapitalnog dokumenta, upućeni su upiti svim relevantnim institucijama u Republici Hrvatskoj. Slijedom pozitivnog očitovanja i projektnog zadatka odobrenog od Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske povjerilo je izradbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske Rudarsko–geološko–naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH konceptualno je osmišljena kao nacionalna strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategije gospodarskog razvitka Republike Hrvatske. Rudarstvo je jedna od najstarijih grana gospodarstva koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da stalno valorizira njihovu vrijednost. U vrijeme velikog rasta broja stanovnika i smanjivanja životnog prostora, jasno je da se mora voditi računa o prostornom planiranju i visokoučinkovitoj zaštiti okoliša. Budući da su rudarski radovi predodređeni mjestom pojavljivanja mineralnih sirovina, a ograničeni realnim mogućnostima i htjenjima društvene zajednice, stručnjaci, rudari i geolozi, moraju se aktivno uključiti u prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja da bi se temeljem toga mogla donijeti odluka o prioritetu namjene. Moraju se utvrditi realne mogućnosti eksploatacije jer rudarski rad pod svaku cijenu je prošlost koja se ne smije zaboraviti ali niti može više ponavljati. Prema tome streme i trendovi razvoja društva koji će poticati samo humanu, gospodarski i ekološki prihvatljivu proizvodnju. Istaknuta problematika tiče se najvećim dijelom površinske eksploatacije osobito iz razloga što dominira u odnosu na podzemnu. Razvojem tehnologije otkopavanja površinska eksploatacija je preuzela primat tako da se danas u svijetu oko 70% proizvodnje mineralnih sirovina dobiva površinskim kopovima. U Republici Hrvatskoj se dobivanje mineralnih sirovina izvodi površinskim kopovima skoro u 100%-tnom iznosu (osim eksploatacijskog polja arhitektonsko-građevnog kamena “Kanfanar-jug” u Istri). Mineralni resursi Republike Hrvatske omogućavaju eksploataciju i preradbu mineralnih sirovina u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj, ciglarskoj te u industriji arhitektonsko-građevnog kamena, a posebice u graditeljstvu. Približno 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za druge industrijske grane npr. graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, a 20% je roba široke potrošnje. Ovo je jedan od razloga zašto se mineralne sirovine ne vrijednuju na odgovarajući način, već se prepoznaje samo onaj dio koji izravno ide na tržište. Svjedoci smo, u posljednje vrijeme, stalnih pritisaka na proizvođače mineralnih sirovina od strane raznih grupacija koje se proklamiraju kao zaštitari prirode, okoliša, životnog prostora i sl. Istinske ekološke udruge imaju pravo prosvjedovati gdje god se nalaze primjeri nesavjesnog


Uvod 2

djelovanja bilo da se radi o rudarskoj ili drugim djelatnostima. No, često puta se ili zaboravlja ili iz različitih interesa zanemaruje osnovna činjenica, a to je da su mineralne sirovine nužne ne samo za razvoj nego i za opstanak društva. U posljednjoj četvrtini XX. stoljeća, na svjetskoj razini, potrošeno je više od 1 000 milijardi tona mineralnih sirovina. U Republici Hrvatskoj, godišnje se potroši više od 40 milijuna tona, uglavnom neenergetskih nemetalnih mineralnih sirovina. To su činjenice i realne osnove za sve daljnje projekcije. Glavne odrednice odgovornog (brižnog) odnosa spram živog i neživog svijeta planete Zemlje moraju biti:

- utvrđivanje stvarnih potencijala mineralnih sirovina, - iznalaženje najboljih načina iskorištenja odnosno ekološki prihvatljivih tehnoloških

rješenja, - racionalno korištenje mineralnih sirovina odnosno recikliranje postojećih uz nužnu

proizvodnju novih količina mineralnih sirovina, - opskrba dovoljnih količina mineralnih sirovina za živi svijet planeta Zemlje.

Stoga ovaj kapitalni dokument - Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske treba jasno ukazati, odnosno odgovoriti na slijedeća pitanja:

• Kakvo rudarstvo je potrebno Republici Hrvatskoj? • Kakvo rudarstvo egzistira u državama EU? • Koja su suvremena načela razvoja gospodarstva? • Koji su pokazatelji za izradbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama? • Kako se razvrstavaju mineralne sirovine? • Koje vrste mineralnih sirovina postoje u Republici Hrvatskoj? • Koje vrste mineralnih sirovina su potrebne za razvoj suvremenog društva u

Republici Hrvatskoj? • Kolike su utvrđene rezerve mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj? • Kolika je proizvodnja i potrošnja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj? • Kakav tretman ima rudarska djelatnost prema postojećoj zakonskoj regulativi

Republike Hrvatske? • Koji su institucijski okviri za rješavanje pitanja iz djelokruga rudarstva? • Može li postojeća formalno-pravna regulativa omogućiti kvalitetan odnos

gospodarstva i zaštite okoliša? • Kakav odnos treba biti između lokacija rudarskih zahvata i prostornih planova? • Jesmo li stručno osposobljeni za obavljanje radnih zadataka iz djelokruga

rudarstva? • Kakva su predviđanja gospodarenja mineralnim sirovinama u idućih trideset

godina razvoja Republike Hrvatske? • Koje su mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja

mineralnim sirovinama Republike Hrvatske? Odgovori, na netom postavljena pitanja, ugrađeni su u cjeloviti dokument Strategije koja je sadržajno obrađena u slijedećim, glavnim točkama:

1. Polazne osnove Obrazložit će se opći značaj mineralnih sirovina. Prikazat će se opći trendovi razvoja gospodarstva (načela održivog razvoja) i u sklopu istog tretman prema mineralnim sirovinama, s prikazom okvirne svjetske i domaće proizvodnje. Analizirat će se


Uvod 3

politika gospodarenja mineralnim sirovinama u državama EU. Napravit će se presjek zakonske regulative i institucijskih okvira koji tretiraju mineralne sirovine na propisani način. Na koncu, prikazat će se obrazovne ustanove i struktura stručnog kadra za obavljanje poslova u rudarstvu.

2. Analiza stanja potencijala, rezervi, proizvodnje i potrošnje Kroz ovu, središnju točku inventarizacije napravit će se diferencijacija mineralnih sirovina na dvije osnovne skupine i to na: neenergetske (čvrste osim ugljena) i energetske (tekuće i plinovite uz kratak osvrt na ugljen i nuklearnu energiju). Za svaku skupinu obradit će se: potencijali u Republici Hrvatskoj temeljem geološko-rudarskih istraživanja; potvrđene rezerve i proizvodnja kroz desetogodišnje razdoblje (stanje na dan 31. prosinac 2006. godine); istražni prostori i eksploatacijska polja (stanje na dan 31. prosinac 2007. godine); trgovačka društva i obrtnici pod zajedničkim nazivom gospodarski subjekti; potrošnja, kao glavni element gospodarskog značaja, te na koncu usporedba s državama EU.

3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH u idućih 30 godina

U ovoj točci, također uz prethodnu diferencijaciju mineralnih sirovina, načinit će se projekcija budućih potreba za mineralnim sirovinama i to temeljem određenih pokazatelja kao što su BDP i udio potrošnje po stanovniku uz usporedbu s državama EU. Projekcija će se izraziti kroz mjerljive-kvantitativne veličine.

4. Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja energetskim i

neenergetskim mineralnim sirovinama U ovom, četvrtom dijelu prikazat će se zajednički zaključci s prijedlogom mjera i aktivnosti u cilju provedbe Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti i mjere predstavljaju elemente akcijskog plana čijom će se provedbom doći do ciljeva Strategije.

Grafički prilozi

Kao bitna sastavnica ovog dokumenta izradit će se karta lokacija (smjestišta) istražnih prostora i eksploatacijskih polja na topografskoj i geološkoj osnovi u prikladnom mjerilu i razvidnom formatu. Izradit će se prijedlog kodifikacije svih odobrenih istražnih prostora i eksploatacijskih polja do 31. prosinca 2007. godine.

Analitički prilozi

Također, dio ovog dokumenta bit će i analitički prilozi (4 priloga) u kojima će se detaljno obraditi popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja po svim županijama Republike Hrvatske. U odgovarajućoj tabličnoj formi prikazat će se i svi gospodarski subjekti relevantni za dotične prostore i polja. Na koncu, prikazat će se detaljne analize rezervi i proizvodnje mineralnih sirovina po županijama, te podaci o uvozu i izvozu neenergetskih mineralnih sirovina u obliku dijagrama.

1. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADBU STRATEGIJE GOSPODARENJA

MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE


1.1. Opće značenje mineralnih sirovina u razvoju suvremenog društva 1.1-1

1.1. OPĆE ZNAČENJE MINERALNIH SIROVINA U RAZVOJU SUVREMENOG DRUŠTVA

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve veća uporabljivost, lokacijska predisponiranost i ekološko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji. 1.1.1. GOSPODARSKA ULOGA MINERALNIH SIROVINA Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva. Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnoloških promjena kao i elementi takozvanog postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i značenje mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu i civilizaciji XXI. stoljeća općenito. Te se promjene ogledaju u relativiziranju uloge metala i povećanju uloge nemetala kao i u povećanom iskorištavanju nekih specijalnih mineralnih sirovina, čije korištenje je do prije nekoliko desetljeća bilo ograničeno. Osim toga, raste i uloga energetske potrošnje, a s tim i važnost energetskih mineralnih sirovina. Sve je to utjecalo na promjenu ali ne i na smanjivanje uloge mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu. Osim toga, pojačana briga za ekološko stanje planeta Zemlje, tehnološke, ekonomske i kulturološke promjene koje su rezultirale povećanom informiranošću stanovništva, pojačanom brigom za očuvanje ljudskog okoliša i demokratizacijom nekih razvojnih spoznaja koje su do prije nekoliko desetljeća bile ograničene i rezervirane za znanstvene i upravljačke elite – sve to je povećalo osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina. Znanstvene i stručne spoznaje o mineralnim sirovinama u suvremenom gospodarstvu osim iskorištavanja sve se više protežu i na saniranje i zaštitu prirodnog okoliša. 1.1.1.1. Prikaz rezervi, proizvodnje i potrošnje mineralnih sirovina u svijetu, u posljednjoj

četvrtini XX. stoljeća Procjena potrošnje metalnih, nemetalnih, energetskih i industrijskih mineralnih sirovina u svijetu tijekom posljednje četvrtine XX. stoljeća prikazana je u tablici 1.1-1.



Tablica 1.1-1 Svjetska potrošnja metalnih, nemetalnih i energetskih mineralnih sirovina u posljednjoj četvrtini XX. stoljeća

Metali, nemetali i energetske sirovine – dobiveni kao produkt rudarske proizvodnje

Jedinica Prognozna potrošnja svjetskog gospodarstva u metalima, nemetalima i energetskim

sirovinama

Rezerve metala, nemetala i energetskih sirovina

(na osnovi ocjene rentabi. rađene sredinom 80 god.)

Odnos svjetskih rezervi i proizvodnje

- potrošnje (procjena)

Aluminij 106 t 890 3 240 3,6 Barij 106 t 113 91 0,8 Bor 106 t 14,5 100 14,5 Brom 106 t 15,9 11,3 0,7 Vanadij 103 t 1 370 9 700 7,1 Bizmut 103 t 150 52 0,3 Volfram 103 t 1 520 1 780 1,2 Galij t 625 velike zalihe više od 10 Germanij t 2 620 velike zalihe više od 10 Željezo 109 t 20 88 4,4 Zlato 103 t 36,5 41,1 1,1 Indij t 2 050 1 520 0,7 Jod 103 t 554 1 385 2,5 Kobalt t 1 134 2 450 2,2 Litij 103 t 448 862 1,9 Mangan 106t 392 1 820 4,7 Bakar 106 t 345 390 1,1 Molibden 103 t 4 080 5 900 1,4 Nikl 106 t 28,1 45,3 1,6 Olovo 106 t 140 149 1,1 Platina t 2 830 9 280 3,3 Renij t 139 2 430 više od 10 Selen 103 t 59,5 168 2,8 Srebro 103 t 460 187 0,4 Stroncij 103 t 1 810 2 480 1,4 Talij t 281 291 1,0 Torij 106t 28,1 708 više od 10 Klor 106t 1 540 velike zalihe više od 10 Krom 106 t 92,5 472 5,1 Cink 106t 230 135 0,6 Cirkonjj 106 t 10,9 20 1,8 Azbest 106t 174 145 0,8 Gips 106t 2 400 1 860 0,8 Glina 109 t 20 velike zalihe više od 10 Granat 106t 1 180 2 030 1,7 Grafit 106 t 20 9,1 0,5 Vapnenac 106 t 4 230 velike zalihe više od 10 Teh.-građevni kamen 106 t 316 velike zalihe više od 10 Arhi.-građevni kamen 106 t 254 velike zalihe više od 10 Antracit 106 t 3 960 4620 1,2 Bitumenski, kameni, (smeđi +lignit) ugljen 109 t 103 velike zalihe više od 10

Nafta 109 t 118 102 0,8 Nafta iz škriljca 109 t 1,9 7,3 3,8 Prirodni plin 1015 m3 69,5 62,4 0,9 Uran 103 t 2 610 950 0,4 Pijesak i šljunak 109 t 283 velike zalihe više od 10 Kalijeva sol 106 t 1 040 10 000 9,6 Sol (kuhinjska) 109 t 10 velike zalihe više od 10 Treset 106 t 4 880 17 900 3,7 Fosfat 109 t 6,1 47 7,7

Napomena: Rezerve mineralnih sirovina stalno se dopunjuju, pa prikazane vrijednosti nisu konačne. Povećanjem dubine eksploatacije radi razvoja tehnologije i potreba za mineralnim sirovinama, granica, tj. dubina eksploatacije stalno se pomiče naniže, a time se rezerve mineralnih sirovina povećavaju. Još postoje geološki neistražena područja pa se može očekivati povećanje svjetskih rezervi mineralnih sirovina. Količine nemetalnih mineralnih sirovina te fosilnih energenata, koje su bile potrebne za osiguranje svjetskoga gospodarstva u zadnjoj četvrtini XX. stoljeća, iznose:

- 645 milijardi tona nemetalnih mineralnih sirovina, - 107 milijardi tona ugljena.



U svjetskoj potrošnji nemetala pojedine mineralne sirovine sudjeluju sa sljedećim udjelima:

- sve vrste kamena 49% - pijesak i pjeskoviti materijal 43% - glina, sol, fosfati i gips 7% - druge vrste nemetala 1%

što predstavlja 70% ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina. Raspodjela energetskih mineralnih sirovina je slijedeća:

- nafta i plin 55 - 60% - ugljen 38 - 42% - uran 2%

Pod pretpostavkom iskorištenja bilančnih rezervi pri površinskoj eksploataciji ugljena 0,8 – 0,9, podzemnoj eksploataciji 0,6 – 0,8, kod nafte 0,35 – 0,40 i kod plina 0,7 postojeće (istražene) rezerve će se brzo (i možebitno neracionalno) potrošiti, što postaje ozbiljan problem. Radi racionalnog korištenja mineralnih sirovina koje su neobnovljive, iskoristivost će postati osnovni tehničko – tehnološki problem koji će se u budućnosti morati rješavati. Poseban značaj na početku XXI. stoljeća dobivaju fosilna goriva u proizvodnji energije s obzirom na porast uloge energetike i energije općenito u suvremenom gospodarstvu kao i s obzirom na činjenicu kako do danas nisu razvijene komercijalne tehnologije koje bi omogućile prevladavajuće ekonomično i profitabilno tržišno iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Stoga nafta i prirodni plin u globalnim razmjerima podmiruju preko 2/3 potreba u primarnoj energiji. Svjetske rezerve nafte i prirodnog plina se sve više povećavaju ali se istodobno povećava i potrošnja. Stope rasta potrošnje energije u svijetu tijekom posljednje četvrtine XX. stoljeća kretale su se oko 2% godišnje da bi nakon 2001. godine ovaj rast po prvi puta nakon 1973. godine premašio 3%. U 2006. godini stopa rasta iznosila je 2,4% u odnosu na 2005. godinu [34]. Sve to može imati značajne posljedice na ukupan odnos istraživanja, eksploatacije, korištenja i potrošnje fosilnih energetskih goriva. Ukupne preostale dokazane svjetske rezerve nafte dostaju za 40 do 45 godina sadašnje razine svjetske potrošnje. Kod prirodnog plina taj je odnos nešto povoljniji i iznosi 70 do 75 godina sadašnje razine potrošnje. Zbog toga u gospodarskom iskorištavanju energetskih mineralnih sirovina sve veću ulogu dobivaju geopolitički čimbenici i moć nadzora nad energetskim mineralnim sirovinama, njihovom tehnologijom kao i putovima transporta energije u svijetu. 1.1.1.2. Prikaz proizvodnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se može ocijeniti kroz proizvodnju, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizičke pokazatelje. Broj ukupno zaposlenih u rudarstvu RH je skoro prepolovljen (56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok je kod eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina smanjen za 45 %. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina premašila je prijeratnu proizvodnju. Posljedica ovih tendencija je porast produktivnosti za gotovo 100 % u odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto proizvod po zaposlenom radniku. Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u RH se ne obavlja radi njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi, osim boksita). U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj boksit će se razmatrati u sklopu ostalih ležišta, dok se živa dobiva iz ležišta nafte i plina kao suproizvod.



Podzemna eksploatacija u RH praktički je nestala i trenutno se samo arhitektonsko-građevinski kamen tako eksploatira. Međutim, brojni su površinski kopovi, posebice nemetalnih mineralnih sirovina (arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline). Značaj rudarskog gospodarstva ogleda se u broju rudarskih gospodarskih subjekata (preko 350) koja se neposredno bave istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih polja znatno je veći jer mnogi rudarski gospodarski subjekti posjeduju više eksploatacijskih polja. U razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftnog rudarstva u Republici Hrvatskoj otkriveno je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvrđene rezerve uvjetne nafte od 457 milijuna prostornih metara. Pridobive količine nafte i prirodnog plina, odnosno bilančne rezerve iznosile su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom razdoblju u Republici Hrvatskoj je proizvedeno 155 ×106 prostornih metara uvjetne nafte (OE). Vrijednost proizvedene nafte i prirodnog plina iznosi oko 150 milijardi kuna. Uvjetna nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku vrijednost na koju se svodi količina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu količinu nafte, prirodnog plina i kondenzata koja će dati istu količinu toplinske energije ekvivalentnu izgaranju određene količine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih polja ugljikovodika. Zbog dugogodišnje domaće proizvodnje nafte i prirodnog plina, te uvoza prirodnog plina i izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u njezinoj energetici. Do 70-ih godina prošloga stoljeća domaća proizvodnja nafte je većinom podmirivala potrebe RH u tekućim gorivima, dok danas podmiruje oko 20% potreba za tekućim gorivima. Domaća proizvodnja prirodnog plina danas podmiruje oko 60% ukupnih potreba za prirodnim plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te količine čine trećinu ukupne potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj. Danas proizvodnja nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko 0,98 ×106 m3 godišnje. Prirodni plin i kondenzat se proizvode iz naftnih i plinskih polja, a količine se kreću oko 2,8 ×109 m3 godišnje. Ukupno nafta i plin čine preko 50% domaće proizvodnje primarne energije. Navedenoj proizvodnji prethodili su rudarski istražni radovi s izradom preko 4 000 bušotina, koji su uključivali geološke i geofizičke aktivnosti. Za održavanje istog odnosa proizvodnje ugljikovodika i rezervi, potrebni su novi istražni radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.

Tablica 1.1-2 Kratki prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija po godinama Vrsta mineralne sirovine 1990. 1996. 1997. 1998. 2003. 2006.

fosilni ugljen, t 173 751 66 669 48 635 50 832 0 0 mineralne sirovine za proizvodnju metala, t 301 534 6 000 6 000 5 000 1 482 600

nemetalne mineralne sirovine, t 3 846 143 2 890 014 3 323 814 3 758 499 5 958 840 7 158 293arhitektonsko-građevni kamen, m3 55 451 39 371 45 535 45 739 61 288 71 307

tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina, m3

14 615 334 11 287 243 12 127 591 12 877 102 17 726 200 18 090 417

nafta i kondenzat, 103 m3 - - 1 668,27 1 518,22 1 128,18 977,488

plin, 106 m3 - - 1 867,95 1 814,30 2 274,96 2 863,698

Napomena: Skok u proizvodnji mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu, u 2003. godini vezan je za ulaganja u infrastrukturu.



1.1.2. NEOBNOVLJIVOST REZERVI MINERALNIH SIROVINA Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna značajka u rudarstvu. Mineralne sirovine su nastajale tijekom dugog geološkog vremena. One su dakle, za naše okolnosti prirodno oblikovane, ali nedovoljno istražene i definirane. U rudarskom zakonodavstvu i praksi, obnavljanje rezervi mineralnih sirovina odnosi se na stalna istraživanja i otkrivanja novih rezervi, usporedno s trošenjem postojećih. Racionalno crpljenje postojećeg i težnja za mogućim novim nalazima mineralnih sirovina temeljna je odrednica rudarske i geološke struke. Složeni postupak rudarske eksploatacije u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredi fond, stočni fond i dr.), daju rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim izvorima i štiti struku u ime društva. 1.1.3. UPORABNA VRIJEDNOST MINERALNIH SIROVINA Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve veća u opsegu i količinama primjene. Gotovo sve što se uočava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova, željeznica, motornih vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili prerađenom obliku sazdano je od mineralnih sirovina. Čak i plastični proizvodi koji preplavljuju čovjekovu svakidašnjicu izrađeni su od mineralne sirovine - nafte. Praktično sve, osim hrane i odjeće, pa i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili pomoću od njih izrađenih proizvoda. Toliki značaj u primjeni mineralnih sirovina mora snažnije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno mišljenje, posebice kada je riječ o čvrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja rudarske struke i posebice negativnog naslijeđa u rudarskoj izvedbi, nužno je izraziti i redefinirati vrijednosni sud o ulozi i značaju mineralnih sirovina u društvu. 1.1.4. LOKACIJSKA PREDISPONIRANOST MINERALNIH SIROVINA Lokacijska predisponiranost mineralnih sirovina je jedna od bitnih značajki. Čovjek na nju ne može utjecati već joj se mora prilagoditi. Lokacija mineralnih sirovina je određena geološkim okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaženje samo potvrda činjeničnog stanja. Dakle, lokacija eksploatacijskih polja se ne može birati osim kada je u pitanju izbor između više mogućih lokaliteta. Za vrijednije-skuplje i (obično) rjeđe mineralne sirovine (nafta, plin, boksit, gips i dr.) to je presudno, a za manje vrijedne-jeftinije i češće (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak i dr.) to ne mora biti odlučno. U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u gotovo svim stjenama nastalim od paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost mineralne sirovine imaju stijene cijelih sekvencija, gdjegdje su uporabive tek naslage nekih facijesa, drugdje pak rudna su ležišta razvijena na granicama između dviju stratigrafskih jedinica ili kao različiti oblici orudnjenja unutar pojedinih stijena. Do danas otkriveno je više od četrdeset vrsta mineralnih sirovina, gotovo sve su istraživane, u prošlosti najvećim dijelom i iskorištavane, dok ih na današnjem stupnju tehnologije i isplative eksploatacije uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili povremeno iskorištava. Pretežito se iskorištavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na površini, a osim ovih proizvodi se još sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i pridobiva plin iz dubljega podmorja.

Radi upotpunjavanja slike o hrvatskim mineralnim sirovinama nakon prikaza odobrenih ISTRAŽNIH PROSTORA (prilog 1.1), prikaza odobrenih EKSPLOATACIJSKIH POLJA mineralnih sirovina (prilog 1.2), dane su i spoznaje pojedinih geologa skupljene dugogodišnjim radom na terenu i u kabinetu, odnosno u tijeku izrade monografije “Hrvatske mineralne sirovine”



[15]. Odnosna je karta po svom sadržaju ujedno i karta mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj i kao takva ovoga časa jedinstvena (prilog 2). Osim spomenute pregledne geološke karte s lokacijama mineralnih sirovina priložene su i odgovarajuće tablice po županijama (prilozi 3 i 4). Iz povijesnih razloga na ovome mjestu valja se ipak osvrnuti na sirovine koje su registrirane bilo kao pojave, bilo kao ležišta bez obzira na njihov današnji pravni status. Neke od njih možda mogu biti zanimljive kao objekti budućih istraživanja ili čak eksploatacije, a neke su kao raritetne važne sa stajališta znanosti o rudnim ležištima u Republici Hrvatskoj. Privremeni broj lokacija ležišta i pojava mineralnih sirovina jest 1 583 [15]. Radi se o aluminijevoj rudi-108, bakrovim i manganovim rudama-22, olovnim, cinkovim i srebronosnim rudama-18, pojavama uranovih ruda i zlata-13, željeznim rudama, živi i živinim rudama-69, baritu-18, sirovini za proizvodnju cementa-18, dolomitu-3, fosforitu-5, gipsu-27, pojavama germanija-1, bentonitnim glinama-10, ciglarskim glinama-233, keramičkim glinama-42, vatrostalnim glinama-7, grafitu-12, jodu-1, kalcitu-4, arhitektonsko-građevnom kamenu-115, jezerskoj kredi-4, tehničko-građevnom kamenu-214, kremenoj sirovini-66, milovki i pegmatitu-8, pelitu-4, pijesku-52, građevnom pijesku i šljunku-79, rijetkim mineralima-7, kamenoj soli-3, jadranskim solanama-22, sumporu-5, tufu-20, tresetu-8, lignitu-100, prirodnim izdancima nafte i plina-15, nafti i plinu otkrivenima bušenjem-82, asfaltu-39, uljnim škriljavacima-35 i zemnom vosku-3. U Republici Hrvatskoj je odobreno 584 (aktivnih) i 40 (neaktivnih) eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina, 3 eksploatacijska polja geotermalne i mineralne vode i 59 eksploatacijskih polja ugljikovodika (naftna i naftno-plinska polja). Kod čvrstih mineralnih sirovina prevladava tehničko-građevni kamen (>43 %), zatim arhitektonsko-građevni kamen (>19 %) i građevni pijesak i šljunak (>15 %). To su mineralne sirovine za izravnu primjenu u graditeljstvu koje u ukupnom broju eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina sudjeluju s preko 75 %. Sve ostalo zastupljeno je s ispod 25 %. Uključivanjem već dodijeljenih istražnih prostora kao potencijalnih rudarskih objekata, stanje je još izraženije jer je najveći dio istražnih prostora dodijeljen upravo za ove mineralne sirovine. Stoga se smatra nužnim tehničko-građevnom kamenu posvetiti posebnu pozornost glede uklapanja eksploatacijskih polja ove mineralne sirovine u prostorno-planske dokumente. Tehničko-građevni kamen u prirodi je široko i evidentno zastupljen. Nalazi se na površini što uvelike olakšava njegovo pronalaženje i svestrano istraživanje. U Republici Hrvatskoj izrazito je rasprostranjen, osobito u Dinaridima - od Istre do najjužnijih predjela Dalmacije.

Tehničko-građevni kamen je rasuta, teška i objektivno jeftina roba koja ne trpi skupi prijevoz te je brojnost lokacija eksploatacijskih polja ove mineralne sirovine pravilo i praksa. Eksploatacijska polja mogu biti mala po obujmu i kapacitetu proizvodnje i povremeno se nalaziti i u pričuvi, osobito kada investitori interese nalaze u vlastitom izvoru mineralne sirovine pri čemu se kroz finalne radove-građevinsku operativu višestruko povećava vrijednost iskopanog materijala. Kod toga nema propadanja proizvodnje i gubitka na kakvoći proizvoda a radna snaga i oprema može se premještati po potrebi (eksploatacijsko polje, građevinska operativa i sl.). Međutim, presudno je da eksploatacijsko polje što manje remeti krajobraz neposrednog a posebice šireg okoliša, te da su ostali možebitni štetni utjecaji (buka, prašina i dr.) u granicama podnošljivog i dopuštenog.

Obzirom na veliki broj već odobrenih eksploatacijskih polja koja su mahom aktivirana i na značajan broj dodijeljenih istražnih prostora, temeljni i neposredni zadaci geološko-rudarske struke su vrlo zahtjevni. U tom kontekstu nužno je kritički razmotriti postojeće stanje



površinskih kopova izradbom Studija utjecaja na okoliš s razrađenim i prihvatljivim idejnim rješenjem odvijanja rudarskih radova.

Postoje brojni napušteni površinski kopovi (ne uvijek i odobrena eksploatacijska polja) koje je zahvatila urbana gradnja ili su se zatekli u posebno zaštićenom krajoliku. Obično su ostavljeni u potpuno nesređenom stanju pa devastirani prostori nekontroliranim odlaganjem kojekakvog otpadnog materijala sve više postaju i smetlišta. Otkopani prostori nisu primjereno oblikovani. U pravilu su s geomehanički nestabilnim kosinama, te bilo kakva prenamjena nije mogućna bez ozbiljnije sanacije. Uslijed dugog prekida proizvodnje često devastirane prostore obilato zahvaća “prirodna sanacija”-počinje prekrivanje raznim samoniklim raslinjem, te se “službeno” dužna sanacija i radi toga apriori odbija.

U prostorne planove svakako treba uključiti sve rudarske objekte, a Studijom utjecaja na okoliš i drugim relevantnim dokumentima utvrditi koncept sanacije, oblikovanja i prenamjene degradiranih prostora ovisno o lokaciji objekta i prihvatnim mogućnostima okoliša.

Baštinili smo i aktivna eksploatacijska polja na lokacijama koje na današnjem stupnju razvoja i zaštite okoliša nikako ne bi bilo moguće pokrenuti (parkovi prirode, zaštićeni krajolici i dr.). Daljnje vađenje na ovim lokalitetima može se odvijati samo u funkciji oblikovanja i prenamjene završno otkopanih prostora, što se primjereno može izvesti jedino tzv. proizvodnom sanacijom. Rudarskim radovima potrebno je postići da se dostignu optimalne forme završnog iskopa u odnosu na morfologiju prirodnog terena i adekvatnu prenamjenu. Usvojene granice eksploatacijskog polja koje su ranije povučene i utvrđene rezerve ne smiju biti prepreka takvim nastojanjima, a prostorni planovi ih moraju omogućiti. Kod toga, prednost treba uvijek dati kvalitetnom oblikovanju i prenamjeni prostora a ne vremenu trajanja rudarske aktivnosti. Troškove svih radova jedino može pokriti vrijednost mineralne sirovine koja će se oblikovanjem i prenamjenom otkopanih prostora pridobiti. U protivnom, degradirani prostori će ostati nedovoljno sanirani, a dostupna mineralna sirovina trajno izgubljena.

Prisutni su sporni rudarski objekti u pripremi proizvodnje (odobrena eksploatacijska polja, istražene i utvrđene rezerve, ponegdje pokrenuti i radovi) jer nisu odgovarajuće uključeni u prostorne planove. Ove objekte treba detaljno analizirati, a po mogućnosti prilagoditi zahtjevima okoliša ili ih odmah suzbiti u realizaciji, uz obveznu sanaciju eventualno degradiranih prostora.

Aktivna eksploatacijska polja koja su uključena u prostorno-planske dokumente treba izvoditi strogo prema provjerenim rudarskim projektima a eventuane izmjene i dopune na vrijeme uključiti u prostorne planove uz potrebno obrazloženje moguće prilagodbe radova zahtjevima okoliša. Uz stručnu i kreativnu izradbu projektnih rješenja potencira se dosljednost u izvedbi predviđenih rudarskih radova jer dosadašnje ponašanje u praksi izaziva suzdržanost kod prostornih planera te ponekada i odbojnost zainteresirane javnosti.

Nova eksploatacijska polja obvezno treba locirati strogo planski uvažavanjem tehnoloških, ekonomskih i napose ekoloških kriterija tako da se već izborom lokacije riješe temeljni problemi (krajobraz, buka, zaprašenost). Mikrolociranje rudarskih radova unutar eksploatacijskog polja može samo pridonijeti poboljšanju već zadovoljavajućeg uklapanja tretiranog zahvata u okoliš. Kod građevnog pijeska i šljunka uglavnom se radi o područjima uz riječne tokove koji su nanijeli, usitnili, oblikovali i odložili pjeskovito-šljunčane mase. Njihovom eksploatacijom u pravilu nastaju vodene površine. Pijesak i šljunak nataloženi uz priobalje rijeka imaju daleko veću rasprostranjenost u odnosu na lokaciju pojedinog zahvata, te nije upitna njihova kakvoća.Više su odlučujući utjecaji planiranog zahvata u okoliš i moguće zaštitne mjere tijekom njihove eksploatacije, a osobito oblikovanje i svrsishodna prenamjena završno otkopanih prostora.

Vodene površine nastale otkopavanjem mineralne sirovine mogu biti od velikog interesa za šport i rekreaciju kao i druge ekskluzivne sadržaje, što nije manje vrijedno od mineralne sirovine.



Na eksploatacijskim poljima urbanih zona, gdje se već dugo eksploatira građevni pijesak i šljunak, valja završno oblikovati jezerski, obalni i priobalni pojas za svrsishodnu prenamjenu. Obzirom na nužnost značajnih intervencija u prostoru koju prate veliki troškovi oblikovanja i sanacije to je moguće jedino izvesti uz strogo planski usmjerenu proizvodnju u formi tzv. proizvodne sanacije. U prostornim planovima, kakvoći oblikovanja i prenamjene završno otkopanih prostora treba dati primat u odnosu na potrebno vrijeme realizacije, što odgovarajućim projektnim rješenjima treba precizirati i opravdati. Arhitektonsko-građevni kamen je izuzetno vrijedna mineralna sirovina, a nalazi se u prostorno ograničenim, tektonski slabije poremećenim stijenama. Treba ju maksimalno koristiti. U prostorne planove valja uključiti svaku značajniju pojavu arhitektonsko-građevnog kamena. Rezultati istraživanja i mogući sustavi eksploatacije razmatrani konkretnim u Studijama utjecaja na okoliš ocijenit će prihvatljivost pojedinog zahvata. Tehnološke procese na eksploatacijskim poljima arhitektonsko-građevnog kamena karakterizira manje štetan odraz na okoliš. Dapače, korektnim planiranjem i dosljednim izvođenjem radova na eksploatacijskom polju mogu se tijekom i pri kraju eksploatacije polučiti forme i sadržaji koji se dobro uklapaju u okoliš (čak postati i turistička atrakcija duž jadranske obale i otoka gdje je upravo i najveća mogućnost razvoja ove djelatnosti).

Iskustvo upućuje da mnoga provedena istraživanja na ovu mineralnu sirovinu nisu dala povoljne rezultate za odvijanje eksploatacije, te istražne radnje na terenu valja prilagoditi i ovoj činjenici. Treba potencirati istražna bušenja, a istražne rudarske radove (probne proizvodnje) pozicionirati tako da ne ostanu izrazito vidljive promjene u prostoru, ukoliko se eksploatacija radi sporne kakvoće arhitektonsko-građevnog kamena ne bude mogla razviti.

U Republici Hrvatskoj preko 19 % svih eksploatacijskih polja pripada ovoj mineralnoj sirovini. U produktivnim zonama gdje je moguće razviti proizvodnju arhitektonsko-građevnog kamena, samo oko 20 % otkopnih masa je iskoristivo, a sve ostalo je kameni otpad koji se odstranjuje pri dobivanju komercijalnih blokova i njihovoj preradi u tržišno prihvatljive građevne elemente. Otpadni kamen se sve više deklarira kao tehničko-građevni kamen što treba koristiti gdje kakvoća materijala to dopušta a tržište prihvaća.

Međutim, ne bi se smjelo dopustiti otvaranje eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena na ovim lokalitetima jer se time pruža mogućnost uništavanja vrijedne mineralne sirovine i sužava moguća lokacija aktiviranja arhitektonsko-građevnog kamena. Temeljno je, dakle eksploatirati sam arhitektonsko-građevni kamen, a kameni otpad pri njegovu dobivanju poželjno je iskoristiti ukoliko to njegova kakvoća omogućava a tržište prihvaća. Kameni otpad, ukoliko ga tržište ne prihvaća ili ga samo djelomično prihvaća treba koristiti u sanaciji otkopanih prostora što će pridonijeti kakvoći zahvata i njegovoj prihvatljivosti za okoliš. Kod boksita, gipsa i ostalih vrijednijih ali rjeđih ili veoma rijetkih mineralnih sirovina, čovjek se pri njihovu korištenju ne može ponašati jednako kao kod čestih i posvuda prisutnih mineralnih sirovina. Neophodno je u prostornim planovima uključiti svaku značajniju pojavu ovih mineralnih sirovina a tehničkim dokumentima naknadno ocijeniti mogućnosti i načine njihove eksploatacije. Propisana procedura prostorno planskim dokumentima je strogo postavljena i koordinirana. Studija utjecaja na okoliš ne može se raditi bez u prostornim planovima definiranog eksploatacijskog polja i utvrđenih rezervi. Lokacijska dozvola ne može se izdati bez rješenja o prihvatljivosti zahvata u odnosu na okoliš koje se izdaje temeljem usvojenih studijskih rješenja. Rudarski projekt ne može se izraditi i uputiti na provjeru mimo potvrđenih rezervi mineralne sirovine i uvjeta odnosno ograničenja iz lokacijske dozvole, rudarski radovi se mogu izvoditi tek po rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljišne čestice i ishođenju rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova).

U sklopu rudarske proizvodnje, što se posebice odnosi na glinokope, moguće je uključiti i odlaganje komunalnog otpada. Rudarskom proizvodnjom stvaraju se novi-otkopani prostori na



koje se može odlagati otpad, izdvajaju se pokrovni ili međuslojni jalovi materijali koji se mogu koristiti za tekuću prekrivku otpada; postoji mehanizacija koja može zadovoljiti rudarsku proizvodnju i istovremeno odložiti-zbrinuti otpad, te radna snaga i nadzor koji sve aktivnosti oko otpada mogu gotovo usputno obaviti. Rudarski gospodarski subjekt odlaganjem otpada stječe novi-dodatni prihod jer će se reaktivirani otkopani prostori, svi potrebni radovi kao i prekrivni materijal posebno plaćati. Metoda je logična i jednostavna jer su klasične rudarske aktivnosti i one na odlaganju otpada gotovo istovjetne, odigravaju se na istom prostoru, s istom mehanizacijom, poslugom i nadzorom, te u isto vrijeme i jednako dugo mogu trajati. Ugljikovodici (nafta i plin) su rijetka i izuzetno vrijedna mineralna sirovina, te je privilegija iste, lokacije uvrstiti u prostorne planove. Nalaze se relativno duboko pod zemljom, a eksploatiraju se bušotinama za razliku od čvrstih mineralnih sirovina koje se eksploatiraju plitko ispod površine. Eksploatacijska polja nafte i plina u cjelini imaju male utjecaje na okoliš, osim manjih dijelova-površina uokolo bušotina gdje se nafta i plin izravno crpi iz podzemlja, oplemenjuje i transportira lokalnim i magistralnim cjevovodima prema rafinerijama. Kod transporta su mogući veliki utjecaji na okoliš, sve do katastrofalnih nedaća kada iscure veće količine nafte ili plina u okoliš. U geotermalnoj vodi zarobljena je toplinska energija u unutrašnjosti Zemlje koja uz tekuću produkciju topline kontinuiranim raspadom radioaktivnih elemenata, te topline koja se stvara različitim egzotermijskim kemijskim reakcijama predstavlja neiscrpno vrelo energije. Međutim, kao što je energija Sunca gotovo neizmjerna ali na zemlji izrazito raspršena tako je i geotermalna energija duboko uskladištena radi čega je u korištenju, za sada, limitirana ekonomskim kriterijima.

Fosilna goriva (uskladištena u zemlji sunčeva energija) su pred iscrpljenjem, te pri korištenju zahtijevaju sve veća ulaganja u zaštitu okoliša tako, da geotermalna energija sve više dobiva na važnosti i cijeni.

Trenutna instalirana toplinska snaga za potrošnju geotermalne energije u Republici Hrvatskoj je 113,9 MWt (2006 godine) Do 2010. godine predvđeno je proširenje instaliranih toplinskih kapaciteta do 120 MWt, odnosno 500 MWt do 2030. godine [23]. Predviđena instalirana električna snaga (samo lokaliteti s temperaturom geotermalne vode iznad 1000C) se kreće od 8,7 MWe (2010. godine) do 16,3 MWe (2030. godine). Predviđanje toplinske snage je značajno, a električne skromno, što sve treba podržati jer se radi o ekološki čistoj energiji koja će se koristiti u granicama njezine obnovljivosti. Stoga nema nikakvog razloga da se u prostorne planove ne uključi svaka značajnija pojava geotermalne vode prvotno u obliku istražnih prostora, a potom eksploatacijskih polja za čije korištenje je presudna ekonomska kategorija. 1.1.5. REGIONALNI UTJECAJI PRI DOBIVANJU MINERALNIH

SIROVINA Na eksploataciju mineralnih sirovina određen utjecaj ima i regija u kojoj se nalazi Republika Hrvatska. U prošlosti se to prvenstveno odnosilo na ponudu i potražnju kao osnovne kriterije slobodnog tržišta. Međutim, danas i ubuduće međudržavni odnosi u regiji, osobito u Europskoj uniji, moraju se urediti dogovorom o zajedničkim osnovama. To pretpostavlja tržišnu utakmicu prema zajedničkim pravilima koja će se akceptirati usklađivanjem pravnih okvira za rudarsku djelatnost. Održivi razvoj nije interes samo državnih zajednica, već mora biti odraz težnje interregionalnih pa i svjetskih okvira. Posljedično, politika gospodarenja mineralnim sirovinama mora biti koordinirana a ne stihijska, naravno uz uvažavanje takve tehnologije koja jamči ekološki najbolja rješenja.



1.1.6. EKOLOŠKI UTJECAJI PRI EKSPLOATACIJI MINERALNIH SIROVINA I SMJERNICE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

1.1.6.1. Utjecaji rudarskih radova na okoliš Ekološki utjecaji, pri eksploataciji mineralnih sirovina, su utjecaji na okoliš i društvo (krajobraz, buka, prašina, onečišćenje voda, zraka i dr.), te struka mora rješavati možebitno negativne utjecaje u suglasnosti s potrebama društva. Obzirom da je potražnja mineralnih sirovina sve veća, temeljni zadaci struke su kontinuirano zadovoljavanje potreba društva uz maksimalnu zaštitu okoliša, osobito očuvanje krajobraza, te je nužna stalna nazočnost struke – rudarstva i geologije. Zbog nestručnih rješenja iz prošlosti, nedovoljnog angažmana i ignoriranja rudarske struke, prvenstveno u ekološko-sigurnosnoj sferi, drugi nameću rješenja koja nemaju stručno uporište u sustavu eksploatacije mineralnih sirovina. A upravo u tome se nalaze izvorišta brojnih problema kao i njihova najbolja moguća rješenja. Promjene terena obično imaju za posljedicu utjecaj na estetski ugođaj, tj. na harmoničnost krajobraza, no mogu imati utjecaja i na sam okoliš. Posljedice rudarskih radova glede krajobraza mogu biti prikladnim projektnim rješenjima prilagođene prirodnom okolišu ili se tereni mogu prenamijeniti sukladno potrebama šire društvene zajednice ovisno o cijelom nizu čimbenika, a osobito o: - mjestu, veličini, morfologiji i postojećem stanju prostora u kojem će se izvoditi rudarski radovi, - stanju neposrednog okoliša, potencijalno ugroženog od planiranih rudarskih radova s obzirom na

procijenjenu kakvoću zemlje, vode i zraka, te izgrađenost i naseljenost područja, - širini zone utjecaja planiranih rudarskih radova i utjecaju tih radova na okoliš koji nema izravni

dodir s predmetnom mikrolokacijom ali može imati za posljedicu štetne pojave, - izvodljivosti odabranog projektnog rješenja, glede oblikovanja i prenamjene otkopanih

prostora. Nacionalnom strategijom zaštite okoliša [40] među ostalim dati su slijedeći prioriteti zaštite okoliša: - prihvaćanje standarda EU u procesima proizvodnje i prudukcije; - poticanje i uvođenje ekološke djelotvornosti kao novog poduzetničkog koncepta; - promicanje ISO 14001 standarda; - razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljim izvorima; - promicanje uvođenja projekata čistije proizvodnje; - poticanje periodičkih i redovitih izvještavanja o utjecaju proizvodnje i produkcije na okoliš. Iako statistički eksploatacijska polja mineralnih sirovina ne zahvaćaju velike površine u Republici Hrvatskoj se ipak rudarskom djelatnošću može poremetiti prirodna ravnoteža zaštićenih područja. Republika Hrvatska je i turistička zemlja s brojnim odredištima na priobalju, na otocima i u kontinentalnom dijelu, te s mnogim zaštićenim zonama koje su prikazane na slici 1.1-1. U Republici Hrvatskoj su do sad proglašeni zaštićenim područjima: tri stroga rezervata, osam nacionalnih parkova i deset parkova prirode. U takvim okolnostima izuzetno je bitno uspostaviti ravnotežu između potrebe tržišta (gospodarstva) za mineralnim sirovinama i tendencije društva za maksimalnim očuvanjem okoliša. Jasno treba ukazati na dvije osnovne činjenice: svaki rudarski objekt ima određene poticajne ali i nepoticajne učinke. Drugim riječima, bilo koji površinski kop, naftno ili plinsko polje ili neki drugi zahvat u prostoru, ma koliko bio usklađen s najvišim normama, mora imati i neke nepoticajne učinke, kao npr. izmjena prvobitnog izgleda (krajobraza) terena.



Slika 1.1-1 Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj



1.1.6.2. Smjernice za zaštitu prirode i okoliša U osnovi rudarske eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina je usitnjavanje stjenskog masiva pri čemu se uklanjaju krovinske jalove naslage a vadi korisna mineralna supstanca (kod eksploatacije tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina razaranje krovinskih stijena je vrlo malo izraženo, uglavnom u potpunosti izostaje). Usitnjavanje, kao ishodište produkcije, se ne može izbjeći ali zato može usmjeriti u oblikovanje, tj. stvaranje novih formi i sadržaja koji će odgovoriti zahtjevima okoliša i participirati u svrsishodnoj prenamjeni.

Postojeće neizgledne forme površinskih kopova u prostoru su rezultat minule rudarske proizvodnje. Otvarani su “kamenolomi”, “šljunčare”, “glinokopi” i drugi “rudarski objekti” prema lokalnim prilikama i potrebama graditeljstva. Počesto su izostajala prava projektna rješenja a polučena se nisu dosljedno realizirala u praksi. O oblikovanju i prenamjeni završno otkopanih prostora nije se dovoljno vodilo računa.

Imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti prirode i na temelju njega donesene propise, kao i međunarodne dokumente, valja znati sljedeće: - na području nacionalnog parka, strogog i posebnog rezervata nije dopuštena gospodarsko

korištenje prirodnih dobara. Iznimno, gospodarsko korištenje može se dopustiti ukoliko se utvrdi da je korištenje određene mineralne sirovine od interesa za državu, ali uz obvezno provedene propisane postupke procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti za prirodu;

- na području parka prirode, regionalnog parka i značajnog krajobraza, gospodarsko korištenje prirodnih dobara načelno je dopuštena uz utvrđivanje uvjeta zaštite prirode. Međutim otvaranje novih površinskih kopova ne predviđa se prostorno-planskom dokumentacijom, a eksploatacija mineralnih sirovinaje dopuštena je samo u granicama odobrenog eksploatacijskog polja. I na tim se područjima gospodarsko korištenje može iznimno dopustiti ukoliko se utvrdi da je korištenje određene mineralne sirovine od interesa za državu, ali uz obavezno provedene propisane postupke procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti za prirodu;

- za sve istražne prostore i možebitna proširenja postojećih eksploatacijskih polja koja su odobrena na području ekološke mreže (članak 58. Zakona o zaštiti prirode) te na međunarodno ekološki značajnom području (članak 60. Zakona o zaštiti prirode i Natura 2000), potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja ekološki značajnog područja.

Stručni okviri za studiju utjecaja na okoliš Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata (projekta) s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša koje se provode u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole. To je definirano u “Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš”, kojom je također određeno da je za eksploataciju mineralnih sirovina potrebno obvezno provesti procjenu utjecaja rudarskog zahvata na okoliš. Stručna podloga za procjenu utjecaja zahvata na okoliš je i Studija utjecaja na okoliš kojom se ocjenjuje prihvatljivost zahvata za okoliš. Ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša ocjenjuje se jačina i trajanje utjecaja s obzirom na niz bitnih čimbenika (zdravstveni, gospodarski, sociološki, meteorološko-klimatološki, prometni, urbani, pedološki, hidrološki, geološko-geotehnički, seizmološki, krajobrazni i sl.).

U razdoblju od 1997. godine do 2007. godine, u Republici Hrvatskoj, ukupno je pokrenuto 225 postupaka procjene utjecaja na okoliš za rudarske zahvate eksploatacije mineralnih sirovina. Od ukupnog broja pokrenutih postupaka u postupku procjene je 14 postupaka (6,22%), u 163 postupka (72,44%) rudarski zahvati su procijenjeni prihvatljivim za okoliš, u 33 postupka (14,67%) zahtjev za procjenu utjecaja rudarskog zahvata na okoliš je odbijen ili je procijenjen



neprihvatljivim za okoliš, u 9 postupaka postupak procjene rudarskog zahvata na okoliš je obustavljen, a u 6 postupaka (2,67%) postupak procjene rudarskog zahvata na okoliš je prekinut.

Procjenom utjecaja na okoliš treba osigurati načelo preventivnosti usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša.

Načelo preventivnosti podrazumijeva dostatnost i pravovremenost mjera, akcija i postupaka u rješavanju određenih-konkretno ekoloških problema. Ono se može ostvariti samo usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša. Uskladiti znači odgovoriti postavljenim zahtjevima i udovoljiti utvrđenim činjenicama zaštite okoliša tj. strogo podrediti predmnijevani investicijski zahvat okolišu, kako bi se izbjeglo i suzbilo prijeteće štetnosti, što nije uvijek moguće provesti. Stoga je mogućnost prilagođavanja izuzetna prilika gdje se u rudarskom zahvatu iznalaze rješenja i postupci kojima se može dostići tražena usklađenost s okolišem. Posebice, primjereni su manevri u prostoru i vremenu vođenja i izvođenja rudarskih radova jer i prihvatne mogućnosti okoliša nisu strogo statična pojava već se dadu šire očitovati u okvirima prilagodbe investicijskog zahvata, kao što su oblikovanje i adekvatna prenamjena otkopanih prostora i drugo. Tu su neslućene mogućnosti da se naoko destruktivna aktivnost u prirodi kreativno usmjeri, ispravno vodi i uspješno provodi. Treba čim više i dublje analizirati stanje konkretne prirode i planirana građenja u okolišu, te u interakciji s predmnijevanim zahvatom iznaći optimalna rješenja u tehnologiji izvođenja, ekonomiji poslovanja i ekološkim izazovima nastupajućeg vremena.

Studija mora vrednovati utjecaj zahvata na okoliš temeljem čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja, kao što su: meteorološki, klimatološki, hidrološki, hidrogeološki, geološki, geotehnički, seizmološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i dr.

Obzirom da iskop mineralnih sirovina predstavlja potencijalni izvor lokalnog onečišćenja, promjenu biološke i krajobrazne raznolikosti prostora, stoga navedene utjecaje treba posebno obraditi u studiji utjecaja na okoliš.

Prihvatne mogućnosti okoliša su determinacija navedenih činitelja koji prevladavaju u neposrednom i širem okružju zahvata. Činitelji su mjerilo obilježja okoliša koji posredno ili neposredno utječu odnosno formiraju jakost, dohvatnost i trajnost utjecaja, kao odraz konkretnog zahvata u neposrednom i širem okružju. Jakost utjecaja ima prvobitno izvorište u vrsti i strukturi zahvata, što kod eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina primat nosi u krajobraznim obilježjima. Skidaju se jalovinski pokrovi i vadi korisna mineralna supstanca, čiji otisci u prirodi ostavljaju neizbrisive tragove na okoliš. Dohvatnost u okružje rezultat je intenziteta utjecaja u izvorištu zahvata i djelujućih čimbenika koji odaju-prenose njihove refleksije dalje u okoliš (prašina, plinovi, buka, promjena krajobraza). Trajnost utjecaja prati vijek rudarskog objekta kontinuirano ili s prekidima djelujućeg tehnološkog procesa, a djelomično ostaje i za kasnije ukoliko se otkopani prostori pravovremeno i kvalitetno ne oblikuju za svrsishodnu prenamjenu. Stoga, pri rješavanju utjecaja na okoliš rudarskih zahvata treba dobro sagledati postojeće stanje, uključiti doglednu budućnost i respektirati vizije relativno dalekih događanja.

Studija utjecaja na okoliš temeljem koje članovi povjerenstva procjenjuju prihvatljivost rudarskog zahvata na okoliš je upravo dokument u kojem i druge struke imaju priliku da se upoznaju s rudarskom djelatnošću. Svaki zahvat u prostoru-posebice rudarski je multidisciplinarnog karaktera. Dakako, značajna je prisutnost i edukacija zainteresirane javnosti, što sve ide u prilog maksimalnoj zaštiti okoliša već u projektnim dokumentima, a slijedom toga stalnoj i neposrednoj kontroli korektne izvedbe zacrtanih radova u praksi.



Podloge za lokacijsku dozvolu Na osnovi rješenja o prihvatljivosti zahvata temeljem prihvaćene Studije utjecaja na okoliš stječe se pravo na zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Propisani sadržaj u zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole nije primjeren za rudarski zahvat u prostoru, a postavlja se pitanje stručnosti ovlaštenog arhitekta koji po članku 39. i članku 40. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07.) jedini ima pravo izrade idejnog rješenja za sve zahvate u prostoru.

Rudarski zahvat u prostoru je specifičan, i dominantno je podređen dobivanju mineralne sirovine gdje se otkopavaju velike količine jalove i korisne mineralne supstance. Pri tome se vremenski i prostorno bitno i kontinuirano mijenja morfološka struktura terena, što podliježe posebnim pravilima projektiranja izvan stručne kompetencije ovlaštenog arhitekte. Kod toga, manje su aktualni prateći objekti koji su sve više kontejnerskog tipa, a pogonski strojevi su u pokretnoj izvedbi.

Napomena: Prethodnim pasusom je naznačena specifičnost površinske eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina. Lokacijske dozvole se odnose i na eksploataciju tekućih i plinovitih ugljikovodika.

Idejno rješenje rudarske eksploatacije jedino može izraditi ovlašteni stručnjak rudarske struke. Ono prvotno mora biti razrađeno u Studiji utjecaja na okoliš na osnovi koje se tek mogu iskazati mogući utjecaji zahvata na okoliš i slijedom toga dati adekvatne mjere zaštite okoliša. Konceptualno, to je postojeće stanje zahvata u prostoru s prikazom karakterističnih faza razvoja do završetka eksploatacije uz adekvatno oblikovanje otkopanih prostora za svrsishodnu prenamjenu. Budući rudarski zahvat obično duže traje (>25 godina) to tekući rudarski radovi maksimalno moraju udovoljiti zahtjevima okoliša i participirati u završnoj formi iskopa. Treba naglasiti, što druge struke još nedovoljno shvaćaju i prihvaćaju, temeljno krajobrazno oblikovanje se odvija u samom rudarskom zahvatu; formiranje otkopnih platoa, etažnih ravnina, odlagališta jalovine, vodenih površina-jezera s obalnim i priobalnim pojasom i dr., radi čega je nužna stalna krajobrazna edukacija na svim razinama matične struke a posebice u sustavu projektiranja. Značajno je pri tome i površinsko oplemenjivanje koje se dograđuje na rudarsku izvedbu, ali je presudna sama izvedba jer se na nju u pravilu završno može malo utjecati s obzirom na dugi vijek eksploatacije i obično velike količine otkopanih masa.

Idejno rješenje u zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, gdje se pridodaje parcelacijski elaborat površina na kojima će se odvijati eksploatacija i projekt pratećih objekata i sadržaja koji se namjeravaju izgraditi na eksploatacijskom polju, upućuje se na rješavanje nadležnom ministarstvu ili županijskim tijelima gdje ovlašteni ili drugi arhitekti donose konačnu odluku. Na idejnom rješenju zahvata tj. eksploatacije mineralne sirovine (izrađenog od rudarskog stručnjaka, multidisciplinarno provjereno putem Studije utjecaja na okoliš gdje je obvezno zastupljen arhitekt prostornog planiranja, konačno usklađenom s prostornim planovima općine i županije pri izdavanju lokacijske dozvole), radi se glavni rudarski projekt koji sveopće prihvaćena idejna rješenja razrađuje do izvedivosti. S obzirom da se glavni rudarski projekt ne može uputiti na provjeru bez uložene lokacijske dozvole čijim pisanim uvjetima se mora projektno udovoljiti, smatra se da je krug u sferi tzv. nadgradnje potpuno i zadovoljavajuće zatvoren. Ostaje, dosljedno i korektno, izvođenje planski i projektno postavljenih rješenja što su najvažniji i najteži zadaci struke na čemu se stječe povjerenje i respekt od strane drugih struka a posebice šire javnosti.



1.1.7. NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina specifična je zakonska obveza i vezana samo za gospodarsko korištenje mineralnih sirovina. Ujedno je jedna od značajnih koristi za cjelokupno društvo. 1.1.7.1. Stanje u nekim zemljama EU i šire Finska Postupak dobivanja rudarske koncesije započinje rezervacijom određenog područja na kojem se misle obavljati istražni radovi. To je zapravo zahtjev za prioritetom koje osigurava pravo prvenstva prilikom podnošenja zahtjeva za istraživanje, iako ne isključuje pravo drugih zainteresiranih za natjecanje za dozvolu istraživanja na istom području.

Drugi korak je odobrenje zahtijeva za istraživanje.

Treći korak je dodjela rudarske koncesije.

U tom postupku plaćaju se slijedeće naknade:

Nositelj odobrenja za istraživanje plaća tzv. naknadu nositelja prava za svaku kalendarsku godinu. Naknada se naplaćuje po hektaru istražnog prostora i raspoređuje u odeđenom omjeru vlasniku/vlasnicima zemljišta i Ministarstvu trgovine i industrije.

Ako nositelj rudarske koncesije ne posjeduje koncesijsko područje mora platiti vlasniku/vlasnicima zemljišta godišnju koncesijsku naknadu koju određuje Ministarstvo trgovine i industrije i koja se također naplaćuje po hektaru eksploatacijskog polja. Ova naknada može se odnositi na činjenicu da koncesionar nije u mogućnosti otkupiti zemljišne čestice već ih mora uzeti u najam (služnost).

I na kraju koncesionar plaća naknadu za količinu izvađene mineralne sirovine vlasniku/vlasnicima zemljišta razuman iznos godišnje tzv. rudarske naknade koji ovisi o vrijednosti izvađene mineralne sirovine i drugim ekonomskim čimbenicima. Portugal Svaki budući koncesionar plaća za vrijeme obavljanja istražnih radova godišnju naknadu kao pravo na rudarske radove, a koja se plaća po km2. Iznos naknade određuje se pregovaranjem.

Ugovorom o rudarskoj koncesiji definira se i godišnja naknada za eksploataciju. Tjekom trajanja rudarske koncesije ona se može mijenjati (smanjivati ili ukinuti) kada je to opravdano mogućnošću nastavljanja eksploatacije, što je također definirano ugovorom.

Ovakav način definiranja naknade za eksploataciju osobito je značajan kod eksploatacije energetskih mineralnih sirovina, nafte i prirodnog plina kod kojih se uvjeti u ležištu, metode crpljenja i stupanj iscrpljenosti ležišta najvažniji čimbenici efikasnosti. Mađarska Metodologija određivanja naknade za ekspoataciju mineralnih sirovina kao i veličina naknade u Mađarskoj mogu poslužiti kao koristan model za Republiku Hrvatsku zbog:

- činjenice da Mađarska također dio svojih potreba za energetskim mineralnim sirovinama naftom i plinom podmiruje eksploatacijom iz vlastitih izvora,

- činjenice da je mađarsko poduzeće MOL koje se bavi istraživanjem, eksplatacijom i



distribucijim ugljikovodika neposredno uključena u eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj kao suvlasnik 25% + jedne dionica INA-Industrija nafte d.d.,

- te što je nedavno postala punopravnom članicom EU, što znači da je svoje zakonodavsto morala uskladiti s onim u EU.

Prema zakonskim aktima vezanim za eksploataciju mineralnih sirovina država ima pravo na naknadu za izvađenu mineralnu sirovinu od strane rudarskog subjekta (koncesionara) koji je na to stekao pravo.

Nadležno ministarstvo/ministar pozivom na natječaj za zaključivanje ugovora o rudarskoj koncesiji definira i:

- stopu rudarske naknade za izvađenu mineralnu sirovinu,

- iznos naknade plative u slučaju bilo koje druge aktivnosti u sklopu rudarske koncesije (prijenos cjevovodima, podzemno skladištenje, korištenje geotermalne energije)

Stope rudarske naknade definirane od nadležnog ministarstva su slijedeće:

-12% za sirovu naftu i prirodni plin,

- 5% za nemetalne–neenergetske mineralne sirovine koje se dobivaju površinskom eksploatacijom,

- 2% za geotermalnu energiju

međutim stvarna stopa rudarske rente odredit će se od strane nadležnog ministarsva u zavisnosti o:

- vrstama mineralne sirovine,

- prirodnih značajki koje utječu na uspješnost eksploatacije,

- drugog javnog interesa, uzimajući u obzir svaku eksploatacijsku lokaciju.

To znači da nadležno ministarstvo/ministar mogu u dogovoru s ministrom financija smanjiti rudarsku naknadu obzirom na interes gospodarstva ili neki drugi javni interes.

Od ukupno naplaćene rudarske naknade izdvaja se:

- 10% godišnje plaćene naknade za financiranje radova sanacije terena koji nisu obavljeni i koji ne mora biti dodjeljen istom rudarskom subjektu koji je obavljao eksploataciju,

- 5% godišnje rudarske naknade za fond za zaštitu okoliša. Slovenija U Sloveniji osnova izračun naknade za eksploataciju su:

- veličina eksploatacijskog polja u (ha),

- količina izvađene mineralne sirovine,

- prodajna cijena jedinice mineralne sirovine.

Ukupnu naknadu čine:

- jednokratna naknada za izvođenje istražnih rudarskih radova i ishođenje rudarske koncesije koja se plaća po hektaru istražnog prostora,

- godišnja naknada (rudarska koncesija) koja se sasoji od

• naknade koja se plaća za hektar eksploatacijskog polja (naknada za veličinu eksploatacijskog polja),

• i naknade za proizvodnju mineralna sirovine u obračunskoj godini koja može



iznositi najviše 20% od prodajne cijene za proizvedenu jedinicu.

Naknada pripada državi i općini na području koje se obavlja eksploatacija mineralne sirovine u omjeru 50:50%. Češka Češka ima gotovo identičan način obračunavanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina kao i Slovenija. Naknada se obračunava obzirom i na veličinu eksploatacijskog polja i količinu izvađene mineralne sirovine u obračunskoj godini. Maksimalni iznos naknade iznosi 10% od prodajne cijene za jedinicu proizvoda. Rumunjska U Rumunjskoj se za proizvodnju nafte plaćaju dvije naknade:

- porez na eksploataciju (Exploatation tax) koji iznosi 3% od vrijednosti ukupne proizvodnje nafte ili plina. Obračunava se godišnje,

- naftna naknada (Petroleum royalty) prema Zakonu o nafti nositelji rudarske koncesije obvezni su plaćati naknadu za eksploataciju nafte kao postotak ukupne ostvarene proizvodnje nafte (gross production obtained) a visina naknade određuje se ugovorom o rudarskoj koncesiji zaključenim s Nacionalnom agencijom za mineralne sirovine.

Za čvrste mineralne sirovine nositelji rudarske koncesije (odobrenja za eksploataciju) snose također obvezu plaćanja dvije vrste naknada. To su naknade koje se odnose na veličinu istražnog prostora odnosno eksploatacijskog polja i obračunavaju se godišnje po km2 i naknada koja obračunava u iznosu od 2% od vrijednosti godišnje ostvarene proizvodnje mineralne sirovine. Francuska Za eksploataciju tekućih i plinovitih ugljikovodika nositelj rudarske koncesije je obvezan platiti nakanadu vladi. Za novootkrivena nalazišta stope naknade vezane su veličinu godišnje proizvodnje. One iznose:

Nafta: godišnja proizvodnja

od 0 do 50 000 t 0%

od 50 000 do 100 000 t 6%

od 100 000 do 300 000 t 9%

od 300 000 t i više 12% Prirodni plin: godišnja proizvodnja

do 300 mln. m3 0%

više od 300 mln. m3 5% Naknade na površinu eksplatacijskog podučja se ne obračunavaju. U nekim zemljama bivšeg SSSR-a obračunavaju se slijedeće naknade za eksploataciju mineralnih sirovina. Vrijednosti naknada koje su navedene odnose se na mineralne sirovine koje čine osnovicu gospodarenja mineralnim sirovinama u tim zemljama.

Armenija Naknada se kreće od 1-7% ovisno o vrsti mineralne sirovine a obračunava se na vrijednost godišnje izvađene mineralne sirovine.



Azerbejdžan Osnovica za obračun naknade je veleprodajna cijena mineralne sirovine. Za naftu iznosi 26%, za prirodni plin 20% a za ostale mineralne sirovine 3-10%.

Turkmenistan Osnovica za obračun naknade je prihod od prodaje mineralne sirovine. Naknada za prirodni plin kreće se od 3-15%.

Kazahstan Osnovica za obračun naknade je također prodajna cijena izvađene mineralne sirovine. Naknade se kreću u rasponu od 0,5-17% u zavisnosti od vrste mineralne sirovine i određuju se ugovorom o koncesiji od slučaja do slučaja. Primjeri o načinu određivanja naknada i njihovoj visini u pojedinim zemaljama EU i onima koje to nisu ukazuju na slijedeće:

- metodologije određivanja visine i načina plaćanja naknada nisu jedinstveni i razlikuju se za sve članice EU,

- visina naknada, uglavnom je znatno viša nego u Republici Hrvatskoj za sve vrste mineralnih sirovina, i ovisi o:

- vrsti mineralne sirovine (energetske, neenergetske)

- vrijednosti mineralne sirovine na tržištu,

- važnosti mineralne sirovine za gospodarstvo zemlje (strateški važne mineralne sirovine, energetske mineralne sirovine i sl.)

- uvjetima proizvodnje,

- stupnja povećanja dohodovnosti (više razina prerade)

- veličine površina koje su obuhvaćena eksploatacijom,

- načina raspodjele između korisnika naknade (država-lokalna zajednica).

Važno je napomenuti da se naknada za ekploataciju mineralnih sirovina može mijenjati tijekom vremena trajanja rudarske koncesije u zavisnosti od promjena uvjeta eksploatacije. To se posebno odnosi na energetske mineralne sirovine, naftu i prirodni plin. O promjeni veličine stope naknade ili njenom ukidanju odlučuje nadležno ministarstvo, kad je to opravdano osiguravanjem nastavljanja radova, ili nekim drugim gospodarskim odnosno javnim interesom. 1.1.7.2. Postojeće stanje u Republici Hrvatskoj Prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst (NN 190/03., članak 1.) rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, u njezinom je u vlasništvu, ima njezinu osobitu zaštitu.

Obzirom da je rudno blago u vlasništvu države sva trgovačka duštva i obrtnici koji se bave eksploatacijom mineralnih sirovina moraju plaćati tzv. naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina zakonska je obveza i predstavlja prihod Republike Hrvatske a trenutno se u cijelosti uplaćuje u korist općina/gradova na čijem se području eksploatacija mineralnih sirovina obavlja.

Naknada se koristi za gospodarski razvoj lokalne zajednice te zaštitu okoliša i prirode, ako posebnim zakonskim ili podzakonskim aktima nije drukčije određeno.



Visinu naknade određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom a kontrolu izdvajanja i korištenja sredstava obavlja Ministarstvo financija.

U Hrvatskoj se prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst (NN 190/03., članak 11.) obračunava jedinstvena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina koja iznosi 2,6%, od ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom. U tom smislu donesena je i “Odluka o naknadi za ekspoataciju mineralnih sirovina” (NN 101/04.) kojom se osim jedinstvene naknade od 2,6% za sve mineralne sirovine u točki III. određuje i slijedeće:

Kada gospodarski subjekti ostvaruju ukupni prihod prodajom prerađene, oplemenjene ili na drugi način upotrebljene sirovine (npr. ciglana proizvodnjom i prodajom cigle iz ciglarske gline, INA-Industrija nafte d.d. Zagreb preradom nafte i prodajom naftnih derivata ili ako se prirodni plin ne prodaje direktno potrošačima već se koristi za proizvodnju električne enenrgije ili topline i sl.) plaćaju naknadu na tzv. knjigovodstvenu vrijednost eksploatirane mineralne sirovine. Na taj način izbjegnuto je svako obezvređivanje mineralnih sirovina, odnosno rudnog blaga kao neobnovljivog prirodnog bogatstva u vlasništvu države.

Mineralnim sirovinama, na koje se plaća naknada za eksplataciju prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst smatraju se:

1. energetske mineralne sirovine – sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine,

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,

3. nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu,

4. arhitektonsko-građevni kamen,

5. sve vrste soli i solnih voda,

6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao vode za piće,

7. tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina. Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina ili rudarsku koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina može se, prema postojećim zakonskim aktima, izdati, odnosno dodijeliti samo pravnoj osobi odnosno trgovačkom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje te djelatnosti ili fizičkoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za obavljanje istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina.

Odobrenje za istraživanje i rudarsku koncesiju za eksploataciju nafte i prirodnog plina izdaje, odnosno dodjeljuje, na osnovi zahtjeva Vlada Republike Hrvatske.

Odobrenje za istraživanje i rudarsku koncesiju za eksploataciju svih ostalih mineralnih sirovina izdaje, odnosno dodjeljuje, na osnovi zahtjeva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odnosno ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva.


1.2. Globalni trendovi gospodarenja mineralnim sirovinama 1.2-1

1.2. GLOBALNI TRENDOVI GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

1.2.1. OSVRT NA ZNANSTVENO-STRUČNA RAZMATRANJA I NAČELO

ODRŽIVOG RAZVOJA 1.2.1.1. Osvrt na znanstveno-stručna razmatranja Pogledi na neobnovljive prirodne resurse - mineralne sirovine mijenjali su se tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a osobito u posljednjim desetljećima XX. stoljeća. Grubo gledano pogledi se mogu podijeliti na četiri razdoblja: [28] 1. razdoblje, od XVIII. do XIX. stoljeća

Thomas Malthus je objavio esej u kojem je postavljena teza da u budućnosti radi veličine planeta neće biti moguće opskrbiti potrebe sve brojnijeg čovječanstva. U tom je eseju iskazao misao da je čovjekova okolina dio gospodarskog blaga i promjena okoliša radi poljoprivrede i industrije nije prirodno rješenje. 2. razdoblje, od konca XIX. stoljeća do 1963. godine

Konzervativna gibanja su postavila sljedeće teze: 1) gospodarski rast ima fizičke granice koje ni tehnološki napredak ne može povećati, 2) korištenje neobnovljivih resursa do krajnjih mogućnosti, 3) rad rudnika sve do granice kad se proizvodna i prodajna cijena izjednače.

3. razdoblje, od 1963. do 1972. godine

Skupina znanstvenika objavila je knjigu “Granice rasta” (“Limits to Growth”, Maedows et al., 1972.). Rast korištenja prirodnih resursa je eksponencijalan (poljoprivreda, industrija) do kolapsa u XXI. stoljeću. Predviđalo se da će do kraja XX. stoljeća 11 osnovnih mineralnih sirovina biti iscrpljeno. Knjiga “Granice rasta” je jedna od temeljnih i početnih ideja održivog razvoja.

1977. godine Ujedinjeni narodi su naručili novu Studiju koja je pokazala da se u dogledno vrijeme može eventualno očekivati manjak samo dvije mineralne sirovine. 4. razdoblje, od 1974. godine do danas

Rađa se ideja održivog razvoja (sustainable development) koja se potpuno prihvaća poslije konferencije u Riu de Janeiru. 1.2.1.2. Definiranje načela održivog razvoja “Održiv razvoj (sustainable development) je takav razvoj, koji zadovoljava današnje potrebe, a da ne ugrožava buduće generacije i njihove potrebe”,WCED, 1987) [5]. Za industriju mineralnih sirovina (rudarstvo) najvažniji dokument je Priopćenje o “Promicanju održivog razvoja u industriji neenergetskih mineralnih sirovina Europske unije” (COM, 2000, 265).



U Gothenburgu je usvojen koncept održivog razvoja, 2001. godine, “Održiva Europa za bolji svijet: strategija održivog razvoja Europske unije”. Pod okriljem UN-a okrugli Berlinski stol u prošlom desetljeću izdao je “Upute za rudarstvo i održivi razvoj” (UNEP, 2002.). Projektom “Rudarstvo, mineralne sirovine i održivi razvoj” (Mining, Minerals and Sustainable Development – MMSD), kojeg je izradio International Institute for Environment and Development (IIED&WBCSD, 2002.), utvrđeno je devet ključnih točaka održivog razvoja:

- osposobljenost za razvoj rudarstva, - kontrola gospodarenja u državi, - gospodarski razvoj uz pomoć rudarstva, - lokalne prilike eksploatacije, - rudarstvo i okoliš, - jednak pristup eksploataciji mineralnih sirovina, - dostupnost svih informacija, - nelegalno rudarenje i mali rudnici, - nadzor, vođenje, odgovornost, instrumenti kontrole.

U rješavanje problema rudarstva, pod okriljem UN-a, uključile su se brojne međunarodne organizacije kao što su:

- UNEP United Nations Environmental Programe, - UNCTAD United Nations Conference on Trade and Development, - WHO World Health Organization, - UNIDO United Nations Industrial Development Organization, - ILO International Labor Organization World Bank, - WBCSD World Business Council on Sustainable Development, - ICMM International Council for Mining and Metals, - ICME International Council for Mining and Environment, - WWF World Wide Fund for Nature, - IUCN World Conservation Union.

Osim pobrojanih, uključile su se i mnoge nacionalne i državne institucije koje imaju veliku rudarsku tradiciju kao Australija, Kanada, države EU, Rusija i dr. Sve te institucije s više-manje uspjeha pokušavaju načela prihvatljivosti ukomponirati u strateške razvoje kao i politička usmjerenja. Pri tom se ne smije zanemariti nesebična podrška niza raznih institucija i znanstvenika koji analizama, studijama i modelima pomažu rješavanju problema. 1.2.2. UTJECAJ POLITIKE I DRUGIH ČIMBENIKA NA

GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA Osnovom postulata da su prirodni resursi temelj čovjekovog opstanka evidentno je da:

- prirodnim resursima zadovoljavamo potrebe za vodom, hranom, odjećom, stanovanjem, energijom, komunikacijom itd.

- prirodni resursi nisu potrebni samo čovjeku nego ukupnom živom svijetu na zemlji. Polazište utjecaja politike i drugih čimbenika na gospodarenje je zadovoljavanje potreba, gdje gospodarenje predstavlja način zadovoljavanja potreba (opskrbe) sukladno društvenim zahtjevima. Gospodarenje je kompleksan skup različitih aktivnosti, od kojih je primarno



iskorištavanje najznačajnije. Stoga u današnje vrijeme govorimo o gospodarenju prirodnim resursima, a ne o iskorištavanju, te se ova postavka odnosi i na mineralne sirovine. Prirodni resursi se razlikuju po fizičkim značajkama, količini i vrijednosti. Prirodni resursi su dio zemljinog biološkog i mineralnog bogatstva koje čovječanstvo posredno ili neposredno koristi i vrednuje. Radi toga pod gospodarenjem ne podrazumijevamo samo iskorištavanje nego i korist tj. optimiziranje toka koristi (flow of benefits) koju nam prirodni resursi daju. Ovakvo poimanje je složeno radi trenutnih kompromisa, međusobnog utjecaja različitih čimbenika, a poglavito okoline na njihovo korištenje i vrednovanje. Kratkoročno gospodarenje mineralnim sirovinama usredotočeno je na ekonomsku korist ali dugoročno na sve utjecajne čimbenike (gospodarske, prostorne, okolišne) koji se temelje na geološkim spoznajama i tehnološkom napretku. Ekonomičnost gospodarenja određena je:

- cijenom (koja raste i pada), - regulatornim granicama djelovanja (zakonski okviri, normativi, standardi), - tehnologijom (povećanjem učinkovitosti, iskorištenjem).

Mehanizam formiranja cijena je uglavnom plod uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu. No, sve cijene mineralnih sirovina nisu samo posljedica tržnih utjecaja nego i političkih odluka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Utjecaj političkih ciljeva na Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama je neupitan i politička rješenja moraju prethoditi društvenim tj. gospodarstvenim ciljevima. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama je razvojni dokument utemeljen na stručnim (i drugim) podlogama i kao takav dokument predstavlja osnovu za analizu i možebitnu korekciju postojećih te izradu novih zakonskih i podzakonskih akata. Nadzor provedbe zakonskih i podzakonskih akata izvode nadležna tijela državne uprave, organi lokalne samouprave i Državni inspektorat. Postupke predviđene zakonima obavljaju upravne službe ministarstava zadužene za određena područja. 1.2.3. NAČELA STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM

SIROVINAMA Razvojem globalnog svjetskog tržišta dolazi do smanjenja proizvodnje mineralnih sirovina u jednim regijama a povećanja proizvodnje u drugim regijama, čemu pridonosi i reciklaža kao i lakša nabava na tržištu. Često istovremeno sa smanjenjem proizvodnje pojedinih mineralnih sirovina dolazi i do zamjene prirodnih sirovina drugim materijalima što ima kao kumulativnu posljedicu pad cijena, a često i zatvaranja rudnika. Ovakvo stanje ima i određene pozitivne efekte na rudarenje, osobito glede povećanja konkurentnosti, poboljšanja tehnologije, iskorištenja, učinkovitosti i raspoloživosti. Kao posljedicu imamo:

- korištenje kvalitetnijih mineralnih sirovina (s većim postotkom korisnih komponenti), - iskorištenje kvalitetnih mineralnih sirovina uz velike napore u budućnosti morat će se

koristiti danas ekonomski neisplative i tehničko-tehnološki neprihvatljive sirovine.



Tržište balansira ponudu i potražnju, gdje je uključeno i korištenje sekundarnih mineralnih sirovina, tehnološki napredak eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, zamjena materijala (supstitut) s drugim (drvo, plastikom). Svaka država treba odrediti svoju nacionalnu politiku, odnosno postaviti cilj ili strategiju u odnosu na gospodarenje mineralnim sirovinama. Strategija treba dati odgovore na pitanja oko:

- korištenja vlastitih mineralnih sirovina, - upotrebe mineralnih sirovina, - mogućeg stupnja razvijenosti/razvijanja države i - mjesta rudarstva u nacionalnom gospodarstvu.

Prema ovim tezama vidi se da je gospodarenje mineralnim sirovinama složen problem. Stoga se “Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama” treba temeljiti na slijedećim načelima:

• Stručnost - vrsta rudarske aktivnosti, - geološka aktivnost, - vrsta mineralne sirovine. • Suverenost - uloga vlade u investicijskom okružju, - uloga državnih tijela, - vlasništvu nad mineralnim sirovinama, - inozemna ulaganja, - lokalna ulaganja, - odnos s drugim nacionalnim gospodarstvima, - naknade, postotak i raspodjela, - uvoz/izvoz, poticaji. • Efikasnost gospodarstva - zaposlenost, - učinkovitost, - dobit. • Kvaliteta života - utjecaj na okoliš, - utjecaj na društvo. • Zakonski okviri - Rudarski zakon, - Zakon o geološkim istraživanjima, - Zakon o zaštiti okoliša, - Zakon o zaštiti prirode, - Zakon o prostornom uređenju, - drugi zakoni i propisi.

• Informiranost - Javnost,



- Nevladine udruge, - Strukovne udruge i dr.

1.2.4. POKAZATELJI ZA ODREĐIVANJE SMJERNICA

GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA U cilju dobivanja zajedničkih parametara i pokazatelja potrebno je planirati set pokazatelja koji će se pratiti kod korištenja tj. gospodarenja mineralnim sirovinama. Također, nužno je odrediti nulto stanje, konkretne ciljeve i pratiti napredak prema ciljevima, što sve skupa predstavlja dio akcijskog plana. Danas kod prirodnih resursa uglavnom pratimo količinu i kakvoću. Kod mineralnih sirovina uglavnom imamo podatke o proizvodnji (pretežno godišnja proizvodnja) i utvrđenim rezervama. Utvrđujući godišnju proizvodnju može se doći do podataka o povećanju ili smanjenju godišnjih količina (trend rasta/pada, djelomice podaci o postignutoj cijeni, a rjeđe o postignutoj kakvoći). Napomena: Warhurst [30] u svom teorijskom radu navodi pokazatelje koje je potrebno pratiti u cilju dobivanja spoznaja o održivom razvoju:

- pokazatelji za potrebe gospodarstva (količina izražena fizički ili vrijednosno, kakvoća, upotreba, investicije),

- pokazatelji potrebni za potrebe države, regije, lokalno: (vlada/zakonodavci, inspekcija, uprava, nevladine udruge, međunarodna javnost, struka itd.),

- pokazatelji o utjecaju na okoliš (voda, zrak, tlo, flora, fauna itd.). Danas pokazatelji nisu ujednačeni i vode se odvojeno od države do države, što dovodi do poteškoća kod ujednačavanja kriterija i zajedničkih pokazatelja. Ovako stanje navelo je autore da, kao osnovne parametre (argumente) kod predlaganja daljnjeg razvoja eksploatacije mineralnih sirovina, obrade slijedeće pokazatelje:

1. Politika gospodarenja (planiranje) mineralnim sirovinama u državama Europske Unije 2. Utvrđene rezerve mineralnih sirovina i dosegnuta razina proizvodnje u Republici Hrvatskoj 3. Usporedba proizvodnje mineralnih sirovina sa zemljama Europske Unije 4. Uvoz/izvoz i potrošnja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj 5. Značaj mineralnih sirovina za ukupni razvoj gospodarstva Republike Hrvatske 6. Udio od eksploatacije mineralnih sirovina u ukupnom bruto domaćem proizvodu Republike

Hrvatske 7. Projekcije broja stanovnika i rasta standarda u Republici Hrvatskoj u razmatranom razdoblju. Uzimanjem svih navedenih pokazatelja u obzir, izrađena je projekcija razvoja eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.


1.3. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama u državama EU 1.3-1

1.3. POLITIKA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE

U cilju što potpunijeg uvida u politiku gospodarenja mineralnim sirovinama u državama EU, osim općih podataka dostupnih preko Interneta, za potrebe “Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj” korišteni su i materijali tj. Studija o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi rađenoj za potrebe Europske opće uprave za poduzetništvo. Studija ne obrađuje energetske mineralne sirovine (ugljen, nafta, plin, uran). Cilj Studije je bio pokazati različitosti u pristupima politici planiranja (gospodarenja) mineralnim sirovinama u državama članicama EU. Korišteni su i kritički osvrti prof. dr.sc. Horsta Wagnera sa Sveučilišta u Leobenu koji je bio i nositelj jednog dijela spomenute Studije .[20] 1.3.1. RAZVRSTAVANJE NEENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

U GRUPE Tijekom izrade Studije o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi uočeni su čimbenici koji imaju presudan utjecaj na industriju metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina (neenergetskih). U spomenutoj Studiji neenergetske mineralne sirovine su razvrstane u tri osnovne skupine:

- metalne mineralne sirovine, - industrijske sirovine (sirovine za industrijsku preradbu), - građevni materijali (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak).

1.3.2. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA U EUROPSKOJ UNIJI Koncept održivog razvoja u EU temelji se na dokumentu koji je prihvaćen u Gothenburgu 2001. godine: “Održiva Europa za bolji svijet: strategija održivog razvoja Europske unije”. Dokument pod nazivom “Promicanje održivog razvoja u industriji neenergetskih mineralnih sirovina Europske unije” (COM, 2000, 265) ima kapitalno značenje za industriju mineralnih sirovina (rudarstvo). Dokumentom su utvrđene važne činjenice: [22]

- eksploatacija mineralnih sirovina (rudarstvo) je pod povećanim utjecajem konkurentnih načina iskorištavanja tla kao što su urbani razvoj, poljoprivreda, očuvanje prirode,

- potrebno je uravnoteženo razmatranje ekonomskih, ekoloških i socijalnih aspekata da bi se osigurao održivi razvoj industrije

- nužna je usklađena politika zajednice.


1.3. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama u državama EU

1.3-2

Dokumentom su istaknuta dva problema s gledišta održivog razvoja:

- korištenje neobnovljivih resursa može dovesti do tog da ti resursi neće biti dostupni budućim generacijama i

- kvaliteta okoliša, ukazujući na opće i specifične rizike. Većina zemalja članica EU poduzela je mjere za provođenje načela održivog razvoja s naglaskom na:

- zaštitu okoliša, - promicanju smanjene upotrebe mineralnih sirovina i - recikliranju otpada.

U posljednje vrijeme primjerom se ističu Nizozemska i Švedska. Švedski sustav iskorištavanja zemljišta (landbank sistem) razvijen je proglašenjem nekoliko vrsta mineralnih sirovina (ležišta) nacionalnim interesom i u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša štiti mineralne resurse od drugih načina iskorištavanja zemlje s obzirom na buduću održivost opskrbe mineralnim sirovinama. 1.3.2.1. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama Vrlo mali broj zemalja EU ima sveobuhvatnu i objavljenu politiku gospodarenja mineralnim sirovinama. To je značajna promjena situacije u odnosu na ranije razdoblje kada su mineralne sirovine bile u žarištu interesa u Europi, što je i dovelo do osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik kao prethodnice Europske zajednice. Kod sagledavanja dostupnih materijala o politici gospodarenja mineralnim sirovinama posebno se ističu službene politike gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Češke, Nizozemske i pojedinih saveznih država Njemačke. Politika gospodarenja je vrlo bitna i važna u odnosu na prostorno planiranje koje je glavni instrument osiguranja pristupa mineralnim sirovinama. Planiranje iskorištavanja zemljišta (prostora) sastoji se iz niza opcija (mogućnosti korištenja) te nedostatak politike gospodarenja mineralnim sirovinama odražava se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina negativno. [4] Veliki broj država nema jasnu politiku gospodarenja mineralnim sirovinama i pridaje im vrlo malo značenje. Dio država ima vrlo staro zakonodavstvo neprilagođeno novom stanju, a drugi dio zakonodavstvo je prilagodilo održivom razvoju. Nedostatak jasno definirane politike pogoduje da se korištenje mineralnih sirovina ne tretira ravnopravno s ostalim korisnicima zemljišta i dodjeljuje im se niži prioritet. Ova neprincipijelnost posebno se odnosi na mineralne sirovine koje se koriste u građevinarstvu. Opisano stajalište je u potpunosti nerazumljivo, europsko društvo iznimno je ovisno o građevinskim materijalima koji je posebno osjetljiv na transportne troškove, pogotovo u unutrašnjosti Europe (kamionski transport).



1.3.2.2. Opći, pravni i politički okviri Sve države članice EU imaju neki oblik hijerarhijske strukture vlasti, s nacionalnom vladom na vrhu i regionalnim (županijskim) i lokalnim vlastima.

Usvajanjem Zakona o zaštiti okoliša u državama EU pojavili su se dodatni čimbenici koji se moraju poštivati u procesu odobravanja eksploatacije mineralnih sirovina. Ovakvo stanje ima pozitivan utjecaj na zaštitu prirode i okoliša (direktiva 97/11/EC nastala poslije izmjene direktive 85/337/EEC, direktiva 94/22/EC od 30. svibnja 1994. godine o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, direktiva o staništima 92/43/EEZ) i ograničavajući utjecaj na rudarstvo.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da se prilagođavanje novonastalim uvjetima više odražava na male gospodarske subjekte, to jest na grupu mineralnih sirovina koje se upotrebljavaju u graditeljstvu jer se ista sastoji od čitavog niza malih gospodarskih subjekata. Ovakva situacija može se odraziti na lokalnu opskrbu građevinskim materijalima i povećanim transportom mineralnih sirovina što u krajnjem slučaju rezultira i većim cijenama.

Konkurentnost rudarskih gospodarskih subjekata ovisi pretežito od geologije ležišta i lokacije mineralne sirovine (ležišta). Pristup ležištu je prioritetan, a to je otežano nekim direktivama (Natura 2000. područja, FEH – direktiva o fauni, flori i staništima). Veliki broj mineralnih sirovina nalazi se u nenaseljenim područjima (npr. u brdima ili na planinama) a čiji se prostor često proglašava parkovima prirode, tako da zaštićena područja, mogu ozbiljno ugroziti eksploataciju mineralnih sirovina.

Područja za zaštitu prirode u pojedinim državama EU su različita: od Francuske koja na osnovi zaštite staništa ptica i direktive o flori i fauni ima zaštićeno 8% ukupne površine države, do Danske, Grčke, Nizozemske i Španjolske gdje zaštićena područja prelaze 20% površine države (slika 1.3-1).

Slika 1.3-1 Postotak zaštićenih područja u pojedinim zemljama EU (Natura 2000. i direktiva o flori i fauni)

Od novih članica EU ističe se Slovenija s 36% svog teritorija u NATURI 2000.



1.3-4

1.3.2.3. Zakoni kojima se regulira eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina Koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina u svim državama EU u pravilu pripadaju državi, a samo sporadično vlasniku zemljišta. Država je u većini zemalja vlasnik metalnih mineralnih sirovina, dijela kvalitetnih sirovina za industrijsku preradu te minerala visoke čistoće. Vlasnici zemljišta su i vlasnici manjeg dijela industrijskih sirovina i građevnih mineralnih sirovina. U većini država EU utvrđeno je nekoliko kategorija mineralnih sirovina. Obično se pravi razlika između mineralne sirovine s manjom vrijednošću (građevni materijali) gdje pravo na eksploataciju pripada zemljoposjedniku, te mineralnih sirovina s većom vrijednošću gdje pravo na eksploataciju pripada državi. U većini zemalja EU eksploatacija mineralnih sirovina u državnom vlasništvu regulirana je Zakonom o rudarstvu, kao i drugim zakonima (Zakonom o eksploataciji, Zakonom o prostornom planiranju i drugim zakonima koji imaju utjecaja na eksploataciju). U nekim državama eksploatacija građevnih mineralnih sirovina i dio industrijskih mineralnih sirovina pokrivena je drugim zakonima, “Zakon o iskopu”, “Opći zakon o planiranju uporabe zemlje” ili “Zakon o zaštiti okoliša”. Ovakvo stanje dovodi do rasta međudržavne trgovine građevnim mineralnim sirovinama, a što je posljedica politike nacionalnih vlada prema eksploataciji mineralnih sirovina. Kao primjer uzmimo Nizozemsku. Politika koju vodi Vlada u Nizozemskoj o mineralnim sirovinama, naglašeno smanjuje korištenje mineralnih sirovina s povećanjem alternativnih građevinskih materijala i recikliranjem, a krajnji rezultat je uvoz građevinskih agregata (klasirani tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak) iz Njemačke. Već danas se postavljaju pitanja, radi nastalih poteškoća, treba li mineralne sirovine u privatnom vlasništvu smatrati mineralnim sirovinama od manjeg značaja za nacionalno gospodarstvo. Tendencija da se eksploatacija mineralnih sirovina regulira kroz odredbe drugih zakona (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o šumama i dr.) gdje se uglavnom unose ograničenja gospodarskog korištenja mineralnih sirovina, negativno se odražava na eksploataciju mineralnih sirovina. Zanimljiva su polazišta zakonodavstva iz Portugala gdje se mineralne sirovine za graditeljstvo ne tretiraju kao neobnovljivi mineralni resurs nego kao pojava. Pozadina ovog pravnog koncepta je ideja da su mineralne sirovine resursi bez velikog utjecaja na nacionalno gospodarstvo. 1.3.2.4. Planiranje korištenja (gospodarenja) neenergetskih mineralnih sirovina Za održivi razvoj presudan je kratkoročni, srednjoročni i dugoročni pristup gospodarenju mineralnim sirovinama. Za uspješno rješavanje ovog problema presudno je postojanje nacionalne politike prema mineralnim sirovinama, te zakonodavstvo i praksa prostornog planiranja. Prostorno planiranje je integracijski proces u kojem različiti zahtjevi za korištenjem zemljišta podliježu procesu procjene. Za donošenje odluke mora postojati dobra baza podataka u koju su uključene sve informacije pa i informacije o mineralnim sirovinama. Iskustva pokazuju da i u državama EU informacije o mineralnim sirovinama ili nisu dostupne ili su nepotpune. Sa stajališta razvoja eksploatacije



mineralnih sirovina od ključne je važnosti da se u baze podataka unose podaci i o mineralnim sirovinama, a kod donošenja prostornih planova da se o ovim spoznajama vodi računa. U državama EU ključni čimbenici kod prostornog planiranja su:

- politika i zakonodavstvo na razini EU, - struktura nacionalne Vlade, - uloga Vlade u postupku planiranja eksploatacije mineralnih sirovina, - doneseni okviri za prostorno planiranje.

Politika i zakonodavstvo na razini EU imaju veliki utjecaj na nacionalna prostorna planiranja (Perspektive europskog prostornog razvoja (ESDP, NATURA 2000. itd.). Prostorna planiranja u većini država EU izvode se na dvije razine:

- državnoj (regionalnoj) i - lokalnoj.

Neravnomjernost rasprostranjenosti mineralnih sirovina prostorno planiranje na nižoj razini čini problematičnim i sve se više iskazuje potreba za planiranjem na nacionalnim i regionalnim razinama i to za što duže razdoblje, od 20 do 50 godina. Kod država EU pokazalo se da prostorni planovi trebaju detaljno opisno i grafički dati informacije gdje je eksploatacija mineralnih sirovina prihvatljiva, a gdje ne. Države koje su identificirale ova područja bitno su smanjile vrijeme izdavanja dozvola za eksploataciju (Skandinavske države, Belgija, neke savezne države Njemačke, neke pokrajine u Austriji kao i neka područja u Francuskoj). Postupak je pojednostavljen, a na razini ministarstava predviđa se regionalna potražnja mineralnih sirovina za razdoblje od 7 do 10 godina, a potom lokalne vlasti osiguravaju eksploatacijska polja i na taj način zadovoljavaju potražnju za mineralnim sirovinama. Pojedine države EU ne prihvaćaju ovakav pristup (Velika Britanija) koja je za donošenje samo političkih smjernica na nacionalnoj razini. Iskustva iz država EU pokazuju da prostorno planiranje ima presudan utjecaj na eksploataciju mineralnih sirovina. Na nacionalnoj razini regionalni zahtjevi za budućim potrebama mineralnih sirovina se sveobuhvatno razmatraju uzimajući u obzir i distribuciju mineralnih sirovina u državi. Nacionalna razina ne može uzimati u obzir i sve specifičnosti lokacije, ta je odgovornost na nižoj razini. Planiranje na nižoj razini ima nedostatak jer nema sveobuhvatnu i dugoročnu viziju razvoja države. Stoga je neophodno da se dugoročno strateško planiranje provodi na nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini (velike države), dok se detaljno planiranje mora provoditi na nižoj/lokalnoj razini.



1.3-6

1.3.2.5. Proces odobrenja eksploatacije neenergetskih mineralnih sirovina Za mineralne sirovine koje su od državne važnosti potrebno je odobrenje odnosno koncesija za provođenje istraživanja i eksploatacije. Koncesija se sastoji od:

- rudarske koncesije, rudarske dozvole, - dozvole prema planu prostornog planiranja, - ostalih odobrenja, koja se odnose na zaštitu zdravlja, sigurnost i zaštitu okoliša.

U većini zemalja postupak za dodjelu koncesje je ažuriran kako bi se osigurala što potpunija zaštita okoliša i uključila u postupak izdavanja odobrenja. U cilju pomoći podnositelju zahtjeva neke države imaju standardne obrasce za podnošenje zahtjeva (Belgija, Danska, Engleska i Wales). Bitno je koje je tijelo državne uprave stvarno nadležno i kakav je odnos između državnih tijela (koordinacija). Često u postupku sudjeluje po pet-šest upravnih tijela. U cilju skraćenja vremena za izdavanje odobrenja pojedine države dopuštaju da se proces izdavanja dozvola odvija paralelno. Napomena: Za Nizozemsku postupak je procijenjen na 45 mjeseci bilo da lokalna vlast surađuje ili ne (Lokalni prostorni planovi usklađeni ili ne s područnim - regionalnim planovima). Ukoliko u područnom (regionalnom) prostornom planu nisu naznačena eksploatacijska polja nego samo eksploatacijske zone postupak traje i 70 mjeseci. Studija o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi je ukazala da se mnoštvo zakona primjenjuje na eksploataciju mineralnih sirovina i da zakone provode različita upravna tijela Vlade, regionalnog ili lokalnog zakonodavstva. Stoga je dovedeno u pitanje učinkovitost i efikasnost administrativnog postupka. Izvješća pokazuju da su države članice usvojile različite pristupe i da situacija može biti iznimno složena, neučinkovita, a što povećava troškove i kašnjenje. Izvršena analiza pokazuje da je u postupak odobrenja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina neophodno uključenje regionalne i lokalne vlasti. Osnovna razlika u državama EU je uloga nacionalnih razina. U nekim državama nacionalna tijela se uključuju u postupak odobrenja kod nekih mineralnih sirovina i operativno, a kao druga krajnost jest da je uloga nacionalnih upravnih tijela svedena na definiranje propisa i određivanje smjernica i operativno se ne uključuju u postupak (Engleska i Wales). Uloga nacionalnih organa u izdavanju rudarskih dozvola za zemljoposjednike vlasnike mineralnih sirovina ima tendenciju smanjenja. U većini država za ovu kategoriju mineralnih sirovina odluke se donose na regionalnoj, a ponekad čak na lokalnoj razini. Radi ovakvih različitosti i vrijeme za dobivanje rudarske dozvole je različito i kreće se u rasponu od par mjeseci do nekoliko godina, ali je evidentno da se vrijeme za dobivanje rudarske dozvole smanjuje ako se mineralna sirovina nalazi u području namijenjenom eksploataciji mineralnih sirovina. Glavni razlog za kašnjenje je uključenost različitih upravnih tijela i javnosti u postupak izdavanja odobrenja, a što se posebno odnosi na postupak ocjene Studije utjecaja na okoliš.



Procjena utjecaja na okoliš Jedan od ključnih čimbenika u postupku dodjeljivanja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina na odobrenom eksploatacijskom polju je procjena utjecaja na okoliš. Prema odredbama direktive 85/337/EEZ, sve zemlje članice obvezne su propisati postupak procjene utjecaja na okoliš za zahvate navedene u Direktivi, a svakako se mogu propisati i mnogo strožiji kriteriji od onih u Direktivi. Za Portugal i Irsku procjena se obavlja u slučaju zahvaćanja zemljišta u površini većoj od 5 ha, a u Nizozemskoj u slučaju zahvaćanja zemljišta većeg od 500 ha ako je mineralna sirovina u vlasništvu države. U slučaju eksploatacije mineralnih sirovina iz mora u Irskoj i Nizozemskoj obvezno se mora načiniti procjena utjecaja na okoliš. Dio zemalja uveo je obveznu procjenu utjecaja na okoliš kao praksu bez obzira na granične veličine u slučaju zahtjeva/odobrenja za eksploataciju (Grčka, Norveška, Portugal i za sve površinske kopove tehničko-građevnog kamena u Francuskoj). Napomena: Točkom 19 Direktive propisana je obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za vađenje nafte i prirodnog plina ako je izvađena količina nafte veća od 500 t na dan i za plin 500 000 m3 za plin. Točkom 19 Direktive propisana je obveza provedbe postupka procjene utjecja na okoliš za površinske kopove veće od 25 ha, a za treset veća od 150 ha Zanimljivo je korištenje prava žalbe koje je često uzrok kašnjenja u postupku. Većina država predviđa pravo žalbe od strane podnositelja zahtjeva i treće strane. Podnositelj zahtjeva u Danskoj i Finskoj može se žaliti samo na pravnu proceduru i pitanja, a ne na rezultat zahtjeva. Sve države osim Velike Britanije predviđaju pravo žalbe u postupku odobrenja. U Finskoj, Grčkoj i Švedskoj to pravo žalbe ograničeno je na lokalne rezidente. U Danskoj je neuobičajeno da žalbu podnose treća lica (vjerojatno jer se u tijeku postupka rješavaju sporna pitanja). U zadnje vrijeme u pojedinim državama smanjuje se polarizacija između proizvođača i udruga za zaštitu okoliša (Rohstoffe forum i WWF aktivno surađuju u Austriji). Troškovi sanacije površina zahvaćenih rudarskim radovima Većina država EU predvidjela je mehanizme u svom zakonodavstvu za osiguranje financiranja radova na sanaciji. To se čini putem zatvorenih fondova, bankovnih garancija i drugih oblika osiguranja i sastavni su dio dozvole za eksploataciju. Zanimljiv je način smanjenja rizika, koji potiče neprekidnu sanaciju tj. sanaciju tijekom izvođenja radova, i to putem povezivanja veličine fonda ili bankovne garancije s veličinom područja zahvaćenog rudarskim radovima. Ovakvo povezivanje fonda ili bankovne garancije s veličinom zahvaćenog prostora stimulira gospodarske subjekte da stalno obavljaju sanaciju tijekom eksploatacije jer sanirane površine smanjuju i veličinu fonda ili bankovnu garanciju.



1.3-8

Nadgledanje Nadgledanje osigurava pridržavanje propisa, dobru rudarsku praksu i zaštitu okoliša. U većini država zaposlenici rudarskih uprava su rudarsko osoblje obučeno za rad u rudnicima. Napomena: U Njemačkoj službenici uprava moraju proći formalnu obuku nakon završenog fakulteta (Bergassessor). U Poljskoj postoji smjer na fakultetu za obrazovanje rudarskih inspektora. Situacija je lošija ukoliko se nadgledanje obavlja s nižih razina vlasti, kao i kod eksploatacije mineralnih sirovina koje su u privatnom vlasništvu. U tim slučajevima nadzorno osoblje često ima široko obrazovanje iz područja radnog nadzora, zdravlja i sigurnosti no nedostaju im stručna znanja o rudarstvu (ocjena rudarskih projekata, stabilnost kosina, prihvatljivost tehnološkog procesa, itd.). 1.3.3. GOSPODARSKO ZNAČENJE EKSPLOATACIJE ČVRSTIH

MINERALNIH SIROVINA U DRŽAVAMA EU S obzirom na brzo širenje EU nisu uzete u obzir nove članice EU nego samo stare članice (EU-15). Kod ove procjene uključeni su proizvodi (eksploatacija i obradba) i djelatnici koji neposredno i posredno sudjeluju u tehničko-tehnološkom lancu. Osnovni problem kod ovakvog utvrđivanja je nedostatak ili nepotpuna statistička obradba. Ovo se posebno odnosi na mineralne sirovine za graditeljstvo, za koje su statistički podaci nepotpuni, a u ukupnoj proizvodnji mineralnih sirovina sudjeluju s velikim udjelom. Napomena: Službene statistike pokazuju da je proizvodnja mineralnih sirovina u Austriji 45,5 milijuna tona godišnje, dok su stvarne količine 100 milijuna tona (Noetstaller, R.I. Wagner, H, (2003.): Zur langfristigen Entwicklung der Nachfrage nach Baurohstoffen in Österreich – Rückblick und Vorschau, BHM, Vol. 148, str.316-320). U državama gdje dominiraju veliki i srednji gospodarski subjekti razlika između stvarnih količina i službene statistike je manja i obrnuto. Za Njemačku službena statistika za mineralne sirovine za graditeljstvo navodi podatak od 461 milijun tona za 2003. godinu a udruge daju podatke koji su u rasponu od 600 do 800 milijuna tona. Primjena različitih zakona kao i provođenje nadležnosti preko različitih upravnih tijela vlade, regionalnog ili lokalnog zakonodavstva dovodi do neučinkovitosti, kašnjenja i povećava troškove eksploatacije mineralnih sirovina. Kao primjer uzeta je Austrija s nadležnošću eksploatacije mineralnih sirovina u državnom i privatnom vlasništvu. Za mineralne sirovine u vlasništvu države uključene su sljedeće uprave: Državna razina:

- Nacionalno upravno tijelo za rudarstvo, - Nacionalno upravno tijelo za zaštitu prirode, - Odjel za šumarstvo, - Državna uprava za vode.



Regionalna i lokalna razina:

- Ured za zaštitu okoliša pokrajinske vlasti, - Ured za gospodarenje otpadom pokrajinske vlasti, - Područni ured, - Sindikalni inspektorat.

Za mineralne sirovine u vlasništvu zemljoposjednika je ista procedura bez Nacionalnog upravnog tijela. Druga krajnost je ne uključivanje nacionalnih upravnih tijela u operativne poslove nego samo u sferu propisa i smjernica (Engleska, Wales). Procjena obavljena u Studiji o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi pokazuje da samo vrijednost mineralnih sirovina za graditeljstvo iznosi godišnje 20 milijardi EUR-a. Ova procjena usklađena je s podacima koje je objavio UEPG (Union Europeenne des Producters des Granulats) i koja navodi da 17 000 gospodarskih subjekata članica zapošljava 250 000 osoba koje su proizvele 2,6 milijardi tona mineralnih sirovina za graditeljstvo vrijednosti 18,5 milijardi EUR-a (podaci se odnose samo na članice UEPG-a i za stare članice EU.). U slučaju uključenja i industrije koja i završno obrađuje mineralne sirovine broj zaposlenih se povećava za 30 do 40 puta. Službene statistike koje prate samo velike i srednje gospodarske subjekte i prate ukupno neenergetske mineralne sirovine su znatno podcijenile važnost kompletne grane rudarstva. 1.3.4. KOMENTAR I OSVRT NA POLITIKU GOSPODARENJA

NEENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U EU Na temelju obavljenog uvida o gospodarenju mineralnim sirovinama u zemljama EU s čijim bi direktivama Republika Hrvatska trebala usuglasiti svoje zakonodavstvo gospodarenja mineralnim sirovinama, može se zaključiti sljedeće:

- gospodarenje mineralnim sirovinama tj. prva zajedništva na razini pojedinih država Europe začeta su baš u dijelu mineralnih sirovina (Zajednica za ugljen i čelik),

- značenje gospodarenja mineralnim sirovinama u posljednjih 10 do 15 godina bitno se promijenilo u državama EU i to tako da se danas nalazi na rubu zanimanja Vlada i zakonodavnih tijela,

- podcjenjivanju prirodnih resursa EU uvelike je doprinijela otvorenost tržišta, korištenje prirodnih resursa nerazvijenih država i država u razvoju (razvoj velikih transportnih jedinica, niske nadnice i velika prirodna bogatstva),

- naglašena je neusuglašenost zakonodavstva između pojedinih država EU glede gospodarenja mineralnim sirovinama,

- mineralne sirovine, a osobito nemetalne mineralne sirovine, a u sklopu njih mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu, se različito tretiraju od države do države,

- mineralne sirovine, a osobito građevinski materijali od presudnog su značenja za dugoročni razvoj Europe,



1.3-10

- u proizvodnji građevnih materijala većina Europskih država morat će se osloniti na vlastite rezerve mineralnih sirovina,

- nedostatak jasno definirane politike o razvoju eksploatacije mineralnih sirovina, nepotpuni službeni statistički izvještaji o proizvodnji i potrošnji te nedostatak informacija o mineralnim sirovinama kod zemljoposjednika, pokazuje da su danas mineralne sirovine nisko smještene na ljestvici prioriteta u Europi,

- u većini država EU građevinski materijali, a osobito agregati, su mineralne sirovine čije su rezerve enormno velike i zato zahtijevaju malu zaštitu (prevladava stav da ih nije potrebno posebno štititi), te navedeno stanje može dovesti do neodržive opskrbe građevnim materijalima,

- zakonski akti o zaštiti okoliša na razini EU, imaju veliki utjecaj na eksploataciju mineralnih sirovina, kako u pogledu pristupa tako i u pogledu troškova proizvodnje,

- zakonski akti o zaštiti okoliša nisu uravnoteženi i ne prepoznaju važnost mineralnih sirovina za dugoročni razvoj Europe,

- razvoj eksploatacije mineralnih sirovina mora se planirati na dvije razine: (1) strateško planiranje na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini (ovisno o veličini države i unutarnjoj organiziranosti) i (2) detaljno na lokalnoj razini

- različitosti u administrativnim postupcima po državama EU pokazuju da postoje načini za unapređenje i pojednostavljenje procedura odobrenja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.


1.4. Zakonski i institucijski okviri koji obrađuju mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj 1.4-1

1.4. ZAKONSKI I INSTITUCIJSKI OKVIRI KOJI OBRAĐUJU MINERALNE SIROVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

1.4.1. ZAKONSKI I PODZAKONSKI AKTI U cilju stjecanja uvida u pravne i institucijske okvire koji određuju način korištenja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, u nastavku se prikazuju odnosne Ustavne i zakonske odredbe, pravilnici i uredbe. 1.4.1.1.Ustavne odredbe U Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 41/01., 55/01.) ugrađene su odredbe koje definiraju položaj mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Prema članku 52. Ustava Republike Hrvatske: “More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zaštitu. … Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.” Osim u članku 52 određeni odnosi bitni za eksploataciju mineralnih sirovina regulirani su člankom 48.:

“Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkih prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru”.

i člankom 49.: “Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.” 1.4.1.2. Zakonske odredbe Rudarska djelatnost, odnosno gospodarenje mineralnim sirovinama odvija se, s manje ili više uspjeha, prema određenim okvirima koji su definirani zakonskim i podzakonskim aktima. Operacionalizacija rudarske djelatnosti provodi se prema grupi zakonskih i podzakonskih akata koji su navedeni u tablici 1.4-1. Ciljevi pregleda zakonodavstva su promjene u smjeru:

- suvremenosti i učinkovitosti zakona; - smanjenja konfliktnosti među zakonima; - usvajanje europskih direktiva (usmjerenja).


1.4. Zakonski i institucijski okviri koji obrađuju mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj 1.4.-2

Tablica 1.4-1 Zakonski i podzakonski akti koji definiraju okvire rudarske djelatnosti

R.B. Naziv zakona Narodne novine br. 1. Zakon o rudarstvu-pročišćeni tekst 190/03. 2. Zakon o koncesijama 89/92. 3. Zakon o prostornom uređenju i gradnji 76/07.

4. Zakon o Državnom inspektoratu

76/99., 96/03., 151/03., 160/04., 174/04., 33/05. 48/05. i 129/05., 140/05., 138/06., 68/07. i 79/07.

5. Zakon o vodama 107/95. i 150/05., 6. Zakon o šumama 140/05.

7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 66/01., 87/02. 48/05. i 90/05.

8. Zakon o zaštiti na radu 59/96., 94/96. i 114/03. 9. Zakon o zaštiti okoliša 110/07. 10. Zakon o zaštiti prirode 70/05. 11. Zakon o geološkim istraživanjima (Sl. 34/86.) 53/91.

12. Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi

(Sl. 53/77. i 24/86) 53/91.

13. Zakon o javnim cestama 180/04. 14. Zakon o normizaciji 55/96. i 163/03. 15. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu 12/94. 16. Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93., 34/95. i 151/03. 17. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda 158/03. 18. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjene sukladnosti 158/03. 19. Zakon o akreditaciji 158/03.

20. Zakon o izvlaštenju 9/94.,35/94.,112/00., 114/01. i 79/06

Pravilnici i odluke 1. Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina 125/98. 2. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98.

3. Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi 48/92., 60/92.

4. Pravilnik o sadržaju dugoročnog i godišnjeg programa, te sadržaju rudarskih projekata 196/03. i 6/04.

5. Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99. 6. Pravilnik o postupku utvrđivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99.

7. Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u u rudarstvu 9/00.

8. Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja stručnog ispita i ispitnom programu za samostalno obavljanje geoloških istraživanja 14/88., 29/88. i 82/95.

9.

Pravilnik o katastru istražnih prostora i eksploatacijskih polja, te o načinu vođenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeća i samostalnih poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraživanja ili eksploataciju mineralnih sirovina

44/91.

10. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (Sl. 4/86. i 62/87.) 53/91.

11. Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena (ukrasni kamen), tehničkog kamena, šljunka i pijeska, te za preradu arhitektonsko-građevnog kamena

(Sl. 11/86.) 53/91.

12. Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima s površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 66/87.) 53/91.

13. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnih sredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 12/88.) 53/91.

14. Pravilnik o tehničkim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se upotrebljavaju pri podzemnim radovima u nemetanskim jamama (Sl. 66/78.) 53/91.

15. Pravilnik o tehničkim normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika (Sl. 4/80., 12/85., 35/87. i 51/88.) 53/91.



Nastavak tablice 1.4-1

16 Pravilnik o tehničkim normativima pri prijevozu ljudi horizontalnim i kosim prostorijama u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. 34/89.) 53/91.

17. Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena (Sl. 4/89., 45/89., 3/90., i 54/90.) 53/91.

18. Pravilnik o tehničkim normativima za prijevoz transporterima s trakom u rudarstvu

(Sl. 5/73., 12/74., i 4/86.) 53/91.

19. Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja, uređaje i instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom (Sl. 21/88.) 53/91.

20. Pravilnik o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i slojnih voda

(Sl. 43/79., 41/81. i 15/82.) 53/91.

21. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i za proizvodnju morske soli (Sl. 20/78.) 53/91.

22. Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji tekućih i plinovitih ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske 36/04.

23. Pravilnik o načinu obilježavanja gospodarskih eksploziva 93/94.

24. Pravilnik o tehničkim mjerama i zaštiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (Sl. 11/67.) 53/91.

25. Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl. 26/88.) 53/91.

26. Pravilnik o dozvoli za miniranje 7/96. 27. Pravilnik o tehničkim normativima za pripremanje sirovina-ruda obojenih metala (Sl. 36/79.) 53/91. 28. Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu 54/95. 29. Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta 40/00. 30. Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina 101/04.

Napomena: Narodne novine, br. 53/91. Zakon o preuzimanju saveznih zakona. Određen broj pravilnika koji se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj nije mijenjan ili obnavljan više od 25 godina tako da nije prilagođen novim tehničko-tehnološkim rješenjima, (uglavnom svi pravilnici preuzeti Zakonom o preuzimanju saveznih zakona, NN 53/91.).

U cilju ishođenja potrebnih rješenja za obavljanje rudarske djelatnosti uvrštavaju se i određeni zakonski i podzakonski akti, koji su u izravnoj vezi sa zaštitom okoliša. U nastavku slijedi popis propisa koji definiraju oblik prema kojem je moguće izvoditi rudarske radove (tablica 1.4-2).

Tablica 1.4-2 Propisi o zaštiti okoliša koji definiraju okvire eksploatacije mineralnih sirovina (pored navedenog u tablici 1.4-1)

R. B. Naziv strateškog dokumenta Narodne novine, br. 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša 46/02. 2. Nacionalni plan djelovanja na okoliš 46/02.

3. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 50/99

4. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 130/05 Naziv zakona

1. Zakon o zaštiti zraka 178/04. 2. Zakon o zaštiti od požara 58/93. i 33/05. 3. Zakon o zaštiti od buke 20/03. 4. Zakon o otpadu 178/04. 153/05 5. Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 107/03.

Naziv pravilnika 1. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom 123/97. i 112/01. 2. Pravilnik o vrstama otpada 27/96.

3. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom 120/04.



Nastavak tablice 1.4-2 R. B. Naziv strateškog dokumenta Narodne novine, br.

Naziv pravilnika

4. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom 95/04.

5. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima 15/92. 6. Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama 40/99. 7. Pravilnik o katastru emisija u okoliš 36/96.

8. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov oksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid 95/04.

9. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid 120/04.

10. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid 120/04.

11. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

106/98, 39/04, 45/04 i 163/04

12. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu 89/07. Uredbe, planovi naputci i odluke

1. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka 101/96. i 2/97.

2. Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

140/97. 105/02. 108/03. i 100/04.

3. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada 50/05.

4. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom 32/98.

5. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom 71/04.

6. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid

71/04.

7. Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša 74/99. i 79/99. 8. Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša 7/97. 9. Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama 33/96.

10. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 120/05. 11. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku 133/05 12. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku 133/05 13. Uredba o proglašenju ekološke mreže 109/07. 14. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 64/08. 15. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš 64/08.

16. Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša 64/08.

15. Plan intervencija u zaštiti okoliša 82/99., 86/99. i 12/01. 16. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj 8/97. 17. Državni plan za zaštitu voda 8/99. 18. Prostorni planovi uređenja županija/gradova/općina

19. Naputak o obrascu, sadržaju i način vođenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima inspektora zaštite okoliša 79/95.

20. Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća 7/99.

1.4.2. INSTITUCIJSKI OKVIRI Prema današnjoj pravnoj regulativi, uključene su brojne institucije koje uređuju pitanja u svezi gospodarenja mineralnim sirovinama. U nastavku se navode samo tijela državne uprave u čijem je djelokrugu upravljanje ili nadzor nad djelatnošću rudarstva. Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 190/03.):



- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva obavlja upravne poslove u prvom stupnju koji se odnose na istraživanje i eksploataciju svih mineralnih sirovina osim tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline, a obavlja i upravne poslove u drugom stupnju koji se odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;

- Uredi državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležani za poslove rudarstva obavljaju upravne poslove u prvom stupnju koji se odnose na istraživanje i eksploataciju tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline;

- Vlada Republike Hrvatske, temeljem prijedloga Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, po provedenom prvostupanjskom upravnom postupku, donosi odluku o odobrenju istraživanja ugljikovodika u istražnom prostoru, odnosno odluku o odobrenju eksploatacijskog polja ugljikovodika;

- Državni inspektorat, po posebnom zakonu, obavlja inspekcijske poslove nad provedbom Zakona o rudarstvu.;

- Ministarstvo financija obavlja kontrolu izdvajanja i korištenja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.

U sve upravne postupke, glede odredbi Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, uključena su sva tijela koja trebaju sudjelovati u određivanju uvjeta pod kojima se može istraživati, odnosno eksploatirati mineralna sirovina. Ukoliko prema posebnim (drugim) zakonima postoje prepreke za istraživanje odnosno eksploataciju mineralnih sirovina, isto se neće odobriti. Prije izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, odnosno odobrenja eksploatacijskog polja tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja, održava javnu raspravu, čiji je smisao održavanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu, Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.) i Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.), pored ostalog i utvrđivanje opravdanosti i mogućnosti istraživanja/ eksploatacije mineralne sirovine u/na traženom istražnom prostoru/eksploatacijskom polju, obzirom na gospodarske i prostorne planove županije, grada ili općine na području koje je smješten tražen istražni prostor/eksploatacijsko polje. O održavanju javne rasprave obavještavaju se pravne osobe koje gospodare ili imaju u/na traženom istražnom prostoru/eksploatacijskom polju objekte (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Županijska uprava za ceste...), tijela uprave nadležna za poslove rudarstva, zaštite okoliša i prostornog planiranja županije, poglavarstvo općine ili grada na području kojih se nalazi zatraženi istražni prostor/eksploatacijsko polje. Ukoliko se traženi istražni prostor/eksploatacijsko polje nalazi unutar područja Parka prirode ili na rubnom području, u prvostupanjski upravni postupak uključeni su i Javna ustanova Park prirode i Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode. Za nadzor rudarske djelatnosti utvrđene zakonom nadležno je više institucija:

- Rudarska inspekcija odgovorna je za nadzor nad rudarskom djelatnošću, - Inspekcija zaštite okoliša obavlja nadzor nad onečišćenjem zraka i zbrinjavanjem

otpada, - Sanitarna inspekcija obavlja nadzor oko zaštite od buke, - Inspekcija zaštite prirode obavlja nadzor nad utjecajem na zaštićene dijelove i područja

prirode, - Vodopravna inspekcija nadzire onečišćenje površinskih i podzemnih voda.



U cilju kvalitetnog praćenja rudarske djelatnosti važne su institucije:

- Državni zavod za statistiku, - Hrvatska gospodarska komora, - Agencija za zaštitu okoliša.

Osim iskazanog, sa znanstvenog i stručnog stajališta, mineralnim sirovinama se bave još i

- Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb - Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb - Hrvatski geološki institut, Zagreb.

Napomena: Veliki nedostatak predstavlja nemogućnost cjelovitog praćenja stanja rudarstva u RH zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka i velike disperzije izvora. U tom pogledu ova Strategija predstavlja korak naprijed jer su se praktično svi bitni podaci objedinili i obradili u grafičkom i analitičkom obliku. 1.4.3. POSTOJEĆI PROSTORNO-PLANSKI OKVIRI ZA

GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA 1.4.3.1. Zakon o prostornom uređenju i gradnji S obzirom da je “Zakon o prostornom uređenju i gradnji” temeljni propis o prostornom uređenju na koji se vežu drugi dokumenti (Strategija i Program prostornog uređenja Države, uredbe, Prostorni planovi županija općina i gradova, propisi, pravilnici i dr.) u nastavku se citira nekoliko članaka radi općeg uvida u prostorno-plansku dokumentaciju. Članak 1. stavak 1. “Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.” Članak 7. stavak 1.

“Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora, na način kojim se osigurava: − prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na

kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, − povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima, − njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, − međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u

prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora,

− razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,

− zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, − dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,



− kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš,

− cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju, − kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša, osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog

pojasa od građenja, − odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet, − opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih

skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti,

− kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području, − pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva, − nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.” Članak 8. “Prostorno uređenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na planiranje pojedinih gospodarskih područja, uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite prostora, znanstvenih i stručnih spoznaja i najbolje prakse te na poštivanju međunarodnih smjernica i dokumenata u području prostornog uređenja. Praćenje stanja u prostoru, izrada, donošenje i provođenje dokumenata prostornog uređenja su trajne aktivnosti prostornog uređenja čija stalnost i neprekidnost pridonosi očuvanju prostornih vrijednosti, ostvarivanju i usuglašavanju interesa te utvrđivanju prioriteta djelovanja.”

Prostorno uređenje temelji se na načelima: - načelo prostorne održivosti razvitka (članak 9.), - načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora (članak 10.), - načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa (članak 11.), - načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima (članak 12.), - načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa (članak 13.).

Članak 23. “Učinkovitost prostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ustrojena, odnosno osnovana za obavljanje stručnih poslova prostornog planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata i ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja.” Članak 24.

Učinkovitost prostornog uređenja iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća: − određivanje ciljeva, polazišta i smjernica prostornog razvoja Države u skladu s ovim

Zakonom, − donošenje dokumenata prostornog uređenja državne razine, − razmatranje izvješća o stanju u prostoru Države, − propisivanje općih pravila i mjerila, kojima se određuju uvjeti za namjenu prostora i

prostorni razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara državnog značenja, zaštitu okoliša, te na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i potrebe obrane,

− planiranje zahvata u prostoru državnog značenja,



− uspostavu informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom, − provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja državne razine, − provođenje aktivne zemljišne politike, − razvijanje i poticanje stručnih sastavnica prostornog planiranja, − sudjelovanje u međunarodnim zadaćama iz područja prostornog uređenja Članak 26. “Prostorno uređenje u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća osobito: − usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa

specifičnim ciljevima i smjernicama za prostorno uređenje u skladu s polazištima i smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja državne razine,

− donošenje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine, − prihvaćanje izvješća o stanju u prostoru, − propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se određuju namjena površina i prostorni

razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara lokalnog značenja, zaštitu okoliša i na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća,

− planiranje zahvata u prostoru županijskog i lokalnog značenja, − provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i

lokalne razine, − provođenje mjera aktivne zemljišne politike i uređenja građevinskog zemljišta, − vođenje registra podataka iz informacijskog prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za županije te velike gradove određene prema posebnom zakonu, prostorno uređenje obuhvaća i izdavanje lokacijskih dozvola, potvrda parcelacijskog elaborata, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, rješenja o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenja o izvedenom stanju, potvrda izvedenog stanja, te uporabnih dozvola i dozvola za uklanjanje u skladu s ovim Zakonom. Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zajednički organizirati trajno ostvarivanje zadaća iz stavka 1. ovoga članka” Članak 48. “Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu.” Članak 49. “U svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se ZOP, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. U ZOP-u se planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje: − očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti

obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije, − odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode, − osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito

pomorskog dobra, − očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,

organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja, − uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,



− ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume,

− sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja usklađen s odredbama ovoga Zakona.” Članak 51. U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: − istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, − iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, − skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena, − uzgoj plave ribe, − vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), − privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, − sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama. Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga članka ne odnosi se na: − istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni

plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5,0 ha i godišnje proizvodnje do 5 000 m2 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču,

− građevinu za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1 000 m2, ako se nalazi na području otoka izvan 1 000 m od obalne crte,

− građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, ako se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.

U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina. U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: − površinu do 15 ha, − osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako

je cjelina dužobalne širine veća od 500 m, − osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu

površinu.



Članak 55. “Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako je to propisano ovim Zakonom. Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove izrade i donošenja određena tim planovima. Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja. Dokumenti prostornog uređenja različite razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.” Članak 64. “Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih ovim Zakonom i u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar” Članak 66. “Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar” Članak 103.

“Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja. U postupku donošenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje će se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.” Članak 105. “Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: − županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog

grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,

− Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,



− velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.” Članak 106. “U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se: − oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na

odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, − namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica, − smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u

prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, − uvjeti za oblikovanje građevine, − uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, − uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina, − način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu,

komunalnu i drugu infrastrukturu, − mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš,

odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,

− posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, − ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, − uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina,

sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),

− uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.

Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga članka” Članak 107.

“Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: − izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, − tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj

geodetskoj podlozi, − izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na

temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, − pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema

stranim propisima, − dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi iz stavka 1. ovoga članka.”



1.4.3.2. Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategijsko planiranje podrazumijeva usmjeravanje na prioritete i kvalitetu ostvarenja, na aktivnu komunikaciju između strateških ciljeva i pojedinačnih akcija, između svih zainteresiranih i onih što donose i provode odluke, na primjenu iskustava stečenih tijekom provedbe radi korigiranja polazišta planskog postupka. Upravljanje u području razvitka i prirodnih sustava pojavljuje se prvenstveno u funkciji zaštite. Budući da je okoliš izvan sfere profitnih djelatnosti, to se upravljanje ovdje pojavljuje kao izvedeni oblik nešto ranije razvijenog oblika upravljanja u profitnim djelatnostima. Prostor se u Strategiji promatra i kao vrijednost sa tri svojstva: prostor je konačan, to jest on je zadan, ograničen; prostor je neobnovljiv i prostor je djeljiv između većeg broja korisnika. U Strategiji su data polazišta, ciljevi prostornog razvoja, osnove planiranja i usklađivanja prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja, te program prioritetnih mjera i aktivnosti za provođenje Strategije s kartografskim prikazima i odgovarajućim prilozima. Program prostornog uređenja sadržava osnovne ciljeve i usmjerenja prostornog razvoja, stanovništvo i naselja, infrastrukturne i vodnogospodarske sustave, gospodarske djelatnosti u prostoru, zaštitu posebnih vrijednosti prostora i okoliša, zatim osnove i smjernice za uređenje prostora s kartografskim prikazima, te organizaciju izrade Programa i sažetke Strategije. 1.4.3.3. Županijski prostorni planovi Kao primjere navodi se nekoliko županijskih prostornih planova (Zagrebačka županija, Šibensko-kninska županija, Zadarska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Koprivničko-križevačka županija, Ličko-senjska županija, Istarska županija) u dijelovima koji se odnose na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Svi prostorni planovi sadrže Polazišta, Ciljeve prostornog razvoja i uređenja, Plan prostornog uređenja i Odredbe za provođenje. Citirat će se bitne odrednice Prostornog plana Zagrebačke županije, a iz ostalih Planova će se istaknuti ono što je specifično za pojedino područje prema poglavlju Odredbi za provođenje. U Prostornom planu Zagrebačke županije, pored ostalog, se navodi:

- Polazišta; Rudarenje je sastavni dio korištenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoliš te je nužno voditi brigu o tržišnim potrebama i uklapanju u prostorne planove s nužnim rješenjem konflikta, osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. Svaki plan-projekt mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito uređenja prostora nakon završetka eksploatacije. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju.

- Ciljevi prostornog razvoja i uređenja; Mineralne sirovine iskorištavati po načelu “održivog razvoja”, precizno definiranom gospodarskom politikom uz obveznu sanaciju napuštenih lokacija. Racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograničenog i neobnovljivog dobra treba biti osnovni kriterij pri određivanju lokacije za njihovu eksploataciju. Eksploatacija mineralnih sirovina u funkciji sanacije postojećih eksploatacijskih polja i njihovo privođenje konačnoj namjeni treba imati prioritet pri planiranju opsega i lokacija eksploatacija. Za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je što prije iznaći najpovoljnije rješenje njihove sanacije što podrazumijeva izradu odgovarajućih projekata sanacije, koji će tim prostorima dati novu kvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu. Na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, već tijekom eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijom vizualno prilagođavati okolišu.



- Plan prostornog planiranja; Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina moći će se odrediti tek nakon izrađene i prihvaćene Studije društveno-gospodarskog značenja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele Županije.

- Odredbe za provođenje; Eksploatacija mineralnih sirovina planira se na postojećim eksploatacijskim poljima na kojima je moguće prostornim planovima uređenja gradova i općina planirati eksploataciju više mineralnih sirovina. Lokacija eksploatacijskih polja označena je u Planu simbolima, osim za polja za eksploataciju nafte i plina, koja su označena površinama. Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih polja označenih simbolima određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja. U prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja potrebno je odrediti uvjete prostornog oblikovanja eksploatacijskih polja u funkciji zadovoljavanja potreba konačne namjene i uklapanja u okoliš. Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka na postojećim eksploatacijskim poljima (šljunčarama) moguća je isključivo u funkciji prostorno-oblikovne-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja. Nisu moguća povećanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima za sanaciju i konačnu prenamjenu i to najviše do 10 % površina polja tek nakon izradbe i donošenja urbanističkih planova ili detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska polja.

Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije građevnog pijeska i šljunka, a koja se planiraju na prostoru namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodenih površina i kopna gdje vodene površine ne mogu biti veće od 50% ukupnih površina za te namjene. U Prostornom planu Šibensko-kninske županije se navodi: Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina odredit će se na osnovi stručne podloge – Rudarsko-geološke studije. Po donošenju stručne podloge moguće lokacije treba unijeti u prostorne planove općina i gradova (članak 43.).

Kriterij za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, su (članak 49.): - Lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina mora biti na minimalnoj zračnoj

udaljenosti 1 000 m od obalne crte mora. Postojeće lokacije na manjoj udaljenosti od obale mora moraju se zatvoriti, sanirati i prenamijeniti.

- Lokacija za istraživanje i eksploataciju tehničko-građevnog kamena mora biti na minimalnoj zračnoj udaljenosti od 2 000 m od naselja, ugostiteljsko-turističkih, športsko-rekreacijskih i zaštićenih područja i na udaljenosti ne manjoj od 1 000 m od postojećih stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost.

- Potrebno je zaštititi krajobrazne vrijednosti vodeći prvenstveno računa o zaštiti vizura šireg područja oko eksploatacijskog polja koje treba po mogućnosti smjestiti u zatvorene i izdvojene prostore.

- Eksploatacijsko polje je potrebno udaljiti od koridora javnih cesta minimalno 200 m. - Pri eksploataciji treba izbjegavati jednostrani kaskadni način eksploatacije (zasjek).

Planom je određeno (članak 50.) da se moraju zatvoriti i sanirati (ili prenamijeniti): - napuštena eksploatacijska polja, - sve lokacije bespravne eksploatacije, - eksploatacijska polja u zaštićenim objektima prirode i u obalnom području, - svi napušteni površinski kopovi materijala.

Planom se omogućuje nastavak eksploatacije na napuštenim i nesaniranim eksploatacijskim poljima ukoliko za to postoji opravdanje u rezervama mineralnih sirovina jer bi se na taj način izbjeglo otvaranje novih “rana” u prostoru i ujedno načinila sanacija do sada nesaniranih područja eksploatacije.



U prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije se, pored ostalog, navodi:

- Nove lokacije istražnih prostora i eksploatacijskih polja odredit će se na temelju stručne rudarsko-geološke podloge koja mora sadržavati: potencijalnost mineralnih sirovina Županije po vrstama, prijedlog osnove gospodarenja mineralnim sirovinama, projekt sanacije kroz uređenje i prenamjenu napuštenih eksploatacijskih polja. Prostornim planom uređenja općine i grada potrebno je sve postojeće lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina ponovno valorizirati prema kriterijima navedenim u Planu i njihove lokacije utvrditi na zakonom propisanom postupku kao i za nove lokacije eksploatacijskih polja, kako bi se za iste mogla ishoditi dokumentacija potrebna za eksploataciju i obradbu (iz članka 75.).

- Ne mogu se otvarati nova eksploatacijska polja ukoliko postoje dovoljne rezerve rudnih zaliha u postojećim ili napuštenim eksploatacijskim poljima, odnosno ukoliko se daljnjom eksploatacijom može završno oblikovati i obraditi napušteno ležište (iz članka 77.).

U prostornom planu Istarske županije, kao posebnost, se ističe:

- Površinska eksploatacija ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka, i tehničko-građevnog kamena s kapacitetom većim od 10 000 m3 godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha izvan obalnog područja, odnosno 2 ha unutar obalnog područja, podliježe propisanom postupku procjene utjecaja na okoliš (iz članka 35.).

- Težište eksploatacije prvenstveno se odnosi na kvalitetne mineralne sirovine koje mogu čak i u relativno malom obujmu eksploatacije postići značajan tržišni rezultat. Prvenstveno se to odnosi na arhitektonsko-građevni kamen, karbonatnu sirovinu za industrijsku preradu, boksite za aditive u keramičkoj i cementnoj industriji, kremene naslage za proizvodnju u staklarskoj, kemijskoj, građevinskoj i elektroničkoj industriji, te ciglarsku glinu. Metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu s preporukom metoda podzemne eksploatacije gdje god je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano. Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena za potrebe obrtnika (kamenoklesarski obrt, građevinski obrt) može se obavljati na područjima koja su Planom namijenjena za tu djelatnost u uvjetima dokazanih rezervi najmanje 2 000 m3.

- Ne smije se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata; humaka, brdskih kosa i dr. (iz članka 88.).

U prostornom planu Ličko-senjske županije se ističe:

- Moguće lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina utvrdit će se u prostornim planovima općina i gradova po donošenju Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama županije načinjene na osnovi studije potencijalnosti s prijedlogom sanacije pojedinih napuštenih eksploatacijskih polja verificirane od strane poglavarstva ili županijske skupštine (iz članka 58.).

- Postojeće lokacije eksploatacije mineralnih sirovina unutar obalnog područja mora, moraju se zatvoriti, sanirati odnosno uskladiti s krajobrazom. Nije dozvoljeno proširivanje postojećih kamenoloma i šljunčara bez izvršene potpune sanacije eksploatacijskih polja te procjene utjecaja na okoliš odnosno izrađene i potvrđene studije utjecaja na okoliš za traženo proširenje.

- Obvezno je uspostaviti stalno motrenje istražnih područja i područja pod eksploatacijom mineralne sirovine; praćenje kakvoće zraka, praćenje onečišćenja voda, utjecaj na floru i faunu, buke, praćenja izvršenja sanacije, seizmičke efekte miniranja (iz članka 59.).

U prostornom planu Zadarske župnije, kao posebnost se ističe:

- Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina određuju se na osnovu geološko-rudarskih studija izrađenih po skupinama mineralnih sirovina koje će verificirati županijsko poglavarstvo. Izuzetno, lokacije za istraživanje i eksploataciju “benkovačkog arhitektonsko-



građevnog kamena”, specifičnog za Zadarsku županiju, utvrđuju se prostornim planovima općina i gradova (iz članka 28.).

- Sve površinske kopove, kamenoloma treba u pravilu planirati uz postojeće. Postojeće kamenolome koji su narušili izvorni krajolik treba postupno ugasiti ili sanirati na način vraćanja u prvobitno stanje ili prenamijeniti, a prema posebnom programu usvojenom od Županijskog poglavarstva. Stare kopove boksita (šira okolica Obrovca) potrebno je sanirati na način obnove starog ili stvaranja novog krajolika prihvatljive vrijednosti (iz članka 80.).

U prostornom planu Vukovarsko-srijemske županije, iz Odredbi za provođenje, navodi se:

- Eksploatacija mineralnih sirovina na području Vukovarsko-srijemske županije odnosi se na vrijedna nalazišta prirodnog plina i nafte te površinske kopove ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka. Budući se ova ležišta nalaze u zoni visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta i, manjim dijelom, šuma potrebno je sve uvjete eksploatacije podrediti što racionalnijem korištenju zemljišta te osobito provoditi mjere zaštite i sanacije okoliša, kako u tijeku korištenja, tako i nakon dovršenja korištenja nalazišta (točka 13.1.).

- U svrhu optimalnog korištenja mineralnih sirovina potrebno je u prostornim planovima općina i gradova odrediti uvjete daljnjeg rada i sanacije postojećih eksploatacijskih polja, osobito s gledišta utjecaja na naselja i druge funkcije, zaštitu prirodnih bogatstava (vrijednog poljoprivrednog zemljišta, voda, vegetacije), prometa i potrebne infrastrukture. Radi otvaranja novih eksploatacijskih polja potrebno je istražiti rudna bogatstva te izraditi geološko-rudarsku osnovu i program daljnjeg korištenja u skladu s općom koncepcijom gospodarskog i prostornog razvoja te uvjetima zaštite vrijednosti prostora i okoliša. Postojeća legalna eksploatacijska polja unutar građevinskih područja ne mogu se širiti, a mogu se dalje koristiti samo sukladno konačnoj namjeni prostora nakon eksploatacije, a sukladno obvezama zaštite okoliša prema posebnom propisu (iz točke 13.2.).

- Za područje Županije treba izraditi posebnu studiju/stručnu podlogu kojom će se istražiti potencijalnost mineralnih sirovina po vrstama, potencijalnost izvorišta termalnih voda te predložiti osnove gospodarenja mineralnim sirovinama županije i sanaciju/uređenje/prenamjenu napuštenih eksploatacijskih polja. Po donošenju stručne podloge moguće nove lokacije treba unijeti u prostorne planove općina i gradova (iz točke 41.1.).

U prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije može se istaknuti:

- Postojeći i planirani zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebno arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, moraju se uskladiti u odnosu na zahtjeve zaštite okoliša i sa susjednim prostorom (poglavlje 3.3., točka 44.).

- Nova eksploatacijska polja određivat će se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama temeljem geološko-rudarske osnove Županije, kojom će se definirati potencijalnost prostora po vrstama mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja te način sanacije tijekom korištenja i nakon zatvaranja eksploatacijskih polja odnosno uređenja prenamjenom napuštenih polja. Ovisno o vrsti mineralne sirovine teži se otvaranju eksploatacijskih polja u podzemlju (točka 45.).

- Prostorni planovi uređenja gradova/općina moraju odrediti planskim mjerama sve elemente zaštite prostora i okoliša za vrijeme i poslije korištenja, uključivo sanaciju i konačnu namjenu površina za eksploataciju mineralnih sirovina, poglavito kamenoloma i iskopa šljunka. Eksploatacijska polja i istražni prostori mineralnih sirovina određuju se na slijedeći način (točka 46.):

eksploatacijsko polje, koje se prema posebnom propisu može koristiti odnosno proširiti (vremenski horizont prostornog plana),

eksploatacijsko polje koje se može iskoristiti bez proširenja u planskom razdoblju,



potencijalni istražni prostori prema odgovarajućim stručnim podlogama, odobreni istražni prostori, postojeće nelegalno iskorištavanje mineralnih sirovina koje se u prostornom planu

zadržava kao potencijalni istražni prostor, napuštena eksploatacijska polja koja treba sanirati.

- Postojeća eksploatacijska polja mogu se koristiti (proširivati) u skladu s propisanim uvjetima, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati prema dokumentaciji za sanaciju izgrađenoj na načelima zaštite okoliša (iz točke 47.).

Analizirano je osam prostornih planova Županija iz kojih su citirane bitne odrednice u svezi mineralnih sirovina u kojima dominira zaštita okoliša - osobito krajobraza s manjim specifičnostima, a s obzirom na lokaciju pojedine županije i dominirajuću mineralnu sirovinu u rezervama i eksploataciji. Prostorni planovi općina i gradova, u duhu Zakona o prostornom uređenju, osnovnih intencija Strategije i Programa prostornog uređenja Države, uz pridržavanje Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, detaljiziraju prostorne planove odnosne županije svodeći ih na razinu izvodljivosti.


1.5. Obrazovni sustav u djelatnosti rudarstva 1.5-1

1.5. OBRAZOVNI SUSTAV U DJELATNOSTI RUDARSTVA 1.5.1. POKAZATELJI TRŽIŠTA RADA U DJELATNOSTI RUDARSTVA I

VAĐENJA 1.5.1.1. Registrirane pravne osobe Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 98/94.), Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 6/95., 3/97., 7/97. i 13/03.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 22/95.) Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registrom poslovnih subjekata nisu obuhvaćene fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima a odnose se na obrt i slobodna zanimanja. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u grupi C. Rudarstvo i vađenje registrirana je, na dan 31. prosinca 2006. godine (prema Statističkim informacijama 2007. i prema Statističkom ljetopisu 2007. Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske), 367 pravna osoba što je 0,15 % od ukupnog broja registriranih pravnih osoba (239 131).

194 211232 240

261 271291

311341

367

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-1 Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 1997.-2006. godina

Značajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje koji je gotovo udvostručen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2006. godine (dijagram 1.5-1). Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2006. godine veći je od rasta ukupnog broja svih ostalih registriranih pravnih osoba. Iz dijagrama 1.5-2 vidljiv je porast udjela registriranih pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstva i vađenja u odnosu na ukupni broj registriranih pravnih osoba za promatrano razdoblje 1997.-2006. (sa 0,11% 1997. godine na preko 0,15% 2006. godine).



0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

0,14

0,16

0,18

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-2. Udio registriranih pravnih osobe iz djelatnosti Rudarstvo i vađenje u odnosu

na ukupni broj registriranih pravnih osoba za razdoblje 1997.-2006. godina Može se primjetiti trend rasta udjela pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i vađenja, kako broja registriranih pravnih osoba, tako i aktivnih pravnih osoba. Na dan 31. prosinca 2006. godine aktivne su 244 pravne osobe (0,2 % od ukupno aktivnih). Učešće aktivnih pravnih osoba u djelatnosti rudarstva i vađenja (0,2 %) veći je od udjela registriranih pravnih osoba (0,15 %). U razdoblju od 1997. do 2006. godine broj registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i vađenja porastao za 89 %. U istom razdoblju ukupan broj svih ostalih registriranih pravnih osoba porastao je za 34,5 % sa 177 730 (1997. godine) na 239 131 (2006. godine). U dijagramu 1.5-3 iskazana je struktura pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstvo i vađenje prema vrstama pravno ustrojbenih oblika (stanje 31. prosinca 2006. godine).

244 233

11 0

12354

6720

50100150200250300350400

Ukupn

o

Trgovač

ka druš

tva

Poduz

eća i

zadru

ge

Ustano

ve, ti

jela,

udruge..

neaktivniaktivni

Slika 1.5-3. Pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje prema vrstama pravno ustrojbenih oblika i aktivnosti na dan 31.12.2006. godina



1.5.1.2. Broj zaposlenih Broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasništva) u djelatnosti Rudarstva i vađenja iznosio je 8 844 zaposlenika (stanje na dan 31. travnja 2006. godine), što je 0,6 % od ukupno zaposlenih (1 467 876). Pretežno se radi o pravnim osobama koje se nalaze u privatnom ili mješovitom vlasništvu.

70328025 8282 8517 8844

0100020003000400050006000700080009000

10000

2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-4. Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2002.-2006. godina

(godišnji prosjek) Ukupni broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasništva) u djelatnosti Rudarstva i vađenja iznosio je 8 489 (stanje na 31. travanj 2006. godine) od toga 5 274 na vađenju sirove nafte i prirodnog plina, uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja te 3 215 na vađenju ostalih ruda i kamena. Ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama treba dodati još 355 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8 844 zaposlenika, što je porast od 3,8 % u odnosu na 2005. godinu.

605

3834

51

3923Državno vlasništvoPrivatno vlasništvoZadružno vlasništvoMješovito vlasništvo

Slika 1.5-5. Broj zaposlenih iz područja Rudarstvo i vađenja prema oblicima vlasništva

na dan 31.04.2006. godina



U razdoblju 2002. do 2006. godine broj zaposlenih u djelatnosti Rudarsvo i vađenje porastao je za gotovo 26 %. Ukupan broj zaposlenih u istom razdoblju porastao je za 8,0 % (sa 1 359 015 na 1 467 876).

Državnovlasništvo

7%

Privatnovlasništvo

46% Zadružnovlasništvo

1%

Mješovitovlasništvo

46%

Slika 1.5-6. Udio zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vađenja prema oblicima vlasništva

na dan 31.04.2006. godina 1.5.1.3. Plaće Neto prosječna plaća zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vađenja u 2006. godini iznosila je 5 309 kuna dok bruto prosječna plaća iznosi 7 894 kuna. Prosječna neto plaća zaposlenika u Republici Hrvatskoj u 2006. godini iznosila je 4 603 kuna (bruto 6 634 kuna). U razdoblju 2002.-2006. godina neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje porasla je 29,4 % (bruto 32,8 %). Prosječna neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje bila je u 2006. godini 15,3 % veća od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječna neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje stalno je veća od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2002.-2006. godina. Razlika u korist djelatnosti Rudarstva i vađenja kreće se između 8,6 i 13,6 % (dijagram 1.5-9).



41034358 4534

49735309

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5.-7. Prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2002.-2006. godina

41034358 4534

49735309

3720 3940 4173 43764673

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2002 2003 2004 2005 2006

RudarstvoUkupno

Slika 1.5-8. Odnos prosječne neto plaće u djelatnosti Rudarstvo i vađenje i ukupne prosječne neto plaće za razdoblje 2002.-2006. godina

U 2006. godini samo su u djelatnostima Prijevoz, skladištenje i veze te Financijsko posredovanje prosječne neto plaće bile veće od prosječnih neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje.



10,30

10,61

8,65

13,64

13,61

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 1.5-9. Iznos u % koliko je prosječna neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje veća u odnosu na ukupnu prosječnu neto plaću za razdoblje 2002.-2006.

godina Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vađenje svega je 1 302 žena (oko 15 %). Inače zastupljenost žena u ukupnom broju zaposlenih je oko 45 %. Gledajući po županijama, najviše zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vađenje je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Radi se pretežno o zaposlenima u naftnom rudarstvu. Međutim, očito prikupljeni statistički podaci po županijama ne odgovaraju stvarnom stanju, već se zaposlenici u djelatnosti Rudarstvo i vađenje evidentiraju i u nekoj drugoj djelatnosti. Primjerice u Ličko-senjskoj županiji nije evidentiran niti jedan zaposleni u djelatnosti Rudarstva i vađenja, a poznato je da na području ove županije ima nekoliko eksploatacijskih polja na kojima se eksploatiraju nemetalne mineralne sirovine. 1.5.1.4. Stupanj obrazovanja U djelatnosti Rudarstva i vađenja visoko obrazovanje ima 1 102 djelatnika, od čega 4 doktora znanosti i 31 magistar znanosti (2,8 %), 319 djelatnika s višim obrazovanjem (28,9 %), 3 385 djelatnika sa srednjim obrazovanjem (41,1 %), te 228 djelatnika s osnovnim obrazovanjem (2,8 %). Ukupno je 45,4 % djelatnika sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem (u ostalim djelatnostima ovaj udjel je 54,1 %). Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vađenja, 551 nema nikakvu kvalifikaciju (6,6 %), u svim ostalim djelatnostima ovaj udjel je 8,5 %, 545 ima VKV kvalifikaciju (6,6 %), 1 968 ima KV kvalifikaciju (23,0 %) i 211 PKV kvalifikaciju (2,6 %).



4 31319

3385

228545

1894

211551

0500

1000

1500200025003000

35004000

Doktori

Magist

ri Viša

Srednja Niže VKV

KVPKV

NKV

Slika 1.5-10. Stupanj stručnog obrazovanja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vađenje

na dan 31.03.2006. godina 1.5.1.5. Dobna struktura zaposlenika Broj zaposlenih po dobnim skupinama u pravnim osobama u djelatnosti Rudarstva i vađenja na dan 31. ožujak 2006. godine iskazan je u tablici 1.5-1.

Tablica 1.5.-1. Dobna struktura zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vađenja

Godine starosti do 18 19 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 Broj zaposlenih 9 508 825 781 957 1231 Broj zaposlenih u% 0,11 6,17 10,02 9,48 11,62 14,95 Godine starosti 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 - 64 65 i više Ukupno Broj zaposlenih 1440 1412 853 201 18 8235 Broj zaposlenih u% 17,49 17,15 10,36 2,44 0,22 100,00

825

781

957

1231

1440

1412

853

do 18 19 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 - 64 65 i više

Slika 1.5-11. Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vađenje prema dobnoj strukturi zaposlenika



Prema starosti najviše je zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vađenja u dobnoj skupini između 40 i 54 godine (49,59 %) odnosno polovica od ukupnog broja zaposlenika. Može se zaključiti da prevladavaju iskusniji djelatnici preko 40 godina starosti u odnosu na ostale djelatnosti gdje su prevladavaju mlađi djelatnici ispod 40 godina starosti. 1.5.1.6. Broj nezaposlenih Broj nezaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje iznosi 627, od čega su 161 žene (stanje na 31. prosinac 2006. godine). Broj nezaposlenih 2001. godine bio je znatno veći i iznosio je 995. Stopa nezaposlenosti u djelatnosti Rudarstva i vađenja (broj nezaposlenih u odnosu na broj zaposlenih) na kraju 2006. godine iznosi 7,1%, i u neprestanom je padu počev od 1999. godine. Prema mjesečnom statističkom biltenu 01/2008. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u djelatnosti rudarstvo i vađenje nezaposleno je 530 osoba (134 žene).

995

837

629 651 653 627

0

200

400

600

800

1000

1200

2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-12. Nezaposlene osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2001.-2006. godina (stanje na dan 31.12.)

1.5.1.7. Slobodna radna mjesta Prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vađenje na dan 31. prosinac 2006. godina bilo je 295.



630

388

185147

205

297

0

100

200

300

400

500

600

700

2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-13. Prijavljena slobodna radna mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2001.-2006. godina

Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta je veći u odnosu na razdoblje 2003.-2005. godine, a manji od broja prijavljenih slobodnih radnih mjesta za 2001. i 2002. godinu. Odnos evidentiranih nezaposlenih i prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vađenje iznosi 2,1 (za 2006. godinu).U svim ostalim djelatnostima ovaj odnos je 1,7 nezaposlena na prijavljeno slobodno radno mjesto. 1.5.1.8. Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vađenje iznosio je 2004. godine 1 460 125 000 kuna. U odnosu na 2001. godinu bruto domaći proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vađenje zabilježio je porast od 53,3 %. Izrazit rast od 27,3 % zabilježen je 2004. godine u odnosu na prethodnu godinu.

9521831054984

1146853

1460125

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1600000

2001 2002 2003 2004

Slika 1.5-14. Bruto domaći proizvod za djelatnost Rudarstvo i vađenje za razdoblje 2001.-2004. godina (u tisućama kuna)



Bruto domaći proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vađenje sudjeluje sa 0,7 % u ukupnom bruto domaćem proizvodu koji je u 2004. godini iznosio 13 578 853 000 kuna. Bruto domaći proizvod porastao je u razdoblju 2001.-2004. godina za 11,3 %.

0,6 0,6 0,6

0,7

0,54

0,56

0,58

0,6

0,62

0,64

0,66

0,68

0,7

0,72

2001 2002 2003 2004

Slika 1.5-15. Učešće (u %) bruto domaćeg proizvoda u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u strukturi BDP-a za razdoblje 2001.-2004. godina

1.5.2. PROPISANA STRUČNA SPREMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA U

RUDARSTVU Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst ministar gospodarstva, rada i poduzetništva je donio Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu (Narodne novine, br. 9/00.) kojim se propisuje stručna sprema i radno iskustvo, način polaganja stručnog ispita i postupak provjere stručne osposobljenosti za obavljanje određenih poslova s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u rudarstvu. Poslove rukovanja rudarskim strojevima i postrojenjima, poslove rukovanja izvoznim postrojenjima u oknima rudnika i poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima (palitelj mina) mogu obavljati samo kvalificirani radnici rudarske ili odgovarajuće struke. Poslove neposrednog nadzora (nadzornici), poslove stručnog nadzora i organizacije izvođenja rudarskih radova (poslovođa) i poslove samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja mogu obavljati radnici s najmanje srednjom stručnom spremom. U pogledu stručnog profila samo na poslovima podzemnih i površinskih rudarskih radova zahtijeva se isključivo rudarska struka. Na radovima istraživanja mineralnih sirovina osim rudarske priznaje se još i geološka struka a na rudarskim mjerenjima još i geodetska struka. Na oplemenjivanju mineralnih sirovina osim rudarske dopušta se još i odgovarajuća struka. Za poslove nadzornika i poslovođe načinjen je izuzetak da jednostavne rudarske radove kod površinske eksploatacije mineralnih sirovina može obavljati radnik s najmanje osnovnim obrazovanjem i stručno osposobljen za obavljanje tih poslova. Poslove tehničkog upravljanja rudarskim pogonom, radnom jedinicom ili tehničkom službom mogu obavljati djelatnici s visokom, višom ili srednjom stručnom spremom, te položenim stručnim ispitom. Za djelatnike sa srednjom stručnom spremom zahtjeva se više godina radnog



iskustva prije polaganja stručnog ispita. U pogledu stručnog profila zahtjevi odgovaraju vrsti rudarskih radova. Poslove glavnog tehničkog upravljanja na više rudarskih pogona ili naftno-plinskih polja, odnosno na razini rudarskog trgovačkog društva ili rudarskog obrtnika, mogu obavljati diplomirani inženjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva, koji su najmanje dvije godine proveli na poslovima tehničkog upravljanja. Izrađivati i provjeravati dokumentaciju o rezervama mineralnih sirovina mogu diplomirani inženjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva ili geologije s položenim stručnim ispitom i odgovarajućim radnim iskustvom. Voditelj izrade rudarskog projekta (odgovorni projektant) ili dijela rudarskog projekta (projektant) te član stručnog povjerenstva za provjeru rudarskog projekta može biti diplomirani inženjer rudarstva, odnosno naftnog rudarstva s položenim stručnim ispitom i odgovarajućim radnim iskustvom. 1.5.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE GEOLOŠKE I RUDARSKE

STRUKE Nastavni planovi i okvirni obrazovni programi za srednjoškolsko obrazovanje u području geologije, rudarstva i naftnog rudarstva izrađeni su u skladu s društvenim standardima za srednjoškolsko obrazovanje. Posebna pažnja posvećena je vježbama, terenskoj nastavi i zaštiti okoliša. Programi za tehničara pojedinih struka osiguravaju visoki stupanj tehnološke osposobljenosti. Posebno se razvijaju sposobnosti komuniciranja sa suradnicima i rukovođenja. Nastavni planovi obuhvaćaju opće sadržaje (zajednički dio) i posebne sadržaje (strukovni dio). Obvezni dio programa obuhvaća sadržaje slične gimnazijskom programu, ali nešto uže. Oni su dobra priprema za naknadno usavršavanje i mogućnost nastavka školovanja na studijima tehničkih znanosti. Opći sadržaji (zajednički dio) imaju zadaću stjecanja temeljitog obrazovanja iz prirodoslovno-matematičkog područja radi lakšeg razumijevanja i svladavanja posebnih sadržaja. Posebni sadržaji (strukovni dio) odgovaraju određenim programima za zanimanja tehničara, a učenicima trebaju omogućiti stjecanje sustavnih znanja i vještina iz područja geologije, rudarstva i naftnog rudarstva o tehnologiji, strojevima, organizaciji rada, zaštiti na radu i zaštiti okoliša. Praktični dio strukovnih sadržaja usmjeren je na stjecanje osnovnih vještina i razvoj sposobnosti potrebnih u pojedinim područjima rada. Dio tih sadržaja čini i strukovna praksa čiji je osnovni zadatak postupno uvođenje učenika u poslove tehničara u realnim uvjetima rada. Nastava je podijeljena u više didaktičko-pedagoških cjelina. Najveći dio vremena posvećen je usvajanju novih znanja putem predavanja uz korištenje zbirke uzoraka, modela, karata, postera, dijapozitiva i dr. Dio nastave izvodi se u praktikumima i laboratorijima kao vježbe sa skupinama učenika, tijekom kojih se izrađuju zadaci vezani za prospekciju, proračun rezervi i kartiranje ležišta, determinaciju minerala i stijena, određivanje fosila i sl. Terenska nastava je praktični i demonstracijski dio stručnih sadržaja koji nije moguće izvoditi u prostorima škole pa se koriste didaktično-pedagoški poligoni gdje su ti sadržaji dostupni. Iz tih razloga dio nastavnih programa odvija se izvan škole, uz pomoć Rudarsko-geološko-naftnog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Hrvatskog geološkog instituta, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, HAZU-a, niza rudarskih trgovačkih društava (npr. INA-Industrija nafte d.d., KAMEN d.d., JADRANKAMEN d.d. i sl.).



Nastavni planovi obuhvaćaju programe za obrazovanje tehničara (4 godine) i to geološkog tehničara, geotehničara, rudarskog tehničara i rudarsko-geološko-naftnog tehničara. Nastava se odvija kroz 31 sat tjedno i 200 sati praktičnog rada. Nastavni planovi obuhvaćaju i programe za zanimanja (3 godine): rudar površinskog kopa, rudar podzemnog kopa, radnik na eksploataciji kamena, geobušač i rukovatelj rudarskim strojevima. Nastava se odvija kroz 33 sata tjedno i 406 sati praktičnog rada. 1.5.3.1. Rudarska i kemijska škola u Varaždinu Rudarska i kemijska škola u Varaždinu nastavlja uspješne tradicije Školskog centra za obrazovanje kadrova, ali i Rudarske nadzorničke škole utemeljene još 1939. godine. Rudarska i kemijska škola u Varaždinu upisuje 15 učenika za obrazovanje rudarskog tehničara i 15 učenika za obrazovanje geološkog tehničara. Također upisuje 10 učenika za zanimanje rukovatelj samohodne građevinske mehanizacije. Osim toga, izvode se i programi za obrazovanje odraslih, programi prekvalifikacije i programi osposobljavanja iz područja rudarstva i graditeljstva.

Tablica 1.5-2 Završeni redovni učenici zanimanja rudarskog tehničara, geološkog tehničara i geotehničara Rudarske i kemijske škole u Varaždinu

(za razdoblje 1995.-2007. godina)

Godina Zanimanje

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Rudarski tehničar - 1 4 5 5 4 9 8 5 5 8 11 7

Geološki tehničar 13 1 17 5 1 10 15 5 7 7 7 7 11

Geotehničar 10 18 1 - - - - - - - - - -

U okviru obrazovanja odraslih za rudarskog tehničara završila su 22 polaznika a za geobušača 2 polaznika (u razdoblju 2004.-2005. godina). 1.5.3.2. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu, nastavlja uspješne tradicije Kemijske i geološke tehničke škole, Kemijsko-tehnološko obrazovnog centra (Geološko-rudarsko-naftni smjer), Kemijske tehničke škole, te Kemijsko-tehnološkog odjela srednje tehničke (trogodišnje) škole utemeljene 01. rujna 1946. godine. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga godišnje upisuje 30 učenika za zanimanje geološki tehničar. Četverogodišnji program, uz 31 sat tjedno nastave, sastoji se od 36 predmeta (18 stručnih) i uključuje laboratorijske vježbe i ukupno 200 sati stručne prakse. 1.5.3.3. Klesarska srednja škola u Pučišćima na Braču Klesarska srednja škola u Pučišćima na otoku Braču prema jedinstvenom nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu, donesenom po ministru gospodarstva, rada i poduzetništva,



temeljem Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03.) i nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa provodi školovanje za zanimanja klesarski tehničar (4 godine), klesar (3 godine) i radnik na eksploataciji kamena (3 godine). Nastavni plan sastoji se od tri dijela. To su: općeobrazovni dio, stručno-teoretski dio s izbornom nastavom i praktični dio s tehnološkim vježbama. Pretežni dio nastave sastoji se od praktičnog dijela s tehnološkim vježbama 800 do 900 sati godišnje (oko 60% ukupnog fonda nastavnih sati).

Tablica 1.5-3 Završeni učenici Klesarske škole u Pučišćima na Braču (za razdoblje 2001.-2005. godina)

Godina Ukupno Prosječno godišnje

Program

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Klesar 10 13 15 12 9 16 8 83 11,9 Klesarski tehničar 18 21 18 20 25 15 12 129 18,4

1.5.4. VISOKO OBRAZOVANJE RUDARSKE I GEOLOŠKE STRUKE U Republici Hrvatskoj visoko obrazovanja rudarske i geološke struke provodi se na dva fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Rudarsko-geološko-naftnom i Prirodoslovno-matematičkom (Geološki odsjek). Nastava na fakultetima, od školske godine 2005./2006., izvodi se prema novim studijskim programima ustrojenim u duhu postavki Bolonjske deklaracije. Strukturiranje novih studijskih programa predstavlja početni dio cjelovite reforme visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Osnovni ciljevi su postizanje veće učinkovitosti (vertikalna protočnost studija), pokretljivost (horizontalna pokretljivost studenata i nastavnika u međunarodnoj akademskoj zajednici – među studijima i sveučilištima), interdisciplinarnost i pripremanje za cjeloživotno obrazovanje čime se postiže elastičnost na tržištu radne snage. 1.5.4.1. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polja rudarstva, nafte i geološkog inženjerstva, te iz područja prirodnih znanosti, polja geoznanosti. Iz tih znanstvenih disciplina, s iznimkom geoznanosti, RGNF je jedina visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj. Do sada je na fakultetu diplomiralo 2 751 studenata, 137 studenata je steklo akademski stupanj magistra znanosti a 133 studenata akademski stupanj doktora znanosti. U tablici 1.5-3 iskazani su diplomirani inženjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva za razdoblje od 1995. do 2007. godine.



Tablica 1.5-4 Diplomirani inženjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva

na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (za razdoblje 1995.-2007. godina)

Diplomirani inženjeri Godina

diplomiranja Rudarstva Geologije Naftnog rudarstva

Ukupno

1995. 27 36 18 81 1996. 21 43 18 82 1997. 28 30 15 73 1998. 17 35 23 75 1999. 14 28 11 53 2000. 17 22 29 68 2001. 11 13 17 41 2002. 17 10 10 37 2003. 12 8 13 33 2004. 9 7 13 29 2005. 15 9 23 47 2006. 17 16 21 54 2007. 17 15 18 50 Ukupno 173 232 167 572 Godišnji prosjek 17,3 23,2 16,7 57,2

Preddiplomski i diplomski studijski programi koji se od školske godine 2005./2006. izvode na RGNF prikazani su u tablici 1.5-4. Trajanje svih preddiplomskih studijskih programa je 3 godine (6 semestara). Trajanje svih diplomskih studijskih programa je 2 godine (4 semestra). Tablica 1.5-5 Preddiplomski i diplomski studijski programi Rudarsko-geološko-naftnog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preddiplomski programi Diplomski programi

Rudarstvo Rudarstvo Geotehnika Zbrinjavanje i odlaganje otpada

Geološko inženjerstvo

Geologija Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja

Geološko inženjerstvo Hidrogeologija i inženjerska geologija Geologija okoliša

Naftno rudarstvo Opće naftno rudarstvo Energetika Zaštita okoliša u naftnom rudarstvu

Studijski programi temelje se na radnom opterećenju studenata od 40 sati tjedno, u što je uračunata nastava, terenski rad, praktične vježbe i drugi oblici nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu studenata. Maksimalna tjedna obveza studenta u nastavi iznosi 26 sati. Redoviti student u jednoj studijskoj godini upisuje 60 ECTS bodova. Istovjetni studijski program I. godine svih preddiplomskih studija i dio zajedničkih predmeta II. i III. godine omogućava pokretljivost studenata unutar preddiplomskih programa RGN fakulteta te daje temelje za povezivanje s drugim tehničkim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U odnosu na druge studijske programe moguća je otvorenost i pokretljivost studenata prema studijskim programima građevinskog i geotehničkog usmjerenja.



Sveučilišni studiji rudarstva Završeni studenti sveučilišnih studija rudarstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij - tri studijska smjera, tablica 1.5-5) prvenstveno će se zapošljavati u gospodarskoj djelatnosti rudarstva. Preddiplomski studij rudarstva

Program studija osmišljen je prema posljednjim znanstvenim dostignućima pojedinih disciplina, stručnim i u praksi primjenjivanim tehnologijama te trendovima razvoja znanja i vještina u svijetu. Tijekom preddiplomskog studija studentima se prenose temeljni sadržaji iz prirodnih znanosti i inženjerstva u cilju obrazovanja inženjera koji će posjedovati znanja, vještine, stavove i etičke principe potrebne za uspješan profesionalni rad na domaćem i inozemnom tržištu. Osim temeljnih sadržaja program nudi i izborne predmete, koji omogućavaju usmjeravanje u jedan od tri ponuđena diplomska progama rudarstva. Preddiplomski studij rudarstva završava bakalaureatskim radom i stječe se prvostupanjska stručna kvalifikacija baccalaureus/prvostupnik. Preddiplomski studij rudarstva smatra se i pripremnim stupnjem za ulazak na diplomski studij rudarstva. Diplomski studij rudarstva

Studij traje dvije godine. Diplomski studij rudarstva završava magistarskim radom i stječe se drugostupanjska stručna kvalifikacija magistar rudarstva. Uz temeljno obrazovanje u rudarstvu, studijski program razvija kognitivne i transferabilne vještine nužne za veću učinkovitost i dugoročni profesionalni razvoj, omogućuje ovladavanje aktualnim informacijskim tehnologijama, potiče samostalni rad i cjelovito razmišljanje i interdisciplinarnu suradnju. Diplomski program rudarstva ima tri usmjerenja: Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i odlaganje otpada. Na smjeru Rudarstva težište se daje površinskoj i podzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina, posebnim tehnikama miniranja, te oplemenjivanju mineralnih sirovina. Studijskim programom obuhvaćeni su sadržaji vezani za primjenu suvremenih računalnih metoda i tehnika, rekultivaciju rudarskih zahvata i zaštitu okoliša u rudarstvu, kao i znanja iz drugih područja potrebnih za uspješno vođenje trgovačkih društava poput poslovnog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima. Na smjeru Geotehnike razvija se sposobnost primjene teoretskih znanja iz područja mehanike stijena, mehanike tla, te inženjerske geologije i hidrogeologije na rješavanje inženjerskih problema u tunelogradnji, izgradnji rudarskih i infrastrukturnih objekata. Kroz laboratorijske vježbe razvija se razumijevanje eksperimentalnih tehnika i procedura, te interpretacija rezultata s ciljem određivanja relevantnih parametara. Također, razvija se sposobnost korištenja suvremenih tehnika i primijenjenih stručnih programa koji se koriste u suvremenoj inženjerskoj praksi s ciljem prepoznavanja, formuliranja i rješavanja određenih inženjerskih problema. Na smjeru Zbrinjavanje i odlaganje otpada studentima se najprije daje široko poznavanje globalnih i regionalnih uvjeta (naročito geoloških), a kasnije se težište prebacuje na rješavanje problema zaštite okoliša uzrokovane ljudskim aktivnostima (npr. eksploatacija mineralnih sirovina, odlaganje otpada) i prirodnim procesima (klizišta, poplave, erozija). Multidisciplinarno se obuhvaćaju područja hidrogeologije i geokemije, geotehničkog inženjerstva okoliša, te recikliranja i odlaganja otpada. Studenti usvajaju znanja i vještine koja im omogućavaju usklađivanje gospodarske djelatnosti sa zaštitom okoliša. S obzirom na multidisciplinarnost problema i potrebu širokog razumijevanja interakcije gospodarstva, ekonomije, zakonodavstva i okoliša, posebno se promoviraju komunikacijske vještine i timski rad, sposobnost analize i



interpretacije podataka prikupljenih terenskim i laboratorijskim ispitivanjima, te sposobnost identifikacije, kvantifikacije i rješavanja problema. Sveučilišni studiji naftnog rudarstva Sveučilišni studiji naftnog rudarstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij - tri studijska smjera) nastavak su studija koji se provodi već više od pedeset godina, a diplomu inženjera naftnog rudarstva steklo je više od 900 studenata. Sveučilišni studij naftnog rudarstva obrazuje stručnjaka za kompetentno provođenje naftnorudarskih djelatnosti s ciljem stjecanja stručne kvalifikacije za samostalno djelovanje na izvršnim poslovima na postrojenjima, radilištima, ispitnim stanicama, za obavljanje tehničkih i suradničkih poslova iz područja naftnorudarske struke i drugih struka koje koriste naftnorudarske objekte i znanja te rezultate istraživanja ostvarene u struci. Preddiplomski studij naftnog rudarstva

Studij ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 86,4 %, a izbornih 13,6 %. Kolegiji s općim i temeljnim sadržajima, pomoćnim sadržajima i oni iz drugih programa koncentrirani su u prva četiri semestra, dok u posljednja dva 80 % ECTS bodova nose kolegiji koji su uvod u discipline unutar naftnog rudarstva a 20 % čini završni dio kolegija s općim i temeljnim sadržajima. Završetkom studija student je sposoban nadgledati rudarske radove iz područja naftnog rudarstva, primijeniti sigurnosne mjere predviđene u naftnom rudarstvu, razumjeti utjecaj naftno-rudarskih radova na okoliš, nadgledati radove i djelovanje sustava izrade, opremanja, proizvodnje, transporta i skladištenja nafte i plina, kontrolirati sigurno odlaganje otpadnih materijala. Završetkom preddiplomskog studija stječe se stručni naziv prvostupnik naftnog rudarstva. Diplomski studij naftnog rudarstva

Diplomski studij naftnog rudarstva (smjerovi Opće naftno rudarstvo, Energetika, Zaštita okoliša u naftnom rudarstvu) ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 80 %, a izbornih 20 %. Po ECTS bodovima, kolegiji iz uže discipline nose ukupno 66,13 %, opći i temeljni sadržaji 23,39 %, pomoćni sadržaji 3,23 %, a kolegiji iz drugih studijskih programa 7,26 %. Završetkom studija stječe se sposobnost obavljanja najsloženijih poslova vezanih uz određenu kvalifikaciju kao što su projektiranje i vođenje izradbe rudarskih objekata, izradba projektne dokumentacije i poslovi nadzora; primjena odgovarajućih materijala pri izradbi rudarskih objekata, procjena opasnosti od opasnih incidenata, procjena utjecaja naftno-rudarskih radova na podzemne i površinske vode, površinu Zemlje i atmosferu, primjena odgovarajuće tehnologije odlaganja i skladištenja otpada i saniranja oštećenja u okolišu. Završetkom studija student stječe akademski naziv magistar naftnog rudarstva, smjer: Opće naftno rudarstvo/Energetika/Zaštita okoliša u naftnom rudarstvu. Sveučilišni studiji geološkog inženjerstva i geologije Sveučilišni studiji geološkog inženjerstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij - dva studijska smjera) i geologije (diplomski studij - jedan studijski smjer) objedinjavaju geološko inženjerstvo (područje tehničkih znanosti) i geologiju (područje prirodnih znanosti) na jedinstven način, imaju znanstveni i stručni karakter i sukladni su konceptu primijenjenih geoznanosti kako je shvaćen na velikom broju uglednih europskih visokih učilišta. U znanstvenom smislu omogućuju dobivanje prednaobrazbe za rad u znanstvenim institucijama, odnosno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja, a u stručnom smislu postizanje kvalifikacije



za zvanja koja uključuju primjenu znanstvenih spoznaja i metoda. Sveučilišni studij geološkog inženjerstva i geologije treba obrazovati budućeg stručnjaka za kompetentno provođenje geoloških djelatnosti s ciljem: (a) prospekcije i eksploatacije mineralnih sirovina, (b) utvrđivanja rezervi podzemne vode i njezine zaštite, (c) predviđanja geoloških rizika i istraživanja prirodnih opasnosti (hazarda), (d) planiranja zahvata u okolišu i sanacije onečišćenih lokacija, (e) planiranja i nadzora građevinskih projekata za podzemne i nadzemne objekte te (f) davanja konzultantskih usluga. Preddiplomski studij geološkog inženjerstva

Preddiplomski studij geološkog inženjerstva ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 88,6%, a izbornih 11,4%. Kolegiji s općim i temeljnim sadržajima, pomoćnim sadržajima i oni iz drugih programa koncentrirani su u prva četiri semestra, dok u posljednja dva 40% ECTS bodova nose kolegiji koji su uvod u discipline unutar geološkog inženjerstva i geologije a 60% čini završni dio kolegija s općim i temeljnim sadržajima. Završetkom studija student stječe stručnost i kompetentnost za obavljanje poslova u okviru dosegnute razine stručne kvalifikacije, odnosno za primjenu stečenog znanja na stručan i profesionalan način uz sposobnost rješavanja jednostavnijih problema u geološkoj struci i drugim strukama koje koriste i primjenjuju rezultate geoloških istraživanja (npr. rudarstvo, naftno rudarstvo, graditeljstvo, geotehnika, poljoprivreda, ekologija). Po završetku preddiplomskog studija geološkog inženjerstva prvostupnik geološkog inženjerstva stječe određenu razinu kompetenosti, ali poželjno je da studenti upišu diplomski studij. Od kandidata koji žele studirati istraživanje mineralnih sirovina i geofizička istraživanja očekuje se da upišu diplomski studij Geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja. Druga dva smjera su diplomski studiji geološkog inženjerstva – Hidrogeologija i inženjerska geologija, te Geologija okoliša. Diplomski studij geologije

Diplomski studij geologije, smjer Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 75,8 %, a izbornih 24,2 %. Po ECTS bodovima, kolegiji iz uže discipline nose ukupno 45,03 %, opći i temeljni sadržaji 35,10 %, pomoćni sadržaji 9,27 %, a kolegiji iz drugih studijskih programa 10,60%. Završetkom studija – magistar geologije stručan je i kompetentan u pronalaženju i procjeni mineralnih i energetskih sirovina svih vrsta (industrijski minerali i stijene, rude, nafta, plin, ugljen), u izradbi elaborata, studija i projekata o mineralnim sirovinama, u procjeni svojstava mineralnih sirovina i njihovom ponašanju u industrijskim procesima, te u prostornom poimanju i interpretaciji geoloških, geofizičkih i geokemijskih podataka. Stečeno obrazovanje dobra je osnova za fundamentalna i primijenjena istraživanja u struci i osnovno polazište za daljnji znanstveno-istraživački razvoj. 1.5.4.2. Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta organizirani su studiji geologije – trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski (tri smjera – Geologija i paleontologija, Mineralogija i petrografija, te Geologija zaštite okoliša). Završetkom preddiplomskog ciklusa stječe se stručni naziv prvostupnik geologije, a završetkom diplomskog studija akademski naziv magistar geologije. Studiji geologije sastoje se od teorijske i praktične nastave s posebnim naglaskom na terensku nastavu na lokacijama u zemlji i inozemstvu. Studenti trebaju steći temeljno znanje o zakonitostima i prirodnim procesima važnim za razvoj Zemlje i života na njoj i biti osposobljeni stečeno znanje primijeniti u stvarnim istraživanjima. Geolozi se mogu zaposliti u znanstvenim i obrazovnim ustanovama, organizacijama za očuvanje okoliša i prostorno planiranje, javnim ustanovama i svim gospodarskim subjektima koji se bave eksploatacijom i preradbom mineralnih sirovina, tvornicama cementa, keramike i stakla itd.



1.5.5. SPECIJALISTIČKI STUDIJI ZA POTREBE GOSPODARSTVA Specijalistički studijski programi u trajanju 1 ili 2 godine planiraju se uvesti kao najvažnija komponenta cjeloživotnog obrazovanja. Na taj način se gospodarskim subjektima omogućuje suradnja sa Sveučilištem na ustrojavanju programa koji su najviše potrebni i kojima se u najkraćem roku osigurava elastičnost i učinkovitost poslijediplomskog školovanja u specifičnim područjima. Specijalistički bi studiji ujedno rasteretili sveučilišne poslijediplomske studijske programe u kojima se od kandidata očekuje da na istraživanjima iz teme disertacije rade puno radno vrijeme u ustanovi gdje se program izvodi. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu predložio je Specijalistički poslijediplomski studij ENERGETIKA I ENERGETSKI SUSTAVI u trajanju dva semestra, uz izradu seminarskog rada i specijalističkog rada. Završetkom studija polaznici stječu akademski naziv specijalista za poslovno upravljanje (menadžment) u energetici.

Osnivanjem navedenog studija podmirile bi se potrebe za specijalistički obrazovanim kadrom gospodarskih subjekata iz područja djelatnosti istraživanja, proizvodnje, transporta, distribucije i prodaje energenata. Završetkom specijalističkog studija polaznici bi stekli osposobljenost za menadžment odnosno upravljanje poslovnim jedinicama, sektorima, profitnim centrima i ostalim organizacijskim oblicima srednje i više razine u energetskim gospodarskim subjektima. 1.5.6. OSTALI OBLICI OBRAZOVANJA I INFORMIRANJA 1.5.6.1. Seminari, savjetovanja, javne tribine i okrugli stolovi Međunarodna “Ljetna škola naftnog rudarstva” (Petroleum Engineerig Summer School – PESS) održava se u sklopu Akademskog programa za napredne studije Interuniverzitetskog centra Dubrovnik (IUC) već 18 godina. Izvršni direktor je profesor naftnog rudarstva RGN fakulteta. U organizaciji i vođenju seminara, u skladu s relevantnom tematikom pridružuju mu se profesori ili eminentni stručnjaci iz naših i inozemnih obrazovnih ili znanstveno istraživačkih institucija. Ljetna se škola u pravilu organizira sredinom lipnja svake godine u dva jednotjedna seminara (Workshopa), a rad se odvija (šest radnih dana) u prostorijama IUC u Dubrovniku. Seminari su koncipirani na poslijediplomskoj razini, a na njima sudjeluju, uz studente i inženjere naftnog rudarstva i geologije i inženjeri drugih tehničkih struka (kemijske, strojarske, elektrotehničke) kao i ekonomisti. Inženjerski (petodnevni) seminar iz protueksplozijske zaštite uređaja i instalacija pokrenut je 1991. godine na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osmišljen je kao dopunsko specijalističko obrazovanje iz područja protueksplozijske zaštite odgovornih zaposlenika u gospodarstvu. “PEX” seminar, kako ga kraće nazivaju polaznici i predavači, doživio je 24 “izdanja”. Koncepcijom seminara ispunjeni su i uvjeti za dopunsko dodiplomsko obrazovanje definirani Zakonom o visokom obrazovanju. Polaznici nakon položenog završnog ispita stječu potvrdnicu o uspješnom pohađanju seminara. Potvrdnicu je Ex-agencija prihvatila kao dokaz osposobljenosti za poslove protueksplozijske zaštite. Seminar su dosad pohađala 603 polaznika iz 199 gospodarskih subjekata. U nastojanju da se odgovornim osobama omogući proširenje i produbljivanje dopunskog specijalističkog obrazovanja, planira se uvođenje još dva nova oblika stalnog obrazovanja kroz Viši inženjerski seminar i Tematski seminar. Tako prošireni sustav stalnog obrazovanja treba omogućiti porast razine i brzine protoka bitnih znanja djelatnicima na kojima počiva sustav kvalitete poslovanja te kvalitetnije i brže prilagođavanje svim promjena na području protueksplozijske zaštite.



Viši inženjerski seminar, za čije bi polaženje podlogu predstavljalo inženjersko obrazovanje i inženjerski PEX seminar, osmišljen je tako da može omogućiti temeljitiji uvid u probleme koje rješava protueksplozijska zaštita. Između ostalog, obrađivao bi teorijske postavke načela i izvedbe protueksplozijske zaštite. Tematski seminar zamišljen je kao jednodnevni ili najviše dvodnevni vikend seminar. Obrađivala bi se jedna, najviše dvije teme, s ciljem rješavanja konkretnih problema iz odabranih tema. Teme bi se birale temeljem iskazanog zanimanja ili temeljem “e-mail ankete”. Moguće je organizirati seminar i temeljem posebno iskazanog zahtjeva nekog od većih privrednih subjekata ili temeljem procjene o potrebi dopunskog upoznavanja s značajnijim promjenama koje donosi stupanje na snagu nekog novog normativnog akta. Međunarodna stručna savjetovanja iz područja rudarstva i međunarodna izložba uz demonstraciju rada rudarske opreme i mehanizacije “Minex” organizirao je časopis “Mineral” (tri međunarodno stručna savjetovanja iz područja rudarstva i tri međunarodne izložbe uz demonstraciju rada rudarske opreme i mehanizacije “Minex” (2003., 2004. i 2005.) na otoku Krku. U okviru “Minexa” organizirani su okrugli stolovi o ovodobnim temama iz rudarstva, te konferencija o Nacionalnoj strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama. U Dubrovniku je u studenom 2006. u organizaciji Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Springer Business Media Croatia d.o.o. održan 1. Međunarodni rudarski simpozij Mining 2006. sa prezentacijom radova pristiglih iz 8 zemalja. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Hrvatskog geološkog društva, Hrvatskog geološkog instituta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i trgovačkog društva INA d.d. Zagreb dosad je održan u tri navrata. Radovi na hrvatskom i engleskom jeziku iz geologije i geološkog inženjerstva prikazuju se usmenim izlaganjem ili posterima. Međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom gospodarstvu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Znanstvenog vijeća za naftu, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa održava se svake druge godine u Zadru. U okviru plenarnih predavanja, rada u sekcijama i prikaza postera obrađuju se suvremene teme iz naftnog gospodarstva uz izložbu i prikazivanje opreme. Međunarodni znanstveno stručni susret stručnjaka za plin u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin HSUP. Održava se več 23 godine i u okviru plenarnih predavanja, rada u sekcijama i prikaza postera obrađuju se suvremene teme iz plinskog gospodarstva uz izložbu i prikazivanje opreme. Znanstveno vijeće za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sustavno radi na promicanju istraživanja u sklopu svojih pet sekcija, od kojih prva – Sekcija za geologiju, geofiziku i geokemiju od 1996. godine svake tri godine u Zagrebu organizira međunarodni naftnogeološki znanstveni skup, uvijek s određenom suvremenom glavnom temom poput “Ekonomski pristup istraživanje nafte i plina”, “Istraživački postupci u područjima visokog stupnja istraženosti” i sl. Simpozij kamenara u organizaciji Klesarske škole u Pučišćima održava se svake druge godine u Pučišćima na otoku Braču. U okviru simpozija održavaju se stručna predavanja o eksploataciji, obradi, ugradbi i restauraciji arhitektonsko-građevnog kamena.



1.5.6.2. Publikacije Rudarsko-geološko-naftni zbornik glasilo je Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i izdavača, i Udruge hrvatskih rudarskih inženjera. Zbornik izlazi godišnje (od 1989. godine) u nakladi od 500 primjeraka. Objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove na hrvatskom i engleskom jeziku iz rudarstva, geologije, geološkog inženjerstva, naftnog rudarstva i zaštite okoliša. Radovi podliježu međunarodnoj i domaćoj recenziji. Objavljuju se i radovi bez kategorizacije i bez recenzije. Časopis Mineral, u nakladi od 6 000 primjeraka, izlazi od 1998. godine. Dosad je izdano 44 broja (6 brojeva godišnje). Časopis publicira znanstvene, stručne i popularne članke iz rudarstva, geologije, geotehnike i graditeljstva. Časopis se dostavlja svim visokoškolskim ustanovama, znanstvenoistraživačkim institucijama, stručnim školama, veleposlanstvima te komunalnim i javnim poduzećima u Republici Hrvatskoj. Vijesti Hrvatskog geološkog društva izlaze od 1974. godine dva puta godišnje, na hrvatskom jeziku. Vijesti objavljuju izvješća s godišnjih skupština HGD-a, kratke prikaze predavanja u organizaciji HGD-a, te tekstove o ostalim aktivnostima (radionice, ekskurzije, aktivnosti Studentskog odsjeka). Objavljuju se i sažetci radova članova društva sa znanstvenih skupova, predstavljanja recentnih djelatnosti institucija ili poduzeća u kojima rade, sažetci disertacija i magistarskih radova itd. Časopis Geologia Croatica najugledniji je hrvatski geološki časopis s vrlo dugom tradicijom. Prethodile su mu Vijesti geološkog povjerenstva (koje su izlazile od 1911. do 1916. godine, a uređivao ih je slavni Dragutin Gorjanovic-Kramberger) zatim su izlazile Vijesti geološkog zavoda (1925. do 1929. godine), te zatim Vjestnik Hrvatskog državnog geološkog zavoda i Hrvatskog državnog geološkog muzeja (1942. do 1944. godine) i na kraju kao izravni prethodnik najdužu je tradiciju imao časopis Geološki vjesnik (1947. do 1991. godine objavljena su ukupno 44 volumena). U svrhu međunarodnog predstavljanja hrvatske geologije, časopis 1991. godine mijenja ime u Geologia Croatica i počinje s objavljivanjem na engleskom uz obveznu međunarodnu recenziju i s dva volumena u svakom godištu. Znanstveni časopis Nafta izdaje mjesečno Hrvatski nacionalni odbor Svjetskog naftnog vijeća i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za naftu. Časopis kontinuirano izlazi 54 godine sa znanstvenim, stručnim i informativnim člancima iz istraživanja, eksploatacije i prerade nafte, petrokemije i naftne ekonomije. Tiska se u nakladi od 1 000 primjeraka mjesečno i šalje pretplatnicima u 48 država. Glavnina radova, oko 95 %, je na engleskom jeziku. Stručni časopis za plinsko gospodarstvo i energetiku Plin u izdanju Hrvatske stručne udruge za plin HSUP. Časopis izlazi četiri puta godišnje. Objavljuje stručne radove, informacije iz međunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih stručnih časopisa i ostale stručne literature, te praktične škole plina, plinske tehnike i plinske regulative. Časopisu plin dodijeljen je međunarodni standardni broj ISSN 1333-1132. Energija u Hrvatskoj, godišnji energetski pregled daje brojne informacije i karakteristične veličine hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potrošnju energije na svim razinama. Prikazana je detaljna analiza energetskih tijekova, te su prikazane brojne informacije o kapacitetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinačne energetske bilance sirove nafte, svih derivata nafte, prirodnog plina, električne energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora enegije. Izdavač je Ministarstvo gospodarstva, rada, i poduzetništva Republike Hrvatske. Naklada je 2 000 primjeraka.



Časopis Klesarstvo i graditeljstvo u izdanju Klesarske škole u Pučišćima izlazi od 1998. godine. U početku su godišnje izlazila 4 broja časopisa, a zadnjih godina taj broj je reduciran na samo 2 broja. Časopis objavljuje stručne članke o rudarskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj, eksploataciji, obradi, ugradbi i restauraciji arhitektonsko-građevnog kamena, te kulturnoj i prirodnoj baštini u Republici Hrvatskoj, a u svezi s arhitektonsko-građevnim kamenom. 1.5.6.3. Udruge i udruženja Udruga hrvatskih rudarskih inženjera (UHRI) je dobrovoljna nevladina, strukovna udruga inženjera rudarstva, geologije, naftnog rudarstva i geotehnike, te inženjera drugih struka profesionalno vezanih uz rudarsku djelatnost. Korijeni udruge datiraju još od 1878. godine kada je u Zagrebu osnovan “Klub inžinira i arhitekata”, a 1948. godine formirana je sekcija rudara unutar Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske. UHRI je članica Hrvatskog inženjerskog sabora. Značajna i stalna aktivnost UHRI je održavanje javnih tribina s temama aktualnim za rudarsku djelatnost. Zajedno s RGN fakultetom UHRI je osnivač Rudarsko-geološko-naftnog zbornika. UHRI je član međunarodnog udruženja WMC - World Mining Congress i europskog udruženja European Federation of Explosives Engineers (EFEE). EFEE (i UHRI kao punopravna članica) je dosad organizirao tri svjetske konferencije o eksplozivima i o tehnikama miniranja (München 2000., Prag 2003. i Brighton 2005.). Hrvatsko geološko društvo (HGD) utemeljeno je 1951. godine, s ciljem poticanja razvoja geologije u Hrvatskoj. Članstvo ne čine samo profesionalni geolozi, nego i svi zainteresirani za geologiju kao i za znanost o Zemlji općenito. Pretežu ipak obrazovani geolozi svih profila, te društvo ima više od 400 članova iz Hrvatske i susjednih država. HGD nastoji unaprijediti suradnju s geološkim i srodnim udrugama i strukovnim društvima iz susjednih zemalja, osobito putem zajedničkog organiziranja terenskih stručnih ekskurzija, sudjelovanja na međunarodnim skupovima i sl. Društvo djeluje putem odsjeka koji pokrivaju širok raspon geoloških disciplina. Društvo izdaje informativno glasilo Vijesti Hrvatskog geološkog društva, koje redovito dobivaju svi članovi, a zajedno s Hrvatskim geološkim institutom u Zagrebu publicira i visoko rangirani znanstveni časopis na engleskom Geologia Croatica. Gospodarsko interesno udruženje PROMINS sa sjedištem u Zagrebu okuplja pravne osobe u proizvodnji, preradi i prometu mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj i to u okviru grupacija proizvođača tehničko-građevnog kamena, proizvođača građevnog pijeska i šljunka, proizvođača vapna, proizvođača ciglarskih proizvoda i glinenog crijepa i grupacije za bušenje-miniranje, proizvodnju i promet eksplozivnih tvari. Udruženje je aktivno putem organiziranja javnih tribina i okruglih stolova na kojima se raspravlja problematika istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, prostorno planska dokumentacija, zaštita okoliša i zaštita prirode u kontekstu eksploatacije mineralnih sirovina, zakonska regulativa u području rudarstva i druge aktualne teme. Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa osnovana 1990. godine u Zagrebu, okuplja kao članove inženjere naftnog rudarstva i geologije zaposlene u naftnom gospodarstvu. Hrvatska stručna udruga za plin-HSUP osnovana je 1993. godine u Zagrebu, sa ciljem poticanja razvoja plinske djelatnosti s tehničkog i znanstvenog gledišta, sigurnosti i zaštite okoliša, podizanja nivoa znanja i obrazovanja, razmjene iskustava i informacija od interesa za plinsko gospodarstvo u cjelini. Udruga se kroz različite oblike organiziranja bavi unapređenjem raznih disciplina plinske struke.



1.5.7. OSTALE DJELATNOSTI U KOJIMA SE ZAPOŠLJAVA STRUČNO OSOBLJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ RUDARSTVA

Školovani rudari, geolozi i naftni rudari zapošljavaju se prvenstveno u djelatnosti C. Rudarstvo i vađenje (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD). Međutim, zbog širokog znanja stečenog tijekom obrazovanja odnosni se kadrovi zapošljavaju i u svim ostalim djelatnostima od kojih treba posebice istaći: F. Građevinarstvo, D. Prerađivačka industrija, L. Javna uprava i obrana, G. Trgovina na veliko i na malo te M. Obrazovanje. U djelatnosti Građevinarstva značajnu ulogu ovi profili imaju u niskogradnji, posebice izgradnji autocesta (proboji tunela i trase). Studijski programi rudarstva jedini u Republici Hrvatskoj uključuju stručne predmete o bušačko-minerskim radovima a diplomirani inženjeri rudarstva jedini su stručno osposobljeni za izvođenje i projektiranje bušačko-minerskih radova. Stoga se diplomirani inženjeri rudarstva zapošljavaju u uslužnim trgovačkim društvima koja izvode miniranja ili u operativnim jedinicama za minerske radove ustrojenim unutar većih građevinskih gospodarskih subjekata. Gotovo da nema izvedenog tunela na trasama autocesta gdje tehnički vođa pri iskopu nije bio diplomirani inženjeri rudarstva. Kvalitetu diplomiranih inženjera rudarstva prepoznali su i strani izvođači koji sklapaju poslove u niskogradnji u Republici Hrvatskoj pa ih se sve više zapošljava u renomiranim svjetskim kontraktorskim gospodarskim subjektima (Strabag, Buyouges, Bechtel). Značajna je uloga diplomiranih inženjera geologa na izradbi geotehničkih podloga trasa autocesta i drugih velikih infrastrukturnih objekata koji su neophodni pri projektiranju ovih objekata te određivanju cijene koštanja pojedinih objekata. U prerađivačkoj industriji zapošljavaju se u proizvodnji građevinskih materijala: cementa, betona i betonskih proizvoda, ciglarskih proizvoda, stakla, asfalta te ostalih proizvoda koji se dobivaju preradom nemetalnih mineralnih sirovina. U odjeljku 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda treba spomenuti proizvodnju eksploziva i eksplozivnih sredstava, gdje se na poslovima primjene zapošljavaju diplomirani inženjeri rudarstva. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske osnovano je niz pravnih osoba u privatnom vlasništvu (Elmech-Razvoj, ANFO '93, Croex, Geotehna, Detines), za proizvodnju eksploziva i eksplozivnih sredstava. Razvoj ovih proizvođača značajan je budući da je proizvodnja eksploziva u bivšoj državi bila locirana izvan RH, te je sav eksploziv bilo potrebno uvoziti. U javnoj upravi i obrani ovi profili obrazovanja zapošljavaju se u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Državnom inspektoratu, Ministarstvu kulture (na poslovima zaštite prirode), a također i u javnim poduzećima kao što su “Hrvatske vode”, te u javnim ustanovima osnovanim radi zaštite odabranih dijelova prirode (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode). U djelatnosti Trgovina na veliko i na malo zapošljavaju se pretežito visokoobrazovani diplomirani inženjeri rudarstva i geologije. Diplomirani inženjeri rudarstva zapošljavaju se u trgovačkim društvima koja se bave nabavom i prodajom eksploziva i eksplozivnih sredstava, te prodajom mehanizacije i opreme za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. 1.5.8. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE Školovani rudari, geolozi i naftni rudari zapošljavaju se prvenstveno u djelatnosti C. Rudarstvo i vađenje (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD). Djelatnost Rudarstvo i vađenje je relativno mala u odnosu na ostale djelatnosti te je u ovoj djelatnosti zaposleno svega oko 0,6 % svih zaposlenih. Međutim, razvidno je i površnom raščlambom da prikupljeni statistički podaci



ne odgovaraju stvarnom stanju, već se ponegdje zaposlenici u rudarstvu evidentiraju u nekoj drugoj djelatnosti. Primjerice, dio rudarske djelatnosti uklopljen je unutar velikih proizvođača u djelatnosti D Prerađivačke industrije, odjeljak 26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina, što se prvenstveno odnosi na proizvodnju cementa, vapna i ciglarskih proizvoda. Osim toga, zbog širokog znanja stečenog tijekom obrazovanja školovani rudari, geolozi i naftni rudari zapošljavaju se i u svim ostalim djelatnostima od kojih treba posebice istaći: F. Građevinarstvo, D. Prerađivačka industrija, L. Javna uprava i obrana, G. Trgovina na veliko i na malo te M. Obrazovanje. Slijedom toga može se zaključiti da su obrazovani rudari, geolozi i naftni rudari potrebni sa svojim profilom znanja i vještina ne samo u djelatnosti Rudarstva i vađenja već i u širokom spektru ostalih djelatnosti. Pravne osobe, nezaposlenost i zaposlenost, te radna snaga u djelatnosti Rudarstva i vađenja mogu se opisati slijedećim značajkama:

▪stalan rast broja registriranih pravnih osoba, broj kojih je gotovo udvostučen u razdoblju od 1997. godine do 2006. godine; ▪rast broja pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i vađenja ima veću stopu u odnosu na ostale djelatnosti; ▪stalan rast broja zaposlenih po stopi većoj od ostalih djelatnosti; ▪prosječna neto plaća u djelatnosti Rudarstvo i vađenje bila je u 2006. godini 15,3 % veća od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj; ▪u strukturi zaposlenih mali je broj žena (oko 15 %); ▪dio se djelatnika evidentira unutar drugih djelatnosti; ▪djelatnici rudarsko-geološko-naftne struke u prosjeku su stariji, iznad 40 godina, što je znatno iznad vrijednosti za druge djelatnosti; ▪stopa nezaposlenosti u djelatnosti Rudarstva i vađenja (broj nezaposlenih u odnosu na broj zaposlenih) na kraju 2006. godine iznosi 7,1%, i u neprestanom je padu počev od 1999. godine; ▪relativno mala stopa nezaposlenosti unutar djelatnosti u odnosu na sve ostale djelatnosti; ▪odnos evidentiranih nezaposlenih i prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vađenje iznosi 2,1 za 2006. godinu. Srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje rudarskog tehničara izvodi se samo u Varaždinu. Srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje geološkog tehničara izvodi se u Varaždinu i Zagrebu. Specifičan je oblik srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje klesar, klesarski tehničar i radnik na eksploataciji kamena u Pučišćima na Braču, a vezano je uz višestoljetnu eksploataciju i obradbu arhitektonsko-građevnog kamena. Uočen je slabi interes za ovakvo srednjoškolsko obrazovanje što je vidljivo prema broju upisanih i završenih učenika koji je u stalnom opadanju. Uvažavajući broj pravnih osoba i broj zaposlenika u rudarskom gospodarstvu i ostalim djelatnostima u kojima se zapošljavaju obrazovani kadrovi rudarske i geološke struke i s obzirom na zakonski propisanu stručnu spremu prema profilima i stupnju obrazovanja za obavljanje poslova u rudarstvu, broj upisanih i završenih učenika u srednjoškolskom stupnju obrazovanja je premali. Naime, srednje obrazovanje u 2003. godini završilo je 40 učenika u geologiji, rudarstvu i nafti što je 0,09% od ukupno završenih đaka u srednjim školama. S obzirom na potrebe rudarskog gospodarstva i činjenicu da dio učenika nastavlja s visokim obrazovanjem, broj upisanih trebao bi biti veći. Kako srednjoškolskom tako i visokoškolskom obrazovanju rudarsko-geološko-naftne struke važan je visoki udio terenske nastave i stručne prakse najrazličitijeg oblika te povezanost obrazovnih ustanova s rudarskim trgovačkim društvima. Takav pristup daje visoki stupanj osposobljenosti i spremnosti završenih učenika i studenata za rad u djelatnosti te omogućuje pokretljivost prema zapošljavanju i u drugim djelatnostima. Nasuprot tome, specifičnost



potrebnih znanja za rad u djelatnosti rudarstva i geologije onemogućava pokretljivost drugih struka prema ovoj djelatnosti. Primjetan je trend smanjenja godišnje diplomiranih inženjera svih profila, posebice od 2001. godine. Dijelom se ovakva kretanja mogu objasniti općenitim slabljenjem interesa za studije na tehničkim fakultetima. Visokoškolske i srednjoškolske ustanove koje obrazuju rudarske i geološke kadrove moraju u budućnosti više poraditi na uklanjanju ponekada negativnih predožbi javnosti o ovoj struci i boljom promidžbom pridobiti mlade. Novi studijski programi na visokim učilištima Sveučilišta u Zagrebu koji obrazuju kadrove u rudarstvu i geologiji osmišljeni su u skladu s potrebama tržišta rada rudarskog i ostalog gospodarstva koje zapošljava ove kadrove te prema posljednjim znanstvenim dostignućima pojedinih disciplina, stručnim i u praksi primjenjivanim tehnologijama. Studijski programi imaju visoki stupanj podudarnosti s odgovarujućim programima sveučilišta zemalja članica Europske unije i svjetskih sveučilišta što omogućuje pokretljivost i transferabilnost studenata.

2. GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE U

POSTOJEĆIM UVJETIMA


2. Gospodarenje mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u postojećim uvjetima 2.0-1

Zajedničke odredbe o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina Prema članku 1. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 190/03.) rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim Zakonom. Rudno blago je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Rudnim blagom, prema članku 2. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama (u daljnjem tekstu: mineralne sirovine).

Mineralnim sirovinama, prema članku 3. Zakona, smatraju se: 1. energetske mineralne sirovine – sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u čvrstom,

tekućem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi 3. nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac,

fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu

4. arhitektonsko-građevni kamen 5. sve vrste soli i solnih voda 6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili

koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao vode za piće

7. tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina.

Prema članku 4., odredbe Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst odnose se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina koje se nalaze u zemlji ili na njezinoj površini, na riječnom, jezerskom ili morskom dnu ili ispod njega u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru u granicama Republike Hrvatske ili u podmorju Jadranskog mora izvan državnog područja do granica sa susjedima.

Iznimno od odredbe stavka 1. članka 4., Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst eksploatacija obnovljivih ležišta građevnog pijeska i šljunka iz korita i s obala vodotoka, jezera, umjetnih objekata za skupljanje vode, uređenog i neuređenog inundacijskog područja, iz ušća rijeka, koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem provodi se po propisima o vodama.

Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Trgovačko društvo i obrtnik dužni su nadoknaditi štetu koju prouzrokuju izvođenjem rudarskih radova, osim ako se dokaže da je šteta nastala uslijed vanjskog nepredvidivog i neotklonjivog događaja (viša sila) ili radnjom oštećenika ili treće osobe.

Postupci uređeni Zakonom o rudarstvu-pročišćeni tekst provode se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 53/91. i 103/96.), ako Zakonom nije drukčije određeno. Zakonske odredbe za istraživanje mineralnih sirovina Istraživanjem mineralnih sirovina, prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst, smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kvalitetu i količinu, te uvjete eksploatacije.

Za istraživanje mineralnih sirovina potrebno je odobrenje.



Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se izdati pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: trgovačko društvo) i fizičkoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za obavljanje istraživanja mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: obrtnik).

Odobrenje za istraživanje nafte i plina izdaje Vlada Republike Hrvatske.

Odobrenje za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena obrtniku izdaje ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva u suglasnosti s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.

Odobrenje za istraživanje mineralne i geotermalne vode, iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suglasnosti s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Odobrenje za istraživanje tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline izdaje ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva.

Odobrenje za istraživanje ostalih mineralnih sirovina, osim pobrojanih, izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Istraživanje mineralnih sirovina dopušteno je samo unutar odobrenog istražnog prostora. Podaci o odobrenom istražnom prostoru unose se u katastar istražnih prostora.

Trgovačko društvo i obrtnik dužni su u tijeku istraživanja podnositi izvješća tijelu državne uprave koje je izdalo odobrenje o obavljenim istražnim radovima i rezultatima istraživanja.

Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova, trgovačko društvo i obrtnik dužni su na mjestima na kojima su izvođeni istražni radovi provesti sve mjere osiguranja kojima se isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu kao i za čovjekov okoliš i o tome izvijestiti ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva. Osim mjera osiguranja, trgovačko društvo i obrtnik dužni su provesti sanaciju terena na kojem su obavljani istražni radovi, ukoliko se nakon obavljenih istraživanja ne nastavi postupak za ishođenje odobrenja eksploatacijskog polja ili se zahtjev za odobrenje eksploatacijskog polja odbije.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, bliže propise o sadržaju godišnjeg plana istraživanja, o sadržaju zahtjeva za odobrenje istraživanja, postupku provođenja rasprave za dodjelu odobrenja za istraživanje, načinu određivanja veličine istražnog prostora, sadržaju odobrenja za istraživanje te sadržaju i rokovima podnošenja izvješća o istraživanju.

Trgovačka društva i/ili obrtnici dužni su voditi evidenciju o rezervama mineralnih sirovina. Trgovačka društva i/ili obrtnici dužni su svake godine do 15. ožujka dostaviti podatke o rezervama mineralnih sirovina sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u klase i kategorije prema propisima o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i o bilanci tih rezervi.



Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi čvrstih mineralnih sirovina Utvrđivanje i evidentiranje rezervi čvrstih mineralnih sirovina te određivanje uvjeta za razvrstavanje rezervi u kategorije i klase obavlja se prema zajedničkim kriterijima iz članka 50. do 76. i prema posebnim kriterijima, utvrđenim u člancima 77. do 143. Pravilnika o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi (Narodne novine, br. 48/92. i 60/92.), za pojedinu mineralnu sirovinu.

Prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće, rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B, C1, C2, D1 i D2.

Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C1, ovisno o mogućnostima njihove eksploatacije, razvrstavaju se u bilančne i izvanbilančne rezerve.

Rezerve mineralnih sirovina kategorija C2, D1 i D2 smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se u klase (bilančne i izvanbilančne).

U bilančne rezerve mineralnih sirovina uvrštavaju se utvrđene mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti.

Stupanj rentabilnosti eksploatacije i preradbe bilančnih rezervi mora biti u skladu s općeprihvaćenim gospodarskim i društvenim kriterijima, a može biti različit za različite genetske i industrijske tipove ležišta istih mineralnih sirovina ovisno o prirodnim, tehničko-eksploatacijskim, regionalnim i drugim čimbenicima.

Pri ocjenjivanju stupnja rentabilnosti eksploatacije i preradbe bilančnih rezervi, u određenim slučajevima, mogu se upotrebljavati i metode analogije.

U izvanbilančne rezerve čvrstih mineralnih sirovina uvrštavaju se mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno eksploatirati te mineralna sirovina u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površinskih kopova.

Bilančne rezerve mineralnih sirovina utvrđuju se tehničko-ekonomskom ocjenom. Tehničko-gospodarska ocjena obuhvaća analizu osnovnih čimbenika, od kojih su najznačajniji ovi:

1. geološki čimbenici: tip ležišta, stupanj koncentracije rezervi i morfološke značajke tijela mineralne sirovine;

2. genetski čimbenici (utvrdivanje potencijalnosti ležišta i njegova šireg područja); 3. tehničko-eksploatacijski čimbenici (opći uvjeti buduće eksploatacije, hidrogeološki i

inženjersko-geološki uvjeti, plinonosnost, geomehaničke karakteristike i dr.); 4. tehnološki čimbenici (tehnološki tip mineralne sirovine, osnovni uvjeti oplemenjivanja i

prerade mineralne sirovine, mogućnost kompleksnog tretmana mineralnih sirovina, mogućnost supstitucije i dr.);

5. regionalni čimbenici (transportni uvjeti, reljef područja, klimatski uvjeti, uvjeti opskrbe vodom i energijom, opće gospodarske značajke područja i dr.);

6. tržišni čimbenici (opći uvjeti ponude i potražnje određene mineralne sirovine, cijene, njihova perspektiva i dr.);

7. društveno-gospodarski čimbenici (ekonomsko značenje određene mineralne sirovine za određeno područje i zemlju, njezino strategijsko značenje, utjecaj eksploatacije mineralne sirovine na okoliš, mogućnost rekultiviranja zemljišta poslije završene eksploatacije).

Bilančne rezerve predstavljaju osnovu za dobivanje eksploatacijskih rezervi mineralnih sirovina kao konačne vrijednosti za izračun gospodarskih pokazatelja.

Rezerve mineralnih sirovina i njihova kategorizacija i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama.



Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuju se i razvrstavaju prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće na: utvrđene rezerve kategorije A, B i C1, te potencijalne rezerve kategorija C2, D1, i D2.

Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorija A, B i C1, svrstavaju se u klase: bilančne i izvanbilančne.

Pod naftom se podrazumijeva sirova nafta koja se dobiva iz ležišta.

Pod kondenzatom se podrazumijevaju ugljikovodici u plinovitom stanju pod ležišnim uvjetima koji prelaze u tekuće stanje zbog smanjenja tlaka.

Pod prirodnim plinom se podrazumijeva smjesa ugljikovodičnih plinova, ugljikovodičnih plinova s primjesama ostalih prirodnih plinova i smjesa ostalih prirodnih plinova.

Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina te njihova kategorizacija i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama. Podjela (grupiranje) mineralnih sirovina na tematske cjeline Poradi određenih specifičnosti, u nastavku ovog dokumenta mineralne sirovine su svrstane u dvije tematske cjeline i to:

1. grupa čvrstih mineralnih sirovina (metali i nemetali) 2. grupa tekućih i plinovitih mineralnih sirovina (nafta, kondenzat, prirodni plin,

geotermalna voda) Napomena: U analizama pod pojmom rezervi podrazumijevaju se eksploatacijske rezerve. Radi relativno malih rezervi čvrsti fosilni energent (u RH se ne eksploatira) - ugljen razmatran je zajedno s tekućim i plinovitim fosilnim energentima. Zakonske odredbe za eksploataciju mineralnih sirovina Eksploatacijom mineralnih sirovina, prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst, smatra se vađenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina.

Eksploatacijom nafte i prirodnog plina smatra se i transport nafte, plina i kondenzata lokalnim naftovodima i plinovodima, kada su u tehnološkoj svezi s odobrenim eksploatacijskim poljima, te skladištenje ugljikovodika u geološkim strukturama.

Eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena smatra se vađenje kamena iz ležišta i oblikovanje u blokove na kamenolomu.

Oplemenjivanjem mineralnih sirovina smatra se odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje nečistoća i vode iz nafte i prirodnog plina kad su navedene radnje u tehnološkoj svezi s istraživanjem i eksploatacijom.

Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova.

Rudarsku koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina može se dodijeliti pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: trgovačko društvo) i fizičkoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za



eksploataciju mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: obrtnik).

Rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova za eksploataciju: tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline dodjeljuje ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva.

Rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina, osim pobrojanih, dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar odobrenog eksploatacijskog polja. Podaci o odobrenom eksploatacijskom polju unose se u katastar eksploatacijskih polja.

Za eksploataciju mineralnih sirovina trgovačko društvo i obrtnik plaćaju naknadu. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina temeljem Odluke o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, br. 101/04.) iznosi 2,6 % ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom.

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na područjima od značenja za jedinstveni vodni režim plaća se po propisima o vodama.

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina prihod je Republike Hrvatske, a ustupa se općini ili gradu, odnosno Gradu Zagrebu na području kojih se vrši eksploatacija i koristi se za gospodarski razvoj te zaštitu okoliša i prirode, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Visinu naknade, u skladu sa Zakonom o rudarstvu-pročišćeni tekst, određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Kontrolu izdvajanja i korištenja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina obavlja Ministarstvo financija.

Trgovačko društvo i obrtnik dužni su racionalno iskorištavati ležišta mineralnih sirovina. Ležišta mineralnih sirovina iskorištavaju se racionalno kad se sirovine vade i oplemenjuju uz male gubitke korisne mineralne sirovine te ako se pored osnovne mineralne sirovine, kad je to ekonomski opravdano, vade i oplemenjuju druge mineralne sirovine koje se nalaze u ležištu.

Radi obnavljanja i održavanja rezervi mineralnih sirovina trgovačko društvo i obrtnik moraju istodobno s eksploatacijom obavljati istraživanje mineralnih sirovina. Za istraživanje trgovačko društvo i obrtnik ako ne raspolažu s utvrđenim bilančnim rezervama mineralnih sirovina A+B kategorije za eksploataciju u sljedećih 25 godina izdvajaju najmanje 3 % ukupnog prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine. Sredstva za istraživanje mineralne sirovine trgovačko društvo i obrtnik koriste u skladu sa svojim godišnjim planom istražnih radova. Kontrolu izdvajanja sredstava obavlja Ministarstvo financija.


2.1. Gospodarenje čvrstim (neenergetskim) mineralnim sirovinama u postojećim uvjetima 2.1-1

2.1. GOSPODARENJE ČVRSTIM (NEENERGETSKIM) MINERALNIM SIROVINAMA U POSTOJEĆIM UVJETIMA

2.1.1. ISTRAŽIVANJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA Diljem terena Republike Hrvatske na površini se nalaze različite vrste stijena. Pripadaju trima osnovnim skupinama: magmatskim, taložnim i metamorfnim. Također su i različitih geoloških starosti, od prekambrija do najmlađih recentnih, koje praktički nastaju i danas. Najstariji prekambrijski i paleozojski magmatiti (najčešći su graniti i bazalti) i metamorfiti (najpoznatiji su gnajsovi, amfiboliti i mramori) se nalaze u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj - u jezgrama Slavonskih gora te klastiti i karbonati karbona i perma u Lici. Slijede mezozojski sedimenti koji zauzimaju najveći dio površine. Radi se pretežno o karbonatima (vapnenci i dolomiti) koji su najznačajniji u krškom dijelu Hrvatske. Klastične stijene prevladavaju u nizinskim i brdovitim predjelima sjeverne-panonske Hrvatske, a prema starosti spadaju u najmlađi eratem-kenozoik. Bogatstvo i raznolikost odnosnih stijena temelj su razvijenoj višestoljetnoj eksploataciji širokoga spektra mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.

Zbog praktičnih razloga, mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj razlučene su u četiri osnovne skupine:

1) Mineralne sirovine za dobivanje metala (tablice 2.1-1 i 2.1-2), 2) Mineralne sirovine za industrijsku preradbu (tablice 2.1-3 i 2.1-4), 3) Mineralne sirovine kao građevinski materijali i u industriji građevinskih materijala

(tablica 2.1-3) 4) Energetske mineralne sirovine (obradba u poglavlju 2.2).

2.1.1.1. Geološke značajke i potencijali čvrstih mineralnih sirovina Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala U tablici 2.1-1 prikazane su mineralne sirovine za dobivanje metala koje se nalaze u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2.1-1 Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala

Mineralna sirovina Značajne lokacije Uporaba

1.Aluminijeve rude (boksiti)

Jesenice, Kruševo, Ervenik, Drniš, Studenci, Imotski, Istra-Rovinj, Grgin Brijeg, Vrace,

Rudopolje, Sinj, Trilj

pridobivanje aluminija, izradba abraziva, brusnih i rezajućih materijala,

vatrostalnih materijala, u industriji građevinskog materijala

2. Željezne rude (željezni oksidi,

hidroksidi i karbonati)

okolica Ozlja, Samoborsko gorje (Rude), Petrova gora, Trgovska gora, Zrinska gora, kod

Drniša

prirodni pigment za proizvodnju boja i u keramičkoj industriji te kao punilo u nizu proizvoda, proizvodnja željeza

3. Živa i živine rude

zajedno s ugljikovodicima iz eksploatacijskih polja Kalinovac, Molve i Stari Gradac (Dravska

depresija, uz državnu granicu s Mađarskom), Tršće

elektrode u elektrolitičkim postupcima, katalizator, kao herbicid i pesticid, za punjenje manometara, barometara i

termometara (1) Aluminijeve rude (boksiti)

Na području RH ležišta i pojave boksita poznate su u stratigrafskome rasponu od srednjega trijasa do neogena. Pojave su i stratigrafski i geografski češće, ali nezanimljive za pridobivanje.



Trijaski boksiti nastali su u podinskom paleoreljefu okršenih srednjotrijaskih diplopornih vapnenaca, a u krovini su im gornjotrijaske klastične naslage. Poznata i istraživana ležišta su Broćanac kod Slunja, Veliki Skočaj u Plješevici, Rudopolje kod Bruvna te Grgin brijeg i Vrace u Velebitu. Zbog visokoga postotka SiO2 nisu povoljni u proizvodnji aluminija, ali su korišteni u cementnoj i keramičkoj industriji.

Najpoznatija i najveća ležišta jurskih boksita nalaze se u zapadnoj Istri između Poreča i Rovinja (zalihe preko 5 mil. tona). Nastali su na kimeridžko-ranotitonskome kopnu u paleoreljefu oksfordskih vapnenaca, a u krovini su im gornjotitonski vapnenci. Korišteni su u proizvodnji cementa, a aluminijskoj industriji nisu zanimljivi zbog visokoga postotka silicija. Najveće je ležište u Rovinju (procjene oko 2 mil. tona).

Od krednih boksita najčešće su pojave, a ležištima se mogu smatrati nalazišta zapadno od Duge Rese (Dubravčani) i Gazibare-Živkovići između Karlovca i Slunja. U Dubravčanima bemitno-kaolinitni boksit se nalazi između cenomanskih vapnenaca u podini i konijak-santonskih vapneneca u krovini u obliku do 3 m debelih leća što mu bitno umanjuje gospodarstvenu vrijednost. Boksiti u ležištima Gazibare-Živkovići, sličnoga mineralnoga sastava, nalaze se između cenomanskih vapnenaca u podini i klastično- karbonatnih naslaga santon-kampana u krovini. Vjerojatno je kredne starosti i dio boksita u Istri, na Kvarnerskim otocima i u Dalmaciji kojima su u podini kredni vapnenci, a u krovini paleogenske naslage. Opisani su u ovome poglavlju unutar tercijarnig boksita.

Najveća ležišta boksita u RH pripadaju tercijarnim boksitima. Za proizvodnju aluminija, odnosno glinice koristili su se boksiti samo dva stratigtafska horizonta: kasna kreda-rani eocen i srednji eocen-kasni eocen/rani oligocen.

a) Boksiti nastali u kopnenoj fazi između gornjokrednih i paleogenskih naslaga, nazivani često i starijepaleogenskim boksitima, poznati su diljem sjeverne i središnje Istre, na otocima, a mnoštvo ležišta otkriveno je u prostoru od Vinjerca i Rovanjske do Ervenika i Radučića, potom u Laškovici, Promini i Moseću, u području Sinj – Trilj i dalje na JI sve do Studenaca, Imotskoga i Vrgorca. Radi se uglavnom o manjim ležištima monohidratnih (bemitnih) boksita koje prema postanku svrstavaju u “tip terra rosa”, a slovi za najkvalitetniju aluminijevu rudu pa je desetljećima i iskorištavana gotovo u svim nabrojenim područjima.

b) Ležišta gornjoeocenskih (ili mlađepaleogenskih) bemitno-hidrargilitnih boksita nastala u kopnenoj fazi prije taloženja Promina naslaga. Taloženi su u paleoreljefnim udubljenjima okršenih gornjokrednih rudistnih i/ili donjo-srednjoeocenskih foraminiferskih vapnenaca, a krovinu im čine srednjoeocensko-gornjoeocensko-oligocenske Promina naslage. Ležišta su koncentrirana u području Obrovca i Ervenika, na prostoru prominskoga ravnjaka i Drniša, duž Moseća i u okolici Sinja. Riječ je o velikim ležištima s kvalitetnim boksitom koji je iskorištavan dosad isključivo kao sirovina za proizvodnju glinice, odnosno aluminija. Od neogenskih boksita istraživane su pojave kod Tounja te pojave i ležišta u okolici Sinja (Peruča - Trilj), ali su svi uzorci sadržavali visoke postotke silicija i željeza. (2) Željezni oksidi i hidroksidi te željezni karbonati

Brojna su nalazišta limonita, koji je smjesa hidroksida i oksida željeza, poglavito getita (okolica Ozlja, Petrova gora, Trgovska gora, Zrinska gora, kod Drniša), ali danas posve bez značaja kao rude za proizvodnju željeza.

Odnosna je mineralna sirovina navedena i opisana u dijelu o sirovinama umjerenog potencijala i ograničenih geoloških rezervi. Najčešće se rabi kao prirodni pigment za proizvodnju boja i u keramičkoj industriji te kao punilo u nizu proizvoda. Stoga se obradila zajedno s nemetalnim sirovinama. Međutim, s obzirom na količine i ležišta koja do sada nisu bila u eksploataciji, smatra se sirovinom važnom za strategiju gospodarenja.



(3) Živa i živine rude U našoj zemlji zabilježena su četiri nalazišta žive i živinih ruda, ali su podaci o njima vrlo šturi. Najpoznatije je nalazište živine rude cinabarita (rumenica) u Gorskom Kotaru (Tršće). Iako je detaljno istraživano, nikada se ovdje nije obavljala eksploatacija. Pojave elementarne žive istraživane su u XVIII. i XIX. stoljeću u okolici Krapine. Danas se određene količine žive pridobivaju zajedno s ugljikovodicima iz eksploatacijskih polja Kalinovac, Molve i Stari Gradac (Dravska depresija, uz državnu granicu s Mađarskom). Neki podaci o izvađenim količinama te o rezervama (u tonama) nalaze se u tablici 2.1-2.

Tablica 2.1-2 Eksploatacijska polja ugljikovodika s potvrđenim rezervama žive

Rezerve, t Polje

Bilančne Izvanbilančne Eksploatacijske Proizvodnja u 2006. godini

Kalinovac 7,279 1,228 2,820 0,176 Molve 10,239 2,634 2,976 0,293 Stari Gradac 0,410 0,259 0,356 0,004 Ukupno 17,928 4,121 6,152 0,473

Prema literaturnim podacima živa je element prirodno prisutan u zraku i u nekontaminiranim područjima u koncentracijama koje se kreću u granicama od 0,0005 do 0,010 µg/m3, dok je to u kontaminiranim područjima preko 20 µg/m3.

Prirodni plin na poljima tzv. ''Duboke Podravine'' sadrži prosječno 1 500 µg Hg/m3 i na postrojenju CPS Molve živa u prirodnom plinu predstavlja neželjenu primjesu, naročito u proizvodnji NGL (ekstrakcija C2+ komponente). To je kriogenski proces i koristi aluminijsku opremu (izmjenjivači topline) koja je naročito podložna koroziji i agresivnom djelovanju žive. Projektno rješenje postrojenja osigurava gotovo potpuno uklanjanje žive. Živa se izdvaja u dva stupnja, grubom i finom adsorpcijom, a za uklanjanje žive koristi se aktivni ugljen impregniran sumporom. Uklanja se kemisorpcijom pri čemu se živine pare adsorbiraju na površini ugljena, a potom živa reagira s impregniranim sumporom tvoreći netopljivi živin sulfid. Koncentracija žive u plinu na izlazu iz finog adsorbera manja je od 0,010 µg/m3. Skladišti se na prostoru CPS-a do otpreme u odlagalište opasnog otpada u Republiku Njemačku (tako je barem bilo do danas). No, bez obzira na tu činjeniu, ako se ukaže potreba, postoje stanovite količine žive pa se može i iskoristiti. Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina S obzirom na potencijal, tj. veličinu geoloških rezervi nemetalne mineralne sirovine su razvrstane u dvije velike skupine [31, 32]. Prva skupina obuhvaća sirovine velikoga potencijala i neograničenih geoloških rezervi (tablica 2.1-3), a druga sirovine umjerenoga potencijala i ograničenih geoloških rezervi (tablica 2.1-4). Daljnja se podjela unutar prve skupine temelji na načinu uporabe pojedinih sirovina pa tako imamo mineralne sirovine za industrijsku preradbu (8 sirovina) i mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala, u što je uključen i arhitektonsko-građevni kamen (4 sirovine). Izdvojene mineralne sirovine ograničenih geoloških rezervi mahom su sirovine za industrijsku preradbu.



Tablica 2.1-3 Nemetalne mineralne sirovine velikoga potencijala i neograničenih rezervi

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU

minerali i stijene/sirovina najznačajnije lokacije

uporaba

Halogeni elementi i spojevi 1. brom 3 naftna industrija, medicina, kemijska industrija, prehrana i

prehrambena industrija, agronomija 2. jod 1 medicina, prehrana i prehrambena industrija, gnojivo, kemijska

industrija, metalurgija, strojarstvo 3. kuhinjska sol 27 prehrana i prehrambena industrija, kemijska industrija,

metalurgija, industrija plastike, tekstilna industrija Sulfati 4. gips (sadrenac) 6 industrija građevinskog materijala, kemijska industrija,

agronomija, industrija papira Karbonati 5. dolomiti > 20 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija građevinskog

materijala, industrija stakla 6. vapnenci > 50 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija građevinskog

materijala, industrija stakla Sirovine za proizvodnju cementa 7. cementne sirovine 8 industrija građevinskog materijala Ostale mineralne sirovine 8. peloidi 2 medicina-zdravstvo, kozmetička industrija

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA GRAĐEVINSKI MATERIJAL I ZA INDUSTRIJU GRAĐEVINSKIH MATERIJALA

9. tehničko-građevni kamen > 100 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala 10. pijesci 15 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala 11. šljunci 8 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala 12. ciglarske gline 14 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala 13. arhitektonsko-građevni

kamen > 50 građevinski materijal i industrija građevinskih materijala

Ležišta mineralnih sirovina za industrijsku preradu Halogeni elementi i spojevi (1) Brom i (2) Jod

Brom i jod kao mineralne sirovine do sada su rijetko i malo istraživane, a nisu ni eksploatirane bez obzira što imaju vrlo široku uporabu (tablica 2.1-3). U Jadranskome moru ovi elementi se nalaze u koncentracijama do 65 mg/l (brom), odnosno 0,06 mg/l (jod). Njihove su rezerve neograničene. Nakon berbe morske soli preostaju otopine s povećanim sadržajem broma i joda, koje se, za sada, vraćaju u more. Prema tome, lokacije buduće moguće eksploatacije su vezane uz tri aktivne Jadranske solane: Pag, Nin i Ston. (3) Kuhinjska sol

U Republici Hrvatskoj nema fosilnih ležišta soli i zbog toga se potreba za njom u području teritorija današnje države stoljećima pa i tisućljećima podmirivala proizvodnjom iz morske vode i uvozom. U prošlosti je ta proizvodnja bila osobito razgranata zahvaljujući nizu povoljnih okolnosti kao što su dosta visok salinitet vode (3,60 – 4,00 %, prosječno više od 3,80 %), povoljne klimatske prilike te mnoštvo lokacija s odgovarajućom morfološkom i geološkom podlogom. O nekoć brojnim solanama danas svjedoče tek mnoge uvale nazvane solinama – od Umaga, Poreča i Pule, preko Krka, Dugog otoka, Pašmana i Šibenika do Slanog u južnodalmatinskom primorju, a od onih koje ne odaje ime valja spomenuti i ponajveće, gotovo



posve zaboravljene solane u Kamporu i Supetarskoj Dragi (Rab), Zablaću i Jadrtovcu (uvala Morinje), Karinu i Pirovcu (uvala Makirina).

Danas solane postoje samo na Pagu (u Pagu i Dinjiški), Ninu i Stonu. Proizvodi se ukupno tridesetak tisuća tona soli godišnje, dijelom na klasičan način, dijelom ubrzanim postupkom (postrojenja za brzu preradu salamure, pomoću tzv. termouparivanja postoje u Pagu). Od napuštenih solana krajem pedesetih godina prošloga stoljeća namjeravalo se obnoviti proizvodnju u Morinju, provedena su odgovarajuća geološka istraživanja, utvrđeno je da je uvala u pogledu sastava sedimenata u podlozi i po hidrološkim prilikama vrlo povoljna za izgradnju solane, no taj projekt nije nikad realiziran. Sulfati (4) Gips (sadrenac)

Unutar karbonatnih stijena permsko-donjotrijaske starosti pojavljuju se evaporitne naslage (na površini uglavnom gips) na brojnim mjestima u Krndiji, Papuku, Ravnoj gori, Petrovoj i Trgovskoj gori, uz gornje tokove rijeka Une i Zrmanje, kod Ličke Kaldrme, u dolini Butišnice, u Kosovu i Petrovom polju, u Vrlici, Sinju i na Palagruži. Gipsovi u Komiži na otoku Visu su gornjotrijaske starosti.

Gips ili sadrenac ima vrlo staru povijest eksploatacije u Republici Hrvatskoj (iza tehničko-građevnog i arhitektonsko-građevnog kamena, ciglarskih glina i kremenoga pijeska) još od prije 1807. godine u Samoborskom gorju te 1905. godine u okolici Sinja. Naročito se koristi u industriji cementa i umjetnoga gnojiva kao i za izradu ploča.

Gipsne, točnije gipsno-anhidritne, naslage pojavljuju se kao primarno slojevite taložine koje su na površinu dospjele ili kao dijapiri ili uzduž jačih dislokacija. Stoga su intenzivno borane. No, jedan dio u okolici Sinja i Vrlike je masivan što upućuje da tamošnje gipsne taložine nisu imale krovine ili je ona erodirana. Glavni su minerali svih ležišta gips (CaSO4 x 2H2O) i anhidrit (CaSO4). Gipsa ima do 90 %. Ležišta gipsa su mahom velika ležišta. U bušotinama i sadrolomima debljina gipsa do anhidrita iznosi najčešće od 10 do 30 m. Područja s najznačajnijim količinama su u prvom redu Kninsko polje (ili potez Knin-Kosovo-Drniš) i okolica Sinja (Kojića greda, Slane Stine-Karakašica i Glavice). Na ovim se lokacijama odvija recentna eksploatacija. No, zanimljiva su i područja u Samoborskom gorju (Rude), u istočnoj Lici (Begluci-Neteka-Donji i Gornji Srb i Lička Kaldrma) te na otoku Visu (Komiža). Karbonati Karbonatne stijene su najrašireniji litološki član na području Republike Hrvatske. Izgrađuju najveći dio krškoga područja, a ima ih i u gorama panonskoga dijela Republike Hrvatske. Dvije su temeljne vrste karbonatnih stijena - vapnenci i dolomiti. U RH vapnenci prevladavaju nad dolomitima, a često se ove dvije vrste stijena pojavljuju i u međusobnoj izmjeni. S obzirom da se radi o taložnim stijenama i vapnenci i dolomiti odlikuju se dobro izraženom slojevitošću, osim u izrazitije tektoniziranim (rasjednutim i raspucanim) područjima, koja su i najčešće jako okršena. Karbonatne stijene u RH poznate su u stratigrafskome rasponu od paleozoika do neogena. (5) Dolomiti

Ranodijagenetskih (“primarnih”) dolomita u izmjeni s kasnodijagenetskim (“sekundarnim”) dolomitima ima u srednjemu i gornjemu permu Velebita (Baške Oštarije, Brušani, Rizvanuša, Raduč, Sv. Rok) i gornjemu trijasu okolice Dubrovnika, Svilaje, okolice Knina, Like, Velebita, Gorskoga kotara, Korduna, okolice Karlovca, Žumberka, Medvednice, Ivančice, Kalnika i Ravne gore. Kasnodijagenetski dolomiti su češći, a pojavljuju se u srednjemu trijasu Svilaje, okolice Knina, Like, Velebita, okolice Karlovca, Žumberačke i Samoborske gore, Ivančice, Ravne gore,



Papuka i Krndije, te u juri i kredi krškoga područja. Tu se posebno ističe pojas jursko-donjokrednih dolomita u izrazito tektoniziranome području od Vrbovskoga preko Ogulina, Plaškoga i Ličke Jasenice do Saborskoga. Na otocima Korčuli i Mljetu kasnodijagenetski dolomiti pripadaju najgornjoj juri i najdonjoj kredi. U najvećem dijelu krškoga područja, kao i na otocima Cresu, Krku, Lošinju, Dugome otoku, Korčuli i Mljetu, prijelazne naslage između donje i gornje krede predstavljene su pojasom kasnodijagenetskih dolomita gornjoalbsko-donjocenomanske starosti.

Dolomiti se osim kao kvalitetan tehnički kamen koristi i kao industrijska sirovina (tablica 2.1-3). Zajedno s vapnencima naziva se “karbonatna sirovina za industrijsku preradu”. Do sada su manje-više podrobno istraženi kao sirovina u gorama oko Krapine (Dunajeva gora, Brezovica, Strahinjčica), u Samoborskom gorju, u Kordunu (Veljun), u Banovini (Samar brdo, Carevac) i u Dalmaciji u okolici Trogira, potez Muć- Sinj-Trilj. Istraživanjima je utvrđen sadržaj MgO od 21,35% do 22,20%. Dakle, vrlo su čisti, a uz ujednačeni sastav predstavljaju izvrsnu mineralnu sirovinu za bilo koju od navedenih namjena. (6) Vapnenci

Vapnenci se nalaze u devonsko-karbonskim naslagama Trgovske gore te karbonskim i permskim Velebita i Like, kao ulošci unutar klastičnih stijena. Potpuno prevladavaju u stijenama trijasa, jure i krede krškoga područja tj. jugozapadno i južno od Žumberka i Karlovca sve do mora uključujući sve otoke osim Jabuke i Brusnika. Značajno su zastupljeni i u paleogenskim naslagama Istre, Kvarnera, Dalmacije i mnogih otoka. Tercijarne Jelar- breče Velebita, Like i Kvarnera također su izgrađene od ulomaka isključivo karbonatnih stijena mezozoika, a u karbonatno-klastičnim Promina-naslagama sjeverne Dalmacije. Vapnenački konglomerati i vapnenci prevladavaju nad pješčenjacima i laporima. Vapnenaca ima i u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj: u trijasu i juri Žumberka i Ravne gore te u trijasu Medvednice, Ivančice, Ravne gore, Papuka i Krndije.

Kao mineralna sirovina vapnenci imaju široku primjenu (tablica 2.1-3). Naročito se koriste u industriji vatrostalnih materijala, u metalurgiji, medicini i farmaciji. Što se tiče terminologije, ovdje su obuhvaćene dvije vrste mineralnih sirovina: (1) mineral kalcit, čisti kalcijev karbonat (CaCO3) i vapnenac (vapnenac-kalcit) koji je sastavom blizak ili sličan kalcitu s udjelom većim od 50 vol %.

Lokacije vapnenca-kalcita sa značajkama mineralne sirovine su sljedeće: 1) okolica Sirača (trijaski i jurski vapnenci), 2) okolica Slavonskoga Broda (neogenski-badenski vapnenci), 3) Novi Marof (neogenski-badenski vapnenci), 4) Istra: potez Kloštar-Fuškulin-Flengi-Vrsar-Poreč (vapnenci gornje jure), 5) Istra: Marčana, Most Raša, Pećine, Prodol, Marlera (vapnenci gornje krede), 6) okolica Tounja (vapnenci donje krede), 7) Lika: Barlete, Čardak, Ličko Lešće (vapnenci gornje krede), 8) Dalmacija: Oklaj, Moseć, Siverić, Benkovac-Zapužane (vapnenci gornje krede).

Sirovine za proizvodnju cementa (7) Cementne sirovine

Već činjenica da je proizvodnja cementa na našem tlu otpočela početkom XX. st. (Kaštelanski zaljev – 1906., Zagreb – 1908.) upućuje na to da se u Republici Hrvatskoj vrlo rano otkrilo postojanje optimalne sirovine za njegovo spravljanje. Sjeverno od Kaštelanskog zaljeva bili su to srednjoeocenski lapori sa 76,5 % CaCO3 iz kojih se, uz dodatak gipsa, moglo proizvoditi cement bez dodatka drugih primjesa, dok su u Zagrebu (Podsused) osnovu proizvodnje činili najniži horizonti gornjopanonskih lapora, koji su sastavom približno slični kaštelanskima. Lapor se dulje



vremena održao kao temeljna sirovina u cementarama, računalo se s njime i za gradnje tvornice u Koromačnu (Istra, 1926.), korišten je nekoć u Omišu, a kad se nakon Drugoga svjetskog rata u prostoru između Podsuseda i Beočina (sjeverno podnožje Fruške gore, danas Srbija i Crna Gora) namjeravalo podići tvornicu cementa, istraživalo se lapore oko Križevaca, Pakraca i Lipika, Voćina, Našica i u Dilj gori. U daljoj i bližoj prošlosti istražena su još nalazišta kraj Pregrade i Podruta u Hrvatskom zagorju, lapori u Krnjaku i sjeverno od Dvora, potom u okolici Pazina, nedaleko od Nina i drugdje.

Prva tvornica koja nije bila oslonjena na ležište lapora podignuta je u Puli 1926. godine. U njoj je iskorištena mogućnost da se, uz pomoć različitih korektiva, u proizvodnji kao temeljna sirovina rabi vapnenac. Kasnije je to ponovljeno u Umagu, a i druge su cementare ponestajanjem kvalitetnijeg lapora bile prisiljene prerađivati sirovinu dvokomponentnoga ili višekomponentnoga sastava, zadovoljavajući potrebne vrijednosti hidrauličkoga, silicijskoga i aluminijskoga modula smjesom vapnenaca, lapora i raspoloživih dodataka (tufovi, gline, prapor, boksit i dr.).

Istraživanjima je utvrđeno da se u RH može izdvojiti više područja u kojima nalazimo obilje kvalitetne sirovine za proizvodnju cementa. To su Hrvatsko zagorje, Slavonija, Banovina, Istra i Dalmacija:

1) U Hrvatskome zagorju stijene pogodne za preradu u cementnoj industriji poznate su (zasad) na trima lokacijama:

- istočno od Pregrade istražene su naslage miocenskih lapora i u analiziranom uzorku plavičastoga lapora bilo je 75,6 % CaCO3, a u slično obojenu pjeskovitu laporu 72,3 % CaCO3, pa je nalazište ocijenjeno vrlo povoljno, tim više što je prosječna debljina ovih naslaga oko 30 m, njihove zalihe, po prosudbi iznose nekoliko desetaka milijuna tona, a slični sedimenti protežu se i dalje na SI prema Sv. Ani te na JI prema Bežancu;

- u području Lobora (sjeverno od crkve) teren izgrađuju miocenski plavkastosivi i smeđkasti lapori s ulošcima smeđih, jako poroznih lapora-pješčenjaka: lapori sadrže 78,66 % CaCO3, njihova je prosječna debljina 100 m, duljina produktivne zone iznosi oko 800 m, a širina oko 200 m;

- kao pogodna lokacija za gradnju tvornice cementa svojedobno su slovile Podrute, jer se na relativno malenu prostoru nalaze stijene koje bi činile sirovinsku bazu: badenski i panonski lapori, litotamnijski vapnenci i miocenski tufovi; analizama je utvrđeno da nabrojene stijene sastavom potpuno odgovaraju za spravljanje potrebne smjese.

Tri navedene lokacije, osim pojedinačne vrijednosti, upućuju i na to da se u slučaju mogućih budućih radova ne smije zanemariti vrijednost badenskih lapora i laporovitih naslaga i drugdje u Hrvatskom zagorju. Njihov niži dio obično čine zelenkasti, žućkasti ili sivi siltovi u kojima ima do 65 % karbonatne komponente, dok su u višem dijelu naslaga najčešće razvijeni žućkasti, smeđi i sivi vapnenčki lapori u kojima sadržaj karbonata iznosi 70 – 93 %.

2) U Slavoniji od istraženih pozornost zaslužuju slijedeća nalazišta cementnih sirovina: - u Voćinu, gdje se poodavno namjeravalo graditi tvornicu, glavnu sirovinu predstavljaju

naslage pontskih lapora; zona lapora široka je 800 – 1 400 m, po pružanju može ju se slijediti kilometrima, niži dio naslaga bogatiji je karbonatom (CaCO3 + MgCO3 83,60 %), viši je glinovitiji (CaCO3 + MgCO3 70,60 %, a tehnološkim je ispitivanjem utvrđeno da lapor odgovara za proizvodnju cementa uz dodavanje određene količine kremena pijeska;

- JZ od Našica radi tvornica cementa koja kao temeljnu sirovinu rabi badenske i sarmatske glinovite vapnence iz ležišta Vranović; zalihe ovih sirovina goleme su, a određen nedostatak im je često previsoka količina karbonata u primarnoj sirovini (ponekad i više od 80 % CaCO3) pa je u tehnološkom postupku smjesi nužno dodavati glinovita prapora ili tufa;



- u predjelu sela Tulnika (SSZ obronci Dilj gore) potencijalna sirovina za industriju cementa su donjopontski lapori; analizom pedesetak uzoraka s površine i iz jedne bušotine ustanovljeno je da lapori sadrže 53,8 – 84,5 % CaCO3 pa bi za spravljanje optimalne sirovine lapora bilo potrebno dodavati vapnenca (ima ga u desetak km udaljenom Bodljišu u Požeškoj gori) te prapora ili pjeskovitih glina.

3) U širem području Banovine, točnije u istočnome podnožju Zrinske gore, istraženo je ležište cementih sirovina uz cestu Divuša – Kozibrod (12 km SI od Dvora). Čine ga badenski vapnenački lapori te sarmatski pločasti vapnenački lapori i glinoviti vapnenci, ležište je veličine oko 1 km x 0,4 km, a prosječni sadržaj CaCO3 u cjelokupnom ležištu iznosi samo 49,8 %, pa bi sirovini trebalo dodavati vapnenac, što ne bi bio veći problem jer u obližnjem Zrinu ima dovoljnih zaliha litotamnijskih vapnenaca. Kao potencijalna sirovina u ovome kraju ističu se još sarmatski lapori kraj Unčana i Popova mosta.

4) U Istri su u cementarama rabljene vrlo raznolike sirovine. U tvornici u Puli koja proizvodi portland-cement, bijeli i taljeni cement oblikuju smjesu po potrebi, koristeći vapnenac, kaolin i druge gline te boksit. U nedavno zatvorenoj tvornici u Umagu smjesa je spravljena iz gornjokrednih vapnenaca (75 – 80 %) kojem se dodavalo prapor (do 25 %) ili crvenicu (do 30 %), dok je u Koromačnu proizvodnja u početku temeljena na zalihama eocenskih lapora i glinovitih vapnenaca, a kasnije se uz spomenute, uz odgovarajući korektiv (boksit), nastavilo iskorištavati i silicifirane lapore. Iznenađuje što u Istri, izuzev Koromačno, u većoj mjeri nije kao sirovina rabljen lapor iz eocenskoga fliša. Možda je tome razlog nehomogen sastav naslaga (u pazinskom bazenu debljina horizonata lapora iznosi 1 – 15 m, najveća poznata debljina jest do 50 u predjelu Buzeta u Sv. Križu) ili nizak sadržaj CaCO3 (u pazinskom bazenu prosječno 46 %, najviše u Borutu – 59 %).

5) Najkvalitetniju sirovinu za proizvodnju cementa u Republici Hrvatskoj činili su oduvijek srednjoeocenski lapori u Dalmaciji. Poznata “tupina” već početkom XX. st. iskorištavana je i prerađivana u čak pet tvornica nanizanih na potezu Kaštela – Solin – Split, uoči Drugoga svjetskog rata iz prostora Kaštelanskoga zaljeva cementnim se laporom opskrbljivalo čak 16 tvornica u Italiji, jedna u Aleksandriji (Egipat) identičan lapor svojedobno je prerađivan u cementari u Omišu. Vremenom su potrebe za cementnim sirovinama rasle, proizvodnja je povećavana i zalihe “tupine” nisu bile dostatne, ali je uznapredovala tehnologija kojom je omogućena proizvodnja cementa iz znatno šireg spektra sirovina, kojih na sreću nadomak Kaštelanskoga zaljeva, ima u izobilju. Još pred tridesetak godina podrobnim istraživanjem i analizama stijena iz starih tupinoloma podno Kozjaka i oko njih dokazano je da se, iako raznolike, sve fliške naslage mogu u cijelosti uporabiti u proizvodnji cementa. To su: numulitni vapnenci i breče (više od 80 % CaCO3), kalkareniti i kalcisiltiti (debljine 40 – 100 m, 80 – 85 % CaCO3), vapnenački lapori (“tupina”, klasična sirovina), glinoviti vapnenci (77,5 – 80 % CaCO3, čest pratilac “tupine”), zeleno-plavičasti lapori i glinoviti vapnenci (65 – 74 CaCO3, manje rasprostranjenosti), lapori s pretaloženim numulitima (30 – 100 m debeli, promjenljiv sadržaj CaCO3) te izmjena lapora, pješčenjaka i vapnenca (tzv. “mrtvica” s 55 – 70 % CaCO3). Povoljnu smjesu za proizvodnju uvijek je moguće pripraviti miješanjem nekih od nabrojenih komponenata, zalihe sirovina s kojima se može računati mjere se desecima milijuna tona i osnova su za rad dviju tvornica u Kaštel Sućurcu i jedne istočno od Solina.

Osim prostora Kaštelanskoga zaljeva utvrđeno je da bi za proizvodnju cementa odgovarali i eocenski lapori iz Ljubača SI od Nina. Analizom većega broja uzoraka spoznalo se da je količina CaCO3 u laporu relativno niska (45,75 % - 58,37 %), no dodavanjem kvalitetna vapnenca oni bi se mogli uporabiti (lapor i vapnenac moralo bi se miješati u omjeru 40 : 60).



Ostale mineralne sirovine (8) Peloidi

Peloidi su rijetko spominjana i korisna mineralna sirovina kojoj kao prirodnom bogatstvu u prošlosti nije pridavano veće značenje, iako se zna da su od davnine rabljeni u zdravstvene svrhe, mogu se uporabiti u kozmetičkoj industriji itd. Riječ je o rahlim, sitnozrnatim sedimentima u stručnoj literaturi poznatim pod nazivom “fango” (u nas “blato” i “ljekovito blato”), koje je, s obzirom na mjesto nastajanja, uobičajeno dijeliti na podvodne i nadzemne, prema sastavu na mineralne, limanske, bituminozne i tresetne peloide. Mnogi od nabrojenih varijeteta, često u kombinaciji, otkriveni su na niz mjesta u Republici Hrvatskoj, najčešće u područjima prirodnih izvora geotermalnih voda (pa su nerijetko obogaćeni sumporom) ili u plićacima duž morske obale, gdje su nekoć bile solane.

U sjevernoj Hrvatskoj poznata su nalazišta peloida uz neke terme: - u Tuheljskim Toplicama ležište “ljekovita blata” nalazi se u blizini kaptiranih izvora

termalne vode; količine sumporovita peloida znatne su, pa se osim ovdašnjeg njime opskrbljuju i druga lječilišta;

- Varaždinske Toplice rabe sumporoviti peloid koji se uzima s nalazišta u blizini izvora; - u neposrednoj blizini daruvarskih izvora ispod 0,5 – 1,5 m debela glinovito-praškasta

pokrivača nalazi se sloj “fanga” debljine do 2 m; - Topusko je jedino lječilište u RH u kojem se osim termalne vode u terapiji koristi i

treset (organogeni peloid – biotit); djelovanje treseta zasniva se na termo-fizikalnim svojstvima ovoga peloida, potom na prisutnom taninu i pH vrijednosti (4,0 – 7,0, normalna koža 3,7), te na hormonskom djelovanju (budući da su bituminozne tvari nositelji nekih hormona).

U Dalmaciji peloidi pripadaju tzv. morskim muljevima što nastaju taloženjem u mirnim morskim uvalama. Poznato je nekoliko takvih nalazišta:

- u laguni koja je dio Ninskoga zaljeva nalazi se ležište peloida koji je prema nekim pokazateljima iskorištavan već u rimsko doba, što bi bila najranija poznata uporaba peloida na našem tlu; pred četrdesetak godina laguna je istražena s nizom sondi do dubine 2 m i utvrđeno je da je ispod 0,30 – 1,20 m istaložen sivi i crni mulj promjenljive debljine, pri čemu neke sonde nisu doprle do sivoga pijeska u podini peloida; istraživanjem peloida spoznalo se da je riječ o sumporno-kloridnom mulju sličnom sapropelnom limanu; pogodan je pri liječenju funkcionalnih oštećenja i bolesti lokomotornoga sustava, pomaže u liječenju kožnih bolesti, ginekoloških te još nekih oboljenja unutarnjih organa;

- uz JI rub Karinskoga mora istraživanje peloida obavljeno je 1983. godine, jer je zamijećeno da se ondje za ljetovanja ljudi mažu blatom, tvrdeći da ono pomaže pri reumatskim oboljenjima; peloidni mulj razvijen je u sredini gdje se miješaju slana i slatka (potočna) voda, okonturena su četiri ležišta (Soline, Višić uvala, Vrulje i Šušnjar), debljina taloga iznosi od nekoliko centimetara do 3 m, boje je tamnosive do antracitno crne i mirišu po sumporovodiku; ukupne zalihe ljekovita mulja u nabrojenim ležištima veće su od 100 000 m3, uz napomenu da nisu istraživane zalihe na dubinama većim od 3 m; konkretnije iskorištavanje karinskoga “fanga” do danas nije otpočelo;

- u uvali Makirina, u Pirovačkome zaljevu, nalazište peloida otkriveno je tek u novije vrijeme i istraženo 1988./89.; ležište ima oblik leće dugačke oko 1 100 i široke 250 – 280 m, s postupnim zadebljanjem naslage peloida do više od 3 m, osobito po dužoj osi; po podrijetlu sediment je kombiniranoga morsko-limansko-solanskoga tipa, sivosmeđe do crne boje, miriše po sumporovodiku; ispitivanjem je utvrđeno da uzorci peloida i morske vode ne sadrže mikroorganizme štetne za ljudski organizam i stoga se peloid može koristiti u kupkama i za terapiju oblaganjem, a pomaže pri oštećenjima lokomotornog aparata (artroze zglobova, bolni vratni i lumbalni sindromi, reumatoidni



artritis); u organiziranim lječilišnim institucijama peloid iz Makirine ne rabi se, niti je bilo zanimanja za njegovo iskorištavanje u druge svrhe;

- u Zablaću kraj Šibenika otkriveno je ležište peloida prigodom istraživačkih radova izvađanih u svezi obnove solane u Velikoj solini; otkrivena je naslaga “ljekovita blata” debljine 1,5 – 2,0 m, a slično se ponovilo i u predjelu Jadrtovca, u uvali Morinje, gdje su spomenuti sedimenti slične debljine; u Zablaću se, navodno, liječio Bela IV, a u neko se vrijeme spominjalo da se blato iz Velike soline koristi u terapeutske svrhe u hotelskom kompleksu “Solaris”;

- osim nabrojenih najpoznatijih nalazišta, u obalnome pojasu ima ih još – u literaturi su u nekoliko navrata spominjana ona u Jadranovu, Splitu (Špinut) i Trpnju.

Značajna nalazišta “fanga” poznata i na nekim otocima (Pag, Korčula, Krk, Dugi otok, Hvar): - u Lokunji (u gradu Pagu) nalazi se ležište koje je pobudilo pozornost pred nekoliko

desetljeća (prva analiza urađena je 1959. godine u Balneološkom institutu u Münchenu) i već tada se raspravljalo da bi u Pagu valjalo izgraditi klimatsko-peloidno lječilište, što do danas nije ostvareno; prema jednome zapisu zalihe peloida u Lokunji razvijene su u “bezgraničnim količinama i na površini koja se mjeri kvadratnim kilometrima”;

- u Veloj Luci postoji lječilište “Kalos” u kojem se “zlatno blato” koristi od početka XX. st.; peloid se rasprostire u uvali dugoj kojih 150 m i širokoj osamdesetak metara; uz navedeno poznato je još i nalazište “fanga” u luci Brna, gdje su naslage limanskoga mulja navodno debele 6 m (podatak vrlo zanimljiv, jer je prema kazivanju dobrih poznavatelja Korčule riječ o uvali sa znatnom dubinom mora);

- od ostalih otoka s nalazištima peloida valja spomenuti još Krk (Klimno – uvala Soline), Dugi otok (Sali i jezero Mir) te Hvar (Vrboska).

Ležišta mineralnih sirovina za građevinski materijal i za industriju građevinskih materijala (9) Tehničko-građevni kamen

Za tehničko-građevni kamen pogodne su različite vrste čvrstih stijena. U Republici Hrvatskoj to su prvenstveno karbonatne stijene - vapnenci i dolomiti, jer su one površinski i najrasprostranjenije. Manje su zastupljene magmatske i metamorfne stijene – graniti, rioliti, andeziti, dijabazi, gabri, bazalti, gnajsovi, amfibolski porfiriti i amfiboliti. Regionalno gledano ležišta magmatskih/metamorfnih stijena uglavnom se nalaze u panonskome području, a karbonata u čitavom krškom području, ali i u mnogim dijelovima panonske Hrvatske. Magmatske i metamorfne stijene

Do sada poznata i iskorištavana, a u budućnosti potencijalna ležišta iz grupe ovih stijena su u područjima:

1) Moslavačke gore (graniti – Miklouš, Gornja Jelenska, graniti i gnajsovi – Mikleuška, gabro – Podgarić, amfiboliti – Pleterac, Okučani);

2) Hrvatskoga Zagorja (dijabazi – Ljubeščica) i Medvednice (dijabazi – Kraljev vrh, okolica Gornje Bistre, Donje Stubice i Marije Bistrice);

3) Papuka i Krndije (graniti – potok Šandrovac, Voćin, Kutjevo, andeziti – Čukur, Gradac, dijabazi – Orahovica, amfiboliti – Vetovo, Ljeskovica, Borovik);

4) Psunja i Požeške gore (graniti – Šeovica, Rogoljica, Rašaška, rioliti – okolica Novog Sela i Biliša, dijabaz - “Pakao” i “Nakop”, amfiboliti – Giletinci, Koprivna);

5) Gorskoga kotara (amfibolski porfirit - Fužinski Benkovac). Vapnenci i dolomiti

U panonskome dijelu RH relativno je veliki broj ležišta ovih karbonatnih stijena, od kojih se manji dio iskorištava. Treba istaknuti da je najveći broj kamenoloma u dolomitima, pa je čitava



regija na neki način deficitarna na vapnencima, a od njih najviše se koriste iz neogenskih, rjeđe starijih naslaga. Poznata i potencijalna su ležišta u slijedećim područjima:

1) Hrvatsko Zagorje (dolomiti – Očura, Pregrada); 2) Medvednica i Samoborsko gorje (vapnenci – Vukov dol, Donje Orešje, Lipovečka

Gradina, Bizek, dolomiti – Ivanec, Posusedsko dolje, Samobor, Plešivica, Sv. Jana, Krašić);

3) Papuk, Krndija i Dilj gora (vapnenci – Toplica, Sirač, Donji Slatinik, dolomiti - Orahovica, Velika).

Krško područje obiluje neiscrpnim količinama karbonatnih stijena i mogućnostima za otvaranje kamenoloma i pogona za proizvodnju tehničko-građevnog kamena. Bitna razlika između ovoga i panonskoga dijela RH je ta što u krškome području prevladavaju vapnenci nad dolomitima pa se u danas aktivnim kamenolomima isključivo iskorištavaju vapnenci najviše kredne, zatim jurske i najmanje trijaske starosti.

Slijedi prikaz ležišta i potencijalnih eksploatacijskih polja od sjevera prema jugu: 1) Okolica Karlovca, Kordun i Ogulinski kraj (vapnenci – Belaj, Donji Zvečaj,

Generalski Stol, Tounj, Ogulin, poligon HV-a “Eugen Kvaternik” SZ od Slunja, dolomiti – Stative, Jarče Polje, Broćanac, Modruš-Plaški-Plavča);

2) Hrvatsko primorje (vapnenci – Vinodol JZ od Grižana) i Istra (vapnenci – Vranja, Mandići, Rakalj, okolica Pule, Medulin, Pazin, Lakovići, Šošići, Kanfanar, okolica Novigrada i dr., dolomiti – okolica Novigrada);

3) Lika (vapnenci – Vrhovine, Korenica, Oštra, Gornja Ploča, Štikada); 4) Dalmacija (vapnenci – Bibinje, Jagodnja-Zapužane, Dazlina, Šibenik, Šibenska

Dubrava, okolica Drniša, Dugobabe, Dicmo, Dugopolje, Klis-Kosa, Seget, Perun, Srinjine, Imotski, Metković, Visočani-Mironja, Dubrovnik-Dubac);

5) Otoci (vapnenci – Krk-Garica, Pag-Gorica, Brač-Bobovišće, Korčula, Mljet). (10) Pijesak

Najveći broj kopova pijesaka leži u sjevernom dijelu RH, unutar tercijarnih i kvartarnih naslaga. No, ima ih i na većim otocima gdje su također kvartarne starosti. Općenito, naši najveći pjeskokopi nisu posve istraženi što ih predstavlja objektima zanimljivima za buduća detaljna geološka ispitivanja. Pijesci iz ovdje navedenih ležišta slabije su kvalitete (manje od 90 % SiO2) pa ih se ne može smatrati kremenom sirovinom. To poglavito vrijedi za otočne pijeske od kojih je dobar dio karbonatnoga sastava. 1) Velike količine pijesaka nalazimo u dolini Mure. Najveća ležišta su Križovec i Domašinec.

Količina SiO2 kreće se od 70 do 73 %. Karbonatne čestice su vrlo rijetke za razliku od dravskih pijesaka.

2) U Podravini, sjevernoj Slavoniji i Baranji najveća je eksploatacija holocenskih pijesaka istaloženih ili kao eolskih ili kao fluvijalnih. Eolski pijesci rasprostiru se od crte Molve-Virje na SZ, preko Đurđevca, Kalinovca, Podravskih Sesveta i Pitomače do Virovitice, pa na istok od Suhopolja preko Gornjega Miholjca, Čađavice i Donjega Miholjca do Belišća i JZ Baranje. Vađeni su na najmanje 15 lokacija. Najpoznatiji i najistraženiji su tzv. “Đurđevački peski”, dine kojih su desetljećima otkopavane kao građevni materijal. Analizama je utvrđeno da bi bio dobar i za industriju stakla (zeleno šuplje staklo). Glavni mineral u njima je kremen (35-41 %), čestice stijena (21-27 %), muskovit (18-20 %) i feldspati (35-41 %). Prema kemijskim analizama SiO2 ima od 78,03 do 85,90 %. Odnosni je prostor danas rezervat. Drugo ležište eolskih pijesaka, također istraživano, je ono u Dragancima (S od Kloštra Podravskog). Utvrđene su zalihe od oko 1 milijun tona s mogućnošću znatnog povećanja. Značajniji su još kopovi u okolici Pitomače, Špišić Bukovice, Korije i Donjega Miholjca. Fluvijalnih pijesaka (facijes poplavnog područja) ima u gotovo neograničenim količinama u dolini Drave; od Terezina Polja sve do Osijeka. Eksploatirani su na 15-tak mjesta: Terezino Polje, Crni Zatonj, Podravski Majkovac, Homok Zatonj, Budakovac, Gaćište, Zanoš,



Moslavina Podravska, Šag, Nard, Jagodnjak itd. Pijesci se sastoje od zrnaca kremena (25-45 %), feldspata (25-45 %), stijenja (16-30 %) i muskovita (3-15 %). Osim toga, pijesaka ima i u potočnim dolinama na SI obodu Papuka.

3) U Hrvatskom Zagorju ima više neistraženih pjeskokopa i to panonske (Poljana) i gornjopontske starosti (Ivanić, Sela, Krapinske Toplice, Radoboj i dr.). U Radoboju su svojevremeno provedena istraživanja za potrebe ljevarske industrije. Rezultati su ukazali da je sirovina neodgovarajuća, što ne isključuje uporabu u neke druge svrhe..

4) Na južnim obroncima Moslavačke gore registrirani su pijesci donjomiocenske, badenske i pliocenske starosti. Vađeni su na više mjesta, no, najpoznatija su dva površinska kopa: -donjomiocenski u Gornjoj Jelenskoj s etažom svojevremeno visokom 12-tak metara i -gornjopontski u okolicu Moslavačke Slatine (S od Kutine) visine etaža oko 30 m.

5) Na pribrežju Psunja, u predjelu Subocke, uz ležišta kvarcnih pijesaka Jagma i Medinac, i drugdje nalaze se kopovi pliocenskih pijesaka korišteni za žbuku. Na rubu Požeške gore važna su dva ležišta. Jedno je u području Srednjega Lipovca (dobra sirovina za izradu pješčano-vapnene opeke), a drugo, donjomiocensko i badensko, je u području Pavlovaca. Badenski su vapnenačkog sastava, pogodni za kalcitizaciju tala i u industriji boja.

6) Uz Savu, od Rugvice do Siska i Županje, više je kopova pijesaka (Lukavec, Gušće, Bobovac, Županja, Bošnjaci, Rajevo Selo) nastalo za potrebe lokalnog pučanstva. Prema analizama iz Rajeva Sela pijesak sadržava zrnca kremena, karbonata i stijenja.

7) Na južnim padinama Zrinske gore razvijen je sloj pliocenskog pijeska debljine 10 m, a rezerve su više stotina tisuća tona. U Trgovskoj gori (Lebrnica) leže pijesci nastali trošenjem trijaskih dolomita sa zalihama u milijunima tona.

8) U okolici Sinja kraj Turjaka nalazi se ležište kvartarnih, dobro sortiranih vapnenačkih pijesaka koji se u prošlosti vadio u kopu 100m x 60m x 4m. Valjalo bi predvidjeti istraživanja.

9) Na šest otoka postoje značajnije količine pijesaka: - na Krku (Šilo, kvartarne starosti, sastava kalcitno-kremenog), - na Braču (crveni kvartarni pijesci kraj Pučišća i bijeli vapnenački kraj Dračevice), - na Hvaru (JI od Staroga Grada, pleistocenski karbonatni pijesci i pješčenjaci debljine do

25 m), - na Visu (Dračevo polje, Zlo polje i Borovo polje kvartarne starosti), - na Korčuli (kraj Lumbarde i u okolici Smokvice, vjerojatno eolskoga podrijetla, sa

dobro zaobljenima i sortiranim zrnima i s prosječno 51,48% SiO2, debljine do 15 m, količine neiscrpne),

- na Mljetu (istraženo ležište Pinjevica za izradu pješčano-vapnenih opeka, u pijesku prevladavaju zrna kvarca i kalcita, debljina ležišta je veća od 5 m, a rezerve su od 1 do nekoliko milijuna tona.

(11) Šljunak

Ležišta šljunaka leže prema geološkoj starosti u tri horizonta. To su: • šljunci unutar miocenskih i pliocenskih te pliocensko-pleistocenskih sedimenata u

sjevernoj Hrvatskoj; • šljunci kvartarnih nanosa u gornjim tokovima rijeka Mure, Drave, Save i Kupe, koji

svojom rasprostranjenošću, rezervama i kvalitetom predstavljaju najvažnija i najznačajnija ležišta,

• šljunci nakupljeni u krškim poljima u Dinaridima.

Za ovu prigodu razlučeno je u RH šest većih regija, područja ili cjelina u kojima se nalaze ležišta šljunka i koja su već ili u eksploataciji ili su relativno dobro istražena. Ovdje svakako treba istaknuti da gotovo redovito uz šljunke dolazi i stanovita količina pijesaka. U skladu s njihovim udjelima kao granulometrijskih frakcija, taložine mogu biti relativno čisti šljunak, pjeskoviti šljunak ili šljunkoviti pijesak. To znači da se iz nekih ležišta ili dijelova ležišta šljunaka eksploatira i stanovita količina pijeska.



1) U Međimurju su otkrivena dva horizonta sa šljuncima pliocensko-pleistocenske starosti. Prvi se proteže između Murskog Središća i Peklenice u debljini od 10 m. Drugi je horizont holocenski nanos Mure s brojnim kopovima (Sv. Martin na Muri, Križovec, Podturen, Letenjski Most i dr.). U sastavu šljunaka prevladavaju valutice kremena, te eruptivnih i metamorfnih stijena.

2) Dolina Drave predstavlja najveći niz ležišta kvartarnih šljunaka u RH, a proteže se od Vratna na zapadu do Terezina Polja na istoku. Naime, ležišta imaju veliku rasprostranjenost, veliku debljinu, šljunci su čisti (valutice kremena, metamorfnih i eruptivnih stijena) i povoljnoga granulometrijskoga sastava. Najveći je broj radilišta od Vratnika, preko Varaždina i Čakovca do Legrada gdje debljina nanosa raste od 10 m (Vratno) do 90-100 m (Prelog-Koprivnica-Legrad). U istom smjeru opada i promjer valutica. Posljednjih godina šljunak se vadi u većim količinama u području Pušćina, Totovca, Šoderice, Gabajeve Grede, Ferdinandovca, Šašnatoga Polja i Terezina Polja.

3) Uzduž SI obronaka Bilogore, u zoni dugoj 70 km od Reke (Koprivnica) do Bistrice (Slatina) nalaze se najpoznatija “brdska” ležišta pliocensko-pleistocenske starosti (“Belvederski slojevi”), debela od 15 do 50 m. Valutice su pretežno kremene uz nešto eruptivnih i metamorfnih stijena te pješčenjaka i rožnjaka.

4) U široj okolici Zagreba (Zagrebačko Posavlje) nalaze se vrijedne zalihe šljunaka pliocensko-pleistocenske starosti (Vukomeričke Gorice) te osobito vrijedne zalihe kvartarnih jezerskih te riječnih šljunčanih taložina u dolini Save. Tzv. “savski šljunci” vade se u brojnim šljunčarama s obje obale Save, počevši od Bregane na SZ pa do crte Rugvica-Vukojevac na JI. Odnedavno eksploatacija se odvija u Rakitju, Lomnici, Novom Čiču, iz Save kraj Podsuseda i kod Jankomirskog mosta. Istraživanja iz 1985. godine su ukazala na veći broj novih mogućih lokacija vađenja. Mlađi sloj šljunaka je holocenski i karbonatnoga sastava (uglavnom vapnenjačkog), a stariji sloj je pleistocenski i siliciklastičnog sastava.

5) U Lici se šljunci nalaze u krškim poljima: Koreničkom, Bijelom, Krbavskom i Ličkom. Značajni su pleistocenski proluvijalni šljunci u Krbavskom polju gdje su debeli 50 m. Vapnenjačkog su sastava i sadrže pješčanu komponentu. Čišći su u JI dijelu polja. Recentno se vade velike količine na lokalitetima Papuča-Križajica (JI od Medka) u Ličkom polju.

6) Grobničko polje jedino je mjesto u Hrvatskom primorju s ekonomski zanimljivim količinama šljunka (i pijeska). Radi se o 30-tak m debelim kvartarnim loše sortiranim taložinama u kojih su valutice uglavnom vapnenjačke i dolomitne.

(12) Ciglarske gline

U RH postoje mnogobrojna ležišta ciglarskih glina pogodnih za proizvodnju barem nekog ciglarskog proizvoda, pa ne iznenađuje da je u pripremi za pregled povijesti ciglarske djelatnosti u nas još pred desetak godina ustanovljeno, da je tradicija organizirane ciglarske proizvodnje duga više od stoljeća, te da je u tom razdoblju eksploatirano oko 300 ležišta mineralne sirovine. Za ciglarsku proizvodnju rabljeni su ili se rabe različiti genetski tipovi pleistocenskih i holocenih taložina (prapor i njegovi ekvivalenti odlagani u jezerskoj i jezersko-barskoj sredini, holocenski deluvijalni i deluvijalno-proluvijalni sedimenti, nanosi potoka i rječica itd.), polovicom XX. st. u RH su radile 204 ciglane, vremenom se taj broj smanjivao (jedne su jednostavno bile suvišne, druge nisu opstale zbog organizacijskih poteškoća, treće zbog konkurentnosti novih proizvoda koji su zahtijevali sirovinu kakve u nekim gliništima nema, ...), tako da ih se – po popisu iz 1990. godine – održalo četrdesetak. Od tih, puno se ciglana razvilo u objekte industrijskoga tipa s djelomično ili potpuno mehaniziranom i automatiziranom proizvodnjom od glinokopa do završnog proizvoda, objekte koji više ne ovise o udaljenosti gliništa, godišnjem dobu, energentima i sl. Veličinu i značenje tih tvornica ilustrira i podatak da je u to vrijeme 35 % ciglarske produkcije u bivšoj SFRJ ostvarivano u RH. Osamostaljenjem države i nakon Domovinskog rata zahvaljujući kvalitetnim sirovinama proizvodnja ciglarske robe nastavljena je u većini ciglana, obnovljeni su objekti oštećeni u ratu, podignuti su novi pogoni, veliko



zanimanje i konkretnost u tom smislu nadošla je od stranih trgovačkih društava (“Wienerberger”, “Tondach”, “Opeco”,...), tako da je u našoj zemlji aktivno danas oko 35 ciglana.

Glavnina proizvodnje koncentrirana je u području sjeverno od Kupe i Save, gdje je kvalitetne sirovine u izobilju, a čine je gornjopleistocenski prapor i varijeteti praporolikih sedimenata taloženih u vodenoj sredini. Ovi su sedimenti na velikim prostranstvima postojanih granulometrijskih karakteristika (pretežito silt; samo mjestimice, npr. u Rečici kraj Karlovca i Đakovu previše je glinovite frakcije i gline su premasne pa im je nužno dodavati pijeska), mineralnoga (kvarc, hidrotinjci, 10 – 20 % kaolinita, montmorilonit, feldspati, klorit) i kemijskoga sastava (SiO2 najčešće 55 – 65 %, Al2O3 15 – 20 %, Fe2O3 4 – 7 %, karbonati 1 – 6 %) te tehnoloških svojstava (ovo potonje možda najbolje ilustrira proizvodnja crijepa, u pogledu kakvoće gline najzahtijevnijega proizvoda u ciglarskoj industriji, kojega se danas ponajviše proizvodi u Vinkovcima i dosta udaljenom Đakovu, a pred više od sedam desetljeća najviše ga se pravilo u Vukovaru). Uz to što ih nalazimo diljem sjeverne Hrvatske, navedene naslage su najčešće zamjetnih debljina (10 – 40 m) tako da je riječ o praktički neograničnim geološkim zalihama ciglarskih glina. Najpoznatija ležišta prapora i/ili “barskoga lesa” jesu:

- u Međimurju: Šenkovec, Zasadbreg; - duž sjevernoga podnožja Ivanščice, SI podnožja Varaždinskotopličkog gorja,

Bilogore, Papuka i Krndije: Lepoglava, Cerje Tužno (glinište Cerje Tužno, Čret i Lukavec), Turčin (Cukavec), Ludbreg (Ludbreški Vinogradi), Koprivnica (Reka, Ribnjak), Virovitica, (Bilo-Jasenaš, Radin, Potok), Slatina, (Sladojevci), Našice (Kuklješ)

- na južnim pristrancima Kalnika i Bilogore: Križevci (Gušćerovac), Rovišće, Bjelovar, Veliko Trojstvo (Dominkovica, Paulovac)

- u prostoru od Zagreba preko Vrbovca do Garešnice, Požeške kotline te južnih obronaka Dilja do Cvelferije: Zagreb (Grmošćica), Sesvete (Novačica), Soblinec, Mraclin, Vrbovec (Đurđište), Garešnica, Graberje (južno od Kutjeva), Šušnjevci (SI od Slavonskog broda), Županja (Ciglane)

- u području Osijek – Đakovo – Vinkovci (Dren, Slavonka), Cerna, Stari Jankovci, Ilok (Alvaluci)

- u Karlovačkom Pokupju te rubnim dijelovima Korduna i Banovine nešto južnije od Kupe: Karlovac (glinište Rečica), Gvozd (Blatuša, Blatuša – Čemernica), Petrinja (Brkovec, Drenčina i Žažina sjeverno od Kupe).

Osim prapora i njemu sličnih tvorevina u sjevernoj Hrvatskoj kao ciglarske gline iskorištavaju se još gline i iz starijih stratigrafskih razina, a i holocenski sedimenti. Smatra se da su u Cerju Tužnome dublji horizonti nekih otkopavanih gliništa pliocenske starosti, glinama u Bedekovčini pripisuje se pliocensko-pleistocenska starost, dok u Podrutama sirovinu čine materijali nastali trošenjem pontskih sedimenata (navlastito lapora), a u nekadašnjoj ciglani Vinipotok sjeverno od Zlatara otkopavano je nešto i lapora.

Iz većine od netom nabrojenih gliništa otkopava se materijal za proizvodnju širokog asortimana ciglarske robe tako da se u ovome dijelu RH proizvodi blok cigli s horizontalnim i vertikalnim šupljinama, puna i šuplja klasična cigla, blokovi za međukatne konstrukcije, rjeđe gredice i fasadna cigla, a najrjeđe crijep (radi ga se u Bedekovčini, Đakovu i Vinkovcima). Treba dodati da su gline nekih gliništa pogodne i za izradu porozne keramike (npr. glina iz Šenkovca i okolice Sesveta, a u Orahovici keramička industrija temelji svoju proizvodnju na materijalu kakav je nekoć rabljen za pravljenje cigle!), a proizvodio se i ekspandirani materijal.

Za razliku od sjevernoga, u preostalom dijelu zemlje, zbog drugačije geološke građe, nalazišta glina koje kvalitetom i količinama udovoljavaju kriterijima današnje ciglarske industrije, izuzmemo li Istru, rijetka su. Nalazi ih se u Gorskome Kotaru (Kupjak) i Lici (područje Perušića, Gospića, Pazarišta). Uglavnom je riječ o materijalima deluvijalno-proluvijalnoga podrijetla, nastalim trošenjem trijaskih klastita, a nekoć poznate ciglane u Kupjaku i Perušiću više ne rade.



U Istri su najapoznatija gliništa u okolici Pazina. U nedalekom Cerovlju radi ciglana koja iskorištava gline nastale rastrožbom eocenskih fliških lapora (okonturena su ležišta Rakov potok i Vale – Novaki). Malo je, međutim, poznato da u Istri ima još sirovine koja bi se mogla koristiti u ciglarstvu. Riječ je o glinama što ispunjavaju depresije u vapnencima donje i gornje krede u širem području Buja, Rovinja i drugdje, a za koje je utvrđeno da bi se mogle uporabiti u keramičkoj i ciglarskoj industriji (vidjeti: KERAMIČKE GLINE).

Južni dio Hrvatske oskudijeva ciglarskim glinama. Svojedobno su istražena ležišta istočno od Nina (lokalitet Grbe), u prošlosti je radila ciglana u Kninu (od davnine poznato ležište pleistocenskih glina u Strmici i u novije doba kao potencijal istraženo ležište Dronjkova glavica), dok je u Sinju za potrebe tamošnje ciglane rabljena glina iz Ruduše, a spravljan je i najneobičniji kompozit u hrvatskome ciglarstvu – kao sirovina korišteni su permskotrijaski peliti iz Suhača kojima je dodavano 15 – 20 % neogenskih glinovitih boksita. (13) Arhitektonsko-građevni kamen

Korištenje i upraba arhitektonsko-građevnoga kamena na hrvatskome ozemlju poznata je još iz predantičkoga razdoblja, iz tzv. Ilirskih vremena i neprekinuto traje do danas. Povijesni podatci o nekadašnjim kamenolomima i današnji aktivni kamenolomi ukazuju da je najveći broj poznatih i potencijalnih ležišta arhitektonsko-građevnoga kamena u krškome području RH.

S obzirom na petrološku raznolikost naslaga sa stijenama pogodnim za proizvodnju arhitektonsko-građevnoga kamena u RH potencijali bi bili značajno iznad današnjih proizvodnih ostvaraja. Međutim, kako je hrvatsko tlo u tektonski aktivnome, perimediteranskome području i kroz svoju geološku povijest pretrpjelo mnogobrojne tektonsko-strukturne deformacije tako su i ležišta arhitektonsko-građevnoga kamena višestruko tektonski poremećena do najsitnijih dimenzija. U takvim okolnostima iz inače arhitektonski poznato kvalitetnih materijala, poput magmatskih i metamorfnih stijena, nemoguće je vađenje blokova zadovoljavajućih dimenzija. Stoga i nije čudno da su naša najpoznatija ležišta u sedimentnim stijenama krškoga područja.

U opisivanju ležišta arhitektonsko-građevnoga kamena težište će biti na sadašnjim aktivnim kamenolomima, ali će se spomenuti i pojedini nekadašnji jer oni zajednički određuju i perspektivnost dotičnoga područja. Prikazat će se najprije stanje u panonskome području, a potom u krškome idući od sjevera prema jugu. 1) Hrvatsko Zagorje, Medvednica i Samoborsko gorje

Gotovo da i nema recentne eksploatacije. Povremeno su se vadili zeleni škriljavci, a nekada još i mramori i mramorizirani vapnenci u Medvednici te karnički pločasti vapnenci u Lipovečkoj Gradini u Samoborskome gorju. Donedavno su se iskorištavali badenski vapnenci u Vinici (“vinicit”) i Pisanoj pećini, a litavac u Bizeku i Vrapče potoku.

2) Moslavačka gora i Slavonske gore Ovo je područje jedino u RH perspektivno za iskorištavanje magmatskih i metamorfnih stijena kao arhitektonsko-građevnoga kamena. Graniti i gnajsovi povremeno su se vadili u Moslavačkoj gori, Papuku (Bučje), i Psunju (Šeovica). Uz to, Slavonske gore predstavljaju potencijalno područje i za iskorištavanje metamorfnih stijena (kvarciti, amfiboliti, gnajsovi). Od sedimentnih stijena na obodima ovih gora postoje mogućnosti iskorištavanja neogenskih karbonata, prvenstveno litotamnijskoga vapnenca - litavca.

3) Lika i Velebit Prema dosadašnjim spoznajama o mogućnosti postojanja kvalitetnog arhitektonsko-građevnoga kamena u Lici su vrlo male. Na nekoliko lokaliteta (Žuta Lokva, Debelo brdo-Gospić, Lovinac, Ričice, Mali Halan) vadio se tamni “litiotis vapnenac”, tipa negro- fiorit. Taj donjojurski vapnenac kao i debelo uslojeni sivi vapnenac srednje jure ostaju jedini potencijalni materijali za arhitektonsko-građevni kamen u ovome području. U Velebitu podno Tulovih greda postoji kamenolom arhitektonsko-građevnoga kamena vrsta Romanovac-Tulovac u tercijarnim Jelarskim brečama. Na tom je lokalitetu ograničenih eksploatacijskih



količina, a nalazi se i u parku prirode, ali ima perspektivu u drugim mjestima u Lici gdje ima ovih breča (Grab).

4) Istra Istra je najbogatija arhitektonsko-građevnim kamenom. Radi se uglavnome o vapnencima mlađe jure i krede. S obzirom na bogatu arhitektonsko-građevnu povijest različitih vrsta istarskih vapnenaca spomenut će se samo oni iz danas aktivnih i povremeno aktivnih kamenoloma. Gornjojurski “kirmenjak” vapnenci vade se danas samo u kamenolomima u okolici sela Kirmenjak. U prošlosti ova vrsta kamena je pod nazivima “Pietra d'Istria” i “Orsera” vađena u području između Poreča i Rovinja, osobito u Vrsaru i Funtani za gradnju palača u Veneciji i Raveni. Donjokredni kamen “istarski žuti” vadi se u nizu kamenoloma u okolici Kanfanara, a u jednome čak i rudarenjem zbog sve deblje krovine (slično kao nekada u cenomanskome Sv. Stjepanu u Istarskim Toplicama) i u Selini. Nekoć su od ovoga kamena iz Seline, Bala, Negrina i otočića Sv. Jeronim građene palače po Austrougarskoj, naročito u Trstu i Beču. Od gornjokrednih, donjocenomanske je starosti kamenolom Vinkuran od kojega je građena arena u Puli, a gornjocenomanske Lucija kraj Zrenja. Turonske je starosti kamenolom Valtura. Pred 25-30 godina iskorištavali su se i eocenski numulitni vapnenci u Lupoglavu i numulitne breče u Gračišću.

5) Dalmacija Prema donedavnim i recentnim aktivnostima u Dalmaciji se mogu izdvojiti slijedeća područja: sjeverna Dalmacija, područje Šibenik - Trogir, Poljica, otoci Brač, Hvar i Korčula te Dubrovačko primorje. Arhitektonsko-građevni kamen u sjevernoj Dalmaciji od Obrovca preko Benkovca do Drniša i prema Sinju vezan je za Promina-naslage. Kamenolomi u prominskim konglomeratima su u Marićima, Pakovu selu i Neoriću - arhitektonsko-građevni kamen “multikolor”. Pločasti prominski vapnenci vade se u okolici Benkovca (“benkovački kamen”). U okolici Drniša istraživani su i potencijalni su kao arhitektonsko-građevni kamen srednjojurski vapnenci Midenjaka, gornjokredni Parčić i Žitnić. U području Šibenik - Trogir arhitektonsko-građevni kamen vezan je pretežito za gornjokredne vapnence. To su kamenolomi Krtolin, Vrsine, Seget i Plano, U ovoj skupini su najpoznatiji kamenolomi u Segetu od kojih su građeni dijelovi Dioklecijanove palače u Splitu i srednjovjekovni Trogir (katedrala!). Kamenolom prominskoga konglomerata Radonjić je kod Konjevrata, a prominskoga vapnenca tipa “alkasin” u Gornjemu Radošiću. Okolica Donjega Doca u Zamosorskim Poljicama bogata je vrstama arhitektonsko-građevnoga kamena. Postoje kamenolomi u gornjokrednim vapnencima kamena tipa “dolit”, “mosor” i “fantazija” te eocenski kalkarenit “jadran zeleni”. I na otoku Braču kamenarstvo ima dugu tradiciju. Nekada su postojali kamenolomi po čitavome otoku, a danas su aktivni uglavnome u okolici Pučišća. Koriste se različite vrste gornjokrednih vapnenaca koje se skupno često naziva – “brački mramori”. Najpoznatije su vrste “sivac”, “rasotica”, pa “veselje”, “san đorđo” i dr., koji imaju svoje podtipove “makjato”, “venato”, “unito” i “fjorito”. Bračkim kamenom građene su sve palače, kuće i crkve na otoku, Dioklecijanova palača u Splitu, zgrada UN-a u New Yorku, najveći hoteli u Dubrovniku, mnoge javne građevine u Zagrebu itd. Korčulanskim kamenom gornjokredne starosti građen je i srednjovjekovni Dubrovnik. U Dubrovačkom primorju eksploatiraju se u Visočanima gornjokredni vapnenci tipa “unito” i “fjorito”.



Tablica 2.1-4 Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i ograničenih rezervi

minerali i stijene/sirovina lokacije uporaba 1. keramičke i vatrostalne

gline 8 keramička industrija, vatrostalni materijal, kemijska industrija

2. bentonitne gline 5 naftna industrija, vatrostalni materijali, metalurgija, prehrana i prehrambena industrija, farmaceutska industrija, kozmetička industrija

3. kremeni pijesci i pješčenjaci

15? industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna

4. ostale kremene sirovine (rožnjaci,kvarciti, pegmatiti)

> 10 industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna

5. barit (težac) 3 naftna industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, kemijska ondustrija, industrija stakla

6. feldspati (glinenci) 3 keramička industrija, industrija stakla, abrazivi, brusni i rezajući materijali

7. grafit 2 vatrostalni materijali, elektroindustrija, strojarstvo, metalurgija 8. milovka (talk) 1 keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja,

agronomija, tekstilna industrija, kozmetička industrija, farmaceutska industrija

9. pirofilit 1 metalurgija, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, farmaceutska industrija

10. sumpor 2 kemijska industrija, gnojivo, kozmetička industrija, farmaceutska industrija

11. tinjci 3 elektroindustrija, industrija građevinskog materijala, industrija boja, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

12. oksidi i hidroksidi željeza(“žuti oker”)

1 prirodni pigment, industrija boja, industrija građevinskog materijala, keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

13. boksiti 11 abrazivi, brusni i rezajući materijali, vatrostalni materijali, industrija građevinskog materijala

14. kreda jezerska 6 punila u industriji papira, plastike, gume i boja, industrija boja, industrija papira, industrija plastike, prehrana i prehrambena industrija, životinjska hrana

15. tufovi 6 industrija građevinskog materijala, punila u industriji papira, plastike, gume i boja

16. peliti (škriljavci) 3 industrija građevinskog materijala, industrija boja, proizvodnja ekspandiranih materijala i u ciglarstvu

(1) Keramičke i vatrostalne gline

U RH su poznata brojna ležišta i pojave materijala uporabljivih u keramičkoj industriji. U početku se istraživalo i eksploatiralo isključivo “klasične” keramičke gline, zastupljene pretežito bijelim kaolinskim glinama, a kasnije kad su se kriteriji donekle promijenili pa su vrijednost sirovine za proizvodnju keramičkih proizvoda dobili i drugi materijali: prapor (u Orahovici), gline što ih se nalazi u Lici u ležištima trijaskih boksita (Vrace, Rudopolje i Bađek, u kojem nema boksita), gline iz osebujnih ležišta u krednim naslagama u Istri, a u novije vrijeme pogodnima za preradu u keramičkoj industriji ocijenjeni su i kalnički kredni šejlovi te produkti njihova trošenja. Najpoznatija i najvrednija ležišta keramičkih glina otkrivena su dosad unutar pliocenskih i pliocensko-pleistocenskih naslaga u Hrvatskom zagorju, Kordunu i Banovini te u Zrinskoj gori. Ovamo možemo uvrstiti i prethodno spomenuta ležišta u Orahovici, Lici i Istri te jedno ležište kraj Nina. Neke od glina iskazuju i dobra vatrostalna svojstva (glina u Bedekovčini, Blatuši, Pedlju,...), a ležište “Grahovljani” (SI od Pakraca) izrijekom se uvijek tretiralo kao ležište vatrostalnih glina, pijesaka i šljunkovitih pijesaka. Istaknimo uvodno još samo to, da najtraženijih glina u keramičkoj industriji – kaolina – ima možda još jedino u napuštenom rudniku u Katinovcu (u Banovini), a prema nekim šturim zapisima moglo bi ga se naći i u predjelu Štakorovca (7 – 8 km SI od Dugoga Sela).



Najveća i gospodarstveno najznačajnija ležišta u Hrvatskome zagorju su u Bedekovčini, Dubravi i u okolici Dubravice.

U Dubravi su nekoć bila poznata tri ležišta glina, istaloženih u obliku proslojaka, većih i manjih leća unutar naslaga pliocensko-pleistocenske starosti. Debljine glina u ležištima promjenljive su: 1,5 – 5 m; 3 – 9 m; 1,5 – 2 m, a u prosjeku su određivane kao kaolinitno-ilitne ili ilitno-kaolinitne. Gline su uporabive za proizvodnju fine keramike, zidnih i podnih pločica, poroznih električnih izolatora, rabljene su čak za pripremanje isplake i smjesa za injektiranje. Pod imenom “Špičkovine” glina se 1905. godine spominje u jednome popisu vatrostalnih glina. Iskorištavanje glina otpočelo je pred Prvi svjetski rat, posebice intenzivno iskorištavane nakon drugoga svjetskog rata, tako da su prema nekim zapisima ležišta s kvalitetnijom glinom (“Gmajna” i “Krčine”) sa zalihama bila pri kraju. Međutim, po nekim indicijama glina se u Dubravi i nadalje otkopava.

U Bedekovčini keramičke su gline, kao i u Dubravi, pliocensko-pleistocenske starosti. Ističu se dva ležišta: “Jankovečko” (zapadno ležište, produktivni horizont debeo desetak m) i “Đurđevići” (istočno ležište, gline debele 8 m). U mineralnom sastavu glina dominiraju montmorilonit i kaolinit. Tehnološkim ispitivanjem utvrđeno je da su gline iz ovdašnjih ležišta uporabive za izradu fasadnih pločica, vatrostalnih proizvoda (SK 26 – 28, proizvodnja kanalizacijskih cijevi, šamotne opeke, kamenštine itd.). Gline se iskorištavaju i danas.

U okolici Dubravice, točnije u Dubravi šumi (lokalitet Križne gorice), otkrivena je leća gline uporabive u keramičkoj i ciglarskoj industriji. Ležište se nalazi unutar pliocenskih sedimenata, duža os leće iznosi oko 200 m, kraća 120 m, debljina joj je 12,7 m. Mineralni sastav gline čine montmorilonit, kaolinit i ilit u različitim omjerima. Gline su uporabive u proizvodnju podnih, zidnih i fasadanih pločica, a one slabije kakvoće za proizvodnju grube keramike. Gline iz opisana ležišta prema popisu eksploatacijskih polja iskorištava “Inker” iz Zaprešića.

Ležišta pliocensko-pleistocenskih keramičkih glina sličnih onima u Bedekovčini i Dubravi moglo bi se naći i u savskome tercijarnom bazenu, u području Rakov Potok – Galgovo.

U Kalniku se kao potencijalna sirovina za keramičku industriju preporučuju kredni šejlovi. Analizom uzoraka iz područja Retkog brda utvrđeno je da se sastoje od kvarca (25 %), kaolinita (20 %), montmorilonita (20 %) i ilita (15 %) te je sediment određen kao mješavina kaolinitno-montmorilonitno-ilitne gline i kvarca. Sličan je sastav i pliocensko-pleistocenskih glina u okolici Križevaca, čime i gline i šejlovi postaju potencijalna sirovina za izradu keramičkih proizvoda.

U trokutu Štakorovec – Banje Selo – Hrelinec – Štakorovec (7 – 8 km SI od Dugoga Sela) davno su otkrivene bijele i druge gline kojima do danas nije pridavano veće značenje (zaboravljene su?). U tom su prostoru prva istraživanja provedena 1938. godine (usjeci, rovovi, jedna bušotina), kad se glinu namjeravalo otkopavati za potrebe keramičke radionice. Utvrđeno je da se ispod 4 m debelih žutih pjeskovitih glina u intervalu 4 – 10 m nalazi bijela glina, a od 10 – 12 m bijela masna glina, koju je keramički majstor ocijenio kao “pravi kaolin”. Dublje nije bušeno, mjesto radova nepoznato je, a uz izloženo, u jednom zapisu navodi se pak da su u Štakorovcu razvijene crvene i bijele gline iz kojih je pravljen šamot, dok je 1951. g. u ovome području (na nekoj novoj lokaciji?) bušenjem nađena žutoplavičasta, sivoplava i plava glina debela 4,5 m (interval 2,10 – 6,70 m) za koju se pretpostavljalo da bi odgovarala za proizvodnju keramike. Budući da se naslaga sličnih glina nalazilo i prigodom kopanja seoskih bunara područje Štakorovca uputno bi bilo podrobnije istražiti.

Nalazišta vatrostalnih materijala SI od Pakraca poznata su dugo pa su nakon Drugoga svjetskog rata otkopavani za potrebe ljevaonica u Daruvaru i Požegi glinoviti pijesci na Delinu brdu i pjeskovite gline u području Sigrovca. U bližoj prošlosti istraženo je ležište “Grahovljani”, otkriveno unutar gornjopontskih sedimenata. Građa ležišta jednostavna je: ispod 4,0 – 6,5 m debele krovine pliocensko-pleistocenskih šljunaka i pijesaka slijede vatrostalne gline te pjeskovite gline (produktivni kompleks debeo 15 m u sjevernom dijelu ležišta, prema jugu



zadebljava na 25 m) i u podini kremeni pijesci. U stupu uporabivih naslaga mogu se lučiti tri sloja masnih glina: gornji, debeo 1,00 – 3,20 m); srednji debljine 0,55 – 2,40 m; donji, 2,60 – 3,40 m. Preostali dio ležišta čine pjeskovite i šljunkovite sive i svijetlosive gline s mjestimičnim prijelazima u zaglinjene srednjozrnate i krupnozrnate pijeske i kremene šljunke. Sastav glina u svim je varijetetima isti, tako da i pjeskovite i šljunkovite gline uz dodatak vode imaju visoku plastičnost. U mineralnoj paragenezi glina zastupljeni su ilit, kaolinit, montmorilonit, kvarc, feldspat i muskovit. Ispitivanjem vatrostalnosti kvalitetnijih glina dobivene su vrijednosti SK 27 – 28, samo neke gline iz bušotina i raskopa bile su postojane na temperaturi iznad 1 200 oC, a dio i do temperature 1 400 oC. Smjesa glina i pjeskovito-šljunkovitih glina iz Grahovljana rabi se u ljevaonici; količine sirovine u ležištu mogu zadovoljiti potrebe ljevaonice desetljećima.

U Orahovici nalazi se jedina tvornica u RH koja temelji proizvodnju keramike na zalihama prapora u obližnjem ležištu. Prapor je prvo rabljen kao sirovina mjesne ciglane, dok se kasnije otpočelo s proizvodnjom keramičkih pločica. Svojedobno je okontureno ležište veličine 5 ha i 11 m debelim naslagama. Mineraloški riječ je o kaolinitno-ilitno-montmorilonitnim siltovima. Sirovina spada u skupinu srednje plastičnih (voda potrebna za obradu – 22 %), sušenjem se steže 6,9 %, boja uzoraka pečenih na 870 oC je cigla-crvena, na 950 oC tamnija cigla-crvena, na 1 030 oC cigla-crvena do bordo-crvena.

Dio Korduna i Banovine te područja na obodu Zrinske i Trgovske gore obiluju nalazištima keramičkih (i vatrostalnih glina), štoviše riječ je o prostoru s ponajvećom koncentracijom ležišta ovih sirovina u našoj zemlji, pri čemu postoji mogućnost da se, uz poznata, u budućnosti otkriju i nova ležišta. U sjevernome i SI podnožju Petrove gore sva se otkrivena gliništa nalaze unutar pliocensko-pleistocenskih sedimenata, dok su ona SZ i zapadno od Dvora istaložena unutar naslaga mlađega pliocena (roman). Rudna tijela u najpoznatijim ležištima dugačka su često i po nekoliko stotina metara i debela 5 – 10 pa i više metara. Sastavom gline su različita tipa – kaolinitne, ilitne, kaolinitno-ilitne, ili kaolinitno-ilitno-montmorilonitne. Najveća ležišta otkrivena su na slijedećim lokacijama:

- Ivošević gaj: nalazišta poznata prije Drugog svjetskog rata u okolici istoimena sela, potom kraj Kresovića i u Kolariću jarku; u popisu eksploatacijskih polja evidentirano polje površine gotovo 150 ha; vatrostalnost gline: SK 19 – 20;

- Kokirevo: već prvim radovima (1948. g.) utvrđeno je da se glina rasprostire u prostoru veličine 0,3 km2, dok su kod groblja nađeni tragovi ranije eksplotacije; debljina glina je oko 5 – 6 m, spominju se i debljine 2 – 3 m, ali i veće od 10 m. Na brdu Stankovcu otkriven je nastavak ležišta Kokirevo, glina je debela 1,5 – 7,0 m i ima dobra vatrostalna svojstva (SK 26 – 29); danas je u prostoru Kokireva okontureno eksploatacijsko polje površine veće od 120 ha;

- Mazalica: u ležištu postoji nekoliko vrsta glina koje se pale u različitim tonovima i pogodne su za izradu podnih, zidnih i klinker pločica; debljina glina I. kategorije (bijele i svijetlosive, bez pijeska) iznosi 1 – 7 m (prosječno 4 m); po novijim podacima u Mazalici je izdvojeno eksploatacijsko polje površine oko 15,5 ha;

- Blatuša: jedno od najpoznatijih ležišta keramičkih i vatrostalnih glina u RH; podaci o ležištu dosta su različiti; prema jednome iz 1980. g. razabire se da su gline istaložene u paleomorfološkim depresijama u obliku 2 – 8 m debelih leća, te da im se u podini nalaze šljunci, a u krovini pijesci; glina je visokoplastična i može se uporabiti za izradu svih vrsta keramičkih pločica, sanitarije, kamenštine i klinker-glina za industriju vatrostalnih materijala srednje i niske vatrostalnosti (ima SK 29 – 31 i za bivše države kupovale su glinu šamotare iz Jesenica i Štora (u Sloveniji) i Aranđelovcu (danas Srbija i Crna Gora); zapadno od ležišta Blatuše istraženo je ležište “Blatuša groblje” i otkrivena leća gline debele 4 – 8 m, proslojena s tri horizonta pijeska debljina 0,2 – 4 m; glina je plastična, ima vatrostalnost SK 19 – 26 i može se uporabiti u keramičkoj industriji;



- JI od Blatuše nađeno je ležište keramičke gline u Mađarskom (ili Mađarevu) brdu; ležište ima oblik leće koja je u središnjem dijelu debela 16 m, dok prema rubovima istanjuje na 2 – 3 m; najkvalitetnija glina debela je 2,2 – 3 m, pogodna je za izradu zidnih, podnih i fasadnih pločica, a ležište je ocijenjeno vrlo perspektivnim zbog uporabivosti svih glina te blizine prometnice;

- na istočnom rubu Petrove gore otkrivena su nalazišta glina kojom prigodom su zabilježeni nalazi plavih, bijelih i sivih glina debljina većih od 10 m, a u jednoj bušotini čak 24 m; uz cestu Perna – Pecka (lokalitet Pećinsko brdo) glina je otkopavana još prije Drugoga svjetskog rata, tako da ovo područje možemo ocijeniti vrlo povoljnim za moguća buduća istraživanja;

- Katinovac: u grebenu na kojem se nalazi ovo selo uoči Drugoga svjetskoga rata otkopavan je čisti, bijeli kaolin i po nekim prosudbama u ležištu bi se moglo naći još nekoliko desetaka tisuća tona ovakve gline; na gliništima Crkvine i Staro Selo (južno i JI od Katinovca) učinjena su svojedobno orijentacijska istraživanja i utvrđeno je da ondje slijed naslaga počinje sa šljuncima na kojima slijede sive, a na ovima sivožućkaste gline debljine 4 – 6 m; učinjena je probna obrada i glina bi se mogla uporabiti kao primarna komponenta u masi za izradu podnih i zidnih pločica, pa bi ovaj teren valjalo bolje istražiti;

- Meterize: ležište se nalazi oko 1 km zapadno od Bešlinca i poznato je već od vremena kad su ondje otkopavane željezne rude (oko 1920. godine); rudno tijelo ima oblik leće dugačke 240 m i debele 2 – 6 m; glina je kaolinitno-hidromuskovitna s primjesama montmorilonita; koliko je poznato posljednja istraživanja provedena su 1970. godine (“Jugokeramika” – danas trgovačko društvo INKER d.d. Zaprešić), utvrđeno je da u ležištu glina još ima, ali se od eksploatacije odustalo zbog tehničkih poteškoća (jamski rad, poremećene naslage, tekući pijesci u krovini, poplavljen rudnik);

- Pedalj: u ležištu na južnim obroncima Zrinske gore bijele, sive ili crne gline izgrađuju gotovo horizontalno položenu leću debljine 6 – 9 m; gline su sastavom kaolinitno-montmorilonitno-ilitnoga tipa, a na njima su istaloženi sloj kremena pijeska debeo 2 m i naviše oko 15 m pjeskovite i siltozne gline; gline iz glavnoga ležišta su prije svega bile poznate kao vatrostalne gline (SK 28 – 29), a uporabljive su za izradu keramičkih pločica, sanitarne keramike, kamenštine i kiselootpornih proizvoda; geološke zalihe glina iznosile su oko 2 milijuna tona i bile su podloga za izgradnju tvornice keramičkih pločica u Rujevcu; danas su u Pedlju “podijeljena” dva eksplotacijska polja –trgovačkom društvu KIO KERAMIKA d.d. Orahovica (34 ha) i trgovačkom društvu INKER d.d. Zaprešić (34 ha).

U Lici su ležišta kaolinitnih glina razvijena na granici srednjotrijaskih karbonatnih naslaga i transgresivno položenih klastičnih naslaga gornjega trijasa. Najčešće je riječ o “mješovitim” ležištima boksita, glinovitih boksita i boksitičnih glina. Najpoznatija su ležišta Grgin brijeg, Bađek, Vrace i Rudopolje. U ležištu Bađek (desetak km JZ od Gračaca), za razliku od ostalih, razvijene su samo gline. Crvene su do tamnosmeđe boje, u mineralnom sastavu određeni su kaolinit, ilit, hematit i pirit, a prema rezultatima tehnoloških ispitivanja mogle bi se uporabiti u industriji grube keramike. Velik je nedostatak ležišta što se nalazi u miniranom području.

U Istri su ležišta glina uporabljivih u keramičkoj industriji nađena u širem području Buja (Monte, Valica, Nova Vas), potom istočno od Rovinja (Campo Longo, Turnina, Sjenokoša I i II), a spominje se i još niz gliništa: Marčići, Kolone, Španidiga, Gradina, Dračevac, Valkarin, Zajednička im je značajka da su velikih površina i znatnih debljina (10 i više metara) i izgrađena od naslaga smeđih i crvenkastih glina koje ispunjavaju depresije u vapnencima donje i gornje krede i pokrivene su tanjim slojem crvenice. Na vrijednost nabrojenih ležišta upućuju osnovni podaci o nekima od njih:

- Monte: istražene su dvije lokacije – na prvoj (JZ od sela) radi se zapravo o dva ležišta odvojena cestom, od kojih je veće (SZ) dolina duljine 1 km i širine 200 m – 300 m, a



manje (JI) depresija veličine oko 300 m x 200 m, dok je na drugoj (JI od sela) istraženo ležište veličine 600 m x 300 m, a u svim ležištima dokazana je debljina glina 9 – 10 m (pri čemu dio bušotina nije dopro do podine); tehnološkim probama utvrđeno je da se gline mogu primijeniti u proizvodnji zidnih, podnih, sintrovanih i klinker-pločica, fasadnih pločica, a neki se kompoziti mogu uporabiti za proizvodnju kanalizacijskih cijevi i kiselootpornih proizvoda; mogu se također uporabiti u ciglarskoj industriji;

- Valica: ležište se nalazi u uskoj dolini, dugačko je kojih 500 i široko oko 160 m, utvrđena je debljina glina 10,5 – 11,5 m, a bušenje je u glini prekinuto; glina je uporabiva za izradu zidnih, podnih, sintrovanih i klinker-pločica, fasadnih pločica, kanalizacijskih cijevi i kiselootpornih proizvoda);

- Nova Vas: ležište je južno od sela, u dolini dugoj oko 220 m i širokoj kojih 120 m; u JI dijelu ležišta bušeno je kroz glinu 11 m i nije se doprlo do podine; ispitivanjem je utvrđeno da se iz ovdašnje gline mogu raditi gotovo isti proizvodi kao i iz glina u ležištima Monte i Valica.

Neka od sličnih ležišta u okolici Buja i Rovinja otkopavana su za potrebe tvornice keramičkih proizvoda u Pićnu.

Jedino značajnije ležište keramičke gline nalazi se u Dalmaciji kraj Privlake (SZ od Nina). Slijed naslaga zastupljen je izmjenom glinovitih siltova, leća siltoznih glina i proslojaka kalkarenita. Spomenuti kalkareniti mogu se pratiti od Lučice u Privlaki do Nina, a potencijalnu sirovinu čine naslage taložene poviše njih. Glina je montmorilonitno-kaolinitno-ilitnog tipa s dosta vapnenca. Tehnološkim probama utvrđeno je da kompozit ima širok interval sintrovanja, a zbog visoke plastičnosti smatra se zanimljivom keramičkom sirovinom te može poslužiti kao dodatna komponenta u obradi pjeskovitih glina. (2) Bentonitna glina

Bentonitne gline u RH su otkrivene u naslagama triju stratigrafskih razina: našlo ih se unutar malmskih Lemeš-naslaga u Svilaji (Štikovo, Maovice), u donjomiocenskim naslagama u Hrvatskome zagorju (područje Bednje) i JZ pribrežju Moslavačke gore (Gornja Jelenska), te u badenskim sedimentima u Hrvatskome zagorju (Poljanska Luka, Radoboj), JZ pribrežje Moslavačke gore (Ognjilo) i u Baranji (Bansko brdo – nalazište neistraženo). Dosad nije utvrđena starost bentonitnih glina u Lici (Divoselo), ali ima pokazatelja da su one (i tufovi iz kojih su nastale) neogenske starosti. Geneza svih nabrojenih glina identična je. Istraživanjem strukture glina iz najpoznatijih ležišta utvrđeno je da su nastajale in situ, alteracijom piroklastičnih stijena, najčešće vitroklastičnih tufova (Maovice – Štikovo, Poljanska Luka, Gornja Jelenska) ili kristaloklastično-vitroklastičnih lapilnih tufova (Bednja). U mineralnoj paragenezi glina, uz dominantan mineral montmorilonit, u značajnijoj količini zastupljeni su plagioklasti, često zeolit, ponegdje ilit, kao akcesorni kremen, tinjci, klorit i dr.

U Svilaji bentonitne gline nađene su unutar malmskih Lemeš-naslaga zastupljenih vapnencima, dolomitiziranim vapnencima te dolomitima u izmjeni s radiolarijskim i kalcedonskim rožnjacima. Unutar dolomita i kremenih stijena postoje najmanje dva sloja glina, a istražena su dva ležišta:

- u Štikovu se slojevi po pružanju mogu pratiti 200 m, gornji je debeo najviše 1,2 m, povremeno istanjuje na 0,2 m ili isklinjuje, dok debljina donjega iznosi 2,5 – 6 m;

- u Maovicama debljina gornjega sloja je promjenljiva, tako da su u raskopima izmjerene vrijednosti 1,5 m, 2,5 m i 5,5 m, pa se može pretpostaviti da se sloj od maksimalne debljine istanjuje ili po pružanju raslojava, jer su istraživačkim radovima u jaruzi Bunarić i u nekim bušotinama nađena tri sloja gline. Tehnološkim ispitivanjem gline iz Maovica utvrđeno je da je ona uporabiva u industriji papira, sapuna i boja, može se koristiti u proizvodnji cementa, u smjesi za injektiranje i upotrijebiti za izradu suspenzije za isplake. Pečenjem na 1 280oC glina postaje bijela, zvonka i nesavitljiva i



dobro prima glazuru. Talište gline dopušta da se može uporabiti za izradu keramičkih proizvoda, no nedostatak joj je da se dosta steže.

Bentonitne gline iz Svilaje dosad nisu iskorištavane, izuzev jednom za probu, kad je pred nekoliko desetljeća otkopano 150 t gline za potrebe proizvodnje bijeloga cementa u Kaštel Sućurcu.

U Lici je dosad otkriveno jedno veće ležište bentonitne gline. Nalazi se u Divoselu, točnije u području istočnoga dijela zaselka Vedro Polje. Ležište je istraživano raskopima i bušotinama na površini 300 m x 300 m, ali konačan sud o njegovu potencijalu nije dan. Glina jest kvalitetna (tehnološkim ispitivanjem utvrđeno je da su pojedini kompozitni uzorci pogodni za izradu isplačnoga bentonita, ljevačkoga bentonita te za pripremu dekolorantnih glina), spominju se tri sloja (0,30 – 0,50 m; 1,60 – 2,20 m; 2,0 m), no njihov položaj i međusobni odnosi nisu do kraja razjašnjeni, čini se, uz ostalo, iz zbog vrlo izglednog proslojavanja glina i tufova (koji su također uporabivi). Dosta je pokazatelja koji upućuju da bi ovo ležište bilo nužno podrobnije istražiti.

Vrlo značajna nalazišta bentonitnih glina poznata su u Hrvatskom zagorju gdje su one razvijene u donjomiocenkim i badenskim sedimentima. Najznačajnija ležišta donjomiocenskih glina nalaze se zapadno i SZ od Bednje. Ističu se dva ležišta:

- Šeprun: sloj gline debeo 1,10 – 2,00, iskorištavana je od 1959. do 1976. godine (kad je otvoren rudnik Šaša); glina je uporabiva za proizvodnju aktivnih zemalja i ljevačkih bentonita, a 1988. godine na grebenu zapadno od bivšega rudnika utvrđeno je da zaliha glina u tom području još ima – tri bušotine raspoređene pravcem S – J na dubinama 30 – 63 m dopirale su do sloja gline debela 0,90 – 1,30 m.

- Šaša: glina se nalazi unutar krupnozrnatih pješčenjaka, ima oblik pločasta tijela debela 10 – 35 m i vrlo strmo položena (više od 70o); glina je pogodna za izradu ljevačkog bentonita, ali ne i za spravljanje isplake. Rudnik je radio još pred desetak godina i onda je iznenada zatvoren.

Uz dva najpoznatija bednjanska rudišta, u ovome području našlo se (mjestimice i otkopavalo) bentonitnu glinu na još nekoliko lokacija: u predjelu Vrbna (sloj debeo 1,0 m) i potom SI na potezu Purga – Medvedi (sloj istanjuje na 0,80 m pa i na 0,40 m).

Badenske bentonitne gline nalazimo u Poljanskoj Luki, u terenu od Poljanske Luke prema Pregradi te u predjelu Radoboja. Najpoznatije je ležište u području Poljanske Luke, gdje su u središnjem dijelu brda Bratkovec istaložena tri sloja bentonitnih glina, od kojih se dva (niža – I. i II.) mogu pratiti u duljini od 1 800 m. Najniži, I. sloj debeo je 0,6 – 1,0 m, 9 – 12 m ponad njega nalazi se II. (glavni) sloj debeo 0,8 m, dok se III. sloj nalazio 20 m ponad glavnoga i otkopavan je samo na jednom mjestu, gdje mu je debljina iznosila 0,7 m. Glina iz Poljanske Luke mogla se rabiti za pravljenje smjese za injektiranje, a nalazila je plasman u prerađivačkoj industriji. Zalihe gline ovdje su, nažalost, poodavno iscrpljene i rudnik je zatvoren.

Istraživanjem područja između Poljanske Luke i Pregrade nisu polučeni značajniji rezultati, dok je u predjelu Radoboja, na Kostanjevcu bregu, više bušotina probušilo sloj gline debeo 0,50 – 1,20 m, a jednom su bušotinom zahvaćena dva sloja debela 1,2 i 0,8 m.

U JZ pribrežju Moslavačke gore bentonitne su gline, kao i u Hrvatskom zagorju, prisutne u donjomiocenskim i badenskim taložinama.

Najznačajnija donjomiocenska ležišta koncentrirana su u okolici Gornje Jelenske (6 km od Popovače), U poznatim ležištima Draga, Krč i Široki jarak unutar slatkovodnih šljunaka, pijesaka, siltita, pjeskovitih i tufitičnih lapora, tufita i glina nalaze se tri sloja bentonitnih glina: podinski (III.) debeo 0,15 – 0,90 m, srednji (II.) sloj debeo 0,20 – 1,20 m i gornji, krovinski (I.) sloj debeo do 2,0 m, prosječno 0,90 m. Mjestimice su III. i II. sloj spojeni u jedan. Bentonitne gline spadaju među najkvalitetnije sirovine za uporabu u ljevarstvu, uporabive su u izradi smjesa za injektiranje, nakon obrade izvrstan su dekolorant, pogodne su za punila i dr. Isplačna im svojstva nisu zadovoljavajuća, no zbog moguće široke primjene eksploatacija je dugo potrajala



unatoč teškim uvjetima jamskoga rudarenja (tanki slojevi, živi pijesci, bubrenje glina, poremećenost naslaga).

Zapadno od Jelenskoga potoka su ležišta bentonitnih glina na dva mjesta i smatra se da su badenske starosti: u Muvrinskom jarku okontureno je ležište koje ima oblik leće dimenzija 170 m x 7 m, a u predjelu Ognjila debljina gline je također 7 m. Ove gline slabije su kakvoće od donjomiocenskih pa je svojedobno otpočeta eksploatacija prekinuta, da bi kasnije bila obnovljena, jer se glina može uporabiti kao punilo u stočnoj hrani. (3) Kremeni pijesci i pješčenjaci U Republici Hrvatskoj postoji vrlo duga tradicija uporabe kremene sirovine: od Antike (Istra), XVII. i XVIII. stoljeća (Vis za tvornicu stakla u Muranu, Gorski kotar, staklana u Trakošćanu i dr.) pa sve do danas (obodi Slavonskih gora na više mjesta). Ležišta kremene sirovine moguće je prema genezi razlučiti u 4 skupine od kojih samo prve dvije imaju gospodarsku važnost. To su:

- marinski i jezerski rezistati permotrijaske, miocenske, pliocenske, pliocensko-pleistocenske i kvartarne starosti,

- unutar karbonata gornjojurske i donjokredne starosti, - kvartarni, eolskoga podrijetla i - pegmatitne žice.

Kremenih pijesaka i pješčenjaka iz prve skupine ima u Hrvatskom Zagorju, po obodima Moslavačke gore, Psunja, Papuka, Krndije, Samoborskog gorja, u okolici Ozlja i Karlovca, u Kordunu i Banovini, u Gorskome Kotaru, Lici i okolici Knina i Sinja. Nešto podrobnije opisat će se samo velika poznata i izgledna ležišta. 1) Hrvatsko Zagorje. U Kostelu je ležište uglavnom iscrpeno. Uz njega, ovdje je i Jerovec s oko

20 m debelim naslagama pliocensko-pleistocenskih kremenih pijesaka, dobro sortiranih. Prema kemijskim analizama sadrži SiO2 od 94,76 do 95,63%. Može se koristiti za proizvodnju stakla, siporeksa i pješčano-vapnenih opeka. Vadi se za tvornicu stakla “Straža” i kao građevni materijal.

2) Moslavačka gora. U području Vrtlinska-Suhaja leže gornjopontski kremeni pijesci prosječne debljine oko 40 m. Istraživani su za potrebe tvornice stakla u Lipiku. Vađen je i za keramičku industriju. Zalihe se procjenjuju na milijune tona. Kao najizglednije područje ovdje jest prostor sljevova potoka Velike i Male Bršljanice sa široko rasprostranjenim, bijelim, srednjozrnatim gornjopontskim pijescima (SiO2 91,15-93,34%). Veće količine nalaze se i u Mramor Brdu (“paludinske naslage”) i u okolici Selišta (gornji pont).

3) Psunj. Kremeni pijesci ovdje su kao sirovina poznati već dugo; naime, iz ležišta Jagma iskopavanje je počelo još 1922. godine. U široj okolici kremeni pijesci leže u 5 gornjopontskih horizonata i u 9 horizonata srednjega i gornjega pliocena. Kemijske analize su pokazale više od 90% SiO2. Gornjopontski pijesci su bijeli, čisti, srednjozrnati. rezerve su vjerojatno u milijunima tona. Kremeni pijesci područja Jagma-Janja Lipa-Novska-Paklenica se po pružanju i nagibu rasprostiru i po nekoliko stotina metara, a uz relativno tanku krovinu to ih označava pogodnima za otvaranje površinskih kopova. To bi, dakle, bilo područje perspektivno za otkrivanje novih ležišta uz odgovarajuća prethodna istraživanja.

4) Papuk-Krndija. Od Grahovljana do Branešaca nalaze se dvije razine kremenih pijesaka donjopontske starosti, popriličnih debljina i povoljnog granulometrijskog sastava, ali lokalno s manje od 90% SiO2. Istražena su dva ležišta: “Novo selo” i “Branešci” koja zajedno predstavljaju najveću akumulaciju kremenih pijesaka u RH. Slojevi pijesaka su prosječne debljine 32,2 m, odnosno 23,6 m. Zalihe su ogromne-možda i desetak milijuna tona što bi valjalo istražiti. Ovdje je i veliko ležište gornjopontskih pijesaka pretežno bijele boje, u sloju prosječno debelom 33 m pod imenom “Vranić”. Pijesak se eksploatira za tvornicu stakla u Lipiku. Spomenuti se sloj proteže i dalje prema ISI gdje su lokaliteti Smiljanovac, Potočani i Radovanac. Iz ovoga zadnjega vadi se pijesak za ljevaonice u Požegi i Osijeku.



5) Samoborsko gorje. Istraženo je ležište na području Grdanjci-Rebar s kremenim pijescima nastalim trošenjem permskih pješčenjaka. Karakterizira ih veliki sadržaj SiO2 (92,98%), nizak Fe2O3 (1,90%) i izostanak karbonata. Bili bi pogodni za proizvodnju pješčano-vapnene opeke.

6) Zapadno od Ozlja i zapadno od Karlovca leže pliocensko-pleistocenski pijesci vrlo dobre kakvoće. Bilo bi vrijedno odrediti njihove količine odgovarajućim istraživanjima.

7) Na potezu Vojnić-Gvozd-Glina-Bešlinac detektirano je oko 20 ležišta pliocensko-pleistocenskih kremenih pijesaka, no, relativno su slabo istraženi i iskorištavani. Za lokalnu uporabu vađeni su u području Međeđak-Pekić brdo-Štakor, iz ležišta Slavsko polje za uporabu u ljevarstvu, a nalazišta Mazalica i Miličevići preporučuju se za detaljna istraživanja. U drugu veliku skupinu (silicijske stijene u karbonatima) uključena su nalazišta u Istri i na otoku Visu. Tamo se unutar gornjoalbskih (donja kreda) vapnenaca nalaze u tri sloja rastresiti i/ili vezani kremeni pijesci/pješčenjaci. Nakon što im je odgonetnuta geneza, pišu se kao “pijesci” i “pješčenjaci” jer ih se želi razlikovati od pravih kremenih pijesaka i pješčenjaka – rezistata. Izvorna tvar je bio vulkanski pepeo. Način postanka je uvjetovao vrlo promjenjiv sastav ovih silicijskih taložina tako da im količina SiO2 varira od 50 do 98 %. Međutim, srednji, najdeblji sloj, ujedno s najviše SiO2, od davnine je eksploatiran i u Istri i na Visu. Danas se vadi još samo u Istri gdje je debeo od 1 do 6 m.

8) Kremeni “pijesci” i “pješčenjaci” u Istri nalaze se u dva odvojena područja. Jedno je na potezu Savudrija-Buje (Bujska antiklinala), s dobro otvorenom zonom sjeverno od Grožnjana. Drugo je u istočnom krilu zapadnoistarske antiklinale u zoni širine od 1 do 3 km, na potezu Tinjan-Žminj-Foli-Pinezići-Loborika-Pula. Najpoznatije ležište je ono 30-tak km dugo od zaselka Foli do Pule. S obzirom na kakvoću, ovaj se “pijesak” rabio u staklarstvu, u kemijskoj i elektronskoj industriji te u industriji građevinskih materijala. Godišnje se proizvodilo 40 000 tona. S obzirom na potencijal, ovakva se proizvodnja mogla održavati još desetljećima.

9) Godine 1991. utvrđeno je da su slojevi silicijskih sedimenata na Visu prema starosti (gornji alb) i načinu pojavljivanja identični onima u Istri (tri sloja kremenih “pijesaka” i “pješčenjaka”). Drugi (srednji) sloj je glavni, a debeo je od 1 do 6 m. Dobro ga se prati na zapadu otoka na liniji Dragodir-Lestićev dol. Kvarc se pojavljuje uglavnom kao agregat različite čvrstoće, rjeđe je sipak. Količina SiO2 je neujednačena. Nakon geoloških istraživanja 1957. godine zaključeno je da su rezerve kremena velike pa su gospodarski zanimljive. Potrebna su odgovarajuća daljnja istraživanja.

(4) Ostale kremene sirovine (rožnjaci, kvarciti, pegmatiti)

U skupinu ostalih kremenih sirovina uvrštene su sirovine širokog raspona geološke starosti, različitog načina postanka te načina pojavljivanja. Najstariji su paleozojski i trijaski kvarciti i pješčenjaci, slijede sedimenti gornje jure (Lemeš-naslage) te kvartarne naslage. 1) Na sjevernom, zapadnom i južnom dijelu Papuka nalaze se permo-trijaski pješčenjaci, slabo

metamorfozirani pa ih se može nazvati i kvarcitima ili “pješčenjaci-kvarciti”. Udio kremena je vrlo velik. Nisu posebno istraživani što je šteta. Nešto se više zna o pješčenjacima-kvarcitima sa sjevernog Papuka (zona Jankovac-Planina-Petrov vrh-Vrljetina-Peskova). Kod Peskova, npr., otvorena je od 50 m do 80 m visoka stijena vrlo čistog kremenog materijala. Kemijskim se analizama pokazalo da SiO2 ima od 90,20 do 93,44%. JI od Sirača vađeni su pješčenjaci-kvarciti kao tehnički građevni kamen.

2) U Lici postoje tri lokaliteta kremenih sirovina povezanih s permo-trijaskim stijenama, o kojima ima nekih podataka. Po predaji u Velikoj Popini je vađen kvarc iz sloja debelog 1 m, za sada, iz stijena nepoznate starosti. U okolici Srba razvijeni su kvarcni pješčenjaci i pijesci debljine do 20 m; uz kvarc sadrže čestice kvarcita, rožnjaka, kvarcnih škriljavaca i feldspata. Uporabiv je u ljevarstvu, a zalihe su nekoliko stotina tisuća tona. Zapadno od naselja Zorice (S od Sinja) utvrđena je leća kvarcnih taložina nastalih trošenjem Lemeš-naslaga, u kojoj je odnos krupnih frakcija i pijeska 70:30. Frakcija iznad 0,6 mm sadrži 93,4-96,7 % SiO2. Procijenjene zalihe iznose oko 1,8 milijuna tona.



3) Gornjojurske silicijske taložine (Lemeš-naslage) na području Like, Svilaje i Dinare sadrže laminirani kripto-mikrokristalasti kalcedonsko-kvarcni sediment i vrlo često radiolarijske rožnjake. Za buduća istraživanja u Lici izgledno je područje Brotnja-Suhaja-Zavale. Zanimljiv je i teren oko Stare Straže (SZ od Knina), gdje se nalazi poznati izdanak boranih Lemeš-naslaga, koji je zaštićeni geološki spomenik prirode.

4) Tipičan razvoj Lemeš-naslaga nalazi se u Svilaji na više lokaliteta. Od stanovite vrijednosti ima ih nekoliko. U području Štikovo-Maovice je zona silicijskih taložina duga gotovo 10 km, izgrađena od dva paketa od kojih je gornji dobro uslojen čisti rožnjak, debljine 3-5 m, najviše 10 m, sa SiO2 98,60%. Slično prethodnome, kod Otišića izdanci rožnjaka dolaze u zoni dugoj oko 2 km, u debljini 2-10 m. Oba nalazišta, u koja treba pribrojiti i Ogorje, bi se moglo jednostavnim metodama istražiti i zatim eksploatirati površinskim kopovima. Ležišta kvarcnog materijala Baljci I. i Baljci II., uz cestu Matići-Baljci, dolaze u produktivnim debljinama od 8 do 15 m, a povremeno se vade za industriju ferosilicija i ferokroma. U Plani se nalaze uopće najdeblje naslage silicijskih naslaga. U dijelu ležišta, istraženom i pripremljenom za rudarenje, debljina rožnjaka je do 25 m. Odnosne naslage su jače poremećene, borane i lomljene, krte su, te se teško pridobiva krupnija frakcija. Udio SiO2 je 95,69 %. Ovo ležište spada u skupinu velikih ležišta sa zalihama od 0,5 milijuna tona. Oko 800 m SI od Plane nalazi se manje, ali također izgledno ležište Šunići.

5) Podno Dinare stanovitu vrijednost imaju ležišta kvarca unutar malmskih dolomita i dolomitnih breča u Koljanima (ležište “Glavica” ima dokazane rezerve B +C1 kategorija 0,5 milijuna tona) i Biteliću (nije do sada istraživano). Kremen iz pegmatita do sada je vrlo slabo istražen. No, u literaturi se spominju dva mjesta gdje je vađen žični kremen. (1) U Psunju, nedaleko od Šeovice, nalazi se od 0,5 do 1,5 m debela kremena žica iz koje se opskrbljivala tvornica ferolegura u Šibeniku. (2). U Papuku, u predjelu Točka, svojevremeno je eksploatiran kremen i to za potrebe staklane u Zvečevu.

(5) Barit (težac)

Najpoznatija rudišta barita u našoj zemlji nalaze se u Petrovoj gori, Gorskome Kotaru i Lici. U rudarskom smislu beznačajnih pojava nađeno je u Medvednici i Trgovskoj gori.

U Petrovoj gori sva gospodarstveno vrijedna ležišta nalaze se u gornjopermskim sedimentima i koncentrirana su na površini veličine 6 km x 0,3 – 0,7 km. Rudna su tijela razvijena u tjemenu antiklinorija izgrađena od boranih pješčenjaka i konglomerata, generalnoga pružanja SSZ – JJI, a baritom su ispunjene pukotine i prsline položene približno okomito na pružanje naslaga. Orudnjenje je hidrotermalnoga podrijetla i u literaturi poznato pod nazivom “epitermalne baritske i sideritno-baritske žice”. Žice su duljina od nekoliko desetaka do stotinu i više metara, iznimno i duže, u dubinu ih se može slijediti 60 – 80 m, a debele su 0,5 – 5,0 m. Rudna tijela nisu cjelovita, već su rasjedima iskidana u blokove. Vrijeme nastanka orudnjenja nije jednoznačno određeno – većina znanstvenika smatra da je mineralizacija otpočela na prijelazu iz perma u trijas, dok je u novije vrijeme izrečena pretpostavka da su ležišta barita nastala u razdoblju tercijar – kvartar. Paragenezu rudnih žica čine barit, siderit, kvarc, halkopirit, a kao sekundarni pojavljuju se getit i lepidokrokit. Najznačajnije žice nalaze se u području brda Kijak, Klokočevu jarku, Kamenitoj glavici (ležište Sivac, u kojemu su sveukupne zalihe rude iznosile, po prosudbi, 75 000 t) i Gejkovac. Drži se da je glavnina rude iz nabrojenih ležišta otkopana te da je izgledno da određene zalihe postoje u terenu između Kijaka i Klokočeva jarka.

U Gorskome Kotaru baritno orudnjenje najčešće je odloženo neposredno na paleozojskim (permskim) klastičnim stijenama ili je interstratificirano u dolomitima što slijede na permskim sedimentima. Budući da u krovini navedenih naslaga leže sedimenti kojima je dokazana donjotrijaska starost, to je 5 – 15 m debelu produktivnu baritno-dolomitnu zonu uobičajeno označavati kao prijelazne naslage na granici perm-trijas. Baritna rudna tijela imaju oblik većih ili manjih leća podjednakih duljina i širina, veličina od nekoliko metara do nekoliko stotina metara, debljina 1 – 3 m, mjestimično i do 5 m. Najbogatija rudna tijela sadrže 70 – 90 % barita, a u



paragenezi su, osim barita, prisutni melnikovit-pirit, markazit, kvarc i limonit. Uz primarna često su razvijena i sekundardna ležišta. Kemijskim analizama najkvalitetnijih uzoraka barita dobivene su ove vrijednosti: BaSO4 od 93,30 do 98,00 %, SiO2 od 0,34 do 0,84 %, Fe2O3 od 0,72 do 1,04 %, Al2O3 od 0,27 do 2,54 %, CaO od 0,26 do 0,76 %, MgO od 0,15 do 0,69 %; gustoća barita je 4,12 – 4,38. O genezi barita mišljenja su podijeljena i u osnovi mogu se lučiti dvije pretpostavke:

- po jednoj, razvijena su dva tipa orudnjenja, od kojih skladovi i slojne žice barita s piritom pripadaju submarinsko-ekshalativnim ležištima, dok manja gnijezda barita praćenog piritom i viteritom imaju metasomatski karakter i spadaju u sekundarne hidrotermalne pojave;

- po drugoj, zagovara se postanak orudnjenja složenim fizikalno-kemogenim procesima u ranodijagenetskoj fazi, kad je dispergirani barij migrirao iz permskih taložina i bio precipitiran u nadležećem dolomitu.

Najbrojnija ležišta barita u Gorskome kotaru pronađena su oko Mrzlih Vodica (dvadesetak lokaliteta: Mrzlica, Kosmačev brijeg, Školski brijeg, Glavica, Opaljenac, Vučja šija, Štrampuh, ...), u okolici Lokava (Homer, Kozdom, Glinište, ...), potom u predjelu Zelina i Crnoga Luga. Organizirano rudarenje potrajalo je oko tri i pol desetljeća i prekinuto je iz nepoznatih razloga pred dvadesetak godina.

Ležišta i pojave barita u Lici nalaze se u oko 9 km dugu i 1,5 – 3,5 km široku paleozojskom prodoru otvorenu između Ličkoga Cerja (Sveti Rok) i Štikade (4 km SZ od Gračaca). Orudnjenje je razvijeno unutar karbonskih sedimenata, zastupljenih glinovitim škriljavcima, vapnencima, dolomitima, kvarcnim konglomeratima i fuzulinskim pješčenjacima. Primarno je barit razvijen u obliku nepravilnih lećastih slojeva, žilica i gnijezda unutar dolomitno-vapnenačke zone promjenljive debljine (10 – 50 m). Takva su ležišta Pilar (najveće poznato ležište barita u RH: po pružanju produktivnu zonu može se slijediti 250 m, zaliježe s nagibom 50 – 60o do dubine 140 m, debljina dolomitno-baritnoga paketa iznosi 10 – 30 m, baritne rude 5 – 22 m), Kravarica, Bat i Antičin gaj. Oko primarnih ležišta nastajali su i sekundarni nanosi, a takva su ležišta nađena još i u predjelu Šarca, Brnićeva i Osredka. U rudnoj paragenezi glavni mineral je barit i pretežno je riječ o monomineralnom orudnjenju. Uz barit golim se okom zapaža pirit, a u mikroskopu još sfalerit, galenit, getit i lepidokrokit. Ruda iz primarnih, dakako i iz sekundarnih ležišta vrlo dobre je kakvoće – sastav oprana barita iz ležišta Pilar ilustriraju slijedeći rezultati analiza: BaSO4 od 93,76 do 98,05 %, SiO2 od 0,67 do 1,23 %, Fe2O3 od 0,59 do 2,72 %, Al2O3 od 0,30 do 0,64, %, CaO od 0,26 do 0,43 %, MgO od 0,02 do 0,54 %; gustoća barita je od 4,26 do 4,35. Smatra se da se veća rudna tijela (skladove i slojne žice) po genezi može svrstati u skupinu submarinskih ekshalativnih ležišta barita s piritom, dok su spletovi žilica, pojedinačna gnijezda i inskrustacije pri tome shvaćeni kao sekundarno-hidrotermalne metasomatske pojave (Na sličan način je objašnjavano podrijetlo istodobnih malobrojnih pojava barita u Trgovskoj gori kao i prije opisanog permsko-trijaskog orudnjenja u Gorskome Kotaru.).

Barit se u Lici rudario četrdesetak godina i u tom su razdoblju iscrpljena gotovo sva sekundarna ležišta. U ležištu Pilar neko vrijeme otkopavana je i ruda iz primarnoga ležišta, no ta se proizvodnja nije dugo održala. (6) Feldspati (glinenci)

Feldspati ili glinenci su mineralne sirovina koja se u nas rijetko nalazi, možda zbog načina pojavljivanja, a možda i neistraženosti potencijalnih nalazišta. Budući da se spomenuti minerali pojavljuju u većoj koncentraciji u pegmatitnim žicama otkriveni su kao primarno orudnjenje samo u eruptivno-metamorfnim stijenama Slavonskoga gorja:

- još prije Drugoga svjetskog rata u jarku kraj Moslavačke Slatine (u Moslavačkoj gori, oko 1 km južno od kamenoloma granita) otkrivena je desetak metara duga i 2 m debela pegmatitna žica u kojoj je zamijećena znatna količina ortoklasa i kvarca, a dosta kasnije zapažena je SI od Gornje Jelenske slična žica izgrađena od mikroklina, ortoklasa i kvarca;



- najznačajnija pegmatitna rudna tijela dosad su otkrivena u Papuku, u području Velikog i Malog Debeljaka te Točka (sve istočno od ceste Voćin – Zvečevo); žice pegmatita ondje su debele i do 8 m, a njihovu paragenezu tvore kvarc, mikroklin, biotit, muskovit (vidjeti: TINJCI), granat, šelit, cirkon i monacit; iz žica su svojedobno iskorištavani kvarc (za potrebe staklane u Zvečevu), feldspati i tinjci; pegmatitnih žica debljina često većih zamijećeno je i u migmatitnim gnajsovima u gornjim dijelovima tokova Budanice, Vojlovice, Gudnoge i drugih potoka; sličnih žica zamjećeno je i u granitima Voćina (Ljutoč), no ova nalazišta do danas nisu istraživana.

(7) Grafit

Najpoznatija nalazišta grafita i grafitičnih škriljavaca u RH nalaze se u slavonskim gorama Psunju i Papuku. Znanstveno i rudarski dosad su više i bolje istraženi grafiti u Psunju, ali su s obzirom na geološke odnose i način pojavljivanja grafita dostignute spoznaje vjerojatno posve primjenljive i u Papuku. Grafit se nalazi unutar paleozojskih (devonsko-karbonskih) škriljavaca i metagrauvaka, koncentriran (u manjoj mjeri) u leće i nepravilne “slojeve” s 40 – 60 % C, ili je ostao (pretežito) u disperznom stanju, što je, smatra se, posljedica nedovoljno visokih temperatura i pritisaka u vrijeme preobrazbe ugljevite tvari. Ruda u Psunju redovito je mikrobrečaste građe. Angularni fragmenti grafita veličina su od nekoliko mikrona do 6 mm, a vezivo pretežno čine kvarc, muskovit, hidrotinjci, klorit i epidot. U Papuku fragmenti grafita vezani su crnom glinom i zbog toga je ruda dosta mekana. U pogledu geneze grafita (raspravljalo se dosad samo o psunjskima) mišljenja su samo dijelom podudarna. Po jednima riječ je o metaantracitu nastalom regionalnom metamorfozom stijena s ugljenom, dok je po drugima moguće lučiti grafite dviju stratigrafskih razina i dvojaka podrijetla: starije (prekambrijske) “primarne” grafite, nastale regionalnom metamorfozom pelitnih ugljevitih sedimenata i mlađe (donjokarbonske), nastale pretaloživanjem starijih. Starijima smatraju proslojke, leće i raspršeni grafit u grafitičnim škriljavcima razvijenim unutar serije kvarcno-sericitnih škriljavaca (potok Rakovac) i uz gnajsove unutar grafitnih stijena (Omanovac, Rašaška), dok mlađima drže grafite u grafitičnim škriljavcima unutar metagrauvaka (Brusnik, gornji tok Livornice). Kvaliteta jednih i drugih grafita slična je (jer mlađi nisu podvrgnuti novoj metamorfozi), ali je razlika u veličini rudnih tijela vrlo naglašena u korist mlađih.

U Psunju su grafit i grafitične stijene otkriveni u trima odvojenim područjima: - zona Brusnika koja se stere od Brusnika do Bučja (oko 10 km) s najvećim rudnim

tijelom u Brusniku (leća po nagibu duga 100 m, široka 40 – 70 m, debela 0,80 – 2,00 m, mjestimice do 5,00 m; eksploatacija prekinuta zbog prodora vode 1963. godine);

- zona Omanovac – Rašaška (leće u predjelu Omanovca, Hambarišta i Rašaške); - zona Brezovo polje – Sivornica, duga oko 7 km, s rudnicima zatvorenim 1971. godine

Najpoznatije ležište u Papuku otkriveno je u Kaptolu, istraživano je i otkopavano nakon Drugog svjetskog rata. Postoje dva sloja od kojih glavni doseže debljinu 1,00 – 1,60 m. Eksploatacija je prekinuta kad se doprlo do rude u kojoj je bilo tek 25 – 35 % ugljika. Smatra se da su preostale zalihe kvalitetnijega grafita u slavonskim planinama umjerene, no tvrdi se da postoji mogućnost oplemenjivanja grafitičnih škriljavaca, kojih su zalihe u Psunju i Papuku velike. (8) Milovka (talk)

U RH postoji samo jedno značajnije područje u kojem se našlo milovke u nešto većoj količini. Ono se nalazi u JI dijelu Psunja, u području Šnjegović – Orljavac a u literaturi je najčešće spominjano kao nalazište milovke (talka) “kod Koprivne”. Uz spomenuto, nalazi ove sirovine zabilježeni su još u zapadnom podnožju Zrinske gore te u Trgovskoj gori, no riječ je tek o zanimljivim mineraloškim pojavama.

Orudnjenu zonu u Psunju čine talkno-kloritni škriljavci što se nalaze unutar granatno-staurolitnih gnajsova. Zona se pruža pravcem JZ – SI, dugačka je kojih 7 km, široka oko 1,5 km i gotovo u svakom jarku okomitom na njezino pružanje mogu se naći 1 – 4 sloja ili lećasta sloja talknih



škriljavaca, promjenljivih debljina (manje od 1 m pa do 10 m) i strmih nagiba prema SZ ili JI. Paragenezu talkno-kloritnih škriljavaca čine klorit, kvarc, muskovit, talk i u maloj količini kalcit, coisit i pirit. Smatra se da je talkno-kloritni škriljavac nastao metasomatskim procesima, pri čemu je došlo do značajnija odnošenja alkalija, djelomična odnošenja kalcija i obogaćenja magnezijem H2O+. O podrijetlu hidrotermalnih otopina koje su prodirale duž “sloja” i izvršile metasomatske promjene postoje dvije pretpostavke. Po jednoj kloritizacija je izvršena tijekom metamorfoze psunjskih stijena i hidrotermalne otopine potječu iz dubljih dijelova masiva (za što ima pokazatelja: kloritizacija se pojavljuje u široku prostoru i vezana je uz određene slojeve, manje za rasjede, talkno-kloritni škriljavci imaju škriljavu teksturu paralelnu općoj orijentaciji folijacije okolnih stijena i jasno izraženu postgenetsku tektoniku), dok je po drugoj metasomatoza nastala nakon metamorfoze stijenskog masiva Psunja djelovanjem hidrotermalnih ili pseudohidrotermalnih otopina, koje su ascendirale duž poremećenih zona.

Milovka iz ove zone iskorištavana je već uoči Drugoga svjetskog rata iz sekundarnog nanosa podno Kesten gore i iz ležišta na padinama Oble glave. U razdoblju 1955. – 1963. godine istraženo je dvadesetak lokacija i tom su prigodom utvrđene zalihe rude u količini od oko 200 tisuća tona i naznačena mogućnost nalaženja novih ležišta u pravcu Šnjegavića. Otvoreni su rudarski radovi, podignuta je separacija, ali je rudnik čini se ubrzo zatvoren, navodno zbog teškog plasmana sirovine. (9) Pirofilit

U našoj su zemlji otkrivene dvije pojave pirofilitnih škriljavaca – jedna u Psunju uz ležište talkno-kloritnih škriljavaca nedaleko od Koprivne, a druga u Lici kraj Mazina.

O pojavi zapadno od Koprivne malo se zna – u stručnim izvješćima zabilježeno je tek da je u razdoblju od 1937. do 1939. godine iz dolinskoga nanosa podno Kesten gore izvađeno oko 15 tona pirofilita pomiješanog s milovkom, dok o nalazištu kraj Mazina ima nešto više podataka. Ondje se na površini veličine 0,8 km x 0,5 km (po nekima i čitav 1 km2) našlo kršja i valutica boksita (koji odgovaraju boksitima na granici srednji trijas – gornji trijas poput Grgin brijega, Vraca i Rudopolja), a osim sekundarnih nalaza boksita zapaženi su i izdanci dijasporno-pirofilitnog škriljavca. Ove stijene sadrže 60 – 75 % pirofilita, a u mineralnoj paragenezi prisutni su pirofilit, dijaspor, hematit, klorit, titanovi minerali, cirkon, turmalin i kalcit. Kemijskom analizom dijasporno-pirofilitnog škriljca dobiven je slijedeći sastav: SiO2 47,43 %, Al2O3 37,35 %, TiO2 1,82 %, Fe2O3 4,44 %, Cr2O3 0,03 %, MnO tragovi, MgO 0,15 %, V2O5 0,08 %, gubitak žarenjem 8,55 %.

Iako se nazire da je veličina ležišta dijasporno-piritnog škriljavca znatna, izgledi za eksploataciju ovdje su mali zbog nemogućnosti odvajanja pirofilita (problem je prorastanje pirofilita s dijasporom i hematitom). (10) Sumpor

U RH su nalazišta počelnoga sumpora rijetka. Od ukupno pet nalazišta samo je u Radoboju poznato ležište koje je u rudarskom smislu bilo nekoć vrijedno, dok su ostalo redom mineraloške pojave (nalazišta izlučenog sumpora u predjelu izvora geotermalne vode u Varaždinskim Toplicama, pojave u gipsnim ležištima u Srbu i gotovo zaboravljene pojave u Ljubijaniji u sjevernoj Istri te u okolici Gornje Stubice).

U Radoboju se sumpor nalazi u sarmatskim naslagama. Prema podacima starim stotinjak godina orudnjenje se pojavljuje u obliku dvaju slojeva unutar 17 m debela paketa sarmatskih taložina, a rudarilo se u gornjem sloju debljine 10 – 40 cm. Obogaćenje rudom izdašnije je po pružanju samo 0,60 – 7,50, a po nagibu moglo ga se slijediti do dubine 75 m (dokle se rudarenjem i doprlo). Ruda je visoke kakvoće i sadrži 75,8 – 90 % S. Analiza najčišćega gomolja dala je slijedeći rezultat: vlaga 0,40 %, organska tvar i voda 0,52 %, S 98,35 %, SiO2 0,18 %, Al2O3 0,15 %, Fe2O3 0,04 %, CaCO3 0,08 %. Geneza radobojskoga sumpora nije posebno istraživana.



Svojedobno, dok se vjerovalo da su termalni izvori u Hrvatskom zagorju vezani uz nekoliko tzv. “termalnih linija”, iznesena je pretpostavka da je orudnjenje trag ugasle hidroterme, a kasnije je, neovisno o ovoj tezi, izrečeno mišljenje da je riječ o singenetsko-sedimentoj pojavi biogenoga marinskoga sumpornoga ciklusa.

Rudarenje na sumpor otpočelo je 1811. godine i potrajalo do 1863. godine kad je prekinuto zbog visokih troškova kopanja rovova i jama te nadiranja vode. Proizvodnja je obnovljena 1865. godine s time što sumpor nije otkopavan samo iz sloja, već je prerađivan i materijal iz jalovišta u novopodignutom pogonu za preradu (talionica, destinacija – sublimacija). Novo zanimanje za opisivano ležište pojavilo se 1941. godine pa su provedena i geološka istraživanja. Iako do obnavljanja rudarenja nije došlo, na temelju pružanja naslaga, pružanja “zone sumpora”, rasporeda starih radova predstavljenih na geološkoj karti te neobična izgleda i položaja “slojeva” sumpora, dolazi se do zaključka da orudnjenje nije interstratificirano unutar sarmatskih naslaga već je sumporom ispunjena kaverna što dijagonalno presijeca naslage, čime su mogućnosti nalaženja novih rudnih tijela ovdje znatno izglednije.

U najnovije vrijeme sumpor se prikuplja u sjevernoj Podravini, iz bušotina polja Molve, Kalinovac i Stari Gradac. Naime, na plinsko-kondenzatnom polju Molve (Podravina) izgrađena su postrojenja za smanjenje emisije H2S i merkamptana i postrojenja za sušenje sumpornog mulja. Produkt procesa odsumporavanja je “sumporni kolač”, odnosno elementarni sumpor. Sumpor je izdvojen kao puder u česticama manjim od 0,5 µm i kao takav, relativno suh, ima široku primjenu u proizvodnji sredstava za zaštitu bilja, proizvodnji sumporne kiseline i drugim granama industrije. Dnevna proizvodnja sumpora iznosi oko 1 100 kg i odvozi se u Petrokemiju u Kutinu. (11) Tinjci

Tinjci su, poput feldspata, sirovina koju se nalazilo jedino u paragenezama nekih pegmatitnih žica u Moslavačkoj gori i Papuku. U jarku podno Moslavačke Slatine pred mnogo desetljeća zabilježen je kao pravi kuriozitet nalaz 3 – 6 cm dugih listića muskovita, dok je znatno izdašnije orudnjenje otkriveno u pegmatitnim žicama u Papuku u predjelu Veliki Debeljak – Mali Debeljak – Točak, istočno od ceste Voćin – Zvečevo. Na lokalitetu “Breza” našlo se gnijezda koja su sadržavala i po 20 kg tinjca s kristalima muskovita širina do 8 cm. Prema nekim zapisima bilo je pokušaja eksploatacije tinjaca, a rezultati su očito bili loši. (12) Oksidi i hidroksidi željeza (“žuti oker”)

Zemljasta glinovita limonita, u rudarstvu poznatog pod nazivom “žuti oker” nalazi se dosta u udubinama i šupljinama u vapnencima dalmatinskog krša i u prošlosti su te pojave bile često istraživane i iskorištavane. Zemljasti je limonit rabljen kao mineralna boja (oker), pa se samo u drniškome kraju svojedobno znalo za desetak takvih pojava, no bile su malih debljina (do 2 m). Analizama ruda iz Razvođa, Zelenkovca, Krički i s Moseća dobivene su ove vrijednosti: Fe2O3 od 34,02 do 72,63 % (Fe od 23,59 do 56,36 %), Al2O3 od 0,25 so 21,6 %, glina i pijesak od 10,5 do 25,86 %, gubitak žarenjem od 10,9 do 22 %. Sličnih nalazišta otkriveno je i u vrgoračkom kraju u okolici zaselaka Kokorića i Polutine, te u priobalju u predjelu Zaostroga. (13) Boksiti

Boksit je ponajprije poznat kao aluminijeva ruda, no ova mineralna sirovina ima i veliku vrijednost kao nekovina. Nalazišta boksita i boksitičnih tvorevina razvijena su u desetak stratigrafskih razina, a najpoznatija i najznačajnija otkrivena su unutar trijaskih, jurskih i krednih naslaga, potom u između gornjokrednih i paleocensko-eocenskih sedimenata, u podini srednjoeocensko-gornjoeocensko-donjooligocenskih Promina naslaga te u podini neogenskih taložina.



Glavnina trijaskih boksita nalazi se u prostoru Like i Korduna. U Lici su oni razvijeni na granici srednjotrijaskih (anizičkih, a samo podno Plješivice i ladiničkih) vapnenaca i karničkih klastičnih naslaga, a u Kordunu, izuzev Bročanca, ležišta su bez krovine i trijaska im je starost određena na temelju korelacije s ličkim ležištima. Smatra se da su ležišta boksita u vrijeme emerzije nastajala in situ, lateritizacijom kaolinitnih glina: od kaolinitnih glina lateritizacijom su nastajali dijaspor ili bemit. Zbog mineralna sastava (dijaspor, bemit, kaolinit, hematit, ...) boksiti se uvrštavaju u skupinu glinovitih boksita.

U Lici postoji nekoliko golemih ležišta ovakvih boksita u kojima, uz boksit, nalazimo i obilje boksitičnih glina (ponegdje u količinama većim od boksita), a zabilježena su raslojavanja rudnih tijela debljim horizontima brečokonglomerata. Najveća ležišta nalaze se u Vracu (5 km JZ od Gračaca; dugačko 700 m, debljina rudnoga tijela 40 – 50 m, nagib 28 – 38o prema jugu), Rudopolju (4 km JZ od Bruvna; dugačko oko 2 km, široko oko 1 km, debljina rudnoga tijela 5 – 25 m, samo dijelom je pod krovinom), Grginu brijegu (15 km zapadno od Gospića; pet ležišta duljina od stotinjak do 350 m, u zonama izdanaka debelih 10 – 25 m) i Velikome Skočaju (u JI podnožju Plješivice, 7 – 8 km južno od Bihaća; ležište dugo 700 m, maksimalna debljina 80 m). Uz nabrojena, u Lici ima još nekoliko sličnih, ali manjih ležišta: zapadno od Jadovna, Egeljac (istočno od ceste Sveti Rok – Mali Alan), u Kijanima (6 – 7 km SI od Gračaca), kraj Mazina i drugdje. Zajednička odlika svih boksita je sličan sadržaj Al2O3 (45 – 55 %, samo u Velikome Skočaju 70 – 72 %) i velika količina SiO2 (13 – 26 %, u Skočaju 8 – 11 %).

Rezerve boksita u velikim ležištima (Vrace, Rudopolje, Grgin brijeg, Veliki Skočaj) iznose nekoliko stotina do nekoliko milijuna tona. Nije zabilježeno da su navedene sirovine u Lici dosad iskorištavane.

U Kordunu je otkriveno također nekoliko ležišta trijaskih boksita, no ova su puno manja od ličkih. Najveća su u Kokirevu (SI od Vojnića; šest odvojenih rudnih tijela), Blagaju (ležište “Korana”, dugačko oko 90, široko 40 m), kraj Obajdina (južno od Slunja; izdanci u duljini od oko 200 i širini 150 m, debljina veća od 10 m) i u predjelu Bročanca (JJI od Slunja; jedino ležište dijelom pod krovinom, duljina otvorenoga rudnog tijela oko 150 m, širina do 60 m, debljina veća od 10 m). Kao i u Lici glavna karakteristika orudnjenja jest promjenljiv sadržaj Al2O3 (48 – 63 %) te visok sadržaj SiO2 (12 – 25 %). Dosad su iskorištavani samo boksiti iz ležišta u Kokirevu, gdje je u razdoblju od 1960. do 1970. godine otkopavano nekoliko desetaka tisuća tona rude i izvezeno u Austriju i ležišta su praktički iscrpena.

Najznačajnija ležišta boksita jurske starosti nalazimo u Istri. Razvijena su unutar malmskih naslaga, duž granice karbonatnih breča kimeridža i titonskih vapnenaca. Drži se da su boksiti nastali boksitizacijom glinovitoga materijala koji je bio prekrio podinske stijene u kopnenoj fazi. Do sada je otkriveno pet većih ležišta: Funtana (poznato pod imenom Vrsar; duljina otvorenog izdanka oko 120 m, utvrđene dimenzije ležišta ima najdeblju krovinu – 44 m), Bralići (1 km SI od Gradine; izdanak boksita dugačak kojih 80 m, širok 20-ak m), Kloštar (JI od zaselka Kloštra; rudno tijelo debljine 2 m nađeno bušotinom na dubini 21 – 23 m) i Rovinj (3 km SSI od Rovinja; ležište zauzima površinu 400 m x 300 m). Sva su ležišta slojnoga oblika, zalijeganje im se podudara s nagibom krovinskih naslaga (5 – 15o), a najveće su debljine (do 20 m) utvrđene u središnjim dijelovima ležišta. Boksiti iz nabrojenih ležišta sadrže 44 – 47 % Al2O3 i najčešće 16 – 17 % SiO2 (u Kloštru 40 % Al2O3 i 31 % SiO2). Ukupne dosad utvrđene zalihe opisanih boksita iznose više od 5 milijuna tona (samo u ležištu Rovinj veće su od 2 milijuna tona), a postoji mogućnost nalaženja i novih ležišta u neistraženu prostoru od Kirmenjaka prema Poreču. U dostupnoj stručnoj i znanstvenoj literaturi uporaba istarskih glinovitih boksita rijetko je spominjana – zabilježeno je tek da su otkopavani samo za potrebe tvornice u Koromačnu (korektiv u pripravi smjese).

Ležišta donjokrednih boksita u RH poznata su, ali nisu česta. Nastala su za kratkotrajne kopnene faze početkom donje krede, tako da im u podini nalazimo gornjomalmske vapnence. Riječ je o glinovitim boksitima sjeverno od Kijeva, u SI padinama (svilajskoga) Kozjaka i Crvenim



gredama i oko Malog i Velikog Lupoglava u Dinari te u okolici Polača na otoku Mljetu. Više rudnih izdanaka s površinama od nekoliko desetaka m2 i debelima 1 – 2 m našlo se sjeverno od Kijeva i oko Lupoglava. Kemijski sastav prosječnog uzorka iz ležišta sjeverno od Kijeva je slijedeći: Al2O3 38,94 %, SiO2 23,08, Fe2O3 21,81 %,. Spomenuti boksiti bili su poznati još prije drugoga svjetskog rata i u to vrijeme (ili za samoga rata) počela ih je otkopavati tvrtka iz Splita i ubrzo odustala.

Gornjokredni (senonski) boksiti otkriveni su u dvama odvojenim područjima: - u predjelu Kučevica – Frketići – Kozalj Vrh (zapadno od Duge Rese) nalazišta su

nađena na znatnom prostranstvu duž krila razlomljene sinklinale izgrađene od senonsko-paleogenskih karbonatno-klastičnih naslaga, a podinu im čine cenomanski vapnenci; analizom rude iz Frketića utvrđeno je da sadrži 69,87 % Al2O3, 5,38 % SiO2, 6,82 % Fe2O3;

- u prostoru Gazibare – Živkovići (S od Veljuna) boksitno orudnjenje nalazi se u cenomansko-turonskim vapnencima, koji zajedno s transgresivno položenim senonsko-paleogenskim karbonatnim i klastičnim naslagama izgrađuju JZ krilo desetak km duge sinklinale. Analiza boksita iz Gazibara dala je slijedeći sastav: Al2O3 63,20 %, SiO2 5,70 %.

U oba područja ležišta su brojna, ali čini se nevelika. Prema nekim zapisima ruda je otkopavana samo u predjelu Frketića.

Boksiti nastali između gornjokrednih i eocenskih naslaga, nazivani često i starijepaleogenskim boksitima, poznati su diljem sjeverne i središnje Istre, na otocima, mnoštvo ležišta otkriveno je u prostoru od Vinjerca i Rovanjske do Ervenika i Radučića, potom u Laškovici, Promini i Moseću, u području Sinj – Trilj i dalje na JI sve do Studenaca, Imotskoga i Vrgorca. Riječ je uglavnom o manjim ležištima rude koju prema postanku svrstavaju u “tip terra rosa”, a slovi za najkvalitetniju aluminijevu rudu pa je desetljećima i iskorištavana gotovo u svim nabrojenim područjima (vidjeti: ALUMINIJEVE RUDE). Ipak, valja ovdje podsjetiti da na prvu eksploataciju ovakvih boksita u sjevernoj Istri (u dolini Mirne uzvodno od Svetoga Stjepana), gdje je piritom obogaćena ruda korištena već u XVI. st., za proizvodnju alauna, a početkom XIX. st. uz alaun ondje se proizvodilo i sumpornu kiselinu; bila je to prva uporaba boksita kao nemetalne sirovine i ujedno prvo zabilježeno iskorištavanje ove rude u Europi uopće.

Ležišta gornjoeocenskih (ili mlađepaleogenskih) boksita istaložena su na gornjokrednim i donjo-srednjoeocenskim (foraminiferskim) vapnencima, a krovinu im čine srednjoeocensko-gornjoeocensko-oligocenske Promina naslage. Ležišta su koncentrirana u području Obrovca i Ervenika, na prostoru prominskoga ravnjaka i Drniša, duž Moseća i u okolici Sinja. Riječ je o velikim ležištima s kvalitetnim boksitom koji je iskorištavan dosad isključivo kao sirovina za proizvodnju glinice, odnosno aluminija (vidjeti: ALUMINIJEVE RUDE).

Najmlađi boksitonosni horizont s rudom koja ima određenu gospodarstvenu vrijednost jesu glinoviti boksiti u podini neogenskih taložina. U RH ih nalazimo u dvama međusobno vrlo udaljenim područjima:

- kod Tounja (lokacije: Mejašići i Rebrovići) na četirima mjestima nađena ležišta boksita koja su istaložena na okršenim donjokrednim vapnencima, a u krovini im leže srednjomiocenske klastične naslage; izdanci rude duljina su 40 – 80 m, širina do 20 m, debljina rudnih tijela veća je od 10 m; rudišta su slabo istražena, jer za rudu nije bilo zanimanja;

- mnoga su ležišta neogenskih boksita otkrivena u okolici Sinja: Peruča (7 ležišta), Košute (19 ležišta), Grab, Zabrđe, Vedrine, Šušnjara, Čaporice (sve po jedno), Strmen Dolac (2) i dr. U podini boksitnih rudišta pretežito su stijene gornjokrednih vapnenaca, ponegdje mlađepaleogenske breče ili gornjomalmski vapnenci (oboje u Grabu), dok su u krovini svuda neogenski (srednjomiocenki) lapori. Sva su ležišta površinski istražena i ruda iz njih analizirana, a u okolici Trilja se i bušilo. Zalihe rude, bar prema veličinama izdanaka (Peruća 40 – 90 x 10 – 20 m; Košute tri veća 50 – 100 x 20 – 50



m; Grab 120 m x 80 m; Strmen Dolac (Ivica) 200 m x 60 m, itd.) znatne su, no budući da je u sastavu sadržaj SiO2 visok (18 – 28 %, ponegdje čak 35 i 37 %) zainteresiranih za iskorištavanje rude iz ovih ležišta gotovo nije bilo. Zabilježena je tek uporaba glinovita boksita iz nekog rudišta za spravljanje kompozita koji je u neko vrijeme korišten u sinjskoj ciglani. U evidenciji eksploatacijskih polja vode se ležišta u Čaporicama i Košutama, a eksploatirani boksit koristi se kao dodatak pri proizvodnji cementa.

(14) Kreda jezerska

Pod nazivom “jezerska kreda” ovdje su obrađeni vapnenački pijesci koji se nalaze u dva stratigrafska horizonta: unutar pliocenskih naslaga Moslavačke gore, Požeške gore i Dilj gore te pleistocenske starosti u okolici Knina. Treba ih razlikovati od kalcita, odnosno od vapnenca-kalcita opisanih u dijelu o sirovinama neograničenih geoloških rezervi – pod točkom (6). Zemljaste, posve bijele vrste kalcita osim “kreda” još se zovu i “gorsko brašno” ili “gorsko mlijeko”. 1) Uz rub Moslavačke gore na lokalitetima Kutinica i Mikleuška otkrivena je mekana i lagana

kreda vrlo sitnoga zrna s 92,50% CaCO3, ali i s dosta SiO2 (3,30%) i MgO (2,10%). S obzirom na ovakav sastav moguća je uporaba za kalcitizaciju tala.

2) Svojevremeno su analizirani uzorci jezerske krede iz Požeške gore (Tkalčevo brdo). Pokazalo se da bi to mogla biti vrlo dobra sirovina za proizvodnju živoga vapna, a iz nekih dijelova ležišta s malo Fe2O3 i u industriji stakla.

3) Sjeverno od Knina rasprostiru se uglavnom bijeli vapnenački pijesci debeli od 10 do 15 m, s 91,68% CaCO3. Korišteni su u sanaciji zakiseljenih tala. No, moguća je uporaba i u proizvodnji lijekova te kao dodatak hrani za stoku.

(15) Tufovi

Do danas je detaljnije istraženo desetak nalazišta tufova i to za potrebe industrije portland cementa. Značajnija ležišta nalaze se u dvije kronostratigrafske razine. Starija razina je srednjotrijaska (Hrvatsko Zagorje i Svilaja), a druga, znatno mlađa i bolje istražena, je miocenska (Hrvatsko Zagorje, Moslavačka gora i Papuk). 1) U Hrvatskom Zagorju, u Donjem Jesenju je djelomice otkopano donjomiocensko ležište

debljine 60-tak m, i to za nekadašnju tvornicu cementa u Podsusedu. U području Prigorec-Margečan (sjeverna strana Ivanščice) leže trijaski silicificirani tufovi korišteni samo kao tehnički kamen-agregat. No, područje je vrlo perspektivno i za nalaženje kvalitetnih tufova. U okolici Podruta leži tuf unutar donjomiocenskih taložina. Svojedobno su istraživanja toga ležišta bušenjem pokazala da je najveća debljina tufa 35,70 m, s tim da njegova podina nije dosegnuta, pa je vjerojatno i deblji. Izvrsne je kvalitete kao dodatak u cementnoj industriji i iskopavani su za tvornice u Podsusedu, Umagu, Puli i Koromačnu.

2) U Moslavačkoj gori prije 30-tak godina istraženo je ležište helvetskih tufova u selu Novo Brdo, velike debljine (više od 77 m, prosječno 48 m), s proslojcima tufita. Rezerve su nekoliko milijuna tona. Ovaj je tuf uporabiv kao punilo i/ili za kemijsku industriju u Kutini.

3) U Papuku je najpoznatije ležište “Poljanska” helvetske starosti, izgrađeno od 20 m debelih tufova-tufita kojih se produktivna zona proteže i nekoliko stotina metara. Koriste se za kompozit u tvornici cementa u Našicama.

4) U predjelu Otona, oko 10 km SZ od Knina leže tufovi ladiničke starosti u zoni dugačkoj 1 300 m i širokoj 130-330 m, ali uz promjenjivu debljinu. Prema podatcima iz raskopa, količine su vjerojatno velike. Mogli bi se eksploatirati površinskim kopom, dok s potencijalnim korisnikom –”Dalmacijacementom”- ima dobru prometnu povezanost.

5) Najpoznatije i najveće ležište u Svilaji predstavlja ležište Zelovske staje u kojem su ladinički tufovi. Pucolanitet im je promjenjiv. Bilančne rezerve kategorija A i B izračunate 1971. godine bile su veće od 1 milijun tona. U dolini rječice Vrbe izgledno je područje Crivačkih



staja, neposredno uz cestu Drniš-Split, s 3 sloja tufa, svaki od po 3 m debljine, znatne rasprostranjenosti, a uz to, s tankom humusnom krovinom.

(16) Peliti (škriljavci)

Peliti su u RH slabo istražena – i osim jedne (?) iznimke – nerabljena mineralna sirovina. Dosad su donekle istražene samo naslage permsko-skitskih i sajskih pelita i neke od njih uporabive su u industriji građevinskih materijala. Posebice se to odnosi na pelite s malom količinom karbonata, a takvih se nađe unutar permsko-skitskih klastičnih naslaga.

Permsko-skitski klastiti otvoreni su u Kosovu i Petrovu polju, istočno od Vrlike i sjeverno od Sinja. Istraživanjem sedimenata s izdanaka nedaleko od Orlića (južno od Knina) i u području Garjaka (Vrlika) utvrđeno je da u ovim naslagama dominiraju peliti, koji ponegdje prelaze u siltite ili se s njima izmjenjuju, a mjestimice su razvijeni i pješčenjaci. Prosječni kemijski sastav uzoraka iz Orlića i Garjaka jest slijedeći: SiO2 54,69 %, Al2O3 18,60 %, FeO 1,99 %, Fe2O3 7,19 %, TiO2 0,82 %, CaO 2,46 %, MgO 0,69 %, K2O 4,22 %, Na2O 1,38 %, SO3 0,11 %, MnO 0,12 %. Ovakav kemijski sastav odgovara proizvodnji ekspandiranih lakih agregata, što je potvrđeno i pokusima. Agregat proizveden iz permsko-skitskih pelita iz navedenih lokaliteta ima povoljnu nasipnu težinu (460 – 550 gr/dm3), a s ostakljenom površinom otporan je na mraz (upija 0 – 4 % vode). Sirovine s minimalnim sadržajem karbonata u području Orlića i Garjaka ima u dovoljnim količinama.

U Suhaču (sjeverno od Sinja) slični permsko-skitski klasti sadrže povećanu količinu karbonata i ne mogu se rabiti za proizvodnju lakih ekspandiranih agregata, ali su, uz dodatak boksita uporabivi u ciglarskoj industriji. Takav kompozit može se upotrijebiti čak i za proizvodnju grube keramike. Zalihe pelita u području Suhača vrlo su velike, jer su razvijene u zoni dugačkoj oko 1,5 km i širokoj 100 – 600 m. Sajsko klastične naslage iz područja Muća i Sutine istraživane su kao sirovina za ciglarsku industriju, ali rezultati nisu bili povoljni. Uz pelite i siltite istaloženi su proslojci i ulošci pješčenjaka, pjeskovitih i glinovitih vapnenaca te dolomita, što bi izazvalo poteškoće pri otkopavanju (odvajanje pelita), a i sirovina bi sadržavala količinu karbonata, neprihvatljivu u ciglarskoj industriji.

Potencijalno nalazište pelita još je vezano uz paleozojske stijene u Trgovskoj gori, na području općine Dvor na Uni.

Asfalti i taložno bituminozne stijene [14]

Asfalti i taložno - bituminozne stijene se nalaze u predjelima Vanjskih Dinarida, u priobalnoj zoni i zoni Visokog krša. Najčešće ih nalazimo u vapnencima i dolomitima različitih stratigrafskih horizonata trijas, jure i krede, te u palogenim vapnencima. Neki asfalti su vjerojatno podrijetlom iz nafte. Pojedine pojave izravno odgovaraju ostacima starih erodiranih naftnih ležišta ili kolektora danas izloženih na površini npr. kod Velike Župe SZ od Vrgorca, Škrip i Podbadanj na otoku Braču.

Rađena su ispitivanja i eksploatacija asfalta i bitumenoznih stijena (bitumenoznih škriljavaca) na otoku Braču, Ličkoj Plješivici, Viništa, Donjeg Dolca i Vrgorca. U doglednoj budućnosti ne predviđa se eksploatacija što ne isključuje u budućnosti i povećani interes. Ugljen [14]

U Istri se nalaze najznačajnije naslage ugljena (paleocen - eocen) u pogledu kvalitete i općih uvjeta za eksploataciju (kameni ugljen). Eksploatacija je obustavljena 1999. godine.

Smeđi (mrki) ugljen se eksploatirao u Prominskom bazenu (eocen - oligocen) u Siveriću i Velušiću i velikim dijelom je otkopan. Eksploatacija smeđog ugljena obavljala se i u sjevernoj Hrvatskoj (Murska Subota, Ivanec, Krapina, starost oligomiocen, miocen, miopliocen), ali u teškim rudarsko-geološkim uvjetima.



Bazeni s lignitom imaju velike rezerve. Prisutno je više slojeva ugljena koji pripadaju nižim (kvalitetniji ugljen) ili višim horizontima pliocena (manje kvalitetan lignit). Osnovom sadašnjih spoznaja postoje uvjeti za površinsku eksploataciju, dok podzemna eksploatacija radi složenih okolnosti rada nije zanimljiva. 2.1.1.2. Značajke istražnih prostora i gospodarskih subjekata za istraživanje čvrstih

mineralnih sirovina Istražni prostori obuhvaćaju mahom ležišta nemetalnih mineralnih sirovina. U analizu su uključena 161 istražni prostor odobren do kraja 2007. godine (tablica 2.1-5). Lokacije tih istražnih prostora označene su odgovarajućim oznakama na topografskoj karti RH, M 1: 500 000 (grafički i slovno - brojčanim oznakama, prilog br. 1.1) te popratnim tabličnim prikazima po županijama (prilog 3), a koji obuhvaćaju:

- vrstu mineralne sirovine, - naziv istražnoga prostora, - površinu istražnog prostora, - naziv nositelja odobrenja istraživanja (trgovačko društvo ili obrtnik), - godinu rješenja odobrenja istražnog prostora - oznaku za mineralnu sirovinu numeriranu rednim brojevima za svaku županiju,

Tablica 2.1-5 Odobreni istražni prostori čvrstih mineralnih sirovina

u Republici Hrvatskoj

POVRŠINA ISTRAŽNIH PROSTORA, ha NAZIV ŽUPANIJE BROJ ISTRAŽNIH

PROSTORA UKUPNA PROSJEČNA

UDIO POVRŠINE I.P. U POVRŠINI

ŽUPANIJE, %

I-ZAGREBAČKA 2 164 81,84 0,05 II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 4 47 11,68 0,04 III-SISAČKO-MOSLOVAČKA 6 204 33,95 0,05 IV-KARLOVAČKA 1 38 37,75 0,01 V-VARAŽDINSKA 2 67 33,62 0,05 VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 8 240 29,94 0,14 VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 4 496 123,91 0,19 VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 1 22 0,00 0,01 IX-LIČKO-SENJSKA 19 580 30,50 0,11 X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 1 32 31,50 0,02 XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 1 55 54,78 0,03 XII-BRODSKO-POSAVSKA 2 77 38,61 0,04 XIII-ZADARSKA 31 706 22,76 0,19 XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 4 97 24,27 0,02 XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 20 641 32,04 0,21 XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 1 64 0,00 0,03 XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 29 666 22,96 0,15 XVIII-ISTARSKA 18 398 22,09 0,14 XIX-DUBROVAČKO-NERETVANSKA 6 174 28,92 0,10 XX-MEĐIMURSKA 1 15 15,00 0,02 XXI-GRAD ZAGREB 0 0 0,00 0,00 UKUPNO 161 4 778 29,68 0,08



Analizom podataka iz priloga 3, utvrđeno je da postoje odobreni istražni prostori za sljedeće mineralne sirovine: 1. gips; 2. kremeni pijesak; 3. keramičke i vatrostalne gline; 4. karbonatna sirovina za industrijsku preradu; 5. silikatne sirovine za industrijsku preradu; 6. arhitektonsko-građevni kamen; 7. tehničko-građevni kamen; 8. građevni pijesak i šljunak; 9. ciglarska glina; 10. ugljikovodici.

Istražnih prostora nema za barit, bentonitnu glinu, boksit, kredu, kvarcit, sirovine za proizvodnju cementa, tuf, živu i geotermalnu energiju.

Veličine istražnih prostora u hektarima podijeljene su u šest razreda, te su utvrđeni podatci koliko ima istražnih prostora prema slijedećim razredima veličina:

Razred Površina, ha Broj istražnih prostora

1. 0-5 15 2. 5-10 26 3. 10-20 39 4. 20-40 51 5. 40-100 25 6. veće od 100 5

Očito je da je najveći broj istražnih prostora čvrstih mineralnih sirovina u dva razreda: od 10 do 20 hektara njih 39 i od 20 do 40 hektara njih 51. Najveći broj istražnih prostora nalazi se u Zadarskoj županiji (31), u Splitsko-dalmatinskoj (29), te u Ličko-senjskoj županiji (19) odnosno Istarskoj (18). Bez istražnih prostora je Grad Zagreb.

Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, na području RH nije odobreno istraživanje (istražni prostori) niti eksploatacijskih polja za sljedeće vrste mineralnih sirovina: grafit, sumpor, magnezit, fluorit, azbest, tinjac, fosfat, kalcit (u mineraloškom smislu), kaolin, feldspat, milovka (talk). 2.1.2. EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA 2.1.2.1. Značajke eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata za eksploataciju čvrstih

mineralnih sirovina Rudarska djelatnost (eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina) u Republici Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i odvijala se od rimskih vremena (arhitektonsko-građevni kamen) pa preko srednjeg vijeka (rudnici Zrinskih) do današnjeg dana.

Metalna (rudna) ležišta koja su ranije bila eksploatirana (bakar, željezo, cink, olovo) danas su zatvorena, jer zbog malih rezervi i male koncentracije metala u rudi, eksploatacija nema ekonomsku opravdanost. Od ovog zaključka može se samo izuzeti boksit čije rezerve omogućavaju eksploataciju gospodarstveno opravdanu. Najveće količine željeza potjecale su iz preradbe minerala siderita-željeznog karbonata. Ipak spomenimo iz povijesnih razloga, da su ležišta bakra u Rudama i Gradskom Potoku bili najveći rudnici bakra u Austrougarskoj monarhiji.

Nemetalna ležišta mineralnih sirovina za razliku od metalnih ležišta su vrlo brojna i RH je bogata nemetalnim mineralnim sirovinama čija je eksploatacija sve veća i primjerena razvoju države.

U cilju uvida u sadašnje stanje rudarenja u Republici Hrvatskoj kao osnova su poslužila odobrena eksploatacijska polja (do 31. prosinca 2007. godine). Odobrena eksploatacijska polja su razvrstana i obrađena po županijama kao osnovnim nosiocima rudarske proizvodnje i ukupno



za Republiku Hrvatsku. Osim broja eksploatacijskih polja uzeta je i površina eksploatacijskih polja kao znakovit parametar.

Republika Hrvatska je mala zemlja pa površine zauzete rudarskom proizvodnjom kroz duže razdoblje (desetke i više godina) neće biti u funkciji svoje prvobitne namjene. Radi toga u daljnjem razvoju rudarske djelatnosti treba osobito pomno razmotriti odobravanja novih eksploatacijskih polja te posebice racionalnost korištenja postojećih. Broj eksploatacijskih polja Broj i osnovne značajke odobrenih eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj prikazani su u tablici 2.1-6.

Tablica 2.1-6 Odobrena eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

POVRŠINA EKSPLOATACIJSKIH

POLJA, ha NAZIV ŽUPANIJE BROJ

EKSPLOATACIJSKIH POLJA

UKUPNA PROSJEČNA

UDIO POVRŠINE E.P. U POVRŠINI

ŽUPANIJE, %

I-ZAGREBAČKA 35 945 27,00 0,31 II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 14 194 13,85 0,16 III-SISAČKO-MOSLOVAČKA 18 394 21,88 0,08 IV-KARLOVAČKA 37 958 25,89 0,26 V-VARAŽDINSKA 28 994 35,50 0,78 VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 22 477 21,68 0,27 VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 17 447 26,29 0,17 VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 29 293 10,10 0,08 IX-LIČKO-SENJSKA 27 509 18,85 0,10 X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 19 267 14,05 0,13 XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 15 565 37,66 0,31 XII-BRODSKO-POSAVSKA 6 112 18,66 0,06 XIII-ZADARSKA 65 2 799 43,06 0,76 XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 11 605 55,00 0,15 XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 37 6 058 163,73 2,03 XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 6 111 18,50 0,05 XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 86 3 116 36,23 0,68 XVIII-ISTARSKA 70 1 845 26,36 0,66 XIX-DUBROVAČKO-NERETVANSKA 19 296 15,58 0,17 XX-MEĐIMURSKA 13 349 26,85 0,48 XXI-GRAD ZAGREB 10 543 54,30 0,85 UKUPNO 584 21 877 33,86 0,41

Obavljenom pregledom odobrenih eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine do 31. prosinca 2007. godine došlo se do spoznaje da su ukupno odobrena 584 polja ukupne površine ≈ 21 877 ha. Prosječno eksploatacijska polja imaju površinu od 33,86 ha ≈ 34 ha.

U odnosu na ukupnu kopnenu površinu Republike Hrvatske eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina zahvaćaju oko 0,38 % ukupne kopnene površine države što gledano statistički nije veliki postotak.

Najviše eksploatacijskih polja odobreno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (86) koja zahvaćaju 0,68 % površine županije. Ovako veliki broj eksploatacijskih polja relativno malih po površini može se tumačiti njihovom specifičnošću, jer su npr. eksploatacijska polja arhitektonsko-građevnog kamena brojna, ali zahvaćaju relativno male površine.



Veličina eksploatacijskih polja po županijama je različita; u Istarskoj županiji iznosi prosječno 26,36 ha (0,66 % površine županije); u Primorsko-goranskoj županiji 10,10 ha (0,08% površine županije); u Šibensko-kninskoj županiji 163,73 ha (2,03 % površine županije), u Osječko-baranjskoj 55 ha (0,15 % površine županije); u Virovitičko-podravskoj 14,05 ha (0,13 % površine županije), u Gradu Zagrebu 54,30 ha (0,85 % površine Grada). Najmanje površine zahvaćene odobrenim eksploatacijskim poljima su u Brodsko posavskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji gdje eksploatacijska polja zahvaćaju manje od 0,07 % površine županije. Ovakvo stanje se može obrazložiti time da se radi o županijama relativno siromašnima mineralnim sirovinama, a bogatima vrlo plodnim tlom čija vrijednost često prelazi vrijednost mineralne sirovine. Eksploatacijska polja koja se ne koriste Analizirajući korištenje pojedinih eksploatacijskih polja vidljivo je da se mnoga ne koriste pa tako za mnoga nije zatražena obnova rezervi u zakonskim rokovima. Rezultati obavljene analize djelomice objašnjavaju veliki broj odobrenih eksploatacijskih polja i njihovo neracionalno korištenje. Naime, veliki broj nositelja odobrenja eksploatacijskih polja prije 1991. godine je nestao ili se godinama nalazi u stečaju tako da se mineralna sirovina ne eksploatira, rješenja o odobrenju eksploatacijskih polja nisu poništena/ukinuta, a nisu podneseni valjani zahtjevi za brisanjem predmetnih eksploatacijskih polja iz katastra eksploatacijskih polja. Ovakvo stanje može dovesti do krivih spoznaja a time i do neodgovarajućih zaključaka. U tablici 2.1-7 prikazana su eksploatacijska polja po županijama koja se ne koriste od 1991. godine.

Tablica 2.1-7 Odobrena eksploatacijska polja koja se ne koriste (od 1991. godine)

ŽUPANIJA MINERALNA SIROVINA

EKSPLOATACIJSKO POLJE

POVRŠINA (ha) POSLJEDNJI NOSITELJ ODOBRENJA

UDIO POVRŠINE E.P. U POVRŠINI ŽUPANIJE, %

KRAPINSKO-ZAGORSKA

GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK MARTINIŠĆE 3,2 TEMPO d.d. Zagreb 0,003

UKUPNO 1 3,2 0,003

BARIT KLOKOČEV JARAK 39,5KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAĐEVNOG MATERIJALA Topusko

0,031

SLAVSKO POLJE 15,1 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,012

PODGORJE 5,4 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,004

STANCI 2,7 GAVRILOVIĆ, Petrinja 0,002

BLATUŠA 154,9 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,120

TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN ŠAŠAVA 3,9 BETON Glina 0,003

CIGLARSKA GLINA BLATUŠA 5,2 PROING d.o.o. Gvozd 0,004

UKUPNO 7 226,6 0,176

GEJKOVAC 18,4KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAĐEVNOG MATERIJALA Topusko

0,005

SIVAC 20,5 GRO PETROVAC Vrginmost 0,006

TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN RASNICA 25,0 BECHTEL INTERNATIONAL

Inc.,Podružnica Zagreb 0,007

UKUPNO 3 63,9 0,018

TUF LOJNICA 2,9 INGRAM Podrute, Novi Marof 0,002ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN VINICA 22,6 IVANEČKI UGLJENOKOPI, Ivanec 0,017

CIGLARSKA GLINA PODRUTE 10,0 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 0,008

UKUPNO 3 35,5 0,027

DRAGOZETIĆI 4000,0 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1,231

JELOVICA 27,2 ENERGOINVEST Rovinj 0,008

HOMER 140,0 Goranski rudnici nemetala Lokve 0,043

MRZLE VODICE 278,4 Goranski rudnici nemetala Lokve 0,086

UKUPNO 4 4445,5 1,368

SISAČKO-MOSLAVAČKA

KREMENI PIJESAK

KERAMIČKA I VATROSTALNA GLINA

KARLOVAČKABARIT

VARAŽDINSKA

PRIMORSKO-GORANSKA

BOKSIT

BARIT



Nastavak Tablice 2.1-7

ŽUPANIJA MINERALNA SIROVINA

EKSPLOATACIJSKO POLJE

POVRŠINA (ha) POSLJEDNJI NOSITELJ ODOBRENJA


KRAVARICA 6,1 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 0,001

ŠARAC 0,4 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 0,0001

BRNIČEVO I RUDANA 3,1 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 0,0006

PILAR 18,4 RUDAR, Zagreb 0,0038

KIKOVA GREDA 30,8 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 0,0063

LITIČEV VRH 74,8 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 0,0153

DEBELJAČA 28,5 BECHTEL Interantional, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 0,0058

UKUPNO 7 162,1 0,033

JAGMA 14,5 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 0,02

LIVAĐANI 12,8 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 0,016

KERAMIČKE I VATROSTALNE GLINE

GRAHOVLJANI 5,3 PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o. Požega 0,007

MILOVKA KOPRIVNA 15,2Poduzeće za proizvodnju i eksploataciju mrkog uglja i nemetala Ratkovica

0,019

UKUPNO 4 47,8 0,061OKRUG 25,4 KAMEN SPLIT d.d. Split 0,01

BUNJIČKA 2,9 DALMARMOR d.o.o. 0,001UKUPNO 2 28,3 0,006

LABIN 2610,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 0,94

VIŠNJAN I-HEKI-ŽMINJ 20609,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 7,45

VIŠNJAN II 4252,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1,54

VIŠNJAN III 6076,9 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 2,20

KUK 585,9 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 0,21

GLAVICA 64,4 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 0,02

KREMENI PIJESAK ŠAULAGA JUG 1410,0 YTONG CROATIA d.d. Pula 0,51UKUPNO 7 35608,2 12,88

KOSTANJEK 37,1 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused 0,05

BIZEK DOLJE 40,3 "SLOBODA" Tvornica cementa, Podsused 0,05

UKUPNO 2 77,4 0,1140 40698,7 0,80

LIČKO-SENJSKA

BARIT

TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN

POŽEŠKO-SLAVONSKA

KREMENI PIJESAK

SPLITSKO-DALMATINSKA

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN

ISTARSKABOKSIT

GRAD ZAGREBSIROVINA ZA PROIZVODNJU CEMENTA

Eksploatacijska polja (površine veće od 100 ha) koja se ne koriste izražena su osobito u:

- Istarskoj županiji gdje površina zahvaćena eksploatacijskim poljima koja se ne koriste iznosi 35 608 ha; nositelji odobrenja eksploatacijskih polja koja se ne koriste su ISTARSKI BOKSITI Rovinj, i YTONG CROATIA d.d. Pula,

- Primorsko-goranskoj županiji; gdje površina zahvaćena eksploatacijskim poljima koja se ne koriste iznosi 4 446 ha. Nositelji odobrenja eksploatacijskih polja koja se ne koriste su: ENERGOINVEST Rovinj; GORANSKI RUDNICI NEMETALA Lokve i ISTARSKI BOKSITI Rovinj,

- Sisačko-moslovačkoj županiji: ne koriste se eksploatacijska polja ukupne površine 226,6 ha, nositelji odobrenja su: KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAĐEVNOG MATERIJALA Topusko; GRO PETROVAC Vrginmost; BETON Glina, GAVRILOVIĆ Petrinja i PROING d.o.o. Gvozd,

- Ličko-senjskoj županiji: ne koriste se eksploatacijska polja površine 194,9 ha, nositelj odobrenja su BECHTEL international Inc., i LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice i RUDAR Zagreb.



Iz ovog kratkog prikaza vidljivo je da se radi o društvima koja godinama ne rade ili su u stečaju, dok su nosioci manjeg dijela aktivna trgovačka društva. Značajke gospodarskih subjekata za eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina S obzirom na veliki broj eksploatacijskih polja kao i gospodarskih subjekata, sva eksploatacijska polja su razvrstana po županijama i vrstama mineralne sirovine, s točnom naznakom naziva i površine svakog eksploatacijskog polja. Također, prikazana su i imena nositelja odobrenja eksploatacijskog polja, kao i datum izdavanja rješenja (prilog 4).

Načinjena analiza eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata ukazala je na sljedeće značajke:

- pojedini gospodarski subjekti su nositelji koncesija za više eksploatacijskih polja; najznakovitiji slučaj je trgovačko društvo HRVATSKE ŠUME d.o.o., koje je nositelj 42 (manjih) eksploatacijskih polja u 11 županija, uglavnom tehničko-građevnog kamena (86 %) i manjim dijelom građevnog pijeska i šljunka (14%),

- drugi po brojnosti eksploatacijskih polja je KAMEN d.d. Pazin; 17 eksploatacijskih polja ukupne površine 894,5 ha. Eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju 1978.-2004. godine,

- JADRANKAMEN d.d. Pučišća; nositelj je 15 eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena (1 262 ha),

- INKER d.d., Zaprešić; nositelj je 5 eksploatacijskih polja (334,2 ha) keramičke i vatrostalne gline i 2 eksploatacijskog polja kremenog pijeska (121,6 ha),

- WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac, nositelj je 1 eksploatacijskog polja ciglarske gline (155,06) i 2 eksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka (128,1 ha),

- GIRK KALUN d.d., Drniš; nositelj je 2 eksploatacijska polja karbonatne sirovine za industrijsku preradu (102,43 ha) i 3 eksploatacijska polja kvarcita (22,9 ha),

- LIPIK-GLAS d.o.o., Lipik, nositelj je 4 eksploatacijska polja kremenog pijeska (199,6 ha),

- KNAUF d.o.o., Knin, nositelj je 3 eksploatacijska polja gipsa (389,2 ha), - DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac, nositelj je 2 eksploatacijska polja

sirovine za proizvodnju cementa (413,2 ha) i 1 eksploatacijskog polja tufa (117,3 ha), - nositelj najvećih, po površini, ali neaktivnih, eksploatacijskih polja je trgovačko

društvo ISTARSKI BOKSITI, Rovinj, koji je nositelj 7 eksploatacijskih polja (6 eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji i 1 eksploatacijsko polje u Primorsko-goranskoj županiji); površina eksploatacijskih polja je 38 198 ha; najveće eksploatacijsko polje je Višnjan I - Heki-Žminj koje ima površinu od 20 609 ha; u posljednjih 9 godina (analizirano razdoblje) eksploatacijska polja su neaktivna-nekorisna (boksit); eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju od 1961. do 1983. godine,

- drugi po veličini površine eksploatacijskih polja su DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac, s 12 eksploatacijskih polja boksita, površine 5 663,4 ha (9 eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji i 3 polja u Zadarskoj županiji); eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju od 1960. do 1978. godine.; u posljednjih 9 godina (analizirano razdoblje) eksploatacijska polja su neaktivna,

- najmanje eksploatacijsko polje je Kučićeva kava (0,16 ha), mineralna sirovina arhitektonsko-građevni kamen, nositelj odobrenja trgovačko društvo ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić, Kalina II (0,23 ha), mineralna sirovina arhitektonsko-građevni kamen, nositelj Obrtnik Vjekoslav Šesnić, Gornji Humac i eksploatacijsko polje Škrni Jarak II (0,24 ha), mineralna sirovina arhitektonsko-građevni kamen, nositelj Obrt za vađenje kamena, vl. Vlado Peles, Samobor.



2.1.2.2. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina U cilju preglednosti stanja rudarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj (čvrste mineralne sirovine) analizirano je razdoblje od:

- 1997.–2006. godine kod razmatranja stanja i proizvodnje mineralnih sirovina po županijama,

- 1997.–2006. godine kod razmatranja proizvodnje po mineralnim sirovinama ukupno za Republiku Hrvatsku.

Argumenti za analizu razmatranog razdoblja su:

- u razdoblju prije Domovinskog rata tržište za potrošnju mineralnih sirovina bilo je veće pa bi dobiveni rezultati mogli navoditi na krive zaključke,

- tijekom ratnih godina proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina svedena je na najmanju mjeru-samo za ratne potrebe i nužna održavanja,

- razdoblje od 2 do 3 godine poslije rata nije uzimano u obzir jer u određenom smislu vrijeme sanacije nastalog stanja također ne odaje stvarnu sliku i mogućnosti proizvodnje čvrstih mineralnih sirovina.

Do kraja 2007. godine u RH su odobrena 584 eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina ili po vrsti mineralne sirovine, a prema članku 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst:

Mineralna sirovina Eksploatacijska polja boksit 15 gips 10 bentonitna glina 1 kremeni pijesak 11 keramičke i vatrostalne gline 11 tuf 2 sirovina za proizvodnju cementa 7 karbonatna sirovina za industrijsku preradu 14 silikatna sirovina za industrijsku preradu 1 arhitektonsko-građevni kamen 114 morska sol 4 kvarcit 4 kreda 1 tehničko-građevni kamen 256 građevni pijesak i šljunak 89 ciglarska glina 44

Radi sustavnosti i preglednosti stanja rezervi mineralnih sirovina i proizvedenih količina mineralne sirovine, analizirano je stanje po županijama i ukupno za Republiku Hrvatsku. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina po županijama Rezerve kao i proizvedene količine mineralnih sirovina po županijama prikazane su tablično i slikovno u prilogu 5. Sustavno je obrađeno desetogodišnje razdoblje, od 1997. do 2006. godine. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj S ciljem uvida u ukupnu razvijenost eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj analizirano je razdoblje od 1997. do 2006. godine. Analizirane su nemetalne mineralne sirovine koje se eksploatiraju ili su se eksploatirale.



Prema raspoloživim podacima, a u skladu s člankom 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (NN 190/03.), u Republici Hrvatskoj se eksploatira 19 vrsta mineralnih sirovina. Podaci su prikazani po godinama u tonama ili metrima kubnim srasle mase (samoniklo stanje), prema statističkim podacima koji se vode u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (tablica 2.1-8).

Histogramski prikaz rezervi i ukupne proizvodnje, izraženih u tisućama tona ili prostornim metrima, nalazi se na slikama od 2.1-1. do 2.1-19. Tablica 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i godišnja eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina

MINERALNA SIROVINA EKSPLOATACIJSKE

REZERVE I PROIZVODNJA 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 3 437,13 5 817,50 15 175,47 6 567,50 8 803,68 11 752,94 14 683,28 19 372,02 22 510,91 19638,69u 1 000 m3 PROIZVODNJA 43,26 46,79 51,71 56,00 59,00 53,75 61,29 76,26 81,38 71,307BARIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 185,90 185,90 185,90 185,90 185,90 0,00 0,00 0,00 0,00 0u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0BENTONITNA GLINA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 1 468,45 1 108,00 1 138,96 1 135,55 1 132,48 1 132,48 1 130,48 690,79 690,81 688,137u 1 000 t PROIZVODNJA 4,58 3,50 5,21 3,41 3,07 0,00 2,01 0,67 1,47 1,2BOKSIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 1 115,48 6 657,63 7 144,13 6 873,36 7 005,37 6 422,28 6 436,06 6 456,34 6 099,95 5544,732u 1 000 t PROIZVODNJA 8,00 5,00 6,80 6,90 29,81 26,52 1,48 29,07 0,50 0,6CIGLARSKA GLINA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 51 294,14 45 484,88 51 423,57 51 505,98 45 373,42 43 257,87 52 576,95 47 370,91 50 083,04 51778,34u 1 000 m3 PROIZVODNJA 1 128,60 936,96 981,01 1 238,78 1 275,36 1 216,74 1 427,40 1 565,36 1 149,84 1276,566GIPS EKSPLOATACIJSKE REZERVE 10 924,50 10 827,71 14 242,30 5 610,18 20 915,68 20 757,88 22 263,21 22 394,71 49 554,87 52667,37u 1 000 t PROIZVODNJA 80,00 110,00 100,00 27,20 199,11 206,51 155,00 77,99 207,92 297,894GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK EKSPLOATACIJSKE REZERVE 65 365,54 83 990,00 80 398,44 77 953,80 84 801,69 118 164,22 118 067,35 128 545,68 113 884,30 136850,9u 1 000 m3 PROIZVODNJA 1 991,15 2 600,87 1 749,79 1 982,75 2 032,07 2 949,11 3 404,56 3 492,19 3 437,49 4452,965KARBONATNA SIROVINA ZA IND. PRER. EKSPLOATACIJSKE REZERVE 73 623,40 43 611,74 66 733,28 61 106,47 63 313,81 65 271,34 109 114,58 102 452,94 106 809,10 199985,5u 1 000 t PROIZVODNJA 441,22 526,61 418,21 317,37 464,24 1 165,67 1 723,59 668,43 828,95 1110,83KERAMIČKE I VATROSTALNE GLINE EKSPLOATACIJSKE REZERVE 8 132,71 8 310,42 7 132,96 8 497,66 8 713,17 8 536,19 8 422,35 9 023,51 8 773,97 5848,905u 1 000 t PROIZVODNJA 63,81 50,66 124,12 0,00 0,00 88,96 99,95 28,80 0,00 52,8KREDA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 316,19 290,69 266,52 338,40 202,51 936,74 902,58 862,19 828,73 1076,057u 1 000 t PROIZVODNJA 19,83 23,19 21,97 28,25 29,95 32,42 31,05 40,39 33,46 22,693KREMENI PIJESAK EKSPLOATACIJSKE REZERVE 21 176,12 22 378,65 38 915,12 22 949,27 22 296,03 25 186,89 25 043,92 33 687,49 40 527,25 40335,14u 1 000 t PROIZVODNJA 148,46 165,86 206,80 120,85 170,15 225,58 138,03 119,08 320,40 229,886KVARCIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 2 043,25 2 043,25 2 043,25 0,00 525,10 525,10 525,10 5 554,72 5 550,23 5548,728u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 13,70 0,00 0,00 0,77 0,00 1,5SILIKATNE SIROVINE ZA IND. PRER. EKSPLOATACIJSKE REZERVE 2 491,13 2 342,46 2 299,02 1 988,90 2 474,70 2 578,62 2 471,47 1 480,04 1 075,21 749,7u 1 000 t PROIZVODNJA 126,20 163,00 48,50 57,50 56,40 97,70 97,71 5,78 6,59 0SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 418 770,14 353 081,29 287 892,70 276 196,15 268 478,67 343 191,78 350 865,20 355 047,20 367 822,50 354265,7u 1 000 t PROIZVODNJA 2 089,56 3 079,62 6 219,21 3 253,71 4 860,70 4 821,68 3 681,03 4 697,08 5 158,47 5423,966TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 150 201,52 213 771,35 235 920,42 212 128,23 287 288,59 283 278,73 350 580,42 391 324,96 388 877,47 430206,4u 1 000 m3 PROIZVODNJA 5 140,47 6 268,68 6 725,43 6 150,32 7 264,30 9 013,59 14 045,15 12 026,58 11 139,66 13364,41TUF EKSPLOATACIJSKE REZERVE 9 772,14 8 304,14 4 205,14 1 413,14 4 203,14 8 243,25 8 213,28 8 193,31 6 838,85 6838,8u 1 000 t PROIZVODNJA 46,25 47,24 58,34 38,36 41,94 40,80 30,47 24,76 24,09 17,524UGLJEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 39 779,00 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2917,529u 1 000 t PROIZVODNJA 48,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0ŽIVA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,006u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0005SOL u t PROIZVODNJA 1 359,00 1 500,00 773,00 1 783,00 1 390,00 781,00 21 358,00 18 950,00 17 100,00 18496,00



Slika 2.1-1 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena, za

razdoblje 1997. – 2006. godina

Slika 2.1-2 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija barita, za razdoblje 1997. – 2006. godina

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN (u 1 000 m3)

0,00

5 000,00

10 000,00

15 000,00

20 000,00

25 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

EKSPLOATACIJSKE REZERVE EKSPLOATACIJA

BARIT (u 1 000 t)

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

180,00

200,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

EKSPLOATACIJSKE REZERVE

EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-3 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija bentonitne gline,

za razdoblje 1997. – 2006. godina

Slika 2.1-4 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija boksita, za razdoblje 1997. – 2006.

godina

BENTONITNA GLINA (u 1 000 t)

0,00

200,00

400,00

600,00

800,00

1 000,00

1 200,00

1 400,00

1 600,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

BOKSIT (u 1 000 t)

0,00

1 000,00

2 000,00

3 000,00

4 000,00

5 000,00

6 000,00

7 000,00

8 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-5 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ciglarske gline,


Slika 2.1-6 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija gipsa, za razdoblje 1997. – 2006. godina

CIGLARSKA GLINA (u 1 000 m3)

0,00

10 000,00

20 000,00

30 000,00

40 000,00

50 000,00

60 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

GIPS (u 1 000 t)

0,00

10 000,00

20 000,00

30 000,00

40 000,00

50 000,00

60 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-7 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija građevnog pijeska i šljunka,


Slika 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija karbonatne sirovine za industrijsku preradu, za razdoblje 1997. – 2006. godina

GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK ( u 1 000 m3)

0,00

20 000,00

40 000,00

60 000,00

80 000,00

100 000,00

120 000,00

140 000,00

160 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU (u 1 000 t)

0,00

50 000,00

100 000,00

150 000,00

200 000,00

250 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-9 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija keramičke i vatrostalne gline,


Slika 2.1-10 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija krede, za razdoblje 1997. – 2006. godina

KERAMIČKE I VATROSTALNE GLINE (u 1 000 t)

0,00

1 000,00

2 000,00

3 000,00

4 000,00

5 000,00

6 000,00

7 000,00

8 000,00

9 000,00

10 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

KREDA (u 1 000 t)

0,00

200,00

400,00

600,00

800,00

1 000,00

1 200,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-11 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kremenog pijeska,


Slika 2.1-12 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kvarcita, za razdoblje 1997. – 2006. godina

KREMENI PIJESAK (u 1 000 t)

0,00

5 000,00

10 000,00

15 000,00

20 000,00

25 000,00

30 000,00

35 000,00

40 000,00

45 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

KVARCIT (u 1 000 t)

0,00

1 000,00

2 000,00

3 000,00

4 000,00

5 000,00

6 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-13 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija silikatne sirovine za industrijsku

preradu, za razdoblje 1997. – 2006. godina

Slika 2.1-14 Eksploatacijske rezerve i proizvodnja sirovine za eksploataciju cementa, za razdoblje 1997. – 2006. godina

SILIKATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU (u 1 000 t)

0,00

500,00

1 000,00

1 500,00

2 000,00

2 500,00

3 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA (u 1 000 t)

0,00

50 000,00

100 000,00

150 000,00

200 000,00

250 000,00

300 000,00

350 000,00

400 000,00

450 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-15 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tehničko–građevnog kamena,


Slika 2.1-16 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tufa, za razdoblje 1997. – 2006. godina

TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN (u 1 000 m3)

0,00

50 000,00

100 000,00

150 000,00

200 000,00

250 000,00

300 000,00

350 000,00

400 000,00

450 000,00

500 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

TUF (u 1 000 t)

0,00

2 000,00

4 000,00

6 000,00

8 000,00

10 000,00

12 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-17 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ugljena,


Slika 2.1-18 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija žive, za razdoblje 1997. – 2006. godina

UGLJEN (u 1 000 t)

0,00

5 000,00

10 000,00

15 000,00

20 000,00

25 000,00

30 000,00

35 000,00

40 000,00

45 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA

ŽIVA (u 1 000 t)

0,000

0,001

0,002

0,003

0,004

0,005

0,006

0,007

0,008

0,009

0,010

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.


EKSPLOATACIJA



Slika 2.1-19 Eksploatacija morske soli, za razdoblje 1997. – 2006. godina

2.1.2.3. Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina U točki 2.2. naznačena je velika razlika između stvarnih i količina mineralnih sirovina koje se vode prema službenim statističkim podatcima (odnosi se na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu te na male i srednje gospodarske subjekte). Ovakvo stanje se obrazlaže nepotpunom statističkom obradbom.

U Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina sustavno se prati i sprječava od 2004. godine [37]. Iako se obrađeni podatci odnose na vrlo kratko vremensko razdoblje ipak su zabrinjavajući.

Tablica 2.1-9 Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Količina mineralne sirovine

Godina Tehničko-

građevni kamen

m3

Arhitektonsko-građevni kamen

m3

Građevni pijesak i šljunak

m3

Ciglarska glina

m3

Keramičkaglina

t

Sirovine za proizvodnju

cementa t

Gips t

Boksit t

2004. 10 034 273 3 846 244 963 - - - - 33 452 2005. 1 035 211 8 832 26 251 247 361 - - 123 600 - 2006. 1 750931 30 122 826 417 - - 532 348 - - 2007. 889 782 4 016 68 437 3 911 12 836 6 349 15 328 -

UKUPNO 13 710 197 46 816 1 166 068 251 272 12 836 538 697 138 928 33 452

Nelegalna eksploatacija posebice se odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu, ali i na druge. Ovakvo stanje je vrlo upozoravajuće i traži sustavnu kontrolu od strane nadležnih tijela, Državne inspekcije i tijela na razini županija.

MORSKA SOL (u t)

0,00

5 000,00

10 000,00

15 000,00

20 000,00

25 000,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

EKSPLOATACIJA



2.1.2.4. Zajedničke značajke i komentar dosadašnje eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina

Analiza rudarske djelatnosti u obrađenom razdoblju ukazuje na sljedeće: - čvrste mineralne sirovine eksploatiraju se na čitavom teritoriju Republike Hrvatske; - intenzitet rudarske djelatnosti po županijama je različit (najmanji u Vukovarsko-srijemskoj

županiji a najveći u Šibensko-kninskoj županiji); - eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na velikom broju eksploatacijskih polja; - veličina eksploatacijskih polja je nelogična (pojedina eksploatacijska polja su prevelika i

sigurno se ne mogu otkopati s jednim, dva ili tri rudarska objekta ili su premalena i onemogućavaju s rudarskog stanovišta racionalno korištenje);

- proizvodnja po eksploatacijskom polju je mala, npr. za tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak iznosi oko 52 000 m3/god. (u 2006. godini);

- postoji veliki broj neaktivnih eksploatacijskih polja, odnosno pojedine mineralne sirovine se već godinama ne eksploatiraju iako su odobrena eksploatacijska polja, npr. boksit u Zadarskoj županiji; barit u Primorsko-goranskoj županiji; arhitektonsko–građevni kamen u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Zagrebu; tuf u Sisačko-moslavačkoj županiji, keramičke i vatrostalne gline u Krapinsko-zagorskoj županiji;

- pojedine mineralne sirovine se uopće ne eksploatiraju: barit, kvarcit, ugljen ili se vade samo sporadično: boksit;

- odnos ukupnih eksploatacijskih rezervi i godišnje proizvodnje je nesrazmjeran, jer opseg do sada izvršenih istražnih radova omogućava mnogo veću proizvodnju mineralnih sirovina;

- eksploatacijske rezerve i godišnja proizvodnja i kod mineralnih sirovina koje se kontinuirano eksploatiraju po županijama (tržište osigurano, velika potražnja) također su nesrazmjerni (kao najzorniji primjer može se uzeti tehničko-građevni kamen);

- odnos eksploatacijskih rezervi i godišnja proizvodnja kod svih mineralnih sirovina danas pokazuje da se ovakav intenzitet eksploatacije može održati preko trideset godina i služi kao dokaz za mogući razvoj prerađivačke industrije tj. sirovinske osnove razvoja.

2.1.3. GOSPODARSKO ZNAČENJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA Ocjenu ukupne gospodarske koristi i značenja jedne djelatnosti, pogotovo kad se želi usporediti s drugom granom, može se načiniti na više načina: (1) kao doprinos ukupnoj zaposlenosti, (2) kao novostvorenu vrijednost, (3) kroz udio u BDP, (4) kroz uplaćene poreze itd.

Kod ovoga bitno je ocijeniti doprinos jedne djelatnosti drugim djelatnostima, u našem slučaju energetici, graditeljstvu i prerađivačkoj industriji te na taj način dobiti sliku o njezinoj važnosti. 2.1.3.1. Uvoz i izvoz čvrstih mineralnih sirovina Kao jedan od bitnih korektivnih čimbenika na osnovi kojeg se mogu odrediti mogućnosti i potrebe gospodarstava je uvoz i izvoz. U cilju dobivanja potrebnih veličina ovaj bitan parametar je analiziran u sedmogodišnjem razdoblju od 2001. do 2007. godine i to odvojeno uvoz od izvoza.

S obzirom da RH nije bogata svim vrstama mineralnih sirovina, a njezino gospodarstvo je u fazi oporavka od ratnih razaranja i prilagođavanja EU, dobivene veličine nisu reprezentativne ali ipak mogu poslužiti kao dobar indikator potreba gospodarstva.

I u budućem razdoblju određene količine mineralnih sirovina morat će se uvoziti, pogotovo metalnih, jer RH ne raspolaže mineralnim rudama kao što je već ranije napisano.



U cilju dobivanja što točnijih podataka kod uvoza/izvoza mineralnih sirovina nisu samo promatrane mineralne sirovine u smislu članka 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst nego i koncentrati i poluproizvodi i proizvodi koje se dobivaju iz mineralnih sirovina, a osnova su im mineralne sirovine. Kao podloga su poslužili statistički i carinski dokumenti te deklaracije i šifre pod kojima se vodi kompletan uvoz/izvoz u/iz Republike Hrvatske.

Podaci o uvozu i izvozu čvrstih mineralnih sirovina, razvrstano po grupama i godinama, prikazani su na prilogu 6. Uvoz čvrstih mineralnih sirovina Detaljni podaci o uvozu čvrstih mineralnih sirovina prikazani su na prilogu 6.1-1, a u tablici 2.1-10 prikazani su zbirni rezultati.

Tablica 2.1-10 Ukupni uvoz čvrstih mineralnih sirovina, po grupama

Ukupni uvoz za razdoblje 2001. - 2007. Grupe mineralnih sirovina

Količina, t Vrijednost, US$

Energetske mineralne sirovine 8 038 769 534 138 024

Mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi 675 106 47 114 810

Nemetalne mineralne sirovine 5 368 440 396 562 127

Arhitektonsko-građevni kamen 635 667 286 392 289

Sve vrste soli i solnih voda 1 078 126 59 429 466

Tehničko-građevni kamen 16 914 203 113 078 975

Ostale mineralne sirovine 27 482 4 443 600

UKUPNO 32 737 793 1 441 159 291

Izvoz čvrstih mineralnih sirovina Detaljni podaci o izvozu čvrstih mineralnih sirovina prikazani su na prilogu 6.1-2, a u tablici 2.1-11 prikazani su zbirni rezultati.

Tablica 2.1-11 Ukupni izvoz čvrstih mineralnih sirovina i prerađevina, po grupama

Ukupni izvoz za razdoblje 2001. - 2007. Grupe mineralnih sirovina

Količina, t Vrijednost, US$ Energetske mineralne sirovine 21 020 1 130 378 Mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi 34 753 1 039 904

Nemetalne mineralne sirovine 10 824 182 661 071 173 Arhitektonsko-građevni kamen 7 550 985 195 825 991 Sve vrste soli i solnih voda 40 032 43 774 480 Tehničko-građevni kamen 18 647 851 134 306 760 Ostale mineralne sirovine 828 1 496 743 UKUPNO 37 119 651 1 038 645 429

Dijagramski prikaz uvoza/izvoza, po mineralnim sirovinama, nalazi se na prilogu 6.2.



Temeljem analiziranog stanja utvrđeno je slijedeće:

U analiziranom sedmogodišnjem razdoblju, s obzirom na razvijenost gospodarenja mineralnim sirovinama, uvoz/ izvoz mineralnih sirovina bio je dosta značajan. Uvoz:

- Republika Hrvatska je uvoznik čvrstih fosilnih goriva. Uvoz čvrstih fosilnih goriva u 2007. godini dosegao je vrijednost od 117 854 956 $ (1 261 758 t) što predstavlja vrijednosno povećanje u odnosu na 2006. godinu za 31,6 % ili u tonama 1,4 % (veći vrijednosni skok uvoza čvrstih fosilnih goriva od količinskog skoka uvoza može se jedino obrazložiti skokom cijena 1t čvrstih fosilnih goriva).

- raščlamba uvezenih mineralnih sirovina (osim tehničko-građevnog kamena) pokazuje da se uvoze koncentrati, poluprerađene ili prerađene mineralne sirovine.

- od metalnih mineralnih sirovina značajno se uvoze koncentrati ili poluproizvodi ruda boksita (25 267 672 $), željeza (2 354 783 $), kroma (993 613 $) i dr., ukupno 47 114 810 $.

- od nemetalnih mineralnih sirovina ili poluproizvoda značajno se uvoze: sumpor svih vrsta (36 104 617 $), kaolin (10 127 338 $), bentonitna, keramička i vatrostalna glina (20 481 562 $), gips (25 627 610 $), portland cement (141 516 149 $), feldspati i leucit (11 725 339 $), azbest (5 039 707 $), magnezijev karbonat (9 137 486 $), sirovine za proizvodnju vapna i vapnenjački kamen (8 507 627 $) i dr., ukupno 396 562 127 $.

- kod arhitektonsko-građevnog kamena uvoze se poluproizvodi granita, porfirita i mramora, travertin i prerađeni arhitektonsko-građevni kamen za spomenike, kao i prerađevine od čvrstog kamena (mlinski kamen, brusne ploče i dr.), ukupno 286 392 289 $.

- kod tehničko-građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka uvozi se prirodni pijesak svih vrsta i drobljeni kamen, ukupno 113 078 975 $.

- uvozi se sol i slana voda (59 429 466 $). - ostali proizvodi čvrstih mineralnih sirovina i poluproizvodi uvezeni su za 7 godina u

količinama vrijednim manje od 4 500 000 $. Izvoz:

- izvoz čvrstih fosilnih goriva može se obavljati samo u reeksportu jer RH nije proizvođač ugljena; ukupno izvezene količine za 7 godina su 21 020 t (1 130 378 $).

- izvoz metalnih mineralnih sirovina uglavnom je ograničen na rude i koncentrate željeza i boksita (1 265 565 $), od ukupno 1 275 432 $.

- kod nemetalnih mineralnih sirovina glavni izvozni proizvod je portland cement (686 001 310 $), relativno male količine glina (1 422 311 $), gipsa i žbuke (1 961 084 $) te sumpora (2 166 846 $), sirovine za proizvodnju vapna (67 529 531 $), ukupno 661 071 173 $.

- kod arhitektonsko-građevnog kamena, poluproizvodi i prerađevine mramora, travertina i ekozina, kamen obrađen za spomenike, granit, porfirit i dr., ukupno 195 825 991 $.

- kod tehničko-građevnog kamena te građevnog pijesaka i šljunaka, drobljeni kamen, prirodni pijesak, ukupno 134 306 760 $.

- izvoz soli i slanih voda (43 774 480 $). - ostali proizvodi čvrstih mineralnih sirovina i poluproizvoda su izvezeni za 7 godina u

količinama manjim od 1 500 000 $. Zaključni komentar Obavljene raščlambe pokazuju da se dio mineralnih sirovina i poluproizvoda u RH reeksportira ili proizvodi drugim načinom, a ne eksploatacijom čvrstih mineralnih sirovina kao:



- od metalnih mineralnih sirovina: cirkonij, željezo, krom, niobij, jer se te mineralne sirovine ne eksploatiraju i RH niti postoje ekonomski interesantna ležišta,

- metal živa, koja se pojavljuje u izvještajima nije dobivena eksploatacijom ruda žive nego kao popratni proizvod, dobiven uz vađenje nafte i plina,

- kod nemetalnih mineralnih sirovina sumpor također nije proizvod eksploatacije nego je dobiven eksploatacijom nafte i plina,

- ugljen se izvozi u manjim količinama kao reeksport.

Prema grafo-analitičkom-dijagramskom prikazu ukupnog izvoza/uvoza čvrstih mineralnih sirovina razlučuje se sljedeće:

- količinski, izvoz čvrstih mineralnih sirovina i poluproizvoda/proizvoda je veći od uvoza; za 7 godina izvezeno je 37 119 651 t a uvezeno 32 737 793 t,

- vrijednost izvoza čvrstih mineralnih sirovina, za 7 godina iznosi 1 038 645 429 $, a vrijednost uvoza iznosi 1 441 159 291 $.

Ovakvo stanje potvrđuje da RH izvozi neprerađenu mineralnu sirovinu ili poluobrađenu, a uvozi gotove proizvode koji su višestruko skuplji.

Analizirani pokazatelji i dobiveni rezultati mogu se ocijeniti dosta nepovoljnim kako za Državu tako i za kompletnu djelatnost. Stoga se dobiveni rezultati moraju koristiti kao jedan od mogućih putokaza daljnjeg planiranja. 2.1.3.2. Potrošnja čvrstih mineralnih sirovina Značenje mineralnih sirovina za razvoj gospodarstva, a i drugih dijelova suvremenog društva može se najjasnije iskazati brojkama, odnosno prikazom godišnje proizvodnje, uvoza i izvoza te, konačno potrošnjom pojedinih sirovina. Stoga se u nastavku, u tablici 2.1-12, prikazuju kvantitativne značajke mineralnih sirovina za Republiku Hrvatsku.

Napomena: Kao referentna godina odabrana je 2006. godina kada se stabilizirao intezitet gradnje objekata u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2.1-12 Prikaz proizvodnje, uvoza/izvoza i potrošnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj za 2006. godinu

Proizvodnja u RH Uvoz u RH Izvoz iz RH Potrošnja u RH

za 2006. god. za 2006. god. za 2006. god. za 2006. god.t t t t

(1) (2) (3) (4)=(1)+(2)-(3)Energetske mineralne sirovine (ugljen), okvirne vrijednosti 0 1 244 942 230 1 244 712

Mineralne sirovine za proizvodnju metala, okvirne vrijednosti 600 93 766 48 94 318

Nemetalne mineralne sirovine, okvirne vrijednosti 9 668 500 1 067 638 1 837 900 8 898 238

Arhitektonsko-građevni kamen, okvirne vrijednosti 192 537 1 406 722 1 486 353 112 906

Tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina, okvirne vrijednosti 40 265 000 650 000 1 850 000 37 765 000

Ukupno 50 050 000 4 463 068 5 174 531 48 202 000

Vrsta mineralne sirovine

Zaključna konstatacija o potrošnji mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj: Prema tablici 2.1-12, vidljivo je da su uvoz i izvoz po kvantitativnim vrijednostima vrlo bliski. Indikativno je da se domaća proizvodnja uglavnom plasira na vlastitom tržištu, što ukazuje na kvantitativno-kvalitativno dominantne mineralne sirovine nižih vrijednosti po jedinici proizvoda



(kn/t) te ih se ne isplati transportirati na većim udaljenostima, a kamoli uvoziti iz drugih država. Stoga je u budućnosti nužno, htjeli mi to ili ne, predvidjeti istraživanje i eksploataciju određenih mineralnih sirovina za vlastite potrebe, naravno, uz bitan pomak u tehnološkom i ekološkom pogledu, što je u konačnici i cilj održivog razvoja (proizvoditi prema potrebi i štedjeti gdje je to moguće). Izvozna orjentacija je poželjna samo kod visokovrijednih ili prerađenih mineralnih sirovina kojima se ne remeti eko sustav u značajnoj mjeri. 2.1.3.3. Značenje čvrstih mineralnih sirovina za razvoj ostalih grana gospodarstva Eksploatacija mineralnih sirovina, prvenstveno nemetalnih, prividno predstavlja nisko profitabilnu granu gospodarstva, no analizom proizvoda, koji se dobivaju preradom sirovina (cement, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika itd.) dobiva se sasvim druga slika (tablica 2.1-13) [18, 21].

Tablica 2.1-13 Proizvodnja određenih industrijskih proizvoda čija su osnova mineralne sirovine

Godina Vrsta Jedinična

mjera 2003.. 2004. 2005. 2006. Ravno staklo m2 495 000 976 000 994 000 943 000 Ambalažno staklo t 171 030 197 781 215 000 216 451 Ostalo šuplje staklo t 1 466 1 439 1 602 1 757 Keramika za kućanstvo 2 688 2 507 2 316 2 233 Keramika za građevinarstvo t 60 723 63 221 70 674 78 551 Azbestno-cementni proizvodi t 23 712 17 300 15 787 7 699 Grafitne i amorfne elektrode t 16 18 20 0 Hidratizirano vapno 250 748 249 238 237 381 267 618 Cement t 3 654 076 3 811 116 3 580 000 3 622 036 Cigla m3 2 015 102 2 034 712 1 980 752 2 006 818 Crijep kom 80 322 000 85 617 000 96 343 000 92 088 000 Lake građevinske ploče m2 543 270 618 376 512 500 515 376 Elementi za zidanje (od cementa, građevnog pijeska i šljunka) t 59 973 53 371 56 925 81 551

Stropne konstrukcije t 320 450 360 257 351 276 395 518 Krovna ljepenka, bitumen, papir i juta t 7 886 8 000 8 300 17 109

Napomena:

Azbest se kao mineralna sirovina ne eksploatira u Republici Hrvatskoj. Primjeri: Tvornica Dalmacijacement d.d., Kaštel Sućurac, naslonjena je na sirovinu iz eksploatacijskih polja “Sv. Juraj-Sv. Kajo” i “10. kolovoz”. Tvornica gipsa Knauf d.o.o., Knin bazirana je na sirovinu iz eksploatacijskih polja “Kosovo”, (površinskih kopova “Veliki kukor”, “Mali kukor”, “Pusto groblje”, “Bulatovo”), i “Kupres”. Tvornica Samoborka d.d. Samobor s tvornicom žbuke i građevinskih materijala koristi sirovinu s eksploatacijskih polja “Gradna”, “Škrobotnik”, “Mala rakovica” i “Lipovec”.

U sektoru graditeljstva u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji posluje 1 863 trgovačka društva koja kao pretpostavku uspješnog poslovanja imaju raspoloživost mineralnih sirovina u dovoljnim količinama i zadovoljavajuće kakvoće (oko 40% ukupne dobiti, 36% zaposlenih [21]).

Djelatnost graditeljstva u Republici Hrvatskoj sa stanjem 31. ožujka 2006. godine zapošljava približno 130 000 ljudi.



U prometnicu širine kolnika 8 m prosječno se ugradi 5 000 do 6 000 m3 kamenih agregata i to na dužini od 1 000 m. Uz prosječnu cijenu agregata ≈ 35 kn, vrijednost ugrađene mineralne sirovine, na 1 000 m' iznosi ≈ 200 000 kn. Iako vrijednost mineralne sirovine u ukupnoj cijeni ima relativno mali udio (u cestogradnji 15%, u mostogradnji 3%), radi velikih količina mineralne sirovine imaju značajnu ulogu. 2.1.3.4. Broj uposlenih Eksploatacijom mineralnih sirovina te preradbom (prerađivačka industrija) bavi se preko 700 trgovačkih društava s preko 17 tisuća zaposlenika (2007. godine). U ovaj broj nisu uključena transportna društva koja rade za potrebe eksploatacije.

Napomena: Za prijevoz kamenih agregata u 2003. godini bilo je potrebno angažirati/izvesti 1 163 313 vožnji kamionom. Utrošena količina kamenih agregata 17 449 707 m3; prosječni obujam sanduka kamiona 15 m3; prosječna udaljenost transporta 10 km).

Socio-ekonomskom studijom djelatnosti u Finskoj došlo se do zaključka da broj radnih mjesta u drugim djelatnostima koje su u nizu (koriste mineralne sirovine) zapošljava 30 do 40 puta veći broj djelatnika nego sama eksploatacija [20].

Korelacijom je utvrđeno da kod tehničko-građevnog kamena jedno radno mjesto odgovara iznosu od 10 000 m3 mineralne sirovine. 2.1.3.5. Ekonomski značaj Veličina dobiti (dodatna vrijednost) Udio dobiti u prihodu varira i ovisi u prvom redu o tehnološko-tržišnim uvjetima. Eksploatacija mineralnih sirovina (za graditeljstvo i industriju) je samo dio lanca i integrirana je u gospodarstvo države/regije. Ekspertne ocjene procjenjuju dobit na 10 – do 20 % prihoda. Napomena: Često se u javnosti raspravlja o dobiti od 40% ukupnog prihoda što je nerealno ako se trgovačko društvo-nositelj koncesije pridržava pravila struke. S druge strane činjenica je da dobit desetak puta nadmašuje iznos naknade lokalnoj samoupravi. Udio vrijednosti eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u BDP-u Kao parametar za ocjenu važnosti eksploatacije mineralnih sirovina za gospodarstvo Republike Hrvatske je udio vrijednosti u BDP-u. Stopa rasta BDP-a u posljednje 4 godine, prema službenim statističkim izvješćima, prikazana je u tablici 2.1-14 [17].

Tablica 2.1-14 Bruto domaći proizvod, godišnje po stanovniku i stopa rasta

2004. 2005. 2006. Stanovništvo, procjena sredinom godine, 1) 4 439 000 4 442 000 4 442 000 Bruto domaći proizvod, tržišne cijene (tekuće), mil. US$ 2) 35 645,1 38 882,8 42 915,9 Bruto domaći proizvod, tržišne cijene (tekuće), mil. kuna 214 983,1 231 348,8 250 590,4 Bruto domaći proizvod po stanovniku, US$ 8 029,9 8 753,4 9 661,4 Stope rasta, % 4,3 4,3 4,8

Napomena:

1) Procjena stanovništva sredinom 2004. godine 2) Podaci za 2005. i 2006. godinu privremeni su (zbroj tromjesečnih podataka)



Iz tablice 2.1-14 vidljiv je konstantan rast BDP i godišnja vrijednost po stanovniku RH.

Godišnja vrijednost dobivenih čvrstih mineralnih sirovina i proizvoda od njih prikazana je u tablici 2.1-15.

Tablica 2.1-15 Vrijednost godišnje eksploatacije mineralnih sirovina (bruto dodana vrijednost, prema NKD-u i bruto domaći proizvod, tekuće cijene)

Godišnja korist (izravna) od eksploatacije m.s., kn Izvor stjecanja vrijednosti

2001. 2002. 2003. 2004. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina C 952 138 000 1 054 984 000 1 146 853 000 1 460 125 000Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, D26 1 786 207 000 2 137 437 000 2 385 879 000 2 641 946 000

UKUPNO 2 738 345 000 3 192 421 000 3 532 732 000 4 102 071 000 Analizirano razdoblje pokazuje vrijednosni rast eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina i ostalih proizvoda sa stabilnim kontinuiranim povećanjem; 2002./2001., 11%, 2003./2002., 9%, 2004./2003., 27%. Iz analize pojedinih proizvodnih grana, vidljivo je da one participiraju s niskim udjelom u ukupnom BDP-u. S obzirom da je udio pojedinih grana gospodarstva u ukupnom BDP-u, od strane proizvodnih djelatnosti, relativno nizak, udio eksploatacije mineralnih sirovina i finalnih proizvoda iz sirovina u svakom slučaju je značajan (radi se o industrijskoj grani koja stvara nove vrijednosti i potiče i podržava rad čitavog niza drugih proizvodnih grana gospodarstva), tablica 2.1-16.

Tablica 2.1-16 Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u

Udio vrijednosti u BDP-u, % GRANA GOSPODARSTVA

2001. 2002. 2003. 2004. A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7,4 7,1 5,8 6,3 B Ribarstvo 0,2 0,2 0,2 0,2 C Rudarstvo i vađenje 0,6 0,6 0,6 0,7 D Prerađivačka industrija 17,5 16,3 16,4 16,7 26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih

proizvoda 1,1 1,2 1,2 1,2

E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 2,4 2,6 2,5 2,8 F Građevinarstvo 4,1 4,5 5,4 5,7 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 9,6 10,9 11,8 10,8

H Hoteli i restorani 2,9 3,1 3,2 3,1 I Prijevoz, skladištenje i veze 8,3 8,3 8,2 8,7 J Financijsko posredovanje 4,1 4,7 5,0 5,1 K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne

usluge 8,8 8,8 9,4 9,7

L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 7,0 6,5 6,1 5,8 M Obrazovanje 4,1 3,8 3,9 3,9 N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 4,4 4,4 4,3 4,2 O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 2,6 2,7 2,6 2,6 P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 0,1 0,3 0,1 0,2 Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - - -

UFPIM - 2,9 - 2,6 -2,9 -3,3 Bruto dodana vrijednost (bazične cijene) 81,1 81,5 82,1 83,2 Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 18,8 18,9 18,9 18,5 BDP (tržišne cijene) 100,0 100,0 100,00 100,0

Napomena:

Službeni naziv eksploatacije mineralnih sirovina u Državnom zavodu za statistiku [18] je: C, RUDARSTVO I VAĐENJE



Proizvodi iz mineralnih sirovina vode se pod nazivom: D26, Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Iako u razmatranom razdoblju dolazi do značajnog povećanja eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina, udio u ukupnom BDP-u se povećava samo sa 0,6 % na 0,7 % odnosno sa 1,1 % na 1,2 % poradi rasta i ukupnog BDP-a.

Rast BDP-a indeksno po granama bitnim za mineralne sirovine u odnosu na prethodnu godinu vidljiv je iz tablice 2.1-17 i tablice 2.1-18 [18].

Tablica 2.1-17 Bruto domaći proizvod, indeksi (prethodna godina = 100), tekuće cijene

Godina Izvor stjecanja vrijednosti

2001. 2002. 2003. 2004. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina C 112,1 110,8 108,7 127,3Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnihproizvoda, D26 108,0 101,8 110,2 110,5

Tablica 2.1-18 Bruto domaći proizvod, stalne cijene (u cijenama prethodne godine),

indeksi (prethodna godina = 100)

Godina Izvor stjecanja vrijednosti 2001. 2002. 2003. 2004.

Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina 106,9 113,3 100,3 99,8 Prerađivačka industrija1 104,2 103,1 105,7 104,7

Napomena:

1) Praćenje moguće samo preko prerađivačke industrije Bitan parametar za ocjenu stanja u gospodarstvu države su stope rasta koje za razmatranu granu imaju vrlo pozitivan trend kretanja kao što je prikazano u tablici 2.1-19 [18].

Tablica 2.1-19 Stope rasta, %

Godina Izvor stjecanja vrijednosti 2001. 2002. 2003. 2004.

Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina 6,9 13,3 0,3 -0,2 Prerađivačka industrija1 4,2 3,1 5,7 4,7

Napomena:

1) Podaci se prate na razini prerađivačke industrije, a ne na razini grane D26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Stopa rasta BDP-a, ukupno za razmatrano razdoblje, prikazana je u tablici 2.1-20:



Tablica 2.1-20 Stope rasta ukupnog gospodarstva

Stope rasta, % GRANA GOSPODARSTVA 2001. 2002. 2003. 2004.

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2,2 3,0 -8,3 10,1 B Ribarstvo 3,8 13,3 -1,3 -8,9 C Rudarstvo i vađenje 6,9 13,3 0,3 -0,2 D Prerađivačka industrija3 4,2 3,1 5,7 4,7 E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1,7 2,6 2,1 9,4 F Građevinarstvo 2,6 8,9 23,7 10,7 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i

motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 16,6 24,6 14,6 0,8

H Hoteli i restorani 0,8 9,3 10,5 1,6 I Prijevoz, skladištenje i veze 11,5 0,9 5,4 9,6 J Financijsko posredovanje -1,3 6,1 3,1 2,5 K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 1,5 2,8 4,8 4,4 L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje -1,8 -2,2 -3,8 -2,0 M Obrazovanje 0,5 1,1 1,1 2,2 N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb -0,4 -0,8 0,7 1,1 O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 4,7 5,4 8,3 8,1 P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 4,6 7,5 4,1 3,9 Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - - - UFPIM 4,1 5,1 4,0 2,8 Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 5,3 6,5 5,5 2,8 BDP (tržišne cijene) 4,4 5,6 5,3 4,3

Stopa rasta eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina (vrijednosna) u skladu je s tablicom 2.1-29 a vezana je za fizičko povećanje eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina.

Fizički rast eksploatacije mineralnih sirovina koje prate graditeljstvo povezan je za infrastrukturna ulaganja u državi kao i za aktiviranje prateće industrije za preradu mineralnih sirovina. Vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju U tablici 2.1-21 prikazana je vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju u Republici Hrvatskoj [37].

Tablica 2.1-21 Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatiraju nelegalno u Republici Hrvatskoj

Vrijednost mineralne sirovine, kn

Godina Tehničko-građevni kamen


Građevni pijesak i šljunak

Ciglarska glina

Keramičkaglina

Sirovine za proizvodnju

cementa

Gips Boksit Ukupno kn

2004. 301 035 865 2 307 600 6 977 309 - - - - 3 177 915 313 498 689 2005. 31 033 803 10 840 978 787 518 2 473 610 2 105 600 - 7 416 000 - 54 657 509 2006. 52 885 497 12 048 800 24 792 539 - - 248 181 - - 89 975 017 2007. 26 698 792 6 023 865 2 071 206 39 115 1 016 102 47 597 789 885 - 36 686 562

UKUPNO 411 653 957 31 221 243 34 628 572 2 512 725 3 121 702 295 778 8 205 885 3 177 915 494 811 777

S obzirom na razvijenost rudarstva u Republici Hrvatskoj vrijednost nelegalno eksploatiranih mineralnih sirovina u iznosu od 494 811 777 kn u predstavlja značajnu veličinu.



Komentar dobivenih vrijednosti

- eksploatacija mineralnih sirovina pokazuje stalni rast od 2000. godine vrijednosno i fizički,

- ukupan BDP (bazične cijene - bez poreza i subvencija) za 2004. godinu iznosi 250 590 400 000 kn (tržišne cijene),

- s obzirom na relativno mala ulaganja u eksploataciju mineralnih sirovina, udio od 0,7 % i ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, od 1,2 % (2004. godine) u ukupnom BDP-u nije zanemariv, pogotovo jer se radi o proizvodnoj djelatnosti koja stvara nove vrijednosti,

- vrijednosno, eksploatacija mineralnih sirovina višestruko premašuje proizvodnju: ribarstva (412 656 000 kn), proizvodnju tekstila (622 847 000 kn), duhanskih proizvoda (920 537 000 kn), celuloze, papira i proizvoda od papira (755 943 000 kn),

- vrijednosno, eksploatacija mineralnih sirovina je veća od: proizvodnje strojeva i uređaja (1 183 865 000 kn), proizvodnje namještaja (1 087 087 000 kn), proizvodnje od gume i plastike (858 462 000 kn), proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata (877 589 000 kn) .

- stopa rasta u 2002. godini od 13,3 % za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu na prethodnu godinu može se tumačiti fizičkim povećanjem eksploatacije tehničko-građevnog kamena (za ≈ 5 000 000 t ili za 24,7 %) i građevnog pijeska i šljunka (za ≈ 2 000 000 t ili za 45,1 %) i nije relevantna za daljnje analize,

- pokazatelji dokazuju važnost eksploatacije mineralnih sirovina; ovakav zaključak može se s pravom iznijeti, jer čitava prerađivačka industrija Republike Hrvatske nema veći udio u BDP od ≈ 16,7 % u 2004. godini.

2.1.4. USPOREDBA EKSPLOATACIJE ČVRSTIH (NEENERGETSKIH)

MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE (EU)

U cilju određivanja buduće eksploatacije mineralnih sirovina, a u skladu sa strategijskim razvojem Republike Hrvatske načinjena je usporedba godišnje eksploatacije mineralnih sirovina sa zemljama EU. Ova usporedba treba poslužiti kao parametar na osnovu kojeg treba ocijeniti razvijenost gospodarstva RH, u skladu s raspoloživim resursima koji predstavljaju oslonac za razvoj industrijske proizvodnje i podlogu za izgradnju velikih infrastrukturnih objekata.

Usporedba eksploatacije čvrstih (neenergetskih) mineralnih sirovina sa zemljama EU načinjena je prema podjeli na sljedeće skupine:

- mineralne sirovine koje se koriste za dobivanje metala, - mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati), - mineralne sirovine za industrijsku preradu.

2.1.4.1. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste za dobivanje metala Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u EU U EU proizvodnja mineralnih sirovina metala stalno opada tijekom posljednjih 50 godina. Jedino se donekle održala proizvodnja sirovina (ruda) cinka, žive i bakra. EU većinu metalnih ruda uvozi, tako da uvoz pokriva 50 % potreba, a kod nekih mineralnih sirovina i 80 % potreba. Ovaj odnos dijelom se poboljšava pristupanjem novih zemalja Europskoj uniji.



Tablica 2.1-22 Godišnja eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Europi [38]

Mineralna sirovina Eksploatacija, t % svjetskog udjela

Boksit (Aluminij) 3 794 300 2,50 Bakar 721 474 4,92 Olovo 200 410 5,97 Cink 693 168 7,35 Krom 286 150 5,14 Nikal 20 498 1,55 Željezna ruda 16 296 240 2,18

Ovakvo stanje s eksploatacijom metalnih mineralnih sirovina čini EU ovisnom o svjetskom tržištu i vrlo osjetljivom na vanjske utjecaje koji u velikoj mjeri diktiraju konkurentnost europskih proizvoda (cijene čelika, bakra, aluminija, cinka, itd.). Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj Već neko vrijeme se u Republici Hrvatskoj ne eksploatiraju mineralne sirovine od kojih se dobivaju metali. Ovdje treba napomenuti da se određene količine boksita (ruda iz koje se dobiva aluminij), koje se još uvijek eksploatiraju, pribrajaju industrijskim mineralnim sirovinama jer se koriste za dobivanje specijalnih vrsta cementa (obrađeno u idućem poglavlju). 2.1.4.2. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati) Proizvodnja kamenih agregata u EU U skupinu najvažnijih mineralnih sirovina u EU spadaju mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u građevinskoj industriji (godišnja proizvodnja veća od 3 milijarde tona građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena).

U posljednje vrijeme otvaraju se veliki površinski kopovi (kamenolomi) tehničko-građevnog kamena u blizini mora (Norveška, V. Britanija) i kamen se brodovima transportira do velikih razvojnih centara. Time se mijenja dosadašnja slika proizvodnih centara (kamenoloma) koji su se uglavnom nalazili u blizini urbanih zona i danas su izloženi konkurentnosti proizvoda iz velikih proizvodnih centara (“megakamenolomi”).

Stvarna proizvodnja građevnog materijala teško se može procijeniti jer službena statistika ne pokriva male i vrlo male tvrtke, koje proizvode značajne količine građevnog materijala. Godišnja potrošnja po glavi stanovnika varira od 3 m3 kod novih članica do 15 m3 kod starih članica EU.

Za usporedbu su izabrane dvije mineralne sirovine koje su izravno povezane s razvojno-investicijskom izgradnjom jedne države (cestogradnja, stambena izgradnja, razvoj turizma, urbanizacija itd.) tj. tehničko-građevni kamen te građevni pijesak i šljunak. Tehničko-građevni kamen upotrebljava se u:

- niskogradnji za izradbu nasipa, izradbu posteljica, izradbu potpornih i obložnih zidova, izgradnju i održavanje lokalnih i gospodarskih prometnica, izradbu nosivih slojeva, izradbu tucaničkih zastora, izradbu drobljenog agregata, granulata (drobljenog kamena) za izradbu asfaltnih mješavina;

- visokogradnji za izradbu lomljenog kamena za zidanje, izradbu drobljenog kamenog agregata, izradbu betona, žbuke i morta;



- u hidrogradnji za izradbu kamenog nabačaja, izradbu obaloutvrda, izradbu vodopropusta, izradbu drenažnih sustava, izradbu gabiona, izradbu drobljenog kamenog agregata, izradbu betona.

Građevni pijesak i šljunak upotrebljava se za:

- proizvodnju agregata za beton; - izradbu bitumenskih i katranskih makadama; - izgradnju prometnica; - izradbu posteljica; - izradbu gornjih i donjih nosivih slojeva itd.

Navedene mineralne sirovine (tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak) mogu biti zamjena jedna drugoj te ih u daljnjim razmatranjima uzimamo zajedno kao kameni agregati.

U analizi je obrađeno 13 država koje čine okosnicu EU (stare članice, osim Švedske) koje imaju ustaljenu eksploataciju (tablica 2.1-23 i slika 2.1-20).

(Tranzicijske zemlje nisu analizirane jer se nalaze u prijelaznom razvojnom stanju pa podaci za neku od država ne bi bili relevantni). Tablica 2.1-23 Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u

državama EU u 2006. godini

Država Broj stanovnika

građevni pijesak i šljunak

t

tehničko-građevni kamen

t

Ukupna eksploatacija

t Austrija 8 174 762 66 000 000 32 000 000 98 000 000Belgija 10 348 276 10 070 000 55 500 000 65 570 000Danska 5 413 392 58 000 000 300 000 58 300 000Finska 5 214 512 54 000 000 46 000 000 100 000 000Francuska 60 424 213 167 000 000 233 000 000 400 000 000Njemačka 82 424 609 277 000 000 186 500 000 463 500 000Irska 3 969 558 54 000 000 79 000 000 133 000 000Italija 58 057 477 210 000 000 135 000 000 345 000 000Nizozemska 16 318 199 44 500 000 4 000 000 48 500 000Portugal 10 524 145 - 97 500 000 97 500 000Španjolska 40 280 780 170 000 000 314 000 000 484 000 000Švedska 8 986 400 23 000 000 62 000 000 85 000 000V. Britanija 60 270 708 68 000 000 123 000 000 191 000 000



0

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

600000000

Austrij

a

Belgija

Danska

Finska

Franc

uska

Njemačka

Irska

Italija

Nizoze

mska

Portug

al

Španjo

lska

Švedsk

a

V. Brita

nija

građevni pijesak i šljunaktehničko-građevni kamenUkupna proizvodnja

Slika 2.1-20 Histogramski prikaz eksplotacije građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u državama EU u 2006. godini

U cilju dobivanja fizičkih parametara za usporedbu, eksploatacija u zemljama EU podijeljena je na površinu države i po “glavi” stanovništva države, tablica 2.1-38.

Tablica 2.1-24 Proizvodnja kamenih agregata u državama EU u 2006. godini, uz prikaz

odnosa proizvodnje i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

Proizvodnja kamenih agregata Država Površina

km2

Broj stanovnika građevni

pijesak i šljunak

t


t

reciklirani agregati

t

Ukupna proizvodnja

t

Proizvodnja po površini

t/km2

Proizvodnja po broju

stanovnika

t/stanov. A B C D E F G=D+E G:B G:C

Austrija 83 870 8 174 762 66 000 000 32 000 000 3 500 000 98 000 000 1 168,48 11,99 Belgija 30 528 10 348 276 10 070 000 55 500 000 13 000 000 65 570 000 2 147,86 6,34 Danska 43 094 5 413 392 58 000 000 300 000 0 58 300 000 1 352,86 10,77 Finska 338 145 5 214 512 54 000 000 46 000 000 500 000 100 000 000 295,73 19,18 Francuska 547 030 6 042 4213 167 000 000 233 000 000 14 000 000 400 000 000 731,22 6,62 Njemačka 357 021 82 424 609 277 000 000 186 500 000 48 000 000 463 500 000 1 298,24 5,62 Irska 70 280 3 969 558 54 000 000 79 000 000 1 000 000 133 000 000 1 892,43 33,50 Italija 301 230 58 057 477 210 000 000 135 000 000 5 500 000 345 000 000 1 145,30 5,94 Nizozemska 41 526 16 318 199 44 500 000 4 000 000 25 000 000 48 500 000 1 167,94 2,97 Portugal 92 391 10 524 145 - 97 500 000 0 97 500 000 1 055,30 9,26 Španjolska 504 782 40 280 780 170 000 000 314 000 000 1 500 000 484 000 000 958,83 12,02 Švedska 449 964 8 986 400 23 000 000 62 000 000 1 800 000 85 000 000 188,90 9,46 V. Britanija 244 820 60 270 708 68 000 000 123 000 000 58 000 000 191 000 000 780,17 3,17 Ukupno 3 104 681 370 407 031 1 201 570 000 1 367 800 000 171 800 000 2 378 100 000 827,58 6,94

Napomena:

U zemljama EU posebno se evidentira i reciklira građevinski otpad i koji se upotrebljava umjesto mineralne sirovine (prema raspoloživim podacima evidencija se ne vodi u Danskoj i Portugalu).

Proizvodnja kamenih agregata u zemljama EU nije statična nego je vrlo dinamična i ovisi o realizaciji velikih investicijskih projekata koji se u toj godini/razdoblju realiziraju. U svrhu analize dinamičnosti proizvodnje razmotrena je proizvodnja “kamenih agregata” u državama Europe uključujući i RH (izabrana je 1997. godina).



Korišten je materijal koji je izradila skupina za nemetalne mineralne sirovine (Non Metallic and Industrial Rocks Group) koja djeluje u okvirima Foruma direktora geoloških zavoda (FOREGS),1997.godina [2, 3] (slike 2.1-21 i 2.1-22).

17126 135 160 203 251 267 359

482 532 551680 703

925 9561.067

1.196

1.741 1.835 1.877 1.952

2.786 2.858

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

Islan

d

Rumun

jska

Šveds

ka

Norveš

ka+

Finska

Hrvatsk

a 199

9.

Mađars

ka

Češka

repu

blika

Španjo

lska

Irska

Francu

ska

Sloven

ija 19

98.

Cipar

Grčka

Velika

Britanij

a

Dansk

a

Portug

al

Austrij

aIta

lija

Belgija

+

Njemač

ka

Nizoze

mska

Luks

embu

rgProi

zvod

nja

u to

nam

a (1

000)

na

1000

km

2

Slika 2.1-21 Potrošnja kamenih agregata na 1 000 km2, u graditeljstvu europskih država,

1997. godine Napomena:

+ (Pietersen et al., 2002) Podatci za Republiku Hrvatsku se odnose na 1999. godinu Podatci za Republiku Sloveniju se odnose na 1998. godinu

1,32,4 2,7 3,2 3,5

5,26,2 6,5 6,5 6,8 7,0

8,3 8,5 8,5 8,5 9,0 9,610,2

11,2 11,6

13,3

17,7 18,1

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Rumun

jska 1

999

Mađars

ka

Češka

repu

blika

Hrvatsk

a 199

9.

Velika

Britanij

a

Francu

ska

Španjo

lska

Islan

d

Belgija

+

Šveds

ka

Sloven

ija 19

98.

Norveš

ka+

Nizoze

mska+

Cipar

Njemač

ka

Dansk

a+Ita

lijaIrs

ka

Portug

al

GrčkaFins

ka

Luks

embu

rg

Austrij

a

tona

/sta

novn

iku

Slika 2.1-22 Potrošnja kamenih agregata po stanovniku u europskim državama 1997. godine

Napomena:

+ (Pietersen et al., 2002) Podatci za Republiku Hrvatsku se odnose na 1999. godinu Podatci za Republiku Sloveniju se odnose na 1998. godinu Europski prosjek 1997. godine je 7,1 t po stanovniku (4).



Slike 2.1-21 i 2.1-22, tj. histogrami pokazuju potrošnju kamenih agregata i ne odgovaraju proizvodnji u svim državama. Tako je Norveška izrazita izvoznica (preko 30 % proizvodnje kamenih agregata se izvozi), dok su Belgija i Nizozemska uvoznice (15 %). Ovakvo stanje je posljedica neusuglašenosti vođenja evidencija i metodologije praćenja podataka.

Dobivene količine “kamenih agregata” u 1997. godini bitno odstupaju od količina iz 2006. godine, (promatrano je devetogodišnje razdoblje i države u kojima nije bilo ratnih zbivanja) što potvrđuje dinamičnu proizvodnju prilagođenu investicijskim razdobljima što je već ranije ustvrđeno. Proizvodnja kamenih agregata po stanovniku Proizvodnja kamenih agregata po stanovniku u velikom je rasponu: od 2,97 t (Nizozemska, velika uvoznica) do 33,5 t (Irska) za 2006. godinu i to se može tumačiti kao posljedica nepotpunih podataka, razvijenošću pojedine države, korištenja recikliranih agregata, trenutne razvojne politike države, gustoće stanovništva po km2, tj. od broja stanovnika i dr. Proizvodnja kamenih agregata po površini (1 000 km2) Pouzdanost podataka je jednaka kao i za proizvodnju po stanovniku i u rasponu je od 188,90 t (Švedska) 2 147,86 t (Belgija) (za 2006. godinu) na 1 000 km2. Manje vrijednosti imaju države s relativno velikom površinom i manjim brojem stanovnika (skandinavske države) a najveće vrijednosti visoko razvijene zemlje s velikim brojem stanovnika i s velikom gustoćom stanovništva. Eksploatacija kamenih agregata u Republici Hrvatskoj U cilju praćenja eksploatacije mineralnih sirovina uzetih za usporedbu s državama EU analizirano je petogodišnje razdoblje eksploatacije, tablica 2.1-25 i slika 2.1-23.

Tablica 2.1-25 Eksploatacija građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u posljednjih 8 godina u Republici Hrvatskoj, uz prikaz odnosa proizvodnje

i površine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

Eksploatacija kamenog agregata

Godina Broj stanovnika

Površinakm2

građevni pijesak i šljunak

t


t

Reciklirani agregati

t

Ukupno proizvedeno

t

Proizvodnja po površini

t/km2

Proizvodnja po broju stanovnika

t/stanovniku

A C B D E F G = D+E+F (G : D) (G : B) 1999. 3 499 574 14 959 941 - 18 459 515 326 4,1 2000. 3 965 504 13 530 708 - 17 496 212 309 3,9 2001. 4 064 144 15 981 534 - 20 045 678 354 4,5 2002. 5 898 216 19 829 898 - 25 728 114 455 5,7 2003. 6 809 120 30 899 323 - 37 708 443 667 8,4 2004 6 984 380 26 458 476 33 442 856 591 7,4 2005. 6 874 980 24 507 252 31 382 232 555 7,0 2006.

4 496 869

56 542

8 905 930 27 193 949 36 099 879 638 8,0



0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

16000000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 2006.

građevni pijesaki šljunak


Slika 2.1-23 Dijagramski prikaz eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i tehničko-

građevnog kamena u Republici Hrvatskoj u posljednjih 8 godina izražen u m3 Analiza proizvodnje “kamenih agregata” pokazuje:

- proizvodnja tehničko-građevnog kamena u analiziranom razdoblju pokazuje od 1999. godine do 2000. godine blagi pad; povećanje od 2000. godine do 2002 godine.; veliki skok od 2002. godine do 2003. godine (intenzivna izgradnja), značajan pad proizvodnje od 2003. godine do 2005. godine i blagi porast u 2006. godini;

- proizvodnja građevnog pijeska i šljunka ima ustaljenu vrijednost od 1999. godine do 2001. godine i blago kontinuirano povećanje 2001. godine do 2006. godine.

Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s državama EU Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s državama EU načinjena je na osnovi proizvodnje po “glavi” stanovnika, tablica 2.1-26, slika 2.1-24. Vidljivo je da je proizvodnja po “glavi stanovnika” u RH veća od niza država Europe i da zaostaje jedino za Finskom i Irskom. RH daleko premašuje prosjek proizvodnje “kamenih agregata” razmatranih država. Usporedbom površine (po km2), drugim egzaktnim parametrom (prikazanim u tablici 2.1-27 i na slici 2.25), dobiveni su nešto drugačiji rezultati. Visoko razvijene države relativno male površine u proizvodnji “kamenih agregata” nadmašuju RH. U prosjeku je proizvodnja u RH ipak nešto viša od prosjeka EU. Tablica 2.1-26 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama

EU pojedinačno i zbirno u odnosu na stanovništvo (odnosi se na 2006. godinu)

DRŽAVA BROJ STANOVNIKA

RH PROIZVODNJA PO

STANOVNIKU, t/sta.

EU PROIZVODNJA PROSJEČNO PO STANOVNIKU,

t/sta.

EU PROIZVODNJA

PO STANOVNIKU, t/sta.

Austrija 8 174 762 8,0 6,94 11,99 Belgija 10 348 276 8,0 6,94 6,34 Danska 5 413 392 8,0 6,94 10,77 Finska 5 214 512 8,0 6,94 19,18 Francuska 6 042 4213 8,0 6,94 6,62 Njemačka 82 424 609 8,0 6,94 5,62 Irska 3 969 558 8,0 6,94 33,50 Italija 58 057 477 8,0 6,94 5,94 Nizozemska 16 318 199 8,0 6,94 2,97 Portugal 10 524 145 8,0 6,94 9,26 Španjolska 40 280 780 8,0 6,94 12,02 Švedska 8 986 400 8,0 6,94 9,46 V. Britanija 60 270 708 8,0 6,94 3,17



05

10152025303540

Austrij

aBelg

ija

Danska

Finska

Francusk

a

Njemačka Irs

kaIta

lija

Nizoze

mska

Portug

al

Španjo

lska

Švedsk

a

V. Brita

nija

Hrvatskaprosjek EUčlanica EU

Slika 2.1-24 Odnos proizvodnje kamenih agregata i broja stanovnika (tona/stanovniku) Republike Hrvatske i država EU

Tablica 2.1-27 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama EU pojedinačno i zbirno po km2 površine države (odnosi se na 2006. godinu)

DRŽAVA

POVRŠINA

km2

RH PROIZVODNJA PO

POVRŠINI t/km2

EU PROSJEČNO PO POVRŠINI

t/km2

EU PROIZVODNJA PO DRŽAVAMA

t/km2

Austrija 83 870 638 827,58 1 168,5 Belgija 30 528 638 827,58 2 147,9 Danska 43 094 638 827,58 1 352,9 Finska 338 145 638 827,58 295,7 Francuska 547 030 638 827,58 731,2 Njemačka 357 021 638 827,58 1 298,2 Irska 70 280 638 827,58 1 892,4 Italija 301 230 638 827,58 1 145,3 Nizozemska 41 526 638 827,58 1 167,9 Portugal 92 391 638 827,58 1 055,3 Španjolska 504 782 638 827,58 958,8 Švedska 449 964 638 827,58 188,9 V. Britanija 244 820 638 827,58 780,2



0

500

1000

1500

2000

2500

Austrij

a

Belgija

Dansk

a

Finska

Francu

ska

Njemač

kaIrs

kaIta

lija

Nizoze

mska

Portug

al

Španjo

lska

Šveds

ka

V.Brita

nija

Hrvatskaprosjek EUčlanica EU

Slika 2.1-25 Odnos proizvodnje kamenih agregata i površine (t/km2) Republike Hrvatske i

država EU 2.1.4.3. Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u EU Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina tj. sirovina za preradu tijekom posljednjih godina u stalnom je porastu i dobiva sve veće značenje.

Pojedine tvrtke postaju sve veći nositelji eksploatacije industrijskih sirovina (OMNYA, Talc du Lucenac) kao i proizvoda od njih (filtara, materijala u proizvodnji papira, pulpi i proizvoda od plastike). Europski proizvođači pokrivaju 20 % svjetske proizvodnje.

Europa je veliki proizvođač kaolina, bentonita i soli.

Tablica 2.1-28 Godišnja eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Europi [38]

Mineralna sirovina Proizvodnja, t % svjetskog udjela Sol 46 943 986 20,89 Fluor 402 403 7,73 Barit 349 662 4,45 Kaolin 8 322 326 31,10 Bentonit 2 728 388 25,29

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju oslonjenu na velike rezerve, obučenost kadrova i dugogodišnju proizvodnju tako da u razvoju RH može biti dobar temelj daljenjeg razvoja prerađivačke industrije koja bi mogla velikim dijelom promijeniti današnju sliku gospodarstva RH.

Kao najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu (tablica 2.1-29) u Republici Hrvatskoj s obzirom na dugogodišnju eksploataciju i eksploatacijske rezerve (moguća eksploatacija preko trideset godina) su:

- sirovine za proizvodnju cementa, - karbonatna sirovina za industrijsku preradu ,



- gips, - ciglarska glina , - boksit1), - keramičke i vatrostalne gline, - kremeni pijeska , - arhitektonsko-građevni kamen2).

Napomena: 1) Boksit se koristi za dobivanje specijalnih vrsta cementa

2) U industrijske mineralne sirovine ubrojen je i arhitektonsko-građevni kamen iako se on ne prerađuje nego obrađuje, a time se povećava njegova vrijednost.

Tablica 2.1-29 Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Godina Vrsta sirovine

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. rezerve 276 196 200 268 478 700 343 191 800 350 865 200 355 047,20 367 822,50 354 265,70 eksploatacija 3 253 700 4 860 700 4 821 600 3 681 000 4 697,08 5 158,47 5 423,97

Sirovina za proizvodnju cementa u 1 000 t napomena Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 65 godina

rezerve 61 106 400 63 313 800 65 271 300 109 114 600 102 452,94 106 809,10 199 985,50 eksploatacija 317 300 464 200 1 165 600 1 723 500 668,43 828,95 1 110,83

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu u 1 000 t

napomena Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 180 godina

rezerve 5 610 100 20 915 600 20 757 800 22 263 200 22 394,71 49 554,87 52 667,37 eksploatacija 27 200 199 100 206 500 155 000 77,99 207,92 297,89

Gips u 1 000 t


rezerve 51 505 900 45 373 400 43 257 800 52 576 900 47 370,91 50 083,04 51 778,34 eksploatacija 1 238 700 1 275 300 1 216 700 1 427 300 1 565,36 1 149,84 1 276,57

Ciglarska glina u 1 000 m3



Boksit u 1 000 t


rezerve 8 497 600 8 713 100 8 536 100 8 422 300 9 023,51 8 773,97 5 848,91 eksploatacija 0 0 88 900 99 900 28,80 0,00 52,80

Keramička i vatrostalna glina u 1 000 t napomena Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 110 godina


Kremeni pijesak u 1 000 t



Arhitektonsko-građevni kamen u 1 000 m3 napomena Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 275 godina

Usporedba pokazuje da prirodni mineralni resursi (promatrano ih je 8) daju realnu osnovu za razvoj prerađivačke industrije koja s obzirom na kakvoću sirovine može biti tržišno prihvatljiva, a industrijskom preradom višestruko povećava svoju vrijednost.

Stanje eksploatacijskih rezervi omogućava udvostručenje/utrostručenje proizvodnje, pogotovo jer rezerve nisu statične nego se stalno dopunjavaju kao posljedica rezultata novih istražnih radova i metoda te “doistraživanja” na odobrenim lokacijama.

Ne smiju se zanemariti i ležišta drugih mineralnih sirovina, koja nisu prikazana u prethodnoj tablici (bentonitne gline, tuf, barit itd.) čija prerada također može biti profitabilna s obzirom na kakvoću i eksploatacijske rezerve.

Kako je naglašeno, industrijske mineralne sirovine dobivaju sve više na značenju, a u RH bi mogle biti okosnica razvoja prerađivačke industrije. Nemetalni mineralni resursi RH omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj, industriji gipsa, opekarskoj te u obradi arhitektonsko-građevnog kamen. S obzirom



na resurse i potencijal može se zaključiti da je industrijska prerada mineralnih sirovina potencijal koji se može i mora mnogo više koristiti.

Vodeći proizvođači prerađenih (industrijskih) mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj prikazani su u tablici 2.1-30 [21].

Tablica 2.1-30 Veliki proizvođači prerađenih (industrijskih) mineralnih sirovina

Trgovačko društvo Sjedište Proizvod Ukupni prihod, kn

Broj zaposlenih

Dalmacijacement d.d. Kaštel Sućurac cement 995 254 000 717 Vetropack Straža d.d. Hum na Sutli ambalažno staklo 600 363 000 641 Našicecement d.d. Našice cement 501 106 000 345 Holcim d.o.o. Koromačno cement 454 556 000 227 Samoborka d.d. Samobor bet. pref., žbuka 360 781 000 337 Knauf d.o.o. Knin proizvodi od gipsa 217 416 000 102 KIO. d.d. Orahovica keramika 214 775 000 476 Kamen d.d. Pazin arh.-građ. kamen 208 476 000 360 Tondach Hrvatska d.d. Bedekovčina crijep 196 902 000 260 Kamen Sirač d.d. Sirač vapno 182 190 000 190 Wienerberger Ilovac d.d. Karlovac cigla 176 231 000 181 ICI d.d. Pula specijalni cement 172 241 000 154 Termika d.o.o. Novi Marof izolacijski materijali 167 241 000 200 IGM-Tounj d.d. Ogulin šljunak, pijesak, kamen 164 844 000 418 Eko Međimurje Čakovec cigla 158 380 000 513

Usporedba proizvodnje industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj s državama EU S obzirom na veliki broj nemetalnih mineralnih sirovina za industrijsku preradu u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovina razmatrana je industrija vapna kao reprezentant industrijskih mineralnih sirovina.

Industrija vapna u RH relativno je razvijena (4 proizvođača: (1) GIRK Kalun d.d. Drniš, (2) ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d. Raša, (3) KAMEN SIRAČ d.d. Sirač i (4) LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće). Zbirno, sva 4 proizvođača oko 60% svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište, a ostatak (40 %) se izvozi.

U domaćoj potrošnji je uglavnom hidratizirano vapno koje se koristi u graditeljstvu (oko 70 %), u industriji građevnog materijala (oko 10 %) i oko 8 % u poljoprivredi.



Tablica 2.1-31 Proizvodnja hidratiziranog vapna u Republici Hrvatskoj

Godina Proizvodnja t

Indeks

1997. 184 207 100 1998. 190 484 103 1999. 174 172 94 2000. 218 753 118 2001. 241 783 131 2002. 265 613 144 2003. 250 531 135 2004. 237 360 129 2005. 222 253 121 2006. 237 784 129

U svijetu pa i u Europi struktura potrošnje vapna je sasvim drugačija: samo 3 % vapna se troši u graditeljstvu a 79 % u industriji i 18 % u zaštiti okoliša, slika 2.1-26.

Slika 2.1-26 Potrošnja vapna u svijetu prema strukturi potrošnje [28] Napomena: Od jedne tone usitnjenog i klasiranog vapnenca dobiva se u prosjeku 56 % živog vapna. Koristi se agregat granulacije 60 do 120 mm kojeg ima u prosjeku 40 % ukupnog obujma vapnenca. Na osnovi izračuna dobivamo da je za jednu tonu živog vapna potrebito 2,3 t sirovine. 2.1.4.4. Kritički osvrt i komentar Kritički osvrt i komentar za mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu

- Analizom stanja proizvodnje kamenih agregata (2006. godina) i usporedbom s nekim članicama EU, utvrđeno je da RH po “glavi” stanovnika proizvodi više navedenih sirovina od prosjeka i više nego Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, V. Britanija;



- Također, analizom stanja proizvodnje kamenih agregata (2006. godina), u nekim članicama EU i u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je da RH proizvodi po km2 površine manje od prosjeka za 189,58 t i više nego Finska, i Švedska, približno kao Francuska;

- Dobivene vrijednosti su posljedica broja stanovnika (Belgija, relativno mala država, gusto naseljena) i veličine države (Finska, Švedska, relativno velike države, rijetko naseljene);

- Pri razmatranju razvijenosti eksploatacije kamenih agregata (po stanovniku i površini) pokazalo se da je Danska slična po proizvodnji po stanovniku, a Francuska po km2;

- Znakovita je 2003. godina jer je tada RH bila u intenzivnoj infrastrukturnoj izgradnji koja će biti značajna i za iduće razdoblje (do završetka izgradnje velikih infrastrukturnih objekata);

- Proizvodnja kamenih agregata za 2003. godinu u Republici Hrvatskoj po “glavi” stanovnika od 8,4 t ili 667 t po km2 površine države (2003. godina), u usporedbi s 2002. godinom je veća za 45%, ali u daljnjim analizama uzeta je kao polazna vrijednost. Proizvodnja u ranijem razdoblju je nerealno mala (1999.-2001. godine);

- Uspoređivane države EU završile su razdoblje intenzivne izgradnje pa se dosegnuta proizvodnja može smatrati stabilnom a u idućem razdoblju će imati blagi trend porasta.

Kritički osvrt i komentar o mineralnim sirovinama za industrijsku preradu

- Potrošnja mineralnih sirovina za industrijsku preradu, osim tradicionalne proizvodnje (cement, staklo, vapno, opeka itd.), temelji se i na novootvorenim tvornicama, (gipsa) kao i tvornicama koje se predmnijevaju izgraditi (fasadna žbuka).

- S obzirom na neiskorištenost prirodnih izvora nemetalnih čvrstih mineralnih sirovina, trendove razvoja RH, kao i na potrebu uklapanja u tržište EU očekuje se jačanje prerađivačke industrije.

- Proizvodnja sirovine za proizvodnju cementa je stabilna uz instalirane prerađivačke kapacitete od preko 6 000 000 t/god. (1999.). Godišnji porast proizvodnje promatran u četverogodišnjem razdoblju je prosječno ≈ 3,25 %, bazna godina 2000. (proizvodnja 2001. i 2002. god. nije uzeta kao bazna jer su vrijednosti nerealno velike).

- Karbonatna sirovina za industrijsku preradu ima za četverogodišnje razdoblje vrlo promjenjivu proizvodnju (veliki skokovi) pa je promatrana samo za dvije godine (2002. do 2003.) gdje pokazuje rast od ≈ 23,5 %, bazna godina 2002. (godišnji skok proizvodnje od 23 % ne može se uzeti kod dugoročnih analiza razvoja kao realna osnova).

- Gips karakterizira vrlo skokovita proizvodnja (otvaranje novih tvornica) pa je kao realna uzeta proizvodnja za 2001. godinu i 2002. godinu s godišnjim porastom proizvodnje od ≈ 3 % (bazna godina 2001.).

- Ciglarska glina ima stabilnu proizvodnja s porastom godišnje proizvodnje u četverogodišnjem razdoblju od ≈ 3,75 %, bazna godina 2000.

- Boksit je jedina metalna ruda koju RH ima za industriju u količinama (rezerve) zanimljivima za buduća planiranja. U posljednjih 15 godina ruda se ne pridobiva u cilju proizvodnje aluminija nego kao dodatak nužan u tehnološkom procesu dobivanja cementa (najkvalitetnije marke). Kao bazna godina uzeta 2002. s godišnjim porastom proizvodnje od ≈ 3 % (do dosezanja od 50 000 t).

- Keramička i vatrostalna glina tijekom četverogodišnjeg razdoblja imale su vrlo skokovitu (nestabilnu) proizvodnju pa je promatrana samo za dvije godine (od 2002. do 2003.) gdje pokazuje rast od ≈ 6 %, bazna godina 2002.

- Kremeni pijesak karakterizira relativno stabilna proizvodnja (veliki skok u 2002. godini) s godišnjim porastom proizvodnje u četverogodišnjem razdoblju od ≈ 3,75 %, bazna godina 2000.



- Arhitektonsko-građevni kamen ima vrlo stabilnu i ustaljenu proizvodnju s godišnjim porastom od ≈ 3,8 % u petogodišnjem razdoblju, bazna godina 1999.

Zaključno razmatranje Bazne godine na osnovi kojih su obavljene usporedbe imaju vrijednost sadašnjeg (postojećeg) stanja proizvodnje i ne mogu biti kriterij planiranja budućeg razvoja.

Prvih 5 poslijeratnih godina ne mogu biti ishodištem pouzdanih parametara.

Na proizvodnju mineralnih sirovina također su utjecaj imala kretanja i zbivanja oko pretvorbe koja su ostavila veliki trag na trgovačkim društvima koja su se bavila ili se bave eksploatacijom mineralnih sirovina. Pri tome se ne smiju zanemariti ni kretanja na tržištu, promjene tržišta i nastajanje novog tržišta što sve traži višegodišnje prilagođavanje.

Ovakvom stanju pogoduje i relativna tromost grane (rudarstva) jer otvaranje novih rudarskih objekata, pa time i tvornica, traži sveobuhvatna i cjelovita istraživanja kao i relativno dug put odobravanja-sređivanja svekolike dokumentacije.


2..2. Gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama u postojećim uvjetima 2.2-1

2.2. GOSPODARENJE ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U POSTOJEĆIM UVJETIMA

2.2.1. GOSPODARSKI SUBJEKTI KOJI SE BAVE TEKUĆIM I

PLINOVITIM ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA Glavni rudarski gospodarski subjekt u djelatnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika (nafte i plina) u Republici Hrvatskoj je vertikalno integrirana naftna korporacija INA-Industrija nafte d.d. Zagreb.

INA-Industrija nafte je osnovana 1964. godine spajanjem Naftaplina, gospodarskog subjekta za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, s rafinerijama u Rijeci i Sisku, nakon čega se proširila na Rafineriju Zagreb, Trgovinu - poduzeće za domaću trgovinu, petrokemijske tvornice OKI i DINU, te tvornicu umjetnih gnojiva u Kutini. 1993. godine INA-Industrija nafte je postala dioničkim društvom.

Tijekom privatizacije trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d. u 2003. godine mađarska naftna kompanija MOL je kupnjom 25% + 1 dionice postala strateški partner kompanije. U nastavku privatizacijskog procesa 2005. godine 7% dionica je preneseno u Fond hrvatskih branitelja Domovinskog rata. 2006. godine 17% dionica je putem javne ponude (IPO-Initial Public Offer) prodano privatnim i institucionalnim investitorima, dok su tijekom 2007. godine 7% dionica kupili bivši i sadašnji zaposlenici trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d., dok je nepunih 44% dionica u vlasništvu Republike Hrvatske.

Danas je trgovačko društvo INA-Industrija nafte d.d. matica osnovni dio kompanije koji se bavi istraživanjem i eksploatacijom nafte i plina, preradbom nafte i trgovinom naftom i naftnim derivatima. Trgovačka društva “kćeri” trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d. su kompanije koje se ubrajaju u INA-Grupu. Grupu čini više međusobno ovisnih trgovačkih društava društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d. iznad 50 %, te povezanih trgovačkih društava.

Glavne aktivnosti INA Grupe su: - istraživanje i eksploatacija nafte i plina u Republici Hrvatskoj i inozemstvu; - uvoz prirodnog plina i trgovina uvoznog i domaćeg prirodnog plina industrijskim

potrošačima i distributivnim gospodarskim subjektima; - prerada nafte i proizvodnja derivata u Rafinerijama u Rijeci (Urinj) i Sisku, gdje se

proizvode goriva, te Rijeci (Mlaka) i Zagrebu, gdje se proizvode maziva; - veleprodaja derivata i ostalog asortimana kao i prodaja putem 405 benzinskih postaja i

skladišta diljem RH i u inozemstvu; - trgovina sirovom naftom i naftnim derivatima; - usluge bušenja, remonta i drugih radova vezanih za istraživanje i eksploataciju nafte i

plina na kopnu i u podmorju; - usluge pri gradnji naftovoda, plinovoda, procesnih postrojenja i održavanja; - proizvodnja i prodaja maziva; - proizvodnja i trgovina ukapljenim plinom.

2.2.1.1. Gospodarski subjekti koji se bave istraživanjem i eksploatacijom tekućih i

plinovitih energetskih mineralnih sirovina INA Naftaplin je dio trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d. koji se bavi segmentom poslovne djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina u zemlji i inozemstvu. Osnovna djelatnost INA Naftaplina je planiranje, programiranje, projektiranje i organizacija ukupnih



radova (upstream), od istraživanja do eksploatacije naftnih i plinskih polja za razliku od ostalih poslovnih djelatnosti prerade, trgovine, i transporta nafte i plina (downstream). Istraživanje i eksploatacija nafte i plina u cjelini obuhvaća slijedeće djelatnosti koje su bitne za gospodarenje mineralnim sirovinama, odnosno naftom i prirodnim plinom:

a. sveobuhvatna geološko – geofizička istraživanja ležišta nafte i plina; b. projektiranje konstrukcije bušotina i rudarskih radova u bušotinama; c. projektiranje i razradbu naftnih i plinskih ležišta, projektiranje podzemnih skladišta

plina, projektiranje sustava za sabiranje i transport nafte i plina; d. eksploatacija nafte, kondenzata i prirodnog plina, eksploatacija geotermalne vode,

vode visoke tehnološke kvalitete i tehnološke vode, proizvodnja etana, propana, butana, pentana i primarnog benzina.

Eksploatacija nafte i plina Eksploatacija nafte i plina s eksploatacijskih polja se odvija u Podravini, Posavini, Slavoniji i u Jadranu sa sljedećim pogonima:

- Pogon Molve, - Pogon Koprivnica, - Pogon Šandrovac, - Pogon Etan, - Podzemno skladište plina Okoli, - Pogon Žutica, - Pogon Šumečani, - Pogon Dugo Selo, - Pogon Stružec, - Pogon Beničanci, - Pogon Vinkovci, - Pogon Lipovljani, - Proizvodne platforme Sjevernog jadrana.

Eksploatacija geotermalne vode Eksploatacija geotermalne vode je u djelatnosti trgovačkog društva INA–Industrija nafte d.d., budući su bušotine u njihovom vlasništvu. Zakonom o rudarstvu-pročišćeni tekst je regulirano pitanje višestrukih mogućnosti korištenja i primjene ovog značajnog energenta, kao na primjer:

- kako odobriti rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova; - tko obavlja likvidaciju bušotina nakon prestanka eksploatacije.

Nadalje, potencijalni gospodarski subjekti trebali bi raditi u skladu s: - zakonom i pravilnikom o energetskoj djelatnosti - mogućnosti subvencija i pristupnih fondova za obnovljive izvore glede pristupa

Republike Hrvatske u EU. 2.2.1.2. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom nafte i veleprodajom naftnih derivata Djelatnost preradbe nafte se odvija u Rafineriji u Rijeci i Rafineriji u Sisku (slika. 2.2-1). Rafinerija nafte Rijeka (Urinj) Osnovna djelatnost ove rafinerije je proizvodnja tekućih ugljikovodičnih goriva. Kapacitet prerade iznosi 4,5 milijuna tona godišnje. Rafinerija u Rijeci može prerađivati visokosumporne nafte, ali kvaliteta proizvoda ne zadovoljava sve zahtjeve tržišta. Riječka rafinerija proizvodi



ukapljeni naftni plin (UNP) propan-butan, primarni benzin, motorne benzine, gorivo za mlazne motore, dizelska goriva i loživa ulja. Rafinerija raspolaže skladišnim prostorom od 124 spremnika s više od milijun tona za sirovu naftu, tekuće i ukapljene naftne derivate. Otpremni transport se odvija kamionskim, željezničkim i morskim putom. Rafinerija nafte Sisak Rafinerija nafte Sisak nalazi se na geostrateški povoljnom položaju koji joj omogućuje dobre transportne tokove nafte i derivata. Smještena je na raskrižju željezničkih i cestovnih putova srednjoeuropskih zemalja. Sa sredozemnim i istočnoeuropskim izvorima nafte povezana je naftovodom čime ima osiguranu redovitu dobavu sirovine za preradu. Nakon reprofiliranja sustava preradbe u rafineriji, kod kojega je uravnotežena primarna i sekundarna preradba, kapacitet preradbe iznosi 4 milijuna tona godišnje. Potrebno je napomenuti da proizvodi svojom kvalitetom ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve tržišta. Rafinerije maziva Proizvodnja maziva odvija se na postrojenjima Maziva Rijeka (Mlaka) i Maziva Zagreb. Preradbom atmosferskog ostatka iz rafinerije na Urinju na pogonima Maziva Rijeka proizvode se bazna ulja, motorna i industrijska ulja, parafin, bitumen, loživa ulja i drugi proizvodi. Proizvodni procesi Maziva Zagreb obuhvaćaju proizvodnju aditiva i derivata te proizvodnju maziva.

Slika 2.2-1 Položaj rafinerija u Republici Hrvatskoj 2.2.1.3. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom i pripremom plina Distribucija plina odvija se preko 36 trgovačkih društava koja su u Republici Hrvatskoj registrirana za djelatnost distribucije plina, a ukupna duljina distribucijske plinske mreže iznosi preko 16 500 km. Uz to registrirana su i dva trgovačka društva za distribuciju gradskog i miješanog plina, s ukupnom duljinom plinske mreže od 380 km.



Transport prirodnog plina obavlja kompanija PLINACRO d.o.o. u državnom vlasništvu. Ukupna duljina transportnog sustava plinovoda obuhvaća 2 034 km. Transportni sustav plina projektirana je na tlak od 50 bar i djelomično na tlak od 75 bar. Transport prirodnog plina u vršnoj potrošnji iznosi oko 530 000 metara kubičnih na sat. U sklopu plinskog transportnog sustava nalazi se 142 mjerno-redukcijske stanice s 210 mjernih linija. 2.2.1.4. Gospodarski subjekti koji se bave trgovinom Djelatnost trgovine bavi se prodajom naftnih derivata, maziva, plina u bocama te asortimana robe široke potrošnje. Sektor djelatnosti trgovine pruža usluge prijevoza proizvoda i roba kao i usluge posredovanja u prometu robom. Trgovina je pokrivena razgrananom mrežom benzinskih postaja u svim dijelovima Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj je u 2006. godini bilo 774 benzinske postaje, od čega njih 420 u vlasništvu trgovačkog društva INA–Industrija nafte d.d. 2.2.1.5. Gospodarski subjekti za povezane djelatnosti U okviru INA Grupe djeluju izdvojena ovisna društva čija je djelatnost usko vezana uz djelatnost gospodarenja naftom i plinom. CROSCO d.o.o. Zagreb – integrirani naftni servisi Servisna kompanija koja obuhvaća poslove bušenja, remonta i opremanja bušotina, ispitivanje bušotina, ugradnja savitljivog tubinga, cementacijske radove i stimulacije, karotažna mjerenja i posebne servise. Također, kompanija se bavi hidrogeološkim, geotehničkim, seizmičkim i geomehaničkim aktivnostima. Posjeduje tri bušaće platforme za podmorske radove i 11 kopnenih bušaćih garnitura. PROPLIN d.o.o. Zagreb – prodaja ukapljenog naftnog plina To je tvrtka koja se bavi dobavom i distribucijom ukapljenog naftnog plina propan butana (UNP) u svim oblicima isporuke na području RH. U okviru kompanije nalazi se osam distributivnih centara s punionicama plina u bocama, pretakalištima auto-cisterni i željezničkih cisterni. STSI d.o.o. Zagreb – tehnički servisi

Djelatnost kompanije je održavanje instalacija i opreme za proizvodnju nafte i plina, održavanje rafinerija i procesnih postrojenja u cjelokupnom nizu od procesa istraživanja i proizvodnje, sabirno-otpremnog sustava, transportnih cjevovoda, do rafinerijskih postrojenja, rezervoarskih prostora i benzinskih postaja. Maziva Zagreb d.o.o. Zagreb – industrijska maziva Kompanija specijalizirana za proizvodnju industrijskih maziva, ulja za posebne namjene, aditiva za motorna ulja i tekućina za obradu metala. SINACO d.o.o. Zagreb – tehnička i fizička zaštita

Osnovna djelatnost kompanije je obavljanje poslova zaštite na rudarskim, rafinerijskim i distribucijskim postrojenjima, objektima i otpremi. JANAF d.d. Zagreb – transport nafte Jadranski naftovod d.d. Zagreb (JANAF) je kompanija čija je djelatnost transport domaće i međunarodne nafte, koji uključuje pretovar i skladištenje nafte u luci i na terminalu Omišalj



(slika 2.2-2.). Jadranski naftovod izgrađen je 1979. godine kao međunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona nafte godišnje, a instalirani je 20 milijuna tona. Ukupni kapacitet skladišta na terminalima Omišalj, Sisak i Virje iznosi 900 000 m3 za naftu i 60 000 m3 za derivate.

Sustav JANAF d.d. sastoji se od: - prihvatno - otpremnog terminala u zaljevu Omišalj na Krku s tankerskom lukom

Omišalj - cjevovoda duljine 759 km, a područjem Republike Hrvatske prolazi 622 km trase

naftovoda - prihvatno - otpremnih terminala u Sisku, Virju i kod Slavonskog Broda - podmorskog naftovoda Omišalj - Urinj, koji povezuje tankersku luku s Rafinerijom

Rijeka ukupne duljine 7,2 km.

Janaf je trenutno kompanija koja opskrbljuje naftom rafinerije u RH (Rafinerija Rijeka i Rafinerija Sisak), Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s mogućnostima opskrbe i ostalih zemalja u okruženju. Ukupan transport nafte u razdoblju od 1979. do 2004. godine iznosio je 137 milijuna tona. Od 1993. godine Janaf posluje kao dioničko društvo u većinskom državnom vlasništvu. PLINACRO d.o.o. Zagreb – transport prirodnog plina Kompanija osposobljena za transport domaćeg i uvoznog plina industrijskim potrošačima i distribucijskim poduzećima s oko 2 000 km magistralnih plinovoda (slika 2.2-2.). PLINACRO d.o.o. je, kao zasebni pravni subjekt, društvo osnovano 2001. godine, ali s dugogodišnjom tradicijom i iskustvom u obavljanju transporta prirodnog plina visokotlačnim cjevovodima do distributivnih i industrijskih potrošača. 2001. godine ustrojeno je i registrirano društvo pod imenom PLINACRO d.o.o. Zagreb kao član INA grupe i u 100% vlasništvu trgovačkog društva INA–Industrija nafte d.d., a 2002. godine društvo prelazi u 100% državno vlasništvo. Tim činom transport prirodnog plina postaje energetska djelatnost u smislu Zakona o energiji i obavlja se kao javna usluga čime započinje liberalizacija energetskog tržišta prirodnog plina u RH uz mogućnost izbora dobavljača prirodnog plina i slobodnu dostupnost plinovodnom sustavu. Transporter plina obavlja poslove transporta plina, razvoja, izgradnje, održavanja, upravljanja i nadzora cijeloga transportnog sustava, ostale poslove neophodne za tehničko funkcioniranje sustava.



Slika 2.2-2 Sustav magistralnih plinovoda i Jadranski naftovod



2.2.2. ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJA TEKUĆIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

2.2.2.1. Istražni prostori i eksploatacijska polja nafte, prirodnog plina i kondenzata

(ugljikovodika) Geološke značajke i potencijali ležišta nafte, prirodnog plina i kondenzata (ugljikovodika) Područje RH s naftnogeološkog stajališta podijeljeno je na tri područja. To su (1) Panonski bazen, (2) Dinaridi i (3) Jadransko podmorje. Panonski je bazen najznačajniji jer se jedino ovdje do prije nekoliko godina odvijala proizvodnja ugljikovodika. Odnedavno proizvodnja postoji i iz Jadranskog podmorja; radi se o plinu koji se crpi iz pliocensko-pleistocenskih klastita. Dinaridi su relativno lošije istraženi, bez proizvodnje bilo nafte, bilo plina, ne računajući davno obustavljeno vađenje asfalta. S obzirom na rečeno o Panonskom bazenu, potrebno je pobliže izložiti osnovne naftnogeološke spoznaje.

Postanak značajnih rezervoara ugljikovodika i matičnih stijena odvijao se u najvećoj mjeri za vrijeme srednjeg i gornjeg miocena pod utjecajem više čimbenika kao što su intenzivni tektonski pokreti-spuštanje, relativno visoki geotermalni gradijent, nakupljanje velikih količina organske tvari u određenim stadijima sedimentacije (poglavito u badenu i starijem panonu) i različiti okoliši taloženja koji su pogodovali stvaranju stijena vrlo dobrih kolektorskih svojstava. Važno je istaknuti da su rezervoarske stijene kronostratigrafski vrlo široko rasprostranjene jer se mogu pronaći od stijena u podlozi tercijarnih naslaga pa sve do sedimenata gornjeg ponta.

S obzirom na sastav i građu te geotektonski položaj u RH su razlučene sljedeće depresije: Murska, Dravska (zapadni i istočni dio), Slavonsko-srijemska i Savska. Granice između njih generalno predstavljaju brdsko-gorski masivi izgrađeni od paleozojsko-mezozojskih magmatita, metamorfita i sedimenata, odnosno njihove najkraće međusobne spojnice, koje se u podzemlju mogu prepoznati kao nizovi izdignutih strukura, tzv pragovi, prekriveni najmlađim, kvartarnim taložinama.

Murska depresija se nalazi na samom sjeverozapadu RH; njezine gu granice dijelom “administrativne” (državna granica prema Sloveniji i Mađarskoj), a dijelom prirodne-geološke: to je niz Žumberačka gora-Medvednica-Kalnik s prijevojima između njih. U podlozi neogensko-kvartarnih taložina maksimalne debljine oko 4 500 m nalaze se i trijaski dolomiti, recentno sve zanimljiviji kao plinski kolektori. Povećanje debljina zabilježeno je sjeverno i istočno od Čakovca. Neogensko-kvartarne stijene razlučene su u tri formacije s više pješčenjačkih članova. Najvrijedniji nosioci nafte i plina su naslage Mursko-sobotske formacije (breče, konglomerati i pješčenjaci donjeg i srednjeg miocena i pješčenjaci donjeg panona) i dijelom Lendavska formacija (pješčenjaci gornjeg panona i donjeg ponta). U njima se nalaze ležišta danas triju eksploatacijskih polja u eksploataciji: Mihovljani, Veliki Otok i Legrad.

Najveću površinu unutar hrvatskog teritorija u Panonskom bazenu zauzima Dravska depresija. Proteže se istočno od Murske depresije. Na sjeveru je omeđena državnom granicom s Mađarskom, na istoku sa Srbijom, a na jugu nizom Medvednica - Moslavačka gora – Papuk – Krndija – Đakovačko - vukovarski ravnjak. To je naša najdublja depresija; jer između Virovitice i Slatine debljina neogensko-kvartarnih naslaga doseže i više od 7 000 m. Unutar spomenutih naslaga utemeljeno je pet formacija. Ovdje je locirano 30 plinskih i naftnih polja od čega se iz 23 recentno crpe nafta, kondenzati i plin. U zapadnom dijelu Dravske depresije naftnoplinonosne stijene leže unutar formacija Moslavačka gora (breče, konglomerati i pješčenjaci donjeg i srednjeg miocena te donjeg panona), Ivanić-Grad (pješčenjaci gornjeg panona) i Kloštar-Ivanić (pješčenjaci donjeg ponta). Ono što se mora naglasiti jest da su najvrijednije akumulacije ugljikovodika u sekundarno poroznim paleozojsko-mezozojskim stijenama. Upravo one



predstavljaju kolektore naših najvećih plinskih, odnosno plinsko-kondenzatnih polja po ukupnoj proizvodnji do 1998. godine. Naime, 56 % ili više od 20 milijardi m3 plina iscrpljeno je u eksploatacijskim poljima Molve i Kalinovac. U istočnom dijelu Dravske depresije nalaze se također velika eksploatacijska polja ugljikovodika. Prednjači eksploatacijsko polje Beničanci koje je počevši od 1972. godine do danas dalo 18 milijuna m3 nafte pa se po toj količini nalazi na drugom mjestu u skupini deset najvećih naftnih polja u RH. Ovdje je i plinsko polje Bokšić-Klokočevci, treće među najvećima - iza Molvi i Kalinovca, s gotovo 5 milijardi m3 do sada proizvedenog plina, što je 12 % od ukupne proizvodnje.

Slavonsko-srijemska depresija se rasprostire južno od Đakovačko-vukovarskog ravnjaka, istočno od linije Slavonski Brod-Dilj te do državne granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U usporedbi s drugim depresijama, relativno je plitka, a i površinski je najmanja. Neogensko-kvartarne taložine dosežu maksimalno 3 500 metara debljine. Sedimenti i magmatiti podijeljeni su u pet formacija, od kojih je srednja, Vinkovačka (uglavnom pješčenjaci gornjeg panona i donjeg ponta) znatno najdeblja - doseže gotovo 2 500 m. Od 1984. godine u ovoj se depresiji proizvode nafta i plin iz tri eksploatacijska polja. Prema udjelu iscrpljenih fluida to su redom Đeletovci, Privlaka i Ilača. Za sva eksploatacijska polja je karakteristično da se radi o plitko smještenim ležištima (na oko 1 000 m apsolutne dubine) u raspucanim i trošnim stijenama paleozojsko-mezozojske starosti i klastitima Vukovarske formacije (donji i srednji miocen). Najznačajnije je eksploatacijsko polje Đeletovci s do sada ukupno proizvedenih 2,5 milijuna m3 nafte.

Savska je depresija smještena uz sami jugozapadni rub Panonskog bazena. Najveće debljine neogensko-kvartarnih sedimenata su u njezinom zapadnom dijelu, južno od Moslavačke gore procijenjene su na više od 5 000 m. Unutar njih je razlučeno šest formacija, od kojih se u pet nalaze ležišta ugljikovodika, osim u najmlađoj - formaciji Lonja (naslage pliocena i kvartara). Prigoda je još jednom naglasiti da se s litostratigrafskom razradom počelo ovdje prije gotovo 40 godina, što je u svezi s činjenicom da upravo u Savskoj depresiji leže polja s vrlo dugim vijekom crpenja nafte i plina, dakle naša najstarija aktivna polja. To su plinsko polje Janja Lipa gdje je započeto s radom 1946. godine i naftnoplinska polja Bunjani te Kloštar-Ivanić koji su pušteni u pogon 1952. odnosno 1954. godine. U ovoj depresiji ima ukupno 20 polja, od toga 17 aktivnih. Svakako su najvažnija eksploatacijska polja Stružec, Žutica i Okoli. Iz pješčenjačkih ležišta gornjopanonske i donjopontske starosti u poljima Stružec i Žutica dobiveno je do sada oko 37 milijuna m3 nafte (1. i 3. mjesto na popisu ukupne proizvodnje), a iz gornjopanonskih pješčenjaka u eksploatacijskom polju Okoli oko 4,5 milijardi m3 plina (4. na rang-listi ukupne proizvodnje plina). Prevladavajuće ležišne stijene su panonski i pontski pješčenjaci, ali su značajni i trošni, raspucani paleozojski magmatiti i metamorfiti-graniti i gnajs.

U svim depresijama geotermalni su gradijenti slični: u plićim dijelovima oko 4,5oC/100 m, a u dubljim oko 5,5oC/100 m. Dubina i starost ležišnih stijena Dubina ležišta nafte kreće se od tristotinjak do gotovo tri tisuće metara apsolutne dubine, uz početni ležišni tlak koji odgovara hidrostatskom i uz geotermalni gradijent od oko 4,5oC/100 m. Nasuprot tome, dubina rezervoarskih stijena s plinom i plinskim kondenzatima varira u vrlo širokom rasponu od 650 do 3 950 m i više s tim da se kondenzati nalaze redovito ispod 1 450 m dubine. Najvažnije zajedničke značajke plinskokondenzatnih ležišta su: početni pritisak je znatno veći od hidrostatskog, gradijent je 0,16 bar/m, izuzetno visoke temperature u ležištu od 180 do 220oC, prisutnost CO2 (10-25%), H2S (60-2 000 ppm) i živinih para.

Najstarije stijene koje sadrže ugljikovodike leže u Šumečanima (kristalasti škriljavci i graniti paleozoika), u Bunjanima (graniti i gnajsovi paleozoika), u Molvama, Kalinovcu i Starom Gradcu (paleozojski škriljavci jako tektonizirani i kvarciti permo-trijaske starosti) te u Ilači, Privlaki i Đeletovcima (stijene starije od tercijara - njihova podloga, za sada bez točnije odredbe



starosti, no, ipak pretpostavljeno paleozojske). Nadalje, mezozojski dolomiti, najvjerojatnije trijaski, u Molvama, Kalinovcu i Starom Gradcu također sadrže ugljikovodike. Glavni kolektori u istočnom dijelu Dravske depresije su sedimenti formacije Moslavačka Gora (donji i srednji miocen). Tu se nalazi svojevremeno najproduktivnije eksploatacijsko polje Beničanci koje je do sada dalo gotovo 16 milijuna tona nafte i to iz miocenskih siparnih breča sastavljenih od fragmenata mezozojskih karbonata. Stijene jednake starosti, ali s lošijim rezervoarskim značajkama su ležišne stijene u poljima Obod, Ladislavci, Kučanci, Bokšić-Klokočevci, Krunoslavlje i Števkovica. Tu je šupljikavost između 6 i 12 %, rijetko veća, dok je propusnost oko 0,002 m2.

Osobito značajni kolektori, uz već spomenute paleozojsko-mezozojske stijene, su pješčenjaci formacija Ivanić-Grad, Kloštar-Ivanić i Široko Polje u Savskoj i zapadnom dijelu Dravske depresije i njihovih bočnih ekvivalenata, Vinkovačke i Verske formacije u Slavonsko-srijemskoj depresiji te Lendavske formacije u Murskoj depresiji, koje približno odgovaraju taložinama gornjeg miocena, tj. panona i ponta. Odnosni pješčenjaci nisu homogeni jer im se granulometrijski i mineralni sastavi često vertikalno i bočno mijenjaju. No, usprkos tome pokazuju relativno dobre rezervoarske značajke, što se vidi iz sljedećih prosječnih podataka: primarna šupljikavost (intergranularna) prelazi 20 %, a propusnost je oko 0,06 m2. U skupini eksploatacijskih polja s pješčenjačkim ležištima ističu se Stružec (16 milijuna t ukupno proizvedene nafte), Žutica (ukupno proizvedeno nafte 14 milijuna tona), Ivanić (7 milijuna t nafte) te Šandrovac (oko 6,5 milijuna t nafte) i još neka druga. Značajne su i rezervoarske stijene nastale tijekom donjeg miocena (grupa Moslavačka gora i bočni ekvivalenti), što se vidi na primjerima ležišta u eksploatacijskim poljima Beničanci, Đeletovci, Obod-Lacići, Šumečani, Legrad, Vezišće i drugima. Zastupljeni su breče, konglomerati, raspucani vapnenci i lapori te pješčenjaci.

Najveća količina nafte (i ostalih ugljikovodika prikazanih kao ekvivalenata nafte) potječe s 8 najznačajnijih eksploatacijskih polja koja sadrže 83 % od ukupno otkrivenih zaliha. To su sljedeća eksploatacijska polja: Beničanci, Molve, Kalinovac, Žutica, Stružec, Ivanić, Šandrovac i Bokšić-Klokočevci. Tri hrvatska najveća eksploatacijska polja -Beničanci, Molve i Kalinovac- spadaju u kategoriju velikih polja sa zalihama od približno 200 milijuna tona te se uvrštavaju između 1 000 najvećih polja u svijetu.

Glavna plinska ležišta sa 70 % od ukupnih rezervi nalaze se u tri najveća eksploatacijska polja, a to su Molve, Kalinovac i Stari Gradac u zapadnom dijelu Dravske depresije, uz granicu s Mađarskom. Značajke istražnih prostora i istraživanja nafte, prirodnog plina i kondenzata Istraživanje ugljikovodika su radovi i ispitivanja sa svrhom utvrđivanja postojanja, položaja i oblika ležišta ugljikovodika, njihove kvalitete i količine te uvjeta pridobivanja. U naftnom rudarstvu istraživanje obuhvaća geološka, geofizička i geokemijska istraživanja, istražno bušenje i ispitivanje otkrivenih ležišta ugljikovodika, odnosno slojnih, geotermalnih i drugih voda. INA Naftaplin kao dio rudarskog gospodarskog subjekta INA-Industrija nafte d.d. obavlja rudarsku djelatnost istraživanja nafte, plina kondenzata i geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Istraživanje ugljikovodika obuhvaća geološku prospekciju područja, geofizička snimanja, obradu snimljenih podataka, interpretaciju s izradom prikaza podzemlja, izradu projekata, elaborata i studija te geološko praćenje izrade bušotina radi pronalaženja ugljikovodika.

Danas istraživanje ugljikovodika u Republici Hrvatskoj prati tehnološki napredak u istraživanjima u svijetu. U geofizičkim istraživanjima se obavljaju opsežna snimanja seizmičkih profila istražnih prostora na kopnu i na moru. Seizmičkom metodom je snimljeno više od 100 000 km seizmičkih presjeka u dvodimenzionalnoj tehnici i oko 2 200 km2 u trodimenzionalnoj tehnici čime su definirani geološki sastav i građa snimljenog podzemlja. Seizmička mjerenja kao osnovni istražni radovi izvođena su na istražnom prostoru Panonskog



bazena, Dinarida i Jadrana. Obradom seizmičkih mjerenja podaci se uspoređuju s podacima dobivenim izradom dubokih istražnih bušotina, te njihova interpretacija služi za nastavak istraživanja. U tijeku istražnog procesa geološkim istraživanjima se interpretiraju i sintetiziraju seizmički, stratigrafski, naftno-geološki i geokemijski podatci kako bi se utvrdio naftno-geološki potencijal pojedinog istražnog prostora. Kritični element analize potencijalnih ležišta i nastanka ugljikovodika je prisutnost matičnih stijena povoljnih karakteristika. Stoga se na istražnim bušotinama izvodi kontinuirano geokemijsko uzorkovanje koje omogućava spoznaje o prisutnosti, kvaliteti i zrelosti organske tvari. Procjena potencijalnih rezervi nafte i plina i njihova kvantitativna ekonomska valorizacija predstavljaju posljednju fazu prije odluke o izradi novih istražnih bušotina. Probabilističkim metodama vrednovanja projekata sve se više smanjuje rizik uspješnosti istraživanja.

Prva istraživanja nafte i plina u RH započela su u XIX. st., ali pravo sustavno istraživanje započelo je 50-ih godina prošloga stoljeća. Od otkrivenih polja najveći broj je dobio status eksploatacijskih polja i priveden je proizvodnji dok ostala polja koja se i dalje smatraju nerentabilnim, bilo zbog malih rezervi ili visokih troškova proizvodnje, ostaju neprivedena proizvodnji. Panonski bazen

Panonski bazen je najintenzivnije istražen prostor. Pri tome su obuhvaćeni plići, ali i dublji dijelovi bazena preko 4 000 metara. Panonski bazen se prostire na 25 000 km2 pri čemu je u geološkom smislu pogodno 50 % površine. U ovom prostoru je izrađeno oko 1 000 istražnih bušotina, te načinjeno nekoliko desetaka tisuća seizmičkih mjerenja. Dosadašnja ukupna eksploatacija iznosi oko 156 ×106 m3 uvjetne nafte, a preostale dokazane rezerve oko 40 ×106 m3 uvjetne nafte, od čega 40 % nafte i 60 % prirodnog plina. Navedena proizvodnja i dokazane rezerve potvrđuju visok potencijal prisutnosti ugljikovodika u Panonskom bazenu. Dugogodišnjim istraživanjem ovaj prostor dosegao je visok stupanj istraženosti formacija do 2 000 m. Prema suvremenim geokemijskim ispitivanjima i analizama generiranja ugljikovodika u matičnim stijenama pretpostavlja se da naftnoplinski potencijal iznosi 20 do 30 % do sada otkrivenih količina ugljikovodika u ležištima ispod 3 000 metara dubine, pretežno u stratigrafskim, manjim strukturnim zamkama. U Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama svakako bi trebalo uvrstiti potrebu istraživanja preostalog potencijala Panonskog bazena koja će se temeljiti na trodimenzionalnim seizmičkim mjerenjima i sintezi geoloških i ekonomskih kriterija. Dinaridi

Istraženost ugljikovodika u prostoru Dinarida je slaba zbog velikih troškova seizmičkih mjerenja i istražnog bušenja te nepristupačnosti terena i kompleksne geološke građe. Složenost Dinarida kao sedimentacijskog bazena ogleda se u tektonski poremećenim sedimentima, nepovoljnoj rasprostranjenosti i dubini zalijeganja rezervoarskih, pokrovnih i matičnih stijena. Unatoč geološkoj složenosti izdanci ugljikovodika na površini inicirali su istraživanja ovog prostora. Istražni radovi prethodili su izradi istražnih bušotina kojih je od šezdesetih godina prošloga stoljeća izrađeno ukupno 23. Istražnim bušenjem utvrđena je prisutnost nafte u tri bušotine te metana sa sumporovodikom u još tri. Istražnim radovima i bušenjem dobiveni su podaci o dubinskoj građi. Nadalje, navedeni prostor za daljnja istraživanja zahtijeva velika financijska sredstva, poglavito za uporabu digitalne seizmike uz visok rizik postizanja pozitivnih rezultata. Jadransko podmorje

Istražni prostor sedimentacijskog bazena jadranskog podmorja je prostor u kojemu je istraživanjem potvrđena prisutnost prirodnog plina. Istraživanje podmorja započelo je krajem 60-ih godina prošloga stoljeća seizmičkim mjerenjima i istražnim bušenjem pri čemu je izrađeno preko 100 istražnih bušotina. Istražnim bušenjem je potvrđeno postojanje nekoliko sedimentnih



sekvencija. Istražni radovi opravdani su otkrićima većeg broja polja prirodnog plina koja još uvijek nisu sva privedena proizvodnji. Sjeverni Jadran je prostor s najvećim stupnjem istraženosti u odnosu na ostatak Jadrana, ali obzirom na otkriveno, prostor predstavlja potencijal u smislu nastavka istraživanja. Istraživanje prostora srednjeg i južnog Jadrana predstavlja visokorizične poslovne pothvate s obzirom na odnos financijskih ulaganja u istraživanje i ugljikovodičnog potencijala.

Nositelj istražnih radova naftno - plinskog potencijala u Republici Hrvatskoj je trgovačko društvo INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, kojemu su odobrena istraživanja u području Panonskog bazena, Dinarida i Jadranskog podmorja. U području Panona odobreno je ukupno šest istražnih prostora ugljikovodika i to: Drava, Sava, Jugozapadna Sava, Sjeverozapadna Hrvatska, Istočna Slavonija i Požeška kotlina. U području Dinarida su odobrena četiri istražna prostora ugljikovodika i to Dinaridi 1, 2, 3 i 4. U području Jadrana odobrena su tri istražna prostora i to Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Južni Jadran. Površine istražnih prostora navedene su u tablici 2.2-1, a raspored istražnih prostora prikazan je na prilogu 1.1.

Tablica 2.2-1 Popis istražnih prostora nafte i plina u Republici Hrvatskoj

NAZIV ISTRAŽNOG PROSTORA

POVRŠINA u km2

ODOBRENJE VRIJEDI DO

Drava 7 176,00 31.12.2010. Sava 6 655,00 31.12.2010. Jugozapadna Sava 4 870,00 31.12.2008. Sjeverozapadna Hrvatska 3 927,00 31.12.2010. Istočna Slavonija 3 851,30 31.12.2008. Požeška kotlina 684,00 31.12.2008. Dinaridi-2 10 662,00 31.12.2009. Sjeverni Jadran 9 819,00 31.12.2011. Srednji Jadran 15 898,00 31.12.2011. Južni Jadran 12 116,00 31.12.2011. Dinaridi- 1 10 801,00 31.12.2012. Dinaridi- 3 9 657,00 31.12.2012. Dinaridi- 4 11 048,00 31.12.2012.

Značajke eksploatacijskih polja i eksploatacije nafte, prirodnog plina i kondenzata Nakon provedenih istražnih radova kojim je utvrđena prisutnost ugljikovodika, pristupa se tehnološkom procesu eksploatacije nafte i plina. Rudarskim radovima izgradnje bušotina pozitivni istražni prostori se privode eksploataciji ležišta. Eksploatacija nafte i plina je proces vađenja, obradbe i preradbe navedenih ugljikovodika, odnosno njihovo iskorištavanje. U naftnom rudarstvu eksploatacija obuhvaća pridobivanje, odnosno, crpljenje nafte i plina, oplemenjivanje, nadzemno i podzemno skladištenje, mjerenje, otpremu i transport koji je u funkciji tih tehnoloških procesa.

Eksploatacija ili crpljenje nafte i plina je proces podizanja ugljikovodika i neugljikovodičnih fluida, najvećim djelom slojne vode, iz ležišta kroz bušotinsku opremu do ušća bušotine na površini. Nakon eksploatacije slijedi tehnološki proces kojim se od korisne mineralne sirovine odvajaju štetne primjese ili obavlja odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. Tako se u procesu oplemenjivanja nafte i plina odjeljuje plin od nafte, izdvaja voda iz nafte i plina, odjeljuje plin od plinskog kondenzata, izdvajaju štetne primjese iz nafte i prirodnog plina kao što su pijesak, ugljični dioksid, sumporovodik, živa. U navedenom procesu odvija se i razdvajanje prirodnog plina na pojedine komponente kao i miješanje nafti. Nakon provedenog oplemenjivanja nafta i plin se skladište ili preko mjernih i otpremnih stanica upućuju u transportni sustav.



Počeci eksploatacije prirodnog plina i nafte zabilježeni su na polju Bujavica 1917. godine. 2007. godine u Republici Hrvatskoj status eksploatacijskih polja ima ukupno 59 polja, 43 naftna i naftno-plinska te 16 plinskih i plinsko–kondenzatnih polja (tablice 2.2-2 i 2.2-3; prilozi 1 i 2). Tablica 2.2-2 Popis eksploatacijskih naftnih i naftno plinskih polja u Republici Hrvatskoj

REDNI BROJ NAZIV EKSPLOATACIJSKOG POLJA POVRŠINA, ha 1. Beničanci 4 200,0 2. Bilogora 7 400,0 3. Bizovac 1 200,0 4. Bokšić-Klokočevci 9 537,5 5. Bunjani 1 525,0 6. Cabuna 450,0 7. Crnac 3 625,0 8. Cvetkovec 750,0 9. Čepelovac-Hampovica 2 100,0 10. Dugo selo 2 750,0 11. Đeletovci 3 600,0 12. Ferdinandovac 1 937,0 13. Galovac-Pavljani 1 050,0 14. Ilača 500,0 15. Ivanić 1 975,0 16. Jagnjedovac 847,0 17. Jamarica 3 081,0 18. Ježevo 593,8 19. Kloštar 3 190,0 20. Kozarica 3 400,0 21. Kučanci-Kapelna 6 500,0 22. Kutnjak-Đelekovec 4 300,0 23. Legrad 1 864,0 24. Lepavina 220,0 25. Letičani 1 500,0 26. Lipovljani 1 456,3 27. Lupoglav 2 700,0 28. Mihovljan 1 575,0 29. Mosti 5 187,5 30. Mramor brdo 112,5 31. Obod 2 893,7 32. Okoli 1 725,0 33. Pepelana 2000,0 34. Peteranec 2 400,0 35. Privlaka 1 800,0 36. Stružec 1 018,8 37. Šandrovac 3 200,0 38. Števkovica 3 900,0 39. Šumečani 1 400,0 40. Vezišće 2 250,0 41. Voloder 1 040,0 42. Zebanec 2 000,0 43. Žutica 5 600,0



Tablica 2.2-3 Popis eksploatacijskih plinskih i plinsko kondenzatnih polja

u Republici Hrvatskoj

REDNI BROJ

NAZIV EKSPLOATACIJSKOG POLJA

POVRŠINA ha

1. Gakovo 894,4 2. Gola 5 230,0

Ida Ika

3.

Sjeverni Jadran

Ivana 175 600,0

4. Janja lipa 500,0 5. Kalinovac 9 593,3 6. Marica 21 881,3 7. Molve 7 480,0 8. Sječe 450,7 9. Stari Gradac 4 324,5

10. Veliki otok 900,0 11. Vučkovec 3 259,5 12. Vukanovec 2 400,0 13. Bačkovica 317,6 14. Izabela 34 453,2 15. Grubišno polje 960,0 16. Vrbak 900,0

U tablici 2.2-4 prikazana su polja ugljikovodika koja još nisu puštena u eksploataciju.

Tablica 2.2-4 Naftna i plinska polja s potvrđenim rezervama koja nisu puštena u eksploataciju

POLJE Eksploatacijsko

polje Utvrđene rezerve

Bilančne rezerve

Izvanbilančnerezerve

Cabuna Cabuna 417,8 9,0 408,8Cvetkovec Cvetkovec 92,9 0,0 80,2Kutnjak-Đelekovec

Kutnjak-Đelekovec 174,7 26,5 148,2

NAFTA, 103 m3

Mosti Mosti 221,5 11,7 206,2Grubišno polje Grubišno polje 205,0 123,0 82,0Bačkovica Bačkovica 164,57 99,14 65,43Janja lipa Janja lipa 241,4 0,0 241,4Izabela Sjeverni Jadran 4 511,7 2 083,77 2 427,99Kutnjak-Đelekovec

Kutnjak-Đelekovec 340,0 96,5 243,5

Vučkovec Vučkovec 979,9 588,0 391,9Vukanovec Vukanovec 168,5 101,1 67,4

PLIN, 106 m3

Zebanec Zebanec 253,0 136,2 116,8Zebanec Zebanec 20,48 12,29 8,19KONDENZAT, 103

m3 Vučkovec Vučkovec 21,1 12,7 8,4 Eksploatacijsko polje Cabuna dijelom pripada Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (općina Đulovac), a dijelom Virovitičko–podravskoj županiji (općine Suhopolje i Voćin). Odobreno je 1984. godine, ali su tek nakon porasta cijena nafte u 2005. godini rezerve nafte postale bilančne, te polje iskazuje pozitivno poslovanje za predviđenu dinamiku od devet godina proizvodnje.



Eksploatacijsko polje Cvetkovec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji (općina Rasinja) i Varaždinskoj županiji (grad Ludbreg). Odobreno je 1985. godine. Tehničko ekonomskom ocjenom načinjenoj u 2005. godini utvrđeno je pozitivno poslovanje za predviđenu dinamiku od 11 godina proizvodnje.

Eksploatacijsko polje nafte i plina Kutnjak-Đelekovec nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, općine Rasinje, Đelekovec, Legrad i Koprivnički Ivanec. Odobreno je 1985. godine. Ekonomsko- financijskom ocjenom rentabilnosti rezervi naftnih ležišta i plinskog ležišta utvrđena je rentabilnost proizvodnje za cijelo razdoblje dinamike proizvodnje polja.

Eksploatacijsko polje Mosti nalazi se na području Koprivničko-križevačke županije (općine Virje, Novigrad Podravski, Koprivičko Bregi i Sokolavac, te grad Koprivnica) i Bjelovarsko-bilogorske županije (općina Kapela). Odobreno je 1984. godine. Tehničko-ekonomskom ocjenom izrađenoj u 2005. godini utvrđeno je pozitivno poslovanje za predviđenu dinamiku od 11 godina proizvodnje.

Eksploatacijsko polje Vučkovec nalazi se u Međimurskoj županiji na području općina Štrigova, Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, Selnica i Gornji Mihaljevac. Pokretanje proizvodnje plinskog polja Vučkovec planirano je u sklopu projekta “Međimurje” za jesen 2008. godine.

Eksploatacijsko polje Vukanovec nalazi se u Međimurskoj županiji na području općina Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu i jedan manji dio na prostoru općine Štrigova. Pokretanje proizvodnje plinskog polja Vukanovec planirano je u sklopu projekta “Međimurje” za jesen 2008. godine.

Eksploatacijsko polje Zebanec nalazi se u Međimurskoj županiji na području općina Selnica, Središće i Vratišinec. Pokretanje proizvodnje plinskog polja Zebanec planirano je u sklopu projekta “Međimurje” za jesen 2008. godine.

Eksploatacijsko polje Grubišno polje nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Eksploatacijsko polje Bačkovica nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Raspored istražnih prostora i eksploatacijskih polja

Raspored istražnih prostora i eksploatacijskih polja po županijama prikazan je u tablici 2.2-5 i prilogu 4, a udio, po broju i površini, eksploatacijskih polja prikazan je na slikama 2.2-3 i 2.2-4. Detaljan prikaz, s točnim naznakama vršnih točaka i kodifikacijom eksploatacijskih polja vidljiv je na kartografskom prilogu 1.2.



Tablica 2.2-5 Raspored i površina istražnih prostora i eksploatacijskih polja ugljikovodika po županijama

Istražni prostori Eksploatacijska polja

Broj NAZIV ŽUPANIJE Broj Površina,

ha Naftna i naftno-plinska

Plinska i plinsko-

kondenzatna

Ukupan broj

Površina, ha

Zagrebačka 306 000 9 0 9 21 984 Krapinsko-zagorska 122 900 0 0 0 0 Sisačko-moslavačka 446 800 7 1 8 11 834 Karlovačka 362 600 0 0 0 0 Varaždinska 126 200 0 0 0 0 Koprivničko-križevačka 174 800 8 4 12 37 621 Bjelovarsko-bilogorska 228 037 5 3 8 20 517 Primorsko-goranska 358 800 0 0 0 0 Ličko-senjska 535 300 0 0 0 0 Virovitičko-podravska 172 700 3 1 4 10 399 Požeško-slavonska 107 320 0 1 1 500 Brodsko-posavska 203 000 0 0 0 0 Zadarska 364 600 0 0 0 0 Osječko-baranjska 409 080 6 1 7 28 681 Šibensko-kninska 298 400 0 0 0 0 Vukovarsko-srijemska 245 400 3 0 3 5 900 Splitsko-dalmatinska 444 000 0 0 0 0 Istarska 281 300 0 0 0 0 Dubrovačko-neretvanska 173 100 0 0 0 0 Međimurska 72 900 2 2 4 9 235 Grad Zagreb 62 823 0 0 0 0 UKUPNO RH 10 5 496 060 43 13 56 146 671 Teritorijalno more RH 3 162 600 0 0 0 0 Epikontinentalni pojas 2 251 200 0 3 3 231 935 SVEUKUPNO 13 10 909 860 43 16 59 378 606

Napomena: Istražni prostori ugljikovodika protežu se kroz više županija

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

7%

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

5%

EPIKONTINENTALNI POJAS

5%

OSJEČKO-BARANJSKA

ŽUPANIJA12%

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

ŽUPANIJA7%

POŽEŠKO-SLAVONSKA

ŽUPANIJA2%

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

15%


ŽUPANIJA14%

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

ŽUPANIJA19%BJELOVARSKO-

BILOGORSKA ŽUPANIJA

14%

Slika 2.2-3 Udio broja eksploatacijskih polja ugljikovodika po županijama i

epikontinentalnom pojasu, u ukupnom broju eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH



POŽEŠKO-SLAVONSKA

ŽUPANIJA0,1%

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

ŽUPANIJA2,7%

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

ŽUPANIJA5,4%

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

ŽUPANIJA9,9%


ŽUPANIJA3,1%

OSJEČKO-BARANJSKA

ŽUPANIJA7,6%

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

1,6%

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

2,4%

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

5,8%

EPIKONTINENTALNI POJAS61,3%

Slika 2.2-4 Udio površine eksploatacijskih polja ugljikovodika po županijama i u

epikontinentalnom pojasu u ukupnoj površini eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH

2.2.2.2. Istražni prostori i eksploatacijska polja geotermalne vode Geološke značajke i potencijali ležišta geotermalne vode Razvitkom naftne industrije i usporednim ispitivanjem pojedinih geotermalnih bušotina stvorena je tehnološka osnova za iskorištavanje geotermalne energije. Dosadašnji otkriveni geotermalni resursi bili su najčešće vezani uz prvotno istraživanje nafte i plina. Ovo iskustvo temelj je za naknadno uspješno iskorištavanje geotermalne vode. Potencijal geotermalnih izvora u RH može se podijeliti u tri veće regije: Panon, Centralno područje i Jadransko priobalje i otoci (područje Dinarida). Jadransko priobalje i otoci (područje Dinarida)

Na ovom području zbog manjih vrijednosti geotermalnog gradijenta i toplinskog toka ne mogu se očekivati značajnija nalazišta geotermalnih ležišta. Ipak, moguć je pronalazak voda s temperaturama prikladnima za rekreativne i balneološke svrhe. Centralno područje

Pod ovim nazivom obuhvaćeno je područje od Korduna i Banovine do Međimurja. Na tom prostoru otkrivena su geotermalna ležišta u širokom rasponu temperatura i količina, i to od onih s najvišom registriranom temperaturom i količinom protoka (Karlovac – Rečica), do srednjetemperaturnih prikladnih za zagrijavanje (GP Zagreb) i do onih za rekreativne i balneološke namjene (područje Hrvatskog Zagorja i Međimurja). Panonsko područje

Obuhvaćen je sjeverni dio Panonskog bazena, od Međimurja do istočne granice RH. Ovdje je otkriven veći broj nalazišta relativno visokih temperatura geotermalne vode na ušću i velikim proizvodnim kapacitetima bušotina prikladnim za višestruku, kaskadnu namjenu (Kutnjak - Lunjkovec, Velika Ciglena, Bizovac, Babina Greda, Ferdinandovec). Od njih se za sada trenutno



eksploatira samo ležište u Bizovcu. Ostala potencijalna nalazišta su akviferi dubokih naftnih i plinskih polja u Podravini i Slavoniji koja bi se mogla rentabilno iskoristiti nakon prestanka proizvodnje ugljikovodika kao na primjeru plinskih polja Molve i Kalinovac s temperaturama vode u okruženju ležišta od gotovo 120°C. Značajke istražnih prostora i eksploatacijskih polja geotermalne vode Većina geotermalnih izvorišta su zapravo negativne bušotine na naftu i plin. Kod primjerice naftnih ležišta s rubnim utiskivanjem vode postoji mogućnost iskorištavanja geotermalne vode, ako takva ležišta imaju povoljne geotermalne i hidrodinamičke karakteristike. Primjer je naftno polje Beničanci. U slučaju slabih hidrodinamičkih karakteristika akvifera naftnog ležišta, a dobrih geotermalnih potencijala, moguće je izvršiti hidrauličko razdiranje stijena vodonosnog ležišta. Ovim postupkom poboljšava se injektivnost i produktivnost postojećih bušotina. Na slici 2.2-5. prikazani su trenutni geotermalni resursi Republike Hrvatske i termalni izvori voda temperatura nižih od 65°C, a koja se mogu iskorištavati u balneološke svrhe. U prilogu 3.24 nalazi se popis potencijalnih ležišta geotermalne vode.

Slika 2.2-5 Geotermalni resursi Republike Hrvatske Dva sedimentna bazena značajna za geotermalne potencijale pokrivaju gotovo cijelo područje Republike Hrvatske. Za Panonski bazen i Dinaride međutim postoje relativno velike razlike geotermičkog gradijenta i toplinskog toka.

U Dinaridima prosječni geotermički gradijent iznosi: G=0,018 °C/m uz toplinski tok od: q=29 mW/m2. Na ovom području ne mogu se očekivati značajniji geotermalni potencijali u komparaciji s prosječnim vrijednostima geotermičkih gradijenata i toplinskih tokova. Bez obzira na to, postoje lokaliteti koji se mogu iskoristiti za rekreativne i balneološke svrhe, kao na primjer Istarske Toplice, lokaliteti u Splitu, Omišu, Sinju i Dubrovniku.

Za razliku od Dinarida, u Panonskom bazenu prosječni geotermički gradijent i toplinski tok od: G=0,049 °C/m i q=76 mW/m2 znatno su viši od europskoga prosjeka pa se mogu očekivati značajniji geotermalni potencijali (slika 2.2-6.). Ovako velike razlike u potencijalima Dinarida i Panona mogu se objasniti Mohorovičićevom plohom diskontinuiteta koja je u Panonu na 28 km, a u Dinaridima na oko 50 km dubine.

Postoji nekoliko pozitivnih lokalnih anomalija izmjerenih bušenjem u ležištima nafte, plina i geotermalne vode u Panonu. Gradijenti na tim lokalitetima premašuju prosjek i kreću se od 0,055 - 0,075°C/m što je posljedica spontane konvekcije u ležištima s relativno visokom vertikalnom propusnošću.



Slika 2.2-6 Temperaturni gradijenti u Republici Hrvatskoj i usporedba s prosječnim svjetskim vrijednostima

Istraživanjem nafte i plina s bušotinama koje su prvenstveno bile namijenjene u tu svrhu otkriveni su akviferi, koji zbog temperature i veličine mogu predstavljati geotermalno ležište. Uzimajući u obzir tehnološke i ekonomske kriterije, ležišta temperatura većih od 65°C okarakterizirana su isključivo kao geotermalna (PROHES 1997.), iako postoji određeni broj onih s manjim temperaturama, a koja se trenutno ekonomično koriste u balneološke svrhe (npr. Topusko i Varaždinske toplice sa 60°C). 2.2.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA TEKUĆIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH

MINERALNIH SIROVINA, U RAZDOBLJU 1997. - 2006. GODINE 2.2.3.1. Rezerve i eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata Rezerve ugljikovodika su količine ugljikovodika poznatog sastava, uvjeta zalijeganja u geološkom ležištu, te načina i obujma pridobivanja. Ukupno utvrđene rezerve ugljikovodika mogu biti bilančne i izvanbilančne. Pod bilančnim rezervama se podrazumijevaju one rezerve koje se mogu ekonomski isplativo pridobiti današnjim tehnologijama. Rezerve koje se ne mogu isplativo iskorištavati nazivaju se izvanbilančnim (nerentabilnim i nepridobivim) rezervama.

Rezerve ugljikovodika se klasificiraju u tri kategorije. Prvu kategoriju čine dokazane ili potvrđene rezerve koje predstavljaju rezerve koje se sa velikom pouzdanošću mogu isplativo pridobiti (pouzdanost 90 %). Drugu kategoriju čine vjerojatne ili potencijalne rezerve za koje se procjenjuje da bi mogle biti isplativo pridobive uz nove tehnološke ili ekonomske mogućnosti (vjerojatna isplativost je 50 %). U zadnju kategoriju spadaju tzv. nedokazane rezerve, koje se ne mogu ubrojiti u prethodne dvije kategorije, a za koje su izgledi isplativog pridobivanja do 10 %.

Termin “zalihe” se vrlo često upotrebljava umjesto termina “rezerve”. Zalihe mogu biti sinonim za rezerve, ali je primjerenije zalihama smatrati količine nafte, kondenzata ili prirodnog plina u spremnicima ili u podzemnim skladištima.

Naftna industrija je jedna od grana industrije koja se temelji na rezervama, koje treba ne samo iskorištavati, već i permanentno obnavljati. Do novih bilančnih (pridobivih) rezervi se dolazi investiranjem u istraživanje i upravljanje procesima iskorištavanja ležišta nafte i plina na



optimalan način. Razvojem tehnologija pridobivanja ugljikovodika odnos ukupno utvrđenih i bilančnih (pridobivih) rezervi stalno se mijenja. Tako se danas, nekada nepridobive ili “zaobiđene” količine nafte i plina, mogu proizvesti nekom od metoda povećanja iscrpka nafte (sekundarne i tercijarne metode), izradom vodoravnih bušotina ili bočnih kanala iz postojećih bušotina i stimulacijskim radovima (frakturiranje, kiselinske obrade stijena). Ove se tehnologije već duži niz godina primjenjuju na domaćim eksploatacijskim poljima u Republici Hrvatskoj i tako pridonose povećanju bilančnih rezervi ugljikovodika. Rezerve nafte, prirodnog plina i kondenzata Rezerve nafte

Do 1972. godine na području RH su otkrivene najveće količine rezervi nafte na poljima Žutica, Ivanić, Beničanci, Šandrovac, Lipovljani i Jamarice. Većina navedenih rezervi otkriveno je pod režimom otopljenog plina, kojim se ostvaruje maksimalni iscrpak od svega 20 %, a koji uzrokuje i brzo sniženje ležišnog tlaka i neprekidno smanjivanje proizvodnje te sve veći omjer proizvedenog plina i nafte. Svega 17 % tada otkrivenih rezervi nafte nalazilo se u ležištima u kojima je vladao vodonaporni režim, kojim se postiže iscrpak od oko 40 %. Ubrzo nakon otkrića navedenih rezervi, a u svrhu povećanja iscrpka, počelo se primjenjivati metoda podržavanja ležišnog tlaka utiskivanjem vode (tzv. sekundarne metode) i, na manjem broju polja, plina. Zavodnjavanjem je ukupno obuhvaćeno oko 53 % otkrivenih rezervi pri čemu je prosječan iscrpak nafte povećan s 25 na 34,89 %, a bilančne (pridobive) rezerve za oko 30 milijuna m3.

Kretanja ukupno utvrđenih, ukupnih bilančnih i preostalih bilančnih rezervi nafte u razdoblju od 1997. - 2006. godine prikazana su u tablicama 2.2-6, 2.2-7 i 2.2-8, te slikama 2.2-7, 2.2-8 i 2.2-9.

Što se tiče regionalne raspodjele utvrđenih i bilančnih rezervi nafte u Republici Hrvatskoj, najznačajnije količine rezervi nafte nalaze se u kontinentalnom dijelu Republike u području Panonskog bazena. U epikontinentalnom pojasu dosadašnjim istraživanjima, provedenim u području Sjevernog Jadrana, nisu utvrđene rezerve nafte.

Odnos ukupno utvrđenih rezervi i ukupnih bilančnih nafte prikazan je na slici 2.2-10.

Realizacijom projekta povećanja iscrpka nafte (Enhanced Oil Recovery- EOR) utiskivanjem ugljičnog dioksida proizvedenog na poljima duboke Podravine u naftna ležišta na poljima Žutica, Ivanić i Beničanci povećat će se bilančne rezerve nafte.

Tablica 2.2-6 Ukupno utvrđene rezerve nafte, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006. godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

312881,69 311406,55 311064,06 311458,16 311561,09 312098,15 313406,54 315077,09 316398,81 324999,93

Tablica 2.2-7 Ukupne bilančne rezerve nafte, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

108510,44 108279,30 107595,24 108224,66 108231,30 109000,76 110342,48 110415,50 110581,04 111912,40

Tablica 2.2-8 Preostale bilančne rezerve nafte, u 103 m3 za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

11666,617 10183,170 9002,227 8008,523 7040,301 6935,469 7435,203 6707,175 6152,085 6737,664



Slika 2.2-7 Ukupne utvrđene rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

Slika 2.2-8 Ukupne bilančne rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

Slika 2.2-9 Preostale bilančne rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

105000

106000

107000

108000

109000

110000

111000

112000

113000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Uku

pne

bila

nčne

reze

rve

nafte

(10

3 m3 )

300000

305000

310000

315000

320000

325000

330000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Uku

pne

utvrđe

ne re

zerv

e na

fte (

103 m

3 )

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Preo

stal

e bi

lanč

ne re

zerv

e na

fte (

103 m

3 )



0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

103 m

3

Ukupne bilančne rezerve

Ukupno utvrđene rezerve

Slika 2.2-10 Odnos ukupno utvrđenih rezervi i ukupnih bilančnih rezervi nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

Rezerve prirodnog plina

Najznačajnije rezerve prirodnog plina na području Republike Hrvatske utvrđene su na području Podravine u Koprivničko-križevačkoj županiji (eksploatacijska polja Molve i Kalinovac). Intenzivnim istraživačkim radovima u zadnjih 20 - tak godina također su utvrđene i značajne rezerve prirodnog plina u području Sjevernog Jadrana.

Kretanja ukupnih utvrđenih, ukupnih i preostalih bilančnih rezervi prirodnog plina u razdoblju od 1997. - 2006. godine prikazana su u tablicama 2.2-9, 2.2-10 i 2.2-11, te slikama 2.2-11, 2.2-12 i 2.2-13.

Odnos ukupnih utvrđenih i ukupnih bilančnih rezervi prirodnog plina prikazan je na slici 2.2-14. Tablica 2.2-9 Ukupno utvrđene rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. -

2006. godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

122672,43 118899,40 119219,62 118513,61 130013,90 128830,87 129217,32 129258,96 135060,64 140181,59

Tablica 2.2-10 Ukupne bilančne rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. -

2006. godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

77174,14 80872,59 81149,18 78651,04 85450,05 84346,72 73689,17 84273,19 90449,84 92958,05

Tablica 2.2-11 Preostale bilančne rezerve prirodnog plina, u 106 m3, za razdoblje 1997. -

2006. godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

33925,932 35030,110 33595,565 29204,508 33203,171 35906,139 28150,924 26574,652 30358,596 30110,54



0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Ukup

ne r

ezer

ve p

riro

dnog

plin

a (1

06 m

3 )

Slika 2.2-11 Ukupne utvrđene rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Uku

pne

bila

nčne

rez

erve

pr

irod

nog

plin

a (1

06 m3 )

Slika 2.2-12 Ukupne bilančne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Preo

stal

e bi

lanč

ne re

zerv

e pr

irodn

og p

lina

(106 m

3 )

Slika 2.2-13 Preostale bilančne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina



0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

106 m

3Ukupno utvrđenerezerveUkupno bilančnerezerve

Slika 2.2-14 Odnos ukupno utvrđenih i ukupnih bilančnih rezervi prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina

Rezerve kondenzata

Osim značajnih rezervi prirodnog plina, u Podravini u području Koprivničko-križevačke županije (eksploatacijska polja Gola, Kalinovac, Legrad, Molve i Peteranec) također su utvrđene i značajnije rezerve kondenzata, no u odnosu na ukupno utvrđene, bilančne (pridobive) rezerve su znatno manje. Osim navedenog, značajnije rezerve kondenzata utvrđene su još jedino na području Virovitičko-podravske županije (eksploatacijsko polje Stari Gradac) i Osječko-baranjske županije (eksploatacijsko polje Beničanci). Kretanja ukupnih i pridobivih bilančnih rezervi kondenzata u razdoblju od 1997.- 2006. godina prikazana su u tablicama 2.2-12, 2.2-13 i 2.2-14, te slikama 2.2-15, 2.2-16 i 2.2-17. Odnos ukupno utvrđenih i ukupnih bilančnih rezervi kondenzata prikazan je na slici 2.2-18. Tablica 2.2-12 Ukupne utvrđene rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006.

godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

17474,08 16236,17 17491,54 16595,94 18229,73 18229,59 18273,08 18413,19 18211,05 18234,57

Tablica 2.2-13 Ukupne bilančne rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006.

godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

10122,28 10762,45 10796,11 10340,26 10790,72 10711,70 10720,72 10722,03 11499,26 11524,16

Tablica 2.2-14 Preostale bilančne rezerve kondenzata, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006.

godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

4099,76 4474,54 4183,09 3468,82 3524,15 3217,22 2920,93 2641,53 3178,83 2952,48



0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Uku

pno

utvrđe

ne r

ezer

ve k

onde

nzat

a (1

03 m

3 )

Slika 2.2-15 Ukupne utvrđene rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Uku

pne

bila

nčne

rez

erve

kon

denz

ata

(10

3 m

3 )

Slika 2.2-16 Ukupne bilančne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Preo

stal

e bi

lanč

ne re

zerv

e ko

nden

zata

(10

3 m3 )

Slika 2.2-17 Preostale bilančne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina



0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

103 m

3

Ukupno utvrđenerezerveUkupne bilančnerezerve

Slika 2.2-18 Odnos ukupno utvrđenih i ukupnih bilančnih rezervi kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina

Eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata Eksploatacija ili crpljenje ugljikovodika je proces podizanja ili vađenje ugljikovodika iz ležišta kroz bušotinsku opremu do ušća bušotine na površini. Pri tome se osim ugljikovodika, naročito u kasnijoj fazi proizvodnje, proizvode i neugljikovodici kao što je slojna voda, pijesak i dr. U svrhu što potpunijeg i ekonomičnijeg crpljenja rezervi razvijene su različite metode eksploatacije i regulacije crpljenja ugljikovodika.

U RH proizvodnja sirove nafte se trenutno ostvaruje sa 34 naftna polja, proizvodnja prirodnog plina sa 25 plinskih polja (20 iz područja Panonskog bazena i 5 iz Jadrana), a kondenzat se proizvodi sa 10 plinsko-kondenzatnih polja.

Ovisno o načinu podizanja fluida postoje eruptivni i mehanički način eksploatacije. Eksploatacija nafte eruptivnim načinom primjenjuje se na početku proizvodnog vijeka bušotine kada je energija ležišta i plina otopljenog u nafti dovoljna za podizanje nafte na površinu. Danas ovakvim načinom eksploatacije naftu proizvodi samo 38 bušotina na 15 proizvodnih naftnih polja, pri čemu se ostvaruje oko 7,28 % ukupne domaće proizvodnje nafte na godinu. Mehaničkim načinom podizanja dubinskim sisaljkama danas proizvodi 424 proizvodnih naftnih bušotina (49,41 %) na 23 naftna polja, čime se ostvaruje gotovo polovica domaće eksploatacije nafte na godinu (46,94%). Osim primjene dubinskih sisaljki često se primjenjuje mehanički način eksploatacije nafte plinskim podizanjem (tzv. plinski lift). Ta metoda mehaničkog podizanja se primjenjuje na 291 bušotini (33,92 %) na 15 proizvodnih polja s udjelom 36,66 % proizvodnje na godinu.

U domaćoj proizvodnji primarne energije najvećim udjelom sudjeluju nafta i prirodni plin. U vremenskom razdoblju od 1988. do 2003. godine primjetan je trend smanjenja eksploatacije sirove nafte s prosječnom godišnjom stopom od 5,2 %, nakon čega je uslijedio porast eksploatacije. Eksploatacija prirodnog plina povećala se uz prosječnu godišnju stopu od 6,6%. Na slici 2.2-19 prikazana je proizvodnja primarne energije u razdoblju od 1988. - 2006. godine, kao i predviđanja za budućnost.

Usporedba eksploatacije nafte i prirodnog plina po stanovniku u Republici Hrvatskoj i nekim zemljama svijeta prikazana je na slikama 2.2-20 i 2.2-21.



Slika 2.2-19 Proizvodnja primarne energije u Republici Hrvatskoj

Slika 2.2-20 Eksploatacija sirove nafte po stanovniku

Slika 2.2-21 Eksploatacija prirodnog plina po stanovniku



Eksploatacija nafte

Nafta i naftni plin se u Republici Hrvatskoj eksploatiraju iz 854 proizvodno aktivnih bušotina od kojih se nafta eksploatira na 424 bušotine (dubinskim sisaljkama), na 291 bušotini, (plinskim podizanjem fluida), i 38 bušotina (eruptivno). Prirodni plin se eksploatira iz 101 plinske bušotine. Eksploatacijom nafte na domaćim eksploatacijskim poljima pokriva se oko 20% domaćih potreba za sirovom naftom.

U tablici 2.2-15 i na slici 2.2-22 prikazana je eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-15 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj, u 103 m3, za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

1274,287 1252,84 1098,84 1003,866 934,350 906,953 852,995 802,615 745,589 728,65

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Proi

zvod

nja

nafte

(10

3 m3 )

Slika 2.2-22 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. - 2006. godina Eksploatacija prirodnog plina

U RH prirodni plin se eksploatira na 25 plinskih polja, čime se podmiruje oko 94,3% domaćih potreba za prirodnim plinom. Najznačajnija eksploatacija prirodnog plina odvija se na eksploatacijskim poljima Molve, Kalinovac i Stari Gradac u sklopu koji su izgrađena i postrojenja za preradu i pripremu plina za transport Centralne plinske stanice Molve I, II i III. Kapaciteti prerade CPS Molve I, Molve II i Molve III redom iznose 1×106 m3/dan, 3×106 m3/dan i 5×106 m3/dan. Dosad je iz svih triju ležišta pridobiveno više od 23×109 m3 plina s primjesama, a u magistralni je sustav Republike Hrvatske pušteno više od 18×109 m3 čistog plina. S obzirom na preostale rezerve, uz očekivani godišnji prirodni pad eksploatacije od 3 do 7 %, predviđa se da će ekonomična eksploatacija prirodnog plina iz bušotina duboke Podravine trajati još oko 25 godina.

Proizvodnja prirodnog plina iz Sjevernog Jadrana započela je 1999. godine kao zajednički projekt INA-Industrija nafte d.d. i talijanske naftne kompanije Agip. Eksploatacija prirodnog plina iz Sjevernog Jadrana danas se odvija u okviru zajedničkog trgovačkog društva INAgip. d.o.o.



U tablici 2.2-16 i na slici 2.2-23 prikazana je eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-16 Eksploatacija prirodnog plina, u 106 m3 u Republici Hrvatskoj,

za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

1868,68 2137,22 1665,47 1888,34 2851,87 2880,48 2278,40 2352,25 2432,42 2863,70

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Pro

izvo

dnja

prir

odno

g pl

ina

(10

6 m3 )

Slika 2.2-23 Eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 1997. - 2006. godina Eksploatacija kondenzata

U tablici 2.2-17 i na slici 2.2-24 prikazana je eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-17 Eksploatacija kondenzata u 103 m3 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

393,853 265,38 326,335 328,744 327,811 310,453 299,483 282,745 259,6 248,84



0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Proi

zvod

nja

kond

enza

ta (1

03 m

3 )

Slika 2.2-24 Eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 1997. - 2006. godina 2.2.3.2. Rezerve i eksploatacija geotermalne vode Rezerve geotermalne vode Kretanja ukupnih, bilančnih i eksploatacijskih rezervi geotermalne vode, u razdoblju od 1997. - 2006. godine, prikazana su u tablicama od 2.2-18 do 2.21 i na slici 2.2-25.

Tablica 2.2-18 Utvrđene bilančne rezerve, geotermalne vode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina Vrsta

rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupne utvrđene, l/s

83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 136,596 136,596 222,89

Ukupne bilančne, l/s

83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 136,596 136,596 222,89

Tablica 2.2-19 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT

Lunjkovec-Kutnjak, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina Područje Vrsta rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ukupne utvrđene, l/s

0 0 0 0 0 0 0 53,24 53,24 53,24

Legrad Ukupne bilančne, l/s

0 0 0 0 0 0 0 53,24 53,24 53,24



Tablica 2.2-20 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina Područje Vrsta

rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.Ukupne utvrđene, l/s

6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214

Valpovo Ukupne bilančne, l/s

6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214

Tablica 2.2-21 Utvrđene bilančne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT

Zagreb, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina Područje Vrsta rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ukupne utvrđene, l/s

77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14

Zagreb Ukupne bilančne, l/s

77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

ležište Iv anić

GT Bizov ecGT Lunjkov ec-Kutnjak

GT Zagrebležište Velika Ciglena

Ukupno

0

50

100

150

200

250

Bila

nčne

reze

rve

l/s

Slika 2.2-25 Pregled ukupnih bilančnih rezervi geotermalne vode u

Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina Napomena: Tijekom 2006. godine u geotermalnom ležištu “Ivanić” unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika Ivanić, utvrđene su bilančne rezerve geotermalne vode u iznosu od 3 l/s, a u geotermalnom ležištu “Velika Ciglena” unutar istražnog prostora ugljikovodika Drava utvrđene su bilančne rezerve geotermalne vode u iznosu od 83,33 l/s.



Eksploatacija geotermalne vode Pored brojnih prirodnih vrela koja se koriste u balneološke svrhe, energetski se iskorištava geotermalna voda temperatura većih od 65°C samo iz Bizovačkog i Zagrebačkog ležišta.

Početak geotermije u našoj zemlji pripada eksploatacijskom polju GT Bizovec kraj Valpova. Istražnim radovima na naftu i plin otkriveno je ležište termalne vode temperature od 98°C što je rezultiralo gradnjom lječilišta krajem osamdesetih. Nakon prvobitnih poteškoća s eruptiranjem bušotine, izrađen je projekt podržavanja ležišnoga tlaka pomoću utiskivanja bunarske vode kroz injekcijsku bušotinu. Do danas su izgrađene ukupno tri bušotine koje energetski proizvode oko 9 900 MWht godišnje. Energija se prodaje za 50 % cijene ekvivalenta energetske vrijednosti prirodnog plina.

Međutim, eksploatacija geotermalne vode (tablica 2.2-22) može biti i za oko tri puta veća s obzirom na postojeće neaktivne naftne bušotine.

Na području eksploatacijskog polja GT Zagreb obavljeni su opsežni geološki i geofizičko - seizmički istražni radovi. Kako bi se izradila što bolja procjena, istražnim bušenjem na jugozapadnom dijelu Zagreba istražen je geotermalni akvifer. Iskorištavanje geotermalne vode započelo je 1980. godine grijanjem bazena na SRC Mladost. Do 1986. godine izrađeno je još 16 bušotina s ciljem povećanja opskrbe Mladosti i Sveučilišne bolnice u izgradnji. Lokalitet Mladost je zaokružena tehnološka cjelina, ali mogućnost eksploatacije je znatno veća od sadašnjih potreba. Na lokaciji Sveučilišne bolnice izrađeno je sedam bušotina, od čega su tri negativne. Preostale pozitivne bušotine služile bi za energetske potrebe budućega objekta. Trenutno se koristi samo jedna bušotina, i to za potrebe grijanja zgrada u krugu gradilišta. Budući da su lokacije Mladost i Sveučilišna bolnica isto ležište, hidrodinamički povezano, uvjeti eksploatacije su prilagođeni trenutnim potrebama.

Tablica 2.2-22 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godišnja proizvodnja, u 103 m3

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 405,528 379,65 410,37 420,327 372,600 428,580 324,150 280,790 314,000 382,874

U nastavku slijede tablice 2.2-23 i 2.2-24 i slika 2.2-26, s pregledom eksploatacije geotermalne vode po eksploatacijskim poljima.

Tablica 2.2-23 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godišnja proizvodnja, u 103 m3 Područje 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Valpovo 171,73 161,48 186,63 164,14 153,66 159,15 127,01 129,71 144,66 166,96

Tablica 2.2-24 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godišnja proizvodnja, u 103 m3 Područje 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Zagreb 237,04 218,17 223,74 157,95 197,84 206,23 147,71 151,08 176,80 215,91



1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

GT Bizov ac

GT Zagreb

Ukupno

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

Eksp

loat

acija

m3

Slika 2.2-26 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj,

za razdoblje 1997.-2006. godina 2.2.4. GOSPODARSKO ZNAČENJE TEKUĆIH I PLINOVITIH

ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA Gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama jedan je od najvažnijih čimbenika razvitka svake države. Energija i sigurnost opskrbljenosti potrebnim oblicima energije temelj su gospodarskog razvitka i standarda društva. Zbog toga gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama ima drugačije značenje u odnosu na gospodarenje ostalim mineralnim sirovinama. Kako energija utječe na efikasnost poslovanja? Činjenica je da je energija kao i hrana (a i hrana je energija), zdravlje i obrazovanje temelj svakog racionalno organiziranog i vođenog društva. Ona je preduvjet rasta ukupnog gospodarstva svake države, pa i gospodarenja mineralnim sirovinama u cjelini.

S lošim iskustvom u svezi navedenih činjenica suočila se većina država Europe već u prvoj polovici 80-tih godina. Problemi opskrbljenosti energijom javljaju se i danas, u potpuno drugačijim društvenim i ekonomskim uvjetima, što upućuje na zaključak da improvizacijama u vođenju energetske politike jedne države nema mjesta.

Nedostatak energije utječe na veličinu proizvodnje i poslovnog rezultata. Što je udio energije u gospodarskoj djelatnosti veće, bit će veća i vjerojatnost izostanka učinka i poslovnog rezultata zbog njenog pomanjkanja i obrnuto. Kod velikih potrošača rizik neopskrbljenosti potrebnom energijom veći je nego kod malih potrošača. Činjenica je da je i gospodarska grana eksploatacije i prerade svih oblika mineralnih sirovina ujedno i veliki potrošač energije.

Pod potrebnom energijom podrazumijeva se ona energija koja je potrošaču stvarno potrebna za normalno odvijanje njegove djelatnosti bez obzira na uvjete i učinkovitost njezinog korištenja. Stoga se o gubicima u gospodarstvu zbog pomanjkanja energije može govoriti samo u smislu mogućnosti osiguranja potrebnih količina energije koju potrošači u gospodarstvu troše. Gubici u gospodarstvu bit će manji uz veći stupanj sigurnosti energetske opskrbljenosti i što je potrošnja



energije više usklađena s mogućnostima podmirivanja potreba. Punu energetsku opskrbljenost moguće je ostvariti:

- vlastitom eksploatacijom svih potrebnih energetskih mineralnih sirovina i proizvodnjom svih oblika energije,

- uvozom potrebne energije ili energetskih mineralnih sirovina i - djelomičnom vlastitom proizvodnjom i uvozom energetskih mineralnih sirovina.

Danas, gotovo da nema države u Europi koja je u mogućnosti podmiriti sve svoje energetske potrebe iz vlastitih izvora, pa u većoj ili manjoj mjeri ovisi o uvozu. Sigurnost energetske opskrbljenosti, općenito, ovisi o: 1.) stupnju opskrbljenosti vlastitim izvorima energije i njihovoj strukturi, 2.) učinkovitosti energetskog sustava, 3.) strukturi gospodarstva s obzirom na intenzitet potrošnje energije, 4.) mjerama za racionalno korištenje energije i 5.) razvoju gospodarstva i njegove konkurentnosti na svjetskom tržištu i dr.

Nafta i prirodni plin su osnovne energetske mineralne sirovine i čine od 60 do 80 % ukupne potrošnje energije u većini zemalja u Europi i Svijetu i procjena je da će one to ostati do polovice ovog stoljeća. Prirodni plin dobiva sve veću ulogu u ukupnoj energetskoj potrošnji. Mogućnost njegovog korištenja u neposrednoj potrošnji, bez transformacija, u gotovo 80 % ukupno potrebne energije njegova je osnovna prednost. Uz to prirodni plin je energent koji najmanje onečišćuje okoliš u odnosu na druge energetske mineralne sirovine. Treća energetska mineralna sirovina je ugljen čije rezerve osiguravaju opskrbljenost kroz dulje vremensko razdoblje, samo što njegovo korištenje za proizvodnju energije zahtijeva više educiranosti javnosti i brige oko zaštite okoliša. 2.2.4.1. Uvoz i izvoz tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina Uvoz energije u Republiku Hrvatsku u 2006. godini je smanjen za 0,8 % u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje uvoza ostvareno je za sve oblike energije, osim za ugljen, koks i derivate nafte čiji je uvoz povećan za 12,9 % (ugljen i koks) i 22,5% (derivati nafte). Tijekom promatranog razdoblja od 1997. do 2006. godine ostvaren je ukupan porast uvoza svih oblika energije.

Uvoz sirove nafte u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu smanjen je za 5,0 %. U zadnjih 5 godina porast uvoza nafte je bio minimalan. Tako je prosječna godišnja stopa povećanja uvoza za sirovu naftu u zadnjih 5 godina iznosila 0,3%. Podaci o uvozu i izvozu nafte u razdoblju od 1997. do 2006. godine prikazani su na slici 2.2-27.

0

1000

2000

3000

4000

5000

103 t

UvozIzvoz

Uvoz 3699 3759 4478 3914 3908 3895 3766 4198 3999 3799Izvoz 40,2 39,9 130,2 35,1 0 0 0 0 0 0

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Slika 2.2-27 Uvoz i izvoz nafte



Uvoz prirodnog plina je u 2006. godini smanjen za 0,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna godišnja stopa povećanja uvoza za prirodni plin u zadnjih 5 godina iznosi samo 0,8 %. Struktura uvoza i izvoza prirodnog plina prikazana je na slici 2.2-28.

0

200

400

600

800

1000

120010

6 m3

UvozIzvoz

Uvoz 1046 1104 1109 1108 1083 1084 1139 1054 1134 1127

Izvoz 0 0 0 0 245,5 362,2 342 347,6 446,6 895,6

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Slika 2.2-28 Uvoz i izvoz prirodnog plina Promjene u strukturi energije Promjena u strukturi uvozne energije

U razdoblju od 1998. do 2006. godine došlo je do promjene u strukturi uvozne energije pa tako i u udjelu pojedinih mineralnih sirovina u cjelokupnom uvozu. U zadnjih je 5 godina, u uvoznoj energiji, došlo do povećanja udjela derivata nafte, električne energije, ugljena i koksa, dok je udio sirove nafte i prirodnog plina smanjen. Pri tome udio nafte je smanjen sa 65,1 % na 51,7 %, prirodnog plina sa 14,5 % na 11,8 %. Udio ugljena i koksa je u zadnjih 5 godina povećan sa 7,3 % na 10,9 %, naftnih derivata sa 7,9 % na 16,3 %, a električne energije sa 5,3 % na 9,2 %. U 2006. godini i nadalje najznačajniji udio u uvoznoj energiji ima sirova nafta u iznosu od 51,7 %. Udio prirodnog plina iznosi 11,8 %, a derivata nafte 16,3 %. Na slikama 2.2-29, 2.2-30 i 2.2-31 prikazana je promjena udjela sirove nafte, naftnih derivata i prirodnog plina u ukupnom uvozu energije.

Sirova nafta62,90%

Derivati nafte11,90%

Ugljen i koks3,50%

Prirodni plin15,90%

Električna energija5,80%

Slika 2.2-29 Uvoz energije 1998. godine



Sirova nafta; 65,10%

Derivati nafte; 7,90%

Prirodni plin; 14,50%

Ugljen i koks; 7,30%

Električna energija; 5,30%

Slika 2.2-30 Uvoz energije 2001. godine

Sirova nafta; 51,70%





Slika 2.2-31 Uvoz energije 2006. godine Promjena u strukturi izvozne energije

U razdoblju od 1998. do 2006. godine došlo je do promjena u strukturi ukupne izvozne energije pa tako i pojedinih mineralnih sirovina obzirom da se od 2001. godine izvozi i prirodni plin. Nakon 2000. godine nije došlo do izvoza sirove nafte. Najznačajniji oblici energije koji se izvoze iz RH su naftni derivati. Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnom izvozu energije iz Republike Hrvatske za 1998., 2001. i 2006. godinu prikazani su na slikama 2.2-32, 2.2-33 i 2.2-34.

Sirova nafta2,10%

Električna energija2,00%

Derivati nafte95,90%

Slika 2.2-32 Izvoz energije 1998. godine



Derivati nafte87%

Prirodni plin10%

Ugljen i koks0%

Električna energija

3%






Ogrjevno drvo; 1,60%


2.2.4.2. Potrošnja tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina U tablici 2.2-25 prikazana je ukupna potrošnja nafte i prirodnog plina u razdoblju od 1997. do 2006. godine.

Tablica 2.2-25 Ukupna potrošnja nafte i prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godišnja potrošnja Vrsta

mineralne sirovine 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Sirova nafta, u 103 m3

5223,3 5117,0 5591,2 5263,8 4910,2 4924,2 4960,7 5189,9 4991,1 4740,3

Prirodni plin, u 106 m3

2750,5 2644,3 2680,8 2704,8 2834,2 2901,8 2884,4 3009,3 2909,9 2877,8

Na slici 2.2-35 prikazana je ukupna potrošnja nafte u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Sa slike je vidljivo da je najveća potrošnja sirove nafte u RH bila 1999. godine nakon čega je zabilježen nagli pad potrošnje.



Odnos ukupne proizvodnje i potrošnje nafte u istom promatranom razdoblju prikazana je na slici 2.2-36. Sa slike je vidljivo da je potrošnja sirove nafte gotovo 4 puta veća od domaće eksploatacije. Ostatak potreba za sirovom naftom se podmiruje iz uvoza.

4600480050005200540056005800

1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008Godina

103 t

Slika 2.2-35 Ukupna potrošnja nafte u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

103 t

1997. 1999. 2001. 2003. 2005.

Godina

POTROŠNJANAFTEPROIZVODNJANAFTE

Slika 2.2-36 Odnos ukupne eksploatacije i potrošnje nafte

za razdoblje 1997. - 2006. godina Na slici 2.2-37 prikazana je ukupna potrošnja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1997. do 2006. godine.



2400

2500

2600

2700

2800

2900

3000

3100

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Godina

Potr

ošnj

a pr

irodn

og p

lina

106 m

3

Slika 2.2-37 Ukupna potrošnja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 1997. - 2006. godina Usporedba potrošnje prirodnog plina po stanovniku u RH i u nekim zemljama svijeta prikazana je na slici 2.2-38. Potrošnja prirodnog plina po glavi stanovnika u RH je za 34,0 % manja u odnosu na Europsku uniju. Manja potrošnja prirodnog plina ostvarena je u 16 zemalja, a veća u preostale 24 zemlje.

Slika 2.2-38 Ukupna potrošnja prirodnog plina po stanovniku Ukupna potrošnja prirodnog plina uključuje potrošnju prirodnog plina za pogon (proizvodnja nafte i plina, potrošnja za proizvodnju električne energije, rafinerije, degazolinaža), potrošnja za energetske transformacije (termoelektrane, javne toplane, javne kotlovnice, industrijske toplane, industrijske kotlovnice i degazolinaža), neenergetsku potrošnju, gubitke, neposrednu potrošnju (potrošnja u industriji i opća potrošnja), tablica 2.2-26.



Tablica 2.2-26 Struktura potrošnje prirodnog plina

Godišnja potrošnja, u 106 m3 Vrsta potrošnje 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Potrošnja za pogon 187,7 143,5 126,2 140,5 116,1 131,2 123,5 70,2 107,9 91,5

Energetske transformacije 897,0 887,0 855,7 962,2 1056,0 1202,5 1046,8 1206,7 988,2 1032,5

Neenergetska potrošnja 586,0 459,6 548,8 546,9 446,9 405,2 461,9 484,7 478,1 462,9

Gubici 71,7 103,2 78,3 71,0 97,5 108,0 100,5 74,9 61,9 65,3 Neposredna

potrošnja 1008,1 1051,0 1071,8 984,2 1117,7 1054,9 1151,7 1172,8 1273,8 1225,6

Industrija 385,3 394,2 368,0 374,9 399,6 357,8 368,8 385,5 411,6 408,0 Opća

potrošnja 622,8 656,8 703,8 609,3 718,1 697,1 782,9 787,3 862,2 817,6

UKUPNO 2750,5 2644,3 2680,8 2704,8 2834,2 2901,8 2884,4 3009,3 2909,9 2877,8 Odnos ukupne eksploatacije i potrošnje prirodnog plina za razdoblje 1997. do 2006. godine prikazana je na slici 2.2-39.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

106 m

3

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Godina

POTROŠNJAPRIRODNOGPLINA

PROIZVODNJAPRIRODNOGPLINA

Slika 2.2-39 Odnos ukupne potrošnje i eksploatacije prirodnog plina

za razdoblje 1997. - 2006. godina 2.2.4.3. Ekonomsko značenje Ekonomsko značenje energetskih mineralnih sirovina u gospodarstvu RH i realizaciji BDP je neupitno. Pri tome se ukupni ekonomski utjecaj gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama može podijeliti na;

Neposredni utjecaj koji se odražava kroz:

- eksploataciju energetskih mineralnih sirovina, - preradu i proizvodnju derivata, - transport nafte i plina, - distribuciju, - trgovinu sirovom naftom, naftnim derivatima i plinom,



- pružanje usluga bušenja, remonta i drugih radova vezanih za istraživanje i proizvodnju nafte i plina na kopnu i moru.

Posredni utjecaj kroz:

- proizvodnju energije za potrebe krajnje potrošnje, - inpute u svim drugim gospodarskim i društvenim djelatnostima, općoj potrošnji

neenergetskoj potrošnji, - naknadi za korištenje mineralnih sirovina i sl.

U svim ovim djelatnostima ostvaruje se značajni dio ukupnog društvenog bruto proizvoda i dobiti gospodarskih subjekata, kao i značajni dio poreznih obveza kroz PDV, porez na dobit i druge zakonom propisane obveze kojima se osigurava punjenje državnog proračuna. Sve djelatnosti koje su vezane za energetske mineralne sirovine ujedno su i radno intenzivne što osigurava visoki stupanj zaposlenosti.

Treba naglasiti i naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina koja na području lokalnih zajednica na kojima se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina osigurava prihode koji postaju značajni čimbenik razvoja i poticaj za razvoj drugih gospodarskih aktivnosti. 2.2.5. USPOREDBA EKSPLOATACIJE TEKUĆIH I PLINOVITIH TE

ČVRSTIH (ENERGETSKIH) MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S DRŽAVAMA EU

2.2.5.1. Usporedba tekućih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina u Republici

Hrvatskoj s državama EU Stupanj opskrbljenosti vlastitim izvorima energetskih mineralnih sirovina može se izraziti kao odnos između vlastite proizvodnje i ukupno potrebnih količina za podmirivanje svih potreba potrošača (tablice 2.2-27 do 2.2-29). Pri tome se pod Europom podrazumijevaju sve zemlje bez obzira jesu li članice EU ili ne.

U Europi postoje zemlje koje eksploatiraju više energetskih mineralnih sirovina nego što troše, one koje troše koliko i eksploatiraju i one kod kojih je eksploatacija neznatna u usporedbi s potrošnjom. Pretpostavka je da veći stupanj vlastite opskrbljenosti pruža i veću sigurnost u podmirivanju potreba krajnjih potrošača, zbog manjeg utjecaja vrlo hirovitog svjetskog energetskog tržišta. Političke napetosti i ratni sukobi, elementarne nepogode, ali i cijene mogu biti razlozi prekida redovite opskrbe energetskim mineralnim sirovinama na svjetskom tržištu i na duže vrijeme. Većina zemalja u Europi ima nizak stupanj opskrbljenosti vlastitim izvorima energetskih mineralnih sirovina. Za one razvijene to i nije financijski problem, jer im visoka akumulativnost gospodarstva omogućava opskrbu na svjetskom tržištu. Utjecaj netržišnih čimbenika koji su na svjetskom tržištu prisutni, razvijene zemlje Europe nastoje eliminirati stvaranjem sustava zaliha koji osigurava ekonomski optimum u skladu s potrebama i mogućnostima zemlje. Najčešće se vrijeme trajanja zaliha kreće između 90 i 120 dana ovisno o raspoloživosti skladišnih kapaciteta. U osiguravanju zaliha moraju ravnopravno sudjelovati domaći proizvođači kao i svi inozemni distributeri i trgovci energetskim mineralnim sirovinama i energentima na području neke zemlje. Svaka zemlja zakonskom regulativom nastoji definirati uvjete trgovine i distribucije energetskim mineralnim sirovinama i svim oblicima energije kako bi rizik neopskrbljenosti energijom svela na minimum.

Pri odabiru pojedinih zemalja uzeti su u obzir veličina proizvodnje i potrošnje pojedinih energetskih mineralnih sirovina kao i zemlje s kojima se RH može uspoređivati po veličini i broju stanovnika.



Tablica 2.2-27 Eksploatacija i potrošnja nafte u nekim europskim državama

Godišnja eksploatacija, u

106 t Godišnja potrošnja, u

106 t

Odnos proizv./potroš.

2006. Država

1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006. Austrija 1,1 1,0 1,0 1,0 11,3 11,8 13,8 14,2 0,07 Italija 5,2 4,6 5,4 5,8 95,5 93,5 89,5 85,7 0,07 Norveška 138,4 160,2 149,9 128,7 9,6 9,4 9,6 10,0 12,87 Ruska Federacija 310,8 323,3 458,7 480,5 146,1 123,5 124,1 128,5 3,74

Danska 9,2 17,8 19,1 16,7 9,9 10,4 10,6 10,6 1,58 V. Britanija 129,9 125,9 95,4 76,6 81,9 78,9 81,7 82,2 0,93 Europa ukupno 669,6 724,6 850,7 846,7 940,0 927,1 957,3 970,1 0,87

Tablica 2.2-28 Eksploatacija i potrošnja prirodnog plina u nekim europskim državama

Godišnja eksploatacija, u 109 m3

Godišnja potrošnja, u 109 m3 Država

1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006.

Odnos proizv./po

tr. 2006.

Austrija 1,4 1,8 2,1 2,0 6,8 7,3 9,5 9,4 0,22 Italija 20,4 16,2 13,0 11,0 49,9 64,9 73,3 77,1 0,14 Norveška 27,8 49,7 78,5 87,6 2,9 4,0 3,9 4,4 17,81 Ruska Federacija 555,4 545,0 589,1 612,1 377,8 377,2 402,1 432,1 1,42 Nizozemska 67,0 57,3 78,5 87,6 37,8 39,2 43,5 38,3 2,28 Njemačka 20,4 16,2 16,4 15,6 74,4 79,5 85,9 87,2 0,18 Uzbekistan* 45,3 52,6 55,8 55,4 42,4 47,1 52,4 43,2 1,28 Turkmenistan* 30,1 43,8 54,6 62,2 8,0 12,6 15,5 18,9 3,29 Danska 5,3 8,1 9,4 10,4 3,5 4,9 5,1 5,1 2,04 V. Britanija 70,8 108,3 95,9 80,0 70,5 96,8 98,0 90,8 0,88 Europa ukupno 904,0 959,5 1051,5 1072,9 927,8 1011,6 1108,5 1146,3 0,94 Napomena: *Uzbekistan i Turkmenistan su izvoznici plina u Europu. 2.2.5.2. Usporedba čvrstih energetskih mineralnih sirovina (ugljena) u Republici Hrvatskoj

s državama EU Ugljen u mnogim državama EU predstavlja još uvijek stabilan i siguran izvor energije. Države EU su uglavnom veliki uvoznici ugljena i to u količini većoj od 100 000 000 t/god. (tablica 2.2-29).



Tablica 2.2-29 Eksploatacija i potrošnja ugljena u nekim europskim državama

Godišnja eksploatacija, u 106 t o.e.

Godišnja potrošnja, u 106 t o.e.

Odnos proizv./po

tr. 2006.

Država

1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006. Republika Češka 27,3 25,0 23,5 23,7 23,5 21,0 20,4 19,4 1,22

Poljska 91,1 71,3 69,8 67,0 71,7 57,6 56,4 58,4 1,15 Kazahstan* 42,6 38,5 44,4 49,2 27,5 23,2 21,7 29,7 1,66 Ruska Federacija 118,5 115,8 127,6 144,5 119,4 106,0 105,9 112,5 1,28

Ukrajina 44,2 42,2 41,9 41,8 42,1 38,8 38,3 39,6 1,06 Njemačka 74,6 56,5 54,7 50,3 90,6 84,9 85,7 82,4 0,61 Turska 12,1 13.9 11,5 12,6 17,5 22,3 18,1 28,8 0,44 Španjolska 10,2 8,0 7,4 6,1 18,5 21,6 21,9 18,3 0,33 V. Britanija 31,8 19,0 15,3 11,3 47,5 36,9 38,1 43,8 0,26 Europa ukupno 496,3 428,8 434,4 445,7 576,3 518,0 537,2 552,9 0,81

Napomena: *Kazahstan veliki izvoznik ugljena u Europu.

3. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

REPUBLIKE HRVATSKE U IDUĆIH 30 GODINA


3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u idućih 30 godina 3.0-1

Osnovne pretpostavke Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH Posljednjih godina hrvatsko je gospodarstvo, obilježeno krizom razvoja, čije su dvije osnovne karakteristike nedovoljna konkurentnost i slaba iskorištenost postojećih proizvodnih kapaciteta. Prevladavanje krize gospodarskog razvitka zahtijeva značajne promjene u gospodarstvenoj strukturi, kao i nove metode gospodarstvenog preustroja uz postizanje konkurentskih prednosti, koje se temelje na produktivnosti i inovacijama. Osim unutrašnjeg okruženja, ograničenja gospodarskog razvitka Republike Hrvatske proizlaze i iz utjecaja globalnog okruženja pri čemu suvremeni procesi liberalizacije, globalizacije i standardizacije procesa proizvodnje postavljaju nove zahtjeve i kriterije uspješnog gospodarstvenog razvitka. To se prvenstveno odnosi na postupak realizacija procesa uključenja Republike Hrvatske u EU koji je u tijeku.

Osnovno strateško usmjerenje hrvatskog gospodarstva temelji se na izvoznoj orijentaciji restruktuirane proizvodnje [35] uz uključivanje u europske i svjetske procese. Pri tome izvozno usmjerenje ne podrazumijeva izvoz isključivo gotovih proizvoda, već i racionalnu supstituciju uvoza tj. poticanje onih dijelova gospodarstva koji mogu svojom konkurentnošću racionalno zamijeniti uvoz, te izvoz koji maksimizira dodanu vrijednost bez obzira radi li se o poluproizvodu, usluzi ili znanju.

Osnovna načela dugoročnog razvitka hrvatskog gospodarstva su [35]:

1. Maksimiziranje dodane vrijednosti 2. Maksimiziranje društveno- ekonomskih koristi 3. Jačanje konkurentske sposobnosti i izvozne orijentacije 4. Postupno i organizirano otvaranje prema međunarodnom okruženju 5. Racionalno vrednovanje i uporaba domaćih resursa 6. Produktivno zapošljavanje 7. Financiranje po tržišnim kriterijima s naglaskom na samofinanciranju 8. Preferiranje zajedničkih ulaganja i izravnog uvoza kapitala 9. Minimiziranje udjela proračunskih sredstava 10. Koordinacija aktivnosti na temelju indikativnog planiranja

Temeljni strateški ciljevi dugoročnog razvitka hrvatskog gospodarstva su formiranje suvremene gospodarske strukture i razvoj tržišnog modela, koji se temelji na slobodnoj inicijativi i dominantnom privatnom vlasništvu, te uklapanje istih u gospodarski sustav EU. Još jedan od strateških ciljeva je i poticanje stranih ulaganja kako bi se izravnim investicijama u suvremenu proizvodnju i tehnološke procese (green field ulaganja) povećao stvarni kapital i gospodarski potencijal.

S obzirom na navedeno i Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama dio je cjelovite strategije razvitka gospodarstva Republike Hrvatske.

Za potrebe izradbe Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske promatrano je razdoblje od 30 godina. S obzirom da se radi o dugom vremenskom razdoblju u kojem nije moguće apsolutno procijeniti kretanje svih faktora koji utječu na segment gospodarenja mineralnim sirovinama i u kojem će se pojaviti brojne nepoznanice, potrebno je imati na umu da rezultati analize navedenih faktora za cijelo promatrano razdoblje nisu jednaki. Za prvih deset godina promatranog razdoblja rezultati se mogu uzeti s velikom pouzdanošću. Za narednih 20 godina morat će se obaviti nova procjena i po potrebi korekcije potreba za pojedinim vrstama mineralnih sirovina.

Strategijom razvitka gospodarstva Republike Hrvatske za navedeno razdoblje predviđene su različite stope rasta domaćeg proizvoda. Tako je u razdoblju do 2010. predviđena godišnja stopa rasta domaćeg proizvoda od 3,9 % godišnje. U razdoblju od 2010. do 2015. godine predviđa se dodatni porast, od 4,8 % godišnje. Nakon 2015. godine očekuje se prosječna stopa rasta domaćeg


3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u idućih 30 godina 3.0-2

proizvoda oko 4 % godišnje [35]. Gore predviđene stope rasta gospodarstva Republike Hrvatske uzete su kao osnovni ulazni pokazatelj za određivanje budućih potreba za pojedinim vrstama mineralnih sirovina.

Drugi važan čimbenik koji je uzet u obzir u procjeni buduće potražnje, odnosno potrošnje mineralnih sirovina je broj stanovnika odnosno demografska kretanja. U posljednjih petnaestak godina u RH su se događale značajne demografske promjene. Početkom '90-ih godina prošloga stoljeća zabilježen je negativan trend demografskog razvoja s većom stopom mortaliteta od stope nataliteta. Navedeni demografski gubici uglavnom su posljedica ratnih sukoba, ali i posljedica dugotrajne ekonomske krize koja je pratila proces tranzicije gospodarstva. Tijekom navedenog razdoblja zabilježena je i značajna emigracija kao i imigracija stanovništva.

Nepovoljan demografski trend ima značajan utjecaj na udio radnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika. Naime, demografski gubici RH u proteklom desetljeću najvećim se dijelom odnose na radno sposobno stanovništvo tako da je u budućnosti realno za očekivati manjak radne snage, a time i mogućnost imigracije stanovništva. To može neposredno utjecati na planirani rast gospodarstva te na taj način i na potražnju i potrošnju mineralnih sirovina.

Neke od metoda projekcija stanovništva predočavaju moguća pozitivna, ali i negativna kretanja broja stanovnika Republike Hrvatske za razdoblje do 2035. godine. Ukupan broj stanovnika u 2005. godini iznosio je oko 4 440 000. Na temelju pretpostavki [35], do 2020. godine bi se mogao kretati u granicama od +10 % do -15 % od sadašnjeg ukupnog broja stanovnika. Ako se uzmu u obzir službeni statistički podatci [18] prema kojima je u Republici Hrvatskoj u 2003. godini zabilježena negativna stopa prirodnog prirasta i pretpostavku zadržavanja negativnog demografskog trenda u budućnosti, moguće je zaključiti da će starenje stanovništva u uvjetima negativnog prirodnog priraštaja izravno utjecati na gospodarski razvoj.

Kako bi se pomoglo rješavanju navedene demografske problematike, potrebno je utjecati na ubrzanje gospodarskog rasta, poboljšanje društvenog standarda i povjerenje u razvojne perspektive koje mogu omogućiti zadržavanje obrazovanog radnog kadra u zemlji te na taj način potaknuti pozitivne demografske promjene.

Prilikom izradbe podloga za Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u obzir je uzeta brojka od 4 440 000 stanovnika kao polazna u procjeni buduće potražnje, odnosno potrošnje mineralnih sirovina energetskih mineralnih sirovina.

Treba naglasiti da su rast društvenog proizvoda te eksploatacija i potrošnja mineralnih sirovina uzajamno povezani. Eksploatacija i potrošnja mineralnih sirovina dio je ukupne gospodarske aktivnosti zemlje i na taj način doprinosi ukupnom rastu društvenog proizvoda. Istovremeno rast društvenog proizvoda zahtijeva i povećanje potrošnje za određenim vrstama mineralnih sirovina.

Uzimajući u obzir dosadašnju eksploataciju, eksploatacijske rezerve, potencijal mineralnih sirovina/ležišta, potrebe tržišta, odnose/trendove i razvojne pokazatelje unutar EU, uvoz/izvoz, udio eksploatacije mineralnih sirovina u BDP kao i razvojnu gospodarsku politiku Republike Hrvatske, plan korištenja mineralnih sirovina analiziran je u petogodišnjim i desetogodišnjim razdobljima na osnovi 7 parametara prikazanih u poglavlju 1.2., podpoglavlju 1.2.4.

Promatran je razvoj do 2035. godine po segmentima:

- neenergetske, čvrste mineralne sirovine (metalne i nemetalne), s posdkupinama: mineralne sirovine za graditeljstvo i mineralne sirovine za industrijsku preradu u Republici Hrvatskoj,

- energetske mineralne sirovine, s podskupinama: čvrste mineralne sirovine, tekuće mineralne sirovine, plinovite mineralne sirovine, geotermalne i mineralne vode, radioaktivne mineralne sirovine.


3.1. Strategija gospodarenja neenergetskim, čvrstim mineralnim sirovinama 3.1-1

3.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM, ČVRSTIM MINERALNIM SIROVINAMA

3.1.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA KOJE SU

OSNOVA ZA RAZVOJ I IZGRADNJU INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I STAMBENU IZGRADNJU (GRADITELJSTVO)

Mineralne sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su: tehničko-građevni kamen te građevni pijesak i šljunak i one su osnovna mineralna sirovina za izgradnju infrastrukturnih, a velikim dijelom i stambenih objekata. Tretiraju se kao granulirani proizvodi. Ovoj skupini mineralnih sirovina može se priključiti i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna (graditeljstvo je glavni potrošač cementa i vapna), ali radi svojih izvoznih mogućnosti i ponekada dugog transporta, ima drugi trend razvoja. Također, arhitektonsko-građevni kamen predstavlja sirovinu koja se koristi u graditeljstvu, no uglavnom kao proizvod u završnim radovima (“dekorativni element”) za razliku od ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu kao nosivi, konstruktivni element. 3.1.1.1. Granulirane mineralne sirovine za graditeljstvo Kameni agregati (tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak) su proizvodi niskih tržišnih cijena. Transportni troškovi imaju u strukturi prodajne cijene imaju dominantan utjecaj zbog čega kamionski transport na udaljenostima većim od 25-30 km postaje ekonomski upitan). To ograničava veličinu tržišta ove vrlo važne mineralne sirovine neophodne u graditeljstvu.

Utjecaj transportnih troškova je veliki i često prelazi vrijednost mineralne sirovine. U prosjeku se kreće u relacijama od 1,62 do 2,16 kn t/km kod masovnih prijevoza [33].

Mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu dosta su neravnomjerno raspoređene na području Republike Hrvatske pa iako je odobren veliki broj eksploatacijskih polja, stalno se podnose novi zahtjevi za odobravanjem istražnih prostora i eksploatacijskih polja upravo zbog problema transportnih troškova koji izravno utječu na povećanje cijena mineralne sirovine kod krajnjeg potrošača. To je i razlog da otvaranje novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja prati izgradnju velikih infrastrukturnih objekata u Republici Hrvatskoj.

1. Primjer: U 2003. godini u Zagrebačku županiju i Grad Zagreb “uvezeno” je s drugih područja 3 340 000 t kamenih agregata [33], iako po geološkoj osnovi Županija i Grad imaju dovoljne rezerve ovih mineralnih sirovina, a grad Zagreb je najveći potrošač u RH.

Osim zagrebačkog područja i neke druge županije su u sličnoj situaciji ali iz drugih razloga, najčešće radi nedostatka rezervi mineralne sirovine (Sisačko-moslavačka županija).

2. Primjer: Analiza cijene građevnog pijeska i šljunka iz varaždinske i koprivničke regije i tehničko-građevnog kamena na zagrebačkom tržištu prikazana je u tablici 3.1-1. [33]



Tablica 3.1-1 Analiza cijene mineralnih sirovina za graditeljstvo u nekim područjima Republike Hrvatske

Frakcija -4 mm

kn

8/4 mm

kn

16/8 mm

kn

32/16 mm

kn Mješavina

za beton, kn

Građevni pijesak i šljunak iz koprivničke i varaždinske regije

60/55/115 30/55/85 20/55/75 10/55/65 23/55/78

Tehničko-građevni kamen iz Zagorja 70/47/117

Građevni pijesak i šljunak iz zagrebačke regije 90/25/115 40/25/65 40/25/65 40/25/65 42/25/67

Tumač za 60/55/115:

60 - cijena franko površinski kop 55 - cijena prijevoza 115 - ukupna cijena Prema podatcima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva eksploatacija tehničko-građevnog kamena u u 2006. godini iznosila je 13 364 410 m3, a građevnog pijeska i šljunka 4 452 970 m3. U odnosu na 2005. godinu to je povećanje eksploatacije tehničko-građevnog kamena za 20%, a građevnog pijeska i šljunka za 30%.

Eksploatacija tehničko-građevnog kamena u razdoblju od 1999. godine do 2000. godine pokazuje blagi pad, povećanje od 2000. godine do 2002 godine, veliki skok od 2002. godine do 2003. godine (intenzivna izgradnja velikog infrastrukturnog objekta, autoceste Zagreb–Split), značajan pad eksploatacije od 2003. godine do 2005. godine i blagi porast u 2006. godini. Prema sadašnjim planovima razvoja Republike Hrvatske, većina glavnih strategijskih infrastrukturnih objekata trebala bi biti dovršena do 2010. godine. Procjenjuje se da će tada daljnje potrebe za tehničko-građevnim kamenom ne bi trebale povećavati. Drugačija je slika sa građevnim pijeskom i šljunkom kojeg će zbog intenzivne urbanizacije, udaljenosti ležišta građevnog pijeska i šljunka od potrošačkih centara nedostajati u pojedinim regijama.

Slkijedom iskazanog, procijenjeno je da bi buduća eksploatacija tehničko-građevnog kamena i građevnog pijeska trebale rasti po stopi (u odnosu na 2006. godinu):

- 0-0,4% godišnje za tehničko-građevni kamen i

- 1% godišnje za građevni pijesak i šljunak,

što bi u potpunosti zadovoljilo potrebe gospodarstva RH i potrebe ostalih krajnjih potrošača [35]. Procjena eksploatacije tehničko-građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka u idućim razdobljima prikazana je u tablicama 3.1-2. i 3.1-3.

Nasuprot tome u Republici Hrvatskoj nedostaju silikatne mineralne sirovine (eruptivne stijene) kojih ima relativno malo (niti jedno eksploatacijsko polje eruptivnih stijena u južnoj Hrvatskoj). Određene količine uvoze se iz Slovenije, Austrije i BiH. Trenutno je u Hrvatskoj 8 proizvođača tehničko-građevnog kamena eruptivnog podrijetla i to dva u Zagrebačkoj županiji te po jedan u Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

U eksploataciji su: pet eksploatacijskih polja dijabaza (Lasinje, Jelenje vode, Hruškovec, Bojna, Bremzberg-Točak; Žervanjska), jedno eksploatacijsko polje andezita (Fužinski benkovac) i dva eksploatacijska polja amfibolita (Fukinec, Vetovo).



To zahtijeva poticanje otvaranja novih istražnih prostora za istraživanje silikatne mineralne sirovine i eventualno eksploatacijskih polja što bi u sljedećem razdoblju osiguralo zadovoljavanje potreba i ovisnost o uvozu.

Tablica 3.1-2 Procjena eksploatacije tehničko-građevnog kamena do 2035. godine

Godišnja proizvodnja (≈), m3 Vrsta mineralne

sirovine 2006. 2010. 2015. 2025. 2035.

Tehničko-građevni kamen 13 364 410 ≈ 13 600 000 ≈ 13 800 000 ≈ 14 200 000 ≈ 14 600 000

Tablica 3.1-3 Procjena eksploatacije građevnog pijeska i šljunka do 2035. godine

Godišnja proizvodnja (≈), m3 Vrsta mineralne sirovine 2006. 2010. 2015. 2025. 2035.

Građevni pijesak i šljunak 4 453 000 ≈ 4 700 000 ≈ 5 000 000 ≈ 5 500 000 ≈ 6 100 000

3.1.1.2. Mineralne sirovine za graditeljstvo u obliku blokova i/ili ploča Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu o najvrijednijih nemetalnih mineralnih sirovina u RH čija je eksploatacija dosta specifična. Osnovne karakteristike eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Hrvatskoj su:

- relativno veliki broj eksploatacijskih polja (114 eksploatacijskih polja); - relativno mala ulaganja u objekte prerade (kamene ploče, kamena galanterija i ostali oblici

prerade za krajnju potrošnju); - pogodne lokacije za izvoz (blizina mora); - mala iskoristivost izvađene mineralne sirovine (u prosjeku približno 20%); - dugogodišnja izobrazba kadrova; - sporo uključivanje novih tehnoloških postupaka ekploatacije i prerade.

Prosječna godišnja stopa rasta eksploatacije blokova arhitektonsko-građevnog kamena u razdoblju od 1997.-2006. godine iznosila je preko 5%. U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama uzeta je niža stopa rasta u iznosu od 4% kao realna veličina u procjeni buduće proizvodnje do 2035. godine (tablica 3.1-4).

Tome u prilog govori i činjenica da se proizvodnja kamenih i mramornih ploča, u Hrvatskoj, u razdoblju od 2000-2006. godine povećavala po stopi od 3% prosječno godišnje [21]. Uz uvjet razvoja preradbenih kapaciteta i primjenom novih tehnologija, stvaraju se realni uvjeti za povećanje proizvodnje finalnih proizvoda više razine prerade za krajnju potrošnju i izvoz, što predviđenu prosječnu godišnju stopu rasta eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena od 4% čini realnom.



Tablica 3.1-4 Procjena eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena do 2035. godine

Napomena:

Eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena iskorištava se oko 20 % ukupno iskopane stjenske mase, a preostalih oko 80 % stjenske mase su, uglavnom, potencijalne rezerve drugih mineralnih sirovina kao što su: tehničko-građevni kamen i/ili karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Iskorištenje mineralne sirovine od 20 % za arhitektonsko-građevni kamen sigurno traži u budućnosti razvijanje novih tehnoloških postupaka kojima bi se povećala iskoristivost, i na taj način povećala novostvorena vrijednost. Uz višu razinu prerade i izvoznu orjentaciju povećala bi se i dodana vrijednost. 3.1.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA ZA

INDUSTRIJSKU PRERADU U REPUBLICI HRVATSKOJ Skupinu mineralnih sirovina za industrijsku preradu treba promatrati u sklopu prateće prerađivačke industrije. Najvažniju skupinu industrijskih mineralnih sirovina čine sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramička i vatrostalna glina, kreda, i kremeni pijesak. S obzirom na potencijal, tj. veličinu rezervi ove mineralne sirovine su razvrstane u skupinu velikoga potencijala i neograničenih rezervi što omogućava dugogodišnji rad prerađivačke industrije. (tablica 2.1-3 u poglavlju 2.1.). Zbog toga mineralne sirovine za industrijsku preradu imaju veliko značenje u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama obzirom da se njihovom preradom u finalne proizvode i njihovom uporabom u drugim gospodarskim djelatnostima (prvenstveno u građevinarstvu) i kod krajnjih potrošača u općoj potrošnji višestruko povećava novostvorena i dodana vrijednost njihove eksploatacije. Složenost tržišnih uvjeta (potražnja, kvaliteta, konkurentnost itd.) kao i investicijska ulaganja u industrijska postrojenja su bitan čimbenik njihovog razvoja. U potpoglavlju 2.1.2.2. prikazana je dosadašnja eksploatacija najperspektivnijih mineralnih sirovina nemetala u Republici Hrvatskoj.

Uspješno poslovanje industrije za preradu mineralnih sirovina za industrijsku preradu nije samo u zadovoljavanju potreba domaće potrošnje, nego i izvoz na tržišta susjednih zemalja EU, te širom svijeta. Najvažnije grupe izvoznih proizvoda industrijskih mineralnih sirovina od 2001. do 2006. godine bile su [21]:

- staklarska industrija (ambalažno, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko i farmaceutsko staklo),

- sve vrste cementa i azbestcementnih proizvoda, - keramički proizvodi (keramičke pločice, sanitarije, porculan), - arhitektonsko-građevni kamen, - mineralna vuna - ciglarski proizvodi (cigla i crijep), - kameni agregati i betonski prefabrikati.

Prerađivačka industrija za preradu industrijskih mineralnih sirovina korištenjem modernih tehničko-tehnoloških rješenja, ekološki prihvatljivih, u narednom razvojnom razdoblju može postati značajna izvozno orjentirana gospodarska grana. Na to ukazuju eksploatacijske rezerve pojedinih vrsta mineralnih sirovina za industrijsku preradu prikazane u tablici 3.1-5.

Godišnja proizvodnja (≈), m3

Vrsta mineralne sirovine 2006. 2010. 2015. 2025. 2035.

Arhitektonsko-građevni kamen 71 300 ≈ 83 000 ≈ 100 000 ≈ 145 000 ≈ 200 000



Tablica 3.1-5. Eksploatacijske rezerve mineralnih sirovina za industrijsku preradu, stanje 2006. godina

Vrsta sirovine 2006. godina

Sirovine za proizvodnju cementa, t eksplo. rezerve 354 265 700

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu, t eksplo. rezerve 199 985 540

Gips, t eksplo. rezerve 52 667 370

Ciglarska glina, m3 eksplo. rezerve 51 778 340

Boksit, t eksplo. rezerve 5 544 730

Keramička i vatrostalna glina, t eksplo. rezerve 5 848 910

Kremeni pijesak, t eksplo. rezerve 40 335 140

Kao osnovica za procjenu buduće eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu uzete su stope rasta za razdoblje 1997.-2006. godine (tablica 3.1-6.).

Slijedom navedenog, u Strategiji je predložena prosječna godišnja stopa rasta eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu u iznosu od 2,5 % a predviđena eksploatacija prikazana je u tablici 3.1-7. Treba naglasiti da se uz ovu stopu rasta eksploatacije pretpostavlja zadovoljavanje potreba samo na domaćem tržištu u idućih tridesetak godina. Obzirom na razvitak tehnologije i raspoloživost rezervi mineralnih sirovna za industrijsku preradu scenario izvozno orjentirane industrije za preradu nemetalnih mineralnih sirovina je realna opcija. Opredjeljenjem za izvoznu orjentaciju prerađivačke industrije za preradu mineralnih sirovina za industrijsku preradu godišnja stopa rasta njihove proizvodnje može biti znatno veća.

Za promatrano razdoblje do 2035. godine s obzirom na razvoj novih tehnologija, gospodarski razvitak, način gospodarenja mineralnim sirovinama i globalna ograničenja u zaštiti okoliša realno mogući scenarij je odabir novih tehnologija u razvitku gospodarenja neenergetskim čvrstim mineralnim sirovinama. Temeljno obilježje ovog scenarija uključenje Republike Hrvatske u Europsku uniju, što uz brojne gospodarske prednosti sa sobom donosi i brojne obveze. Ovaj scenarij uključuje primjenu efikasnijih tehnologija, aktivnije državne mjere u smislu poticanja efikasnije i racionalnije proizvodnje, ostvarivanja konkurentnosti na EU tržištu i zaštite okoliša.

Tablica 3.1.-6 Trend rasta eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu

Vrsta mineralne sirovine 1997. 2003. 2004 2005. 2006.

Boksit, u 1 000 t 8,00 1,48 29,07 0,50 0,60

Ciglarska glina, u 1 000 m3 1 128,599 1 427,396 1 565,36 1 149,84 1 276,57

Gips, u 1 000 t 80,00 155,00 77,99 207,92 297,894

Kar. siro. za ind. preradu u 1 000 t 441,219 1 723,591 668,43 828,95 1 110,83

Keramička i vatrostalna glinau 1 000 t 63,81 99,945 28,80 0,00 52,80

Kreda,1 000 t 19,83 31,05 40,39 33,46 22,693

Kremeni pijesak, u 1 000 t 148,455 138,034 119,08 320,40 229,886

Sirovine za proizvodnju cementa, u 1 000 t 2 089,563 3 681,029 4 697,08 5 158,47 5 423,966



Tablica 3.1-7 Procjena eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu do 2035. godine

Boksit je jedina mineralna sirovina za proizvodnju metala koju RH ima u količinama da može biti industrijski zanimljiva. Prerađivački pogoni u RH su zatvoreni.

Kvalitetan boksit je vrlo tražena mineralna sirovina koja se izvozi u čitav niz država (Mađarska, Italija), a manje kvalitetan boksit iskoristiv je i u industriji cementa. Stoga se predviđa pokretanje eksploatacije boksita u sljedećem razdoblju uz postupno povećanje, tablica 3.1-8.

Tablica 3.1-8 Procjena proizvodnje boksita do 2035. godine

Napomena:

Kao polazna osnova uzeta je 2004. godina kada su proizvedene količine boksita plasirane u tvornice cementa.

Godišnja eksploatacija Vrsta mineralne sirovine 2006. 2010. 2015. 2025. 2035.

Sirovine za proizvodnju cementa, t 5 423 966 ≈5 900 000 ≈6 700 000 ≈8 600 000 ≈10 000 000

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu, t 1 110 830 ≈1 200 000 ≈1 300 000 ≈1 800 000 ≈2 200 000

Gips, t 297 894 ≈328 000 ≈372 000 ≈476 000 ≈609 000 Ciglarska glina m3 1 276 570 ≈1 400 000 ≈1 500 000 ≈2 000 000 ≈2 500 000

Keramička i vatrostalna glina, t 52 800 ≈58 000 ≈66 000 ≈84 000 ≈108 000

Kreda, t 22 693 ≈25 000 ≈28 000 ≈36 000 ≈46 000 Kremeni pijesak, t 229 886 ≈250 000 ≈280 000 ≈360 000 ≈470 000

Godišnja eksploatacija Vrsta mineralne sirovine 2004. 2010. 2015. 2025. 2035.

Boksit, t 29 070 ≈32 000 ≈36 000 ≈46 000 ≈59 000


3.2. Strategija gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama 3.2-1

3.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA

Ugljikovodici (nafta i prirodni plin), ugljen, rude radioaktivnih elemenata i geotermalna voda čine skupinu energetskih mineralnih sirovina što im daje posebno značenje. Opskrbljenost potrebnim oblicima energije od posebnog je interesa za sve potrošače. Raspolaganje potrebnim količinama energije preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje, ali i mogućnost zadovoljavanja potreba svih ostalih potrošača. Zbog toga je gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama ujedno i sastavni dio Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske [36]. To podrazumijeva:

- sigurnu proizvodnju i opskrbu energetskim mineralnim sirovinama, - diverzifikaciju energetskih izvora i tehnologija proizvodnje energije, - realne cijene, - povećanje energetske efikasnosti, - povećanje udjela prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije, - uključivanje obnovljivih izvora energije u ukupnu potrošnju energije, - zaštitu okoliša, - uključivanje u regionalne i europske energetske trendove i tržišta, - razvitak novih, čistih i efikasnijih tehnologija u smislu iskorištavanja energije, - tržišno gospodarenje energijom.

3.2.1. VARIJANTE GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM

SIROVINAMA, PREMA RASPOLOŽIVIM PROJEKCIJAMA Danas na početku XXI. stoljeća većina razvijenih zemalja Svijeta i EU pri završetku je transformacije iz industrijskog u postindustrijsko društvo. Usprkos tomu i/ili upravo zbog toga rast društvenog proizvoda zahtijeva i povećanje potrošnje za određenim vrstama mineralnih sirovina.

To se posebno odnosi na energetske mineralne sirovine i to iz nekoliko razloga:

- za svaku jedinicu društvenog proizvoda potrebna je određene količina energije što zavisi od tzv. energetske intenzivnosti (E/GDP). Nastojanje većine zemalja u svijetu je da smanji intenzitet potrošnje energije kroz povećanje energetske efikasnosti. Povećanje energetske efikasnosti jedan je od osnovnih načela održivog razvitka. Većom energetskom efikasnošću gospodarskog i energetskog sektora te opće potrošnje energije smanjuje se utjecaj energije na okoliš, smanjuju se troškovi proizvodnje i povećava tržišna konkurentnost gospodarstva;

- rastom društvenog proizvoda raste i standard stanovništva što stvara pritisak na povećanje potrošnje energije i na povećanje potreba za energetskim mineralnim sirovinama.

Mjere za povećanje energetske efikasnosti u RH temelje se na tzv. Nacionalnim energetskim programima [36]. Njihova provedba zasniva se na načelu obveza i poticaja kroz donošenje odgovarajućih zakonskih odredbi, porezne politike, i tarifnih sustava.

Energetska efikasnost u RH nije još na razini nekih zemalja u EU u odnosu na veličinu ostvarenog društvenog proizvoda (slike 3.2-1 i 3.2-2) To znači veću potrošnju energije i veće potrebe za energetskim mineralnim sirovinama.



Slika 3.2-1 Bruto društveni proizvod u Republici Hrvatskoj i izabranim zemljama

Slika 3.2-2 Energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj i izabranim državama PKM

Stoga je, osim gospodarskog razvitka i demografskih kretanja prilikom izrade Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, potrebno također uzeti u obzir razvitak energetskog sektora i energetsku politiku države.

Za promatrano razdoblje do 2035. godine s obzirom na razvoj novih tehnologija, gospodarski razvitak, način gospodarenja energijom i globalna ograničenja u zaštiti okoliša moguća su tri scenarija razvitka energetskog sektora Republike Hrvatske [36]. Svaki od ovih scenarija pretpostavlja i ukupno potrebnu energiju za njegovo ostvarenje, odnosno i ukupno potrebne energetske mineralne sirovine za proizvodnju energije.

Prvi scenarij (S1) podrazumijeva primjenu klasičnih tehnologija uz sporo uključivanje novih tehnologija u energetski sektor. Pri tome država mjerama aktivno ne sudjeluje u poticanju energetske učinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. Prema ovom energetskom scenariju predviđa se povećanje ukupne potrošnje energije od 1,96 % godišnje. Glede udjela tekućih i plinovitih goriva u ukupnoj potrošnji energije prema ovom scenariju predviđa se da će prirodni plin bilježiti prosječni godišnji rast udjela u ukupnoj potrošnji od 2,95 %, a predviđa se povećanje potrošnje tekućih goriva u iznosu od 0,96 % godišnje.

Temeljno obilježje drugog scenarija energetskog razvitka (S2) je uključenje Republike Hrvatske u Europsku uniju, što uz brojne gospodarske prednosti sa sobom donosi i brojne obveze. Ovaj scenarij uključuje primjenu energetski efikasnijih tehnologija i, u odnosu na prvi scenarij, aktivnije državne mjere u smjeru poticanja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije. Prema ovom energetskom scenariju predviđa se povećanje ukupne potrošnje energije od 1,67 % godišnje pri čemu će doći do povećanja potrošnje prirodnog plina od 2,27 % godišnje. Ovaj energetski scenarij predviđa znatno manje povećanje potrošnje tekućih goriva u ukupnoj potrošnji energije u iznosu 0,62 % godišnje.



Treći scenarij (S3) je izrazito ekološki scenarij u kojem je sve podređeno smanjenju onečišćenja i zaštiti okoliša. Prema ovom energetskom scenariju u promatranom razdoblju se predviđa uvođenje samo energetski visoko efikasnih tehnologija, visok udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji primarne energije i značajne državne mjere u cilju smanjenja onečišćenja, povećanja energetske efikasnosti i korištenju čistih tehnologija. Aktivne mjere države, koje se predviđaju ovim energetskim scenarijem, utjecat će na strukturu neposredne potrošnje energije na taj način da će se njima povećati potrošnja energenata koji koriste ekološki čiste tehnologije, a smanjiti potrošnja onih koji onečišćuju okoliš. Udio prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije u promatranom razdoblju povećavati 1,78 % godišnje. Udio tekućih goriva u ukupnoj potrošnji energije će u razdoblju do 2010. godine rasti 0,8 % godišnje. U razdoblju od 2010. do 2020. godine doći će do njegovog smanjenja od 0,73 % godišnje, a od 2020. godine će ponovo doći do rasta potrošnje tekućih goriva od 0,36 % godišnje. S obzirom na mogući gospodarski razvitak Republike Hrvatske, dinamiku razvoja i primjene novih tehnologija i dinamiku djelovanja državnih mjera za potrebe izrade Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama kao referentni scenarij razvoja energetskog sektora Republike Hrvatske promatrat će se scenarij S2. 3.2.2. PROJEKCIJA GOSPODARENJA ČVRSTIM ENERGETSKIM

SIROVINAMA 3.2.2.1. Projekcija gospodarenja čvrstim fosilnim gorivom Kao čvrsto fosilno gorivo, u okviru ove Strategije, podrazumijeva se ugljen. U Republici Hrvatskoj su utvrđene ekplotacijske rezerve ugljena koje su na dan 31. prosinac 2001. godine bile kako slijedi:

- kameni ugljen 365 000 t - smeđi (mrki) ugljen 2 840 000 t - lignit 33 298 000 t

Međutim, ekonomski uvjeti eksploatacije svih vrsta ugljena izrazito su nepovoljni pa su sve rezerve svrstane u izvanbilančne. Stoga se u daljnjem tekstu Strategije ugljen neće razmatrati jer se u budućnosti ne predviđa njegova eksploatacija. Sve potrebne količine ugljena za energetske potrebe, morat će se osigurati iz uvoza. 3.2.2.2. Projekcija gospodarenja nuklerarnim gorivom Prema današnjim spoznajama u tehnici, tehnologiji i znanosti, prirodnim nuklearnim gorivima smatraju se uran, deuterij, torij i litij. Za gorivo s fisijskim reakcijama potrebni su uran i torij, a za fuzijske reakcije deuterij i litij.

Istraživanja rezervi radioaktivnih mineralnih sirovina i njihova procjena ovise o troškovima pridobivanja. Troškovi pridobivanja pak ovise o koncentraciji goriva u mineralnoj sirovini i o veličini ležišta.

U RH ne postoje dokazane eksploatacijske rezerve radioaktivnih mineralnih sirovina, niti se one evidentiraju pa zato u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama neće biti predmet daljnjih analiza.



3.2.3. PROJEKCIJA GOSPODARENJA UGLJIKOVODICIMA 3.2.3.1. Perspektivna područja za otkrivanje novih naftnih i plinskih polja Perspektivna područja Zadani strateški cilj - kontinuiranu godišnju proizvodnju od najmanje 4 milijuna m3 ekvivalentne nafte i 100 %-tni koeficijent obnavljanja rezervi, moguće je ostvariti uz razradne radove i istraživanjima domaćih i inozemnih istražnih prostora.

Područje Republike Hrvatske je podijeljeno na tri istražna područja: Panonski bazen, Dinaride i Jadransko podmorje. Do sada su komercijalne rezerve nafte i prirodnog plina otkrivene u Panonskom bazenu, a prirodnog plina u Jadranskom podmorju. Područje Dinarida je najmanje istraženo, ali su na više lokaliteta dobiveni tragovi plina i nafte. S obzirom na različite stupnjeve istraženosti, treba svakom istražnom prostoru pristupiti na svojstven način.

Panonski bazen je prema količini istražnih i razradnih radova i primjenjivanim tehnikama najistraženiji. U njemu su otkrivene sve raspoložive rezerve nafte i najveći dio prirodnog plina. Postavlja se pitanje koliki mu je stupanj istraženosti i postoji li mogućnost otkrića novih količina nafte i plina.

U proteklih 20 godina nije bilo značajnih otkrića. Prema tome, trebalo bi analizirati dosadašnji pristup istraživanjima, utvrditi stupanj istraženosti, izraditi novu strategiju istraživanja prema očekivanim rezultatima i nastaviti s njima uz uvažavanje znanstveno-stručnih i gospodarskih kriterija. S obzirom na izgrađenost proizvodnih i transportnih sustava, otkrića čak i manjih količina ugljikovodika mogla bi biti rentabilna.

Uz to bi trebalo načiniti analizu svih istražnih tzv. negativnih bušotina, koje su takvima klasificirane zbog skromnijih radnih kapaciteta u odnosu na kapacitete bušotina na drugim lokalitetima. Možda bi se na taj način mogla izdvojiti nalazišta, čija bi iskorištavanja mogla biti rentabilna.

Osim toga, u plićim dijelovima Savske i Dravske depresije bušotinama je dokazana prisutnost ležišta plina (npr. eksploatacijsko polje Vrbak). Treba obraditi sve takve pojave i razraditi mogućnost njihova racionalnog iskorištavanja.

Jadransko podmorje treba i dalje istraživati i po dubini i po prostiranju. Zbog velikih financijskih ulaganja u istraživanja, treba ih nastaviti sa stranim kompanijama. Trenutni ciljevi istraživanja novih rezervi plina su plinska polja Ana, Vesna, Irina i Annamaria, te akumulacije u Ravena naslagama.

Dinaridi zahtijevaju provođenje daljnjih istražnih radova. Na tom području su izrađene svega 23 istražne bušotine, i u usporedbi sa sličnim područjima u svijetu, može se smatrati da su istraživanja tek započeta. Izrazita geološka složenost terena i pojave ugljikovodika u tri bušotine upućuju na potrebu intenzivnijih istraživanja. Rezultati dosadašnjih istraživanja Od svih domaćih istražnih prostora/eksploatacijskoh polja do sada najintenzivnije je istraživan Panonski bazen u kojem su otkrivene sve danas raspoložive rezerve nafte i najveći dio rezervi prirodnog plina. Dosadašnjim istražnim i razradnim radovima na području Panonskog bazena otkriveno je 334,9 milijuna m3 nafte i kondenzata i 109,3 milijardi m3 prirodnog plina.

Istraživanjima koja su provođena od osamdesetih godina prošlog stoljeća otkrivena su i ležišta prirodnog plina na sjevernom dijelu Jadranskog mora, na eksploatacijskim poljima Sjeverni jadran (plinska polja Ivana, Ika, Ida, Ana, Vesna, Irina i Annamaria) i Marica (plinska polja



Marica i Katarina). Eksploatacija plina na plinskom polju Ivana započela je krajem 1999. godine, a na plinskom polju Marica krajem 2004. godine.

Do kraja 2006. godine je iz 59 eksploatacijskih polja (naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih) ukupno proizvedeno 113,8 milijuna m3 nafte i kondenzata te 63,1 milijardu m3 prirodnog plina.

U tablici 3.2-1. dat je prikaz ukupno utvrđenih bilančnih i izvanbilančnih rezervi ugljikovodika, ukupno eksploatiranih rezervi ugljikovodika, te preostalih bilančnih i izvanbilančnih rezervi ugljikovodika na dan 31. prosinac 2006. godine prema bilanci rezervi mineralnih sirovina [1].

Navedeni podaci ukazuju na potrebu i opravdanost daljnjih ulaganja u istraživanja i razradne radove u odobrenim istražnim prostorima i postojećim eksploatacijskim poljima. Opravdanost ulaganja u dodatna istraživanja napose dolazi do izražaja u uvjetima stalnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu što se zbiva tijekom proteklih godina, od 1998. do danas. Te mjere su sastavni dio strategije naftnih kompanija, čiji se razvoj temelji na istraživanju i razradbi naftnih i plinskih ležišta, a uspješnost poslovanja mjeri se koeficijentom obnavljanja rezervi, prema kojem bi se godišnje morala otkriti najmanje količina rezervi jednaka eksploatiranoj količini ugljikovodika. Razradba (iskorištavanje) naftnih i plinskih ležišta Prema podacima datim u tablici 3.2-1 je vidljiva velika iscrpljenost ležišta ugljikovodika i neobnavljanje njihovih rezervi, što znači da je koeficijent obnavljanja rezervi vrlo mali. To naročito vrijedi za naftna eksploatacijska polja. Dosadašnjim tempom proizvodnje ukupni iscrpak se približio projektiranom, pa je za buduću proizvodnju ostalo svega nešto manje od sedam milijuna m3 nafte.

Tablica 3.2-1 Stanje utvrđenih rezervi ugljikovodika i iscrpka u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinac 2006. godine

Preostale rezerve Iscrpak, %

Vrsta ugljikovodika Ukupno utvrđene rezerve

Ukupno eksploatirano

Bilančne Izvanbilančne Ostvaren Projektiran

Nafta 103m3 Kondenzat 103m3 Prirodni plinovi 106m3

324 999 18 234

140 181

105 1868 572

63 115

6 7372 952

30 110

213 076 6 710

46 955

32,36 47,01 45,02

34,89 58,00 63,52

Sveukupno, 103m3OE 483 414 176 873 39 799 266 741 36,58 43,95

Razradba i iskorištavanje naftnih eksploatacijskih polja ovisi o tipu prirodnih režima u odnosnim ležištima. Ovisno o tome je li ležište izolirano od okolnih naslaga, nalazi li se u njemu plin iznad akumulacije nafte u obliku plinske kape ili vodeni bazen (akvifer) ispod nje, iz njega se mogu dobiti različiti iscrpci (pridobive rezerve), koji se kreću između 15 i 60 % od otkrivenih rezervi.

Najneefikasniji je tzv. režim otopljenog plina koji je prisutan u zatvorenim ležištima, pa se eksploatirane reterve ne mogu nadomještavati plinom iz plinske kape niti vodom iz akvifera. S eksploatacijom nafte se brzo snižava tlak, a time i radni kapaciteti bušotina. Eksploatacija se vrlo kratko zadržava konstantnom, nakon čega se počinje brzo smanjivati.

To je tzv. princip prirodnog pada eksploatacije, osobito izražen kod naftnih ležišta. Posljedica toga je mali krajnji iscrpak nafte, koji jedva može dosegnuti 20 %. Iz naftnih eksploatacijskih polja u Panonskom bazenu s takvim režimom eksploatacije krajnji iscrpak iznosi u prosjeku oko 18 %.

U ležištima s plinskom kapom i akviferom eksploatirana količina nafte se nadomještava ili plinom iz plinske kape ili vodom iz akvifera, pri čemu se usporava snižavanje tlaka, a time i smanjenje proizvodnih kapaciteta bušotina. Pritjecanjem u ležište nafte, plin i voda potiskuju



naftu prema proizvodnim bušotinama, pa su iscrpci veći u odnosu na prethodni tip ležišta. Obično se kreću između 25 i 60 % od otkrivenih količina. Naročito je efikasan vodonaporni režim, čija se djelotvornost rabi u sekundarnoj fazi iskorištavanja domaćih naftnih ležišta.

Prema zatečenim prirodnim režimima iskorištavanja, prosječni iscrpak svih otkrivenih ležišta nafte iznosio je tek oko 25 %. Najnepovoljniji je bio upravo u ležištima s najvećim rezervama. Zato su, slijedeći djelotvornost prirodnih vodonapornih režima i svjetsku praksu već ranih 70-ih godina, izrađene studije za primjenu metoda podržavanja ležišnog tlaka utiskivanjem vode u osam ležišta/polja: Ivanić, Beničanci, Žutica-γ serija, Žutica-B serija, Lipovljani, Jamarica i Kozarica, te utiskivanjem plina u ležišta A serije na eksploatacijskom polju Žutica. Zavodnjavanjem je obuhvaćeno 58 % od otkrivenih rezervi, čime je iscrpak svih otkrivenih zaliha nafte povećan sa spomenutih 25 % na 34,89 %. Time su pridobive rezerve povećane za oko 30 milijuna m3.

Usprkos tome, eksploatacija nafte se od 1981. godine neprekidno smanjuje jer nije bilo otkrića novih rezervi. Razlog tome su i smanjena ulaganja u istraživanja, naročito od početka 90-ih godina, koja su bila većim dijelom usmjerena u visoko istraženi Panonski bazen. Posljedica toga je nizak koeficijent obnavljanja rezervi koji je u razdoblju 1980. do 2000. godine iznosio svega 63 %.

Dodatnim istraživanjima Jadranskog podmorja i inozemnih prostora otkrivene su znatne količine prirodnog plina, kojima je koeficijent obnavljanja rezervi uvelike povećan.

Izostavljajući iz daljnjih razmatranja dio Strategije koji obuhvaća istraživanja, veliku pažnju zavređuju rezerve nafte, koje su prema djelotvornosti trenutno primjenjivanih metoda iskorištavanja nepridobive (izvanbilančne). Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u domaćim ležištima/eksploatacijskim poljima nalazi se još 213 milijuna m3 nafte nepridobive primjenjenim metodama njihove razrade i iskorištavanja. Te količine trebaju biti izazov za traženje novih mogućnosti dodatnog povećanja iscrpka nafte u fazi iskorištavanja ležišta/eksploatacijskih polja postojećim sustavima, naravno po ekonomskim kriterijima, jer bi za njihovu eventualnu revitalizaciju u budućnosti bila potrebna velika ulaganja za izradbu novih ili osposobljavanje starih bušotina te proizvodnog i transportnog sustava.

Za mnoga naftna eksploatacijska polja postoji opasnost da će s približavanjem konačnom iscrpku primjerenom metodi iskorištavanja biti napuštena, bez obzira što u njima ostaje još uvijek od 1/2 do 2/3 od utvrđenih rezervi nafte. Prema tome, uzimajući u obzir tendenciju rasta cijena na svjetskom tržištu nafte, bilo bi potrebno:

- vrednovati isplativost ulaganja u eksploataciju preostalih rezervi nafte iz ležišta/eksploatacijskih polja gdje je to moguće i na taj način ih od izvanbilančnih pretvoriti u bilančne rezerve i

- razraditi tehniku konzerviranja starih naftnih eksploatacijskih polja kojom bi se omogućilo njihovo ponovno proizvodno aktiviranje u slučaju tehnološkog napretka, uvođenja novih metoda eksploatacije i povoljnih odnosa cijena nafte u odnosu na dodatna ulaganja i troškove pridobivanja preostale nafte iz sada nepridobivih rezervi.

Međutim, tretman pridobivosti/nepridobivosti (bilančnosti/izvanbilančnosti) rezervi nafte i plina nipošto ne može biti samo tehnička i tehnološka kategorija već prvenstveno i ekonomska kategorija. Uz sadašnje cijene nafte na svjetskom tržištu koje premašuju 100 dolara po barelu u odnosu na cijene od 30-ak dolara ili čak niže od prije nekoliko godina, jedan dio do sada izvanbilančnih rezervi može postati bilančnim rezervama jer će dodatna ulaganja u njihovu eksploataciju postati isplativa.



Metode za povećanje krajnjeg iscrpka nafte na postojećim naftnim eksploatacijskim poljima Daljnje povećanje iscrpka može se prema svjetskoj praksi i rezultatima vlastitih istraživanja postići:

1. Primjenom poboljšanih metoda iskorištavanja ležišta/eksploatacijskih polja (IOR procesa) u svim fazama eksploatacije i to na pr:

- traženjem zaobiđene nafte progušćivanjem mreže bušotina,

- izradbom horizontalnih bušotina, bočnih kanala bušotina i frakturiranjima;

- revizijom pokazatelja kojima su procijenjene rezerve i izrađen geološki model ležišta;

- pretraživanjem u svakoj proizvodnoj bušotini mogućih neotvorenih proslojaka, iz kojih bi se mogle dobivati znatne količine nafte bez vode.

Shodno tome izrađena je studija o mogućnostima pridobivanja zaostale (do sada nepridobive) nafte na dijelu ležišta iz eksploatacijskog polja Šandrovac, koje je u visokom stupnju zavodnjenosti. Analizom određenih pokazatelja locirana su područja za 10 bočnih kanala i jednu horizontalnu bušotinu. Njihovom izradbom eksploatacija nafte bi se udvostručila u odnosu na postojeću, uz povećanje iscrpka za 5,8 %. Ekonomskom analizom dobiveni su pokazatelji koji opravdavaju primjenu ovih metoda, pa bi se trebalo pristupiti njihovoj realizaciji i na drugim eksploatacijskim poljima gdje je to moguće. Svako naftno polje je slučaj za sebe što znači da bi se za svako od njih trebale primijeniti metode koje će dati najpovoljnije rezultate u povećanju dodatne eksploatacije. To podrazumijeva izradbu zasebnih projekata, kojima će se definirati veličina potrebnih ulaganja, krajnje povećanje iscrpka i ekonomska opravdanost.

Kad bi se samo na eksploatacijskim poljima s količinom nepridobivih rezervi od 100 milijuna m3, a to su eksploatacijska polja Beničanci, Jamarica, Kloštar, Lipovljani, Stružec i Šandrovac (izuzimajući Ivanić i Žuticu koja su predviđena za primjenu ugljikovog dioksida), ovim metodama povećao iscrpak za oko 3,0 % dobilo bi se novih tri milijuna m3 pridobive nafte. 2. Primjenom metoda povećanja iscrpka nafte (EOR metoda) koja se primjenjuje u

tercijarnoj fazi iskorištavanja ležišta/eksploatacijskog polja i to:

- istiskivanjem nafte ugljikovim dioksidom, kojega u ležištima ima u izobilju.

Eksploatacijom nafte i plina izdvajaju se i značajne količine ugljikovog dioksida koji postaje i veliki ekološki problem. Ovom metodom osim što bi se ostvarili značajni učinci u povećanju iscrpka nafte riješio bi se i problem zaštite okoliša kao jedna od ključnih obveza svakog nositelja zahvata.

Za primjenu ove metode najizglednija su ležišta iz eksploatacijskih polja Ivanić i Žutica (Žutica-γ). Obavljena su brojna laboratorijska istraživanja, numeričke simulacije i izrađene studije koje ukazuju na mogućnost povećanja iscrpka ovom metodom od 8 do 10 % pod uvjetima miješanja ili blizu tim uvjetima. Prema izrađenoj studiji, na eksploatacijskim poljima Ivanić i Žutica pridobiva količina nafte mogla bi se povećati za četiri milijuna m3. Uz pretpostavljenu cijenu nafte od samo 20 ($)USD/bbl i diskontnu stopu od 10 %, neto sadašnja vrijednost bi se povećala u odnosu na postojeći projekt zavodnjavanja za 18 milijuna ($)USD uz povrat uloženog kapitala kroz 12 godina. Ekonomskim analizama uz pretpostavljenu cijenu nafte blisku sadašnjim cijenama na svjetskom tržištu, a koja je na razini iznad 100 ($)USD/bbl očekivani efekti sigurno bi bili znatno povoljniji. U slučaju uspješne realizacije ovog pilot projekta na eksploatacijskim poljima Ivanić i Žutica ova bi se metoda mogla proširiti i na ostala eksploatacijska polja.



Tehnološka i ekonomska procjena Sva naftna eksploatacijska polja u Panonskom bazenu se u prosjeku iskorištavaju preko 30 godina i prema tablici 3.2-1 postignut je iscrpak svih utvrđenih rezervi 32,77 %. Ako se neće ništa poduzimati za povećanje pridobivih rezervi (primjenom IOR i/ili EOR metodama), projektirani krajnji iscrpak iznosit će 34,89 %, pa je za eksploataciju ostalo svega 6 737 000 m3 nafte. Ta količina se može s vremenom nešto mijenjati, što ovisi o cijeni nafte. S većom cijenom nafte radni vijek eksploatacijskih polja se produžava, a s nižom se skraćuje. Prema tome, status eksploatacijskog polja ovisi o cijeni nafte i tehničkom stanju bušotina, proizvodne oprema i sustava za proizvodnju i transport koji su stari koliko i eksploatacijska polja, za čije održavanje su troškovi sve veći.

I plinska ležišta/eksploatacijska polja su relativno stara. Plinska eksploatacijska polja Molve i Kalinovac, iskorištavaju se preko 20 godina. Eksploatacija se počela smanjivati i očekuje se da će 2017. godine pasti na oko 150 milijuna m3. 3.2.3.2. Otkrivena naftna i plinska polja koja još nisu privedena eksploataciji a imaju

značajnih utvrđenih rezervi Panonski bazen Prema evidenciji utvrđenih rezervi nafte i plina u bilanci rezervi postoji veći broj ležišta s malim rezervama koja se nalaze na izdvojenim lokalitetima ili na području postojećih eksploatacijskih polja. Količina rezervi u naftnim ležištima/eksploatacijskim poljima se kreće između 100 i 400 tisuća m3, a u plinskim, između 60 i 1 232 milijuna m3.

Ukupna količina otkrivene nafte u njima se procjenjuje na 1,676 milijuna m3, a plina na 2,3 milijarde m3.

U takva naftna ležišta/eksploatacijska polja ubrajaju se: Cabuna, Cvetkovec, Čepelovac-Hampovica, Kutnjak-Đelekovac, Legrad, Mosti, Pepelana i Peteranec, a u plinska ležišta/eksploatacijska polja: Bilogora, Dugo Selo, Gakovo, Jagnjedovac, Kutnjak-Đelekovac, Šandrovac, Vučkovec, Vukanovec, Zebanec, Vrbak, i Grubišno polje.

Na nekima od njih bi se mogla osigurati racionalna eksploatacija jednostavnim sustavima za proizvodnju i transport. Plin bi se mogao koristiti i za lokalne potrebe.

Detaljnom analizom geoloških i geofizičkih podataka i uvjeta izrade bušotina mogle bi se točnije procijeniti rezerve u odnosu na evidentirane. Jadransko podmorje U Jadranskom podmorju otkrivena su ležišta plina koja se nalaze u fazi pripreme za razradbu i potvrdu otkrića dodatnim istražnim bušotinama. Privođenje eksploataciji ovih rezervi svakako bi produljilo ukupni proizvodni vijek eksplotacije ugljikovodika u Republici Hrvatskoj te tako utjecalo na poboljšanje sirovinske osnovice energetike u RH. S druge strane, radi se o malim poljima, pojedinim ležištima unutar postojećih eksploatacijskih polja, slojevima koji iz različitih razloga (uglavnom tehnološke poteškoće ili neekonomičnost) nisu privedeni eksploataciji iako se raspolaže s otkivenim rezervama nafte i plina. Presudan razlog za dosadašnje neprivođenje eksploataciji ovih ležišta, uz tehnološke poteškoće, nalazi se u nepovoljnim odnosima dodatnih troškova za njihovo aktiviranje u odnosu na cijenu nafte iz proteklih godina. Međutim, sadašnje visoke cijene nafte omogućuju potpuno drugačiji pristup. Sve te rezerve trebalo bi ponovno procijeniti u svjetlu sadašnjeg i očekivanog stanja na svjetskom tržištu. Nove analize vjerojatno će pokazati opravdanost eksploatacije iz tih rezervi.



3.2.3.3. Predviđena eksploatacija ugljikovodika Eksploatacija nafte i plina u RH odvija se iz Panonskoga bazena i kao “offshore” eksploatacija plina u sjevernom Jadranu.

Većina “onshore” nalazišta nafte i plina u RH otkrivena je prije više od 20 godina. Iscrpljenost ležišta rezultira prirodnim padom eksploatacije koju karakterizira visoka zavodnjenost ležišta s niskom prosječnom proizvodnjom iz bušotina, odnosno visokim pogonskim troškovima. U cilju povećanja iscrpka nafte i smanjenja troškova eksploatacije provodit će se detaljne analize prozvodnog historijata važnijih eksploatacijskih polja korištenjem najnovijih tehnoloških postupaka, metodologija razradbe i software-a. Rezultat ovih analiza predviđa proširenje postojećih eksploatacijskih polja ili reviziju postojećih rezervi (odnosno bolje definiranje rezervi niže kategorije pouzdanosti) što predstavlja osnovu za planiranje budućih rudarskih radova s ciljem povećanja bilančnih rezervi.

Predviđene metode i radovi na postojećim poljima su:

- Izradba novih razradnih bušotina u svrhu: - ubrzanja tempa crpljenja, - crpljenja neaktiviranih rezervi, - proširenja eksploatacijskih polja, u okviru projekta revitalizacije proizvodnje.

- Izradba reentry bušotina u svrhu: - crpljenja rezervi na rubovima drenažnih područja, - crpljenja zaobiđene nafte, - frakturiranja bušotina u zonama ležišta s lošim protočnim svojstvima, - stimulacijskih radovi u cilju otklanjanja oštećenja pribušotinskih zona, - uvođenja i primjene EOR procesa.

EOR projektom se omogućava: - povećanje iscrpka - povećana energetska sigurnost Republike Hrvatske, - produljenje vijeka trajanja eksploatacije nafte iz eksploatacijskih polja u Panonskom

bazenu – održanje razine broja zaposlenika, - investicija koja daje snažni gospodarski dobitak lokalnoj zajednici (suradnja s

kooperantima, naknada za eksploataciju), - sekvestracija CO2.

Sekvestracija CO2 potencijalni je ekološki i komercijalni dobitak za trgovačko društvo INA-Industrija nafte d.d. ali i za Republiku Hrvatsku radi:

- ekonomske koristi stvaranjem dodane vrijednosti povećanjem iscrpka nafte utiskivanjem CO2 kao priznate EOR – metode,

- ekonomske koristi kroz smanjenje izdataka za naknadu na emisiju CO2 u okoliš, - sigurnog pohranjivanja velikih količina CO2 iz emisije antropogenih stakleničkih

plinova kroz dugo vremensko razdoblje korištenjem postojećih tehnologija – kao dio nacionalne strategije.

U sjevernom Jadranu trenutno su u eksploataciji eksploatacijska polja Sjeverni Jadran i Marica. U tablici 3.2-2 prikazan je plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u RH do 2010. godine.



Tablica 3.2-2 Plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u Republike Hrvatskoj, bez eksploatacijskih polja Sjeverni jadran i Marica, do 2010. godine

Procjena ulaganja Istražni i razradni projekti Rezerve plina

106 m3 CAPEX US$

Termin izvođenja radova (od 2006.– do 2010.)

Procjena godišnje

proizvodnje 106 m3

Panon-novo 3 200 59 800 000 2006-2010 200 Razradni projekti Molve ubrzavanje tempa crpljenja 15 277 000 2006-2007 55 Kalinovac ubrzavanje tempa crpljenja 16 354 000 2006-2008 35 Gola ubrzavanje tempa crpljenja 4 335 000 2 006 32 Projekt Međimurje* 1 160 7 546 000 2006 175 Projekt “Mala plinska polja** 407 17 330 000 2006 107 Ferdinandovac 500 21 756 000 2008-2010 54 Skladište plina*** 400 143 372 000 2007-2009 - UKUPNO 5 182 285 771 000

Napomene:

U retku Panon-novo, objedinjeno je stanje istražnih i razradnih investicija u plinski dio (2/3 od ukupnog), a rezerve su date do 2010. godine plinsko eksploatacijsko polje - Molve: Mol-42, Mol-43 plinsko eksploatacijsko polje - Kalinovac: Kal-3R2, Kal-4, Kal-22 plinsko eksploatacijsko polje - Gola: Go-9 plinsko eksploatacijsko polje - Ferdinandovac: F-30. F-31, F-32 * Projekt “Međimurje” sastoji se od sljedećih plinskih eksploatacijskih polja: Vučkovec,

Vukanovec i Zebanec ** Projekt “Mala plinska polja” sastoji se od eksploatacijskih polja Vrbak, Grubišno polje i sljedećih

plinskih polja: Gojlo Istok, Gojilce, Bačkovica *** Skladište plina: kroz ovaj projekt se ne dobiva dodatna proizvodnja plina, nego djelotvorna

opskrba tržišta plinom u zimskom periodu Predviđena eksploatacija nafte i kondezata Prilikom proračuna projekcija eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godine u obzir je uzeta buduća eksploatacija nafte i kondenzata iz postojećih i budućih domaćih eksploatacijskih polja, nadalje je u obzir uzeta eksploatacija nafte prilikom uporabe EOR metoda i metoda za povećanje iscrpka kao i eksploatacija nafte koja je ocijenjena kao moguća prilikom korištenja novih tehnika i tehnologija.

Tablica 3.2-3 Predviđanja eksploatacije nafte i kondenzata, za razdoblje do 2015. godina

Projekcija eksploatacije nafte i kondenzata Godina Eksploatacija, m3 2006. 944 788 2007. 903 120 2008. 1 114 590 2009. 2 019 141 2010. 2 136 960 2011. 2 006 898 2012. 1 858 233 2013. 1 825 797 2014. 1 691 760 2015. 1 585 707



0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

m3

Slika 3.2-3 Projekcije eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godina Predviđena eksploatacija prirodnog plina Prilikom proračuna projekcija eksploatacije prirodnog plina za razdoblje do 2015. godine u obzir je uzeta buduća eksploatacija plina iz postojećih i budućih domaćih eksploatacijskih polja, nadalje je u obzir uzeta eksploatacija prirodnog plina nakon dodatnih ulaganja u postojeća polja, kao i eksploatacija plina koja je ocijenjena kao moguća prilikom korištenja novih tehnika i tehnologija.

Tablica 3.2-4 Projekcije eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina

Projekcija eksploatacije plina Godina Eksploatacija, 109 m3 2006. 2,012 2007. 2,231 2008. 2,315 2009. 2,653 2010. 2,581 2011. 2,407 2012. 2,296 2013. 2,487 2014. 2,359 2015. 2,324



0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

109 m

3

Slika 3.2-4 Predviđanja eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina 3.2.3.4. Predviđena potrošnja ugljikovodika Predviđena potrošnja tekućih goriva Prema referentnom energetskom scenariju S2, koji uključuje primjenu energetski efikasnijih tehnologija i aktivne državne mjere u smjeru poticanja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, predviđa se potrošnja tekućih goriva prikazana u tablici 3.2-5 i na slici 3.2-5. Pod tekućim gorivima podrazumijevaju se naftni derivati i kondenzat.

Tablica 3.2-5 Predviđanja potrošnje tekućih goriva za razdoblje do 2030. godina

Godina 2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.

Tekuća goriva, 106 m3 5,70 6,01 6,04 6,08 6,37 6,67

Slika 3.2-5 Predviđanja potrošnje tekućih goriva za razdoblje do 2030. godina

5,2

5,4

5,6

5,8

6

6,2

6,4

6,6

6,8

2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030. Godina

106

m3



Predviđena potrošnja prirodnog plina Prema referentnom energetskom scenariju S2, koji uključuje primjenu energetski efikasnijih tehnologija i aktivne državne mjere u smjeru poticanja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije predviđa se potrošnja prirodnog plina prikazana u tablici 3.2-6 i na slici 3.2-6.

Tablica 3.2-6 Predviđanja potrošnje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina

Godina 2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.

Prirodni plin, 109 m3 3,18 3,67 3,95 4,22 4,90 5,57

Slika 3.2-6 Predviđanja potrošnje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije

2006.

47%

27%

26%

tekuća gorivaprirodni plinostalo

Slika 3.2-7 Udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije u 2006. godini

0

1

2

3

4

5

6

2006.

2010.

2015.

2020.

2025.

2030.

Godina

109 m

3



2010.

45%

29%

26%

tekuća gorivaprirodni plinostalo

Slika 3.2-8 Predviđeni udio tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potrošnji energije

u 2010. godini

2015.

42%

28%

30%tekuća gorivaprirodni plinostalo


u 2015. godini

2020.

38%

28%



u 2020. godini



2025.

37%

30%



u 2025. godini

2030.

36%

31%



u 2030. godini

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.

ostaloprirodni plintekuća goriva

Slika 3.2-13 Predviđena struktura udjela tekućih goriva i prirodnog plina u ukupnoj

potrošnji energije do 2030. godine



3.2.4. PROJEKCIJA GOSPODARENJA GEOTERMALNOM VODOM 3.2.4.1. Geotermalna energija u svijetu Porast eksploatacije geotermalne vode povećao se u posljednjih tridesetak godina po približnoj stopi od 15 % godišnje i to u ranoj fazi ovog razdoblja, ali se stopa smanjila na svega 3 % godišnje u posljednjih desetak godina zbog pada ekonomskog rasta i niskih cijena konkurentskih goriva za proizvodnju električne energije. Prema tome, prosječna stopa rasta u zadnjih trideset godina iznosila bi 11 % godišnje [39] uz značajno povećanje instaliranih kapaciteta u razdoblju 1980.-1985. godine. Prema istom izvoru, snaga iskazana u električnim i toplinskim jedinicama prikazana je za Svijet u tablici 3.2-7. Iz tablice i dijagrama je vidljivo da instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije rastu linearno. Izravna potrošnja geotermalne energije u zadnjih 10 godina raste eksponencijalno ponajprije zahvaljujući toplinskim pumpama.

Tablica 3.2-7 Korištenje geotermalne energije u svijetu

Godina

Instalirana električna

snaga, MWe

Broj zemalja

Instalirana toplinska

snaga, MWt

Broj zemalja

1970. 678 6 800 6 1975. 1 310 8 1 300 10 1980. 2 110 14 1 950 14 1985. 4 764 17 7 072 24 1990. 5 832 19 8 064 30 1995. 6 797 20 8 664 30 2000. 7 974 21 15 145 55 2005. 8 902 27 27 825 68

Slika 3.2-14 Pregled instaliranih električnih i toplinskih kapaciteta geotermalne energije u svijetu



Tako na primjer količina proizvedene električne energije iz geotermalne vode štedi danas približno 100 milijuna barela nafte godišnje uz istovremeno smanjenje emisije CO2 od godišnje 13 milijuna tona. Trenutno 71 zemlja koristi geotermalnu energiju dok će najmanje 10 novih zemalja dosegnuti svjetski prosjek do 2010. godine.

S obzirom na trendove rasta u posljednja tri desetljeća i uz očekivano drastično povećanje cijene nafte i plina, najvjerovatniji scenarij predviđa rast geotermalne energije između 5 i 10 % godišnje. 3.2.4.2. Geotermalna energija u Republici Hrvatskoj Obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji povećanje je udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskog bilanci, poglavito kroz promidžbu njihove uporabe. Strategija i približavanje EU Između ostalog traži se da:

- očekivani rast potrošnje energije neće omogućiti povećanje emisije štetnih plinova što ide u prilog geotermalnoj energiji,

- potrošače treba poticati na promjene navika u potrošnji što upućuje na energetski neintenzivne djelatnosti i uz što veću primjenu obnovljivih izvora energije.

U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama načelo održivog razvitka znači međusobnu funkcionalnu povezanost tri varijable koje trebaju udovoljiti ekološkim, gospodarskim i sociološkim zahtjevima, a koje prvenstveno angažiraju lokalne resurse.

Tako na primjer, udovoljiti ekološkim zahtjevima znači da su dozvoljeni samo oni zahvati u okolišu koji omogućuju cjelovitu zaštitu ekosustava što na primjeru obnovljivih izvora odnosno geotermalne vode znači iskorištavanje u granicama obnovljivosti.

S tim u svezi nužno je s obzirom na rudarskoinženjersku praksu učiniti sljedeće: - procijeniti potencijalna područja geotermalne vode, - izraditi plitke istražne bušotine radi ocjene potencijalnosti dubljih geotermalnih ležišta

(zajedno s istražnim radovima pitkih voda), - provjeriti parametare ležišta pokusnim crpljenjem iz utisnih bušotina (kretanje

pothlađene zone i dinamika promjene temperature termalne vode), - ispitati podobnosti iskorištavanja podinske i rubne vode naftnih i plinskih

ležišta/eksploatacijskih polja (Beničanci, Molve, Kalinovac i dr.). Perspektive za Republiku Hrvatsku U Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske razrađena su tri moguća scenarija koja se reflektiraju i na projekcije u proizvodnji geotermalne energije i to:

S1 – klasične tehnologije i bez aktivnih mjera države, S2 – nove tehnologije i aktivne mjere države nakon priključenja RH EU i S3 – strogo ekološki scenarij.

Za našu državu, s obzirom na tehnološko stanje i približenje EU, realan je scenarij S2 čime bi se značajnije uključile nove tehnologije u energetski razvitak ali uz aktivne mjere države. Pri tome udio geotermalne energije prema istome scenariju u obnovljivim izvorima iznosio bi do 5 %. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih ležišta u kaskadnom korištenju rasla bi linearno između 5 do 10 % godišnje, i to nakon 2009./2010. godine, budući da je proizvodnja isključivo električne energije nerentabilna, s obzirom na internu potrošnju postrojenja. Proizvodnja



toplinske energije iz kaskadnog korištenja i topline ostalih geotermalnih izvora do 100°C kao i vodenih okruženja naftnih i plinskih bušotina, rasle bi eksponencijalno čemu bi značajno trebala doprinijeti upotreba toplinskih pumpi.

Treba očekivati da trgovačko društvo INA-Industrija nafte d.d. kao koncesionar geotermalnih izvora iz postojećih bušotina (prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst) neće uopće ili će relativno malo raditi na proširenju kapaciteta obzirom na postojeću mrežu od sedamdesetak isključivo geotermalnih bušotina i oko tridesetak bušotina iz okruženja naftnih i plinskih ležišta/eksploatacijskih polja, a koje se mogu adekvatno prenamijeniti u geotermalne s obzirom na postojeću infrastrukturu.

U scenariju S2, prema Strategiji energetskog razvitka, mogu se realno očekivati dva podscenarija: Scenarij A – iskorištenje postojećih resursa do 2015. godine. Scenarij B – povećanje eksploatacije uz dodatna ulaganja (bušenje, razradba, suhe stijene i sl.)

nakon 2015. godine i to u postojećim i novootkrivenim geotermalnim ležištima.

Za scenarij A (do 2015. godine) moguće je također realizirati dvije podvarijante:

Varijanta A1 – faza pokusne proizvodnje, i to isključivo u formi topline, koja bi se ostvarila razlikom temperature na površini tako da bušotine proizvode samopreljevom odnosno termosifonski, čime bi se ostvarila dodatna financijska sredstva za nužna ispitivanja u cilju potvrđivanja rezervi (razrada, test interferencije i sl.) i to do 2010. godine nakon čega bi mogla početi proizvodnja električne energije i topline u kaskadnom procesu.

Varijanta A2 – nakon 2010. do 2015. godine komercijalizacija na kaskadni način i to od proizvodnje struje do agrikulture i balneologije, uz znatnu primjenu toplinskih pumpi i aktivne mjere države.

Na području RH uočava se pet potencijalnih lokaliteta za proizvodnju električne energije koji pri potpunoj razradbi ležišta mogu dati oko 40 MWe (prema GEOEN-u) gdje je snaga izračunata pomoću termodinamičkog stupnja djelovanja Carnot-ovog reverzibilnog kružnog procesa. Snagu geotermalnog izvora (prema Bošnjakoviću) treba izraziti kao tehničku radnu moć ili eksergiju gdje se stanje radnog medija reverzibilnim načinom dovodi u mehaničku i toplinsku ravnotežu s okolinom. Nadalje, eksergetsku snagu treba još umanjiti za ukupan stupanj djelovanja geotermalnog izvora (koeficijent iskoristivosti izračunava postotak teoretski raspoložive mehaničke energije koja se može transformirati u električnu energiju u postrojenju s turbinom i generatorom) i internu potrošnju postrojenja s obzirom na stroge ekološke norme čime se sva količina geotermalne kapljevine mora ponovno injektirati u ležište. Teoretska eksergetska snaga za pet potencijalnih lokaliteta na kojima bi se mogla proizvesti električna energija u kaskadnom korištenju prikazana je u tablici 3.2-5 što odgovara početnom stanju za 2006. godinu. Međutim, ta proizvodnja obzirom na Varijantu A2 mogla bi započeti tek nakon ulaska RH u EU.

Varijanta A1 – proizvodnja toplinske energije za izravnu potrošnju za razdoblje do 2010. godina

Stanje svih geotermalnih izvorišta iz izrađenih bušotina za primjenu u izravnoj potrošnji i njihova toplinska snaga prikazana je u tablici 3.2-8, obzirom na donju temperaturnu granicu za staklenike i industriju od približno 50°C i balneologiju do 25°C.

Međutim, ležišta pogodna za električnu energiju s temperaturom iznad 100°C mogu se koristiti do 2010. godine isključivo u izravnoj potrošnji s obzirom da RH ne raspolaže tehnologijom za proizvodnju struje iz geotermalnih izvora (binarna postrojenja).



Tablica 3.2-8 Toplinska snaga svih geotermalnih ležišta za direktnu potrošnju (stanje prema scenariju S2 za razdoblje do 2010. godina)

(1) Bilančna toplinska snaga bez stupnja djelovanja izmjenjivača topline (2) Godišnji stupanj iskorištenja β = 0,5 Varijanta A1 – proizvodnja toplinske energije za direktnu potrošnju za razdoblje 2010.-

2030. godina Nakon 2010. godine kada započne proizvodnja električne energije, gornji dio tablice za ležišta iznad 100°C transformirat će se djelomice u proizvodnju struje, a ostatak temperaturnog pada od 80°C na niže koristit će se na kaskadni način što je prikazano u tablici 3.2-9.

Za razdoblje 2010. do 2015. godine toplinskoj energiji za direktnu potrošnju treba pribrojiti i toplinsku snagu iz kaskadnog korištenja pri proizvodnji električne energije i to tako da će ukupna toplinska energija biti jednaka zbroju topline ležišta ispod 100°C (tablica 3.2-8), topline iz kaskadnog korištenja (tablica 3.2-9) i upotrebi toplinskih crpki, i to u unaprijed zadanim temperaturnim granicama u skladu s optimizacijom termodinamičkog ciklusa.

Iz ležišta iznad 100°C pogodnim za proizvodnju električne energije, proizvodnja je ekonomski isplativa jedino uz kaskadni način korištenja. U tablici 3.2-9 prikazane su količine toplinske energije koje je moguće iskoristiti u energetske svrhe, i to za donju temperaturnu granicu od 50°C (grijanje i industrija) te za temperaturni pad do 25°C (balneologija).

Instalirana toplinska snaga (MWt) (1) Godišnja potrošnja energije (TJ/god) (2)

Do 50°C Do 25°C Do 50°C Do 25°C Lokalitet T (°C)

Stvarna Moguća Stvarna Moguća Stvarna Moguća Stvarna Moguća Babina Greda 125 31,38 31,38 41,84 41,84 494,63 494,63 659,50 659,50

Ferdinandovec 125 15,69 31,38 20,92 41,84 247,31 494,63 329,75 659,50 Lunjkovec-Kutnjak 140 19,56 39,11 25,00 50,00 314,58 629,16 803,93 1607,86

Rečica 120 14,64 29,29 19,87 39,75 230,83 461,65 313,26 626,53 Velika Ciglena 170 58,07 174,21 70,17 210,51 910,11 2730,33 1106,03 3318,09

Ležišta iznad 100°C

Ukupno iznad 100°C 139,34 305,37 177,80 383,94 2197,46 4810,40 3212,47 6871,75

Bizovac TG 96 0,58 0,58 0,89 0,89 9,10 9,10 14,05 14,05 Bizovac PP 90 3,85 46,19 6,26 75,06 60,67 728,09 98,60 1183,14 Ernestinovo 80 2,89 5,77 5,29 10,59 45,51 91,01 83,43 166,85 Ivanić Grad 60 - - 0,43 0,43 - - 13,85 13,85 Madarince 96 1,92 1,92 2,97 2,97 30,34 30,34 46,82 46,82 Sveta Nedjelja 68 3,39 6,78 8,10 16,19 53,42 106,84 127,61 255,23 Zagreb (Mladost RC) 80 6,28 6,28 11,51 11,51 98,93 98,93 181,36 181,36

Ležišta ispod 100°C

Zagreb (Sveučilišna bolnica)

80 6,90 6,90 12,66 12,66 108,82 108,82 199,50 199,50

Ukupno ispod 100°C

25,81 74,42 48,1 129,86 406,78 1173,12 751,37 2060,81

Ukupno 165,15 379,79 225,90 513,80 2604,24 5983,52 3963,84 8932,56



Tablica 3.2-9 Toplinska snaga i godišnja potrošnja energije u kaskadnom korištenju za geotermalna ležišta temperature ispod 100°C nakon proizvodnje električne energije

(nakon 2010. godine)

Instalirana toplinska snaga kaskadnog korištenja nakon proizvodnje električne

energije, (MWt)

Godišnja potrošnja toplinske energije kaskadnim korištenjem nakon proizvodnje

električne energije (TJ/god) (1)

Do 50°C Do 25°C Do 50°C Do 25°C Lokalitet T

(°C) (2)

Stvarna Moguća Stvarna Moguća Stvarna Moguća Stvarna Moguća Babina Greda 80 12,30 18,45 22,55 22,55 197,85 197,85 362,73 362,73 Ferdinandovec 80 6,15 12,30 11,28 22,55 98,93 197,85 181,36 362,73 Lunjkovec-Kutnjak 80 6,52 13,04 11,95 23,90 104,86 209,72 192,24 384,49 Rečica 80 6,15 12,30 11,28 22,55 98,93 197,85 181,36 362,73 Velika Ciglena 80 14,15 42,44 25,93 77,80 227,53 682,58 417,13 1251,40 Ukupna toplinska snaga u kaskadnom korištenju nakon proizvodnje el.energije

45,26 98,52 82,98 169,35 728,09 1 485,85 1 334,83 2 724,06

(1) godišnji stupanj iskorištenja β = 0,5 (2) Temperatura na izlazu binarnog postrojenja za proizvodnju električne energije 3.2.4.3. Projekcije budućeg korištenja ležišta geotermalne vode Republike Hrvatske za

proizvodnju toplinske energije Predviđanja potencijala Geotermalni potencijal Republike Hrvatske za iskorištavanje samo toplinske energije (uz pretpostavku da će se dio energije koristiti za proizvodnju električne energije, a toplinska energija u kaskadnom načinu) iznosi oko 500 MWt.

Trenutni toplinski kapaciteti u sektoru balneologije iznose oko 80 MWt, dok potencijali sadašnjih niskotemperaturnih geotermalnih bušotina iznose oko 130MWt, računajući do donje temperaturne granice od 25°C (primjena u balneološke svrhe). Potencijal kaskadnog korištenja topline iz pet ležišta (uz proizvodnju struje) iznosi oko 170 MWt. Prestankom crpljenja nafte i plina iz nekih ležišta/eksploatacijskih polja (Beničanci, Molve; Kalinovac) s pogodnim protočnim i termalnim svojstvima vodenog okruženja, moglo bi se prenamjenom bušotina iskoristiti otprilike dodatnih 120 MWt.

U računicu nije obuhvaćeno korištenje geotermalnih toplinskih crpki. S obzirom na povoljne geotermalne gradijente u Panonskom bazenu, koji su iznad svjetskoga prosjeka, moguće je pretpostaviti uvođenje ove tehnologije u sektor grijanja u narednim godinama.



Tablica 3.2-10. Projekcija instalirane toplinske snage geotermalnih izvora uz godišnju potrošnju energije za Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2030. godine

Godina

Instalirana toplinska snaga za direktnu

potrošnju geotermalne energije, MWt

Projekcija godišnje potrošnje energije,

TJ/god (1)

2006. 125 986 2007. 130 1025 2008. 136 1072 2009. 142 1120 2010. 155 1222 2011. 165 1301 2012. 175 1380 2013. 186 1467 2014. 197 1553 2015. 209 1648 2020. 280 2208 2025. 375 2957 2030. 500 3943

(1)godišnji stupanj iskorištenja β = 0,25

050

100150200250300350400450500550

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2020. 2025. 2030.

Godina

Pred

viđe

na in

stal

irana

topl

insk

a sn

aga,

MW

t

Slika 3.2-15 Predviđena instalirana toplinska snaga iskorištavanjem geotermalnih potencijala Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine*

*. Varijanta A1 (do 2010.) - koristi se toplina svih ležišta, i to onih iznad i onih ispod 100°C što odgovara početnom stadiju

logističke ''S'' krivulje.

Varijanta A2 (2010 – 2030.) - koristi se toplina ležišta ispod 100°C, toplina iz kaskadnog korištenja pri proizvodnji struje i to od temperature 80°C i toplinske pumpe, što odgovara razdoblju ubrzanog porasta geotermalne energije u direktnoj potrošnji

Projekcije budućeg korištenja ležišta geotermalne vode Republike Hrvatske za proizvodnju električne energije Budući napredak u korištenju geotermalne energije kao izvora električne energije moguće je odrediti u skladu s tri moguća scenarija Strategije energetskog razvitka RH. Kroz sva tri scenarija realno je očekivati početak eksploatacije postojećih resursa kaskadnim načinom oko 2010. godine. Obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja EU povećanje je udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci, prvenstveno kroz promidžbu njihove uporabe. Za povećanje električne energije nakon 2020. godine nužna su dodatna ulaganja u bušenja, opremanje i razradbu postojećih i novih ležišta.



Tablica 3.2-11 Potencijali za proizvodnju električne energije lokaliteta s temperaturama geotermalne vode iznad 100°C (geotermalni fluid je jednofazna kapljevina, što odgovara

geotlačno-hidrotermalnom tipu ležišta), stanje 2006. godina

Električna snaga (1) (MWe) Električna energija (2), GWh/god Lokalitet

Temperatura ušća (°C) Do 80°C,

Stvarno Do 80°C, Moguće

Do 80°C, Stvarno

Do 80°C, Moguće

Babina Greda 125 1,18 1,18 9,30 9,30Ferdinandovac 125 0,59 1,18 4,65 9,30Lunjkovec- Kutnjak 140 1,11 2,22 8,75 17,50

Rečica 120 0,46 0,92 3,63 7,25Velika Ciglena 170 5,4 10,8 42,57 85,15Ukupno 8,74 16,3 68,91 128,51

(1) Eksergetska snaga bez interne potrošnje (2) Godišnji stupanj iskorištenja β = 0,9

Tablica 3.2-12 Projekcije buduće proizvodnje električne energije iz geotermalnih ležišta Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine

Godina Instalirana električna snaga, MWe

Godišnja proizvodnja energije, GWh/god (1)

2005. 0,0 0,0 2010. 8,7 68,6 2011. 9,6 75,5 2012. 10,6 83,0 2013. 11,6 91,3 2014. 12,8 100,4 2015. 14,8 110,5 2020. 16,3 128,51 2025. 16,3 128,51 2030. 16,3 128,51

(1)godišnji stupanj iskorištenja β = 0,9

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

2005 2010 2015 2020 2025 2030

Godina

Pre

dviđ

ena

inst

alira

na e

lekt

rična

sna

gaM

We

0

20

40

60

80

100

120

140

Pre

dviđ

ena

godi

šnja

pro

izvo

dnja

elek

tričn

e en

ergi

je, G

Wh/

god

Slika 3.2-16 Predviđena instalirana električna snaga za razdoblje do 2030. godine



3.2.5. PROJEKCIJA MOGUĆEG UVOZA ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

U svijetu postoje države izvoznici energije, one koje u potpunosti mogu zadovoljiti svoje potrebe za energijom vlastitom proizvodnjom energetskih mineralnih sirovina i države koje samo djelomice mogu zadovoljiti svoje potrebe za energijom i na kraju države koje u potpunosti ovise od uvoza energije odnosno energetskih sirovina. RH samo djelomice podmiruje svoje potrebe za energentima eksploatacijom nafte i prirodnog plina dok veći dio uvozi. S obzirom na stanje rezervi ugljena koje su sve Strategijom gospodarenja energetskih mineralnih sirovina svrstane u izvanbilančne ne predviđa se proizvodnja ugljena u RH. Sve potrebne količine ugljena osigurat će se iz uvoza.

Na primjer: vlastita opskrbljenost ukupom primarnom energijom iznosila je 1988. godine 65 %, 2000. godine 50 %, 2005. godine oko 45 %, a procjena je da bi 2030. godine iznosila svega 21-23 % (slika 3.2-17) [23]. Treba naglasiti da u ukupno potrebnoj energiji najveći udio imaju i dalje nafta i prirodni plin čiji se udio za cijelo razdoblje kreće na razini 60-70 % (slike od 3.2-18 do 3.2-21).

Slika 3.2-17 Stupanj vlastite opskrbljenosti primarnom energijom Ovisnost o uvozu energije i energetskih mineralnih sirovina predstavlja rizik u osiguravanju ukupno potrebne energije, što zbog tržišnih faktora (visoke cijene na svjetskom tržištu) i što netržišnih faktora (promjena geopolitičkih odnosa u svijetu, elementarne nepogode i sl. 3.2.5.1. Predviđanja uvoza tekućih goriva Predviđanja uvoza tekućih goriva prikazano je na slikama 3.2-18 i 3.2-19.



0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

m3

Slika 3.2-18 Predviđanja uvoza tekućih goriva za razdoblje 2006. – 2015. godina

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

7000000

m 3

2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.

uvoz

proizvodnja

Slika 3.2-19 Predviđanje odnosa uvoza i proizvodnje tekućih goriva

za razdoblje 2006. – 2015. godina 3.2.5.2. Predviđanja uvoza prirodnog plina Predviđanja uvoza tekućih goriva prikazano je na slikama 3.2-20 i 3.2-21.

0

0,20,4

0,60,8

11,2

1,41,6

1,8

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

109 m

3

Slika 3.2-20 Predviđanja uvoza prirodnog plina za razdoblje 2006. – 2015. godina



0

0,51

1,52

2,53

3,5

4

10 9 m3

2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.

uvoz

proizvodnja

Slika 3.2-21 Predviđanje odnosa uvoza i eksploatacije prirodnog plina za razdoblje 2006. – 2015. godina

3.2.6. POTROŠNJA ČVRSTIH ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA Ugljen, jedina čvrsta energetska mineralna sirovina sastavni je dio ukupne energetske bilance u zadovoljavanju ukupnih energetskih potreba u RH. Ukupne rezerve ugljena u RH zbog svojih energetskih i tehno-ekonomskih karakteristika eksploatacije definirane su kao izvanbilančne. Zato se sve potrebne količine ugljena podmiruju iz uvoza. Ugljen se uglavnom uvozi iz Južne Afrike i Indonezije a osnovni kriterij pri odabiru je kvaliteta ugljena zbog što manjeg utjecaja na okoliš. To kod ugljena znači što manji postotak sumpora.

Najveći dio ugljena troši se za energetske transformacije u tremoelektranama, tj. u proizvodnji električne energije. U RH su to termoelektrane Plomin I. i II. Za ove potrebe koristi se od 80 do 85 % od ukupne mase ugljena. Jednim manjim dijelom ugljen se koristi i kod transformacija u industrijskim toplanama i kotlovnicama. Samo 10-15 % od ukupnih potreba troši se u neposrednoj potrošnji. Pri tome na industriju otpada od 10-13 %, a na opću potrošnju od 2,5-5 % (tablica 3.2-13). Udio potrošnje za transformacije naglo se povećao puštanjem u pogon temoelektrane Plomin II.

Tablica 3.2-13 Struktura potrošnje ugljena u Republici Hrvatskoj, u 1 000 tona Godina 1996. 2000. 2002. 2004. 2006. Ukupna potrošnja 292,6 741,4 981,8 1207,0 1091,6 Energet. transformacije (%) 56,2 81,8 86,5 86,7 81,5 Neposredna potrošnja (%) 43,8 18,2 13,5 13,3 18,5 -industrija (%) 31,3 13,1 10,3 10,8 16,4 -opća potrošnja (%) 12,5 5,1 3,2 2,5 2,1 Predviđena buduća potrošnja ugljena zavisit će o razvoju energetskog sektora. Uz pretpostavku razvoja energetskog sektora prema tzv. scenariju S-2 koji se pretpostavlja najrealnijim, buduće potrebe za ukupno potrebnom energijom do 2030. godine rasle bi po stopi od 2,24 % prosječno godišnje. U ovom scenariju predviđa se izgradnja i jedne termoelektrane na ugljen snage 500 MW što bi značilo i povećanje potreba za ugljenom.

Ugljen kao energetska mineralna sirovina ne bi trebao imati veće značenje i u odnosu na zaposlenost jer se u budućnosti ne predviđa pokretanje domaće proizvodnje.

Ekonomsko značenje ugljena u budućnosti zavisit će najviše o kretanju cijena energije i energetskih mineralnih sirovina na svjetskom tržištu.


3.3. Ekonomsko-financijski značaj Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 3.3-1

3.3. EKONOMSKO-FINANCIJSKI ZNAČAJ STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

Eksploatacija i potrošnja mineralnih sirovina dio su ukupne gospodarske aktivnosti zemlje i na taj način doprinose ukupnom rastu društvenog proizvoda. Istovremeno rast društvenog proizvoda zahtijeva i povećanje potrošnje određenih vrsta mineralnih sirovina što pretpostavlja njihovu uzajamnu povezanost. Stoga je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama dio cjelovite strategije razvitka gospodarstva. Značenje pojedine gospodarske djelatnosti ogleda se u njenom doprinosu rastu gospodarske grane kojoj pripada, važnosti za rast drugih gospodarskih djelatnosti, rastu ukupnog društvenog bruto proizvoda gospodarstva u cjelini, rastu zaposlenosti i doprinosu povećanja prihoda državnog proračuna. Značajni rast i propulzivnost građevinske industrije kao i postupni oporavak prerađivačke industrije uvođenjem novih ekološki prihvatljivih tehnologija koji se dešava u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina zahtijeva i primjerenu eksploataciju mineralnih sirovina koje predstavljaju osnovu graditeljstva kao i sirovine za industrijsku preradu. To su: tehničko-građevni kamen te građevni pijesak i šljunak osnovne mineralne sirovine za izgradnju infrastrukturnih, a dijelom i stambenih objekata. U ovu skupinu mineralnih sirovina spadaju i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna koje zbog svojih izvoznih mogućnosti imaju i veće značenje. Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja sirovinu koja se također koristi u graditeljstvu, no uglavnom kao proizvod u završnim radovima (“dekorativni element”), zbog čega ima i znatno veću vrijednost po jedinici proizvoda. Time se povećava doprinos eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena rastu ukupnog društvenog bruto proizvoda kao i povećanju prihoda državnog proračuna.

Skupina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramička i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak i još neke) svoje puno značenje dobiva tek preradom kada im se višestruko povećava vrijednost. Industrijska prerada mineralnih sirovina sastavni je dio prerađivačke industrije. Opskrbljena modernim tehnološkim i ekološki prihvatljivim rješenjima, u narednom razvojnom razdoblju može i treba biti važna izvozno orjentirana gospodarska grana i osigurati povećanje dodane vrijednosti.

Posebnu skupinu čine energetske mineralne sirovine nafta, prirodni plin i kondenzat, geotermalna i ostale mineralne vode ali i čvrste energetske mineralne sirovine. One se svrstavaju u tzv. strateške mineralne sirovine i to im daje posebno značenje. Kao takve one su ujedno i dio strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske. Raspolaganje potrebnim količinama energije preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje ali i mogućnost zadovoljavanja potreba svih ostalih potrošača. Eksploatacijom nafte i prirodnog plina Republika Hrvatska se svrstava u grupu zemalja koje dio svojih potreba za energijom podmiruju vlastitom proizvodnjom, dok veći dio uvozi. S obzirom na stanje rezervi ugljena koje su sve Strategijom gospodarenja energetskih mineralnih sirovina svrstane u izvanbilančne ne predviđa se proizvodnja ugljena u RH. Sve potrebne količine ugljena osigurat će se iz uvoza.

Eksploatacija mineralnih sirovina predstavlja respektabilnu gospodarsku djelatnost i na neposredan i posredan način značajni ekonomski i financijski udio u ukupnom društvenom bruto proizvodu kao i doprinos povećanju državnog proračuna. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da udio rudarstva u ukupnom BDP-u RH višestruko premašuje udio ribarstva, proizvodnje tekstila, duhana, celuloze, papira i proizvoda od papira a veći je i od udjela gospodarskih grana kao što su proizvodnja strojeva, proizvodnja namještaja, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja komunikacijskih uređaja i sl. Na to ukazuje i indeks rasta bruto dodane vrijednosti za razdoblje 2001-2004.godine (tablica 3.3-1)



Tablica 3.3.-1 Verižni indeks kretanja bruto dodane vrijednosti djelatnosti vezanih za gospodarenje mineralnim sirovinama (prethodna godina je 100)

Godina

Grane gospodarstva 2001. 2002. 2003. 2004.

Rudarstvo i vađenje 112,1 110,8 108,7 127,3 Proizvodnja koksa,naftnih derivata i nuklearnog goriva 85,9 75,6 114,4 141,7

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina 113,8 119,7 111,6 110,7

Građevinarstvo 116,3 118,5 131,2 115,3 Bruto dodana vrijednost gospodarstava 108,6 110,0 110,2 109,8 Udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (%) 7,8 7,7 8,6 9,5

Sve gospodarske grane vezane za gospodarenje mineralnim sirovinama imaju znatno veću godišnju stopu rasta bruto dodane vrijednosti nego što je to na razini gospodarstva. Treba naglasiti da ovdje nije uključena eksploatcija mineralnih sirovina za industrijsku preradu čija se dodana vrijednost iskazuje samo kroz gotov finalni proizvod, što po mišljenju izrađivača Strategije nije ispravno, a nije uključena ni proizvodnja energije u kojoj također sudjeluju energetske mineralne sirovine jednim svojim dijelom (u okviru razine vlastite proizvodnje energetskih mineralnih sirovina). Treba očekivati zadržavanje ovog trenda i u narednom razdoblju obzirom na planiranu buduću stopu rasta gospodarstva i standarda društva u cjelini. Osim toga u priliog potrebe zadržavanja ovakovog trenda ide i činjenica da Republika Hrvatska još uvijek ima negativnu bilancu uvoza i izvoza proizvoda industrije nemetala i građevnog materijala što ovim djelatnostima daje dobru perspektivu budućeg razvitka (tablica 3.3.-2) [21]. Eksploatacija mineralnih sirovina i industrija za preradu mineralnih sirovina za industrijsku preradu imaju sve uvjete da postanu gospodarska grana sa snažnom izvoznom orjentacijom. Tablica 3.3-2 Uvoz izvoz građevnog materijala i proizvoda industrije nemetala, mln USD

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Eksploatacija kamena 36,0 22,0 38,6 21,6 48,0 29,7 63,9 43,6 74,5 47,6 77,1 63,6

Odnos izvoz/uvoz 0,61 0,60 0,62 0,68 0,63 0,82

Proizv. ostalih nemetalnih mineralnih sirovina

201,8 187,5 258,6 203,2 333,4 245,0 381,5 278,9 398,3 334,6 479,1 374,0

Odnos izvoz/uvoz 0,92 0,78 0,74 0.73 0,84 0,78

Ukupno ind. nemetala i građ. materijala

237,8 209,5 297,1 224,8 381,5 274,7 445,4 322,4 472,8 382,2 556,3 437,6

Odnos izvoz/uvoz 0,88 0,75 0,72 0,72 0,81 0,79



Nepokrivenost uvoza izvozom koja se za ukupnu industriju nemetala i građevnog materijala u promatranom razdoblju kreće od 12% do 28%, ukazuje na opravdanost izvozne orjentacije ove industrijske grane.

Koristi za društvo odnosno doprinos prihodu državnog proračuna Republike Hrvatske eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se podijeliti na:

- neposredne koristi, - posredne koristi

Neposredne koristi su: - naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, - porez na dobit koji je ostvaren u obračunskoj godini,

- PDV na osnovna sredstva potrebna za realizaciju i rad rudarskih gospodarskih subjekata,

- plaćeni neto PDV koji je ostvaren u obračunskoj godini (razlika između PDV na ostvareni ukupni prihod eksploatacijom i PDV-a koji je plaćen na dio troškova inputa na koji se plaća PDV),

- porez na plaće zaposlenih na eksploataciji mineralnih sirovina, - porez i ostale zakonske obveze koje proizlaze iz rješavanja imovinsko pravnih odnosa

vezanih za otvaranje i eksploataciju ležišta mineralnih sirovina Posredne koristi treba očekivati u povećanju dodane vrijednosti preradom i oplemenjivanjem mineralnih sirovina u proizvode prikladne za krajnju potrošnju, kao i korištenjem mineralnih sirovina i proizvoda kao inputa u drugim gospodarskim djelatnostima prvenstveno u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji (industrija prerade mineralnih sirovina). Kada gospodarski subjekti ostvaruju ukupni prihod i dobit prodajom prerađene, oplemenjene ili na drugi način upotrebljene sirovine (na pr. ciglana proizvodnjom i prodajom cigle iz ciglarske gline, tvornica cementa proizvodnjom i prodajom cementa iz sirovine za proizvodnju cementa, INA-Industrija nafte d.d. eksploatacijom i preradom nafte i prodajom naftnih derivata ili ako se prirodni plin ne prodaje direktno potrošačima već se koristi za proizvodnju električne energije ili topline i sl.) dio dobiti tih gospodarskih subjekata kao i poreznih obveza treba pripisati i vrijednosti mineralnih sirovina ili proizvoda iz prerađenih mineralnih sirovina (građevinarstvo, industrija prerade mineralnih sirovina) koje su korištene u takvom proizvodnom procesu. Na tu dobit plaća se porez (20%) i obračunava PDV koji predstavljaju prihod državnog proračuna.

Na primjer:

Eksploatacijom ciglarske gline kao mineralne sirovine ostvaruju se neposredne koristi za društvo kroz naknadu za eksploataciju mineralne sirovine, poreza na ostvarenu dobit i razlike PDV-a. Preradom ciglarske gline u ciglu i ciglarske proizvode ciglane ostvaruju svoj prihod, razliku PDV-a i dobit u koje su jednim dijelom uključena i vrijednost ciglarske gline kao mineralne sirovine. Na tu dobit plaća se uobičajeni porez i obračunati PDV. Na taj način uvećana je dodana vrijednost ciglarske gline kao mineralne sirovine i ostvarena posredna korist za društvo kroz doprinos prihodu državnog proračuna. Ciglarski proizvodi koriste se u građevinarstvu. Ugradnjom cigle u stambene i ostale građevinske objekte, prodajom na tržištu građevinska industrija ostvaruje svoj prihod i dobit i ponovno razlika u PDV-u. Na tu dobit plaća se opet uobičajeni porez u kojem na posredni način sudjeluje i ciglarska glina. Na taj način joj se još jednom uvećava dodana vrijednosti i doprinos prihodu državnog proračuna. Na sličan način može se vrednovati dodana vrijednost i ukupne koristi za društvo za sve mineralne sirovine.

Ekonomski utjecaj gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama može se podijeliti na;

Neposredni utjecaj koji se odražava kroz: - eksploataciju energetskih mineralnih sirovina, - preradu i proizvodnju derivata,



- transport nafte i plina , - distribuciju, - trgovinu sirovom naftom, naftnim derivatima i plinom, - pružanje usluga bušenja, remonta i drugih radova vezanih za istraživanje i eksploataciju

nafte i plina na kopnu i moru.

Posredni utjecaj koji se odražava kroz: - proizvodnju energije za potrebe krajnje potrošnje, - inpute u svim drugim gospodarskim i društvenim djelatnostima, općoj potrošnji

neenergetskoj potrošnji, - naknada za eksploataciju mineralnih sirovina i sl.

U svim ovim djelatnostima ostvaruje se značajni dio ukupnog društvenog bruto proizvoda i dobiti gospodarskih subjekata, kao i značajni dio poreznih obveza kroz PDV, porez na dobit i druge zakonom propisane obveze kojima se osigurava punjenje državnog proračuna. Sve djelatnosti koje su vezane za energetske mineralne sirovine ujedno su i radno intenzivne što osigurava visoki stupanj zaposlenosti.

Međutim to zahtijeva redefiniranje cjelokupne baze podataka o svim mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj. Postojećim načinom praćenja i evidentiranja gotovo je nemoguće utvrditi sve koristi od eksploatacije mineralnih sirovina prema gore navedenom primjeru. To se prvenstveno odnosi na mineralne sirovine za industrijsku preradu.

Strategija kao takva predstavlja opći okvir za razvoj gospodarenja mineralnim sirovinama, trenutačnu gospodarsku poziciju ove grane gospodarstva, prepoznavanje prilika, prikaz ciljeva i načina kako učiniti pomak do nove, bolje pozicije. Realizaciju osnovnih ciljeva Strategije kao i pravila plaćanja naknade za eksploataciju treba odrediti Vlada zakonskim i podzakonskim aktima.

Prijedlog Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je da se u budućoj izmjeni zakonske regulative u ovom području stvori takva baza podataka kojom će se osigurati podloge za efikasnije praćenje ukupnih koristi za društvo (neposrednih i posrednih) od eksploatacije mineralnih sirovina. To se ne odnosi samo na zakonsku regulativu iz područja rudarstva već i na područje statistike i evidentiranja financijskih pokazatelja.

Razlog je što se većina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramička i vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak i još neke) evidentiraju tek kroz finalni proizvod što umanjuje njihovu stvarnu vrijednost i ukupni doprinos rastu ukupnog društvenog bruto proizvoda gospodarstva u cjelini, rastu zaposlenosti i doprinosu povećanja prihoda državnog proračuna. Na taj način se u industriji mineralnih sirovina za industrijsku preradu ne evidentiraju:

- ukupni prihod i dobit ostvaren eksploatacijom, - zaposlenost u toj grani gospodarstva, - porez na dodanu vrijednost ostvaren kao razlika između ukupnog prihoda i materijalnih

troškova proizvodnje na koje se plaća porez na dodanu vrijednost, - naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, - utjecaj na druge gospodarske aktivnosti, - utjecaj na razvoj lokalnih zajednica na području kojih se odvija eksploatacija.

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori trenutačno se prate slijedeće grupacije udruženja industrije nemetala i građevnog materijala:

- grupacija cementne industrije, - grupacija staklarske industrije, - grupacija keramičke industrije, - grupacija ciglarske i crjepne industrije,



- grupacija proizvodnje tehničko-građevnog kamena, - grupacija proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena, - grupacija proizvodnje betona i betonskih prefabrikata, - grupacija proizvodnje abrazivnih sredstava, - grupacija proizvodnje vapna.

Iz popisa grupacija vidljivo je da se osim proizvodnje tehničko-građevnog i arhitektonsko-građevnog kamena druge mineralne sirovine za industrijsku preradu evidentiraju tek kroz finalne proizvode.

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA, AKTIVNOSTI I MJERE ZA PROVEDBU

STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

REPUBLIKE HRVATSKE


4.1. Zaključak o stanju rudarske djelatnosti u RH i prijedlog mjera poboljšanja 4.1-1

4.1. ZAKLJUČAK O STANJU RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA

4.1.1. POSTOJEĆI PRAVNI OKVIRI ZA OBAVLJANJE RUDARSKE

DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ 4.1.1.1. Odobrenje istraživanja mineralnih sirovina Istraživanjem mineralnih sirovina, prema odredbama Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (Narodne novine, broj 190/03.), smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, količinu i kakvoću rezervi mineralnh sirovina, te uvjete eksploatacije.

Prije izdavanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja, održava javnu raspravu-natječaj, čiji je smisao održavanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.), pored ostalog i utvrđivanje opravdanosti i mogućnosti istraživanja mineralne sirovine u traženom istražnom prostoru, obzirom na gospodarske i prostorne planove županije, grada/općine na području koje je smješten tražen istražni prostor. 4.1.1.2. Odobrenje eksploatacijskog polja Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst, osnovu svake rudarske djelatnosti predstavlja odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine.

Eksploatacijsko polje je prostor, definiran prostiranjem potvrđenih bilančnih rezervi mineralne sirovine, koji je horizontalno na površini zemlje ograničen ravnim crtama, a prostire se neograničeno u dubinu zemlje između vertikalnih ravnina položenih kroz te crte.

Prije izdavanja odobrenja za eksploatacijsko polje, tijelo državne uprave nadležno za poslove rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja održava javnu raspravu-natječaj, čiji je smisao održavanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.), pored ostalog i utvrđivanje opravdanosti i mogućnosti eksploatacije mineralne sirovine u traženom eksploatacijskom polju, obzirom na gospodarske i prostorne planove županije, grada/općine na području kojeg je smješteno traženo eksploatacijsko polje. 4.1.1.3. Dodjela rudarske koncesija za izvođenje rudarskih radova Dodjelom (ishođenjem) rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina stječe se pravo izvođenja rudarskih radova u cilju gospodarskog korištenja mineralnih sirovina na odobrenom eksploatacijskom polju.

Dakle, kako je i naprijed navedeno osnovu svake rudarske djelatnosti predstavlja eksploatacijsko polje, te ukoliko je trgovačkom društvu ili obrtniku odobreno eksploatacijsko polje nedvojbeno je da se eksploatacija mineralnih sirovina na istom može obavljati, međutim, prethodno je potrebno ishoditi rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova, a kojom se gospodarskom



subjektu određuju uvjeti, dinamika i način eksploatacije mineralne sirovine na odobrenom eksploatacijskom polju.

Da bi se trgovačkom društvu ili obrtniku u postupku dodjele rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina ista dodijelila, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu potrebno je :

1. Odobrenje za eksploatacijsko polje; 2. Lokacijska dozvola; 3. Rudarski projekt s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaćanju projektnih rješenja; 4. Suglasnosti i mišljenja tijela i trgovačkih društava koja su na provedenoj javnoj raspravi

sudjelovala u određivanju uvjeta odnosno ograničenja uz koja se može obavljati eksploatacija a) Vodopravna suglasnost Hrvatskih voda – nadležnog vodogospodarskog odjela b) Rješenje o suglasnosti od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva c) Druge suglasnosti i ograničenja ako su zahtjevana na javnoj raspravi

5. Dokaz o pravu izvođenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobrenog eksploatacijskog polja i to za razdoblje od najmanje 5 godina.

a) Izvod iz zemljišnika s katastarskim zemljovidom na kojem je urisano odobreno eksploatacijsko polje

b) Ugovor o zakupu, služnosti ili ortakluku za zemljišne čestice unutar eksploatacijskog polja.

4.1.2. DEFINIRANJE PROBLEMA U RUDARSKOJ DJELATNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE Prva skupina problema u rudarskoj djelatnosti Republike Hrvatske, odnose se na eksploatacijska polja koja su odobrena prije stupanja na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001. godine, budući na tim eksploatacijskim poljima do tada nije bilo potrebe za dodijelom rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova, poradi uvažavanja činjenice da je na istima izdano odobrenje za izvođenje rudarskih radova.

Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001. godine pojam “odobrenje za izvođenje rudarskih radova” zamjenio je pojam “rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova”, te se s tog aspekta ništa bitnoga u rudarstvu nije promijenilo.

Zapravo, u praksi se, javljaju problemi radi toga što se od rudarskih gospodarskih subjekata, koji su ishodili svu potrebnu dokumentaciju i temeljem važećih zakonskih propisa do 1991. godine, stekli pravo eksploatacije mineralne sirovine na cijeloj površini odobrenog eksploatacijskog polja bez vremenskog ograničenja eksploatacije (imaju pravomoćno rješenje iz 50-tih, 60-tih ili 70-tih godina prošlog stoljeća), traži da ukoliko npr. žele primjeniti nova tehničko-tehnološka rješenja ili parametre eksploatacije, (tehnika i tehnologija je u međuvremenu znatno napredovala), moraju prilikom ponovnog ishođenja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova osnovom novih provjerenih projektno-tehničkih rješenja ishoditi i sva potrebna rješenja, dozvole, uvjete eksploatacije, suglasnosti i dr. kao da se radi o sasvim novom rudarskom objektu.

Druga skupina problema je isključivo u svezi s odobrenjem novih eksploatacijskih polja (nakon 2001. godine), a javlja se poradi nedovoljne stručnosti službenika (iz područja rudarstva), sporosti administracije i poradi birokratskih barijera od strane tijela državne uprave.



4.1.2.1. Postupak ishođenja lokacijske dozvole Temeljem odredbe članka 42. stavka 1. točke 3. Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst (Narodne novine, br. 190/03.) za dodjelu rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina, potrebno je priložiti lokacijsku dozvolu za namjeravani zahvat u prostoru, a što je određeno i odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07.) koje određuju da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja.

Tek po ishođenju lokacijske dozvole može se izraditi rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine (temeljem kojeg se dodjeljuje rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova), budući rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine mora uvažavati uvjete iz lokacijske dozvole.

Budući je osnov rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje, nije jasno, zašto postupak ishođenja lokacijske dozvole nepotrebno dugo traje (sam postupak provjere Studije utjecaja rudarskog zahvata na okoliš, a što je uvjet za izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje 6 mjeseci). Smatramo da, ukoliko se na javnoj raspravi utvrdi da se na traženom eksploatacijskom polju može obavljati eksploatacija mineralnih sirovina onda postupak ishođenja lokacijske dozvole mora biti samo tehničko pitanje. Prijedlog rješenja problema:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili uredi lokane (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja moraju odrediti kompetetnu osobu za sudjelovanje na javnim raspravama-natječajima prilikom postupaka odobrenja eksploatacijskih polja i istražnih prostora mineralnih sirovina.

Bez suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili ureda lokalne (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, traženo odobrenje za eksploatacijsko polje ili odobrenje istraživanja u istražnom prostoru ne može biti izdano.

Studija utjecaja rudarskog zahvata na okoliš mora biti izrađena temeljem Idejnog rudarskog projekta, kojeg treba izraditi-nositi Odgovorni projektant rudarske struke, a isti treba biti urađen osnovom prostiranja potvrđene količine i kakvoće rezervi mineralne sirovine unutar odobrenog eksploatacijskog polja.

Dakle ukoliko se prihvati činjenica da je osnova svake rudarske djelatnosti eksploatacijsko polje koje mora biti odobreno sukladno odrednicama Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst i sukladno dokumentima kojima se uređuje prostorno uređenje i zaštita okoliša, ishođenje svih drugih dokumenata potrebnih za eksploataciju mineralnih sirovina postat će tehničko pitanje. 4.1.2.2. Status istražnih prostora u dokumentima prostornog uređenje Istraživanje mineralnih sirovina kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, količinu i kakvoću rezervi mineralnh sirovina, te uvjete eksploatacije, nije samo sebi svrha, već se istraživanje mineralnih sirovina obavlja poradi moguće eksploatacije mineralnih sirovina, te nije jasna praksa tijela nadležnih za donošenje dokumenata prostornog uređenja da se u dokumentima prostornog uređenja uvrsti odobreni istražni prostor, bez mogućnosti da se uvršteni istražni prostor u dokumentu prostornog uređenja prikaže kao eksploatacijsko polje.

Naime, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročušćeni tekst i Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina, odobrenje istraživanja mineralnih sirovina u odobrenom istražnom prostoru je privremena kategorija s određenim “rokom trajanja” (najviše tri, odnosno pet godine), a nakon



toga ukoliko se utvrdi količina i kakvoća rezervi mineralnih sirovina na predmetnom prostoru pokreće se postupak za odobrenje eksploatacijskog polja. Prijedlog rješenja problema:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i uredi lokalne (područne) samouprave, koji su nadležni za donošenje dokumenata prostornog uređenja u dokumentima prostornog uređenja trebaju naznačiti samo prostor na kojem je moguća eksploatacija mineralnih sirovina, budući određivanje prostora za istraživanje mineralnih sirovina, na kojem nije moguća eksploatacija mineralnih sirovina, nema smisla.

Za odobrene istražne prostore koji su prikazani u dokumentima prostornog uređenja mora se ostaviti mogućnost da se u dokumentima prostornog uređenja “preimenuju” u eksploatacijska polja. 4.1.2.3. Status rudarskih objekata (eksploatacijskih polja) na kojima nije dodjeljena

rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova Praksa tijela nadležnih za donošenje dokumenata prostornog uređenja je da se u dokumente prostornog uređenja mogu uvrstiti samo eksploatacijska polja za koja je dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova.

Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001. godine pojam “odobrenje za izvođenje rudarskih radova” zamjenio je pojam “rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova”, te rudarski gospodarski subjekti nisu niti mogli imati rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001. godine.

Ovakvim pristupom se:

- uskraćuje stečeno pravo gospodarskim subjektima na eksploataciju mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima, koji su sukladno ranijim propisima ishodili, pravo eksploatacije mineralne sirovine, odobrenje za izvođenje rudarskih radova (sada rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova);

- “cementira” postojeće stanje Prijedlog rješenja problema:

Smatramo potrebnim da se eksploatacijska polja na kojima je odobrena eksploatacija mineralne sirovine, odobreno izvođenje rudarskih radova, po statusu u dokumentima prostornog uređenja izjednače s eksploatacijskim poljima na kojima je dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, a kriterij za uvrštavanje novih eksploatacijskih polja ne smije biti dodjeljena ili ne dodjeljena rudarska koncesija za izvođenje rudarskih radova, nego odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine. 4.1.2.4. Postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljišne čestice u državnom

vlasništvu, unutar odobrenog eksploatacijskog polja Postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja, u nadležnosti je Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom u suradnji s Državnim odvjetništvom postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u državnom vlasništvu,



koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja obavlja temeljem Odluka koje je donijela Vlada Republike Hrvatske i to: Odluke o kriterijima za raspolaganje šumama i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/05-02/01; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Uredbe o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/07-02/03; ur.broj: 5030116-07-1; od 18. prosinca 2007. godine, te Odluke o kriterijim za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina klasa: 320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine.

Osnovom provedenog postupka po Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske odlučuje o mogućnosti sklapanja ugovora s rudarskim gospodarskim subjektom za služnost/zakup zemljišnih čestica u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina.

Smatramo da postupak rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja nepotrebno dugo traje. Prijedlog rješenja problema:

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljišnim česticama u državnom vlasništvu, koje se nalaze unutar, temeljem važećeg zakonodavstva odobrenog eksploatacijskog polja, za zahvate u prostoru za koje je ishođena lokacijska dozvola, je pravno pitanje i treba ga promptno rješavati. Smatramo da već u postupku istraživanja mineralnih sirovina, a također u postupku odobrenja eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, vlasnicima zemljišnih čestica na kojima se traži odobrenje istraživanja, odnosno odobrenja eksploatacijskog polja, treba osigurati položaj stranke u postupku. Budući je osnova svake rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine, u odobrenju za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina potrebno je identificirati zemljišne čestice na kojima se odobrava eksploatacijsko polje (katastarske i zemljišnoknjižne oznake), te predmetno dobrenje dostaviti nadležnom uredu za katastar radi evidentiranja eksploatacijskog polja u katastarskom operatu. U cilju racionalizacije i optimalizacije postupka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljišnim česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, tijela državne uprave nadležna za poslove rudarstva, trebaju o podnesenom zahtjevu za izdavanje odobrenja za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, prije raspisivanja javnog natječaja, u primjerenom roku obavijestiti tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom. 4.1.2.5. Izračun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu Točkom V. Odluke o kriterijima za raspolaganje šumama i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/05-02/01; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Odluke o kriterijima za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine određeno je da se naknada tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine, poradi troškova primarne eksploatacije može umanjiti do 50 % stvarne naknade koju gospodarski subjekt mora platiti poradi nelegalne eksploatacije mineralne sirovine.

U praksi, trgovačkom društvu ili obrtniku naknadu za protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina umanjuje se do 50% stvarne naknade, ne uzimajući dosljedno u obzir tehno-ekonomske pokazatelje iz provjerenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina, kao niti razloge i okolnosti radi kojih je trgovačko društvo ili obrtnik protupravno eksploatiralo mineralnu sirovinu.



Prijedlog rješenja problema:

Za gospodarske subjekti koji imaju odobreno eksploatacijsko polje i učinili su sve da ishode potrebna odobrenja, te su voljni rudarsku djelatnost obavljati na legalan način iznos naknade tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine treba umanjiti za stvarni iznos troškova eksploatacije koji su nastali protupravnom eksploatacijom. Izračun vrijednosti mineralne sirovine, kao i troškova eksploatacije mora obavljati kvalificirana stručna osoba temeljem potvrđenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina.

Za gospodarske subjekte koji nisu nikad ni pokušali ishoditi odobrenje za eksploatacijsko polje ne treba niti malo umanjivati naknadu tržne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine. 4.1.2.6. Izračun naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu od strane

trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb Prema dosadašnjoj praksi za zemljišne čestice unutar odobrenog eksploatacijskog polja, a koje su u državnom vlasništvu, trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb za potrebe Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva izračunava naknadu za šume i/ili šumsko zemljište prema odredbama Zakona o šumama, a što je očit primjer sukoba interesa, budući je trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Zagreb gospodarski subjekt kojemu je odobren najveći broj eksploatacijskih polja u Republici Hravatskoj.

Izračuni za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu od strane trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su neopravdano visoki, budući se izračuni rade kao da se općekorisna funkcija šuma (šumskog zemljišta) trajno uništava, a ne uvažava činjenica da je nositelj odobrenja eksploatacijskog polja dužan rekultivirati eksploatacijom devastirano zemljište, sukladno postavljenim uvjetima trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Prijedlog rješenja problema:

Izračun troškova naknade za služnost na zemljištu u državnom vlasništvu mora obavljati kvalificirana, stručna i neovisna osoba (sudski vještak). 4.1.2.7. Vremenski rok odobravanja služnosti na zemljištu u državnom vlasništvu Služnost na zemljištu u državnom vlasništvu koje se daje u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, temeljem odredbi Odluke o kriterijima za raspolaganje šumama i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i Odluke o kriterijima za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina bila je određena na rok od 5 godina.

Kako je s osnova rudarske djelatnosti rok od 5 godina prekratak, budući je rudarstvo specifična gospodarska grana u kojoj se moraju raditi programi istraživanja i eksploatacije mineralne sirovine za znatno duži vremenski period, na uporno traženje Ministarstva gospodartsva, rada i poduzetništva u Uredbi o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina određeno je da se osnivanje prava služnosti sklapa na vremenski rok do 10 godina, s mogućnošću produženja.



4.1.2.8. Naknada za eksploataciju mineralne sirovine Temeljem članka 11. stavka 5. Zakona o rudarstvu – pročišćeni tekst zakonodavac je ovlastio Vladu Republike Hravatske da određuje visinu naknade u skladu s odredbom stavka 2. istog članka, osnovom čega je i donešena Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 101/04.).

Temeljem Odluke o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina, visina naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, je premala i iznosi 2,6 % ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom, a pripada jedinicama lokalne smouprave na čijem području se eksploatira mineralna sirovina.

Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji i nalazi se na drštvenoj i gospodarskoj prekretnici. To pretpostavlja uspostavljanje otvorenog konkurentnog tržišnog gospodarstva. Jedan od zadataka u pregovorima za EU je dovršetak privatizacije onog dijela državnog vlasništva koji se u uređenim i efikasnim tržišnim gospodarstvima nalazi u privatnom vlasništvu i to isključivo zbog veće efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva i povećanja standarda. Privatizacija nije sama sebi svrha već efikasnija uporaba uvijek ograničenih resursa. Drugi važan zadatak je usklađivanje zakonske regulative sa zakonskim aktima važećim u EU. U kontekstu prihvaćanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU posebnu pažnju treba posvetiti problemu rudnog blaga, zemljišta i nekretnina.

O tome govori i Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i vijeća prema kojoj postupci izdavanaja odobrenja za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika trebaju biti dostupni svim poslovnim subjektima u državama članicama koji posjeduju potrebne mogućnosti za obavljanje tih radova. Države članice pridržavaju pravo da odrede područja unutar svojeg teritorija koja će biti dostupna istraživanju eksploataciji ugljikovodika i objaviti ga u Službenom listu EU. Podaci moraju sadržavati vrstu odobrenja, geografsko područje ili područje za koja se dijelom ili u cijelosti mogu podnijeti prijave. Države članice svake godine podnose izvješće o geografskim područjima koja su otvorena za istraživanje i eksploataciju, izdanim odobrenjima, poslovnim subjktima koji su nositelji odobrenja i njihovom sastavu te procijenjenim rezervama sadržanim na njezinom teritoriju. Svaka članica EU ima pravo ograničavanja pristupa područjima koja su otvorena za istraživanje ili pravo prvenstva pri natjecanju pri podnošenje prijava za odobrenje na pojedinim istražnim područjima ako je to opravdano javnim interesima članice. Jedna od mjera je nametanje financijskih doprinosa, i detaljni ugovori o doprinosima. To pretpostavlja i definiranje veličine naknade za eksploataciju mineralnih sirovina. Prijedlog rješenja problema:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva još od 2001. godine predlaže da se naknada za eksploataciju mineralnih sirovina korigira, sa sadašnjih jedinstvenih 2,6 %, poveća na promjenjivi iznos, prema vrsti mineralne sirovine, od čega bi jedna trećina sredstava ostajala općini/gradu na čijem području se eksploatira mineralna sirovina, jedna trećina županiji na čijem području se eksploatira mineralna sirovina, a jedna trećina bi pripadala državnom proračunu Republike Hrvatske. 4.1.2.9. Pojedina odobrena eksploatacijska polja neopravdano zauzimaju preveliku

površinu Praksa Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u posljednih desetak godina je da se površina novotraženih eksploatacijskih polja određuje temeljem prostiranja potvrđenih količina i kakvoće bilančnih rezervi mineralne sirovine, međutim svjesni smo da pojedina odobrena



eksploatacijska polja (uglavnom odobrena prija 1991. godine) neopravdano zauzimaju preveliku površinu.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ne može smanjivati ranije odobrena eksploatacijska polja, budući se radi o stečenim pravima. Prijedlog rješenja problema:

U novi Rudarski zakon (koji će se izraditi nakon usvajanja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske) treba usvojiti odredbu prema kojoj će rudarski gospodarski subjekti plaćati i naknadu koja će biti srazmjerna površini odobrenog eksploatacijskog polja, čime će se rudarski gospodarski subjekti motivirati da sami zahtjevaju smanjenje površine eksploatacijskog polja koja im nije potrebna. 4.1.2.10. Nestručnost službenika u uredima državne uprave u jedinicama područne

(regionalne) samouprave nadležnim za poslove rudarstva Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-pročišćeni tekst odobrenje istraživanja tehničko-građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline, eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline i rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova eksploatacije tehničko-građevnog kamena građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline dodjeljuje ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležan za poslove rudarstva.

Poradi malog broja upravnih postupaka iz područja rudarstva u jedinicama područne (regionalne) samouprave, upravne postupke iz područja rudarstva obavljaju službenici čiji je osnovni posao vezan uz drugu gospodarsku djelatnost (ekonomija, poljoprivreda, turizam...), te su i osposobljeni za obavljanje svoje osnovne djelatnosti (ekonomist, agronom...), međutim nisu stručni i nemaju potrebno znanje za kvalitetno rješavanje postupaka iz područja rudarstva.

Posljedica naprijed navedenog je da se najveći broj tužbi iz područja rudarstva, koje se podnesu sudovima u Republici Hrvatskoj, temeljno odnose na rješenja koja su donesena od strane ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave nadležnih za poslove rudarstva. Prijedlog rješenja problema:

Rješavanje postupaka iz područja rudarstva koji se odnose na tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarsku glinu, poradi njihovog malog broja, treba dati u nadležnost središnjem tijelu državne uprave - ministarstvu, budući nema gospodarskog opravdanja za upošljavanje osposobljenih i stručnih djelatnika rudarske struke u urede državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.


4.2. Prilagodba postojećih i donošenje novih zakonskih i podzakonskih propisa 4.2-1

4.2. PRILAGODBA POSTOJEĆIH I DONOŠENJE NOVIH ZAKONSKIH I PODZAKONSKIH PROPISA

Istraživanje, eksploatacija i transport mineralnih sirovina, osobito ugljikovodika, spadaju među visoko ekološki intenzivne djelatnosti. S obzirom na globalne ekološke standarde, koji su po samoj prirodi djelatnosti prvenstveno nametnuti naftnoj industriji, kao jednom od potencijalno najvećih onečišćivača okoliša, istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (posebice energetskih) potrebno je zasnivati na usklađenosti s postavljenim zahtjevima za zaštitom i očuvanjem čovjekovog zdravlja i okoliša.

U skladu s time u Republici Hrvatskoj potrebno je razviti tehnološke, institucionalne i zakonske okvire koji će omogućiti i regulirati usklađivanje istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina s međunarodnim propisima o zaštiti okoliša. 4.2.1. SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRŽIVE I EKOLOŠKI PRIHVATLJIVE

EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA U cilju postizanja održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina potrebno je:

• Sustavno optimiranje tehnoloških i tehničkih rješenja za zaštitu okoliša u procesima istraživanja, eksploatacije i transporta mineralnih sirovina.

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida i metana koji se od svih stakleničkih plinova u najvećoj mjeri pojavljuju prilikom eksploatacije (i izgaranja) ugljikovodika.

• Razvoj tehnoloških rješenja i pravne regulative za smanjenje utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš (postizanje uvjeta za primjenu mehanizama Kyoto protokola, razvoj povoljnog ekonomskog okruženja uz prilagodbu fiskalnog sustava).

• Saniranje i rekultivacija prostora nakon eksploatacije mineralnih sirovina s posebnim osvrtom na tlo, te površinske i podzemne vode i uspostava novih staništa nakon degradacije postojećih staništa gdjegod je to moguće.

• Sakupljanje i zbrinjavanje tehnološkog otpada nastalog u procesu istraživanja i eksploatacije u skladu s načelima zaštite okoliša.

• Pridržavanje propisima definirane zaštite mora i priobalnog prostora tijekom eksploatacije mineralnih sirovina u Jadranskom akvatoriju.

• Razvoj sustavnog praćenja stanja okoliša (ekološki monitoring) uz razvoj organizacijske, informatizacijske i institucionalne infrastrukture u skladu s međunarodnim normama i standardima.

• Obvezno dostavljanje prikupljnih podataka ekološkog monitoringa u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO), koji vodi i održava Agencija za zaštitu okoliša (u skladu s odredbama članak 53., 120. i 128. Zakona o zaštiti okoliša).

• Kontinuirano izvješćivanje javnosti o rezultatima sustavnog praćenja stanja okoliša.

• Razvoj korporativne društvene odgovornosti s obzirom na zaštitu okoliša.

• Strateško planiranje u djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na načelu održivog razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uz razmatranje čimbenika zaštite okoliša i implementaciju globalnih ekoloških standarda.



• Stvaranje zakonskih okvira za provođenje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina uz implementaciju međunarodnih obveza Republike Hrvatske.

• Poticanje znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvitka u svrhu ostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.

4.2.2. PRILAGODBA ZAKONSKIH OKVIRA U SVEZI EKSPLOATACIJE

MINERALNIH SIROVINA Veliki broj malih trgovačkih društava i obrtnika, te njihova nedovoljna strukovna povezanost onemogućava veći utjecaj struke pri donošenju ili prilagodbi zakona kojima se regulira istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina.

Jedino veliko trgovačko društvo INA-Industrija nafte d.d. odnosno u njezinom segmentu djelatnosti istraživanja i eksploatacije nafte, plina i geotermalne vode SD Naftaplinu, kao jedinome gospodarskom subjektu u RH koji se bavi istraživanjem i eksploatacije energetskih mineralnih sirovina, sustavno se prate zakonske promjene i nastoje prilagoditi poslovanje tim promjenama. Vrijedno je napomenuti da shodno prihvaćenim zakonima, pravilnicima i uredbama vezanim za zaštitu okoliša, razrađen je i postupak i slijed napuštanja rudarskih objekata i postrojenja kao i odgovornost sudionika u tom postupku. On predstavlja dokument pod nazivom “Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin” kojim su definirani:

- načela zaštite okoliša, zdravlja ljudi i imovine prilikom otvaranja i rada svakog rudarskog zahvata,

- zaštita okoliša prestankom rada rudarskih objekata ili postrojenja, - ispunjavanje svih zakonskih obveza vezanih za zaštitu okoliša i - plaćanje naknada prema zakonskim obvezama, (vlasnici, lokalna zajednica/društvo).

4.2.2.1. Prijedlog novog načina razvrstavanja mineralnih sirovina Dosadašnja podjela mineralnih sirovina na skupine izrađena je za potrebe bivše države i prilagođena je ondašnjim potrebama. S obzirom na specifičnosti eksploatacije predlaže se podjela koja posebno tretira nemetalne mineralne sirovine i energetske mineralne sirovine koje čine okosnicu mineralnog bogatstva Republike Hrvatske.

Na osnovi obavljene inventarizacije kao i potencijala mineralnih sirovina i prilagodbe potrebama Republike Hrvatske predlaže se podjela mineralnih sirovina na:

1. ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE: 1.1. Fosilne gorive tvari:

- ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), - ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), - asfalt i uljni škriljavci

1.2. Radioaktivne rude 1.3. Mineralne i geotermalne vode.

2. MINERALNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku



preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi.

3. MINERALNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU GRAĐEVNOG MATERIJALA: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina.

4. ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN

5. MINERALNE SIROVINE KOVINA: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.

4.2.2.2. Međunarodne obveze Republike Hrvatske iz područja zaštite okoliša Republika Hrvatska potpisnica je niza međunarodnih obveza iz područja zaštite okoliša koji podrazumijevaju prilagođavanje otvaranja i rada svih gospodarskih zahvata tim obvezama. To znači da ih je potrebno uklopiti i u nacionalnu zakonsku regulativu. Neke od međunarodnih obveza su:

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, (Espoo 1991.), objavljena je u “Narodnim novinama – Međunarodni ugovori” (dalje u tekstu) NN – MU br. 6/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 10. rujna 1997. godine.

• Protokol o strateškoj procjeni okoliša, (Kijev 2003.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 2003. godine.

• Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih akcidenata, (Helsinki 1992.), objavljena je u NN-MU 7/99., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 19. travnja 2000. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 10/01.

• Konvencija o europskim krajobrazima, (Firenca 2000.), objavljena je u NN-MU br. 12/02., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. ožujka 2004. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/04.

• Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, (Aarhus 1998.), Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju 1998. godine.

• Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavanja, (Kijev 2003.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 2003. godine.

• Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, (Rio de Janairo 1992.), objavljena je u NN-MU br. 2/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. srpnja 1996. godine.

• Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, (Kyoto 1999.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine.

• Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima, (Geneva 1979.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujući tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi



(EMEP), (Geneva 1984.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine o daljnjem smanjenju emisija sumpora, (Oslo 1994.), objavljen je u NN-MU br. 17/98. i ispravak 3/99., stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 27. travnja 1999. godine.

• Protokol o postojanim organskim onečišćavalima uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine, (Aarhus 1998.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1998. godine.

• Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine, (Goeteborg 1999.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine.

• Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, (Beč 1985.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, (Montreal 1987.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Dopuna Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, (London 1990.), objavljena je u NN-MU br. 11/93., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 13. siječnja 1994. godine.

• Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Copenhagen 1992.), objavljena je u NN-MU br. 8/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 12. svibnja 1996. godine.

• Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal 1997.), objavljena je u NN-MU br. 10/00 stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. prosinca 2000. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 14/00.

• Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Peking 1999.), objavljena je u NN-MU br. 12/01., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 24. srpnja 2004. godine.

• Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćavalima (Stockholm 2001.), Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju 2001. godine.

• Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelona 1976.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Protokol o sprječavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova iz zrakoplova, (Barcelona 1976.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelona 1995.), objavljena je u NN-MU br. 17/98., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 9. srpnja 2004. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/04.

• Izmjena Protokola o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru (Barcelona 1995.), objavljena je u NN-MU br. 17/98.



• Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (Malta 2002.), objavljen je u NN-MU br. 12/03., stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 17. ožujka 2004. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 4/04.

• Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju, (Barcelona, 1994. i Monako 1995.), objavljen je u NN-MU br. 11/01. stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 12. svibnja 2002. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/04.

• Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja kopnenim izvorima (Atena 1980.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Protokola od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.

• Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja kopnenim izvorima i aktivnostima (Sirakuza 1996.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol.

• Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentskog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (Madrid 1994.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol.

• Konvencija o nadzoru preko graničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Basel 1992.), objavljena je u NN-MU br 3/94, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 9. svibnja 2000. godine.

• Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (NN-MU br.11/00., NN-MU br.14/00.).

• Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern 1979.), objavljena je u NN-MU br. 6/00., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 1. studenog 2000. godine.

• Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (Rio de Janerio, 1992.), objavljena je u NN-MU br. 6/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 7. listopada 1996. godine.

Usklađivanje eksploatacije mineralnih sirovina s propisima o zaštiti okoliša podrazumijeva stvaranje ekonomsko-financijskih, organizacijskih, institucionalnih i infrastrukturnih temelja za provođenje zaštite okoliša.

Nadalje, potrebna je implementacija novih tehničkih i tehnoloških rješenja za povećanje efikasnosti u procesima eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.

Poticanje znanstvenih istraživanja na području zaštite okoliša u rudarstvu i naftno-rudarskoj djelatnosti omogućit će praćenje suvremenih svjetskih zbivanja i lakšu prilagodbu postojeće eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.


4.3. Izrada stručnih podloga za uklapanje rudarskih radova u prostorne planove i okoliš 4.3-1

4.3. IZRADBA STRUČNIH PODLOGA ZA UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I OKOLIŠ

U prostornim planovima županija lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina odredit će se na osnovi stručne podloge, tj. rudarsko-geološke studije. Nakon donošenja stručne podloge moguće lokacije će se unijeti u prostorne planove uređenja općina/gradova (PPUO/G). Osim lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prostornim planovima županije odredit će se potencijalna područja za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

Međutim, rudarsko-geološka studija predstavlja samo djelomično osnovu za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, kako postojećih tako i budućih.

Da bi se stekla cjelovitija slika za odabir lokacija za istaživanje i eksploataciju mineralnih sirovina nužno je napraviti potpunija istraživanja o utjecaju tehnoloških rješenja na okoliš kao i zone eksploatacije mineralnih sirovina.

Predlaže se izradba slijedećih stručnih podloga:

1. Rudarsko-geološka studija, za područje svih županija 2. Studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš, za područje cijele države 3. Plan podjele područja županija/gradova/općina na zone eksploatacije

4.3.1. IZRADBA RUDARSKO-GEOLOŠKE STUDIJE U rudarsko-geološkoj studiji, između ostalog, potrebno je ugraditi sljedeće osnovne sadržaje:

- kartografski prikaz, s analitičkim podacima i tumačem, raspodjele mineralnih sirovina na prostoru županije (geološka karta županije, mjerilo do 1:200 000),

- utvrđivanje potencijala mineralnih sirovina, prema prirodnim, tehnološkim i tržišnim uvjetima,

- kartografski prikaz, s analitičkim podacima i tumačem, svih postojećih istražnih prostora i eksploatacijskih polja, aktivnih i neaktivnih (topografska karta županije, mjerilo do 1:200 000),

- kartografski prikaz, s analitičkim podacima i tumačem, svih nesaniranih, nelegalnih lokacija na kojima se u prošlosti bespravno izvodila eksploatacija mineralnih sirovina (topografska karta županije, mjerilo do 1:200 000).

Napomena: Potrebno odrediti-propisati sadržaj rudarsko-geološke studije kako bi se ista izradila jednoobrazno za sve županije. 4.3.2. IZRADBA TIPSKIH MJERA O UTJECAJU RUDARSKE

TEHNOLOGIJE NA OKOLIŠ Prema prostornim planovima općina/gradova/županija utvrđeni su kriteriji za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

No, utvrđeni kriteriji su određeni jednostrano, ne uzimajući u obzir tehnološke kriterije. Mineralne sirovine koje se prostiru na državnom teritoriju Republike Hrvatske imaju različita fizičko-mehanička i kemijska svojstva te je posljedično i tehnologija eksploatacije različita. Određena tehnološka rješenja za sobom povlače kriterije koje bi svakako trebalo odrediti egzaktnim istraživanjem.

Stoga se predlaže da se za svaku specifičnu tehnologiju obavi istraživanje kriterija za prostor cijele države. Time bi se točno utvrdili popratni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina, s



graničnim vrijednostima, te bi se dobiveni podaci mogli koristiti za određivanje zona eksploatacije u prostornim planovima županije/općine/grada.

Također, dobiveni podaci bi se koristiti i kao podloga pri izradbi studija utjecaja površinskih kopova na okoliš čime bi se izbjegla različita, proizvoljna tumačenja i šaroliki zahtjevi od strane povjerenstava za provjeru studija i nadležnih tjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

U tipskim mjerama o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš potrebno je utvrditi:

- utjecaj tehnologije minerskih radova na okoliš (kriteriji: brzina oscilacije seizmičkih valova, odbacivanje komada stijene, prašina, buka, zračni udar),

- utjecaj rada dizel-strojeva na okoliš (kriteriji: prašina, buka, emisija ispušnih plinova, onečišćenje površinskih i podzemnih voda),

- utjecaj rada postrojenja za oplemenjivanje na okoliš (kriteriji: prašina, buka, onečišćenje površinskih i podzemnih voda),

- utjecaj rada strojeva i opreme za dobivanje arhitektonsko-građevnog kamena na okoliš (kriteriji: onečišćenje površinskih i podzemnih voda),

- utjecaj rudarske tehnologije na svekoliki okoliš (zrak, voda, tlo, biološka i krajobrazna raznolikost),

- utjecaj rudarske tehnologije na zaštićene prirodne vrijednosti i na ekološku mrežu. Napomena: U postojećim pravnim okvirima ne postoji akt koji u potpunosti definira utjecaj rudarske tehnologije na okoliš. Postoje pojedini propisi koji djelomično tretiraju dotičnu problematiku. Razlog tomu je upravo nepostojanje egzaktnih podataka. Stoga je nužna izradba pravnog propisa koji će se temeljiti na rezultatima egzaktnih istraživanja. U tipskim mjerama o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš ne bi se obrađivao utjecaj na krajobraz, već bi to bio zasebni predmet izučavanja studije utjecaja svakog rudarskog zahvata (rada) na okoliš. U cilju sveobuhvatnosti nositelj izradbe predmetnih tipskih mjera bi bilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz suradnju Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva i Agencije za zaštitu okoliša. 4.3.3. IZRADBA PLANA PODJELE PODRUČJA ŽUPANIJE NA ZONE

EKSPLOATACIJE Raspored postojećih istražnih prostora i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina oslikava većim dijelom zone intenzivne izgradnje područja županija i infrastrukturnih objekata. Međutim, određen broj postojećih eksploatacijskih polja nalazi se u ili na kontaktu područja koja su definirana kao nepodobna za eksploataciju u prostornim planovima županija. Također, u zaštićenim područjima, svih vrsta, postoje raskopi većih ili manjih dimenzija koji nisu definirani pravnim okvirom unutar rudarske djelatnosti. Postavlja se logično pitanje: treba li, kako i tko urediti te prostore?

Neosporno je da su nositelji prava na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prema postojećem pravnom okviru, dužni urediti prostor koji koriste tijekom i na kraju eksploatacije mineralne sirovine. Sporne su lokacije, nastale nelegalnom eksploatacijom u prošlosti, unutar područja zaštićenih zona za koje nedostaju sredstva za sanaciju. Obično se radi o lokacijama na kojima se nalaze atraktivne mineralne sirovine poput tehničko-građevnog i arhitektonsko-građevnog kamena, te građevnog pijeska i šljunka. Za sanaciju takvih mjesta teško se iznalaze sredstva, stoga je jedino realno da se utvrdi pravni okvir unutar kojeg bi se definirali uvjeti minimalnih rudarskih radova koji se trebaju poduzeti u cilju uređenja sporne lokacije.

Zbog raznih ograničenja onemogućena je eksploatacija mineralnih sirovina za graditeljstvo u području urbanih zona, pa se opskrba potrebnim sirovinama izvodi s udaljenijih lokacija što višestruko poskupljuje cijenu izgradnje objekata. Kada se radi o intezivnoj izgradnji problem



opskrbe bi se mogao riješiti eksploatacijom jednog od najbližih ležišta mineralnih sirovina u ograničenom vremenskom roku. Za izuzetne situacije moraju postojati kompromisna rješenja.

Može se zaključno istaknuti da se sve lokacije mineralnih sirovina, bez obzira nalaze li se u zaštićenim područjima ili izvan njih, ne mogu svrstati u istu zonu, stoga se moraju postaviti novi pravni okviri.

Temeljem rudarsko-geološke studije, studije o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš te prostorno-planskih kriterija za određivanje lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina treba izraditi plan podjele područja županije na zone eksploatacije.

Zbog višeslojne problematike, plan podjele područja županije na zone eksploatacije treba izraditi tim sastavljen od stručnjaka kompetentnih za poslove prostornog planiranja, zaštite okoliša, rudarstva i geologije u suradnji s nadležnim tijelima uprave. Predlaže se da lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina budu određene u prostornom i vremenskom okviru, podjelom na slijedeće zone:

1. Zona sanacijske eksploatacije, vrijeme trajanja do 5 godina. Prva zona predstavlja sve nagrđene postojeće površinske lokacije na kojima postoje određene vrste mineralnih sirovina, bez obzira da li se nalaze unutar zaštićenih područja i ograničenih područja ili izvan njih. Svrha ove zone je isključivo rudarskim radovima uređenje-sanacija i možebitna prenamjena otkopanih prostora.

2. Zona kratkoročne eksploatacije, vrijeme trajanja do 10 godina. Druga zona predstavlja lokacije ležišta mineralnih sirovina u područjima intezivne izgradnje građevinskih objekata ili radova na velikim iskopima. Svrha ove zone je isključivo ciljano aktiviranje potencijalnih ležišta mineralnih sirovina, u vremenu trajanja planirane izgradnje građevinskih objekata ili radova na velikim iskopima, uz omogućavanje postizanja najekonomičnije cijene za isto.

3. Zona dugoročne eksploatacije, vrijeme trajanja više od 10 godina. Treća zona predstavlja lokacije ležišta mineralnih sirovina u područjima izvan zaštićenih i ograničenih područja, koje bi se aktivirale prema inicijativi rudarskih gospodarskih subjekata, s vremenom trajanja utvrđenim temeljem potvrđenih rezervi mineralne sirovine i tržišnih uvjeta.

4. Zona pričuvnih rezervi, vrijeme aktiviranja samo po potrebi nacionalnih interesa. Četvrta zona predstavlja lokacije ležišta mineralnih sirovina, koje bi se aktivirale samo u izuzetnim situacijama, odnosno u slučaju višeg nacionalnog interesa.

Napomena: Postojeći pravni okviri ne omogućavaju podjelu prostora županija na zone eksploatacije te je nužno donošenje novih zakonskih i podzakonskih propisa koji bi omogućili akceptiranje predloženih rješenja. 4.3.4. UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I

OKOLIŠ Prijedlozi za provedbu:

1. Sadržaj rudarsko-geološke studije prilagoditi stvarnim potrebama na terenu kojeg karakteriziraju tri bitne činjenice:

- odobrenja istražnih prostora i eksploatacijskih polja najvećim dijelom su davana u predratno, ratno i poratno vrijeme gdje u većini slučaja nije poklonjena dužna pažnja okolišu-posebice krajobrazu;



- idejna projektna rješenja u Studiji utjecaja na okoliš nisu uopće rađena ili su nedovoljno kvalitetno rađena pa rudarski projekti nisu dostatno prilagodili radove okolišu;

- rudarska izvedba nije korektno i dosljedno slijedila provjerena projektna rješenja.

2. Kameni otpad, koji nastaje pri eksploataciji arhitektonsko-građevnog kamena, može se isključivo koristiti kao sekundarna mineralna sirovina, odnosno ako udovoljava određene uvjete (fizičko-mehanička svojstva) može se prerađivati u tehničko-građevni kamen. Pri tome arhitektonsko-građevni kamen ima primarno značenje; stoga se, prema Zakonu o rudarstvu-pročišćeni tekst, tretman eksploatacijskog polja izvodi prema primarnoj-vrijednijoj mineralnoj sirovini.

3. Napuštenim rudarskim objektima koji su ostali nesređeni tj. neprimjereni za bilo kakvu prenamjenu, a prijete sigurnosti ljudi i životinja, posvetiti dužnu pažnju-posebice kada se nalaze u urbanim zonama ili zaštićenom krajoliku. Za oblikovanje i prenamjenu rudarski zahvaćenih prostora uključiti tzv. proizvodnu sanaciju kojom će se u prostor radovima zaći tako i toliko da se dobiju optimalne završne forme iskopa prilagođeno svrsishodnoj prenamjeni. Kod toga prednost dati kvaliteti oblikovanja za očekivanu prenamjenu pred vremenom trajanja proizvodne sanacije, a polučena mineralna sirovina će pokriti sve troškove takvog zahvata. Radi kakvoće i korektnosti izradbe projektnih rješenja treba uključiti pored rudarskih stručnjaka, prostorne planere i urbaniste. Dosljednost projektima zacrtane izvedbe u praksi provjeravati putem redovnih inspekcijskih službi i posebno zaduženih osoba za svaki takav zahvat.

4. Za eksploatacijska polja vrijednijih mineralnih sirovina u prostorne planove uključiti svaku značajniju pojavu, a Studijom utjecaja na okoliš i drugim relevantnim dokumentima utvrditi je li i pod kojim uvjetima moguće razviti rudarsku eksploataciju na zacrtanim lokacijama. Ograničenja zadana rudarskoj djelatnostu unutar obalnog područja mora, rezultat su naslijeđenih slabosti u ovom području djelovanja kao i nepoznavanja izuzetnih mogućnosti oblikovanja i prenamjene završno otkopanih prostora, gdje mineralna sirovina može dobiti drugorazredno značenje. Osim eksploatacije morske soli treba dopustiti eksploataciju mineralne sirovine u funkciji sanacije i svrsishodnog oblikovanja napuštenih rudarskih objekata.

5. U Studiji utjecaja na okoliš, umjesto opisa zahvata, mora biti uloženo idejno rješenje rudarskog objekta izrađeno od rudarskih stručnjaka koji dobro poznaju projektiranje i okoliš. Konceptom rudarskih radova (otvaranje, rudarski radovi s karakterističnim fazama razvoja u prostoru i vremenu, završno otkopano stanje) mora maksimalno odgovoriti zahtjevima okoliša i potpuno iskoristiti njegove prihvatne mogućnosti.

6. Idejna rješenja rudarskog zahvata u prostoru, u zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, mogu raditi samo odgovorni projektanti rudarske struke.

7. Sukladno kompetencijama odgovornog projektanta rudarske struke, za prostor unutar eksploatacijskog polja, te kompetencijama ovlaštenog arhitekta, za prostor izvan eksploatacijskog polja, nameće se potreba usklađenog djelovanja dotičnih stručnjaka, bez preklapanja kompetencija. Uklapanje rudarskog zahvata u planove uređenja prostora dominantna je zadaća ovlaštenog arhitekta, stoga proizlazi da ista osoba može ocijeniti je li projektno rješenje u suprotnosti s planiranim konceptom uređenja prostora, ali ne može preuzeti zadaću odgovornog projektanta rudarske struke odnosno odrediti oblik završne konture površinskog kopa. Stoga se u odnosnoj zakonskoj regulativi treba propisati obveza prihvaćanja projektnih rješenja samo u slučaju kada ih izradi odgovorni projektant rudarske struke uz, također, obveznu potvrdu ovlaštenog arhitekta o suglasju s planovima prostornog uređenja.



8. Naftna i plinska eksploatacijska polja kao i eksploatacijska polja geotermalne vode važno je uključiti u prostorne planove, a njihovu korištenju prethode odgovarajuća projektna rješenja kojima će se utvrditi načini eksploatacije i prihvatljivost svakog pojedinog zahvata po okoliš.


4.4. Obrazovanje kadrova za provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 4.4-1

4.4. OBRAZOVANJE KADROVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

Procjena potrebnih kadrova za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina izrađena je prema ocjeni temeljenoj na četiri čimbenika:

- broj aktivnih eksploatacijskih polja i istražnih prostora: 646 eksploatacijskih polja i 174 istražna prostora (smanjenje broja eksploatacijskih polja za neaktivna eksploatacijska polja, a povećanje za predviđeni rast proizvodnje),

- procijenjeni broj zaposlenika 8 500 (4 000 ugljikovodici, geotermalna voda + 3 500 čvrste mineralne sirovine + 400 graditeljstvo + 400 prerađivačka industrija + 60 javna uprava + 60 trgovina + 100 projektiranje, obrazovanje ≈ 8 500)

- ciljano obrazovani djelatnici: VSS 10-12 %, SSS 30 %, VK i KV 40 % i PK i NK 8-10 % (kvalifikacijska struktura prilagođena tehničko-tehnološkom napretku)

- broj rudarskih gospodarskih subjekata ≈350. Napomena: Ciljano obrazovno stanje odnosi se samo na rudarsko-geološku struku.

Tablica 4.4-1 Procjena broja zaposlenih prema stupnju obrazovanja na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina između 2010. i 2020. godine

Stručna sprema/kvalifikacija

Eksploat. čvrstih

mineralnih sirovina

Eksploat. nafte,plina i

geotermalne energije

Istražni radovi i izradba

dokumentacije

Javna uprava, trgovina,

projektiranje, obrazovanje

Ukupno

VSS 350 300 150 140 940 SSS 800 1 500 250 50 2 620 KV, VK 1 800 1 600 - - 3 400 PK + NK 500 300 - - 800 Σ 3 450 3 700 400 190 7 760

Napomena: U obzir nije uzeto građevinarstvo i prerađivačka industrija i trgovina (400 + 400 + 60). Za osiguranje ovako pretpostavljene strukture zaposlenih radnika potrebno je godišnje kroz obrazovni sustav osigurati kadrova kako je predočeno u tablici 4.4-2.

Tablica 4.4-2 Orijentacijske godišnje potrebe za radnom snagom

ORIJENTACIJSKA GODIŠNJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA Stručna

sprema/kvalifikacija Eksploatacija

čvrstih mineralnih sirovina

Eksploatacija ugljikovodika i

geotermalne vode

Istraživanje mineralnih

sirovina

Ukupno

VSS 14 13 6 33 SSS 25 50 9 84 KV, VK 56 50 - 106 Σ 95 113 15 223

Napomena: U izračun uzeto u obzir da 25 % obrazovanih tijekom radnog vijeka neće raditi u svojoj struci.


4.5. Mjere za provedbu strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 4.5-1

4.5. MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

4.5.1. PRIJEDLOG OSNOVNIH SASTAVNICA ZA PROVEDBU

STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA Zakonska podloga Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je Ustav Republike Hrvatske i Zakon o rudarstvu-pročišćeni tekst.

Osnovni cilj programa je gospodarenje mineralnim sirovinama na način koji osigurava dostupnost prirodnim resursima i budućim generacijama na načelima održivog razvoja.

Da bi se iznio Prijedlog osnovnih sastavnica za provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama potrebno je bilo ukazati i odgovoriti na:

1. Povijest, sadašnji položaj/stanje korištenja/eksploatacije mineralnih sirovina

2. Osnovne čimbenike koji utječu na dosadašnju eksploataciju mineralnih sirovina

3. Osnovne pretpostavke za uklapanje u europsko tržište

4. Pretpostavke daljnje održive eksploatacije mineralnih sirovina

5. Postizanje i kontrolu buduće eksploatacije mineralnih sirovina Temeljno načelo održivog razvoja pri gospodarenju mineralnim sirovinama je uravnoteženost među gospodarskim, okolišnim i društvenim interesima.

Pod gospodarskim interesima podrazumijeva se racionalna eksploatacija, korištenje mineralnih sirovina, zaštita kao i sanacija u cilju povećanja dodatne vrijednosti.

Osnovni okolišni interes je što manje negativnih utjecaja na okoliš.

Društveni interes se ogleda u eksploataciji mineralnih sirovina u partnerstvu i u zakonskim okvirima. Temeljne postavke za osiguranje postavljenih ciljeva su:

- učinkovito i pregledno/jednostavno zakonodavstvo, - pregledan i učinkovit nadzor nad zakonski temeljenoj eksploataciji mineralnih sirovina, - zatvaranje svih nelegalnih rudarskih objekata (površinskih kopova, proizvodnih

bušotina, oplemenjivačkih postrojenja), - usklađenost s drugim zakonima orijentiranim prema prostoru, prostornim

odrednicama/planovima države, županije i općine/grada, - prihvaćanje modernih tehnoloških rješenja, - poznavanje mineralnog resursa i potencijala, - poznavanje utjecaja na okoliš i ljude.

U cilju učinkovitosti i preglednosti daje se tablični pregled ciljeva i aktivnosti za postizanje održivog razvoja.



Tablica 4.5-1 Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanja održivog razvoja STRATEGIJA

RAZVOJA Zajednički ciljevi Pojedinačni ciljevi Osnovne aktivnosti

osiguranje potrebitog broja proizvodnih kapaciteta osiguranje potrebitih eksploatacijskih rezervi

Osiguranje tržišta dovoljnim

količinama mineral. sirovina izrada bilanci rezervi

osiguranje prostornih pretpostavki (infrastruktura, prostor) efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju dosljedna primjena pravila i standarda koji vrijede za sve tržište kapitala

Osiguranje pozitivnog poslovnog

okruženja

razumna visina poreza i naknada za eksploataciju vlasnička prava Novo stvorene

vrijednosti, doprinos zaposlenosti mobiliziranje ljudskih resursa

uvećanje dodatne vrijednosti unapređenje procesa proizvodnje povećanje kvalitete

Uvođenje novih tehnoloških rješenja,

smanjenje proizvodnih troškova stalna naobrazba

osiguranje fonda podataka o resursu Zaštita resursa osiguranje pristupa ležištima “rezervacija

prostora” racionalno korištenje mineralne sirovine

GOSPODARSKI INTERESI, ZAŠTITA

RESURSA

Racionalno korištenje recikliranje iskorištenih mineralnih sirovina

uvođenje sustava garancija za potrebe sanacije maksimalna prilagodba eksploatacije uvjetima okoline Smanjenje negativnih

utjecaja na okoliš “proizvodna sanacija”, sanacija tijekom izvođenja radova procjena utjecaja na okoliš uvođenje sustava upravljanja okolišem uvođenje “čistih” tehnologija

OKOLIŠNI INTERESI

Prilagodba proizvodnog procesa

uvjetima okoliša stalno izvještavanje o stanju okoliša preglednost i uključenost javnosti u proces odlučivanja kvalitetan rentni sustav

Pravedna distribucija troškova

pravedne nadoknade zaštita prava svih zainteresiranih strana unapređenje pravne regulative Kvalitetni zakonski

okviri pristup informacijama osiguranje provedbi zakonskih odredbi

ODRŽIVO GOSPODARENJE

MINERALNIM SIROVINAMA

DRUŠTVENI INTERESI

Pozitivno ozračje poticanje razvoja: komunikacija, partnerstva, edukacije, participacije

Napomena: Detaljna izradba dinamičkog (akcijskog) plana i provedba aktivnosti uslijedit će nakon usvajanja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH.



4.5.2. MJERE ZA OSTVARENJE POSTAVLJENIH CILJEVA Za ostvarenje postavljenih ciljeva i uklanjanje dosadašnjih nedostataka predlažu se mjere koje će doprinijeti razvoju eksploatacije mineralnih sirovina u skladu s razvojem Republike Hrvatske.

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama treba se temeljiti na održivom razvoju, a što podrazumijeva čitav niz radnji koje se moraju poduzeti od strane države/županija/grada/općina/koncesionara, i to kako slijedi: 1. Uspostava međusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije,

kooperacije, koordinacije među svim zainteresiranim stranama (ministarstvima, inspekcijama, gospodarstvenicima, županijama, općinama, gradovima, stanovništvom)

Spoznaje do kojih se došlo tijekom izradbe Strategije pokazuju nedovoljnu povezanost svih zainteresiranih strana što je prepreka za pokretanje bilo kakve konstruktivne inicijative.

Nadalje, prisutna je hijerarhijska neusklađenost jer svaka od nadležnih tijela štiti samo svoje interese ne poznavajući cjelovitost problema.

Dosadašnje konfliktne situacije, nepovjerenje i predrasude dovodile su do “nerješivih” situacija iako je svima sve “jasno”. Uspostava povjerenja je preduvjet za sve ostale mjere i aktivnosti. Izradba okvira za rješavanje konflikata će uslijediti nakon usvajanja Strategije.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te službe za gospodarstvo lokalne samouprave. Napomena: Eksploatacija mineralnih sirovina danas se rješava/utječe pomoću 16 Zakona i 30 + 29 Pravilnika/Uredba, za koje su nadležna 4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, 6), Državni inspektorat i 4 inspekcije izvan Državnog inspekorata. 2. Usklađivanje zakonskih i podzakonskih propisa (dopuna postojećih i

donošenje novih) Zakonski i podzakonski propisi, prema kojima se uređuje gospodarenje mineralnih sirovina i prostorno planiranje, nisu usuglašeni u dovoljnoj mjeri da bi se efikasno provela ova Strategija. Stoga je neophodna korekcija postojećih i donošenje novih zakonskih i podzakonskih propisa.

Efikasnost Strategije, odnosno provedba zacrtanih aktivnosti i pojedinih mjera ovisit će najviše o kompatibilnosti pravnih okvira. Stoga temeljem Strategije treba izraditi nove zakonske i podzakonske propise koji u postojećem obliku ne mogu omogućiti provedbu mjera. Postojeći zakonski i podzakonski propisi koji tretiraju rudarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj mogu se podijeliti na: internu i eksternu grupu. Prva, interna grupa sadržana je od zakonskih i podzakonskih propisa koji izravno definiraju rudarsku djelatnost unutar formalno-pravnih okvira: istražnih prostora i eksploatacijskih polja. Druga, eksterna grupa zakonskih i podzakonskih propisa definira opća pravila ponašanja u cilju zaštite okoliša, koja su propisana i za ostale djelatnosti. Rudarski zakon je temeljni pravni propis o gospodarenju mineralnim sirovinama. Iz njega proizilaze ostale zakonske forme koje određuju detaljna pravila postupanja kod cjelokupnog procesa istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Izrađena Strategija ne može se provesti bez izmjene postojećeg Zakona o rudarstvu-pročišćeni teks stoga se predlaže donošenje novog pravnog propisa i to pod nazivom Rudarski zakon, čime će se omogućiti dorada ostalih dotičnih postojećih propisa i/ili izrada novih te implementacija predloženih aktivnosti i mjera.



Organizator i nositelj: Sabor Republike Hrvatske uz stručnu pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, službe za gospodarstvo lokalne samouprave i drugih relevantnih institucija i gospodarskih subjekata. 3. Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina dobiva novo značenje u uvjetima tržišnog gospodarstva i obveza Republike Hrvatske u postupku priključivanja EU. U načelu, država se, iako vlasnik rudnog blaga, sve više povlači iz funkcije poduzetnika prema funkciji ispravljanja tržišnih neuspjeha, sprječavanja monopola i jačanja tržišnog natjecanja. Priključivanjem EU mogućnost dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina dobivaju i pravni subjekti koji nemaju središte u Republici Hravatskoj. To zahtijeva da se veličina stopa ukupne rudarske rente uskladi s onima koje se primjenjuju u zemljama EU. Prema mišljenju izrađivača Strategije najprihvatljivijom se pokazala metodologija određivanja “rudarske rente” koja se primjenjuje u Mađarskoj, Sloveniji i Češkoj. To znači da bi rudarska renta trebala biti definirana s obzirom na:

- vrstu mineralne sirovne (energetske, neenrgetske), - veličinu površine istražnog prostora, - važnost mineralne sirovine za gospodarstvo i društvo, - veličinu površine eksploatacijskog polja, - uvjete eksploatacije.

Uvažavajući navedene kriterije ukupna rudarska renta sastojala bi se od:

A GODIŠNJE NAKNADE ZA RADOVE ISTRAŽIVANJA

Godišnja naknada bi se plaćala po jedinici površine odobrenog istražnog prostora čvrstih mineralnih sirovina, odnosno površini bušotinskih krugova istražnih prostora ugljikovodika i geotermalne vode (kn/ha/god.) i odnosila bi se na pravo na rudarske radove istraživanja (geološka prospekcija i rudarski istražni radovi). Godišnja naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun.

B. GODIŠNJE NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU

Godišnja naknada za eksploataciju sastojala bi se od:

1. naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja čvrstih mineralnih sirovina, odnosno površinu bušotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode. Ova naknada bi se plaćala po jedinici površine godišnje (kn/ha/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaćivala bi se u državni proračun.

2. naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine. Ova naknada bi se plaćala u određenom postotku od vrijednosti mineralne sirovine (%/vrijednost/god.). Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske, županije i grada/općine i uplaćivala bi se u proračun istih.

U nastavku predlažemo visinu naprijed definiranih naknada A. GODIŠNJA NAKNADA ZA RADOVE ISTRAŽIVANJA:

2 000,00 kn/ha/god.



B. GODIŠNJE NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU:

1. naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja (površinu bušotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode):

2 000,00 kn/ha/god., površine do 5 ha 2 500,00 kn/ha/god., površine od 5-20 ha 3 000,00 kn/ha/god., površine veće od 20 ha Napomena: Veličine naknada za korištenje zemljišta značajno se razlikuju u pojedinim zamljama EU. Na primjer u Finskoj i Švedskoj su na razini 100 €/ha, u Francuskoj se uopće ne obračunava naknada za zauzimanje površina eksploatacijom, u Sloveniji je ova naknada 3 500,00 kn/ha/god., a u Češkoj 2 600,00 kn/ha/god. 2. naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine: 2.1. Energetske mineralne sirovine:

2.1.1. Fosilne gorive tvari:

2.1.1.1. Ugljikovodici

2.1.1.1.1. Nafta - sekundarne i tercijarne metode eksploatacije 7,5 % - eruptivni način eksploatacije 10,0 %

2.1.1.1.2. Prirodni plin 10,0 %

2.1.1.2. Ugljen 7,5 %

2.1.2. Mineralne i geotermalne vode 6,0 % 2.2. Mineralne sirovine za industrijsku preradbu 8,0 % 2.3. Mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala 7,5 % 2.4. Arhitektonsko-građevni kamen 9,0 % 2.5. Mineralne sirovine kovina 8,0 % Naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine djelila bi se na način da bi jedna trećina sredstava ostajala općini/gradu na čijem području se eksploatira mineralna sirovina, jedna trećina županiji na čijem području se eksploatira mineralna sirovina, a jedna trećina bi pripadala državnom proračunu Republike Hrvatske. Naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine se načelno plaća u gotovini iako nadležno ministarstvo može dozvoliti ili zahtijevati plaćanje naknade u mineralnoj sirovini. To je vrlo važno s obzirom da poslovni subjekti kojima je dodijeljena koncesija ne moraju uvijek biti stacionirani u zemlji (Direktiva 94/22 EZ Europskog parlamenta i vijeća).

Pravila plaćanja rudarske rente (godišnja naknada za radove istraživanja, naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja/površinu bušotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode, naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine) treba odrediti Vlada Republike Hrvatske zakonskim i podzakonskim propisima.

Nadležno ministarstvo/ministar moraju biti u mogućnosti, u vremenu trajanja rudarske koncesije, promijeniti nominalno definiranu naknadu za otkopanu količinu pojedine mineralne sirovine s obzirom na promjene uvjeta eksplatacije, interesa gospodarstva ili nekog drugog javnog interesa.



Napomena: U nekim zemljama naknada za eksploataciju sirove nafte plaća se samo u slučaju eruptivnog načina eksploatacije. Za sve ostale metode (sekundarne i tercijarne) koje se zasnivaju na mehaničkom načinu eksploatacije crpljenja nafte iz ležišta ne plaća se naknada.

U Republici Hrvatskoj je većina naftnih ležišta u vrlo visokom stupnju iscrpljenosti, eksploatacija se obavlja mehaničkim načinom crpljenja, a na pojedinim ležištima se koriste dopunske metode eksploatacije. To uvjete eksploatacije čini vrlo složenim. Eksploatacija prirodnog plina je znatno povoljnija s izuzetkom plinskog polja Molve gdje velike dubine ležišta i prisutnost agresivnih plinova čini uvjete eksploatacije složenima i znatno skupljim.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo financija i službe za gospodarstvo lokalne samouprave. 4. Uspostava pouzdane, potpune, ciljane i pravovremene informacije Sve informacije moraju biti sustavno prikupljane, obrađene i distribuirane. Informacije moraju sadržavati osnovne vrste podataka: podatke/informacije o resursu/mineralnoj sirovini, informacije o gospodarenju mineralnim sirovinama i podatke dobivene praćenjem stanja okoliša.

Podaci koji se odnose na resurs/mineralnu sirovinu su: - podaci o odobrenim istražnim prostorima, - podaci o zatraženim, a ne odobrenim istražnim prostorima, - podaci o potvrđenim ukupnim rezervama mineralnih sirovina, - podaci o potvrđenim eksploatacijskim rezervama mineralnih sirovina, - zone potencijalnih ležišta mineralnih sirovina.

Podaci koji se odnose na gospodarenje mineralnim sirovinama: - podaci o odobrenim eksploatacijskim poljima (aktivnim i neaktivnim), - podaci o eksploataciji na pojedinim eksploatacijskim poljima, - podaci o obujmu, kakvoći i asortimanu proizvodnje, - osnovni financijski pokazatelji poslovanja, - osnovna problematika: tehnološka, okolišna, odnos s lokalnim stanovništvom, - možebitno recikliranje otpada.

Podaci koji se odnose na stanje okoliša, radi lakšeg praćenja svih sastavnica, moraju biti protočni, što će se provoditi prikupljanjem informacija i povezivanjem u informacijski sustav stanja okoliša (ISZO).

Za provedbu ove mjere nužno je: propisati obvezu praćenja stanja okoliša na rudarskim objektima (površinskim kopovima), odrediti nulto stanje i ustanoviti monitoring. Monitoring treba obuhvatiti i:

- prostore vezane za djelatnost rudarstva ugljikovodika (isplačne jame, centralne otpadne jame, područja akcidenata vezanih za puknuće naftovoda i plinovoda i sl.),

- prostore vezane za rudarsku djelatnost (aktivni istražni prostori i eksploatacijska polja).

Također, potrebno je uposliti i osposobiti dovoljan broj ljudi i osigurati primjerenu opremu za sustavno prikupljanje, obradbu i distribuciju informacija.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, službe za gospodarstvo lokalne samouprave i Agencija za zaštitu okoliša. Napomena: Prema važećem Zakonu o statistici jedan dio malih privatnih poduzetnika i obrtnika je izvan kontrole, nije dužan obavještavati Državni zavod za statistiku iako pojedini godišnjom proizvodnjom premašuju gospodarstvenike koje su obvezne mjesečno obavještavati Državni zavod za statistiku RH.



5. Razvidan tijek eksploatacije i privođenje konačnoj namjeni svih aktivnih (legalnih) i napuštenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja.

Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja.

Trenutno stanje je izrazito teško. Dosadašnja okolišno nedovoljno osjetljiva praksa rezultirala je stanjem u kojem su eksploatacijska polja (površinski kopovi) sinonim za krajobrazno devastirani prostor sa sumnjivim perspektivama za sanaciju. Nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge.

Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti čimbenik vrijeme (eksploatacija, tj. korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima).

Često rabljeni termin proizvodna sanacija bez osiguranja financiranja neće dati zadovoljavajuće rezultate. Radi toga potrebno je uvesti financiranje putem zatvorenih fondova ili bankovnih garancija koje su sastavni dio odobrenja za eksploataciju uz obvezno povezivanje s veličinom zahvaćenog prostora (sanirane površine smanjuju veličinu fonda ili bankovne garancije). Na taj način bi se stvorila financijska sredstava za sanaciju nastalog stanja.

U cilju sanacije napuštenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja potrebno je dozvoliti strogo kontroliranu proizvodnu sanaciju s ograničenim vijekom trajanja, a ponuđače izabrati putem javnih natječaja.

Nositelj: koncesionar, organizator Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kontrola Državni inspektorat. 6. Sanacija i prenamjena rudarskim radovima otkopanih prostora Činjenica je da se pozitivne odrednice hrvatskog rudarskog zakonika glede sanacije eksploatacijskih polja u praksi ne provode. Rudarski zakon je među prvima donesen u mladoj hrvatskoj državi. U rudarskom zakonu odrednice o zaštiti okoliša i potrebi sanacije eksploatacijskih polja postojali su i prije donošenja Zakona o zaštiti okoliša. Rudarski propisi i propisi zaštite okoliša primjereno reguliraju pitanja sanacije i rekultivacije međutim se oni u praksi učinkovito i razvidno ne ostvaruju.

Za provođenje zakonskih odrednica o sanaciji eksploatacijskog polja u praksi je potrebno operacionalizirati slijedeći postupak:

- sanaciju površinskog kopa/eksploatacijskog polja smatrati, što i je, sastavnim dijelom tehnologije eksploatacije mineralnih sirovina,

- smjernice i koncept načina izvođenja sanacije eksploatacijskog polja procijenjuju se tijekom postupka procjene utjecaja rudarskog zahvata na okoliš, odnosno Studijom o utjecaju rudarskog zahvata na okoliš,

- smjernice i koncept načina izvođenja sanacije eksploatacijskog polja utvrđuju se idejnim rudarskim projektom, koji je sastavni dio Studije utjecaja rudarskog zahvata na okoliš i lokacijske dozvole, sukladno odrednicama prostornog plana, provedenoj procjeni utjecaja na okoliš, te posebnim uvjetima,

- potrebno je rudarske radove izvoditi u skladu s planom i programom sanacije iskazanom u provjerenom rudarskom projektu,

- izvođenje sanacije kontrolira rudarska inspekcija i inspekcija zaštite okoliša, a u dijelu koji se odnosi na rekultivaciju i provođenje mjera zaštite prirode i inspekcija zaštite prirode.



Postoje prijedlozi o uvođenju Fonda za sanaciju eksploatacijskih polja u koji bi sredstva izdvajali nositelji rudarske koncesije. Međutim, postojanje novčanih sredstava odnosno fonda samo po sebi ne garantira provođenje sanacijskih radova. Nije nužno uvoditi različite fondove, osim da se možda dio rudarske naknade usmjeri direktno i namjenski u Fond za sanaciju nakon zatvaranja rudarskog objekta, koji bi se koristio u slučaju stečaja ili likvidacije rudarskog gospodarskog subjekta. Provođenje sanacijskih radova garantira dosljedno pridržavanje zakonskih odrednica rudarskog zakonika.

Troškovi sanacije su znatno manji i prihvatljiviji ukoliko terete tekuću eksploataciju mineralne sirovine i ako se sa sanacijom započne tijekom eksploatacije. Radna snaga za obavljanje sanacije su zaposleni na površinskom kopu, a sredstva (mehanizacija) su ona koja se koriste u eksploataciji. Nakon završetka eksploatacije od predviđenih površina za sanaciju preostaje manji dio.

Poželjno bi bilo u početku izvođenja rudarskih radova predvidjeti (poznavati) konačnu namjenu prostora eksploatacijskog prostora nakon završetka eksploatacije. Na taj način moguće je voditi rudarske radove u funkciji prenamjene prostora nakon eksploatacije, što može znatno pojeftiniti prenamjenu,

Svrhovito i učinkovito bi bilo razmotriti mogućnost prednosti pri ishođenju koncesije za djelatnost konačne namjene eksploatacijskog polja (športsko-rekreacijsko-turistički sadržaji, odlagališta komunalnog otpada i drugo) za rudarskog gospodarskog subjekta koji je i nositelj rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova. Na taj način omogućuje se zbrinjavanje (zapošljavanje) rudarskih djelatnika koji bi po završektu eksploatcije ostali bez zapslenja,

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i službe za gospodarstvo lokalne samouprave. 7. Valorizacija statusa i zaštita mineralnog resursa pogodnog za eksploataciju Zaštita mineralnog resursa bitnog za razvoj države/županije/grada/općine mora se štititi na način na koji se čuvaju šumski, poljoprivredni, vodeni itd. resursi.

Danas takvu zaštitu mineralne sirovine nemaju. Napomena: Dosadašnja praksa jest: prvo se odredi prostor za urbane zone, turističke namjene, komunikacije, zaštita voda, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, zaštićena područja prirode, zaštićena flora i fauna, parkovi prirode…, pa zone potencijalne eksploatacije mineralnih sirovina. Često se zaboravlja činjenica da nastajanje jednog resursa uništava drugi: razvoj poljoprivrednog zemljišta uništava šume i glavni je onečišćivač površinskih i podzemnih voda. No nitko ne dovodi u pitanje rast poljoprivrednog zemljišta, hrana je neophodna. Zar tehničko-građevni kamen i građevni pijesak i šljunak za prometnice, lukobrane, asfalt, cement, vapno, betonska galanterija, staklo, cigla, keramika, crijep, nafta, plin nisu potrebni?

Danas eksploatacija mineralnih sirovina ima status djelatnosti nebitne za nacionalni i regionalni razvoj. Poslovi rudarstva se obavljaju u Odjelu za rudarstvo koji je sastavni dio Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, što ne zadovoljava potrebe gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Napomena: U cilju valorizacije rudarske djelatnosti poslove rudarstva dignuti na nivo Uprave za rudarstvo s odjelima prema vrsti mineralne sirovine (čvrste mineralne sirovine, tekuće i plinovite mineralne sirovine)

Cilj prijedloga je da se praksa promjeni i da mineralna sirovina dobije tretman drugih prirodnih resursa tj. ravnopravan status kod donošenja odluka o budućoj namjeni prostora.

Vrlo je važno naglasiti da uvođenje ovog elementa zaštite mineralnih sirovina nije “ustupak” već racionalnost korištenja prostora i postojećih prirodnih resursa kao cjeline.



Osnovni argument je jednostavan. Mineralne sirovine su nenadomjestiva potreba civilizacije, eksploatacija je nužnost a ne odabir. Propust da se identificiraju, rezerviraju i ravnopravno razmatraju po svim relevantnim kriterijima (uključujući i minimalni utjecaj na okoliš, te uklapanje u okolni prostor) najpogodnija ležišta, stvara mogućnost da se ona obezvrijede nekompatibilnom namjenom.

Ekstremna posljedica ovakvog stanja je ilegalna eksploatacija kao posljedica restriktivne politike odobravanja legalne eksploatacije. Ilegalna eksploatacija sigurno ima višestruko gori utjecaj na okoliš nego legalna.

Operativni nositelji su: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Državni inspektorat, te organi lokalne samouprave na razini županije.

8. Zaštita starih (napuštenih) rudarskih objekata kao kulturno – tehničke

baštine

Poteškoće za uređenje podzemnih rudarskih radova su i u postojećoj (ustvari nepostojećoj) rudarskoj i drugoj (kulturnoj) regulativi koja uopće ne prepoznaje mogućnost prenamjene starih rudnika u turističko-edukacijske svrhe:

- zakonom o rudarstvu nije regulirano da je sanacija napuštenih i nikad saniranih “rudarskih objekata” dio rudarske djelatnosti, kako podzemnih tako i površinskih kopova,

- ne postoji regulativa koja bi obuhvaćala postupak uređenja starih kopova (površinskih ili podzemnih) u muzejske prostore (kulturna tehnička baština), kako u domeni rudarstva tako ni u domeni kulture,

- u Republici Hrvatskoj su pionirski pokušaji zaštite i očuvanja niz lokacija tehničke rudarsko-geološke baštine (rudničkih prostorija). U okviru Parka prirode Medvednica obnovljen je i uređen za posjete stari rudnik srebra i olova Zrinski, a u tijeku je uređenje starog rudnika željeza u Rudama kod Samobora,

- postoje poticaji Europske unije glede odobravanja sredstava za ovakove programe (Interreg IIIA),

- na žalost veliki potencijal podzemnih prostorija raških ugljenokopa dosad je nedovoljno iskorišten i valoriziran,

- pozitivne primjere u ovom smislu možemo naći, ne tako daleko od nas u susjednoj Republici Sloveniji, gdje je vrlo kvalitetno uređeno nekoliko muzejskih rudničkih prostorija (Velenje, Idrija, Mežice).

Nedjeljivi dio kulturnog, povijesnog i graditeljskog nasljeđa Republike Hrvatske je kamen, kamenarstvo i kamenolomi. Tu spadaju, i danas aktivni, kao i napušteni kamenolomi iz doba Rimljana i Mlečana, koji svojim ostacima rimskih tehnika vađenja blokova, predstavljaju svojevrsne spomenike tehničke kulture neprocjenjive vrijednosti.

Arhitektonsko-građevni kamen nije samo materijal od kojeg su sagrađeni brojni povijesni objekti, on jednostavno pripada regiji kao bitan konstitucijski element rudarstva i graditeljstva te je nezaobilazan znak naše sredine, posebice dalmatinsko-primorske. Manjim zahvatima u okoliš ovakvi prostori, kao što je npr. stari kamenolom Fantazija kod Rovinja (koji je danas zaštićeni geološki spomenik) stari Brački kamenolomi, bi se dodatno obogatili. Primjerenijem turističko kulturnom vrednovanju pridonijelo bi zasigurno dodatno (osjetljivo) uređenje i obnova šireg prostora takvih kamenoloma

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture i službe za gospodarstvo lokalne samouprave.



9. Eksploatacija mineralnih sirovina u zaštićenim dijelovima prirode Treba pobliže definirati odnos prema mineralnim sirovinama unutar zaštićenih dijelova prirode. Mnoga postojeća eksploatacijska polja smještena su unutar zaštićenih dijelova prirode te imaju dugu tradiciju i potvrđene eksploatcijske rezerve za dugi niz godina (radna mjesta, ulaganje u istraživanje rezervi, tehnologiju). Ne bi trebalo poprijeko i ishitreno, bez pomnije analize svake lokacije ponaosob, naprasno zatvarati eksploatacijska polja. Ponekad je i to u suprotnosti s odrednicama mnogih županijskih prostornih planova gdje se daje prednost reaktiviranju napuštenih kamenoloma pred otvaranjem novih eksploatacijskih polja.

Trebalo bi ostaviti mogućnost eksploatacije mineralnih sirovina i u zaštićenim dijelovima prirode do iscrpljivanja utvrđenih rezervi, odnosno do izvođenja sanacijskih radova. Za vrednije, strateške (rjeđe) mineralne sirovine treba ostaviti mogućnost eksploatacije i u zaštićenim dijelovima prirode), uz pridržavanje uvjeta zaštite prirode.

Negdje su postojeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala locirana unutar zaštićenih dijelova prirode izvor za velike urbane aglomeracije u blizini kojih se nalaze (primjerice grad Zagreb). Neracionalno je zatvaranje postojećih eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena i građevnog pijeska i šljunka te dobava neophodno potrebne mineralne sirovine iz udaljenijih eksploatacijskih polja iz ekonomskih, prometnih i okolišnih razloga.

Unutar nekih zaštićenih dijelova prirode nalaze se ležišta vrijednih eruptivnih mineralnih sirovina, inače rijetka u Republici Hrvatskoj. Te mineralne sirovine temelj su za razvoj prerađivačke industrije za proizvodnju vrijednih građevinskih materijala te iste su nužne za održavanje prometne infrastrukture. Pitanje je da li smo toliko bogati da ne iskorištavamo takove prirodne resurse. Ovakova dilema je nestvarna, jer da se radi o tekućim i plinovitom ugljikovodicima ne bi je bilo.

Zaštićeni dijelovi prirode u stvarnosti zauzimaju znatne površine, reda veličina nekoliko tisuća ili desetaka tisuća hektara. U poređenju sa površinama potrebnim za eksploataciju mineralnih sirovina koje se nalaze isključivo u tom području, radi se o zanemarivim površinama od reda veličine nekoliko stotina hektara. Racionalno je, u cilju održivog razvoja, dopustiti eksploataciju rijetkih i vrijednih mineralnih sirovina i u područjima zaštićenih dijelova prirode.

U svakom slučaju, ukoliko dođe do zatvaranja postojećih eksploatacijskih polja unutar zaštićenih dijelova prirode, trebaju se obeštetiti rudarska trgovačka društava, glede vrijednosti uloženih sredstava i izgubljene imovinske dobiti.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture i službe za gospodarstvo lokalne samouprave. 10. Učinkovit nadzor i provedba mjera Za provođenje mjera i rješenja bitan je nadzor. Ukoliko nadzor nije odgovarajući posljedice mogu biti teške i na terenu i u sferi društvenog kapitala. U cilju učinkovitog nadzora potrebno je na razini države stvoriti takav pravni okvir koji omogućava koncesionaru da može udovoljti svim zakonskim obvezama. U javnosti se više ne razlikuje eksploatacija mineralnih sirovina kakva bi ona mogla i trebala biti od toga, kakva jest, jer se krše sve zakonske norme i dobra iskustva iz višegodišnje prakse.

Nositelji: Državni inspektorat i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te službe za gospodarstvo lokalne samouprave.



11. Upravljanje okolišem Za popravljanje nastalog stanja vrlo bitno je aktivno uključenje koncesionara u unapređenje upravljanja okolišem. Aktivno uključivanje podrazumijeva identifikaciju na osnovi vlastitih opažanja, Studije utjecaja na okoliš, pritužbi stanovništva i inspekcijskih nalaza.

Osobita pažnja se mora posvetiti oblikovanju krajolika u kojem se izvode rudarski radovi i možebitnoj prenamjeni otkopanih prostora kako to ne bi ostala rješenja na papiru već u stvarnosti.

Kameni otpad može se koristiti za primjereno oblikovanje i prenamjenu, čime će se omogućiti višestruko iskorištenje otkopanog prostora.

Veliki koncesionari mogu se samostalno uključivati, dok se mali mogu udruživati (uz pomoć državnih organa).

Provođenje ove mjere je bitan element uspostave povjerenja.

Organizator i nositelj: koncesionar (angažirati udruge). 12. Društveno odgovorno poslovanje Uvođenje društveno odgovornog poslovanja podrazumijeva stalno nastojanje na kvalitetnom i pravednom, odgovornom odnosu prema društvenoj zajednici i okolišu. Podrazumijeva i uvažavanje, a ne ignoriranje prigovora iz lokalnih zajednica, dijeljenje prihoda u omjeru koji će lokalnu zajednicu učiniti partnerom, a ne protivnikom, pregledno poslovanje, aktivno uključivanje u rad strukovnih udruženja, promicanje struke.

Organizator i nositelj: koncesionar. 13. Recikliranje građevnog otpada U cilju smanjenja potreba za građevnim materijalima/ili potreba za odlagalištima neobično je značajno poticati recikliranje građevnog otpada. Izgradnja posebnih postrojenja za recikliranje građevnog otpada je relativno skupa. U RH još nije u široj primjeni (instalirano, ali još nije u pogonu jedno postrojenje u sklopu odlagališta komunalnog otpada Jakuševac).

Građevni otpad može se reciklirati kod svakog koncesionara koji ima postrojenja za sitnjenje i klasiranje mineralne sirovine. Potrebno je poticati koncesionare da prošire svoju djelatnost i aktivnostima recikliranja građevnog otpada.

Nositelj: koncesionar i lokalna samouprava. 14. Sprječavanje ilegalne eksploatacije U Strategiji na više mjesta je naglašavano da ilegalna eksploatacija predstavlja najgori mogući način eksploatacije mineralnih sirovina. U pravilu je neselektivna, neracionalna i bezobzirna prema svima i svemu.

Nadzor i izricanje mjera je u nadležnosti Državnog inspektorata ali bez uključenja svih aktera neće se iskorijeniti.

Pod ilegalnom eksploatacijom podrazumijevaju se sve njezine pojave: “divlja” eksploatacija, “ilegalna/legalna” eksploatacija do zakonskih “sivih područja”.



Primjer:

Iz građevinskih jama, iz kojih se izvodi iskop (građevni pijesak i šljunak) dobivaju se određene količine mineralne sirovine koje se često prodaju. Pojava ovako pridobivenih količina mineralne sirovine na tržištu nije regulirana zakonom i propisima. Ovakve i slične pojave se različito upravno/pravno tretiraju. Tako građevinari istovremeno s izgradnjom objekta obavljaju i eksploataciju mineralne sirovine što im nije djelatnost, bez da na tu djelatnost i profit plaćaju poreze i naknade, dok su u drugim slučajevima prinuđeni plaćati dogovorene nadoknade.

Nositelj aktivnosti: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, službe za gospodarstvo lokalne samouprave Državni inspektorat, pravosudna tijela. 15. Dodjela koncesija za nova eksploatacijska polja na temelju stručnih

podloga Republika Hrvatska je mala zemlja i svi krajevi nisu podjednako razvijeni. Raspodjela/disperzija mineralnih sirovina je također neravnomjerna jer ovisi o geološkom sastavu i građi.

Broj županija je veliki i ne omogućava da se na razini županija sagledaju potrebe koje bi prelazile granice županije i suprotno da sagledaju na koji će se način opskrbiti deficitarnim mineralnim sirovinama.

Prostorno planiranje mora se načiniti na više razina pa tako i gospodarenje mineralnim sirovinama. Na najvišoj, državnoj razini izrađena je ova Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama u kojoj su utvrđena sva mineralna bogatstva i njihova raspodjela/eksploatacija i ocjenjene su potrebe države u skladu s mogućim razvojem i svih županija zajedno.

S obzirom da se ležišta mineralnih sirovina nalaze u županijama tj. općinama/gradovima detalji i lokalne prilike (specifičnosti lokacije) ne mogu se utvrditi s državne razine već se moraju raditi posebni dokumenti, što se osobito odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina).

U tom cilju moraju se izraditi slijedeće stručne podloge: - rudarsko-geološke studije, za područja županija, koje će sadržavati podatke o rezervama

mineralnih sirovina, njihovoj količini, kakvoći i prostiranju, te potrebama županije za mineralnim sirovinama,

- studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoliš, za područje cijele države, - planovi podjele područja županija/općina na zone eksploatacije.

Stručne podloge će biti osnova za donošenje/promjene Prostornih planova županija.

Rudarsko-geološke studije moraju biti u suglasju sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama.

Hijerarhijski, Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama je prioritetni dokument i ukoliko nema suglasja radi se po nacionalnoj Strategiji. Napomena: (citat iz prethodnog poglavlja) Nacionalna razina ne može uzimati u obzir i sve specifičnosti lokacije, ta je odgovornost na nižoj razini. Planiranje na nižoj razini ima nedostatak jer nema sveobuhvatnu i dugoročnu viziju razvoja države. Stoga je neophodno da se dugoročno strateško planiranje provodi na nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini, dok se detaljno planiranje mora provoditi na nižoj/lokalnoj razini.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te službe za gospodarstvo lokalne samouprave.



16. Izradba dinamičkog plana provedbe Strategije Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama predstavlja razvojni dokument, utemeljen na stručnim podlogama, a mjere za provedbu strategije čine zaključne konstatacije cijelog dokumenta.

Izradba Strategije može se smatrati tek prvim korakom, koji prethodi dugotrajnom procesu konsenzualnog usuglašavanja svih struktura upravnih tijela i usvajanja od strane zakonodavnog tijela. No, isto tako je važan proces provedbe istaknutih mjera. Stoga je nužno izraditi dinamički plan provedbe Strategije u kojem će se specificirati kada će započeti i završiti pojedine aktivnosti. Samo na taj način će se moći pratiti stanje efikasnosti i eventualne manjkavosti donešene Strategije.

Predlaže se izradba okvirnog dinamičkog plana s osnovnim slijedom: 1. Proces usvajanja Strategije, 2. Detaljna izradba dinamičkog (akcijskog) plana s vremenskim okvirima, 3. Izradba i donošenje zakonskih i podzakonskih propisa, koji će omogućiti

implementaciju Strategije u stvarnosti, 4. Izradba i usvajanje stručnih podloga, 5. Koordinirana akcija provedbe aktivnosti i mjera (implementacija) iz Strategije

gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.

Akcijski plan mora biti jasan, izvediv u određenim vremenskim razdobljima: kratkoročnim (do 5 godina), srednjoročnim (do 10 godina) i dugoročnim (do 30 godina). Također, akcijski plan mora biti i dovoljno fleksibilan zbog velike dinamike stalnih promjena u državi, regiji i svijetu.

Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te službe za gospodarstvo lokalne samouprave.


Popis literature

L-I

POPIS LITERATURE

1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zbirka isprava, elaborata i projekata

2. Pietersen, H.S., Koopmans, t.p.f. & Broers, 2002.: Construction Raw Materials Policy and Supply Practicas in Northwestern Europe. p. 3-11, Raw Materials Planning in Europe Change of Conditions! New Perspectives, 2rd European Conference on Mineral Planning. Krefeld, Germany. Geological Survey of North Rhine-Westphalia..

3. Šolar, S. V., 2003.: Kazalci trajnostnega razvoja upravljanja z mineralnimi surovinami v površinskih kopih, Disertacija, Univerza Ljubljani naravoslonotehniška fakulteta.

4. Regueiro, M., Martins, L., Feraud, J.& Arvidsson, S., 2002: Aggregate Extraction in Europe: The Role of the Geological Surveys. –P.187-198 Raw Materials Planning in Europe Change of Conditions! New Perspectives , 3rd European Conference on Mineral Planning – Krefeld, Germany. Geological Survey of North Rhine-Westphalia.

5. IIED&WBCSD, 2002: Breaking New Grund – The Reportof the Mining, Minerals and Sustainable Development Project – First Edition. Earhscan Publication Ltd. London UK. Sterling VA.

6. WCED, 1987: Our Common Future. p 398. UN World Commission on Environment and Development. Oxford University Press.

7. V. N. Mocinec, M. V. Grjaznov, 1978.: Gornie raboti i okružajušaja sreda. "Nedra". Moskwa.

8. OECD, 2001.: Sustainable Development – Critical Issues. – p.487. Organization for Economic Co- operation and Development (OECD), Paris.

9. NCSE, 2000.: Recommendations for Improving the Scientific Basis for Environmental Decision Making, p.21. National Council for Science and the Environment, Washington, DC. December 7-8, 2000. http://www. neseonline.org.

10. Zakon o rudarstvu-pročišćeni tekst, Narodne novine, br. 190/03.

11. Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine, br. 110/07.

12. Zakon o prostornom uređenju i gradnji Narodne novine, br. 76/07.

13. Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br. 70/05.

14. Kranjec, V., Šinkovec, B: Ležišta i pojave mineralnih sirovina. Republički sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove.

15. Marković, S., 2002.: Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja – Zagreb, Zavod za geologiju.

16. Atlas svijeta, 2001.: Za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, Zagreb.

17. Bilten Hrvatske narodne banke, 2004.

18. Državni zavod za statistiku.

19. Popis stanovništva, 2001.

20. Horst Wagner, 2004.: Sažetak studije o politici planiranja mineralnih sirovina u Europi. Sveučilište Leoben.

21. Hrvatska Gospodarska Komora Proizvodnja nemetala i građevnog materijala. Sektor za industriju.


Popis literature

L-II

22. COM, 2000. 265, Promicanje održivog razvoja u industriji neenergetskih mineralnih sirovina Europske unije.

23. Energija u Hrvatskoj, Godišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, RH

24. Zbornik radova 2. međunarodnog znanstveno – stručnog skupa o naftnom gospodarstvu, Zadar, 2003.

25. INA Naftaplin 1952. – 2002., Monografija, Zagreb, 2002.

26. INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, Godišnja izvješća

27. Tehnička dokumentacija trgovačkog društva INA-Industrija nafte d.d. Zagreb

28. PROMINS 2005.: Proizvodnja vapna u Hrvatskoj i pregled potreba za mineralnim sirovinama

29. Tahvonen, O., 2000.: Economic Sustainability and Scarcity of Natural Resources: a brief historical review.- p.13. Resources for the Future.

30. Warhurst, A., 2002.: Sustainability Indicators and Sustainability Performance Management. p.104 University of Warwick. Coventry, UK.

31. Crnički, J. i Šinkovec, B., 1993.: Nemetalne mineralne sirovine Hrvatske. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, vol. 5, str. 21-37, Zagreb.

32. Crnički, J. i Šinkovec, B.: Stanje i perspektiva nemetalnih sirovina Hrvatske. Prilozi za Hrvatski nacionalni program.

33. Škunca, O. i dr., 2005.: Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije.

34. BP Statistical Review of World Energy; 2007.

35. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske: “Hrvatska u 21. stoljeću, Gospodarstvo”, 2001.

36. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva RH i Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb.

37. Državni inspektorat, Zbirka isprava, elaborata i projekata

38. World Mining Data 2007.

39. Renewable Energy World, 2005.

40. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Narodne novine, br. 46/02.

PRILOZI

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA01.001.I.D JUGOZAPADNA SAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 487000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

01.002.I.D SAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 665500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb01.004.I.D PLEMIĆKA ŠUMA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 146,9 DOLOMIT-ZAGREB d.o.o. Zagreb

01.006.I.L ODRA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 16,8 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA"

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

02.001.I.L PUSTAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,1 ZIEGELWERKE GLEINSTATATTEN-Ciglane Bedekovčina d.d.02.006.I.L MALA GORA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,0 ŠURBEK-PETROL d.o.o., Desinić

02.007.I.L HUM 1 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,1 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec02.008.I-L OBROŠĆICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,6 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec


03.002.I.L PEPELINKA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 4,2 "TEH-GRADNJA" d.o.o., V. Gorica03.003.I.D DRAGIN JARAK KERAMIČKA I VATR. GLINA 92,5 NOEL-N.N.B. d.o.o. Zagreb

03.008.I.L ZUT-KLAŠNICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,1 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Sisak03.009.I.L GORNJAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 18,2 CESTA SISAK d.o.o. Sisak

03.010.I.L TIŠINA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 38,0 Obrt ŠLJUNČARA TANAC vl. Darko Movrić, Tanac bb03.011.I.L KLUPCA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 44,7 ZADRUGE BRANITELJA EURO MONT, Donja Pušća

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA04.001.I.D NAD MOSINJE KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 37,8 EKO-VAPNO d.o.o., Zagreb

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA05.005.I.L KRTINJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 18,2 BALIJA d.o.o. Novo Selo Podravsko

05.007.I.L CERJE TUŽNO II CIGLARSKA GLINA 49,0 IGM CIGLANE CERJE TUŽNO d.o.o. Cerje Tužno

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA06.001.I.D DRAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 717600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

06.003.I.L LEDVENIČKO POLJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 90,8 LIPEC d.o.o., Koprivnica06.005.I.L GRAD GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 25,5 DENS Co. COMMERCE d.o.o., Koprivnica

06.007.I.D NETEČJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,8 Obrt POLJOKOP, vl. Ivan Švorc, Selnica Podravska06.009.I.L MEKIŠ GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 7,7 GRABULATI-DRAVA d.o.o. Podravske Sesvete

06.010.I.L MLADJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 51,1 BILOKALNIK IGMA d.o.o. Koprivnica06.011.I.L PROSENICA II GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 24,9 IGMA d.o.o. Koprivnica

06.012.I.L SEKULINE 1 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 22,7 ZADRUGA MINERAL d.o.o. Zagreb06.013.I.L VIDAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 13,0 BETON LUČKO d.o.o. Zagreb

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA07.001.I.D SUHAJA KREMENI PIJESAK 369,3 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava

07.004.I.D SREDNJA RIJEKA II SILIKATNA SIROV. ZA IND. PRER. 29,9 KREMEN d.o.o., Čazma

07.005.I.L ŠANDROVAC 1 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,8 DIORIT d.o.o. Đulovac07.007.I.D SUHAJA II KREMENI PIJESAK 86,7 XELLA S.O. ČAZMA d.o.o. Čazma

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA08.001.I.D DINARIDI-2 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1066200,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

08.002.I.D DINARIDI-1 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1080100,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb08.003.I.L MRKOVAC 2 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,8 MI-TEH MIHELČIĆ TEHNIKA d.o.o. Škrljevo

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA09.006.I.L ISPOD JELOVAČE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 62,5 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb

09.007.I.L OSTRVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 79,1 MIŠKULIN-UTP d.o.o. Gospić09.008.I.L RUDO BRDO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 38,0 MILLEM d.o.o., Lički Osik

09.013.I.L KAVA ZAGLAVA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 109,8 SINJI GALEB d.d., Novalja09.014.I.L VRŠCI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 37,4 MEGAING d.o.o., Zagreb

09.015.I.L DRENOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,0 GRADITELJ, d.o.o., Otočac

09.016.I.L DRENOV KLANAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,2 GRADITELJ, d.o.o., Otočac09.018.I.L KALINOVAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.019.I.L KMEZINA POLJANA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 23,3 GRADITELJ, d.o.o., Otočac09.020.I.L KOZJA DRAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.021.I.L OŠTRA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 15,3 MAJER d.o.o., Gospić09.022.I.L POPOVAČA-CRNE GREDE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.024.I.L PALJEVINE-VEDRO POLJE CIGLARSKA GLINA 50,2 DIAPUT d.o.o., Gospić09.025.I.L TROVRH-KIK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.026.I.L VEDRO POLJE II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 39,7 DIAPUT d.o.o., Gospić09.028.I.L MIŠEV PANJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.029.I.L SENJSKO BILO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić09.030.I.L VRATARSKI KUK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 0,8 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić

09.031.I.D VREBAC-BARLETE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 39,8 LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće


10.005.I.L CABUNA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 31,5 BRANA d.o.o. Virovitica

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA11.002.I.L MIRKOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 54,8 KAMEN-INGRAD d.d. u stečaju Velika

11.003.I.D POŽEŠKA KOTLINA UGLJIKOVODICI I GT VODA 68400,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb


12.001.I.L BUK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 61,6 EKO PROJEKT d.o.o., Nova Gradiška12.002.I.L FUKINAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 15,6 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okučani

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA13.001.I.L GOLO BRDO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,2 ZANATSKA ZADRUGA PLOČASTI KAMEN Benkovac

13.003.I.L ŽESTOKO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 43,7 Obrt vl. Ante Fabijanić, Pag13.007.I.D JAVORNIK I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 24,8 IDEM KAMENU d.o.o., Pučišća

13.008.I.L MAČKOVAČA-JUG ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,2 Obrt EKO&KAMEN, vl. M. Jukici, Gornji Karin

13.009.I.D OTAVAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 39,0 ADRIAKAMEN d.o.o., Benkovac13.010.I.L OVČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,5 M.T.S. d.o.o., Zagreb

13.011.I.L OVČA-SAVAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 32,2 SINJI GALEB d.d., Dugi Otok13.013.I.L BUKOVIĆ GAJ I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 Obrt ČERINKA 1, vl. P. Čerina, Benkovac

13.016.I.L STRAŽBENICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 115,0 DIAPUT d.o.o., Gospić13.018.I.L TRI-GRAMAČE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 51,6 M.T.S. D.o.o., Zagreb

13.019.I.D VINAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 39,8 SARAĐEN d.o.o., Stankovci13.020.I.L VINAC-GOLA STRANA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,3 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb

13.022.I.L BILJANE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,5 POLAČA-KAMEN d.o.o., Polača13.023.I.D GRADIĆ 1 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,7 ELEGANT TURIZAM d.o.o. Privlaka

13.024.I.D LINJAČA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,3 ELMATEX d.o.o., Buzet13.025.I.L ŠIPNATICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 29,7 NOVAG d.o.o., Novigrad

13.029.I.L BUKOVIĆ GAJ III ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,9 Obrt ČERINKA 1, vl. P. Čerina, Benkovac13.030.I.L BUKOVIĆ GAJ IV ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,7 Obrt ČERINKA, vl. T. Čerina, Benkovac

13.031.I.L DEBELO BRDO-GRANIT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,6 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar13.034.I.L PLOČIŠTA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,2 Obrt PETAR ČULINA, vl. P. Čulina, Pridraga

13.035.I.L STAZICE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,6 Obrt PETAR ČULINA, vl. P. Čulina, Pridraga

13.036.I.L VLAČINE 1 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,4 Obrt KAMEN MONT, vl. Petar Galić, Benkovac13.037.I.L ZURAK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,8 Obrt DAMIR-PROMET, vl. D. Zurak, Lisičić

13.038.I.D KARIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 5,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb13.039.I.D KARIN 1 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb

13.040.I.L KRIVAČA KOTA 255 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,0 OBRT NAKIĆ KAMEN, vl. Gordana Nakić, Benkovac13.045.I.D JAMAR ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,0 JAMAR d.o.o. Split

13.046.I.D TORINE VIKTOR ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 20,9 Obrt VIKTOR vl. Viktor Bačić, Lisičić13.047.I.D TANKOSIĆI GIPS 34,1 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac

13.048.I.L BORJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 35,0 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac13.049.I.L GOLA GLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 67,0 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA14.001.I.D ISTOČNA SLAVONIJA UGLJIKOVODICI I GT VODA 385130,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

14.003.I.L KUKLJAŠ CIGLARSKA GLINA 20,4 SLAVONIJA IGM d.d. Našice14.004.I.L LIŠNJAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 9,0 LEVANJSKA d.o.o. Levanjska Varoš

14.005.I.L CRNA GLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 33,4 CRNA GLAVA SEONA d.o.o. Našice

14.006.I.L TORINE 2 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 34,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički


15.001.I.D ČVRLJEVO II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 53,1 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split15.003.I.L SVETI FRANE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 15,9 Obrt Klesarstvo Buljan, vl. Ivan Buljan, Bitelić

15.004.I.D BILIĆA DRAGA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 28,7 DINARIDI d.o.o., Kijevo15.005.I.L BRUŠNJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 72,4 DIAPUT d.o.o., Gospić

15.006.I.L KOSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 72,3 IMK INMONT d.o.o., Korčula15.007.I.D KRIVODOL ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 28,2 DINARIDI d.o.o., Kijevo

15.008.I.D KRŠ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 53,6 DINARIDI d.o.o., Kijevo15.009.I.L ROZALIT-SLAVE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,3 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Donji Dolac

15.010.I.D SLATKI KRŠ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 39,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo15.011.I.D SLAVIĆI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 25,1 DINARIDI d.o.o., Kijevo

15.012.I.D TRNOVAČA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 32,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo15.013.I.D ZELENIKE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 33,3 DINARIDI d.o.o., Kijevo

15.014.I.L ZORIČIĆ-LJUT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 20,0 Obrt MARKAM-G, vl. L. Markić, Donji Dolac

15.015.I.D RAZVODSKA LJUT KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 6,1 GIRK KALUN d.d., Drniš15.016.I.L SUHOPOLJE III GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 31,4 DINARIDI d.o.o., Kijevo

15.017.I.D VRTINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 15,0 ARAL-KAMEN d.o.o., Zagreb15.018.I.D CRNE KRIČKE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 39,9 TINO d.o.o., Šibenik

15.019.I.L DONJE POLJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,8 BRALIĆ d.o.o. Šibenik15.020.I.D MIDENO BRDO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 15,0 TINO d.o.o., Šibenik

15.023.I.D NOVAK KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 24,5 EKO KAMEN I MINERALI d.o.o. Zagreb


16.001.I.L ERVENICA CIGLARSKA GLINA 63,7 DILJ IGM d.d. Vinkovci


17.001.I.L GAJINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 26,0 Obrt MACA, vl. M. Matovac, Dolac Donji17.002.I.L MOSOR-SLAVE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 15,8 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji

17.004.I.D BRUSJE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 28,6 UFO BIANCO d.o.o., Selca

17.005.I.D BRUSJE I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 31,7 JADRANKAMEN d.d., Pučišća17.007.I.D DOLIT-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,8 AGAN d.o.o., Split

17.008.I.D KAROLINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 26,8 ETEROVIĆ MARMI d.o.o., Omiš17.010.I.D LOZNA ISTOK-KONOPLJIKOVA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,7 JADRANKAMEN d.d., Pučišća

17.011.I.D PODI-OBROVAC SINJSKI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 93,8 HAZARDER d.o.o., Obrovac Sinjski17.012.I.D STAGNE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,3 BRKATE d.o.o., Donji Humac

17.013.I.D STRANINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,7 VRH-DI d.o.o., Donji Humac17.015.I.L LISKOVAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,2 Obrt MRAČAJ-KOP, vl. Damir Gudelj, Zmijavci

17.016.I.L MARKAM-PLANO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,6 Obrt MARKAM-G, vl. L. Markić Dolac Donji17.017.I.L PETRADA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,8 Obrt "KLESARSTVO BULJAN", vl. I. Buljan, Biteljić

17.018.I.D SALAMIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,5 SIMAG d.o.o., Sinj17.019.I.D SAPOT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,1 SIMAG d.o.o., Sinj

17.020.I.D SUTINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,5 ŠOLIĆ SINT d.o.o. Stobreč17.022.I.L PLOČE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,6 KALEBIĆ d.o.o., Stomorska

17.023.I.L VITRENIK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,6 KAMEN-MG d.o.o., Donji Proložac17.024.I.D DUBOKA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 51,0 JADRANKAMEN d.d., Pučišća

17.025.I.D TROGIR 2001 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 26,1 T&B d.o.o., Split

17.028.I.L DREŽANJ (BAŠIĆ) TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,8 Obrt D&M BAŠIĆ, Glavina Donja17.029.I.L MAGNETIC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,8 M-P-B d.o.o. Split

17.030.I.D DINARIDI-3 UGLJIKOVODICI I GT VODA 965700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb17.031.I.D DINARIDI-4 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1104800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

17.032.I.D BOGOSINA GLAVA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 24,3 GOJMERA d.o.o. Sućuraj17.033.I.D GLAVIČINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 37,8 PEKSTON d.o.o. Split

17.034.I.L IMBER TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 42,7 LAVČEVIĆ-KAMENOLOM d.o.o. Split17.035.I.L LISAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 23,0 VIADUKT d.d. Zagreb

17.036.I.L OBLIK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,3 KALEBIĆ d.o.o. Stomorska17.037.I.L RADANOVIĆA-STAJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 36,4 J.B. SADRA d.o.o. Split

17.038.I.D KITA-PLANO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,8 POINT-SPLIT d.o.o. Split


18.002.I.L BRONZA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,0 Obrt CAVA MONT, vl. D. Bilušić, Pula18.003.I.L VOŠTENI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,5 Obrt vl. Dario Fabris, Kukci

18.004.I.D ČABRUNIĆI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 108,0 KAMEN d.d. Pazin

18.006.I.D HRBOKI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 17,7 KAMEN d.d. Pazin18.007.I.L KAMENJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,5 BOLOVAN COMMERCE d.o.o., Rakalj

18.008.I.D NEGRIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,6 KAMEN d.d. Pazin18.009.I.L PROŠTINA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 20,0 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula

18.011.I.L SINJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,0 Obrt BILA VALA, Rakalj18.016.I.L KORONA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,5 Obrt FRANTOJO, vl. D. Fabris, Nova Vas

18.018.I.L MONTE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,9 Obrt CAVA-MONT, vl. D. Bulešić18.019.I.L PROŠTINA II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,1 Obrt MARIO, vl. M. Pustijanac

18.020.I.L ŠUŠNJEVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,0 EMIS d.o.o. Potpićan18.021.I.L VALE-NOVAKI II CIGLARSKA GLINA 23,8 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje

18.022.I.L ŽMINJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,0 CESTA d.o.o. Pula 18.023.I.L BRGUD TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,5 SIRK d.o.o., Šušnjevica

18.024.I.L GOLUŠICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,7 PIFAR d.o.o. Rovinj18.026.I.L MARTINJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 37,9 GEO-KAMEN d.o.o. Zagreb

18.027.I.L ŽAGRIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 70,0 CESTA d.o.o. Pula

OZNAKA ISTRAŽNI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA19.001.I.D SRESER ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 14,7 KAMEN d.d., Pazin

19.002.I.D SRESER II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 33,5 KAMEN d.d., Pazin19.003.I.D SMOKOVLJANI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 46,1 KAMEN d.d., Pazin

19.004.I.D IVAN DOL ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,6 SFORZA d.o.o., Zaton19.005.I.D LJUT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 14,5 STON KAMEN d.o.o., Ston

19.006.I.L NOGONJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 53,1 MICRO LASTOVO d.o.o. Pasadur


20.001.I.D SJEVEROZAPADNA HRVATSKA UGLJIKOVODICI I GT VODA 392700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb20.002.I.L POREDJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 15,0 EUROBETON d.d. Prelog



22.001.I.D SJEVERNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 981900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb22.002.I.D JUŽNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1211600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

22.003.I.D SREDNJI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1589800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

IV. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

V. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

IX. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

XII. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

XIII. ZADARSKA ŽUPANIJA

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

XXI. GRAD ZAGREB

NEMA ISTRAŽNIH PROSTORA

XXII. EPIKONTINENTALNI POJAS

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA

XIX. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

XX. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Kartografski prikaz zaključen na dan 03. ožujak 2008. godine

Stanje na dan 31. prosinac 2007. godine

POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kartografski prikaz zaključen na dan 03. ožujak 2008. godine

Stanje na dan 31. prosinac 2007. godine

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

01.001.E.D DUGO SELO UGLJIKOVODICI I GT VODA 2750,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.001.E.D BILIŠANI BOKSIT 113,10 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

01.002.E.D KLOŠTAR UGLJIKOVODICI I GT VODA 3190,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.002.E.D KRUŠEVO BOKSIT 431,91 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

01.003.E.D ŠUMEĆANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.003.E.D MASLENICA BOKSIT 329,53 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

01.004.E.D ŽUTICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 5600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.004.E.L SRIDNJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,75 LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., Zadar

01.006.E.D JEŽEVO UGLJIKOVODICI I GT VODA 593,75 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.005.E.D MARIĆI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,30 KAMEN d.d., Obrovac

01.007.E.L ZAPADNO GLINIŠTE CIGLARSKA GLINA 10,35 TEMPO d.d. Zagreb 13.006.E.D ROMANOVAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,65 KAMEN d.d., Obrovac

01.008.E.D IVANIĆ UGLJIKOVODICI I GT VODA 1975,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.007.E.D DINJIŠKA MORSKA SOL 88,00 SOLANA PAG, Pag

01.009.E.D LUPOGLAV UGLJIKOVODICI I GT VODA 2700,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.008.E.D PAG MORSKA SOL 373,70 SOLANA PAG, Pag

01.011.E.L LOMNICA DONJA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 27,70 INDUSTROGRADNJA d.d. Zagreb 13.009.E.L GORICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,39 ZANATKOMERC d.d., Pag

01.010.E.D VEZIŠĆE UGLJIKOVODICI I GT VODA 2250,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.010.E.L VELIKA RASOVAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 23,00 MARAŠ d.o.o., Vrsi Mulo

01.012.E.L RAKITJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 219,74 TEMPO d.d. Zagreb 13.012.E.L SKALICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,53 IZGRADNJA d.o.o., Pašman

01.013.E.L ABESINIJA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 65,96 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK, Čista Mlaka 13.013.E.L BUSIŠTA II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 38,53 BUSIŠTA DVA d.o.o. Kumrovec

01.014.E.L GRADNA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,41 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.014.E.L GRBOVAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,00 SOMAR d.o.o., Zadar

01.015.E.L LANIŠTE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,26 Obrtnik Slavko Horvat, Samobor 13.015.E.L PRIDRAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,00 Obrt STINA, vl. Ivanka Gospić, Pridraga

01.016.E.L NOVO ČIĆE-VELKOM GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 55,58 VELKOM d.o.o. V. Gorica 13.016.E.L PRIDRAGA 2 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,00 MATTEO d.o.o., Pridraga

01.018.E.L IVANEC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,86 VIADUKT d.d. Zagreb 13.017.E.L SJEČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,50 Obrt PINČIĆ, vl. Mladen Pinčić, Zemunik Donji

01.019.E.L OREŠJE DONJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,05 KAMENIK d.d. Sv. I. Zelina 13.018.E.D ZAPUŽANE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 41,65 MINERAL IGM d.d. Benkovac, Zapužane

01.020.E.L PLUSKA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,24 MIKOGRAD d.o.o. Luka 13.019.E.D BORIŠINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,52 KAMEN d.d., Obrovac

01.021.E.L BELJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,57 Obrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, Samobor 13.020.E.L ČARDAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,75 Obrt ICE, vl. Ivan Anić, Smilčić

01.022.E.D BUNJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1525,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.021.E.L PUČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,22 ALANCOMMERCE d.o.o., Obrovac

01.023.E.L DRAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,33 KAMENOLOMI KRAŠIĆ d.o.o. Krašić 13.022.E.D BUKOVIĆ GAJ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,45 Obrt ČERINKA, vl. Tomislav Čerina, Benkovac

01.024.E.L MRACLIN CIGLARSKA GLINA 48,55 CIGLANA MRACLIN d.o.o. Mraclin 13.023.E.D GRADIĆ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,95 SAAL d.o.o., Zagreb

01.026.E.L DRENJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 6,59 MIKOGRAD d.o.o. Luka 13.024.E.D KUKALJ KAVE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 296,81 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb

01.027.E.L NOVO ČIĆE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 76,25 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 13.025.E.L LISIČIĆ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,94 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Viktor Bačić, Lisičić

01.028.E.L POD PECA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,42 PREMUŽIĆTRANS d.o.o. Sv. I. Zelina 13.026.E.D MAČKOVAČA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,99 SAAL d.o.o., Zagreb

01.029.E.L SAVRŠČAK 1 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 26,67 BELAK d.o.o. Samobor 13.027.E.L BOČETNICA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 99,75 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica

01.030.E.L SAVRŠČAK 2 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 24,49 Obrt vl. Damir Horvat, Samobor 13.028.E.L OTOK MOLAT GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 164,02 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica

01.031.E.L TLORAD-PLUSKA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 2,77 TLORAD-COMMERCE d.o.o. Bistra 13.029.E.L OTOK VIR POLJE 1 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 73,76 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica

01.032.E.L ZAJARKI GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 30,44 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 13.030.E.L OTOK VIR POLJE 2 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 90,80 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica

01.033.E.L SIROMAJA INZULA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 49,52 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK, Čista Mlaka 13.031.E.L PRIVLAČKI GAZ GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 10,45 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica

01.034.E.D KRIŽNE GORICE KERAMIČKA I VATR.GLINA 20,00 INKER d.d., Zaprešić 13.032.E.D TORINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 5,39 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisičić

01.035.E.L MALA RAKOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,01 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.033.E.L KOSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,89 HERES d.o.o., Vir

01.036.E.L ŠKROBOTNIK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,85 SAMOBORKATRANS d.o.o. Samobor 13.034.E.D NIN MORSKA SOL 65,80 SOLANA NIN d.d, Nin

01.037.E.L TRSTENICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,42 GRADITELJSTVO ROŽIĆ d.o.o. Jastrebarsko 13.035.E.L PRUTNA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 34,04 PREVEDELLO d.o.o., Povljana

01.038.E.L TRSTENIK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 87,83 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK d.o.o. Čista Mlaka 13.036.E.D ŠIPNATICA 2 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,25 KAMEN d.d., Pazin

01.039.E.L VUKOVINA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 17,22 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, ODRA 13.037.E.D TORINE-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,80 GRIČ-3 d.o.o., Zadar

01.040.E.L MALA RAKOVICA-LANIŠTE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,30 CESTOGRAD-ING d.o.o. Zagreb 13.038.E.L LAMJANA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,10 MAŠKUN d.d., Marčana

01.041.E.L SLAPNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,02 KAMENOLOMI KRAŠIĆ d.o.o. Krašić 13.039.E.D PLISKOVO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,64 Obrt KAMENOKLESAR ROGIĆ, vl. Ivan Rogić, Popovići

01.043.E.L SAVRŠČAK 3 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 19,66 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.040.E.D BUKOVIĆ GAJ II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,62 Obrt ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac Podgrađe

01.044.E.L JAGODNO GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 2,21 ŽIVA PRIRODA d.o.o. Novo Čiče 13.041.E.L BUSIŠTA 3 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 23,99 Obrt ŠKARA, vl. Tomislav Škara, Zadar

01.046.E.D DUMIĆ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,12 Obrt vl. Nikola Dumić, Samobor 13.042.E.L BUSIŠTA-KAMEN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,00 Obrt KAMEN, vl. Čedo Utković, Zadar

01.047.E.D ŠKRNI JARAK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 0,38 Obrt GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor 13.043.E.D VLAČINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 9,07 BENKAMEN d.o.o., Zagreb

01.048.E.D ŠKRNI JARAK II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 0,24 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 13.044.E.D VOJVODIĆI GIPS 3,36 TRG d.o.o., Zbelava, Bartolovečki Trnovec

01.049.E.L ĐURĐIŠTE II CIGLARSKA GLINA 31,46 GRADIP d.d. Vrbovec 13.045.E.L VIDUKIN GAJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,40 ZARAKOP d.o.o., Zadar

01.050.E.L LIPOVEC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,00 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.047.E.D TORINE-GRANIT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,74 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar

13.048.E.D TORINE-MAMINJO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,79 MAMINJO d.o.o., Benkovac

13.049.E.D TORINE-II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,77 Obrt ŽILIĆ KAMEN, vl. Marinko Žilić, Lisičić

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 13.050.E.D USKOK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,00 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić

02.001.E.D DUBRAVA KERAMIČKA I VATR. GLINA 12,27 INKER d.d., Zaprešić 13.051.E.D GRADIĆ II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,37 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac

02.002.E.L MARTINIŠĆE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,20 TEMPO d.d. Zagreb 13.052.E.D TORINE-AMADEUS ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,63 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan, Benkovac

02.003.E.L KRIŽ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,59 ZELENJAK d.o.o., Klanjec 13.053.E.D ANTE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,76 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Pešut, Lisičić

02.004.E.L GORJAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,05 KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Krapina 13.054.E.D BUKOVIĆ GAJ-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,56 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac

02.005.E.L VOJNIĆ BREG TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,59 Renova Kamenolom d.o.o., Bedekovčina 13.055.E.D JAVORNIK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,14 ELMATEX d.o.o. Buzet

02.006.E.L PUŠAVA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 0,50 Viliam Borošak (VILKOBOR d.o.o. Kraljevec) 13.056.E.D KUKALJ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 11,71 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bačić, Lisičić

02.007.E.L OČURA-LOVNO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 31,00 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 13.057.E.D KUKALJ KAVA-JAMAR ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 19,28 JAMAR d.o.o. Split

02.008.E.L SV. KRIŽ-RUDOMAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,66 RUDOMAR d.o.o., Sv. Križ 13.058.E.D MATAN KAMEN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,60 Obrt MATAN KAMEN vl. Joso Matanović, Benkovac

02.009.E.L SIPINA-HUM TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,61 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 13.059.E.D ONYX ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 6,08 Obrt CROCAM vl. Krešimir Lemac, Šibenik

02.010.E.L ĐURĐEVIĆEV BRIJEG CIGLARSKA GLINA 18,25 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovčina 13.060.E.D SANA KAMEN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,83 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan Čobić, Benkovac

02.011.E.L STRAŽA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,20 VIADUKT d.d., Zagreb 13.061.E.D STAZICE-ADAM ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 5,75 GEOFON d.o.o. Split

02.012.E.D JANKOVEČKO-SJEVER KERAMIČKA I VATR. GLINA 11,41 ZAGORKA-PGM d.d., Bedekovčina 13.062.E.D TORINE 2005 ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,58 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac

02.013.E.L PREGRADA II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 35,20 NISKOGRADNJA d.o.o., Pregrada 13.063.E.D TORINE-AMADEUS II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 15,51 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan, Benkovac

02.015.E.L JELENJE VODE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,83 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 13.064.E.D TORINE-SJEVER ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 37,13 GRIČ-3 d.o.o. Benkovac

02.016.E.L ROLNJAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK BAKLIŽA D.& D. d.o.o. Krapinske Toplice 13.065.E.D BEGLUCI GIPS 20,00 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac

13.066.E.L SAVAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,14 PUT d.d. Zadar

13.067.E.L VODICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,46 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Gospić

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

03.002.E.D MRAMOR BRDO UGLJIKOVODICI I GT VODA 112,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.003.E.D STRUŽEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1018,75 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

03.004.E.D SLAVSKO POLJE KREMENI PIJESAK 15,08 GRO "PETROVAC", Vrginmost 14.001.E.D BENIČANCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 4200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.005.E.D LIPOVLJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1456,25 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.002.E.D KUČANCI-KAPELNA UGLJIKOVODICI I GT VODA 6500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.006.E.D OKOLI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1725,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.003.E.D BUKOVA GLAVA-VRANOVIĆ SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 349,00 NAŠICECEMENT d.d. Našice

03.007.E.D PODGORJE KREMENI PIJESAK 5,38 GRO "PETROVAC", Vrginmost 14.004.E.D ŠTEVKOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.008.E.D KOZARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.005.E.D OBOD UGLJIKOVODICI I GT VODA 2893,70 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.009.E.D JAMARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3081,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.006.E.D BIZOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.010.E.L DRENČINA CIGLARSKA GLINA 26,50 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 14.007.E.D GT POLJE BIZOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.011.E.D MURINSKI JARAK BENTONITNA GLINA 30,30 PETROKEMIJA d.d. Kutina 14.008.E.L JOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,60 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice

03.012.E.D KLOKOČEV JARAK BARIT 39,47 Kordunski rudnici nemetala i građevnog materijala Topusko 14.009.E.L STARI GRADAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,65 SCAT-ING d.o.o Našice

03.013.E.L MIKLEUŠKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,06 IGM MOSLAVINAKAMEN d.d. Kutina 14.010.E.L VLADISLAVCI CIGLARSKA GLINA 24,06 OPEKA d.o.o. Osijek

03.014.E.D STANCI KERAMIČKA I VATR. GLINA 2,65 GAVRILOVIĆ, Petrinja 14.011.E.L KUKLJAŠ CIGLARSKA GLINA 31,70 SLAVONIJA d.d. Našice

03.015.E.L ŠAŠAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,92 BETON Glina 14.012.E.L CIGLANA BIZOVAC CIGLARSKA GLINA 10,64 METALIS d.o.o. Bizovac

03.016.E.L VUKOJEVAC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 52,00 HRVATSKE CESTE Sisak 14.013.E.L SARVAŠ CIGLARSKA GLINA 44,73 OPEKA d.o.o. Osijek

03.017.E.L HRVATSKO SELO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,50 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 14.015.E.D SJEČE UGLJIKOVODICI I GT VODA 450,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.018.E.L MEĐURAČE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,63 Obrt KAMENOLOM MEĐURAČE Petrinja 14.016.E.D BOKŠIĆ-KLOKOČEVCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 9537,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

03.019.E.D PJEŠČANICA KREMENI PIJESAK 34,09 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o. Lepoglava 14.017.E.L TORINE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 37,21 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički

03.020.E.D VOLODER UGLJIKOVODICI I GT VODA 1040,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.018.E.L GRABOVAC 1A CIGLARSKA GLINA 56,62 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovčina

03.021.E.L KARLICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,28 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 14.019.E.L TOMAŠANCI CIGLARSKA GLINA 36,83 OPEKA d.o.o. Osijek

03.022.E.L SLATINA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,70 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 14.020.E.L OŠTRA GLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,80 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički

03.023.E.L NOVA DRENČINA CIGLARSKA GLINA - GPŠ 24,69 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja

03.024.E.L NOVA DRENČINA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 23,92 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja

03.025.E.L BJELJEVINA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,08 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

03.026.E.L KREČANE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,50 MRAMOR BUZETA d.o.o. Glina 15.001.E.D BUHA KUĆE BOKSIT 84,04 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.027.E.L BOJNA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,50 KOLLER d.o.o. Glina 15.002.E.D KALUN BOKSIT 402,67 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.028.E.L BLATUŠA-ČEMERNICA CIGLARSKA GLINA 16,78 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 15.003.E.D MOSEĆ BOKSIT 161,88 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.029.E.L BRKOVEC CIGLARSKA GLINA 22,04 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 15.004.E.D VINOVO BOKSIT 198,76 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.030.E.L DONJA ČEMERNICA CIGLARSKA GLINA 55,76 SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o. Topusko 15.005.E.D ERVENIK BOKSIT 504,56 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.031.E.D PEDALJ-INKER KERAMIČKA I VATR. GLINA 33,99 INKER d.d. Zaprešić 15.006.E.D KRSTE RADAS BOKSIT 873,01 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.032.E.D PEDALJ-KIO KERAMIČKA I VATR. GLINA 33,95 K I O d.d., Orahovica 15.007.E.D MAMUTOVAC BOKSIT 595,75 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.033.E.D PONIKVARI KERAMIČKA I VATR. GLINA 7,86 KERAMIKA MODUS d.d. Vojnić 15.008.E.D ŠTIKOVO KVARCIT 11,09 GIRK KALUN d.d., Drniš

03.034.E.L ŽAŽINA CIGLARSKA GLINA 14,80 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 15.009.E.D PARČIĆ KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 43,50 MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o., Siverić

03.035.E.D VRBAK UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 15.010.E.D KUPRES GIPS 16,95 KNAUF d.o.o., Knin

03.036.E.D BLATUŠA KERAMIČKA I VATR. GLINA 154,90 GRO "PETROVAC", Vrginmost 15.011.E.D PROMINA BOKSIT 127,96 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

03.037.E.L BLATUŠA CIGLARSKA GLINA 5,20 PROING d.o.o. Gvozd 15.012.E.D ČVELJO DOLAC BOKSIT 1840,00 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac

15.013.E.D ŽITNIĆ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 332,20 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

15.014.E.L DUBRAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 39,75 LAVČEVIĆ d.o.o. Šibenik

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 15.015.E.L KONJUŠKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,17 KONJUŠKA d.o.o., Brodarica

04.001.E.D GEJKOVAC BARIT 18,40 Kordunski rudnici nemetala i građevnog materijala Topusko 15.017.E.L VUKOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 34,10 IZGRADNJA d.d., Šibenik

04.002.E.D SIVAC BARIT 20,54 GRO PETROVAC Vrginmost 15.018.E.L VEPRŠTAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,91 SARAĐEN d.o.o., Stankovci

04.003.E.D KOKIREVO KERAMIČKA I VATR. GLINA 118,26 INKER d.d. Zaprešić 15.019.E.D KRTOLIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,13 BATOLIT d.o.o. Zagreb

04.004.E.D BASAROVAC KREMENI PIJESAK 105,75 INKER d.d., Zaprešić 15.020.E.D KOSOVO GIPS 350,80 KNAUF d.o.o., Knin

04.005.E.L TOUNJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 55,55 IGM TOUNJ d.d., Tounj 15.021.E.D LISIČNJAK KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 87,50 GIRK KALUN d.d., Drniš

04.006.E.L BIJELA DRAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,78 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 15.022.E.D PAKOVO SELO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 80,22 JADRANKAMEN d.d., Pučišća

04.007.E.L PLAŠKARICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 23,50 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 15.023.E.L SUHOPOLJE I GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 14,63 Obrt Kijevo-pijesak, vl. Dušan Đula, Kijevo

04.008.E.L SMUTA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,30 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 15.024.E.D BRESTOVCI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 24,48 INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin

04.009.E.L ZRNIĆ POLJANA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,02 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 15.025.E.D RUŽIĆI GIPS 21,49 KNAUF d.o.o., Knin

04.010.E.L BLATA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,41 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 15.026.E.L VELIKA KREMENICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,79 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d., Split

04.011.E.L DONJA JELSA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 41,55 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 15.027.E.D BALJCI GRADAC I KVARCIT 4,45 GIRK KALUN d.d., Drniš

04.012.E.L KREMEŠNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,60 BETON-LUČKO d.o.o., Zagreb-Lučko 15.028.E.D BALJCI GRADAC II KVARCIT 7,37 GIRK KALUN d.d., Drniš

04.013.E.L VRH KAPELE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,26 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 15.029.E.L MAGLIČINAC-BIKARAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,93 BRALIĆ d.o.o., Šibenik

04.014.E.L JOHOVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,79 TEHNOKOP d.d., Vojnić 15.030.E.D BILA STRANA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 25,65 PRVI BLJESAK d.o.o. Oklaj

04.015.E.L KOSTELIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,33 Obrtnik Branko Poljak, Ogulin 15.031.E.D ČVRLJEVO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,01 Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac

04.016.E.L MALI VUKOVIĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,60 Obrt vl. Slavko Kovačević, Slunj 15.032.E.D ČVRLJEVO I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 27,46 BATOLIT d.o.o. Zagreb

04.017.E.L ČUKUR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,06 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 15.033.E.D ČVRLJEVO IME ISUSOVO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,00 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split

04.018.E.D IVOŠEVIĆ GAJ KERAMIČKA I VATR. GLINA 149,93 INKER d.d. Zaprešić 15.034.E.D KRŠINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,49 BATOLIT d.o.o. Zagreb

04.019.E.L LOSKUNJA-VOJNIĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,70 CESTE KARLOVAC d.d. Karlovac 15.035.E.L LJUBLJANA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,71 FILIPS d.o.o., Vodice

04.020.E.D MAZALICA KREMENI PIJESAK 15,82 INKER d.d. Zaprešić 15.036.E.D SEDRAMIĆ ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,56 TINO d.o.o. Šibenik

04.021.E.L RASNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,00 BECHTEL INTERNATIONAL Inc.,Podružnica Zagreb 15.037.E.D SLAVA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 14,93 GIRK KALUN d.d., Drniš

04.022.E.L REČICA CIGLARSKA GLINA 155,06 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 15.038.E.L SUHOPOLJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK DINARA d.d. Knin

04.023.E.L CVITOVIĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,19 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA

04.024.E.L BROČANAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,02 SLUNJ-GZPP d.d., Slunj

04.025.E.L GAVANI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,43 GTM-GAVAN d.o.o., Ogulin OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

04.026.E.L JAPAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,45 MEGAING d.o.o., Zagreb 16.001.E.L CERNA CIGLARSKA GLINA 19,16 OPGI KVALITET d.o.o. Cerna

04.027.E.L BREZOVI REBAR GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 86,86 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 16.002.E.D ĐELETOVCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 3600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

04.028.E.L BARILOVIĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,30 Obrt GMTT-LEŠĆANEC, Krnjak 16.003.E.D ILAČA UGLJIKOVODICI I GT VODA 500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

04.029.E.L POBIJENKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,12 KAMENOLOM ŽAKANJE d.o.o., Žakanje 16.004.E.D PRIVLAKA UGLJIKOVODICI I GT VODA 1800,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

04.030.E.L ZVEČAJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,83 ARKADA d.o.o., Duga Resa 16.005.E.L CIGLANE CIGLARSKA GLINA 11,00 CIGLANA d.d. Županja

04.031.E.L BATNOGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,95 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 16.006.E.L DREN CIGLARSKA GLINA 30,88 DILJ IGM d.d. Vinkovci

04.032.E.L BROD TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,32 DOLOMIT PPZZ, Karlovac 16.007.E.L SLAVONKA CIGLARSKA GLINA 26,37 DILJ IGM d.d. Vinkovci

04.033.E.L DRAGOJEVIĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,64 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 16.008.E.L STARI JANKOVCI CIGLARSKA GLINA 7,50 DILJ IGM d.d. Vinkovci

04.034.E.L GRABOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,14 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 16.009.E.L ALVALUCI CIGLARSKA GLINA 15,98 RAZVITAK d.d. Ilok

04.035.E.L JARČE POLJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,02 ASFALTI KARLOVAC d.o.o., Karlovac

04.036.E.L KUZMA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,68 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac

04.037.E.L LOSKUNJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,69 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

04.038.E.L CRNA DRAGA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,69 PRODUKT d.o.o. Zagreb 17.001.E.D SV.JURAJ-SV.KAJO SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 334,52 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac

04.039.E.L KREMEŠNICA-LASINJSKI SJENIČAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,98 PRODUKT d.o.o. Zagreb 17.002.E.D SLANE STINE KARAKAŠICA GIPS 25,15 CIGLANA SINJ d.d. Sinj

04.040.E.L PONORAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,62 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 17.003.E.D 10.KOLOVOZ SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 78,69 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac

17.004.E.D PLANA KVARCIT 312,55 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

17.005.E.D DOLIT ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,00 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.006.E.D DRAGONJIK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 54,60 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.001.E.D TIGLIN-HORVACKA KREMENI PIJESAK 420,00 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 17.007.E.D OKRUG ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 25,42 KAMEN SPLIT d.d. Split

05.002.E.D VINICA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 22,61 IVANEČKI UGLJENOKOPI, Ivanec 17.008.E.D PUČIŠĆE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 247,00 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.003.E.L MOTIČNJAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 31,00 CESTA MINERAL d.o.o., Varaždin 17.009.E.D SELCA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 268,18 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.004.E.L PODRUTE CIGLARSKA GLINA 10,00 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 17.010.E.L PROPOD TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,31 HVAR d.d. Hvar

05.005.E.L CERJE TUŽNO CIGLARSKA GLINA 54,47 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 17.011.E.L PERUN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,26 LAVČEVIĆ d.d. Split

05.006.E.L OČURA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 20,34 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Očura 17.012.E.D ŽAGANJ DOLAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 35,00 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.007.E.L BELSKI DOL TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,00 VODOGRADNJA VARAŽDIN d.d., Varaždin 17.013.E.L BAST TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,77 GRAĐEVNO d.d. Makarska

05.008.E.L OČURA II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,23 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Očura 17.014.E.D BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,81 Obrt vl. Milan Ivelić, Pražnica

05.009.E.L ŠPICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,43 KAMING d.d., Ljubeščica 17.015.E.L KLIS-KOSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 45,12 POMGRAD GRADNJA d.o.o. Split

05.010.E.L ČRET CIGLARSKA GLINA 27,21 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 17.016.E.D LOZNA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 52,74 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.011.E.D LOJNICA TUF 2,93 INGRAM Podrute, Novi Marof 17.017.E.D MILOVICA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 30,00 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

05.012.E.D MARČAN KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 2,29 ZAGORJE-KAMEN d.o.o., Marčan 17.018.E.L ŽUPA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,79 BERICA d.o.o. Nerežišća

05.013.E.L PODEVČEVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,10 Obrt GRADITELJ, vl. Vlado Puškadija, Remetinec 17.019.E.D KOIĆA GREDA GIPS 17,93 CIGLANA SINJ d.d. Sinj

05.014.E.D HRUŠKOVEC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 54,20 KAMING d.d., Ljubeščica 17.020.E.D DOLAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,93 UFO BIANCO d.o.o. Selca

05.015.E.L ČANJEVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,99 CESTA MINERAL d.d. Varaždin 17.021.E.D KALINA I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 0,61 Obrt vl. Siniša Šesnić, Gornji Humac

05.016.E.L HRASTOVLJAN STOVRAG GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 20,50 CESTA MINERAL d.d. Varaždin 17.022.E.D KALINA II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 0,23 Obrt vl. Vjekoslav Šesnić, Gornji Humac

05.018.E.L CUKAVEC CIGLARSKA GLINA 17,04 LEIER-LEITL d.o.o. Turčin 17.023.E.D MALA BURINA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,05 PLAME d.o.o. Bogomolje

05.019.E.L TRSTIKA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 32,89 Obrt SMONTARA, vl. Ivan Smontara, Veliki Bukovec 17.024.E.D BRAČUTA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 5,30 Obrt PETRUS, vl. I. Petrović, Pučišća

05.020.E.L LUDBREŠKI VINOGRADI CIGLARSKA GLINA 8,84 CIGLANA KOVAČIĆ d.o.o., Ludbreg 17.025.E.D BUNJIČKA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,93 DALMARMOR d.o.o.

05.021.E.L JAMIČAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 42,95 Obrt BAGERKOP-RAUŠ, vl. Boris Rauš, Novi Marof 17.026.E.L KLJENAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 32,32 GRAĐEVNO d.d. Vrgorac

05.022.E.L CUKAVEC II CIGLARSKA GLINA 7,44 LEIER-LEITL d.o.o. Turčin 17.027.E.L VUKOVE STINE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 27,00 MEGRAM d.o.o. Hrvace

05.023.E.L ČRLENA ZEMLJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,30 RAPORT d.o.o.,Radešić 17.028.E.L DUGOBABE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,47 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

05.024.E.L HRASTOVLJAN GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 47,90 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 17.029.E.D MULTIKOLOR ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,32 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

05.025.E.L LUKAVEC CIGLARSKA GLINA 43,27 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 17.030.E.D DOLIT MARKAM ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,07 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić, Dolac Donji

05.026.E.L LEŠĆE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 19,80 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 17.031.E.D DOLIT-SLAVE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,00 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji

05.027.E.L TURNIŠĆE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 10,53 Šljunčara-betonara Turnišće d.o.o.,Sračinec 17.032.E.D KRUŠEV DOLAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 19,50 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač

05.028.E.L PRUDNICA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 14,99 Obrt vl. Josip Šerbetar, Mali Bukovac 17.033.E.L PEZELJI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,00 BETON TRILJ d.o.o. Vedrine

05.029.E.L MOLVE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 24,00 Obrt NISKOGRADNJA HUĐEK, vl. Tomica Huđek, Petrijanec 17.034.E.L SEGET-SJEVER TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 34,40 AGAN-SEGET d.o.o. Split

05.030.E.L BREZINA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 5,50 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 17.035.E.L STRMETJEVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,40 D&B BAŠIĆ d.o.o. Imotski

05.031.E.L ŠKAREŠKI LUG GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 16,00Obrt TRANSPORTI LILEK vl. Vladimir Lilek, Kapela Podravska

17.036.E.L BUJAKOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,48 GRGUŠA d.o.o. Proložac

05.032.E.L HRUŠKOVEC IV TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 15,70 KAMING d.d., Ljubeščica 17.037.E.L KOSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,60 Obrt VAĐE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proložac

17.038.E.D KOŠUTE BOKSIT 11,42 JAGO KOMERC d.o.o. Split

17.039.E.D SEGET GORNJI-DRAGUN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,64 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.040.E.D ALKASIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,11 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

06.001.E.D JAGNJEDOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 847,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.041.E.D BANJA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,09 KAVADUR d.o.o. Split

06.002.E.D FERDINANDOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1937,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.042.E.L BOŽIĆNA GLAVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,55 PLAME d.o.o. Bogomolje

06.003.E.D LEGRAD UGLJIKOVODICI I GT VODA 1864,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.043.E.D BRKATE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 13,03 Obrt vl. Markito Jakšić, D. Humac

06.004.E.D LEPAVINA UGLJIKOVODICI I GT VODA 220,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.044.E.L KITE-VUČJE BRDO I TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,32 KAMEN PLANO d.o.o. Split

06.005.E.D MOLVE UGLJIKOVODICI I ŽIVA 7480,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.045.E.L KONOPICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,74 Obrt JURAC, vl. Duje Bezmalinović, Selca

06.006.E.D VELIKI OTOK UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.046.E.D REDI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 22,89 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano

06.007.E.D PETERANEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.047.E.D ŠKRAPE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,16 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća

06.008.E.D ČEPELOVAC-HAMPOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 2100,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.048.E.D VELI RAT TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 36,17 GOJMERA d.o.o. Sućuraj

06.009.E.D GOLA UGLJIKOVODICI I GT VODA 5230,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.049.E.D ČAPORICE BOKSIT 537,68 NERETVAŠPED d.o.o. Sinj

06.010.E.L REKA CIGLARSKA GLINA 3,83 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.050.E.L ČEMERNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,62 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

06.011.E.D KALINOVAC UGLJIKOVODICI I ŽIVA 9593,25 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.051.E.D GIANESINI CAVA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 14,18 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar

06.012.E.L VOJNOVEC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 42,95 RADNIK d.d., Križevci 17.052.E.L KRIŽICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,75 PODUZEĆE ZA CESTE Split d.d.

06.013.E.D CVETKOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 750,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.053.E.L MEDOVAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,60 ZA DOM d.o.o. Split

06.014.E.D KUTNJAK-ĐELEKOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 4300,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.054.E.D PETROVICA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,22 Obrt PETROVICA, vl. Frane Laurić, Donji Humac

06.015.E.L GAT GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 56,99 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 17.055.E.D PLANO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 30,50 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

06.016.E.L GUŠČEROVEC CIGLARSKA GLINA 12,00 RADNIK d.d., Križevci 17.056.E.D SEGET-JUG ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 65,75 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

06.017.E.D PROSENICA I GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 49,99 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.057.E.D SRIJANE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,21 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

06.018.E.D RIBNJAK CIGLARSKA GLINA 3,00 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.058.E.D TANGO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,30 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split

06.019.E.L INZULA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 17,33 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 17.059.E.L TETOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,10 Obrt BURA,vl. Mladen Miličić, Hvar

06.020.E.L JAGNJEŽĐE II GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 87,53 BILOKALNIK-IGMA d.o.o., Koprivnica 17.060.E.D VRANJKOVIĆI GIPS 15,79 JAGO KOMERC d.o.o. Split

06.021.E.L KETER GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 45,00 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.061.E.D VRSINE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,00 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

06.022.E.L MLAĐ GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 4,38 Obrt LUKAČIĆ-PRIJEVOZ, Kloštar Vojakovački 17.062.E.D ZELENI JADRAN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,50 JADRANKAMEN d.d. Pučišća

06.023.E.L OTOK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 8,67 GM GOLUBIĆ, vl. Danijel Golubić, Peteranec 17.063.E.D IVANA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,53 ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN d.o.o. Kaštel Sućurac

06.024.E.L SEKULINE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 7,52 ZADRUGA MINERAL, Zagreb 17.064.E.L KITE-VUČJE BRDO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,87 KAMEN PLANO d.o.o. Plano

06.025.E.L GAŠPAR GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,80 Obrt ŠARAN 2, vl. Marijan Gašpar, Đelekovec 17.065.E.L PJER ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 9,29 Obrt vl. Đani Jerković, Nerežišća

06.026.E.L HOTI GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 1,75 POSAVKA d.o.o., Oborovski Novaki 17.066.E.D SMOKVICA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 16,03 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća

06.027.E.L ŠARJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 28,27 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 17.067.E.L SRINJINE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 83,12 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split

06.028.E.L TORI GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 13,08 GRADKO d.o.o., Zagreb 17.068.E.D STIPANOVIĆA GREBEN-ZAPAD GIPS 30,79 DRAGA-SADRA d.o.o. Zagreb

06.030.E.L MLAĐ 1 GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 60,00Obrt "LUKAČIĆ-PRIJEVOZ", vl. Davor Lukačić, Kloštar Vojakovački

17.069.E.D SVETI NIKOLA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,47 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski

06.031.E.D LUNKOVEC-KUTNJAK UGLJIKOVODICI I GT VODA 10000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.070.E.D ZELOVO TUF 117,25 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac

06.032.E.L AUTOPUT GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 5,07 MARIN MONT d.o.o. Drnje 17.071.E.L DREŽANJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,76 Obrt VAĐE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proložac

06.033.E.L DRAGANCI GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 10,81 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 17.072.E.L OSOJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,10 ASFALT AB d.o.o. Solin

06.034.E.L HRUŠTIK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 2,00 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Koprivnica 17.073.E.D PETRADA HUM ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,61 Obrt FRANIĆ, vl. Leo Trutanić, Selca

06.035.E.L ZLATNO JEZERO GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 9,33 ZLATNO JEZERO d.o.o. Peteranec 17.074.E.D PLATE-SPLITSKA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 24,61 JADRANKAMEN d.d., Pučišća

06.036.E.L ŽLJEBIC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 4,00 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Koprivnica 17.075.E.D STARA KAVA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 4,50 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Kaštel Šućurac

17.076.E.D SVETI ANTE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 8,14 Obrt KOP TODORIĆ, vl. Drago Todorić, Zmijavci

17.077.E.D SVETI ILIJA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,73 KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.078.E.L KRIVI DOLAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,50 Obrt "VAĐENJA KAMENA", vl. V. Katavić, Neorić

07.001.E.D BILOGORA UGLJIKOVODICI I GT VODA 7400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.079.E.L LISKOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,09 Obrt "MRAČAJ-KOP", vl. Damir Gudelj, Zmijavci

07.002.E.D ŠANDROVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.080.E.L TUSTO BRDO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 15,64 VIADUKT d.d., Zagreb

07.003.E.D LETIČANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.081.E.D BRATIŽA NAKAL MASLENICA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,79 PASIKA d.o.o. Pučišća

07.004.E.D MOSTI UGLJIKOVODICI I GT VODA 5187,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.082.E.D BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ISTOK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,46 Obrtnik Đuro Mihovilović, Pražnica

07.005.E.D GAKOVO UGLJIKOVODICI I GT VODA 894,40 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.083.E.D DOLIT DOLAC-DONJI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,20 Obrt RUBIN vl. Ante Šimunić, Dolac Donji

07.006.E.L GAREŠNICA CIGLARSKA GLINA 12,54 FINAG d.d., Garešnica 17.084.E.D KUČIĆEVA KAVA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 0,16 ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić

07.007.E.D GALOVAC-PAVLJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1050,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.085.E.D MOSOR ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,64 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić, Dolac Donji

07.008.E.D GUSTI RASTIK KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 57,22 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 17.086.E.L JEŽULA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,31 NIKRIS d.o.o. Supetar

07.009.E.D SREDNJA RIJEKA SILIKATNE SIROVINE 3,43 KREMEN d.o.o., Čazma 17.087.E.L POD GAJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,75 KLARITAC d.o.o. Gornje Selo

07.010.E.L DOMINKOVICA CIGLARSKA GLINA 3,35 BILODOM d.o.o., Dominkovica 17.088.E.D STIPANOVIĆA GREBEN GIPS 13,30 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA

07.011.E.L PAULOVAC CIGLARSKA GLINA 19,88 PAVLIŠ d.o.o. Veliko Trojstvo

07.012.E.L SKOČAJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,94 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Bjelovar

07.013.E.D TIHA KERAMIČKA I VATR. GLINA 22,13 KREMEN d.o.o., Čazma OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

07.014.E.D VRTLINSKA KREMENI PIJESAK 99,50 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 18.001.E.D KRAVLJI RT SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 78,12 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag

07.015.E.L ČELINA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 77,56 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 18.002.E.D LABIN BOKSIT 2610,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj

07.016.E.L PLETERAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,20 RADEK GRADNJA d.o.o. Kutina 18.003.E.D MARLERA KREDA 17,45 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula

07.017.E.D ŠTEFANAC KREMENI PIJESAK 29,00 AGRARIA d.o.o., Bjelovar 18.004.E.D VIŠNJAN I-HEKI-ŽMINJ BOKSIT 20609,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj

07.018.E.D TREĆI KILOMETAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 43,64 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 18.005.E.D VIŠNJAN II BOKSIT 4252,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj

07.019.E.L SELINEC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 5,00 IRKA PROMET d.o.o. Bjelovar 18.006.E.D VIŠNJAN III BOKSIT 6076,89 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj

07.020.E.L SREDNJA RIJEKA I TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,14 GARJEVICAKAMEN d.o.o. Čazma 18.007.E.D KUK BOKSIT 585,88 ISTARSKI BOKSITI Rovinj

07.021.E.L ŠANDROVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 20,63 DIORIT d.o.o. Đulovac 18.008.E.D MOST RAŠA KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 26,93 ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d., Most Raša

07.022.E.L BATINSKA RIJEKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,16 INTER PROMET d.o.o. Sirač 18.009.E.D PEĆINE KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 8,30 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula

07.023.E.D BAČKOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 317,57 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 18.010.E.D SAVUDRIJA SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 84,36 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag

07.024.E.D GRUBIŠNO POLJE UGLJIKOVODICI I GT VODA 960,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 18.011.E.L KUK-ČIRITEŽ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,75 GRADING-KUK d.d., Buzet

07.025.E.D POLJANA KREMENI PIJESAK 14,08 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 18.012.E.L VIDRIAN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,33 ISTRAGRADNJA d.d., Pula

18.013.E.D GLAVICA BOKSIT 64,37 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj

18.014.E.L ŠPANIDIGO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,82 Obrt MARIO, vl. Mario Pustijanac, Rovinj

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 18.015.E.L ŽMINJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,12 CESTA d.o.o. Pula

08.001.E.D HOMER BARIT 140,00 Goranski rudnici nemetala Lokve 18.016.E.D ROVINJ BOKSIT 19,25 GEO-5 d.o.o., Rovinj

08.002.E.D MRZLE VODICE BARIT 278,36 Goranski rudnici nemetala Lokve 18.017.E.L VALTURA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 27,32 UPR.ZA ZATVOR. SUST., Kaznion. u Valturi, Pula

08.003.E.D DRAGOZETIĆI BOKSIT 4000,00 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 18.018.E.D KOROMAČNO SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 66,35 HOLCIM HRVATSKA d.o.o., Koromačno

08.004.E.D JELOVICA BOKSIT 27,17 ENERGOINVEST Rovinj 18.019.E.D SELINA IV ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 26,34 KAMEN d.d., Pazin

08.005.E.L PREZID TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,38 FINVEST CORP d.d. Čabar 18.020.E.L SVETI IVAN-PRAŠČARI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 11,72 GRADING-KUK d.d., Buzet

08.006.E.L ŠIROKO BRDO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,75 VIADUKT d.d. Zagreb 18.021.E.D TRI JEZERCA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 5,40 KAMEN d.d., Pazin

08.007.E.L BEAVEC VOZ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,50 TIHA d.d. Šilo 18.022.E.L MONTE POZZO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,70 AR-INŽENJERING d.o.o., Rovinj

08.008.E.L GARICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 14,30 GP KRK d.d. Krk 18.023.E.L RAKOV POTOK CIGLARSKA GLINA 10,34 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje

08.009.E.L GMAJNA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,20 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 18.024.E.L PODBERAM TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,14 CESTA d.o.o. Pula

08.010.E.L BUKOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 14,50 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 18.025.E.L ŠUMBER TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,48 UČKA-KAMEN d.d., Labin

08.011.E.L CIGANSKA DRAŽICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,30 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 18.026.E.D MAX SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 17,15 ISTRACEMENT INTERNATIONAL d.d., Pula

08.012.E.L MALO DUBOKO GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 33,50 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 18.027.E.L LAKOVIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,94 VIADUKT d.d. Zagreb

08.013.E.L ŠKRLJEVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,83 Obrt vl. Viktor Srića, Čavle 18.028.E.L PODROLA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 20,69 MAŠKUN d.d. Marčana

08.014.E.L GRIČ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,92 VIADUKT d.d. Zagreb 18.029.E.L SOŠIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,54 Obrt vl. Ivan Čekić, Sošići

08.015.E.L MALKIN LAZ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,00 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 18.030.E.D ŠAULAGA JUG KREMENI PIJESAK 1410,00 YTONG CROATIA d.d. Pula

08.016.E.L RIČIČKO BILO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,91 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Senj 18.031.E.L TOMIŠIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,08 Obrt vl. Josip Tomišić, Žminj

08.017.E.L KIKOVICA-DRENOVI VRH TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,12 K.S. KAMENOLOM d.o.o. Rijeka 18.032.E.L VRANJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 36,15 READYMIX CROATIA d.o.o., Rijeka

08.018.E.L ZAKOJNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,00 GP KRK d.d. Krk 18.033.E.L GODA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,68 Obrt vl. Edo Matošević, Sv. Lovreč

08.019.E.L BRGUČIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,64 RIJEKAMINERAL d.o.o. Klana 18.034.E.L GROMAČE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,40 Obrt vl. Vedran Zonta, Bale

08.020.E.D LOPAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,56 SORINJ d.o.o. Rab 18.035.E.L PLOVANIJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,20 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Plovanija

08.021.E.D PODBADANJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,56 ADRIAS d.o.o. Crikvenica 18.036.E.L ŠPANIDIG0 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,00 GEOCOP d.o.o. Rovinj

08.022.E.L BOJNAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 24,45 Obrt vl. Martin Toić, Cres 18.037.E.L TAMBURA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,89 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula

08.023.E.L MEDVEĐA GRIŽA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,38 KAMEN GRADNJA d.o.o. Opatija 18.038.E.L GROTA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,21 Obrt vl. Petar Bratović, Baderna

08.024.E.L FUŽINSKI BENKOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,94 Kamenolom Fužinski Benkovac d.d. Fužine 18.040.E.L VALE-NOVAKI CIGLARSKA GLINA 13,12 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje

08.025.E.L HAMBARIŠTE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,24 MEDITERAN GRADNJA d.o.o. Rijeka 18.041.E.L VIDRIJAN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,14 CESTA d.o.o. Pula

08.026.E.D MAŽOVA GORA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,12 APSYRTIDES d.o.o. Mali Lošinj 18.042.E.L VILANIJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 51,70 ANTENAL d.o.o., Novigrad

08.027.E.L MRKOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,20 MI-TEH MIHELČIĆ TEHNIKA d.o.o. Škrljevo 18.043.E.L GOČAN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 42,33 RUDING d.o.o., Žminj

08.028.E.L BRDO KUŠĆ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,55 Obrt, vl. Davorin Jureković, Mali Lošinj 18.044.E.L VRŠINE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,88 Obrt Pulin, vl. Dario Pulin, Višnjan

08.029.E.L CRVENE STIJENE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 1,01 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 18.045.E.L ANTENAL TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,00 ANTENAL d.o.o. Novigrad

08.030.E.L KOLEVRAT TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,00 Obrtnik Davor Tomljanović, Viškovo 18.046.E.L GRAVANAĆA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,70 BIBIĆI d.o.o. Svetvinčenat

08.031.E.L KRKLANT GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 0,84 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 18.047.E.L KONTRADA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,64 GAJANA-KOP d.o.o., Pula

08.032.E.L SAMOTORAC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 0,64 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 18.048.E.L RUPA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,50 KANINI d.o.o. Pula

08.033.E.L VIDISKALA-ŽIGOVAC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 0,73 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 18.049.E.L SABLICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,60 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin

18.050.E.L BRŠICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,07 MAŠKUN d.d. Marčana

18.051.E.D GROŽNJAN-KORNERIJA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 14,70 KAMEN d.d., Pazin

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 18.052.E.D KANFANAR-DVIGRAD ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 17,16 KAMEN d.d., Pazin

09.001.E.D KRAVARICA BARIT 6,10 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 18.053.E.D KANFANAR-JUG ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 82,64 KAMEN d.d., Pazin

09.002.E.D ŠARAC BARIT 0,44 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 18.054.E.D KANFANAR-SJEVER ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 74,57 KAMEN d.d., Pazin

09.003.E.D BRNIČEVO I RUDANA BARIT 3,06 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 18.055.E.D KIRMENJAK-JUG ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 285,88 KAMEN d.d., Pazin

09.004.E.D PILAR BARIT 18,44 RUDAR, Zagreb 18.056.E.D KIRMENJAK-SJEVER ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 58,12 KAMEN d.d., Pazin

09.005.E.D ČARDAK KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 34,00 LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće 18.057.E.D LUCIJA I ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 14,55 KAMEN d.d., Pazin

09.006.E.D LIČKO LEŠĆE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 6,00 INDUSTROGRADNJA KALCIND d.o.o. Ličko Lešće 18.058.E.D LUCIJA II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 10,00 KAMEN d.d., Pazin

09.007.E.L JAVOROV VRH-STUBICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,63 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 18.059.E.D PRODOL ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 30,25 KAMEN d.d., Pazin

09.008.E.L PADEŽI-ŠTIROVAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,02 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Senj 18.060.E.D VALKARIN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 17,01 KAMEN d.d., Pazin

09.009.E.L ŠIROKI ČELAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,50 Obrt vl. Slobodan Trcol, Novalja 18.061.E.D VALTURA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 182,40 KAMEN d.d., Pazin

09.010.E.L JADOVNO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,02 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 18.062.E.D VINKURAN ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,38 KAMEN d.d., Pazin

09.011.E.L NAĐAK BILO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 1,90 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 18.063.E.L VRH TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,00 Obrt Kameni Vrh, vl. V. Sinožić, Višnjan

09.012.E.L FRKAŠIĆ GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 14,48 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 18.064.E.D BALE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 17,31 KAMEN d.d. Pazin

09.014.E.L ZAGLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,69 Obrt ICAN-TRANSPORTI, vl. Ivica Tomulić, Novalja 18.065.E.D MARČANA ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 42,35 KAMEN d.d., Pazin

09.015.E.L ZAGLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 21,35 ZAGLAVA d.o.o. Novalja 18.066.E.D MARČANA I KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 47,60 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula

09.016.E.L ZALUŽNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,80 GRATING d.o.o., Vrhovine 18.067.E.L KRASE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,30 CESTA d.o.o. Pula

09.017.E.L DUGI DOL I TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,26 Obrt ISKOP-UTOVAR, vl. Branko Poljak, Ogulin 18.068.E.L KRIŽAROVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,80 CAVEA d.o.o. Novigrad

09.018.E.L KVARTE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,38 GM KVARTE d.o.o., Perušić 18.069.E.L NOVA LOKVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,00 GEOCOP d.o.o. Rovinj

09.019.E.L ČELINA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,68 SLADOVAČA d.o.o., Gospić 18.070.E.L GRADIŠĆE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 7,80 Obrt BETON TOMIŠIĆ, vl.Josip Tomišić, Žminj

09.020.E.L KIKOVA GREDA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,80 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 18.071.E.L KAMARSAN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,50 PLOVANIJA-KAMEN d.o.o. Buje

09.021.E.L LITIČEV VRH TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 74,80 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 18.072.E.L KAPELOTO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,40 KANINI d.o.o. Svetvinčenat

09.022.E.L PAPUČA VEDRINE-MEDAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 30,43 GP LIKA d.o.o., Gospić 18.073.E.L KAVE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,30 FRANK d.o.o. Umag

09.023.E.L PILAR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 60,68 GALION d.o.o., Zagreb 18.074.E.L MADONA PICCOLA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,70 GEOKOP TRADE d.o.o.,Bale

09.024.E.L PODOŠTRA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 14,25 IGM OŠTRA d.o.o. Zagreb 18.075.E.L SANDAROVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,30 Obrt vl. Mladen Sošić, Kanfanar

09.025.E.L VEDRO POLJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 129,98 LIKA CESTE d.o.o., Gospić 18.076.E.L BALANDINOV BRIG TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,70 CAVEA d.o.o. Novigrad

09.026.E.L VUKOV VRH TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 75,06 MILLEM d.o.o., Lički Osik 18.077.E.L ŠUMBER II TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 18,15 UČKA MINERAL d.o.o. Labin

09.027.E.D BARLETE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 7,65 KALCIT LIČKO LEŠĆE d.o.o. Ličko Lešće 18.078.E.L MEČARI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 0,39 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin

09.028.E.L DEBELJAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 28,46 BECHTEL Interantional, Inc., Podružnica u Hrvatskoj

09.029.E.L DUGI DOL TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,21 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić

09.031.E.L MALI ČARDAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 8,35 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Miro Rukavina, Dugo Selo OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

09.033.E.L SVILARUŠA-KALČEVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,26 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 19.001.E.L KRKMAČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,40 GRAĐEVNO KORČULA d.d. Korčula

09.034.E.L KARSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 10,00 Obrt TOMISLAV, vl. Tomislav Vidas, Novalje 19.002.E.L KOTACA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 6,70 KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o., Blato

09.035.E.L TAPANJSKA GLAVA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 32,78 IVAN COMMERC d.o.o. Gospić 19.003.E.D PISKE ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,43 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb

09.036.E.L LAPAČKE BARE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 12,38 DINMAR TRADE d.o.o. Velika Gorica 19.004.E.L DUBAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 35,67 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik

09.037.E.D DEBELO BRDO ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 7,39 DIAPUT d.o.o. Gospić 19.005.E.L GLAVICE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,10 GLAVICE d.o.o. Opuzen

19.007.E.D HUMAC II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 3,60 KAMEN KORČULA d.o.o., Lumbarda

19.008.E.D HUMAC ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,89 VRNIK d.o.o., Korčula

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 19.009.E.L PRANJARE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,25 GLAVICE d.d. Opuzen

10.001.E.D CRNAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3625,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.010.E.D VRNIK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 2,93 VRNIK d.o.o., Korčula

10.002.E.D PEPELANA UGLJIKOVODICI I GT VODA 2000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.011.E.D STON MORSKA SOL 50,80 SOLANA STON d.d., Ston

10.003.E.D CABUNA UGLJIKOVODICI I GT VODA 450,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.012.E.D VISOČANI ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 25,85 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik

10.004.E.D STARI GRADAC UGLJIKOVODICI I ŽIVA 4324,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.013.E.L MOČIĆI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,82 MARINOVIĆ-KONAVLE d.o.o. Pridvorje

10.005.E.D ORAHOVICA KERAMIČKA I VATR. GLINA 11,95 K I O KERAMIKA d.o.o. Orahovica 19.014.E.L BIJELI VIR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 25,74 OBŠIVAČ d.o.o. Metković

10.006.E.L HERCEGOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 22,67 RADLOVAC IGM Orahovica 19.015.E.L MIRONJA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 28,73 GP DUBROVNIK d.d. Dubrovnik

10.007.E.L BRENZBERG-TOČAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 43,06 RADLOVAC IGM Orahovica 19.016.E.D MIRONJA II ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 12,48 KAMEN d.d., Pazin

10.008.E.L SLADOJEVCI CIGLARSKA GLINA 26,12 CIGLANA IGM d.d. Sladojevci 19.017.E.L OSOJNIK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,55 PGM RAGUSA d.d.. Dubrovnik

10.009.E.L ORŠULICA KOSA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 39,80 RADLOVAC IGM Orahovica 19.018.E.L OBLIĆEVAC 1 TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 14,07 KAMEN PLOČE d.o.o. Ploče

10.010.E.L RIBNJAK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,40 Obrt JANKOVO, vl. Josip Vrbanac 19.019.E.L OBLIĆEVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 16,40 KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. Split

10.011.E.L HERCEGOVAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2,50 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice 19.020.E.L PODVLAŠTICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,00 KOMUNALNO TRGOVAČKO DRUŠTVO BILAN d.o.o. Orebić

10.012.E.L JOVANOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,16 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice

10.013.E.L DRAVA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 3,75 M.G. USLUGA d.o.o. Sesvete

10.014.E.L KATINKA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 8,02 Obrt OTO, vl. Zlatko Lukša, Virovitica OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

10.016.E.L TREŠNJEVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,60 SCAT-ING d.o.o. Našice 20.001.E.D MIHOVLJAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1575,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

10.017.E.L ŽERVANJSKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 30,67 RADLOVAC IGM d.d. Orahovica 20.002.E.L KURŠLANSKI-LUG GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 14,66 MEĐIMURJE-TEGRA d.d., Čakovec

10.018.E.L BILO CIGLARSKA GLINA 7,44 OPECO d.d. Virovitica 20.003.E.D ZEBANEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

10.019.E.L PRODORINA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 13,26 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Robert Romić Virovitica 20.004.E.L POREDJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 14,73 BETON d.d., Prelog

10.020.E.L BUK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 14,17 SCAT-ING d.o.o. Našice 20.005.E.L IVANOVEC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 92,16 TEGRA INŽENJERING d.o.o., Čakovec

10.021.E.L BOK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 5,06 Obrt ATIKA,vl. Zlatko Ptiček Virovitica 20.006.E.L GORNJA PRETRGA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 20,00 GRADBENIK d.o.o. Mursko Središće

10.022.E.L LJEŠČARA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 13,31 LENDAVA d.o.o. Lozan 20.007.E.L GALOVO GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 11,46 BETAPLAST d.o.o., Donji Kraljevec

10.023.E.L LJEŠČARA GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 2,80 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Bjelovar 20.008.E.L VERK-ZAVRTJE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 11,55 VIBRO BETON-FRANČIĆ d.o.o. Križovec

10.O24.E.D ORAHOVICA-1 KERAMIČKA I VATR. GLINA 10,75 KIO KERAMIKA d.o.o. Orahovica 20.009.E.L ŠENKOVEC CIGLARSKA GLINA 59,40 EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec

20.010.E.L TURČIŠĆE GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 22,48 MEĐIMURJE-TEGRA d.d., Čakovec

20.011.E.L TURČIŠĆE-II GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 12,79 QUADRO d.o.o., Križovec

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 20.012.E.L TURČIŠĆE-I GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 12,78 DAVID&COMP. d.o.o., Vratinišec

11.001.E.D JAGMA KREMENI PIJESAK 14,50 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 20.013.E.L CIRKOVLJAN GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 53,30 TEGRA d.d., Čakovec

11.002.E.D JANJA LIPA UGLJIKOVODICI I GT VODA 500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 20.014.E.L DRŽIMUREC-STRELEC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 6,34 Obrt PAVLIC, Goričan

11.003.E.D KOPRIVNA MILOVKA 15,18 Pod. za proiz. i ekspl. mrkog uglja i nemetala Ratkovica 20.015.E.D VUČKOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3259,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

11.004.E.D GRAHOVLJANI KERAMIČKA I VATR. GLINA 5,31 PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o. Požega 20.016.E.D VUKANOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

11.005.E.D VRANIĆ KREMENI PIJESAK 36,67 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 20.017.E.L PRODI GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 17,40 CAROVIĆ d.o.o. Totovec

11.006.E.L GRABARJE CIGLARSKA GLINA 14,37 ITP d.o.o. Grabarje

11.007.E.D LIVAĐANI KREMENI PIJESAK 12,80 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik

11.008.E.L MOKREŠ GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 170,30 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podržnica Požega OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

11.009.E.L KLAŠNICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 3,73 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podržnica Požega 21.001.E.D KOSTANJEK SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 37,11 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused

11.010.E.L ŠAMANOVICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,09 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Požega 21.002.E.D BIZEK DOLJE SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 40,31 "SLOBODA" Tvornica cementa, Podsused

11.011.E.L PLIŠ-MALIŠČAK TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 48,41 KAMEN-INGRAD d.d. Požega 21.003.E.L GRMOŠČICA CIGLARSKA GLINA 15,85 CIGLANE ZAGREB d.d. Zagreb

11.012.E.L VETOVO TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 68,39 KAMEN-INGRAD d.d. Požega 21.004.E.D GT POLJE ZAGREB UGLJIKOVODICI I GT VODA 5400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb

11.013.E.L ČUKUR TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 5,28 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Požega 21.005.E.L LUČKO-JEŽDOVEC GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 150,00 BETON-LUČKO d.o.o. Zagreb

11.014.E.D MEDINAC KREMENI PIJESAK 47,43 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.006.E.L SOBLINEC CIGLARSKA GLINA 8,10 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb

11.015.E.L II RAŠAŠKA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,68 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica N. Gradiška 21.007.E.D BIZEK ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN 1,62 NAŠA KATEDRALA d.o.o. Zagreb

11.016.E.D BRANEŠCI KREMENI PIJESAK 82,50 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.008.E.L VUKOV DOL TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 12,98 GEOMID d.o.o. Sesvete

11.017.E.L MLADI GAJ TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 4,56 JUL-COM d.o.o. Pleternica 21.009.E.L PODSUSEDSKO DOLJE TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 29,85 TEMPO d.d. Zagreb

11.018.E.D NOVO SELO KREMENI PIJESAK 33,02 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.010.E.L RESNIK GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 59,20 PALIČ INŽENJERING d.o.o. Zagreb

11.019.E.D ŠUMETLICA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 26,73 SLAVONIJA d.d. Pakrac 21.011.E.L SAVSKI NASIP GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 96,61 GOLF&COUNTRY CLUB ZAGREB d.o.o. Zagreb

11.020.E.L POLJANSKA TUF 14,73 KAMEN-INGRAD d.d. Velika 21.012.E.L VESLAČKI CENTAR GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK 80,71 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb

21.013.E.L NOVAČICA CIGLARSKA GLINA 88,08 TERMOBLOK d.o.o. Sesvete

OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

12.001.E.D SREDNJI LIPOVAC KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 2,90 BETON d.o.o. Nova Gradiška OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA

12.002.E.L GILETINCI TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 17,64 EKO-PROJEKT d.o.o. Nova Gradiška 22.001.E.D SJEVERNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 175600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

12.003.E.L PERČIN TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 19,25 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Nova Gradiška 22.002.E.D MARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 21881,32 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

12.004.E.L ŠUŠNJEVCI CIGLARSKA GLINA 49,70 CIGLANA BROD d.d. Slavonski Brod 22.003.E.D IZABELA UGLJIKOVODICI I GT VODA 34453,18 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

12.005.E.L STARČA TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 9,66 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Nova Gradiška

12.006.E.L FUKINAC TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 13,09 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okučani

IX. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

XII. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

V. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

IV. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

XXI. GRAD ZAGREB

XXII. EPIKONTINENTALNI POJAS

XIII. ZADARSKA ŽUPANIJA

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA

XIX. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

XX. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA


Prilog 3 Popis istražnih prostora mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj

P.3-1

PRILOG 3

POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA, PO GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po županijama zaključno s 31.12.2007. godine)

[1]



P 3-2

PRILOG 3.1 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

MINERALNA SIROVINA ISTRAŽNI PROSTOR POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA RJEŠENJA OZNAKA

KARB. SIR. ZA IND. PRERADU

PLEMIĆKA ŠUMA 146,9 DOLOMIT-ZAGREB d.o.o. Zagreb 2000. 01.004.I.D

UKUPNO 1 146,9

GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK

ODRA 16,8 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA" 2006. 01.006.I.L

UKUPNO 1 16,8

SVEUKUPNO 2 164

A) NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE


JUGOZAPADNA SAVA 487000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 01.001.I.D

SAVA 665500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 01.002.I.D

SVEUKUPNO 2 1152500

B) ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

UGLJIKOVODICI I GT VODA

Napomena: Istražni prostori ugljikovodika protežu se kroz više županija, a navedena površina odnosi se na

cijeli istražni prostor PRILOG 3.2 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI


MALA GORA 11,0 ŠURBEK-PETROL d.o.o., Desinić 2003. 02.006.I.L

HUM 1 8,1GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec

2006. 02.007.I.L

OBROŠĆICA 24,6GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec

2006. 02.008.I-L

UKUPNO 3 44


PUSTAK 3,1 TONDACH HRVATSKA d.d., Bedekovčina 2000. 02.001.I.L

UKUPNO 1 3

SVEUKUPNO 4 47





P.3-3

PRILOG 3.3 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI


KERAMIČKA I VATR. GLINA DRAGIN JARAK 92,5 NOEL-N.N.B. d.o.o. Zagreb 2000. 03.003.I.D

UKUPNO 1 93

ŽUT-KLAŠNICE 6,1 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 2004. 03.008.I.L

KLUPCA 44,7 ZADRUGE BRANITELJA EURO MONT, Donja Pušća 2007. 03.011.I.L

UKUPNO 2 51

PEPELINKA 4,2 TEH-GRADNJA d.o.o., V. Gorica 1998. 03.002.I.L

GORNJAK 18,2 CESTA SISAK d.o.o. Sisak 2007. 03.009.I.L

TIŠINA 38,0Obrt ŠLJUNČARA TANAC vl. Darko Movrić, Tanac bb

2007. 03.010.I.L

UKUPNO 3 60

SVEUKUPNO 6 204




PRILOG 3.4 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI



NAD MOSINJE 37,8 EKO-VAPNO d.o.o., Zagreb 2004. 04.001.I.D

SVEUKUPNO 1 38


PRILOG 3.5 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI



KRTINJE 18,2 BALIJA d.o.o. 2004. 05.005.I.L

UKUPNO 1 18

CIGLARSKA GLINA CERJE TUŽNO II 49,0 IGM CIGLANE CERJE TUŽNO d.o.o. Cerje Tužno 2000. 05.007.I.L

UKUPNO 1 49

SVEUKUPNO 2 67




P 3-4

PRILOG 3.6 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI


LEDVENIČKO POLJE 90,8 LIPEC d.o.o. Koprivnica 2001. 06.003.I.L

GRAD 25,5 DENS Co. COMMERCE d.o.o. Koprivnica 2004. 06.005.I.L

NETEČJE 3,8 Obrt POLJOKOP, vl. Ivan Švorc, Selnica Podravska 2004. 06.007.I.D

MEKIŠ 7,7 GRABULATI-DRAVA d.o.o. Podravske Sesvete 2005. 06.009.I.L

MLADJE 51,1 BILOKALNIK IGMA d.o.o. Koprivnica 2006. 06.010.I.L

PROSENICA II 24,9 IGMA d.o.o. Koprivnica 2008. 06.011.I.L

SEKULINE 1 22,7 ZADRUGA MINERAL d.o.o. Zagreb 2007. 06.012.I.L

VIDAK 13,0 BETON LUČKO d.o.o. Zagreb 2007. 06.013.I.L

SVEUKUPNO 8 240




UGLJIKOVODICI I GT VODA DRAVA 717600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 06.001.I.D

SVEUKUPNO 1 717600



cijeli istražni prostor PRILOG 3.7 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI


SUHAJA 369,3 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2002. 07.001.I.D

SUHAJA II 86,7 XELLA S.O. ČAZMA d.o.o. Čazma 2005. 07.007.I.D

UKUPNO 2 456

SILIKATNA SIROV. ZA IND. PRER.

SREDNJA RIJEKA II 29,9 KREMEN d.o.o., Čazma 2004. 07.004.I.D

UKUPNO 1 30


ŠANDROVAC 1 9,8 DIORIT d.o.o. Đulovac 2004. 07.005.I.L

UKUPNO 1 10

SVEUKUPNO 4 496


KREMENI PIJESAK



P.3-5

PRILOG 3.8 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI



MRKOVAC 2 21,8 MI-TEH MIHELČIĆ TEHNIKA d.o.o. Škrljevo 2008. 08.003.I.L

SVEUKUPNO 1 22



DINARIDI-2 1066200,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1999. 08.001.I.D

DINARIDI-1 1080100,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 08.002.I.D

SVEUKUPNO 2 2146300




cijeli istražni prostor PRILOG 3.9 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI


KARB.SIR. ZA IND.PRERADU VREBAC-BARLETE 39,8 LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće 2005. 09.031.I.D

UKUPNO 1 40

ISPOD JELOVAČE 62,5 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 2000. 09.006.I.L

OSTRVICA 79,1 H.D.H. d.o.o., Zagreb 2006. 09.007.I.L

RUDO BRDO 38,0 MILLEM d.o.o., Lički Osik 2000. 09.008.I.L

VRŠCI 37,4 MEGAING d.o.o., Zagreb 2001. 09.014.I.L

DRENOVAC 25,0 GRADITELJ, d.o.o., Otočac 2002. 09.015.I.L

DRENOV KLANAC 24,2 GRADITELJ, d.o.o., Otočac 2002. 09.016.I.L

KALINOVAČA 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2002. 09.018.I.L

KMEZINA POLJANA 23,3 GRADITELJ, d.o.o., Otočac 2002. 09.019.I.L

KOZJA DRAGA 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2002. 09.020.I.L

OŠTRA 15,3 MAJER d.o.o., Gospić 2002. 09.021.I.L

POPOVAČA-CRNE GREDE 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2002. 09.022.I.L

TROVRH-KIK 6,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2003. 09.025.I.L

VEDRO POLJE II 39,7 DIAPUT d.o.o., Gospić 2003. 09.026.I.L

MIŠEV PANJ 5,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2004. 09.028.I.L

SENJSKO BILO 4,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2004. 09.029.I.L

VRATARSKI KUK 0,8 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podruž. Gospić 2004. 09.030.I.L

UKUPNO 16 380


KAVA ZAGLAVA 109,8 SINJI GALEB d.d., Novalja 2001. 09.013.I.L

UKUPNO 1 110

CIGLARSKA GLINA PALJEVINE-VEDRO POLJE 50,2 DIAPUT d.o.o., Gospić 2003. 09.024.I.L

UKUPNO 1 50

SVEUKUPNO 19 580





P 3-6

PRILOG 3.10 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI



CABUNA 31,5 BRANA d.o.o. Virovitica 2006. 10.005.I.L

SVEUKUPNO 1 32


PRILOG 3.11 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI



MIRKOVICA 54,8 KAMEN-INGRAD d.d. Požega 2002. 11.002.I.L

SVEUKUPNO 1 55



UGLJIKOVODICI I GT VODA POŽEŠKA KOTLINA 68400,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2004. 11.003.I.D

SVEUKUPNO 1 68400



cijeli istražni prostor PRILOG 3.12 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI


BUK 61,6 EKO PROJEKT d.o.o., Nova Gradiška 2004. 12.001.I.L

FUKINAC 15,6 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okučani 2007. 12.002.I.L

SVEUKUPNO 2 77





P.3-7

PRILOG 3.13 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI


GIPS TANKOSIĆI 34,1 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac 2007. 13.047.I.D

UKUPNO 1 34

GOLO BRDO 6,2 ZANATSKA ZADRUGA PLOČASTI KAMEN Benkovac 2005. 13.001.I.L

JAVORNIK I 24,8 IDEM KAMENU d.o.o., Pučišća 2001. 13.007.I.D

MAČKOVAČA-JUG 7,2 Obrt EKO&KAMEN, vl. M. Jukici, Gornji Karin 2001. 13.008.I.L

OTAVAC 39,0 ADRIAKAMEN d.o.o., Benkovac 2001. 13.009.I.D

BUKOVIĆ GAJ I 6,3 Obrt ČERINKA 1, vl. P. Čerina, Benkovac 2002. 13.013.I.L

GRADIĆ 1 4,7 ELEGANT TURIZAM d.o.o. Privlaka 2005. 13.023.I.D

LINJAČA 6,3 ELMATEX d.o.o., Buzet 2003. 13.024.I.D

BUKOVIĆ GAJ III 3,9 Obrt ČERINKA 1, vl. P. Čerina, Benkovac 2004. 13.029.I.L

BUKOVIĆ GAJ IV 3,7 Obrt ČERINKA, vl. T. Čerina, Benkovac 2004. 13.030.I.L

DEBELO BRDO-GRANIT 13,6 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar 2004. 13.031.I.L

PLOČIŠTA 4,2 Obrt PETAR ČULINA, vl. P. Čulina, Pridraga 2004. 13.034.I.L

STAZICE 1,6 Obrt PETAR ČULINA, vl. P. Čulina, Pridraga 2004. 13.035.I.L

VLAČINE 1 10,4 Obrt KAMEN MONT, vl. Petar Galić, Benkovac 2004. 13.036.I.L

ZURAK 6,8 Obrt DAMIR-PROMET, vl. D. Zurak, Lisičić 2004. 13.037.I.L

KARIN 5,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb 2005. 13.038.I.D

KARIN 1 8,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb 2005. 13.039.I.D

KRIVAČA KOTA 255 11,0 OBRT NAKIĆ KAMEN, vl. Gordana Nakić, Benkovac 2005. 13.040.I.L

JAMAR 4,0 JAMAR d.o.o. Split 2006. 13.045.I.D

TORINE VIKTOR 20,9 Obrt VIKTOR vl. Viktor Bačić, Lisičić 2006. 13.046.I.D

UKUPNO 19 188

ŽESTOKO 43,7 Obrt vl. Ante Fabijanić, Pag 2000. 13.003.I.L

OVČA 26,5 M.T.S. d.o.o., Zagreb 2001. 13.010.I.L

OVČA-SAVAR 32,2 SINJI GALEB d.d., Dugi Otok 2001. 13.011.I.L

STRAŽBENICA 115,0 DIAPUT d.o.o., Gospić 2002. 13.016.I.L

TRI-GRAMAČE 51,6 M.T.S. D.o.o., Zagreb 2002. 13.018.I.L

VINAC 39,8 SARAĐEN d.o.o., Stankovci 2002. 13.019.I.D

VINAC-GOLA STRANA 30,3 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 2002. 13.020.I.L

BILJANE 12,5 POLAČA-KAMEN d.o.o., Polača 2003. 13.022.I.L

ŠIPNATICA 29,7 NOVAG d.o.o., Novigrad 2003. 13.025.I.L

BORJE 35,0 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac 2006. 13.048.I.L

GOLA GLAVA 67,0 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac 2006. 13.049.I.L

UKUPNO 11 483

SVEUKUPNO 31 706


ARHITEKTON.-GRAĐEVNI KAMEN




P 3-8

PRILOG 3.14 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI


CRNA GLAVA 33,4 CRNA GLAVA SEONA d.o.o. Našice 2007. 14.005.I.L

TORINE 2 34,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički 2006. 14.006.I.L

UKUPNO 2 68


LIŠNJAK 9,0 LEVANJSKA d.o.o. Levanjska Varoš 2007. 14.004.I.L

UKUPNO 1 9

CIGLARSKA GLINA KUKLJAŠ 20,4 SLAVONIJA IGM d.d. Našice 2006. 14.003.I.L

UKUPNO 1 20

SVEUKUPNO 4 97




UGLJIKOVODICI I GT VODA ISTOČNA SLAVONIJA 385130,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1999. 14.001.I.D

SVEUKUPNO 1 385130



cijeli istražni prostor



P.3-9

PRILOG 3.15 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI


RAZVODSKA LJUT 6,1 GIRK KALUN d.d., Drniš 2004. 15.015.I.D

NOVAK 24,5 EKO KAMEN I MINERALI d.o.o. Zagreb 2008. 15.023.I.D

UKUPNO 2 31

ČVRLJEVO II 53,1 T&B d.o.o., Split 2001. 15.001.I.D

SVETI FRANE 15,9 Obrt Klesarstvo Buljan, vl. Ivan Buljan, Bitelić 2001. 15.003.I.L

BILIĆA DRAGA 28,7 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.004.I.D

KRIVODOL 28,2 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.007.I.D

KRŠ 53,6 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.008.I.D

ROZALIT-SLAVE 16,3 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Donji Dolac 2002. 15.009.I.L

SLATKI KRŠ 39,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.010.I.D

SLAVIĆI 25,1 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.011.I.D

TRNOVAČA 32,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.012.I.D

ZELENIKE 33,3 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.013.I.D

ZORIČIĆ-LJUT 20,0 Obrt MARKAM-G, vl. L. Markić, Donji Dolac 2002. 15.014.I.L

VRTINE 15,0 ARAL-KAMEN d.o.o., Zagreb 2004. 15.017.I.D

CRNE KRIČKE 39,9 TINO d.o.o., Šibenik 2005. 15.018.I.D

MIDENO BRDO 15,0 TINO d.o.o., Šibenik 2005. 15.020.I.D

UKUPNO 14 417

BRUŠNJAK 72,4 DIAPUT d.o.o., Gospić 2002. 15.005.I.L

KOSA 72,3 IMK INMONT d.o.o., Korčula 2002. 15.006.I.L

DONJE POLJE 17,8 BRALIĆ d.o.o. Šibenik 2006. 15.019.I.L

UKUPNO 3 162


SUHOPOLJE III 30,8 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2004. 15.016.I.L

UKUPNO 1 31

SVEUKUPNO 20 641


KARB.SIR. ZA IND.PRERADU



PRILOG 3.16 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI


CIGLARSKA GLINA ERVENICA 63,7 DILJ IGM d.d. Vinkovci 2008. 16.001.I.L

SVEUKUPNO 1 64




P 3-10

PRILOG 3.17 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI


GAJINA 26,0 Obrt MACA, vl. M. Matovac, Dolac Donji 2000. 17.001.I.L

MOSOR-SLAVE 15,8 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji 2000. 17.002.I.L

BRUSJE 28,6 UFO BIANCO d.o.o., Selca 2001. 17.004.I.D

BRUSJE I 31,7 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2001. 17.005.I.D

DOLIT-ZAPAD 16,8 AGAN d.o.o., Split 2001. 17.007.I.D

KAROLINA 26,8 ETEROVIĆ MARMI d.o.o., Omiš 2001. 17.008.I.D

LOZNA ISTOK-KONOPLJIKOVA 8,7 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2001. 17.010.I.D

PODI-OBROVAC SINJSKI 93,8 HAZARDER d.o.o., Obrovac Sinjski 2001. 17.011.I.D

STAGNE 11,3 BRKATE d.o.o., Donji Humac 2001. 17.012.I.D

STRANINA 8,7 VRH-DI d.o.o., Donji Humac 2001. 17.013.I.D

LISKOVAC 10,2 Obrt MRAČAJ-KOP, vl. Damir Gudelj, Zmijavci 2002. 17.015.I.L

MARKAM-PLANO 13,6 Obrt MARKAM-G, vl. L. Markić Dolac Donji 2002. 17.016.I.L

PETRADA 13,8 Obrt KLESARSTVO BULJAN, vl. I. Buljan, Biteljić 2002. 17.017.I.L

SALAMIN 12,5 SIMAG d.o.o., Sinj 2002. 17.018.I.D

SAPOT 4,1 SIMAG d.o.o., Sinj 2002. 17.019.I.D

SUTINA 10,5 ŠOLIĆ SINT d.o.o. Stobreč 2002. 17.020.I.D

DUBOKA 51,0 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2003. 17.024.I.D

TROGIR 2001 26,1 T&B d.o.o., Split 2004. 17.025.I.D

BOGOSINA GLAVA 24,3 GOJMERA d.o.o. Sućuraj 2006. 17.032.I.D

GLAVIČINE 37,8 PEKSTON d.o.o. Split 2008. 17.033.I.D

KITA-PLANO 3,8 POINT-SPLIT d.o.o. Split 2007. 17.038.I.D

UKUPNO 21 476

PLOČE 7,6 KALEBIĆ d.o.o., Stomorska 2002. 17.022.I.L

VITRENIK 26,6 KAMEN-MG d.o.o., Donji Proložac 2002. 17.023.I.L

DREŽANJ (BAŠIĆ) 17,8 Obrt D&M BAŠIĆ, Glavina Donja 2005. 17.028.I.L

MAGNETIC 17,8 M-P-B d.o.o. Split 2005. 17.029.I.L

IMBER 42,7 LAVČEVIĆ-KAMENOLOM d.o.o. Split 2006. 17.034.I.L

LISAČA 23,0 VIADUKT d.d. Zagreb 2007. 17.035.I.L

OBLIK 18,3 KALEBIĆ d.o.o. Stomorska 2007. 17.036.I.L

RADANOVIĆA-STAJE 36,4 J.B. SADRA d.o.o. Split 2008. 17.037.I.L

UKUPNO 8 190

SVEUKUPNO 29 666





DINARIDI-3 965700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 17.030.I.D

DINARIDI-4 1104800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 17.031.I.D

UKUPNO 2 2070500




cijeli istražni prostor



P.3-11

PRILOG 3.18 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI


ČABRUNIĆI 108,0 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.004.I.D

HRBOKI 17,7 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.006.I.D

NEGRIN 12,6 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.008.I.D

UKUPNO 3 138

BRONZA 8,0 Obrt CAVA MONT, vl. D. Bilušić, Pula 2000. 18.002.I.L

VOŠTENI 6,5 Obrt vl. Dario Fabris, Kukci 2000. 18.003.I.L

KAMENJAK 4,5 BOLOVAN COMMERCE d.o.o., Rakalj 2003. 18.007.I.L

PROŠTINA 20,0 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula 2003. 18.009.I.L

SINJAK 10,0 Obrt BILA VALA, Rakalj 2003. 18.011.I.L

KORONA 4,5 Obrt FRANTOJO, vl. D. Fabris, Nova Vas 2004. 18.016.I.L

MONTE 12,9 Obrt CAVA-MONT, vl. D. Bulešić 2004. 18.018.I.L

PROŠTINA II 19,1 Obrt MARIO, vl. M. Pustijanac 2004. 18.019.I.L

ŠUŠNJEVICA 13,0 EMIS d.o.o. Potpićan 2004. 18.020.I.L

ŽMINJ 13,0 CESTA d.o.o. Pula 2004. 18.022.I.L

BRGUD 6,5 SIRK d.o.o., Šušnjevica 2005. 18.023.I.L

GOLUŠICA 9,7 PIFAR d.o.o. Rovinj 2005. 18.024.I.L

MARTINJAK 37,9 GEO-KAMEN d.o.o. Zagreb 2007. 18.026.I.L

ŽAGRIĆI 70,0 CESTA d.o.o. Pula 2005. 18,027.I.L

UKUPNO 14 236

CIGLARSKA GLINA VALE-NOVAKI II 23,8 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 2004. 18.021.I.L

UKUPNO 1 24

SVEUKUPNO 18 398




PRILOG 3.19 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI


SRESER 14,7 KAMEN d.d., Pazin 2000. 19.001.I.D

SRESER II 33,5 KAMEN d.d., Pazin 2001. 19.002.I.D

SMOKOVLJANI 46,1 KAMEN d.d., Pazin 2002. 19.003.I.D

IVAN DOL 11,6 SFORZA d.o.o., Zaton 2004. 19.004.I.D

LJUT 14,5 STON KAMEN d.o.o., Ston 2004. 19.005.I.D

UKUPNO 5 120


NOGONJA 53,1 MICRO LASTOVO d.o.o. Pasadur 2004. 19.006.I.L

UKUPNO 1 53

SVEUKUPNO 6 174





P 3-12

PRILOG 3.20 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI



POREDJE 15,0 EUROBETON d.d. Prelog 2007. 20.006.I.L

SVEUKUPNO 1 15



UGLJIKOVODICI I GT VODA SJEVEROZAPADNA HRVATSKA 392700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 1999. 20.001.I.D

SVEUKUPNO 1 392700



cijeli istražni prostor PRILOG 3. 21 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U GRADU ZAGREBU


SVEUKUPNO 2 0


NEMA ISTRAŽNIH PROSTORA

PRILOG 3. 22 POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA U EPIKONTINENTALNOM POJASU


SJEVERNI JADRAN 981900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2001. 22.001.I.D

JUŽNI JADRAN 1211600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2002. 22.002.I.D

SREDNJI JADRAN 1589800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 22.003.I.D

SVEUKUPNO 3 3783300





P.3-13

PRILOG 3.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRŠINI ISTRAŽNIH PROSTORA Prilog 3.23-1 Broj istražnih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama

NAZIV ŽUPANIJE

Gips Krem. pijes.

Ker. i vatr. gl.

Karb. sir. za ind.

Siikat. sir. za ind.

Arhi.-građe. kamen

Tehni.-građe. kamen

Građe. pijesak i

šlju.

Ciglar. glina

UKUPNO

I-ZAGREBAČKA 1 1 2 2 4

II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 3 1 4 0 4

III-SISAČKO-MOSLOVAČKA 1 2 3 6 0 6

IV-KARLOVAČKA 1 1 0 1

V-VARAŽDINSKA 1 1 2 0 2

VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 8 8 1 9

VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 2 1 1 4 0 4

VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 1 1 2 3

IX-LIČKO-SENJSKA 1 16 1 1 19 0 19

X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 1 1 0 1

XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 1 1 1 2

XII-BRODSKO-POSAVSKA 2 2 0 2

XIII-ZADARSKA 1 19 11 31 0 31

XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 2 1 1 4 1 5

XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 2 14 3 1 20 0 20

XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 1 1 0 1

XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 20 9 29 2 31

XVIII-ISTARSKA 3 14 1 18 0 18

XIX-DUBROVAČKO-NERETVAN. 5 1 6 0 6

XX-MEĐIMURSKA 1 1 1 2

XXI-GRAD ZAGREB 0 0 0

UKUPNO RH 1 2 1 5 1 61 66 19 5 161 10 171XXII-EPIKONTINENTALNI POJAS 0 3 3

SVEUKUPNO 1 2 1 5 1 61 66 19 5 161 13 174

BROJ ISTRAŽNIH PROSTORA

NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

(Ugljikovodici i gt voda)

SVEUKUPNO



P 3-14

Prilog 3.23-2 Površina istražnih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama

Gips Krem. pijes.

Ker. i vatr. gl.

Karb. sir. za ind.


Arhi.-građe. kamen


Građe. pijesak i

šlju.

Ciglar. glina

UKUPNO NEENERGETSKE MINERALNE

SIROVINE

ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

UKUPNO

I-ZAGREBAČKA 147 17 164 306000 306164 0,05 100,00 100,05

II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 44 3 47 122900 122947 0,04 100,00 100,04

III-SISAČKO-MOSLAVAČKA 93 51 60 204 446800 447004 0,05 100,00 100,05

IV-KARLOVAČKA 38 38 362600 362638 0,01 100,00 100,01

V-VARAŽDINSKA 18 49 67 126200 126267 0,05 100,00 100,05

VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 240 240 174800 175040 0,14 100,00 100,14

VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 456 30 10 496 228037 228533 0,19 86,38 86,57

VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 22 22 358800 358822 0,01 100,00 100,01

IX-LIČKO-SENJSKA 40 380 110 50 580 535300 535880 0,11 100,00 100,11

X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 32 32 172700 172732 0,02 85,33 85,34

XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 55 55 107320 107375 0,03 58,87 58,90

XII-BRODSKO-POSAVSKA 77 77 203000 203077 0,04 100,00 100,04

XIII-ZADARSKA 34 188 483 706 364600 365306 0,19 100,00 100,19

XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 68 9 20 97 409080 409177 0,023 98,45 98,48

XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 31 417 162 31 641 298400 299041 0,21 100,00 100,21

XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 64 64 245400 245464 0,03 100,00 100,03

XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 476 190 666 444000 444666 0,15 97,80 97,94

XVIII-ISTARSKA 138 236 24 398 281300 281698 0,14 100,00 100,14

XIX-DUBROVAČKO-NERETVAN. 120 53 174 173100 173274 0,10 97,19 97,29

XX-MEĐIMURSKA 15 15 72900 72915 0,02 100,00 100,02

XXI-GRAD ZAGREB 0 62823 62823 0,00 98,01 98,01

UKUPNO RH 34 456 93 255 30 1340 1830 534 207 4 778 5 496 060 5 500 838 0,08 97,11 97,20TERITORIJALNO MORE RH 3162600 3162600 0,00 100,00 100,00

XXII-EPIKONTINENTAL. POJAS 2251200 2251200 0,00 100,00 100,00

SVEUKUPNO 34 456 93 255 30 1340 1830 534 207 4 778 10 909 860 10 914 638 0,04 98,52 98,57

NAZIV ŽUPANIJE POVRŠINA ISTRAŽNIH PROSTORA, Ha UDIO POVRŠINE I.P. U POVRŠINI ŽUPANIJE, %NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE ENERGETSKE

MINERALNE SIROVINE


SVEUKUPNO



P.3-15

PRILOG 3.24 POPIS POTENCIJALNIH LEŽIŠTA GEOTERMALNE VODE

PODRUČJE LOKACIJA LEŽIŠTA

REZERVE BROJ IZGRAĐENIH/

BROJ AKTIVNIH BUŠOTINA

TEMPERATURA VODE, °C

IZDAŠNOST JEDNE

BUŠOTINE, l/s (m3/d)

Zagreb Samobor Vjerojatne 1/0 68 45 (3 888)

Karlovac Rečica Vjerojatne 1/0 120 50 (4 320)

Đurđevac Ferdinandovec Vjerojatne 1/0 125 50 (4 320)

Bjelovar Velika Ciglena Dokazane 4/0 170 115 (10 000)

Valpovo Madarinci Vjerojatne 1/0 96 10 (864)

Osijek Ernestinovo Vjerojatne 1/0 80 23 (1 987)

Županja Babina Greda Vjerojatne 1/0 125 100 (8 640)


Prilog 4 Popis eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj P.4-1

PRILOG 4

POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA, PO GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po županijama zaključno s 31.12.2007. godine)

[1]


Prilog 4 Popis eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj

P.4-2

PRILOG 4.1 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

MINERALNA SIROVINA EKSPLOATACIJSKO POLJE POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA RJEŠENJA OZNAKA

KERAMIČKA I VATR.GLINA KRIŽNE GORICE 20,0 INKER d.d., Zaprešić 1981. 01.034.E.D

UKUPNO 1 20

DUMIĆ 1,1 Obrt vl. Nikola Dumić, Samobor 2004. 01.046.E.D

ŠKRNI JARAK 0,4 Obrt GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor 2004. 01.047.E.D

ŠKRNI JARAK II 0,2 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 2004. 01.048.E.D

UKUPNO 3 2

GRADNA 18,4 SAMOBORKA d.d. Samobor 1992. 01.014.E.L

LANIŠTE 4,3 Obrt vl. Slavko Horvat, Samobor 1994. 01.015.E.L

IVANEC 21,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 01.018.E.L

OREŠJE DONJE 16,1 KAMENIK d.d. Sv. I. Zelina 1986. 01.019.E.L

BELJAK 3,6 Obrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, Samobor 1997. 01.021.E.L

DRAGA 5,3 KAMENOLOMI KRAŠIĆ d.o.o. Krašić 1977. 01.023.E.L

POD PECA 5,4 PREMUŽIĆTRANS d.o.o. Sv. I. Zelina 1998. 01.028.E.L

MALA RAKOVICA 5,0 SAMOBORKA d.d. Samobor 1999. 01.035.E.L

ŠKROBOTNIK 25,9 SAMOBORKATRANS d.o.o. Samobor 1999. 01.036.E.L

TRSTENICA 12,4 GRADITELJSTVO ROŽIĆ d.o.o. Jastrebarsko 1998. 01.037.E.L

MALA RAKOVICA-LANIŠTE 3,3 CESTOGRAD-ING d.o.o. Zagreb 1991. 01.040.E.L

SLAPNICA 12,0 KAMENOLOMI KRAŠIĆ d.o.o. Krašić 1977. 01.041.E.L

LIPOVEC 11,0 SAMOBORKA d.d. Samobor 1982 01.050.E.L

UKUPNO 13 145

RAKITJE 219,7 TEMPO d.d. Zagreb 1989. 01.012.E.L

ABESINIJA 66,0 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK, Čista Mlaka 1992. 01.013.E.L

NOVO ČIĆE-VELKOM 55,6 VELKOM d.o.o. V. Gorica 1988. 01.016.E.L

PLUSKA 3,2 MIKOGRAD d.o.o. Luka 1996. 01.020.E.L

DRENJE 6,6 MIKOGRAD d.o.o. Luka 1998. 01.026.E.L

NOVO ČIĆE 76,3 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 1990. 01.027.E.L

SAVRŠČAK 1 26,7 BELAK d.o.o. Samobor 1998. 01.029.E.L

SAVRŠČAK 2 24,5 Obrt vl. Damir Horvat, Samobor 1998. 01.030.E.L

TLORAD-PLUSKA 2,8 TLORAD-COMMERCE d.o.o. Bistra 1993. 01.031.E.L

ZAJARKI 30,4 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 1998. 01.032.E.L

SIROMAJA INZULA 49,5 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK, Čista Mlaka 1979. 01.033.E.L

TRSTENIK 87,8 IGM ŠLJUNČARA TRSTENIK d.o.o. Čista Mlaka 1979. 01.038.E.L

VUKOVINA 17,2 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA" 1993. 01.039.E.L

SAVRŠČAK 3 19,7 SAMOBORKA d.d. Samobor 2001. 01.043.E.L

JAGODNO 2,2 ŽIVA PRIRODA d.o.o. Novo Čiče 2003. 01.044.E.L

UKUPNO 15 688

ZAPADNO GLINIŠTE 10,4 TEMPO d.d. Zagreb 1980. 01.007.E.L

MRACLIN 48,6 CIGLANA MRACLIN d.o.o. Mraclin 1994. 01.024.E.L

ĐURĐIŠTE II 31,5 GRADIP d.d. Vrbovec 1980. 01.049.E.L

UKUPNO 3 90

SVEUKUPNO 35 945


ARHITEKTOSKO-GRAĐEVNI KAMEN



CIGLARSKA GLINA




DUGO SELO 2750,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.001.E.D

KLOŠTAR 3190,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.002.E.D

ŠUMEĆANI 1400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.003.E.D

ŽUTICA 5600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 01.004.E.D

JEŽEVO 593,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 01.006.E.D

IVANIĆ 1975,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 01.008.E.D

LUPOGLAV 2700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 01.009.E.D

VEZIŠĆE 2250,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 01.010.E.D

BUNJANI 1525,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.022.E.D

SVEUKUPNO 9 21984



PRILOG 4. 2 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI


DUBRAVA 12,3 INKER d.d., Zaprešić 1967. 02.001.E.D

JANKOVEČKO-SJEVER 11,4 ZAGORKA-PGM d.d., Bedekovčina 1999. 02.012.E.D

UKUPNO 2 23,7

KRIŽ 6,6 ZELENJAK d.o.o., Klanjec 1990. 02.003.E.L

GORJAK 25,1 KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Krapina 1986. 02.004.E.L

VOJNIĆ BREG 9,6 RENOVA KAMENOLOM d.o.o., Bedekovčina 1991. 02.005.E.L

OČURA-LOVNO (LOVNO-LOVNO 2) 31,0 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 1991. 02.007.E.L

SV. KRIŽ-RUDOMAR 6,7 RUDOMAR d.o.o., Sv. Križ 1994. 02.008.E.L

SIPINA-HUM 24,6 GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 1997. 02.009.E.L

STRAŽA 10,2 VIADUKT d.d., Zagreb 1998. 02.011.E.L

PREGRADA II 35,2 NISKOGRADNJA d.o.o., Pregrada 2000. 02.013.E.L

JELENJE VODE 2,8 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 1979. 02.015.E.L

UKUPNO 9 151,7

MARTINIŠĆE 3,2 TEMPO d.d. Zagreb 1985. 02.002.E.L

PUŠAVA 0,5 Viliam Borošak (VILKOBOR d.o.o. Kraljevec) 1989. 02.006.E.L

ROLNJAK BAKLIŽA D.& D. d.o.o. Krapinske Toplice 1990 02.016.E.L

UKUPNO 3 0,5

CIGLARSKA GLINA ĐURĐEVIĆEV BRIJEG 18,3 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovčina 1998. 02.010.E.L

UKUPNO 1 18,3

SVEUKUPNO 15 194



KERAMIČKA I VATR. GLINA




P.4-4

PRILOG 4.3 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI


BARIT KLOKOČEV JARAK 39,5KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAĐEVNOG MATERIJALA Topusko

1988. 03.012.E.D

UKUPNO 1 39,5

BENTONITNA GLINA MURINSKI JARAK 30,3 PETROKEMIJA d.d. Kutina 1987. 03.011.E.D

UKUPNO 1 30,3

SLAVSKO POLJE 15,1 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1963. 03.004.E.D

PODGORJE 5,4 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1972. 03.007.E.D

PJEŠČANICA 34,1 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o. Lepoglava 1997. 03.019.E.D

UKUPNO 3 54,6

STANCI 2,7 GAVRILOVIĆ, Petrinja 1989. 03.014.E.D

BLATUŠA 154,9 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1962. 03.036.E.D

PEDALJ-INKER 34,0 INKER d.d. Zaprešić 2004. 03.031.E.D

PEDALJ-KIO 33,9 K I O d.d., Orahovica 2004. 03.032.E.D

PONIKVARI 7,9 KERAMIKA MODUS d.d. Vojnić 2004. 03.033.E.D

UKUPNO 5 233,3

MIKLEUŠKA 26,1 IGM MOSLAVINAKAMEN d.d. Kutina 1989. 03.013.E.L

ŠAŠAVA 3,9 BETON Glina 1989. 03.015.E.L

HRVATSKO SELO 10,5 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 1997. 03.017.E.L

MEĐURAČE 25,6 Obrt KAMENOLOM MEĐURAČE Petrinja 1997. 03.018.E.L

KARLICE 3,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 1998. 03.021.E.L

SLATINA 5,7 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 1998. 03.022.E.L

BJELJEVINA 9,1 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Sisak 2000. 03.025.E.L

KREČANE 16,5 MRAMOR BUZETA d.o.o. Glina 1998. 03.026.E.L

BOJNA 22,5 KOLLER d.o.o. Glina 1998. 03.027.E.L

UKUPNO 9 123,2

NOVA DRENČINA 24,7 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 1989. 03.023.E.L

BLATUŠA 5,2 PROING d.o.o. Gvozd 1979. 03.037.E.L

BLATUŠA-ČEMERNICA 16,8 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 1979. 03.028.E.L

BRKOVEC 22,0 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 2004. 03.029.E.L

DONJA ČEMERNICA 55,8 SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o. Topusko 2004. 03.030.E.L

ŽAŽINA 14,8 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 2004. 03.034.E.L

UKUPNO 6 139,3

SVEUKUPNO 25 620


MRAMOR BRDO 112,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.002.E.D

STRUŽEC 1018,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.003.E.D

LIPOVLJANI 1456,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1964. 03.005.E.D

OKOLI 1725,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 03.006.E.D

KOZARICA 3400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.008.E.D

JAMARICA 3081,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 03.009.E.D

VOLODER 1040,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.020.E.D

VRBAK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 03.035.E.D

SVEUKUPNO 8 11834




KREMENI PIJESAK



CIGLARSKA GLINA




MRAMOR BRDO 112,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.002.E.D

STRUŽEC 1018,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.003.E.D

LIPOVLJANI 1456,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1964. 03.005.E.D

OKOLI 1725,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 03.006.E.D

KOZARICA 3400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.008.E.D

JAMARICA 3081,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 03.009.E.D

VOLODER 1040,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.020.E.D

VRBAK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 03.035.E.DSVEUKUPNO 8 11834





P.4-6

PRILOG 4. 4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI


GEJKOVAC 18,4KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAĐEVNOG MATERIJALA Topusko

1988. 04.001.E.D

SIVAC 20,5 GRO PETROVAC Vrginmost 1988. 04.002.E.D

UKUPNO 2 38,9

BASAROVAC 105,8 INKER d.d., Zaprešić 1990. 04.004.E.D

MAZALICA 15,8 INKER d.d. Zaprešić 1985. 04.020.E.D

UKUPNO 2 121,6

KOKIREVO 118,3 INKER d.d. Zaprešić 1967. 04.003.E.D

IVOŠEVIĆ GAJ 149,9 INKER d.d. Zaprešić 1983. 04.018.E.D

UKUPNO 2 268,2

TOUNJ 55,6 IGM TOUNJ d.d., Tounj 1992. 04.005.E.L

BIJELA DRAGA 1,8 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 1996. 04.006.E.L

PLAŠKARICA 23,5 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 1996. 04.007.E.L

SMUTA 4,3 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 1996. 04.008.E.L

ZRNIĆ POLJANA 2,0 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 1996. 04.009.E.L

BLATA 1,4 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 1997. 04.010.E.L

KREMEŠNICA 26,6 BETON-LUČKO d.o.o., Zagreb-Lučko 1997. 04.012.E.L

VRH KAPELE 1,3 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Ogulin 1997. 04.013.E.L

JOHOVO 10,8 TEHNOKOP d.d., Vojnić 1986. 04.014.E.L

KOSTELIĆI 9,3 Obrtnik Branko Poljak, Ogulin 1998. 04.015.E.L

MALI VUKOVIĆ 3,6 Obrt vl. Slavko Kovačević, Slunj 1998. 04.016.E.L

ČUKUR 7,1 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 1999. 04.017.E.L

LOSKUNJA-VOJNIĆ 8,7 CESTE KARLOVAC d.d. Karlovac 1999. 04.019.E.L

RASNICA 25,0 BECHTEL INTERNATIONAL Inc.,Podružnica Zagreb 1999. 04.021.E.L

CVITOVIĆ 3,2 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 2000. 04.023.E.L

BROČANAC 13,0 SLUNJ-GZPP d.d., Slunj 1996. 04.024.E.L

GAVANI 9,4 GTM-GAVAN d.o.o., Ogulin 1996. 04.025.E.L

JAPAGA 11,5 MEGAING d.o.o., Zagreb 2001. 04.026.E.L

BARILOVIĆ 6,3 Obrt GMTT-LEŠĆANEC, Krnjak 2001. 04.028.E.L

POBIJENKA 21,1 KAMENOLOM ŽAKANJE d.o.o., Žakanje 1999. 04.029.E.L

ZVEČAJ 22,8 ARKADA d.o.o., Duga Resa 1994. 04.030.E.L

BATNOGA 4,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 1988. 04.031.E.L

BROD 3,3 DOLOMIT PPZZ, Karlovac 2004. 04.032.E.L

DRAGOJEVIĆ 1,6 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 2004. 04.033.E.L

GRABOVAC 5,1 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 1997. 04.034.E.L

JARČE POLJE 13,0 ASFALTI KARLOVAC d.o.o., Karlovac 1997. 04.035.E.L

KUZMA 2,7 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 2004. 04.036.E.L

LOSKUNJA 5,7 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 1988. 04.037.E.L

CRNA DRAGA 1,7 PRODUKT d.o.o. Zagreb 2006 04.038.E.L

KREMEŠNICA-LASINJSKI SJENIČAK

2,0 PRODUKT d.o.o. Zagreb 2006 04.039.E.L

PONORAC 2,6 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Karlovac 1987 04.040.E.L

UKUPNO 31 310,0

DONJA JELSA 41,6 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 1997. 04.011.E.L

BREZOVI REBAR 86,9 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 2000. 04.027.E.L

UKUPNO 2 128,4




BARIT


KREMENI PIJESAK



PRILOG 4. 5 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI


KREMENI PIJESAK TIGLIN-HORVACKA 420,0 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 1975. 05.001.E.D

UKUPNO 1 420,0

TUF LOJNICA 2,9 INGRAM Podrute, Novi Marof 1993. 05.011.E.D

UKUPNO 1 2,9

KARB.SIR. ZA IND.PRERADU MARČAN 2,3 ZAGORJE-KAMEN d.o.o., Marčan 1995. 05.012.E.D

UKUPNO 1 2,3


VINICA 22,6 IVANEČKI UGLJENOKOPI, Ivanec 1977. 05.002.E.D

UKUPNO 1 22,6

OČURA 20,3 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Očura 1985. 05.006.E.L

BELSKI DOL 6,0 VODOGRADNJA VARAŽDIN d.d., Varaždin 1987. 05.007.E.L

OČURA II 17,2 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Očura 2000. 05.008.E.L

ŠPICA 19,4 KAMING d.d., Ljubeščica 1982. 05.009.E.L

PODEVČEVO 6,1 Obrt GRADITELJ, vl. Vlado Puškadija, Remetinec 1995. 05.013.E.L

HRUŠKOVEC 54,2 KAMING d.d., Ljubeščica 1996. 05.014.E.D

ČANJEVO 7,0 CESTA MINERAL d.d. Varaždin 1998. 05.015.E.L

ČRLENA ZEMLJA 1,3 RAPORT d.o.o.,Radešić 2001. 05.023.E.L

HRUŠKOVEC IV 15,7 KAMING d.d., Ljubeščica 1988. 05.032.E.L

UKUPNO 9 147,3

MOTIČNJAK 31,0 CESTA MINERAL d.o.o., Varaždin 1978. 05.003.E.L

HRASTOVLJAN STOVRAG 20,5 CESTA MINERAL d.d. Varaždin 1998 05.016.E.L

TRSTIKA 32,9 Obrt SMONTARA, vl. Ivan Smontara, Veliki Bukovec 2000. 05.019.E.L

JAMIČAK 42,9 Obrt BAGERKOP-RAUŠ, vl. Boris Rauš, Novi Marof 2001. 05.021.E.L

HRASTOVLJAN 47,9 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 2002. 05.024.E.L

LEŠĆE 19,8 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 2003. 05.026.E.L

TURNIŠĆE 10,5 Šljunčara-betonara Turnišće d.o.o.,Sračinec 2003. 05.027.E.L

PRUDNICA 15,0 Obrt vl. Josip Šerbetar, Mali Bukovac 2004. 05.028.E.L

MOLVE 24,0Obrt NISKOGRADNJA HUĐEK, vl. Tomica Huđek, Petrijanec

2005. 05.029.E.L

BREZINA 5,5 CESTA-MINERAL d.o.o., Varaždin 2007. 05.030.E.L

ŠKAREŠKI LUG 16,0Obrt TRANSPORTI LILEK vl. Vladimir Lilek, Kapela Podravska

2007. 05.031.E.L

UKUPNO 11 266,1

PODRUTE 10,0 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 1980. 05.004.E.L

CERJE TUŽNO 54,5 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 1981. 05.005.E.L

ČRET 27,2 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 1992. 05.010.E.L

CUKAVEC 17,0 LEIER-LEITL d.o.o. Turčin 1988. 05.018.E.L

LUDBREŠKI VINOGRADI 8,8 CIGLANA KOVAČIĆ d.o.o., Ludbreg 2001. 05.020.E.L

CUKAVEC II 7,4 LEIER-LEITL d.o.o. Turčin 2002. 05.022.E.L

LUKAVEC 43,3 IGM Ciglane Cerje Tužno d.o.o., Cerje Tužno 2002. 05.025.E.L

UKUPNO 7 168,3

SVEUKUPNO 31 1029,4




CIGLARSKA GLINA



P.4-8

PRILOG 4.6 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI



VOJNOVEC 42,9 RADNIK d.d., Križevci 1984. 06.012.E.L

UKUPNO 1 42,9

GAT 57,0 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 2005. 06.015.E.L

PROSENICA I 50,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1983. 06.017.E.D

INZULA 17,3 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 1997. 06.019.E.L

JAGNJEŽĐE II 87,5 BILOKALNIK-IGMA d.o.o., Koprivnica 2002. 06.020.E.L

KETER 45,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1999. 06.021.E.L

MLAĐ 4,4 Obrt LUKAČIĆ-PRIJEVOZ, Kloštar Vojakovački 2000. 06.022.E.L

OTOK 8,7 GM GOLUBIĆ, vl. Danijel Golubić, Peteranec 2001. 06.023.E.L

SEKULINE 7,5 ZADRUGA MINERAL Zagreb 2001. 06.024.E.L

GAŠPAR 3,8 Obrt ŠARAN 2, vl. Marijan Gašpar, Đelekovec 2004. 06.025.E.L

HOTI 1,8 POSAVKA d.o.o., Oborovski Novaki 2004. 06.026.E.L

ŠARJE 28,3 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 2005. 06.027.E.L

TORI 13,1 GRADKO d.o.o., Zagreb 2004. 06.028.E.L

MLAĐ 1 60,0Obrt "LUKAČIĆ-PRIJEVOZ", vl. Davor Lukačić,

Kloštar Vojakovački2005. 06.030.E.L

AUTOPUT 5,1 MARIN MONT d.o.o. Drnje 2006. 06.032.E.L

DRAGANCI 10,8 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., Đurđevac 1992. 06.033.E.L

HRUŠTIK 2,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Koprivnica 1996. 06.034.E.L

ZLATNO JEZERO 9,3 ZLATNO JEZERO d.o.o. Peteranec 2007. 06.035.E.L

ŽLJEBIC 4,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Koprivnica 1990. 06.036.E.L

UKUPNO 18 415,5

REKA 3,8 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1983. 06.010.E.L

GUŠČEROVEC 12,0 RADNIK d.d., Križevci 1987. 06.016.E.L

RIBNJAK 3,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1999. 06.018.E.D

UKUPNO 3 18,8

SVEUKUPNO 22 477,3



CIGLARSKA GLINA


JAGNJEDOVAC 847,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 06.001.E.D

FERDINANDOVAC 1937,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1970. 06.002.E.D

LEGRAD 1864,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1973. 06.003.E.D

LEPAVINA 220,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1973. 06.004.E.D

MOLVE 7480,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 06.005.E.D

VELIKI OTOK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 06.006.E.D

PETERANEC 2400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 06.007.E.D

ČEPELOVAC-HAMPOVICA 2100,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 06.008.E.D

GOLA 5230,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 06.009.E.D

KALINOVAC 9593,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 06.011.E.D

CVETKOVEC 750,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 06.013.E.D

KUTNJAK-ĐELEKOVAC 4300,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 06.014.E.D

LUNKOVEC-KUTNJAK 10000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 06.031.E.D

SVEUKUPNO 13 47621,3





PRILOG 4. 7 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI


VRTLINSKA 99,5 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2000. 07.014.E.D

ŠTEFANAC 29,0 AGRARIA d.o.o., Bjelovar 2001. 07.017.E.D

POLJANA 14,1 IGM PJEŠČARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2006. 07.025.E.D

UKUPNO 3 142,6

KERAMIČKA I VATR. GLINA TIHA 22,1 KREMEN d.o.o., Čazma 2000. 07.013.E.D

UKUPNO 1 22,1


GUSTI RASTIK 57,2 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 1994. 07.008.E.D

UKUPNO 1 57,2

SILIKATNE SIROVINE-KAOL.GRANIT

SREDNJA RIJEKA 3,4 KREMEN d.o.o., Čazma 1996. 07.009.E.D

UKUPNO 1 3,4

SKOČAJ 7,9 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Bjelovar 2000. 07.012.E.L

ČELINA 77,6 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 1988. 07.015.E.L

PLETERAC 11,2 RADEK GRADNJA d.o.o. Kutina 1991. 07.016.E.L

TREĆI KILOMETAR 43,6 KAMEN SIRAČ d.d. Sirač 1988. 07.018.E.L

SREDNJA RIJEKA I 4,1 GARJEVICAKAMEN d.o.o. Čazma 2003. 07.020.E.L

ŠANDROVAC 20,6 DIORIT d.o.o. Đulovac 2003. 07.021.E.L

BATINSKA RIJEKA 16,2 INTER PROMET d.o.o. Sirač 2004. 07.022.E.L

UKUPNO 7 181,3


SELINEC 5,0 IRKA PROMET d.o.o. 2003. 07.019.E.L

UKUPNO 1 5,0

GAREŠNICA 12,5 FINAG d.d., Garešnica 1987. 07.006.E.L

DOMINKOVICA 3,4 BILODOM d.o.o., Dominkovica 2000. 07.010.E.L

PAULOVAC 19,9 PAVLIŠ d.o.o. Veliko Trojstvo 2000. 07.011.E.L

UKUPNO 3 35,8

SVEUKUPNO 17 447,4

KREMENI PIJESAK



CIGLARSKA GLINA


BILOGORA 7404,1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 07.001.E.D

ŠANDROVAC 3200,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 07.002.E.D

LETIČANI 1500,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 07.003.E.D

MOSTI 5189,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 07.004.E.D

GAKOVO 894,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 07.005.E.D

GALOVAC-PAVLJANI 1050,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 07.007.E.D

BAČKOVICA 317,6 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2007. 07.023.E.D

GRUBIŠNO POLJE 960,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2007. 07.024.E.D

SVEUKUPNO 8 20516,6





P.4-10

PRILOG 4.8 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI


DRAGOZETIĆI 4000,0 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1967. 08.003.E.D

JELOVICA 27,2 ENERGOINVEST Rovinj 1973. 08.004.E.D

UKUPNO 2 4027,2

HOMER 140,0 Goranski rudnici nemetala Lokve 1961. 08.001.E.D

MRZLE VODICE 278,4 Goranski rudnici nemetala Lokve 1961. 08.002.E.D

UKUPNO 2 418,4


MAŽOVA GORA 10,1 APSYRTIDES d.o.o. Mali Lošinj 2002. 08.026.E.D

UKUPNO 1 10,1

PREZID 5,4 FINVEST CORP d.d. Čabar 1977. 08.005.E.L

ŠIROKO BRDO 4,8 VIADUKT d.d. Zagreb 1992. 08.006.E.L

BEAVEC VOZ 25,5 TIHA d.d. Šilo 1993. 08.007.E.L

GARICA 14,3 GP KRK d.d. Krk 1993. 08.008.E.L

GMAJNA 2,2 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 1994. 08.009.E.L

BUKOVICA 14,5 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 1995. 08.010.E.L

CIGANSKA DRAŽICA 8,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 1995. 08.011.E.L

ŠKRLJEVO 30,8 Obrt vl. Viktor Srića, Čavle 1995. 08.013.E.L

GRIČ 3,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 08.014.E.L

MALKIN LAZ 9,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 1996. 08.015.E.L

RIČIČKO BILO 1,9 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Senj 1996. 08.016.E.L

KIKOVICA-DRENOVI VRH 9,1 K.S. KAMENOLOM d.o.o. Rijeka 1997. 08.017.E.L

ZAKOJNICA 12,0 GP KRK d.d. Krk 1982. 08.018.E.L

BRGUČIĆI 8,6 RIJEKAMINERAL d.o.o. Klana 2000. 08.019.E.L

LOPAR 1,6 SORINJ d.o.o. Rab 2000. 08.020.E.D

PODBADANJ 7,6 ADRIAS d.o.o. Crikvenica 2000. 08.021.E.D

BOJNAK 24,5 Obrt vl. Martin Toić, Cres 2001. 08.022.E.L

MEDVEĐA GRIŽA 9,4 KAMEN GRADNJA d.o.o. Opatija 2001. 08.023.E.L

FUŽINSKI BENKOVAC 25,9 Kamenolom Fužinski Benkovac d.d. Fužine 1991. 08.024.E.L

HAMBARIŠTE 3,2 MEDITERAN GRADNJA d.o.o. Rijeka 2002. 08.025.E.L

MRKOVAC 10,2 MI-TEH MIHELČIĆ TEHNIKA d.o.o. Škrljevo 1999. 08.027.E.L

BRDO KUŠĆ 6,6 Obrt, vl. Davorin Jureković, Mali Lošinj 2004. 08.028.E.L

KOLEVRAT 7,0 Obrtnik Davor Tomljanović, Viškovo 2004. 08.030.E.L

UKUPNO 23 246,2

MALO DUBOKO 33,5 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Delnice 1995. 08.012.E.L

CRVENE STIJENE 1,0 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 2004. 08.029.E.L

KRKLANT 0,8 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 2004. 08.031.E.L

SAMOTORAC 0,6 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 2004. 08.032.E.L

VIDISKALA-ŽIGOVAC 0,7 Obrt vl. Josip Kordić, Supetarska Draga 2004. 08.033.E.L

UKUPNO 5 36,7

SVEUKUPNO 33 4738,6



BOKSIT

BARIT




PRILOG 4.9 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI


KRAVARICA 6,1 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 1961. 09.001.E.D

ŠARAC 0,4 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 1965. 09.002.E.D

BRNIČEVO I RUDANA 3,1 LIČKI RUDNICI NEMETALA Ričice, Lovinac 1966. 09.003.E.D

PILAR 18,4 RUDAR, Zagreb 1972. 09.004.E.D

UKUPNO 4 28,0

ČARDAK 34,0 LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće 1989. 09.005.E.D

LIČKO LEŠĆE 6,0 LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Ličko Lešće 1993. 09.006.E.D

BARLETE 7,7 KALCIT LIČKO LEŠĆE d.o.o. Ličko Lešće 1998. 09.027.E.D

UKUPNO 3 47,7

ARHITEKTOSKO-GRAĐEVNI KAMEN

DEBELO BRDO 7,4 DIAPUT d.o.o. Gospić 2007. 09.037.E.D

UKUPNO 1 7

JAVOROV VRH-STUBICA 1,6 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 1996. 09.007.E.L

PADEŽI-ŠTIROVAČA 1,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Senj 1996. 09.008.E.L

ŠIROKI ČELAC 7,5 Obrt vl. Slobodan Trcol, Novalja 1996. 09.009.E.L

JADOVNO 2,0 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 1997. 09.010.E.L

NAĐAK BILO 1,9 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 1997. 09.011.E.L

ZAGLAVA 7,7 Obrt ICAN-TRANSPORTI, vl. Ivica Tomulić, Novalja 2000. 09.014.E.L

ZAGLAVA 21,4 ZAGLAVA d.o.o. Novalja 2000. 09.015.E.L

ZALUŽNICA 3,8 GRATING d.o.o., Vrhovine 2000. 09.016.E.L

DUGI DOL I 2,3 Obrt ISKOP-UTOVAR, vl. Branko Poljak, Ogulin 2001. 09.017.E.L

KVARTE 5,4 GM KVARTE d.o.o., Perušić 1996. 09.018.E.L

ČELINA 3,7 SLADOVAČA d.o.o., Gospić 2002. 09.019.E.L

KIKOVA GREDA 30,8 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 2002. 09.020.E.L

LITIČEV VRH 74,8 BECHTEL International, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 2002. 09.021.E.L

PILAR 60,7 GALION d.o.o., Zagreb 2002. 09.023.E.L

PODOŠTRA 14,3 IGM OŠTRA d.o.o. Zagreb 1997. 09.024.E.L

VUKOV VRH 75,1 MILLEM d.o.o., Lički Osik 2002. 09.026.E.L

DEBELJAČA 28,5 BECHTEL Interantional, Inc., Podružnica u Hrvatskoj 2003. 09.028.E.L

DUGI DOL 3,2 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 1998. 09.029.E.L

MALI ČARDAK 8,4Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Miro Rukavina, Dugo Selo

2003. 09.031.E.L

SVILARUŠA-KALČEVAC 4,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 2003. 09.033.E.L

KARSA 10,0 Obrt TOMISLAV, vl. Tomislav Vidas, Novalje 2004. 09.034.E.L

TAPANJSKA GLAVA 32,8 IVAN COMMERC d.o.o. Gospić 2002. 09.035.E.L

UKUPNO 22 400,9

FRKAŠIĆ 14,5 HRVATSKE ŠUME d.o.o., UŠ Podružnica Gospić 1998. 09.012.E.L

PAPUČA VEDRINE-MEDAK 30,4 GP LIKA d.o.o., Gospić 1979. 09.022.E.L

VEDRO POLJE 130,0 LIKA CESTE d.o.o., Gospić 2002. 09.025.E.L

LAPAČKE BARE 12,4 DINMAR TRADE d.o.o. Velika Gorica 2006. 09.036.E.L

UKUPNO 4 187,3

SVEUKUPNO 34 671,2



BARIT

KARB.SIR. ZA IND.PRERADU




P.4-12

PRILOG 4.10 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI


ORAHOVICA 12,0 K I O d.d., Orahovica 1992. 10.005.E.D

ORAHOVICA-1 10,8 KIO KERAMIKA d.o.o. Orahovica 2007. 10.O24.E.D

UKUPNO 2 22,7

HERCEGOVAC 22,7 RADLOVAC IGM Orahovica 1993. 10.006.E.L

BRENZBERG-TOČAK 43,1 RADLOVAC IGM Orahovica 1994. 10.007.E.L

ORŠULICA KOSA 39,8 RADLOVAC IGM Orahovica 1995. 10.009.E.L

HERCEGOVAC 2,5 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice 1995. 10.011.E.L

JOVANOVICA 3,2 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice 1997. 10.012.E.L

TREŠNJEVICA 4,6 SCAT-ING d.o.o. Našice 1998. 10.016.E.L

ŽERVANJSKA 30,7 RADLOVAC IGM d.d. Orahovica 1998. 10.017.E.L

BUK 14,2 SCAT-ING d.o.o. Našice 2004. 10.020.E.L

UKUPNO 8 160,6

RIBNJAK 3,4 Obrt JANKOVO, vl. Josip Vrbanac 1995. 10.010.E.L

DRAVA 3,8 M.G. USLUGA d.o.o. Sesvete 1998. 10.013.E.L

KATINKA 8,0 Obrt OTO, vl. Zlatko Lukša, Virovitica 1998. 10.014.E.L

PRODORINA 13,3Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Robert Romić Virovitica

2003. 10.019.E.L

BOK 5,1 Obrt ATIKA,vl. Zlatko Ptiček Virovitica 2005. 10.021.E.L

LJEŠČARA 13,3 LENDAVA d.o.o. Lozan 2007. 10.022.E.L

LJEŠČARA 2,8 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Bjelovar 1982. 10.023.E.L

UKUPNO 7 49,6

SLADOJEVCI 26,1 CIGLANA IGM d.d. Sladojevci 1994. 10.008.E.L

BILO 7,4 OPECO d.d. Virovitica 1993. 10.018.E.L

UKUPNO 2 33,6

SVEUKUPNO 19 266,5




CIGLARSKA GLINA



CRNAC 3625,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 10.001.E.D

PEPELANA 2000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 10.002.E.D

CABUNA 450,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 10.003.E.D

STARI GRADAC 4324,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1988. 10.004.E.D

SVEUKUPNO 4 10399,0





PRILOG 4.11 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI


JAGMA 14,5 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 1960. 11.001.E.D

VRANIĆ 36,7 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 1977. 11.005.E.D

LIVAĐANI 12,8 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 1982. 11.007.E.D

MEDINAC 47,4 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 1973. 11.014.E.D

BRANEŠCI 82,5 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 2002. 11.016.E.D

NOVO SELO 33,0 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 2002. 11.018.E.D

UKUPNO 6 226,9

KERAMIČKA I VATR. GLINA GRAHOVLJANI 5,3 PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o. Požega 1968. 11.004.E.D

UKUPNO 1 5,3

MILOVKA KOPRIVNA 15,2Poduzeće za proizvodnju i eksploataciju mrkog uglja i nemetala Ratkovica

1963. 11.003.E.D

UKUPNO 1 15,2

TUF POLJANSKA 14,7 KAMEN-INGRAD d.d. Velika 1980. 11.020.E.L

UKUPNO 1 14,7

KLAŠNICA 3,7 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podržnica Požega 1995. 11.009.E.L

ŠAMANOVICA 4,1 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Požega 1993. 11.010.E.L

PLIŠ-MALIŠČAK 48,4 KAMEN-INGRAD d.d. Požega 1996. 11.011.E.L

VETOVO 68,4 KAMEN-INGRAD d.d. Požega 1981. 11.012.E.L

ČUKUR 5,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Požega 1997. 11.013.E.L

II RAŠAŠKA 4,7 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica N. Gradiška 2000. 11.015.E.L

MLADI GAJ 4,6 JUL-COM d.o.o. Pleternica 2002. 11.017.E.L

ŠUMETLICA 26,7 SLAVONIJA d.d. Pakrac 2002. 11.019.E.D

UKUPNO 8 165,9


MOKREŠ 170,3 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podržnica Požega 1992. 11.008.E.L

UKUPNO 1 170,3

CIGLARSKA GLINA GRABARJE 14,4 ITP d.o.o. Grabarje 1978. 11.006.E.L

UKUPNO 1 14,4

SVEUKUPNO 19 612,7


KREMENI PIJESAK



UGLJIKOVODICI I GT VODA JANJA LIPA 500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 11.002.E.D

SVEUKUPNO 1 500,0


PRILOG 4.12 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI


KARB.SIR. ZA IND.PRERADU SREDNJI LIPOVAC 2,9 BETON d.o.o. Nova Gradiška 1990. 12.001.E.D

UKUPNO 1 2,9

GILETINCI 17,6 EKO-PROJEKT d.o.o. Nova Gradiška 1995. 12.002.E.L

PERČIN 19,3 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Nova Gradiška 1996. 12.003.E.L

STARČA 9,7 HRVATSKE ŠUME UŠ Podružnica Nova Gradiška 1997. 12.005.E.L

FUKINAC 13,1 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okučani 2001. 12.006.E.L

UKUPNO 4 59,6

CIGLARSKA GLINA ŠUŠNJEVCI 49,7 CIGLANA BROD d.d. Slavonski Brod 1996. 12.004.E.L

UKUPNO 1 49,7

SVEUKUPNO 6 112,2





P.4-14

PRILOG 4.13 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI


BILIŠANI 113,1 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.001.E.D

KRUŠEVO 431,9 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.002.E.D

MASLENICA 329,5 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.003.E.D

UKUPNO 3 874,5

VOJVODIĆI 3,4 TRG d.o.o., Zbelava, Bartolovečki Trnovec 2003. 13.044.E.D

BEGLUCI 20,0 GRAČAC KAMEN d.o.o. Gračac 2007. 13.065.E.D

UKUPNO 2 23,4

KARB.SIR. ZA IND.PRERADU ZAPUŽANE 41,7 MINERAL IGM d.d. Benkovac, Zapužane 1997. 13.018.E.D

UKUPNO 1 41,7

MARIĆI 10,3 KAMEN d.d., Obrovac 1987. 13.005.E.D

ROMANOVAC 7,7 KAMEN d.d., Obrovac 1987. 13.006.E.D

BORIŠINA 11,5 KAMEN d.d., Obrovac 1998. 13.019.E.D

BUKOVIĆ GAJ 8,5 Obrt ČERINKA, vl. Tomislav Čerina, Benkovac 1999. 13.022.E.D

GRADIĆ 3,0 SAAL d.o.o., Zagreb 1999. 13.023E.D

KUKALJ KAVE 296,8 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb 1985. 13.024.E.D

LISIČIĆ 1,9 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Viktor Bačić, Lisičić 1999. 13.025.E.L

MAČKOVAČA 4,0 SAAL d.o.o., Zagreb 1999. 13.026.E.D

TORINE 5,4 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisičić 2000. 13.032.E.D

ŠIPNATICA 2 12,3 KAMEN d.d., Pazin 2001. 13.036.E.D

TORINE-ZAPAD 3,8 GRIČ-3 d.o.o., Zadar 2001. 13.037.E.D

PLISKOVO 7,6Obrt KAMENOKLESAR ROGIĆ, vl. Ivan Rogić, Popovići

2002. 13.039.E.D

BUKOVIĆ GAJ II 2,6Obrt ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac Podgrađe

2003. 13.040.E.D

VLAČINE 9,1 BENKAMEN d.o.o., Zagreb 2003. 13.043.E.D

TORINE-GRANIT 7,7 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar 2004. 13.047.E.D

TORINE-MAMINJO 11,8 MAMINJO d.o.o., Benkovac 2004. 13.048.E.D

TORINE-II 4,8 Obrt ŽILIĆ KAMEN, vl. Marinko Žilić, Lisičić 2004. 13.049.E.D

USKOK 4,0 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić 2004. 13.050.E.D

GRADIĆ II 8,4 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac 2005. 13.051.E.D

TORINE-AMADEUS 3,6 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan, Benkovac 2005. 13.052.E.D

ANTE 12,8 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Pešut, Lisičić 2006. 13.053.E.D

BUKOVIĆ GAJ-ZAPAD 4,6 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac 2006. 13.054.E.D

JAVORNIK 6,1 ELMATEX d.o.o. Buzet 2006. 13.055.E.D

KUKALJ 11,7 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bačić, Lisičić 2006. 13.056.E.D

KUKALJ KAVA-JAMAR 19,3 JAMAR d.o.o. Split 2006. 13.057.E.D

MATAN KAMEN 8,6 Obrt MATAN KAMEN vl. Joso Matanović, Benkovac 2007. 13.058.E.D

ONYX 6,1 Obrt CROCAM vl. Krešimir Lemac, Šibenik 2007. 13.059.E.D

SANA KAMEN 10,8 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan Čobić, Benkovac 2007. 13.060.E.D

STAZICE-ADAM 5,8 GEOFON d.o.o. Split 2008. 13.061.E.D

TORINE 2005 8,6 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac 2007. 13.062.E.D

TORINE-AMADEUS II 15,5 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan, Benkovac 2007. 13.063.E.D

TORINE-SJEVER 37,1 GRIČ-3 d.o.o. Benkovac 2005. 13.064.E.D

UKUPNO 32 571,6


BOKSIT


GIPS



Nastavak Priloga 4.13


DINJIŠKA 88,0 SOLANA PAG, Pag 1972. 13.007.E.D

PAG 373,7 SOLANA PAG, Pag 1961. 13.008.E.D

NIN 65,8 SOLANA NIN d.d, Nin 1962. 13.034.E.D

UKUPNO 3 527,5

SRIDNJAK 26,8 LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., Zadar 1982. 13.004.E.L

GORICA 13,4 ZANATKOMERC d.d., Pag 1991. 13.009.E.L

VELIKA RASOVAČA 23,0 MARAŠ d.o.o., Vrsi Mulo 1993. 13.010.E.L

SKALICE 6,5 IZGRADNJA d.o.o., Pašman 1996. 13.012.E.L

BUSIŠTA II 38,5 BUSIŠTA DVA d.o.o. Kumrovec 1997. 13.013.E.L

GRBOVAČA 30,0 SOMAR d.o.o., Zadar 1997. 13.014.E.L

PRIDRAGA 11,0 Obrt STINA, vl. Ivanka Gospić, Pridraga 1997. 13.015.E.L

PRIDRAGA 2 11,0 MATTEO d.o.o., Pridraga 1997. 13.016.E.L

SJEČA 5,5 Obrt PINČIĆ, vl. Mladen Pinčić, Zemunik Donji 1997. 13.017.E.L

ČARDAK 16,8 Obrt ICE, vl. Ivan Anić, Smilčić 1998. 13.020.E.L

PUČA 11,2 ALANCOMMERCE d.o.o., Obrovac 1998. 13.021.E.L

KOSA 10,9 HERES d.o.o., Vir 2001. 13.033.E.L

PRUTNA 34,0 PREVEDELLO d.o.o., Povljana 2001. 13.035.E.L

LAMJANA 6,1 MAŠKUN d.d., Marčana 2002. 13.038.E.L

BUSIŠTA 3 24,0 Obrt ŠKARA, vl. Tomislav Škara, Zadar 2003. 13.041.E.L

BUSIŠTA-KAMEN 16,0 Obrt KAMEN, vl. Čedo Utković, Zadar 2003. 13.042.E.L

VIDUKIN GAJ 19,4 ZARAKOP d.o.o., Zadar 2003. 13.045.E.L

SAVAR 1,1 PUT d.d. Zadar 1982. 13.066.E.L

VODICA 16,5 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Gospić 2006. 13.067.E.L

UKUPNO 19 321,7

BOČETNICA 99,7 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica 2000. 13.027.E.L

OTOK MOLAT 164,0 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica 2000. 13.028.E.L

OTOK VIR POLJE 1 73,8 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica 2000. 13.029.E.L

OTOK VIR POLJE 2 90,8 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica 2000. 13.030.E.L

PRIVLAČKI GAZ 10,4 Obrt vl. Nedjeljka Karlić, Kukljica 2000. 13.031.E.L

UKUPNO 5 438,8

SVEUKUPNO 65 2799,1

MORSKA SOL


GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK-iz mora




P.4-16

PRILOG 4.14 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI


SIR. ZA PROIZ. CEMENTA BUKOVA GLAVA-VRANOVIĆ 349,0 NAŠICECEMENT d.d. Našice 1978. 14.003.E.D

UKUPNO 1 349,0

JOVAC 1,6 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠ Podružnica Našice 1995. 14.008.E.L

STARI GRADAC 2,7 SCAT-ING d.o.o Našice 1996. 14.009.E.L

TORINE 37,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički 2002. 14.017.E.L

OŠTRA GLAVA 9,8 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Našički 2004. 14.020.E.L

UKUPNO 4 51,3

VLADISLAVCI 24,1 OPEKA d.o.o. Osijek 1996. 14.010.E.L

KUKLJAŠ 31,7 SLAVONIJA d.d. Našice 1981. 14.011.E.L

CIGLANA BIZOVAC 10,6 METALIS d.o.o. Bizovac 1998. 14.012.E.L

SARVAŠ 44,7 OPEKA d.o.o. Osijek 1999. 14.013.E.L

GRABOVAC 1A 56,6 WIENERBERGER ILOVAC d.d. Karlovac 2003. 14.018.E.L

TOMAŠANCI 36,8 OPEKA d.o.o. Osijek 2003. 14.019.E.L

UKUPNO 6 204,6

SVEUKUPNO 11 604,8



CIGLARSKA GLINA


BENIČANCI 4200,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 14.001.E.D

KUČANCI-KAPELNA 6500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1975. 14.002.E.D

ŠTEVKOVICA 3900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1979. 14.004.E.D

OBOD 2893,7 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1975. 14.005.E.D

BIZOVAC 1200,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 14.006.E.D

GT POLJE BIZOVAC 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 14.007.E.D

SJEČE 450,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2001. 14.015.E.D

BOKŠIĆ-KLOKOČEVCI 9537,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 14.016.E.D

SVEUKUPNO 8 29581,2





PRILOG 4.15 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI


BUHA KUĆE 84,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.001.E.D

KALUN 402,7 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.002.E.D

MOSEĆ 161,9 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.003.E.D

VINOVO 198,8 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.004.E.D

ERVENIK 504,6 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 15.005.E.D

KRSTE RADAS 873,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.006.E.D

MAMUTOVAC 595,8 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.007.E.D

PROMINA 128,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1972. 15.011.E.D

ČVELJO DOLAC 1840,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.012.E.D

UKUPNO 9 4788,6

KUPRES 16,9 KNAUF d.o.o., Knin 1971. 15.010.E.D

KOSOVO 350,8 KNAUF d.o.o., Knin 1961. 15.020.E.D

RUŽIĆI 21,5 KNAUF d.o.o., Knin 2001. 15.025.E.D

UKUPNO 3 389,2

ŠTIKOVO 11,1 GIRK KALUN d.d., Drniš 1968. 15.008.E.D

BALJCI GRADAC I 4,5 GIRK KALUN d.d., Drniš 1969. 15.027.E.D

BALJCI GRADAC II 7,4 GIRK KALUN d.d., Drniš 1969. 15.028.E.D

UKUPNO 3 22,9

PARČIĆ 43,5 MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o., Siverić 1969. 15.009.E.D

LISIČNJAK 87,5 GIRK KALUN d.d., Drniš 1999. 15.021.E.D

BILA STRANA 25,7 PRVI BLJESAK d.o.o. Oklaj 2004. 15.030.E.D

SLAVA 14,9 GIRK KALUN d.d., Drniš 2008. 15.037.E.D

UKUPNO 4 171,6

ŽITNIĆ 332,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1980. 15.013.E.D

KRTOLIN 10,1 BATOLIT d.o.o., Šibenik 1999. 15.019.E.D

PAKOVO SELO 80,2 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 1980. 15.022.E.D

BRESTOVCI 24,5 INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin 2001. 15.024.E.D

ČVRLJEVO 4,0 Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac 2004. 15.031.E.D

ČVRLJEVO I 27,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004. 15.032.E.D

ČVRLJEVO IME ISUSOVO 4,0 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split 2004. 15.033.E.D

KRŠINE 16,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004. 15.034.E.D

SEDRAMIĆ 13,6 TINO d.o.o. Šibenik 2007. 15.036.E.D

UKUPNO 9 512,5

DUBRAVA 39,7 LAVČEVIĆ, d.o,o. Šibenik 1993. 15.014.E.L

KONJUŠKA 22,2 KONJUŠKA d.o.o., Brodarica 1993. 15.015.E.L

VUKOVAC 34,1 IZGRADNJA d.d., Šibenik 1995. 15.017.E.L

VEPRŠTAK 22,9 SARAĐEN d.o.o., Stankovci 1997. 15.018.E.L

VELIKA KREMENICA 16,8 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d., Split 2001. 15.026.E.L

MAGLIČINAC-BIKARAC 11,9 BRALIĆ d.o.o., Šibenik 2002. 15.029.E.L

LJUBLJANA 10,7 FILIPS d.o.o., Vodice 2005. 15.035.E.L

UKUPNO 7 158,4

SUHOPOLJE I 14,6 Obrt Kijevo-pijesak, vl. Dušan Đula, Kijevo 2000. 15.023.E.L

SUHOPOLJE DINARA d.d. Knin 1985. 15.038.E.L

UKUPNO 2 14,6

SVEUKUPNO 37 6057,9



BOKSIT

GIPS

KVARCIT






P.4-18

PRILOG 4.16 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI


CERNA 19,2 OPGI KVALITET d.o.o. Cerna 1996. 16.001.E.L

CIGLANE 11,0 CIGLANA d.d. Županja 1984. 16.005.E.L

DREN 30,9 DILJ IGM d.d. Vinkovci 1995. 16.006.E.L

SLAVONKA 26,4 DILJ IGM d.d. Vinkovci 1996. 16.007.E.L

STARI JANKOVCI 7,5 DILJ IGM d.d. Vinkovci 2001. 16.008.E.L

ALVALUCI 16,0 RAZVITAK d.d. Ilok 2002. 16.009.E.L

SVEUKUPNO 6 110,9


CIGLARSKA GLINA


ĐELETOVCI 3600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.002.E.D

ILAČA 500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.003.E.D

PRIVLAKA 1800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.004.E.D

SVEUKUPNO 3 5900,0



PRILOG 4. 17 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ

ŽUPANIJI


KOŠUTE 11,4 JAGO KOMERC d.o.o. Split 2000. 17.038.E.D

ČAPORICE 537,7 NERETVAŠPED d.o.o. Sinj 2002. 17.049.E.D

UKUPNO 2 549,1

SLANE STINE KARAKAŠICA 25,2 CIGLANA SINJ d.d. Sinj 1962. 17.002.E.D

KOIĆA GREDA 17,9 CIGLANA SINJ d.d. Sinj 1995. 17.019.E.D

VRANJKOVIĆI 15,8 JAGO KOMERC d.o.o. Split 2002. 17.060.E.D

STIPANOVIĆA GREBEN-ZAPAD 30,8 DRAGA-SADRA d.o.o. Zagreb 2003. 17.068.E.D

UKUPNO 4 89,7

KVARCIT PLANA 312,5 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 1978. 17.004.E.D

UKUPNO 1 312,5

TUF ZELOVO 117,3 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac 1971. 17.070.E.D

UKUPNO 1 117,3

SV.JURAJ-SV.KAJO 334,5 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac 1961. 17.001.E.D

10.KOLOVOZ 78,7 DALMACIJACEMENT d.d. Kaštel Sućurac 1976. 17.003.E.D

UKUPNO 2 413,2


BOKSIT

GIPS

SIR. ZA PROIZ. CEMENTA





DOLIT 16,0 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979. 17.005.E.D

DRAGONJIK 54,6 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979. 17.006.E.D

OKRUG 25,4 KAMEN SPLIT d.d. Split 1979. 17.007.E.D

PUČIŠĆE 247,0 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979. 17.008.E.D

SELCA 268,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979. 17.009.E.D

ŽAGANJ DOLAC 35,0 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1993. 17.012.E.D

BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ZAPAD 1,8 Obrt vl. Milan Ivelić, Pražnica 1994. 17.014.E.D

LOZNA 52,7 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994. 17.016.E.D

MILOVICA 30,0 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994. 17.017.E.D

DOLAC 2,9 UFO BIANCO d.o.o. Selca 1996. 17.020.E.D

KALINA I 0,6 Obrt vl. Siniša Šesnić, Gornji Humac 1996. 17.021.E.D

KALINA II 0,2 Obrt vl. Vjekoslav Šesnić, Gornji Humac 1996. 17.022.E.D

MALA BURINA 7,1 PLAME d.o.o. Bogomolje 1996. 17.023.E.D

BRAČUTA 5,3 Obrt PETRUS, vl. I. Petrović, Pučišća 1997. 17.024.E.D

BUNJIČKA 2,9 DALMARMOR d.o.o. 1997. 17.025.E.D

MULTIKOLOR 4,3 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 1998. 17.029.E.D

DOLIT MARKAM 4,1 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić, Dolac Donji 1999. 17.030.E.D

DOLIT-SLAVE 4,0 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji 1999. 17.031.E.D

KRUŠEV DOLAC 19,5 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač 1999. 17.032.E.D

SEGET GORNJI-DRAGUN 12,6 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2000. 17.039.E.D

ALKASIN 2,1 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 2001. 17.040.E.D

BANJA 13,1 KAVADUR d.o.o. Split 2001. 17.041.E.D

REDI 22,9 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano 2001. 17.046.E.D

ŠKRAPE 4,2 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2001. 17.047.E.D

BRKATE 13,0 Obrt vl. Markito Jakšić, D. Humac 2001. 17.043.E.D

GIANESINI CAVA 14,2 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar 2002. 17.051.E.D

PETROVICA 8,2 Obrt PETROVICA, vl. Frane Laurić, Donji Humac 2002. 17.054.E.D

PLANO 30,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002. 17.055.E.D

SEGET-JUG 65,8 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002. 17.056.E.D

SRIJANE 2,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002. 17.057.E.D

TANGO 3,3 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split 2002. 17.058.E.D

VRSINE 16,0 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002. 17.061.E.D

ZELENI JADRAN 7,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002. 17.062.E.D

IVANA 8,5ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN d.o.o. Kaštel Sućurac

2003. 17.063.E.D

PJER 9,3 Obrt vl. Đani Jerković, Nerežišća 2003. 17.065.E.L

SMOKVICA 16,0 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2003. 17.066.E.D

SVETI NIKOLA 7,5 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2003. 17.069.E.D

PETRADA HUM 3,6 Obrt FRANIĆ, vl. Leo Trutanić, Selca 2004. 17.073.E.D

PLATE-SPLITSKA 24,6 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2004. 17.074.E.D

STARA KAVA 4,5 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Kaštel Šućurac 2004. 17.075.E.D

SVETI ANTE 8,1 Obrt KOP TODORIĆ, vl. Drago Todorić, Zmijavci 2004. 17.076.E.D

SVETI ILIJA 1,7 KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica 2004. 17.077.E.D





P.4-20



BRATIŽA NAKAL MASLENICA 2,8 PASIKA d.o.o. Pučišća 2007. 17.081.E.D

BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ISTOK 1,5 Obrtnik Đuro Mihovilović, Pražnica 1994. 17.082.E.D

DOLIT DOLAC-DONJI 1,2 Obrt RUBIN vl. Ante Šimunić, Dolac Donji 2006. 17.083.E.D

KUČIĆEVA KAVA 0,2 ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić 2006. 17.084.E.D

MOSOR 1,6 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić, Dolac Donji 2007. 17.085.E.D

UKUPNO 47 7,3

PROPOD 7,3 HVAR d.d. Hvar 1991. 17.010.E.L

PERUN 4,3 LAVČEVIĆ d.d. Split 1993. 17.011.E.L

BAST 21,8 GRAĐEVNO d.d. Makarska 1994. 17.013.E.L

KLIS-KOSA 45,1 POMGRAD GRADNJA d.o.o. Split 1994. 17.015.E.L

ŽUPA 16,8 BERICA d.o.o. Nerežišća 1994. 17.018.E.L

KLJENAK 32,3 GRAĐEVNO d.d. Vrgorac 1997. 17.026.E.L

VUKOVE STINE 27,0 MEGRAM d.o.o. Hrvace 1997. 17.027.E.L

DUGOBABE 21,5 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 1998. 17.028.E.L

PEZELJI 4,0 BETON TRILJ d.o.o. Trilj 1999. 17.033.E.L

SEGET-SJEVER 34,4 AGAN-SEGET d.o.o. Split 1999. 17.034.E.L

STRMETJEVAC 21,4 D&B BAŠIĆ d.o.o. Imotski 1999. 17.035.E.L

BUJAKOVAC 5,5 GRGUŠA d.o.o. Proložac 2000. 17.036.E.L

KOSA 3,6Obrt VAĐE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proložac

2000. 17.037.E.L

BOŽIĆNA GLAVICA 11,6 PLAME d.o.o. Bogomolje 2001. 17.042.E.L

KITE-VUČJE BRDO I 4,3 KAMEN PLANO d.o.o. Split 2001. 17.044.E.L

KONOPICE 3,7 Obrt JURAC, vl. Duje Bezmalinović, Selca 2001. 17.045.E.L

VELI RAT 36,2 GOJMERA d.o.o. Sućuraj 2001. 17.048.E.D

ČEMERNICA 24,6 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 2002. 17.050.E.L

KRIŽICE 30,8 PODUZEĆE ZA CESTE Split d.d. 2002. 17.052.E.L

MEDOVAČA 17,6 ZA DOM d.o.o. Split 2002. 17.053.E.L

TETOVICA 8,1 Obrt BURA,vl. Mladen Miličić, Hvar 2002. 17.059.E.L

KITE-VUČJE BRDO 9,9 KAMEN PLANO d.o.o. Plano 2003. 17.064.E.L

SRINJINE 83,1 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 2003. 17.067.E.L

DREŽANJ 8,8Obrt VAĐE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proložac

2004. 17.071.E.L

OSOJE 18,1 ASFALT AB d.o.o. Solin 2004. 17.072.E.L

KRIVI DOLAC 17,5 Obrt "VAĐENJA KAMENA", vl. V. Katavić, Neorić 2005. 17.078.E.L

LISKOVAC 8,1 Obrt "MRAČAJ-KOP", vl. Damir Gudelj, Zmijavci 2005. 17.079.E.L

TUSTO BRDO 15,6 VIADUKT d.d., Zagreb 2005. 17.080.E.L

JEŽULA 10,3 NIKRIS d.o.o. Supetar 2007. 17.086.E.L

POD GAJ 7,8 KLARITAC d.o.o. Gornje Selo 2007. 17.087.E.L

UKUPNO 30 560,9

SVEUKUPNO 88 3144,4






PRILOG 4.18 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI


LABIN 2610,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.002.E.D

VIŠNJAN I-HEKI-ŽMINJ 20609,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.004.E.D

VIŠNJAN II 4252,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.005.E.D

VIŠNJAN III 6076,9 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1963. 18.006.E.D

KUK 585,9 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1966. 18.007.E.D

GLAVICA 64,4 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1982. 18.013.E.D

ROVINJ 19,2 GEO-5 d.o.o., Rovinj 1977. 18.016.E.D

UKUPNO 7 34217,4

KREDA MARLERA 17,5 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 1961. 18.003.E.D

UKUPNO 1 17,5

KREMENI PIJESAK ŠAULAGA JUG 1410,0 YTONG CROATIA d.d. Pula 1996. 18.030.E.D

UKUPNO 1 1410,0

KRAVLJI RT 78,1 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag 1961. 18.001.E.D

SAVUDRIJA 84,4 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag 1961. 18.010.E.D

KOROMAČNO 66,4 HOLCIM HRVATSKA d.o.o., Koromačno 1963. 18.018.E.D

MAX 17,2 ISTRACEMENT INTERNATIONAL d.d., Pula 1961. 18.026.E.D

UKUPNO 4 246,0

MOST RAŠA 26,9 ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d., Most Raša 1966. 18.008.E.D

PEĆINE 8,3 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 1970. 18.009.E.D

MARČANA I 47,6 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 2004. 18.066.E.D

UKUPNO 3 82,8

SELINA IV 26,3 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.019.E.D

TRI JEZERCA 5,4 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.021.E.D

GROŽNJAN-KORNERIJA 14,7 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.051.E.D

KANFANAR-DVIGRAD 17,2 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.052.E.D

KANFANAR-JUG 82,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.053.E.D

KANFANAR-SJEVER 74,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.054.E.D

KIRMENJAK-JUG 285,9 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.055.E.D

KIRMENJAK-SJEVER 58,1 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.056.E.D

LUCIJA I 14,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.057.E.D

LUCIJA II 10,0 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.058.E.D

PRODOL 30,3 KAMEN d.d., Pazin 2003. 18.059.E.D

VALKARIN 17,0 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.060.E.D

VALTURA 182,4 KAMEN d.d., Pazin 1988. 18.061.E.D

VINKURAN 3,4 KAMEN d.d., Pazin 1978. 18.062.E.D

BALE 17,3 KAMEN d.d. Pazin 2004. 18.064.E.D

MARČANA 42,4 KAMEN d.d., Pazin 2004. 18.065.E.D

UKUPNO 16 882,1

KUK-ČIRITEŽ 18,8 GRADING-KUK d.d., Buzet 1977. 18.011.E.L

VIDRIAN 9,3 ISTRAGRADNJA d.d., Pula 1977. 18.012.E.L

ŠPANIDIGO 2,8 Obrt MARIO, vl. Mario Pustijanac, Rovinj 1995. 18.014.E.L


KARB.SIR.ZA IND.PRERADU


BOKSIT





P.4-22



ŽMINJ 4,1 CESTA d.o.o. Pula 1964. 18.015.E.L

VALTURA 27,3 UPR.ZA ZATVOR. SUST., Kaznion. u Valturi, Pula 1983. 18.017.E.L

SVETI IVAN-PRAŠČARI 11,7 GRADING-KUK d.d., Buzet 1977. 18.020.E.L

MONTE POZZO 7,7 AR-INŽENJERING d.o.o., Rovinj 1993. 18.022.E.L

PODBERAM 24,1 CESTA d.o.o. Pula 1981. 18.024.E.L

ŠUMBER 8,5 UČKA-KAMEN d.d., Labin 1994. 18.025.E.L

LAKOVIĆI 12,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 18.027.E.L

PODROLA 20,7 MAŠKUN d.d. Marčana 1996. 18.028.E.L

SOŠIĆI 18,5 Obrt vl. Ivan Čekić, Sošići 1996. 18.029.E.L

TOMIŠIĆI 2,1 Obrt vl. Josip Tomišić, Žminj 1996. 18.031.E.L

VRANJA 36,2 READYMIX CROATIA d.o.o., Rijeka 1985. 18.032.E.L

GODA 3,7 Obrt vl. Edo Matošević, Sv. Lovreč 1997. 18.033.E.L

GROMAČE 3,4 Obrt vl. Vedran Zonta, Bale 1997. 18.034.E.L

PLOVANIJA 17,2 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Plovanija 1997. 18.035.E.L

ŠPANIDIG0 3,0 GEOCOP d.o.o. Rovinj 1997. 18.036.E.L

TAMBURA 3,9 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula 1997. 18.037.E.L

GROTA 4,2 Obrt vl. Petar Bratović, Baderna 1998. 18.038.E.L

VIDRIJAN 10,1 CESTA d.o.o. Pula 1998. 18.041.E.L

VILANIJA 51,7 ANTENAL d.o.o., Novigrad 1997. 18.042.E.L

GOČAN 42,3 RUDING d.o.o., Žminj 2000. 18.043.E.L

VRŠINE 17,9 Obrt Pulin, vl. Dario Pulin, Višnjan 2000. 18.044.E.L

ANTENAL 30,0 ANTENAL d.o.o. Novigrad 1979. 18.045.E.L

GRAVANAĆA 6,7 BIBIĆI d.o.o. Svetvinčenat 2001. 18.046.E.L

KONTRADA 2,6 GAJANA-KOP d.o.o., Pula 2002. 18.047.E.L

RUPA 7,5 KANINI d.o.o. Pula 2002. 18.048.E.L

SABLICA 1,6 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin 2002. 18.049.E.L

BRŠICA 13,1 MAŠKUN d.d. Marčana 2003. 18.050.E.L

VRH 8,0 Obrt Kameni Vrh, vl. V. Sinožić, Višnjan 2003. 18.063.E.L

KRASE 10,3 CESTA d.o.o. Pula 2004. 18.067.E.L

KRIŽAROVICA 16,8 CAVEA d.o.o. Novigrad 2004. 18.068.E.L

NOVA LOKVA 17,0 GEOCOP d.o.o. Rovinj 2004. 18.069.E.L

GRADIŠĆE 7,8 Obrt BETON TOMIŠIĆ, vl.Josip Tomišić, Žminj 1996. 18.070.E.L

KAMARSAN 19,5 PLOVANIJA-KAMEN d.o.o. Buje 2005. 18.071.E.L

KAPELOTO 17,4 KANINI d.o.o. Svetvinčenat 2005. 18.072.E.L

KAVE 3,3 FRANK d.o.o. Umag 2005. 18.073.E.L

MADONA PICCOLA 5,7 GEOKOP TRADE d.o.o.,Bale 2005. 18.074.E.L

SANDAROVO 6,3 Obrt vl. Mladen Sošić, Kanfanar 2005. 18.075.E.L

BALANDINOV BRIG 19,7 CAVEA d.o.o. Novigrad 2006. 18.076.E.L

ŠUMBER II 18,2 UČKA MINERAL d.o.o. Labin 2006. 18.077.E.L

MEČARI 0,4 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin 1993. 18.078.E.L

UKUPNO 43 543,2

RAKOV POTOK 10,3 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 1993. 18.023.E.L

VALE-NOVAKI 13,1 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 1998. 18.040.E.L

UKUPNO 2 23,5


CIGLARSKA GLINA





PRILOG 4.19 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI


PISKE 1,4 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb 1995. 19.003.E.D

HUMAC II 3,6 KAMEN KORČULA d.o.o., Lumbarda 1998. 19.007.E.D

HUMAC 1,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999. 19.008.E.D

VRNIK 2,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999. 19.010.E.D

VISOČANI 25,8 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 2002. 19.012.E.D

MIRONJA II 12,5 KAMEN d.d., Pazin 2004. 19.016.E.D

UKUPNO 6 48,2

MORSKA SOL STON 50,8 SOLANA STON d.d., Ston 1961. 19.011.E.D

UKUPNO 1 50,8

KRKMAČA 2,4 GRAĐEVNO KORČULA d.d. Korčula 1984. 19.001.E.L

KOTACA 6,7 KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o., Blato 1995. 19.002.E.L

DUBAC 35,7 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 1995 19.004.E.L

GLAVICE 22,1 GLAVICE d.o.o. Opuzen 1996. 19.005.E.L

PRANJARE 26,3 GLAVICE d.d. Opuzen 1999. 19.009.E.L

MOČIĆI 3,8 MARINOVIĆ-KONAVLE d.o.o. Pridvorje 2003. 19.013.E.L

BIJELI VIR 25,7 OBŠIVAČ d.o.o. Metković 1996. 19.014.E.L

MIRONJA 28,7 GP DUBROVNIK d.d. Dubrovnik 1980. 19.015.E.L

OSOJNIK 12,5 PGM RAGUSA d.d.. Dubrovnik 2002. 19.017.E.L

OBLIĆEVAC 1 14,1 KAMEN PLOČE d.o.o. Ploče 2006. 19.018.E.L

OBLIĆEVAC 16,4 KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. Split 2006. 19.019.E.L

PODVLAŠTICA 3,0KOMUNALNO TRGOVAČKO DRUŠTVO BILAN d.o.o. Orebić

1980. 19.020.E.L

UKUPNO 12 197,4

SVEUKUPNO 19 296,4




PRILOG 4.20 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI


KURŠLANSKI-LUG 14,7 MEĐIMURJE-TEGRA d.d., Čakovec 1981. 20.002.E.L

POREDJE 14,7 BETON d.d., Prelog 1984. 20.004.E.L

IVANOVEC 92,2 TEGRA INŽENJERING d.o.o., Čakovec 1984. 20.005.E.L

GORNJA PRETRGA 20,0 GRADBENIK d.o.o. Mursko Središće 1989. 20.006.E.L

GALOVO 11,5 BETAPLAST d.o.o., Donji Kraljevec 1995. 20.007.E.L

VERK-ZAVRTJE 11,6 VIBRO BETON-FRANČIĆ d.o.o. Križovec 1995. 20.008.E.L

TURČIŠĆE 22,5 MEĐIMURJE-TEGRA d.d., Čakovec 1981. 20.010.E.L

TURČIŠĆE-II 12,8 QUADRO d.o.o., Križovec 1997. 20.011.E.L

TURČIŠĆE-I 12,8 DAVID&COMP. d.o.o., Vratinišec 1998. 20.012.E.L

CIRKOVLJAN 53,3 TEGRA d.d., Čakovec 1981. 20.013.E.L

DRŽIMUREC-STRELEC 6,3 Obrt PAVLIC, Goričan 2002. 20.014.E.L

PRODI 17,4 CAROVIĆ d.o.o. Totovec 2007. 20.017.E.L

UKUPNO 12 289,7

CIGLARSKA GLINA ŠENKOVEC 59,4 EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec 1982. 20.009.E.L

UKUPNO 1 59,4

SVEUKUPNO 13 349,1





P.4-24


MIHOVLJAN 1575,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1980. 20.001.E.D

ZEBANEC 2000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 20.003.E.D

VUČKOVEC 3259,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 20.015.E.D

VUKANOVEC 2400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 20.016.E.D

SVEUKUPNO 4 9234,5



PRILOG 4.21 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U GRADU ZAGREBU


KOSTANJEK 37,1 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused 1964. 21.001.E.D

BIZEK DOLJE 40,3 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused 1967. 21.002.E.D

UKUPNO 2 77,4


BIZEK 1,6 NAŠA KATEDRALA d.o.o. Zagreb 2000. 21.007.E.D

UKUPNO 1 1,6

VUKOV DOL 13,0 GEOMID d.o.o. Sesvete 2001. 21.008.E.L

PODSUSEDSKO DOLJE 29,9 TEMPO d.d. Zagreb 1994. 21.009.E.L

UKUPNO 2 42,8

LUČKO-JEŽDOVEC 150,0 BETON-LUČKO d.o.o. Zagreb 1998. 21.005.E.L

RESNIK 59,2 PALIČ INŽENJERING d.o.o. Zagreb 2002. 21.010.E.L

SAVSKI NASIP 96,6 GOLF&COUNTRY CLUB ZAGREB d.o.o. Zagreb 2003. 21.011.E.L

VESLAČKI CENTAR 80,7 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb 2003. 21.012.E.L

UKUPNO 4 386,5

GRMOŠČICA 15,9 CIGLANE ZAGREB d.d. Zagreb 1986. 21.003.E.L

SOBLINEC 8,1 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb 1984. 21.006.E.L

NOVAČICA 88,1 TERMOBLOK d.o.o. Sesvete 2004. 21.013.E.L

UKUPNO 3 112,0

SVEUKUPNO 12 620,4





CIGLARSKA GLINA


UGLJIKOVODICI I GT VODA GT POLJE ZAGREB 5400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 21.004.E.D

SVEUKUPNO 1 5400,0


PRILOG 4.22 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U EPIKONTINENTALNOM POJASU


SJEVERNI JADRAN 175600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 1996. 22.001.E.D

MARICA 21881,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2003. 22.002.E.D

IZABELA 34453,2 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2007. 22.003.E.D






PRILOG 4.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRŠINI EKSPLOATACIJSKIH POLJA

Prilog 4.23-1 Broj eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama

Boksit Barit Gips Kreda Bent. glina

Kvarcit Krem. pijes.

Ker. i vatr. gl.

Milovka Tuf Sirov. za cem.

Karb. sir. za ind.


Arhi.-građe. kamen

Morska sol


Građe. pijesak i

šlju.

Ciglar. glina

UKUPNO

I-ZAGREBAČKA 1 3 13 15 3 35 9 44

II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 2 9 3 1 15 0 15

III-SISAČKO-MOSLAVAČKA 1 1 3 5 9 6 25 8 33

IV-KARLOVAČKA 2 2 2 31 2 1 40 0 40

V-VARAŽDINSKA 1 1 1 1 9 11 7 31 0 31

VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 1 18 3 22 13 35

VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 3 1 1 1 7 1 3 17 8 25

VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 2 2 1 23 5 33 0 33

IX-LIČKO-SENJSKA 4 3 1 22 4 34 0 34

X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 2 8 7 2 19 4 23

XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 6 1 1 1 8 1 1 19 1 20

XII-BRODSKO-POSAVSKA 1 4 1 6 0 6

XIII-ZADARSKA 3 2 1 32 3 19 5 65 0 65

XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 1 4 6 11 8 19

XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 9 3 3 4 9 7 2 37 0 37

XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 6 6 3 9

XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 2 5 1 1 2 47 30 88 0 88

XVIII-ISTARSKA 7 1 1 4 3 16 43 2 77 0 77

XIX-DUBROVAČKO-NERETVAN. 6 1 12 19 0 19

XX-MEĐIMURSKA 12 1 13 4 17

XXI-GRAD ZAGREB 2 1 2 4 3 12 1 13

UKUPNO RH 23 9 9 1 1 4 16 14 1 3 9 14 1 117 4 261 90 46 624 59 683XXII-EPIKONTINENTALNI POJAS 0 3 3

SVEUKUPNO 23 9 9 1 1 4 16 14 1 3 9 14 1 117 4 261 90 46 624 62 686

NAZIV ŽUPANIJE

NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

BROJ EKSPLOATACIJSKIH POLJAENERGETSKE MINERALNE SIROVINE


SVEUKUPNO



P.4-26

Prilog 4.23-2 Površina eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i županijama

Boksit Barit Gips Kreda Bent. glina

Kvarcit Krem. pijes.

Ker. i vatr. gl.

Milovka Tuf Sirov. za cem.

Karb. sir. za ind.


Arhi.-građe. kamen

Morska sol


Građe. pijesak i

šlju.

Ciglar. glina

UKUPNO NEENERGETSKE MINERALNE

SIROVINE

ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

UKUPNO

I-ZAGREBAČKA 20 2 145 688 90 945 21984 22929 0,31 7,18 7,49

II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 24 152 0 18 194 0 194 0,16 0,00 0,16

III-SISAČKO-MOSLOVAČKA 39 30 55 233 123 139 620 11834 12454 0,14 2,65 2,79

IV-KARLOVAČKA 39 122 268 310 128 155 1022 0 1022 0,28 0,00 0,28

V-VARAŽDINSKA 420 3 2 23 147 266 168 1029 0 1029 0,82 0,00 0,82

VI-KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 43 416 19 477 47621 48099 0,27 27,24 27,52

VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 143 22 57 3 181 5 36 447 20517 20964 0,17 7,77 7,94

VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 4027 418 10 246 37 4739 0 4739 1,32 0,00 1,32

IX-LIČKO-SENJSKA 28 48 7 401 187 671 0 671 0,13 0,00 0,13

X-VIROVITIČKO-PODRAVSKA 23 161 50 34 266 10399 10665 0,13 5,14 5,27

XI-POŽEŠKO-SLAVONSKA 227 5 15 15 166 170 14 613 500 1113 0,34 0,27 0,61

XII-BRODSKO-POSAVSKA 3 60 50 112 0 112 0,06 0,00 0,06

XIII-ZADARSKA 875 23 42 572 528 322 439 2799 0 2799 0,77 0,00 0,77

XIV-OSJEČKO-BARANJSKA 349 51 205 605 29581 30186 0,15 7,12 7,26

XV-ŠIBENSKO-KNINSKA 4789 389 23 172 513 158 15 6058 0 6058 2,03 0,00 2,03

XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 111 111 5900 6011 0,05 2,40 2,45

XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 549 103 313 117 413 1088 561 3144 0 3144 0,69 0,00 0,69

XVIII-ISTARSKA 34217 17 1410 246 83 882 574 23 37453 0 37453 13,31 0,00 13,31

XIX-DUBROVAČKO-NERETVAN. 48 51 197 296 0 296 0,17 0,00 0,17

XX-MEĐIMURSKA 290 59 349 9234 9584 0,48 12,67 13,15

XXI-GRAD ZAGREB 77 2 43 387 112 620 5400 6020 0,97 8,42 9,39

UKUPNO RH 44457 525 502 17 30 335 2376 595 15 135 1086 406 3 3146 578 4041 3077 1234 62 573 162 970 225 543 1,11 2,88 3,99XXII-EPIKONTINENTAL. POJAS 0 231935 231935 0,00 10,30 10,30

SVEUKUPNO 44457 525 516 17 30 335 2376 595 15 135 1086 406 3 3146 578 4041 3077 1234 62 573 394 904 457 477 0,79 4,99 5,78


NAZIV ŽUPANIJE POVRŠINA EKSPLOATACIJSKIH POLJA, Ha

NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE


SVEUKUPNO


Prilog 5 Reserve i eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj P.5-1

PRILOG 5

REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po županijama za razdoblje 1997.-2006. godine)

[1]



5.1. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.1-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Zagrebačkoj županiji

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 0 500 50 328 430 1 068REZERVE 77 100 77 211 78 502 78 174 77 744 77 160

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 79 510 76 500 86 200 72 858 43 000 35 400 50 000 28 193 37 929 29 666REZERVE 2 893 221 3 371 096 3 289 446 2 735 310 2 146 910 816 000 2 425 542 2 398 276 2 367 834 2 017 370

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 710 640 727 499 407 553 583 559 584 841 769 344 859 400 663 040 809 024 1 100 958REZERVE 31 435 511 33 871 200 34 953 329 34 697 449 34 815 475 46 900 767 44 384 602 33 922 219 31 626 204 31 035 013

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 1 695 1 298 0 0 1 695 1 695REZERVE 206 826 205 567 209 600 209 600 206 826 206 826

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 15 560 2 410 87 322 0 0 0 0 0 0 0REZERVE 906 550 871 500 194 743 194 743 194 743 194 743 194 743 157 195 157 195 157 195

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006OTKOPANO 429 733 780 598 1 056 044 849 243 589 522 664 357 766 063 728 134 769 941 829 519REZERVE 4 845 314 22 516 742 11 560 374 13 433 522 21 078 178 20 584 571 21 418 032 21 307 395 11 325 663 18 123 907

KERAMIČKE I VATROSTALNE GLINE u t

TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN u m3

CIGLARSKA GLINA u m3

GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK u m3

KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t

Prilog 5.1-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u Zagrebačkoj županiji

arhitektonsko-građevni kamen (m3)

0

10 000

20 000

30 000

40 000

50 000

60 000

70 000

80 000

90 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Napomena: Razlike u količini potvrđenih rezervi (po godinama) velikim dijelom nastaju zbog obnove/ne obnove rezervi, koja prema zakonskoj obvezi slijedi svakih 5 godina. Ovo se odnosi na ciglarsku glinu i građevni pijesak i šljunak.

građevni pijesak i šljunak (m3)

0 5 000 000

10 000 000 15 000 000

20 000 000 25 000 000 30 000 000

35 000 000 40 000 000

45 000 000 50 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

ciglarska glina (m3)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

4 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.1-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu, keramičke i vatrostalne gline i tehničko-građevnog kamena u Zagrebačkoj

županiji

karbonatna sirovina za industrijsku preradu (t)

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

tehničko-građevni kamen (m3)

0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

keramičke i vatrostalne gline (t)

0 100 000 200 000 300 000 400 000 500 000 600 000 700 000 800 000 900 000

1 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.2. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.2-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji

Prilog 5.2-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i

šljunka i keramičke i vatrostalne gline u Krapinsko-zagorskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 94 000 59 500 61 219 40 815 97 848 22 915 66 539 59 125 59 584 40 256 REZERVE 8 462 000 9 060 459 8 449 447 8 409 611 3 087 665 2 222 412 2 432 800 2 373 796 2 304 888 2 537 987

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 850 8 020 7 390 6 399 0 REZERVE 436 854 420 099 769 942 406 313 406 313

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 209 070 209 245 428 350 8 409 611 428 420 335 950 335 950 335 950 197 610 335 950

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 413 939 568 423 378 948 432 880 513 524 555 958 879 755 1 055 509 1 434 784 1 253 822 REZERVE 8 270 615 11 723 199 12 924 153 12 583 390 12 485 562 7 880 611 7 177 087 18 400 872 21 262 448 16 869 509

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 3 000 2 000 0 500 500 500 0 REZERVE 1 468 000 1 630 000 1 628 000 2 872 450 2 872 450 2 875 535 1 468 050 1 468 000

TUF u t






0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

10 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0 100 000 200 000 300 000 400 000 500 000 600 000 700 000 800 000 900 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.2-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa u Krapinsko-zagorskoj županiji


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

tuf (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.3-2 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Sisačko-moslavačkoj županiji

Prilog 5.3-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije bentonitne gline, ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u Sisačko-moslavačkoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 4 582 3 500 5 210 3 406 3 072 0 2 005 671 1 472 1 200 REZERVE 1 468 445 1 108 000 1 138 960 1 135 554 1 132 482 1 132 482 1 130 477 690 789 690 810 688 137

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 47 120 30 183 65 650 40 937 164 211 146 596 47 212 66 962 REZERVE 141 662 309 601 245 911 234 703 144 056 475 218 262 473 2 197 520

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 1 706 227 000 0 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 2 108 055 12 859 914 2 108 055 2 726 585 618 530 2 108 055 618 530 618 529 562 495 562 495

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 4 970 540 5192566 4 968 300 5 898 340 5 898 340 5 898 340 5 898 340 5 898 340 6 546 887 3 536 147


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 REZERVE 5 729 000 5 729 000


TUF u t

BENTONITNA GLINA u t




bentonitna glina (t)

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

1 600 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

14 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.3-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramičke i vatrostalne gline i tehničko-građevnog kamena u Sisačko-moslavačkoj županiji


0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

7 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.4. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.4-3 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Karlovačkoj županiji


šljunka i keramičke i vatrostalne gline u Karlovačkoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 156 134 80 200 19 641 238 200 239 900 210 000 138 520 167 430 142 433 165 936 REZERVE 903 867 3 055 272 2 920 320 2 962 300 2 836 800 3 261 882 3 127 547 2 964 633 2 944 130 3 189 423

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 44 000 57 600 71 274 100 212 46 500 REZERVE 112 417 2 042 800 2 454 495 2 386 238 2 252 034 1 862 588

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 14 000 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 1 104 670 1 095 229 1 082 570 1 034 280 1 034 280 1 034 280 1 034 280 1 682 827 923 080 923 080

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 580 550 1 320 209 1 048 1 317 1 774 1 806 55 233 62 586 REZERVE 2 133 170 2 132 690 2 131 570 2 129 325 2 744 937 2 743 659 2 741 938 2 740 167 5 748 152 5 687 445

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 568 429 494 638 658 989 688 600 1 052 291 793 850 1 377 405 1 094 496 1 041 519 1 206 606 REZERVE 12 602 418 14 741 417 19 683 503 21 226 053 23 424 157 23 168 712 20 746 030 21 346 428 21 871 611 21 242 010





KREMENI PIJESAK u t


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 200 000 400 000 600 000 800 000

1 000 000 1 200 000 1 400 000 1 600 000 1 800 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.4-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska i tehničko-građevnog kamena u Karlovačkoj županiji

kremeni pijesak (t)

0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

7 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.5. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.5-4 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji


šljunka i karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Varaždinskoj županiji


0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 285 200 381 800 303 430 333 700 296 450 505 754 776 800 742 528 1 055 656 1 431 472 REZERVE 2 940 500 2 597 000 2 325 300 1 935 400 4 887 350 16 342 548 9 926 851 12 294 928 19 348 445 18 875 919

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 6 503 6 647 6 472 6 400 7 362 8 230 7 345 7 633 7 069 REZERVE 3 153 396 365 920 359 448 242 296 227 766 219 537 212 192 345 482 338 413

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 82 720 72 000 118 100 48 100 123 100 182 400 106 700 81 200 219 100 108 300 REZERVE 203 960 1 483 805 1 184 400 1 138 800 1 016 800 848 500 737 400 660 200 392 400 289 700

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 123 600 158 700 44 800 57 500 56 400 91 600 91 200 0 0 0 REZERVE 2 223 800 2 081 000 2 040 700 1 988 900 2 474 700 2 392 300 2 291 520 1 305 000 855 397 749 700


SILIKATNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t





KREMENI PIJESAK u t




0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.5-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena u Varaždinskoj županiji

silikatna sirovina za industrijsku preradu (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

kremeni pijesak (t)

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

1 600 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.6. REZERVE I EKSPLOATACIJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.6-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Koprivničko-križevačkoj županiji


šljunka, tehničko-građevnog kamena i žive u Koprivničko-križevačkoj županiji


0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

1 600 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 252 297 651 350 622 545 667 514 727 410 858 703 739 560 842 794 805 139 1 014 076 REZERVE 4 810 737 9 981 815 10 117 951 9 550 440 9 235 001 14 691 856 22 622 056 30 167 472 30 692 443 39 629 517

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 62 532 51 162 41 460 17 546 24 003 19 039 37 303 38 046 43 444 46 648 REZERVE 757 909 709 306 667 846 646 608 622 605 603 566 566 263 528 218 592 160 1 587 282

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0,580 0,580 1,000 0,530 0,500 0,496 0,496 0,500 0,480 0,470 REZERVE 9,000 9,000 9,000 6,490 6,000 5,500 5,000 4,500 6,280 5,800




ŽIVA u t



živa (t)

0,000

1,000

2,000

3,000

4,0005,000

6,0007,000

8,000

9,000

10,000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 5 000 000

10 000 000 15 000 000 20 000 000 25 000 000 30 000 000 35 000 000 40 000 000 45 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 200 000 400 000 600 000 800 000

1 000 000 1 200 000 1 400 000 1 600 000 1 800 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.7. REZERVE I EKSPLOATACIJE ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.7-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Prilog 5.7-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 15 887 2 000 6 206 0 0 7 765 7 015 8 701 13 687 11 441 REZERVE 71 336 540 530 536 334 471 204 471 204 178 516 171 501 162 800 149 798 138 929

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 71 775 73 300 222 460 0 0 0 0 225 643 188 678 223 422 REZERVE 17 867 907 1 894 800 10 850 250 6 070 799 6 070 800 9 402 190 9 402 190 9 164 678 8 913 433 8 341 790

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 16 000 19 000 12 000 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 9 539 000 14 768 000 14 757 000 14 757 000 14 756 000 5 246 000 5 246 000 14 821 760 13 718 680 13 718 680

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 2 600 4 300 3 700 6 100 6 510 5 780 6 589 REZERVE 267 325 261 460 258 315 186 320 179 953 175 038 219 810


SILIKATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t





KREMENI PIJESAK u t


0 500 000

1 000 000 1 500 000 2 000 000 2 500 000 3 000 000 3 500 000 4 000 000 4 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




02 000 000

4 000 0006 000 000

8 000 00010 000 000

12 000 00014 000 000

16 000 00018 000 000

20 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.7-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

kremeni pijesak (t)

0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

14 000 000

16 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

silikatna sirovina za industrijsku preradu (t)

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

300 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.8. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.8-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Primorsko-goranskoj županiji

Prilog 5.8-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i

barita u Primorsko-goranskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 REZERVE 110 407 117 455 110 407 110 407

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 REZERVE 185 900 185 900 185 900 185 900 185 900

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 770 2 250 0 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 8 743 6 493 6 493 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030



BARIT u t




0

20 000

40 000

60 000

80 000

100 000

120 000

140 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



barit (t)

020 000

40 00060 000

80 000100 000

120 000140 000

160 000180 000

200 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.8-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u Primorsko-goranskoj županiji


0 1 000 2 000 3 000 4 000 5 000 6 000 7 000 8 000 9 000

10 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

35 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.9. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.9-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Ličko-senjskoj županiji

Prilog 5.9-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i

građevnog pijeska i šljunka u Ličko-senjskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 REZERVE 113 317 113 317 113 317 113 317

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 32 500 26 803 31 920 36 892 88 620 197 680 78 470 38 740 46 720 REZERVE 217 126 196 236 168 686 439 126 644 706 447 617 1 501 051 410 040 1 415 695

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 52 949 122 000 0 0 159 850 698 390 517 933 178 418 87 752 111 855 REZERVE 2 247 497 14 146 773 13 970 040 13 787 577 13 651 171 13 050 334 2 821 714 7 664 090 7 600 436 24 630 150

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 11 913 14 213 19 182 58 918 1 821 264 3 713 859 580 349 62 835 189 312 REZERVE 642 731 1 767 147 658 365 13 057 437 14 180 966 11 455 398 11 654 645 5 247 118 15 547 179






0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.9-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku

preradu i tehničko-građevnog kamena u Ličko-senjskoj županiji


0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

1400000

1600000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 2 000 000 4 000 000 6 000 000 8 000 000

10 000 000 12 000 000 14 000 000 16 000 000 18 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.10. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.10-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Virovitičko-podravskoj županiji

Prilog 5.10-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska i šljunka u Virovitičko-podravskoj županiji


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 5 200 12 750 20 000 0 27 740 33 570 38 890 113 950 44 430 REZERVE 471 204 365 780 396 078 342 365 347 583 2 149 314 526 783 506 266 1 234 170 1 272 255

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 48 250 48 250 22 800 0 0 88 962 99 945 28 800 0 52 800 REZERVE 941 880 941 880 459 000 941 880 1 157 391 1 072 876 959 039 949 201 949 201 896 533


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0,010 0,005 0,010 0,010 0,004 0,005 0,005 0,004 0,004 0,004 REZERVE 0,390 0,392 0,390 0,380 0,378 0,373 0,368 0,364 0,360 0,356

ŽIVA u t







Prilog 5.10-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramičke i vatrostalne gline, tehničko-građevnog kamena i žive u Virovitičko-podravskoj županiji


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

živa (t)

0,000 0,050 0,100 0,150 0,200 0,250 0,300 0,350 0,400 0,450

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.11. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.11-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Požeško-slavonskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 5 179 0 0 0 0 REZERVE 43 602 43 602 43 602 43 602 43 602

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 1 500 0 0 0 0 0 0 REZERVE 941 800 941 800 940 900 946 500 946 500 946 500 946 500




TUF u t



KREMENI PIJESAK u t




Prilog 5.11-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i kremenog pijeska u Požeško-slavonskoj županiji

kremeni pijesak (t)

0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 100 000 200 000 300 000 400 000 500 000 600 000 700 000 800 000 900 000

1 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 5000

10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000 50000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.11-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa

u Požeško-slavonskoj županiji

tuf (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

4 000 000

4 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

14 000 000

16 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.12. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.12-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Brodsko-posavskoj županiji

Prilog 5.12-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, karbonatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena u Brodsko-posavskoj

županiji


0 500 000

1 000 000 1 500 000 2 000 000 2 500 000 3 000 000 3 500 000 4 000 000 4 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 11 000 12 000 13 500 17 400 15 760 13 500 21 000 REZERVE 3 927 400 3 915 100 3 902 500 3 889 000 3 874 640 3 576 015 3 529 787

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 1 100 1 590 1 780 2 140 1 370 REZERVE 419 900 230 860 229 080 226 940 225 570








0 50 000

100 000 150 000 200 000 250 000 300 000 350 000 400 000 450 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.13. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.13-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Zadarskoj županiji

Prilog 5.13-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena,

boksita i gipsa u Zadarskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 569 1 084 6 300 12 810 2 240 2 046 5 580 5 132 5 659 REZERVE 238 070 2 176 941 10 471 018 1 849 680 2 838 999 4 777 867 3 564 891 1 750 788 2 237 109 3 686 928

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 2 389 700 2 806 150 2 618 100 2 618 000 2 618 000 2 618 000 2 568 100 2 568 200 2 013 550

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 1 960 REZERVE 586 489 586 489 586 489 2 869 127

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 352 717 120 420 583 990 137 660 100 530 REZERVE 15 184 956 3 853 080 5 006 470 4 489 310 80 872 209




BOKSIT u t

GIPS u t



0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



gips (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.13-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena u Zadarskoj županiji


0

10 000 000

20 000 000

30 000 000

40 000 000

50 000 000

60 000 000

70 000 000

80 000 000

90 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

boksit (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0

10 000 000

20 000 000

30 000 000

40 000 000

50 000 000

60 000 000

70 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.14. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U

OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.14-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Osječko-baranjskoj županiji

Prilog 5.14-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska

i šljunka u Osječko-baranjskoj županiji


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 15 048 23 112 144 373 0 96 180 REZERVE 35 300 1 677 792 1 662 734 1 624 346 12 891 805 1 624 346 12 742 718

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 1 021 563 1 102 000 996 000 182 567 1 045 400 1 117 178 892 760 1 166 537 1 308 884 1 301 117 REZERVE 107 429 280 106 281 872 102 325 000 99 648 328 103 333 960 184 589 472 182 579 547 173 004 016 179 986 313 167 524 031




SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA u t



0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.14-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i

tehničko-građevnog kamena u Osječko-baranjskoj županiji


0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

14 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

sirovine za prodaju cementa (t)

0 20 000 000 40 000 000 60 000 000 80 000 000

100 000 000 120 000 000 140 000 000 160 000 000 180 000 000 200 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.15-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Šibensko-kninskoj županiji


boksita i gipsa u Šibensko-kninskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 441 274 284 176 0 97 0 220 580 0 REZERVE 204 421 36 380 228 096 227 092 193 570 328 856 388 466 641 473 966 855 966 855


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 27 200 70 105 56 505 5 000 0 103 992 164 068 REZERVE 3 316 803 5 610 180 5 567 937 5 543 140 5 879 414 5 902 838 35 568 201 36 154 568

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 REZERVE 770 802 973 822 973 822 973 822 973 822 973 822 973 822


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 0 1 860 170 765 500 1 500 REZERVE 822 390 822 390 822 390 822 390 822 390 822 390 819 846 822 323 818 830 817 330

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 55 160 98 432 116 798 98 330 118 968 117 469 211 174 1 200 881 515 139 471 481 REZERVE 934 199 2 396 912 2 212 287 2 722 720 4 370 612 10 292 143 12 484 298 18 168 858 16 917 691 22 079 930


KVARCIT u t



BOKSIT u t

GIPS u t



0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



boksit (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

3 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

gips (t)

0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

35 000 000

40 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.15-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije građevnog pijeska i šljunka i karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Šibensko-kninskoj županiji


0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.15-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kvarcita i tehničko-građevnog kamena u Šibensko-kninskoj županiji

kvarcit (t)

0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

700 000

800 000

900 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.16. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.16-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Prilog 5.16-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline

u Vukovarsko-srijemskoj županiji


0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

10 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE





5.17. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.17-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 0 23 876 22 706 0 28 521 0 0 REZERVE 924 478 924 478 784 753 924 478 1 062 518 483 050 483 050 457 381 47 368 47 368


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 2 210 0 0 0 REZERVE 5 971 454 155 100 5 971 460 5 971 460 5 971 460

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 13 700 0 0 0 0 0 REZERVE 1 220 856 1 220 856 1 220 856 525 100 525 100 525 100 4 732 398 4 731 398 4 731 398

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 1 068 000 1 098 000 1 957 900 2 401 500 2 708 500 2 641 900 1 732 110 2 450 750 2 742 560 3 027 000 REZERVE 236 040 000 175 616 580 115 319 600 112 918 100 114 435 193 104 644 200 114 435 193 129 410 793 126 668 229 123 641 227




BOKSIT u t

GIPS u t


KVARCIT u t



TUF u t




boksita i gipsa u Splitsko-dalmatinskoj županiji

boksit (t)

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



gips (t)

0

2 000 000

4 000 000

6 000 000

8 000 000

10 000 000

12 000 000

14 000 000

16 000 000

18 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.17-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za

industrijsku preradu, kvarcita i sirovine za proizvodnju cementa u Splitsko-dalmatinskoj županiji


0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

7 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

kvarcit (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 0002 500 000

3 000 0003 500 000

4 000 000

4 500 000

5 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

sirovine za proizvodnju cementa (t)

0

50 000 000

100 000 000

150 000 000

200 000 000

250 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.17-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehničko-građevnog kamena i tufa

u Splitsko-dalmatinskoj županiji

tuf (t)

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1 400 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 10 000 000 20 000 000 30 000 000 40 000 000 50 000 000 60 000 000 70 000 000 80 000 000 90 000 000

100 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




ISTARSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.18-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Istarskoj županiji

Prilog 5.18-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, boksita i ciglarske gline u Istarskoj županiji


0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

7 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 8 000 5 000 6 800 6 900 5 930 3 815 1 482 550 500 600 REZERVE 191 000 189 000 182 600 176 035 170 400 166 777 180 560 180 041 179 566 178 996

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 15 000 14 100 15 600 37 500 17 500 11 000 94 000 41 600 0 33 000 REZERVE 473 100 459 000 847 631 810 200 388 400 377 400 687 700 678 600 678 600 647 300


1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 19 825 23 187 21 971 28 250 29 950 32 421 31 053 40 388 33 463 22 693 REZERVE 316 193 290 688 266 520 338 400 202 505 936 737 902 579 862 191 828 728 1 076 057

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 36 155 40 306 23 383 32 540 REZERVE 1 903 990 1 871 150 1 871 150 2 026 750

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 879 617 3 265 305 669 644 1 106 800 1 062 603 1 056 159 1 079 788 1 107 027 1 095 849 REZERVE 75 300 855 71 182 840 70 248 104 63 629 722 57 858 707 53 958 106 53 850 464 52 632 390 61 167 957 63 100 446

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 613 937 1 161 034 1 466 213 1 381 163 1 744 395 1 247 857 1 581 715 2 054 292 1 998 982 2 324 262 REZERVE 16 283 708 18 728 166 22 414 308 26 574 662 32 594 038 34 197 566 66 659 384 72 160 820 91 356 863 90 976 455

KREDA u t

KREMENI PIJESAK u t




BOKSIT u t





boksit (t)

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.18-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu, krede i kremenog pijeska u Istarskoj županiji


0

10 000 000

20 000 000

30 000 000

40 000 000

50 000 000

60 000 000

70 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 100 000 200 000 300 000 400 000 500 000 600 000 700 000 800 000 900 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



kreda (t)

0

200 000

400 000

600 000

800 000

1 000 000

1 200 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

kremeni pijesak (t)

0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE

Prilog 5.18-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i

tehničko-građevnog kamena u Istarskoj županiji

sirovina za proizvodnju cementa (t)

0

10 000 000

20 000 000

30 000 000

40 000 000

50 000 000

60 000 000

70 000 000

80 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




0 10 000 000 20 000 000 30 000 000 40 000 000 50 000 000 60 000 000 70 000 000 80 000 000 90 000 000

100 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE




DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.19-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Prilog 5.19-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 0 969 1 491 1 926 1 196 1 337 2 055 REZERVE 89 851 242 888 401 324 279 151 391 778 329 308 536 453 558 784 556 028





0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



5.20. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

Prilog 5.20-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Međimurskoj županiji

Prilog 5.20-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i građevnog pijeska

i šljunka u Međimurskoj županiji


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

3 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

5 000 000

10 000 000

15 000 000

20 000 000

25 000 000

30 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE







5.21. REZERVE I EKSPLOATACIJA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U GRADU ZAGREBU

Prilog 5.21-1 Tablični prikaz rezervi i eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Gradu Zagrebu

Prilog 5.21-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena

u Gradu Zagrebu

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 0 0 REZERVE 25 852 25 852

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 117 868 63 472 52 030 35 000 32 100 86 930 50 830 0 0 REZERVE 4 836 499 4 160 700 7 047 953 6 197 173 6 221 073 6 465 040 6 643 308 6 940 855 6 940 855

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 102 000 98 000 88 000 303 310 240 000 292 846 66 666 216 000 REZERVE 1 678 000 1 645 200 5 128 000 4 971 150 7 393 885 7 764 145 3 206 445 6 327 690

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 OTKOPANO 311 000 228 000 261 900 220 200 290 000 259 750 207 540 166 690 318 161 REZERVE 312 997 1 919 000 1 677 250 1 457 050 928 150 544 420 336 870 121 120 366 380






0

5 000

10 000

15 000

20 000

25 000

30 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE



Prilog 5.21-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, građevnog pijeska i šljunka i tehničko-građevnog kamena u Gradu Zagrebu


0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

7 000 000

8 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000 7 000 000 8 000 000 9 000 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


0

500 000

1 000 000

1 500 000

2 000 000

2 500 000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

OTKOPANO

REZERVE


Prilog 6 Analitički i dijagramski prikaz uvoza/izvoza čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj P.6-1

-

PRILOG 6

ANALITIČKI I DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

(za razdoblje 2001.-2007. godine)

[18]


Prilog 6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza čvrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

P 6-2

6.1. ANALITIČKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ 6.1-1 Analitički prikaz uvoza čvrstih mineralnih sirovina

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Energetske

mineralne sirovine t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 784 283 39 519 307 1 046 103 43 373 598 1 202 937 56 954 478 1 381 879 95 287 642 1 116 867 91 571 915 1 244 942 89 576 128 1 261 758 117 854 956 8 038 769 534 138 024

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Metalne mineralne

sirovine t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Rude željeza 1 5781 320 236 10 614 16 9843 15 027 321 104 10 860 27 3518 12 605 358 564 12 604 383 802 14 444 527 716 91 935 2 354 783

Rude aluminija 20 9.379 5 9.377 2 2 771 0 0 112 007 8 428 506 80 441 4 998 510 115 367 11 819 129 307 842 25 267 672

Rude kroma 0 0 0 0 0 0 0 0 537 265 291 615 342332 584 385 990 1 736 993 613

Rude cirkonija, niobija i sl.

107 782 5 492 821 42 464 2 865 041 71 335 5 183 560 48 302 3 267 650 99 112 077 106 144 372 132 200 711 270 220 17 266 232

Rude nikla 908 127.824 287 71.479 342 101 066 459 190 873 0 0 0 0 0 0 1 996 491 242

Rude kositra 190 96.629 207 99.186 218 112 318 148 100 153 0 0 0 0 0 0 763 408 286

Rude bakra 78 51.933 90 60.868 126 97 627 83 72 339 0 0 0 0 0 0 377 282 767

Rude cinka 0 0 0 0 140 21 474 97 28 741 0 0 0 0 0 0 237 50 215

Ukupno 124 759 6 098 822 53 667 3 275 794 87 190 5 839 920 59 949 3 933 274 125 248 9 164 438 93 766 5 869 016 130 527 12 933 546 675 106 47 114 810



2001 g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Nemetalne


Sumpor 53 024 2 831 135 39 189 2 020 641 46 000 4 267 232 63 606 6 044 804 7 6 472 558 86431 7 865 430 71 965 6 602 817 360 222 36 104 617

Grafit 71 70 202 88 78 051 63 71 440 81 84 336 36 50 390 83 100 836 32 61 881 454 517 136

Kremen 463 88 606 613 144 402 763 202 093 557 149 594 629 168 847 710 177 655 500 187 616 4 235 1 118 813

Kaolin 6 355 967 743 6 047 1 032 774 6 297 1 213 107 6 472 1 339 216 7 941 1 500 664 16423 1 771 282 21 845 2 302 552 71 380 10 127 338

Bentonitna, keramička i vatrostalna glina

16 316 1 594 199 20 009 1 970 842 25 460 2 330 539 33 828 2 965 385 33 144 2 939 746 35366 3 768 199 50 579 4 912 652 214 702 20 481 562

Kreda 206 73 910 62 14 868 484 120 639 26 27 359 128 47 726 167 47 970 167 67 135 1 240 399 607

Fosfat 173 144 10 955 472 177 728 10 726 722 181 169 10 624 047 245 224 16 516 434 271 258 18 792 417 317571 22 085 290 326 324 25 629 642 1 692 418 115 330 024

Barit 110 40 021 1 803 269 566 1 052 165 714 1 878 367 376 715 166 271 893 214 784 98 60 858 6 549 1 284 590

Silikatne sirovine 1 223 476 841 928 405 461 809 504 502 703 502 526 495 353 620 634 375 400 610 424 372 5 402 3 042 722

Magnezit 769 754 008 948 869 865 976 966 792 1 479 1 366 083 1 647 1 466 449 1564 1 670 612 1 872 2 043 677 9 255 9 137 486

Gips 45 673 1 964 872 57 473 2 615 073 69 127 3 603 104 52 474 3 817 370 74 981 3 908 603 62147 4 166 855 85 809 5 551 733 447 684 25 627 610

Sirovine za proizvodnju cementa i vapna

41 847 1 092 100 55 430 1 210 634 58 665 1 504 994 43 911 836 691 50 357 947 279 75890 1 374 918 60 336 1 541 011 386 436 8 507 627

Portlandski cement 132 353 5 360 117 94 763 5 205 923 322 315 18 811 898 276 335 18 378 622 381 305 25 151 505 448330 33 868 510 369 271 34 739 574 2 024 672 141 516 149

Azbest 2 664 948 911 3 274 1 138 633 1 955 778 794 3 251 1 210 706 2 429 962 663 0 0 0 0 13 573 5 039 707

Tinjac 39 26 797 26 28 235 18 20 835 28 25 590 20 24 427 13 12 145 12 19 815 156 157 844

Feldspat 10 731 930 979 10 884 1 024 850 12 137 1 356 603 13 991 1 768 459 17 334 2 149 517 16347 2 092 021 16 657 2 402 910 98 081 11 725 339

Ostalo 4 189 639 238 4 633 802 134 4 158 910 891 4 702 1 120 104 4 393 754 884 5069 1 024 132 4 837 1 192 573 31 981 6 443 956

Ukupno 489 177 28 815 151 473 898 29 558 674 731 448 47 453 224 748 546 56 520 655 846 819 65 857 566 1067638 80 616 039 1 010 914 87 740 818 5 368 440 396 562 127

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Arhitektonsko-

građevni kamen t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 72 193 20 088 507 74 844 23 405 306 81 468 30 333 145 87 697 38 023 094 91 754 45 907 351 106 722 58 019 556 120 989 70 615 330 635 667 286 392 289



P 6-4

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Sve vrste soli i

solnih voda t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 84 129 4 346 578 139 990 6 015 705 163 828 7 905 855 165 278 9 457 037 226 927 11 863 069 193 911 11 015 604 104 063 8 825 618 1 078 126 59 429 466

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Tehničko-građevni

kamen t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 127 617 3 778 289 175 384 5 137 863 661 752 10 415 131 2 557 532 18 527 509 4 716 594 24 699 040 3 978 874 22 501 507 4 696 450 28 019 636 16 914 203 113 078 975

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Ostale mineralne


Ukupno 2 648 330 797 2 183 347 920 2 019 361 398 2 350 458 487 6 721 841 787 6 348 1 008 707 5 213 1 094 504 27 482 4 443 600

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Uvoz

t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 1 684 806 102 977 451 1 966 069 111 114 860 2 930 642 159 263 151 5 003 231 222 207 698 7 130 930 249 905 166 6 692 201 268 606 557 7 329 914 327 084 408 32 737 793 1 441 159 291



6.1-2 Analitički prikaz izvoza čvrstih mineralnih sirovina

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Energetske


Ukupno 4 205 219 728 1 228 143 831 8 373 288 539 1 387 270 547 345 71 655 230 33 974 5 252 102 104 21 020 1 130 378

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 1998. - 2004. Metalne mineralne


Rude željeza 19 837 652 475 2 333 49 822 22 170 702 297

Rude aluminija 5 981 167 879 3 869 123 335 1 478 8 6453 566 92 762 276 35 836 48 11 126 268 45 877 12 486 563 268

Rude kroma 97 9 867 97 9 867

Rude cirkonija, niobija i sl.

0 0

Rude nikla 0 0

Rude kositra 0 0

Rude bakra 0 0

Rude cinka 0 0

Ukupno 5 981 167 879 23 706 775 810 1 478 86 453 566 9 762 373 45 703 48 11 126 2 601 95 699 34 753 1 275 432



P 6-6

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Nemetalne


Sumpor 6 386 98 987 7 150 184 939 7 505 234 249 8 505 354 065 8 028 397 976 6 606 375 802 8 614 520 828 52 794 2 166 846

Grafit 0 0 0 346 0 1 417 0 2 981 0 594 0 0 0 1 491 0 6 829

Kremen 3 1 262 72 4 740 7 19 077 7 3 558 7 4 471 5 2 753 1 1 108 102 36 969

Kaolin 2 620 25 442 5 319 50 478 4 361 69 006 351 16 732 15 14 529 35 27 663 32 24 347 12 733 228 197

Bentonitna, keramička i vatrostalna glina

10 514 532 499 1 602 200 850 1 712 267 738 436 94 025 837 96 608 2 104 155 973 391 74 618 17 596 1 422 311

Kreda 123 9 382 142 8 501 2 083 118 063 2 1 267 506 25 765 1 1 848 4 3 350 2 861 168 176

Fosfat 185 38 440 22 4 627 13 1 401 28 2 353 0 110 0 231 1 2 547 249 49 709

Barit 20 3 725 20 13 747 3 2 293 14 1 602 2 1 299 0 0 59 22 666

Silikatne sirovine 13 6 519 22 22 943 15 14 984 25 29 311 0 0 2 6 968 77 80 725

Magnezit 26 9 084 39 23 913 92 101 675 122 93 308 19 18 212 49 45 734 81 106 037 428 397 963

Gips 20.032 438 396 14 159 380 225 4 773 188 513 5 796 25 6441 5 302 254 619 6 349 234 654 4 808 208 236 61 219 1 961 084

Sirovine za proizvodnju cementa i vapna

103 409 4 258 864 121 956 5 692 662 129 313 7 503 565 126 341 7 964 595 165 204 10 249 899 205 976 14 589 683 205 251 17 270 263 1 057 450 67 529 531

Portlandski cement 1 562 937 75 024 336 1 273 846 72 054 871 1 181 990 81 263 466 1 179 048 87 335 434 1 542 976 106 380 166 1 616 561 121 211 704 1 260 142 142 731 333 9 617 500 686 001 310

Azbest 0 342 20 18.352 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 18 694

Tinjac 0 0 0 0 325 3 095 13 933 13 1 024 9 1 670 0 0 360 6 722

Feldspat 0 0 0 0 0 0 54 5 411 25 2 205 2 1 062 0 0 81 8 678

Ostalo 35 9.778 46 17.519 70 22.235 34 16.096 123 262 799 201 516 099 144 502 227 653 1 346 753

Ukupno 564 442 40 578 273 1 062 948 56 121 700 1 472 648 67 554 726 1 706 303 80 457 056 1 723 094 117 739 890 1 837 900 137 166 175 1 479 471 161 453 353 10 824 182 661 071 173

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Arhitektonsko-

građevni kamen t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 578 282 13 493 242 539 810 14 310 302 711 113 19 897 387 1 169 951 27 571 640 1 497 611 37 823 750 1 567 865 40 780 360 1 486 353 41 949 310 7 550 985 195 825 991



2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001 - 2007 Sve vrste soli i

solnih voda t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 1 609 380 .586 4 242 971 .469 5 522 2 670 013 9 226 4 937 762 5 688 8 990 716 9 759 15 121 675 3 986 10 702 259 40 032 43 774 480

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005g. 2006g. 2007g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Tehničko-građevni

kamen t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD

Ukupno 3 463 903 12 764 983 2 558 090 11 689 109 1 858 081 13 672 227 2 662 667 19 999 813 2 017 499 18 446 958 2 587 883 23 580 572 3 499 728 34 153 098 18 647 851 134 306 760

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 1998. -

2004. Ostale mineralne sirovine


Ukupno 124 24 095 70 23 726 83 38 000 83 129 797 123 262 799 201 516 099 144 502 227 828 1 496 743

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. Ukupno za razdoblje 2001. - 2007. Izvoz


Ukupno 4 618 546 67 628 786 4 190 094 84 035 947 4 057 298 104 207 345 5 550 183 133 376 377 5 244 733 183 381 471 6 003 886 217 209 981 6 477 535 248 958 050 37 119 651 1 038 645 429



P 6-8

6.2. DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ 6.2-1 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza čvrstih energetskih mineralnih sirovina

Količinski

Vrijednosno

Energetske mineralne sirovine

0

500000

1000000

1500000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Energetske mineralne sirovine - ukupno (t)

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

Ukupno za razdoblje 2001. - 2007.

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Energetske mineralne sirovine

0

20000000

40000000

60000000

80000000

100000000

120000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Energetske mineralne sirovine - ukupno (USD)

0

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

600000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



6.2-2 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza metalnih mineralnih sirovina

Količinski

Vrijednosno

Metalne mineralne sirovine

020000400006000080000

100000120000140000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Metalne mineralne sirovine - ukupno (t)

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Metalne mineralne sirovine

02000000400000060000008000000

100000001200000014000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Metalne mineralne sirovine - ukupno (USD)

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



P 6-10

6.2-3 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza nemetalnih mineralnih sirovina

Količinski

Vrijednosno

Nemetalne mineralne sirovine

0

500000

1000000

1500000

2000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Nemetalne mineralne sirovine - ukupno (t)

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Nemetalne mineralne sirovine

0

50000000

100000000

150000000

200000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Nemetalne mineralne sirovine - ukupno (USD)

0

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

600000000

700000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



6.2-4 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza arhitektonsko-građevnog kamena

Količinski

Vrijednosno


0

500000

1000000

1500000

2000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Arhitektonsko-građevni kamen - ukupno (t)

0

10000002000000

30000004000000

5000000

60000007000000

8000000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz


0

20000000

40000000

60000000

80000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Arhitektonsko-građevni kamen - ukupno (USD)

0

50000000

100000000

150000000

200000000

250000000

300000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



P 6-12

6.2-5 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza soli

Količinski

Vrijednosno

Sve vrste soli

0

50000

100000

150000

200000

250000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Sve vrste soli - ukupno (t)

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Sve vrste soli

0

5000000

10000000

15000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Sve vrste soli - ukupno (USD)

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



6.2-6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza tehničko-građevnog kamena

Količinski

Vrijednosno

Tehničko-građevni kamen

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Tehničko-građevni kamen - ukupno (t)

0

5000000

10000000

15000000

20000000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Tehničko-građevni kamen

05000000

100000001500000020000000250000003000000035000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Tehničko-građevni kamen - ukupno (USD)

0

20000000

40000000

60000000

80000000

100000000

120000000

140000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



P 6-14

6.2-7 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza ostalih mineralnih sirovina

Količinski

Vrijednosno

Ostale mineralne sirovine

01000200030004000500060007000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Ostale mineralne sirovine - ukupno (t)

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Ostale mineralne sirovine

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Ostale mineralne sirovine - ukupno (USD)

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz



6.2-8 Dijagramski prikaz ukupnog uvoza/izvoza čvrstih mineralnih sirovina

Količinski

Vrijednosno

Ukupno čvrste mineralne sirovine

0

2000000

4000000

6000000

8000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Ukupno čvrste mineralne sirovine - ukupno (t)

0

500000010000000

1500000020000000

25000000

3000000035000000

40000000


Ko

ličin

e (t

)

Uvoz

Izvoz

Ukupno čvrste mineralne sirovine

050000000

100000000150000000200000000250000000300000000350000000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razdoblje (god.)

Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

Ukupno čvrste mineralne sirovine - ukupno (USD)

0

200000000

400000000

600000000

800000000

1000000000

1200000000

1400000000


Vri

jed

no

st (

US

D)

Uvoz

Izvoz

strategija gospodarenja mineralnim sirovinama … · naruČitelj: republika hrvatska ministarstvo...

Documents