str. 2-3. započela realizacija projekta vrijednog 300 ... · projekt će se financirati prema...

str. 14.

str. 2-3.

Započela realizacija projekta vrijednog 300 milijuna kuna

Potpisan sporazum o nadogradnji varaždinske Opće bolnice

br. 25 lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www. varazdinska-zupanija.hr

Wollsdorf Leder u Jalžabetu250 novih radnih mjesta

str. 10.

Gourmet festival 2014Prikupljenim novcem pomogli poplavljenoj Slavoniji

AKTUALNO2br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Varaždinska županija

Sporazum o početku realizacije projekta potpisali su župan Varaždinske županije Predrag Štromar, ministar zdravlja, sanacijski upravitelj OB Varaždin Mladen Smoljanec i Josip Borak iz CEI-a

Započela realizacija projekta vrijednog 300 milijuna kuna Potpisan sporazum o nadogradnji varaždinske Opće bolnice

Potpisan ugovor je obvezujuć i njime se daje naredba Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora da provede postupak javne nabave

Oko tristo milijuna kuna vrijedan je pro-jekt nadogradnje i obnove varaždinske Opće bolnice, a sporazum o početku rea-lizacije projekta na koji se čekalo desetak godina, potpisali su 19. svibnja tadašnji Ministar zdravlja Rajko Ostojić, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, sanacijski upravitelj Opće bolnice Va-raždin Mladen Smoljanec i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i inve-sticija Josip Borak.

DržAVA PLAćA NAJAmProjekt će se financirati prema modelu javno-privatnog partnerstva, a Vlada Re-publike Hrvatske donijela je odluku pre-ma kojoj će Ministarstvo zdravlja u pot-punosti plaćati najam. – Vlada RH donijela je odluku da će u potpunosti financirati najam bolnice. Prije je bilo riječi o tome da će država financirati 90 posto najma, a Županija deset posto, no na naše inzi-stiranje i zbog toga što je država postala osnivač bolnice ulaskom u sanaciju, Mini-

starstvo zdravlja će preuzeti stopostotno financiranje najma. Ovo je velika stvar za Varaždinsku županiju, jer se radi o izrazito velikim svotama novca na 25 godina – re-kao je župan Predrag Štromar.Sva dokumentacija za početak natjeca-nja privatnih partnera koji će se kandidi-rati, trebala bi se pripremiti za tri do četiri mjeseca. Trebaju se izraditi komparatori, troškovnici, dokumentacija za nadmeta-

nje, pa sve do pripreme ugovora koji će biti dio natječajne dokumentacije. Kako je najavljeno, natječaj će najvjerojatnije ići u dva kruga. Najprije će ići iskaz intere-sa svih onih zainteresiranih koji će udovo-ljiti uvjetima ugovora i svim referencama koje su potrebne za izgradnju te bolnice, a u drugom krugu ići će obvezujuće po-nude te će se tada izabrati ona najbolja i najpovoljnija ponuda i potpisati ugovor s najboljim ponuditeljem. – Najam bolnice ugovorit će se na 25 godina i očekujemo da ćemo prije proljeća iduće godine utvr-diti ugovor s privatnim partnerom te da će gradnja krenuti najkasnije u proljeće 2015. godine. Vrijednost cjelokupnog projekta bez PDV-a je 240 milijuna kuna – naglasio je župan Štromar.

DODAtNIh 8300 kVADrAtAKako je istaknuo ministar zdravlja Rajko Ostojić na potpisivanju ugovora, dograd-nja i obnova varaždinske kirurgije važna je za cijelu Hrvatsku. – Ova dogradnja važna je za cijelu Hrvatsku, a ne samo

S obzirom na to da je ulaskom u sanaciju Ministarstvo zdravlja postalo osnivač Opće

bolnice Varaždin, država će u potpunosti financirati najam u idućih 25 godina,

a sva dokumentacija za početak natjecanja privatnih

partnera bit će gotova u idućih četiri mjeseca

Opća bolnica Varaždin trebala bi postati jedna od najmodernijih bolnica u hrvatskoj

AKTUALNO 3Varaždinska županija

za regiju. Varaždinska bolnica peta je u našoj zemlji po veličini. Još se kao mladi liječnik sjećam da su u Varaždinu neke operacije napravljene prije nego u veli-kim zagrebačkim klinikama. Projekt kroz javno-privatno partnerstvo u potpunosti financira Ministarstvo zdravlja, odnosno Republika Hrvatska – rekao je Ostojić. U planu je dogradnja kirurgije za još je-dan takav kompleks od oko 8 300 kva-

drata, potpuno će se urediti stari dio ki-rurgije, a u novom dijelu napravit će se i objedinjeni hitni prijem.

POtPuNA OPremLJeNOStUključen je peti kat interne, hemodijaliza, kao i topli spoj između interne, rodilišta, neurologije i kirurgije tako da će se sva komunikacija voditi unutar svih zgrada. Ogroman iznos uložit će se u cjelokupnu opremu bolnice, osam operacijskih sala, a uključeni su CT i magnetska rezonanca. Veći dio svih ostalih djelatnosti preselit će se ili u novoizgrađeni dio kirurgije, ili u stari dio, ovisno o tome gdje će biti više prostora, stoga ni jedna bolnička djelat-nost ne bi više smjela biti izvan novog kompleksa zgrada. Izgradnja bi trebala biti gotova za dvije do tri godine. – Oče-kujemo da će se na natječaje javljati naše domaće tvrtke koje će odraditi jedan veliki dio posla. Tko će ugovor dobiti, ne možemo prognozirati, iako bi naš konzorcij, ako se napravi do-bar konzorcij u našoj županiji, trebao biti

najpovoljniji i trebao bi imati najmanje troškova. Nadamo se da će biti barem dva konzorcija na natječaju, jer smo vi-djeli da kada se bore barem dva konzor-cija, dolazi do spuštanja cijene. Opet, ne bismo htjeli da cijene budu niže od re-alnih i da se stvaraju gubici pa de se ne mogu platiti porezi i doprinosi za radnike ili isplatiti kooperante – rekao je varaž-dinski župan Štromar.

NAJmODerNIJA bOLNICANa potpisivanju ugovora kojim je zapo-čela realizacija ovog velebnog projekta vrlo važnog za Varaždinsku županiju, rečeno je da će ovo biti jedna od najmo-dernijih bolnica, posebno zato jer je u dogovoreni iznos uračunata i sva nova medicinska oprema. – Trudit ćemo se da u ove dvije, dvije i pol godine, naš srednji i doktorski kadar bude opremljen da radi s novim tehnologijama i da naše građan-stvo dobije vrhunsku zdravstvenu zašti-tu – istaknuo je na potpisivanju ugovora o početku realizacije, ravnatelj Opće bol-nice Varaždin Mladen Smoljanec.Potpisivanjem ugovora bio je vrlo zado-voljan i sam varaždinski župan, Predrag Štromar. – Dosad smo potpisali dva sporazuma s raznim ministrima, a danas je potpisan ugovor koji je puno više obvezujući od sporazuma. Dajemo naredbu Centru za praćenje poslovanja energetskog sek-tora da provodi postupak javne nabave. Ništa više ne može zaustaviti ovaj pro-jekt, osim možda da se nitko ne javi na natječaj. Ali ja sam siguran da će biti više tvrtki koje su zainteresirane za izgrad-nju. Varaždin postaje centar izvrsnosti i zdravstva. Građani susjednih županija ne moraju se bojati da neće biti dobro pri-mljeni ovdje. Našim vrhunskim sestrama i liječnicima bit će lakše raditi u kvalitet-nijim prostorima od onih u kojima sada rade. U novom kompleksu bit će sva potrebna oprema da pacijenti ne moraju ići u Zagreb, nego da se sve odradi ovdje – istaknuo je zadovoljno župan Štromar.

Započela realizacija projekta vrijednog 300 milijuna kuna Potpisan sporazum o nadogradnji varaždinske Opće bolnice

Potpisan ugovor je obvezujuć i njime se daje naredba Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora da provede postupak javne nabave

U planu je dogradnja kirurgije za još jedan kompleks od 8300

kvadrata, kao i obnova starog dijela, a napravit će se i objedinjeni hitni

prijem. Uključen je peti kat interne, hemodijaliza, kao i topli spoj između interne,

rodilišta, neurologije i kirurgije



Projekt vrijedan 107 milijuna kuna došao je u fazu početka njegove realizacije. Projektom su obuhvaćene četiri županij-ske škole . To su OŠ “Vladimira Nazora” Sveti Ilija, OŠ “Ivan Kukuljević Sakcinski” Ivanec, OŠ Martijanec i Područna škola Ključ u sastavu OŠ Novi Marof.

JeDNAk StANDArDSporazum su potpisali ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, vraždinski župan Predrag Štromar, pred-sjednik Upravnog odbora Centra za pra-ćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak te gradonačelnici

i načelnici Ivanca, Novog Marofa, Marti-janca i Svetog Ilije.Glavni cilj projekta jest jednak standard za sve učenike Varaždinske županije, što bolje i kvalitetnije obrazovanje.– U Varaždinskoj županiji već sada 87 posto djece pohađa jednosmjensku nastavu. Da je jednosmjenska nastava potrebna, govore i rezultati naših učeni-ka na raznim natjecanjima na kojima re-dom osvajaju prva mjesta. Nije to samo rezultat jednosmjenske nastave, već se učenicima omogućila i dodatna na-stava, dodatni centri izvrsnosti, gdje se oni najkvalitetniji mogu dodatno obra-zovati i dodatno učiti – istaknuo je na potpisivanju sporazuma župan Predrag Štromar.

JPP - NAJISPLAtIVIJIIako se puno raspravljalo o isplativosti modela javno-privatnog partnerstva, i župan Štromar i ministar Jovanović ista-knuli su kako je model JPP-a trenutno najbolji i najisplativiji.– Model javno-privatnog partnerstva je model gdje se privatno ulaganje može iskoristiti za javnu dobrobit. U ovom

slučaju za kvalitetu školstva. Dakle, svi izračuni koji su vezani uz model JPP-a po-kazuju da je taj model otprilike 15 posto jeftiniji od klasičnog modela ulaganja. Hrvatska Vlada je osigurala da s 55 posto svojih sredstava potiče ovaj model i na taj način je olakšano županijama koje ulažu 35 posto i jedinicama lokalne samoupra-ve koje ulažu 10 posto. Dakle, iskustva koja su se pokazala u proteklom periodu i način na koji je ovaj model prihvaćen u županijama gdje je već potpisan, ubrza-vaju ovu priču i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo uz ovih 18 škola imati još toliki broj škola u projektu JPP-a diljem Hrvatske – istaknuo je ministar Jovanović.

Projekt će se financirati prema modelu javno-

privatnog partnerstva. Država je osigurala 55

posto sredstava, jedinice lokalne samouprave će uložiti 10, a Varaždinska

županija 35 posto

Svi učenici Varaždinske županije imat će jednake uvjete obrazovanja u osnovnim školama

Četiri škole kojima je osnivač Varaždinska županija dobit će svoje novo i ljepše ruho. Sporazum o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva potpisan je u Županijskoj palači

krenula realizacija projekta “Varaždinska županija – škole”

Jednaka kvaliteta obrazovanja za sve

Škole će zasjati u novom ruhu


Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i va-raždinski župan Predrag Štromar potpi-sali su novi Ugovor o dodjeli potpora iz Jamstvenog fonda za prerađivačku indu-striju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014 godinu.

INtereS PODuZetNIkAVaraždinska županija je u ovaj program ušla već prošle godine, a korisnici ovog jamstvenog fonda su županije koje na svojim područjima imaju osnovane potporne institucije koje imaju isku-stva u jamstvenim kreditima. Krediti su namijenjeni isključivo prerađivačkoj industriji.– Varaždinska županija je prošle godine bila među samo četiri onih koje su se uspjele organizirati i prijaviti. Ove go-dine sam zadovoljan jer je 17 županija shvatilo da je to dobar program i da je pametno uzeti sredstva od ministarstva i preko svojih agencija ih proslijediti po-duzetnicima. Kako je Varaždinska župa-nija već prošle godine bila lider u tome, ove godine joj nije bio problem ponoviti taj uspjeh i potpisati ugovor na četiri mi-lijuna kuna, koje će biti proslijeđene na razvojne agencije, a potom i poduzetni-cima – rekao je ministar Vrdoljak na pot-pisivanju novog ugovora.Župan Varaždinske županije Predrag Štromar izrazio je zadovoljstvo zbog no-vog ugovora i istaknuo kako postoji ve-

liki interes naših poduzetnika za ovakav način kreditiranja.

90 IZDANIh GArANCIJA– Dobro smo prošle godine odradili po-sao i opet ove godine dobili sredstva. Međutim, ove godine je malo konkret-niji i jasniji program. Prvenstveno je sada na bankarima da malo smanje kamate i onda će se ta sredstva moći vrlo brzo i potrošiti. To je potencijal od nekih oko 40 milijuna kuna, koliko kredita i garan-cija mi možemo izdati. Ja sam siguran da će se za oko tri do četiri mjeseca to i rea-lizirati, posebno zato jer ima dosta upita od poduzetnika. Mi smo fond od četiri i pol milijuna kuna već spojili s prijašnjim fondom i imamo oko 90 izdanih garan-

cija. Prošle godine je to bilo nešto manje prvenstveno zbog visokih kamata od ba-naka, ali sad vidimo da se država zadu-žuje po puno nižoj kamati nego što je to bilo prošle godine. Ja očekujem da ćemo vrlo brzo sve uložiti – rekao je županŠto se tiče Ministarstva gospodarstva, oni imaju dva cilja. Prvo, to je napraviti programe za reindustrijalizaciju Repu-blike Hrvatske, jer svako radno mjesto u industriji donosi najmanje pet radnih mjesta u uslužnim djelatnostima koje prate industriju. I drugo, stabilizacija energetskog sektora i pozicioniranje Hr-vatske kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. – Što se tiče industrije, radili smo ope-rativne programe bez obzira na rezanje proračuna i nedostatak sredstava. U operativnom programu za investiciju, in-dustriju, nova zapošljavanja i izvoz smo volumen od 120 milijuna kuna ove godi-ne digli na 132 milijuna kuna. U jamstve-nom fondu, prošlogodišnjih 18 milijuna smo osigurali također da pomažemo jamstvima prerađivačkoj industriji i ino-vacijama u prerađivačkoj industriji koje nam dižu konkurentnost, a sad smo tih 18 milijuna digli na 30 milijuna kuna – na-glasio je ministar prilikom potpisivanja ugovora u Županijskoj palači.

Novih četiri milijuna kuna iz jamstvenih fondova dodijeljeno je prerađivačkoj industriji Varaždinske županije, čime se nastavlja dobra praksa koja je započela prošle godine

Varaždinskoj prerađivačkoj industiji četiri milijuna kuna

Potpore iz Jamstvenog fonda

Varaždinska županija svoj je posao dobro odradila

prošle godine pa je i ove dobila sredstva iz

Jamstvenog fonda, a župan Predrag Štromar očekuje da će se sva sredstva vrlo

brzo uložiti u prerađivačku industriju

Varaždinska županija opet se pokazala najspremnijom za povlačenje sredstava



Dodijeljenim sredstvima obnavljat će se fasade, mijenjati prozori i stolarija, izolacija, sustavi grijanja, a ujedno je ovo i investicija koja će potaknuti na nova zapošljavanja u građevinarstvu

tri milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti

Općinama i gradovima Varaždinske županije

AZRA - Agencija za razvoj Varaždinske županije vrlo aktivna u razvijanju projekata

Gotovo tri milijuna kuna dodijeljeno je općinama i gradovima Varaždinske županije koji su prijavili projekte ener-getske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Sredstva su dio državne potpo-re, a ugovor o njihovoj dodjeli potpisali su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i župan Varaždinske županije Predrag Štromar. Ministar Vrdoljak naglasio je kako se Va-raždinska županija ponovno pokazala

najbržom i najspremnijom kada se radi o prijavi projekata i povlačenju sredstava za njihovu realizaciju.

uVIJek PrVI– Ono što je važno ovdje istaknuti jest činjenica da Varaždinci i župan Predrag Štromar ne propuštaju šanse kada se radi o projektima. Varaždinska županija je uvijek prva pripremljena i sada je go-tovo tri milijuna kuna završilo u vašoj žu-paniji, većim djelom u jedinicama lokalne uprave – rekao je ministar Vrdoljak.Projekti su usmjereni prema energetskoj učinkovitosti, a dodijeljenim sredstvima obnavljat će se fasade, mijenjati prozori, izolacije, sustavi grijanja, a ujedno je ovo i investicija koja će potaknuti i nova za-pošljavanja u građevinarstvu.– Istina, radi se o skromnim sredstvi-

ma, ali i ova tri milijuna kuna koja će biti proslijeđena jedinicama lokalne samou-prave, dostatna su za skretanje pažnje i realizaciju novih investicija – istaknuo je Vrdoljak.Svoje zadovoljstvo dobivenim potpora-ma nije krio ni varaždinski župan Predrag Štromar, koji je najavio i nova zapošljava-nja u sektoru građevinarstva.– To su sve projekti između 200 i 500 tisuća kuna. To nisu veliki projekti po-jedinačno, no ukupno će se u sljedeća dva mjeseca investirati oko pet milijuna

mnoge općine i gradovi prijavile su svoje projekte za energetsku učinkovitost

Agencija za razvoj Varaždinske župani-je predstavila je pet novih EU projekata odobrenih u okviru Operativnog progra-ma prekogranične suradnje Slovenija-Hr-vatska za programsko razdoblje 2007.-2013. koji će biti sufinancirani iz fonda Instrument pretpristupne pomoći (IPA). Svi projekti usmjereni su na razvoj podu-zetništva, društvenu integraciju te zašti-tu okoliša u prekograničnom području Slovenije i Hrvatske.

Od ukupno 228 prijava koje su zaprimlje-ne u sklopu trećeg poziva na dostavu prijedloga projekata na Operativni pro-gram Slovenija – Hrvatska 2007.-2013., odobreno je 39 projekata za sufinanci-ranje iz fonda Instrument pretpristupne pomoći (IPA), od čega je Agenciji za razvoj Varaždinske županije odobreno pet projekata kroz koje se stvaraju pre-duvjeti za održivi razvoj, gospodarsku i društvenu povezanost i suradnju izme-đu Slovenije i Hrvatske.Projekte je u prisustvu zamjenika žu-

pana Alana Košića predstavio direktor AZRA-e Nikola Kučiš.- AZRA trenutno provodi devet projekta od čega je pet novih projekata koji su odobreni od strane IPA prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska. Projekt SPIRIT kojeg smo predstavili i u kojem je AZRA vodeći partner, usmjeren je na srednjoškolsko i strukovno obrazova-nje, povezivanje obrazovnog sektora i poduzetnika, povezivanje samih tržišta rada s poduzetnicima kako bi se preva-zišao taj jaz i kako bi se na neki način

Svi projekti usmjereni su na razvoj poduzetništva, društvenu integraciju te zaštitu okoliša

Prijavljeni projekti iznose od 200 do 500 tisuća kuna, a radove će najvjerojatnije

raditi naše, domaće građevinske tvrtke


O ‘’regionalnoj i lokalnoj samoupravi u eu i ulozi medija’’

tri milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti

Seminar privukao veliki broj zainteresiranih

Općinama i gradovima Varaždinske županije

AZRA - Agencija za razvoj Varaždinske županije vrlo aktivna u razvijanju projekata

Varaždinska županija bila je domaćin održanom seminaru ‘’Regionalna i lo-kalna samouprava u EU i uloga medija’’ i okruglom stolu pod nazivom ‘’Jedinice lokalne i regionalne samouprave – stra-tegija razvoja i EU fondovi’’. Seminar je privukao veliki broj zainteresiranih predstavnika medija, lokalne uprave, ali i građana. U dva dana trajanja semi-nara upoznati su s višegodišnjim finan-cijskim okvirom EU 2014.-2020, zatim o ulozi odbora regija te ulozi medija u približavanju građanima komplicirane pravne terminologije Europske unije. Uz predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u Varaždinu su bili i predstavnici europskih institucija među

kojima i glasnogovornik za EU proračun Patrizio Fiorilli.Govoreći o višegodišnjem financijskom okviru EU do 2020. godine, glasnogo-vornik za EU proračun je rekao da je u slijedećih sedam godina na raspolaga-nju oko 960 milijardi eura. - Naša župa-nija izravnu vezu s Europskom unijom ostvaruje putem Ureda hrvatskih regija u Bruxellesu koji zastupa nekoliko župa-nija, gradova i općina - rekao je Predrag Štromar. Cilj ovog seminara i okruglog stola bio je bolje upoznavanje i infor-miranje kako novinara medijskih kuća, tako i šire javnosti i građana s informa-cijama koje se tiču predstojećih izbora u Europski parlament.

mnoge općine i gradovi prijavile su svoje projekte za energetsku učinkovitost

Svi projekti usmjereni su na razvoj poduzetništva, društvenu integraciju te zaštitu okoliša pokušala smanjiti nezaposlenost. Uku-pna vrijednost projekta SPIRIT je preko 251 tisuću eura, a sveukupna vrijednost ovih 5 odobrenih projekata je 1, 2 miliju-na eura - rekao je Kučiš te dodao kako je Agencija uspješna u izvlačenju novaca iz EU fondova. Od sveokupno devet pri-java na programe prekogranične surad-nje, prošlo je pet prijava, što je više od 50 posto te je iskoristio priliku i pozvao sve općine i gradove, odnosno načelni-ke i gradonačelnike, na suradnju.AZRA trenutno provodi još četiri EU pro-

jekta u sklopu različitih programa. Dva projekta iz IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. te po jedan projekt iz SEE (South East Europe) programa, i „Programa za cjelo-životno učenje, Leonardo da Vinci, Prije-nos inovacija. U okviru IPARD programa nedavno je završio projekt najveće uku-pne vrijednosti „PPK Karlovačka mesna industrija d.d. Karlovac“, koji je odobren na IPARD natječaju Mjera 103 i za čije je opremanje pogona za preradu mesnih prerađevina, nabavljeno više od 30 stroje-

va vrijednosti 22,5 milijuna kuna, od čega je 50 posto sufinancirano iz IPARD-a.Također, prijavljeno je devet projeka-ta izgradnje, nadogradnje, adaptacije i opremanja pet osnovnih te četiri srednje škole s područja Varaždinske županije. Vrijednost tih projekata iznosi 21 milijuna eura, što je odobreno te se projekti nala-ze na indikativnoj listi projekata MZOS-a koja će se uspostaviti kako bi se pripre-mila zaliha potencijalnih projekata čija bi se provedba mogla financirati iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj.

kuna. Najvjerojatnije će to raditi naše građevinske tvrtke, a mi imamo jako veliku glad za takvim projektima. 2008. godine imali smo jako puno zaposlenih u građevini. Pali smo više od pedeset po-sto što se tiče zaposlenosti, a ovakvim projektima moguća su nova zapošljava-nja, što nam je i cilj – rekao je Štromar i dodao kako se na ovakvim vrstama na-tječaja pokazuje tko je najspremniji i tko ima dobre i kvalitetne projekte, bez ob-zira na stranačku pripadnost općinske ili gradske vlasti.



Na području Varaždinske županije va-trogasne su se organizacije svesrdno uključile u organizaciju upućivanja hu-manitarne pomoći u poplavljena mjesta Slavonije. Više desetaka dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja cijele Varaždinske županije sudjelovalo je u pri-kupljanju i prijevozu pomoći u područja pogođena ovom katastrofom.

SPremNOSt ZA POmOćS područja Varaždinske županije u po-plavama pogođena područja ubrzo su upućene autocisterne DVD-a Varaždin-ske Toplice, DVD-a Bedenec i DVD-a Vi-nica s vozačima, koji su sudjelovali i još sudjeluju u opskrbi stanovništva pitkom

vodom. Naime, ove su cisterne još uvi-jek stacionirane na području Županje te okolnih mjesta. Izmijenile su se samo garniture vozača cisterni. Bili su dolje vatrogasci iz DVD-a Ivanec i Varaždinske Toplice, dva vatrogasca iz DVD-a Vinica i jedan iz DVD-a Ludbreg. Cisterne su vozile vodu za pranje cesta i drugo što treba, a jedna je opskrbljivala pitkom vo-dom granične policajce na prijelazu Gu-nja. Prema riječima Stjepana Kovačeka,

vatrogasnog zapovjednika Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, pomoć se nadalje sustavno šalje na poplavljena područja.Varaždinski vatrogasci pokazali su spre-mnost za odlazak na teren u Slavoniju, a svoj doprinos dalo je 60 naših vatro-gasaca iz DVD-ova s područja gradova Ivanca, Ludbrega, Varaždina i Varaždin-skih Toplica te općina Martijanec, Cesti-ca, Sveti Đurđ, Ljubešćica i Beretinec.

Vatrogasci s područja cijele Varaždinske županije pokazali su veliku srčanost u pomaganju onima kojima je to najpotrebnije

Naši vatrogasci pomagali poplavljenoj Slavoniji

humanost na djelu

Na poplavljena područja upućene su autocisterne DVD-ova Var. toplice, bedenec i Vinica

Svečanim otvaranjem Muzeja hrvatskog vatrogastva i predajom ključeva novog vatrogasnog vozila u Va-raždinu se održala trodnevna manifestacija kojom se obilježava 150. godišnjica osnutka DVD-a „Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu“. Svečanosti u Trenkovoj ulici nazočio je pokrovitelj proslave, Pred-sjednik RH dr. Ivo Josipović.U nazočnosti Predsjednika, gradonačelnik Goran Habuš uručio je čelnicima DVD-a ključeve novog va-trogasnog vozila kojeg je blagoslovio vlč. Stjepan Najman, župnik u varaždinskoj župi Sv. Nikole.Predsjednik je nazočio i svečanoj sjednici DVD-a u va-raždinskom HNK , na kojoj su zaslužnim vatrogasci-ma i podupirateljima ovog humanog poziva uručena odlikovanja.

Josipović: Vatrogastvo na sjeveru rh je i kulturološki fenomen


Varaždinska, Međimurska i Koprivnič-ko-križevačka županija potpisale su Spo-razum o partnerstvu za „Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermo-dalnog prijevoza tereta na području regi-je sjeverne Hrvatske“. Sporazum su potpisali varaždinski župan Predrag Štromar, međimurski župan Ma-tija Posavec i Ivan Pal, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije.Župan Štromar istaknuo je da je u našoj županiji cijena javnog prijevoza visoka, neke prometne linije loše te je zbog toga sve manje putnika. Dodao je kako bi se potpisivanjem ovog sporazuma trebali konkretizirati potezi najprije na integra-ciji putničkog prijevoza, a kasnije i teret-nog.

PremA POtrebAmA- Došlo je vrijeme za ovaj sporazum i osiguravanje većih sredstava te izradu prometne strategije kao i rashoda. Ideja je da jedna tvrtka upravlja kompletnim prijevozom i onda dijeli novac prema po-trebama prijevoznicima. Svi mi iz župani-ja na sjeverozapadu Hrvatske imamo isti problem. Ideja je da građani troše ma-nje i voze se javnim prijevozom. Treba integrirati željeznicu i autobus te velike gradove, ali i spojiti ruralna područja te omogućiti kvalitetne linije. Krajnji cilj je

niža cijena prijevoza i veći broj putnika. Ovim sporazumom otvara se i moguć-nost dobivanja sredstava iz EU fondova

- istaknuo je Štromar.Interes je i što bolje povezivanje tri župa-nije u kojima živi oko 450 tisuća stanov-nika. – Kada se želi upotpuniti kvaliteta života ljudi mora se nešto napraviti s prijevozom. Sve što nas okružuje ovisi o prijevozu. Netko iz Koprivnice ovisi o Varaždinu ili Čakovcu i mi kao javne insti-tucije moramo učiniti sve da taj prijevoz funkcionira. Mi smo i pogranične župa-nije i moramo razmišljati o kvalitetnijem povezivanju u turističke i gospodarske svrhe. Ceste, autoceste i željeznica mo-raju biti više iskorištene kako bi što više putnika, po što manjoj cijeni, došli od jednog do drugog mjesta – dodao je me-đimurski župan Posavec na potpisivanju sporazuma.

Sporazum o partnerstvu za “Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske” potpisan je u Županijskoj palači

Poboljšanje javnog prijevoza putnika između tri županije

Suradnja za kvalitetniji prijevoz

Župan Predrag Štromar istaknuo je kako se ovim

sporazumom otvara i mogućnost dobivanja sredstava iz europskih fondova, a krajnji cilj je niža cijena prijevoza i

veći broj putnika između Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke

županije

Zaključak je da se boljim i kvalitetnijim javnim prijevozom povećava i kvaliteta života



Šezdeset štandova s više od tri tisuće porcija raznoraznih delicija iz svih kra-jeva Hrvatske, kao i humanitarna akcija obilježili su ovogodišnji Gourmet Varaž-din 2014, dvodnevnu eno gastronomsku manifestaciju. Pravi gurmanski festival, festival dobre hrane i dobrog vina posjetili su mnogo-brojni građani, a svečano su ga otvorili župan Varaždinske županije Predrag Štromar, varaždinski gradonačelnik Go-ran Habuš i Valter Flego, župan Istarske županije koja je bila partner ovogodišnje manifestacije.

turIStIčkA PONuDAKapucinski trg prodisao je punim plući-ma, a u dva dana spojene su dvije ma-nifestacije, Okusi Hrvatske i Varaždinski sejem. Sama ideja potekla je od Gradske tržnice, koja je glavni organizator, a svoj doprinos dao je i Hrvatski kuharski savez. Humanitarni dio manifestacije odnosio se na prikupljanje novaca za poplavlje-na poručja u istočnoj Slavoniji. Novac se prikupio od ulaznica koje su koštale deset kuna, a uz njih se kao suvenir za degustaciju dobila čaša. Eno-gastro-nomska ponuda Varaždinske županije dobra je promocija za naš kraj i zasigur-no važan dio turističke ponude koju je potrebno razvijati. S obzirom na to da

se degustiraju delicije iz svih krajeva Hr-vatske, Gourmet festival je i promocija naše zemlje.– Gourmet festival je zaista manifestacija na državnom nivou. Na svakom štandu

imamo hranu iz različitih županija, razli-čite okuse, dvadeset županija po tri do četiri jela i ovo je dobra promocija za sve nas – istaknuo je župan Štromar. Najviše delicija pripremili su domaćini, Varaždinska županija, ali i Istarska koja je partner ovogodišnjeg Gourmeta.

DObrA PrOmOCIJA– Istarska kuhinja jedan je od motiva do-lazaka gostiju u našu destinaciju. Eno-ga-stronomija je vrlo razvijena u Istri, to je jedan živi organizam kojeg treba razvijati i obogaćivati. Zato nam je jako drago da smo dobili poziv za sudjelovanje u ovoj manifestaciji. Želimo prezentirati spoj naših autohtonih jela na jedan suveren i moderan način – rekao je Valter Flego, Istarski župan.Svoje umijeće kuhanja pokazali su i naši gradski čelnici, koji su zasukali rukave i ovog puta primili se kuhače. Sve što su pripremili moglo se kušati, a sav novac od prodaje njihovih jela također je na-mijenjen područjima stradalima u po-plavama. Drugog dana manifestacije održan je 7. Varaždinski sejem zdrave hrane i domaćih proizvoda, koji je tako-đer bio izvrsno posjećen, a predstavila su se obiteljsko poljoprivredna gospo-darstva naše županije, ali i ostalih župa-nija Hrvatske.

mogla su se kušati autohtona jela iz svih hrvatskih županija

Ovogodišnju dvodnevnu eno-gastronomsku manifestaciju obilježila je humanitarna akcija, jer se prikupljao novac za područja stradala u poplavama u istočnoj Slavoniji

Autohtone delicije, ples i pjesma za prave gurmane

Gourmet festival 2014

Pokrovitelji Gourmet festivala 2014 bili su

Varaždinska županija i Grad Varaždin, uz partnerstvo

Istarske županije, a ovakva eno-gastronomska

manifestacija odlična je promocija za naš kraj

i zasigurno važan dio turističke ponude koji treba

što više razvijati


Izložbom su dominirala polusuha i suha vina, a najzastupljenije su bile vinske sorte traminac, sauvignon i graševina

15. Vinska rapsodija Varaždinske županije

Čak 112 uzoraka vina prijavilo se na 15. Vinsku rapsodiju Varaždinske županije, izložbu vina koja je održana u dvorani Gospodarske škole u Varaždinu, nakon deset godina stanke.

trI ŠAmPIONANajzastupljenije su bile sorte traminac, sauvignon i graševina, a posebnost izlož-be je što ni jedan uzorak nije odbačen. – Drago nam je što se nakon deset godina stanke ponovno održala ova izložba vina. Prikupljeno je 112 uzoraka, od čega je 40 vina zlatnih, a ni jedno nije odbačeno što ne pamtim da se ikada dogodilo na nekoj izložbi. Mislim da je pokazana sva vrijed-nost naših vina i naših vinogradara. Ima-mo tri šampiona, to su Bolfan Vinski Vrh, Crnko i Šafran – istaknuo je Davor Hižak, organizator 15. Vinske rapsodije uz par-tnerstvo Varaždinske županije.Izložbeni dio vina održan je na dvodnev-nom predstavljanju u dvorani Gospodar-ske škole, a nakon toga izložba se selila po ugostiteljskim objektima diljem župa-nije. Izlagalo je šezdesetak vinogradara iz naše županije, Koprivničko-križevačke, a jedan vinogradar bio je iz Slovenije.

– Ova izložba je prije svega okupljanje vinogradara, druženje i prezentacija vina koje imamo u našoj županiji. Želimo da naši sugrađani vide kakva vina imamo, da ih sljubimo s namirnicama i da našem vinu u županiji damo jedan dignitet koji to zaslužuje. Žao nam je jer se izložba de-set godina nije organizirala. Organizirale su se neke manje izložbe, ali vjerujemo i sigurni smo da je jedno ovakvo godišnje okupljanje doista potrebno – naglasio je Hižak. Izložbu je otvorio varaždinski žu-pan Predrag Štromar, koji je rekao kako

još ne možemo govoriti o Varaždinskoj županiji kao županiji vina, ali prema nje-govom mišljenju, krećemo u dobrom smjeru. – Potvrdilo se da imamo dobrih vinogra-dara, podrumara, da imaju solidne količi-ne i da mogu konkurirati i drugim regija-ma i županijama u Republici Hrvatskoj. Činjenica da od ovih 112 uzoraka ni jedno nije odbačeno i da je dodijeljeno 40 zlata, dovoljno govori o kvaliteti vina varaždin-skog kraja – rekao je župan Predrag Štro-mar na otvorenju izložbe.

Varaždinska županija ove je godine bila domaćin 4. izložbe bučinog ulja sjevero-zapadne Hrvatske. U organizaciji ove ma-nifestacije koja je poprimila tradicionalni karakter, sudjelovale su Međimurska, Kra-pinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Osnovni ciljevi izložbe su popularizacija i prezentacija bučinog ulja te sustavno i trajno podizanje svijesti kako proizvođa-ča, tako i potrošača o važnosti zdrave pre-hrane i domaće proizvodnje.Izložba bučinih ulja nastala je iz želje za unapređivanjem proizvodnje, potrebe za lakšim plasmanom proizvoda, a naposli-

jetku i za što boljom kvalitetom bučina ulja. Ona je i odličan i vrlo važan se-gment promocije proizvođača bučinih ulja, kao i samog ulja široj javnosti.Na ovogodišnjoj 4. izložbi bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske ocijenjeno je trideset uzoraka bučinog ulja od ukupno 25 proizvođača. Od pristiglih uzoraka, bilo je 24 uzorka nerafinira-nih bučinih ulja proizvedenih tradici-onalnim postupkom, dok je šest uzo-raka bilo hladno prešanih bučinih ulja. Ukupno je dodijeljeno šest zlatnih medalja, pet za nerafinirana ulja

OPG-u Karmela Županić iz Varaždinske županije, OPG-u Ivanuša iz Međimur-ske, OPG-u Darinka Gorup iz Krapin-

sko-zagorske, Uslužnoj uljari „Ivanu-ša“ iz Međimurske te OPG-u Dario Bunjevac iz Zagrebačke županije. Za hladno prešano ulje zlato je dobio OPG Just iz Međimurske županije. Svojim kontinuiranim održavanjem, izložba postaje regionalno prepo-znatljiva i doprinosi poboljšanju kvalitete proizvodnje bučinog ulja i povećanju konzumacije ovog ga-stronomskog dragulja.

Domaćini 4. izložbe bučinog ulja sjeverozapadne hrvatske

Dodijeljeno 40 zlatnih medalja

Ni jedan uzorak nije bio odbačen, što znači da su bila prijavljena vrlo kvalitetna vina

12br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

žuC

Nakon, srećom, samo prosječne zime, za razliku od one prošlogodišnje, Župa-nijska uprava za ceste realizira radove u skladu s financijskim mogućnostima. Tako su krenuli radovi na županijskim i lokalnim cestama, a osim održavanja, odnosno košnje i čišćenja jaraka, zavr-šavaju se i višegodišnji projekti. Tako na-stavljena realizacija projekata, koje ŽUC provodi zajednički s jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama u Varaždinskoj županiji.

ZAVrŠetAk rADOVAKako je rekao Tomislav Osonjački, ravna-telj ŽUC-a, Radovi na području općina Mali Bukovec i Sveti Đurđ već su obavljeni, a u tijeku su radovi na području grada Ivanca, te općina Trnovec Bartolovečki, Vidovec, Kneginec i Maruševec. U planu su i radovi u Novom Marofu, Petrijancu i Jalžabetu.

Što se pak sanacije klizišta tiče, Tomislav Osonjački kaže kako su radovi počeli u proljeće te da će trajati do kraja građe-vinske sezone, odnosno do jeseni, do kad će to vremenski uvjeti dopustiti.Tako su završeni radovi na području Bednje i Lepoglave. U planu je i sanacija klizišta na području Cestice, Brezničkog Huma i Varaždinskih Toplica.Izvršeni su radovi u mjestima Vuliši-nec-Kamenički Vrhovec, Maruševcu, a u planu su Sračinec, Varaždinske Toplice, Frankopanska u Ludbregu i Sigetcu.

IZmJeNA PrAVILNIkAPo pitanju izmjene Pravilnika o naknada-ma za prilaz na županijske ceste koju mo-raju plaćati obrtnici i poduzetnici, Tomi-slav Osonjački kaže kako je zadovoljan.- Mi izražavamo zadovoljstvo zbog pro-mjene Pravilnika jer smo najbolje svjesni

problematike. Uglavnom, smatramo da je spomenuti Pravilnik potrebno izmije-niti kako bi se olakšalo poslovanje prav-nim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u objektima uz javne ceste - rekao je Osonjački.

Radovi na sanaciji cesta i klizišta na području Varaždinske županije započeli su početkom proljeća. Svi projekti realiziraju se u skladu s financijskim mogućnostima

Saniraju se ceste i klizištaradovi na području cijele županije

Najbrži i NajutjecajNiji portal u regiji

1 000 000 pogleda stranica mjesečno

360 000 posjetitelja

mjesečno90 000 posjetitelja tj e d n o

javite nam se: [email protected] 042/488-488

Prema riječima Tomislava Osonjač-kog u planu je i sanacija jednog dijela ceste na relaciji Ludbreg-Le-grad. ta je cesta u izrazito lošem stanju i potrebna je kompletna rekonstrukcija. Stoga, Osonjački navodi kako će ŽUC učiniti sve da se dobiju sredstva iz EU fondova kako bi se ta cesta u potpunosti mogla rekonstruirati.

u planu i sanacija ceste Ludbreg-Legrad

U sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu prošlog se vikenda održao 1. Gospodarski sajam, na kojem se predstavilo 80 izlagača.

PrILIkA ZA PODuZetNIkeSajam je otvorio varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, koji je naglasio kako se nada da će ta manifestacija postati tradicionalna.- Zadovoljstvo mi je da mogu otvoriti 1. Gospodarski sajam, koji, vjerujem neće ostati samo prvi, već će to biti tradicija - rekao je Habuš te pritom naglasio kako su vrata Gradske vijećnice uvijek otvore-na za sve gospodarstvenike i obrtnike. Uz sajamske izložbe i prezentacije, odr-žali su se i gospodarski susreti poduzetni-ka i obrtnika, prigodna sajamska prodaja i degustacije, sajamske radionice, gastro-nomska ponuda, prezentacija starih za-nata, sajamski radio, cjelodnevni prateći sadržaji, zabavno glazbeni program i na-

gradne igre za posjetitelje.Također, određeni sadržaji odvijali su se i ispred sajamske dvorane. Tako je u subo-tu, na rukometnom igralištu ispred dvo-rane Udruga “Karavana za život – Bikeri na cesti” održana cjelodnevna prezenta-cija sigurne vožnje na motociklima.

bOGAt PrOGrAmOsim toga, u cjelodnevnom zabav-no-glazbenom programu u Graberju su nastupili Varaždinske mažoretkinje,

Valentina Geci, Kristijan Petrović Kiki, Sportski plesni klub Varaždin, Gradski notar, Tamburaški sastav Taliri, Tambu-raši mjeseca, Univerzalni plesni studio Feel, Plesni studio JazzOn i drugi. Po-krovitelji Gospodarskog sajma u Varaž-dinu su Grad Varaždin, Varaždinska žu-panija, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Varaždinske županije i Udruže-nje Hrvatskih obrtnika Varaždin.

AktuALNO 13Varaždinska županija

Uz sajamske izložbe i prezentacije, održali su se i gospodarski susreti poduzetnika i obrtnika, prigodna sajamska prodaja i degustacije

Na Gospodarskom sajmu predstavilo se 80 izlagača

Prigoda za druženje obrtnika i poduzetnika

Obrtnici, poduzetnici i gospodarstvenici imali su priliku prezentirati svoje proizvode

Uz sajamske izložbe i prezentacije, održali su se i gospodarski susreti poduzetnika i obrtnika,

prigodna sajamska prodaja i degustacije, sajamske

radionice, gastronomska ponuda, prezentacija starih

zanata, sajamski radio, cjelodnevni prateći sadržaji, zabavno glazbeni program i nagradne igre za posjetitelje

Na sajmu su se predstavili i OPG Dizajneri su pokazali najbolje kreacije



Cilj tvrtke Poslovne zone su realizacija projekata, kao i ušteda vremena i novca potencijalnim investitorima

kompletna koordinacija projekta, od početka do finalizacije

Poslovne zone - Logistička podrška investitorima

Predstavljen investicijski projekt tvrtke Wollsdorf u zoni Jalžabet

U Poslovnoj zoni Jalžabet 11. lipnja svečano je predstavljen investicij-ski projekt tvrtke Wollsdorf Leder, o kojemu su posljednjih mjeseci informacije curile na kapaljku. Riječ je o austrijskoj obiteljskoj tvrtci koja se bavi proizvodnjom kože za automo-bile, namještaj i zrakoplove, a neki od njihovih kupaca su renomirani proizvođači automobila poput Audia, BMW-a, Opela i Peugota, ali i luksu-znih marki poput Jaguara, Ferraria i Lamburginia. Devedeset posto svojih proizvoda tvrtka izvozi u 30 država svijeta, a Jalžabet sada se smjestio uz inozemne ispostave tvrtke u SAD-u, Hong Kongu, Kini i Australiji.Puštanje tvornice u pogon planira se za listopad 2014.; u potpunosti treba-la proraditi u lipnju 2015., a do tada se ukupno namjerava zaposliti 250 ljudi. Prva radna mjesta otvorit će se već sljedećeg mjeseca, u srpnju, a novozaposleni će biti poslani na edukaciju u Austriju. Nakon toga edukacija novih djelatnika odvijat će se u Jalžabetu.

Wollsdorf Leder jedan od klijenata

Logistička podrška potrebna u svim faza-ma realizacije nekog projekta, komplet-na koordinacija, uštede vremena i novca, lobiranje, prezentiranje, podizanje kon-kurentnosti, svi oni detalji koji su potreb-ni da bi neka investicija ili projekt zaživio u punom smislu te riječi, poslovi su koje vrlo profesionalno i korektno obavlja varaždinska tvrtka Poslovne zone – logi-stička podrška investitorima.

OrGANIZACIJATvrtka Poslovne zone središnje je mjesto za kontakt za tvrtke ili investitore koji se žele proširiti u Varaždinsku županiju i regiju Sjeverne Hrvatske ili pomaže već osnova-nim tvrtkama u želji proširenja poslovanja.

– Naše poslovne zone, mogućnosti i želje unatrag nekoliko godina predstavljamo i prezentiramo na najvećim specijalizira-nim investicijskim sajmovima u Europi i šire. Naš posao je napraviti sve ono što je jednom investitoru potrebno da bi ula-gao u određeno područje, a na što oni ne žele gubiti svoje vrijeme. To je pribavljanje sve potrebne dokumentacije, od dozvola do izgradnje i zapošljavanja, usklađivanje svih zakonskih okvira i pravilnika kako bi investicija zaživjela što je prije moguće i došla u fazu realizacije – naglasila je Štefi-ca Španić, direktorica Poslovnih zona.O uspješnosti ove tvrtke dovoljno govori preporuka Hrvatsko-austrijske trgovin-ske komore koja je Poslovne zone pro-

glasila najboljom tvrtkom za logističku podršku za invesitore, kao i preporuka tvrtke Wollsdorf. – Mi nudimo svu podršku koja je in-vestitoru potrebna, od tehničkih, ad-ministrativnih i stručnih usluga, do ispitivanja tržišta, promidžbe, organi-zacije i logističke potpore. Prisutni smo na najvećim poslovnim sajmovima. Koncentriramo se na EXPO REAL Mün-chen i EIRE MIlano. O našoj ozbiljnosti, učinkovitosti i profesionalnosti govore i mnogobrojne preporuke, kao što je i ona tvrtke Wollsdorf Leder, čiji smo projekt investicije u poslovnu zonu Jal-žabet sproveli od samog početka pa do otvorenja - istaknula je Španić.


Varaždinska agencija za marketing i pro-midžbu ove je godine nastavila s projek-tom poboljšanja cestovne infrastrukture i postavljanja nadstrešnica na području cijele Varaždinske županije. Da je projekt uspješan najviše govori činjenica da su upravo krajnji korisnici, odnosno građani, zadovoljni. U 2014. godini postavljene su 42 nove nadstrešnice, čija je ukupna vrijed-nost 630 tisuća kuna, dok je prošle godine u sklopu projekta postavljeno 50 nadstreš-nica u vrijednosti od 750 tisuća kuna.

231 NADStreŠNICAŠtefica Španić, direktorica Varaždinske agencije za marketing i promidžbu, koja uspješno provodi projekt već sedam godina, zajedno s partnerima Varaždin-

skom županijom i Županijskom upravom za ceste, istaknula je kako je zadovoljna realizacijom planiranih ciljeva.Do sada je, naime, u svim općinama i gra-dovima na području Varaždinske župani-je postavljeno ukupno 231 nadstrešnica, a s obzirom na povećane potrebe kori-snika autobusnog prijevoza putnika, ali i nedavno potpisani Sporazum o partner-

stvu na ‘’projektu razvoja integriranog prijevoza i intermodelarnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvat-ske’’ između Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, nužno je i daljnje opremanje autobusnih staja-lišta potpornom infrastrukturom, kao i povećanje potreba sigurnosti u tom se-gmentu, istaknula je Štefica Španić.

Nastavlja se s projektom poboljšanja cestovne infrastrukture diljem Varaždinske županije, a ukupna vrijednost ovogodišnjih radova je 630 tisuća kuna

42 nove nadstrešnice postavljene u ovoj godini

Diljem županije uređuju se autobusna stajališta

Prošle je godine postavljeno 50 nadstrešnica u vrijednosti 750 tisuća kuna

Poslovne zone predstavile su se s 15 partnera na prvom Gospodarskom sajmu u Graberju

Tvrtka Poslovne zone – logistička podrš-ka investitorima sudjelovali su zajedno s s 15 partnera na Gospodarskom sajmu. Predstavili su se s gradovima: Ivanec, Le-poglava, Novi Marof, Varaždinske Topli-ce i općinama: Gornji Kneginec, Sračinec, Breznički Hum, Jalžabet, Ljubešćica, Mali Bukovec, Cestica, Trnovec Bartolovečki te gospodarskim subjektima Varaždin-ske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i tvrtkom Prokon d.o.o.

Predstavili se na Gospodarskom sajmu



Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu Varaždinske županije i Varaždinska agencija za marketing i promidžbu proveli su ovaj projekt

“kretanje bez zapreka” pomoć slijepima i slabovidnima

Novi projekt Varaždinske županije

Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravi-ma osoba s invaliditetom, kretanje bez za-preke jedno je od osnovnih ljudskih prava. Potaknuti potrebama slijepih i slabovidnih osoba, Varaždinska županija i njen uprav-ni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, kao nositelj projekta, zajedno s Va-raždinskom agencijom za marketing i pro-midžbu proveli su projekt Vodič slabovid-nih osoba i Funkcionalni sustav taktilnih mapa za otvoreni prostor i orijentacijske planove kretanja slabovidnih i slijepih oso-ba u Varaždinskoj Županiji.

OrIJeNtACIJSkI PLANKroz postavljanje orijentacijskih planova u poslovnim i javnim objektima u Varaždin-skoj županiji, koji predstavljaju dvodimen-zionalni prikaz tlocrta etaže građevine pri-lagođen slijepim i slabovidnim osobama uporabom kontrastnih boja i reljefnih ele-menata — tekstura, simbola i brailleovog pisma, povećava se pristupačnost i olak-šava prostorna orijentacija u poslovnim i javnim zgradama slijepim i slabovidnim osobama. Treba naglasiti kako je projekt u skladu i s odredbama Pravilnika o osigu-

ranju pristupačnosti zgrada osobama s invaliditetom i smanjene pokretnosti. Ta-kođer, projekt je u skladu s Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine te će sigurno pružiti pomoć i una-prijediti samostalno, ali i sigurno kretanje u zgradi Varaždinske županije. - U prvoj fazi projekta iz proračuna Varaž-

dinske županije financirat će se orijenta-cijski planovi Županijske palače. Postav-ljena su tri orijentacijska plana, jedan na ulazu u Županijsku palaču, a ostali na prvom i drugom katu. Uz nositelje, u pro-jetku su surađivali sa svojom stručnom pomoći Hrvatski savez slijepih i Udruga slijepih i slabovidnih osoba Varaždinske županije - istaknuo je dožupan Alen Kišić.

Ploče predstavljaju dvodimenzionalni prikaz tlocrta županijske palače


Domaća i svježa jaja žitelji Varaždinske žu-panije moći će kupovati na jajomatu u Jal-kovečkoj ulici. Jajomat je prvi na području naše županije, a svečano ga je otvorio Predrag Štromar, varaždinski župan. Kontinuirano od 2005. godine, Varaždin-ska županija preko Upravnog odjela za poljoprivredu provodi programe, projek-te i mjere ruralnog razvoja na svome po-dručju. Aktivnosti su u početku bile dio poljoprivredne politike Županije, da bi se kasnije ugradile u Regionalni operativni program. Danas se mjere poljoprivredne politike provode kroz Županijsku razvoj-nu strategiju.Jedna od takvih aktivnosti je i sufinan-ciranje nabavke i instalacije jajomata od strane proizvođača jaja s područja Varaž-dinske županije. Jajomat se puni jajima s obiteljskog po-ljoprivrednog gospodarstva Zvonka

Šinceka iz Gornjeg Vratna. Jaja se mogu kupiti pakirana u kutijama po deset ko-mada te po cijeni od 11 ili 12 kuna, ovisno o klasi. – Hvala Županiji koja je dala tride-set posto iznosa potrebnog za jajomat. U aparat stane šesto jaja odjednom, ako bude potrebno i dva puta dnevno će se puniti. Naš OPG ima dvije tisuće kokoši pa se ona voze svako jutro. Nadam se da će kupci to znati prepoznati. Na ideju za otvaranje jajomata došao sam jer mi je prijatelj iz Austrije rekao da to kod njih jako dobro funkcionira – rekao je Zvon-ko Šincek na otvorenju prvog jajomata u Jalkovečkoj ulici.Projekt jajomata Varaždinska županija sufinancirala je s 12 tisuća kuna, a župan Predrag Štromar istaknuo je kako će Žu-panija i nadalje podržavati ovakve i slične projekte, ne samo financijski, već i oko rješavanja potrebne dokumentacije.

Ovaj projekt Varaždinska županija sufinancirala je s 12 tisuća kuna, a župan Predrag Štormar istaknuo je kako će i dalje pomagati slične projekte

Varaždinska županija dobila svoj prvi jajomat

Jaja iz OPG-a Zvonka Šinceka iz Gornjeg Vratna

Iz ovog aparata jaja obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva Zvonka Šinceka iz Gornjeg Vratna mogu se kupiti pakirana u

kutijama po 10 komada te po cijeni od 11 ili 12 kuna

Varaždinci će na jajomatu moći kupovati svježa jaja koja se dopremaju svakodnevno u jajomat


GradoviOGLASNIk


Predavanje na tečaju u Ludbregu održala je dr.sc. Ingrid Bošan Kilibarda, zamjenica ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu

“Pokreni srce - spasi život”, učili kako koristiti defibrilator

Organizacija tečaja i projekti Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije

U prostorima Nastavnog centra Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije u Ispostavi Ludbreg, tijekom 2014. go-dine održana su dva tečaja „Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu au-tomatskog vanjskog defibrilatora“ .

23 POLAZNIkA tečAJASam tečaj održava se u okviru nacio-nalnog programa „Pokreni srce – spasi život“, kojeg zajedno provode Ministar-stvo zdravlja, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatski zavod za javno zdrav-stvo. Predavanje na tečaju u Ludbregu održala je dr.sc. Ingrid Bošan Kilibarda zamjenica ravnateljice Hrvatskog zavo-da za hitnu medicinu. Praktični dio teča-ja vodili su zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, instruk-torica Anđela Simić, dr.med., voditeljica Nastavnog centra i glavni tehničar Zavo-

da/ Nastavnog centra Zoran Ognjanović, kojima je ujedno povodom obilježavanja Nacionalnog dana Hitne medicinske služ-be 30. travnja 2014. dodijeljena zahvalni-ca za izniman doprinos i stalnu profesi-

onalnu uključenost u podizanje kvalitete rada te kvalitete medicinske usluge u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije te podizanje svijesti i edukaciju građana Varaždinske županije.Tečaj „Osnovne mjere održavanja živo-ta uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora“ do sada su prošla 23 pola-znika. Promocijom tečaja s polaznicima koji svojim radom sudjeluju u odlučivanju i planiranju ciljeva od općeg društvenog interesa, željelo se ukazati na važnost edukacije u situacijama u kojima se oče-kuje brzo i učinkovito djelovanje u cilju spašavanja i očuvanja ljudskog života i zdravlja s upotrebom automatskog vanj-skog defibrilatora.

tečaj za upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora prošlo je 23 polaznika

Zavod za hitnu medicinu Varaždin-ske županije organizira i sudjeluje u obrazovanju stanovništva iz područ-ja hitne medicine na svom području. Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom i Varaždinskom agenci-jom za marketing i promidžbu d.o.o. provodi projekt „Što trebate znati o hitnoj medicinskoj službi“. Sam projekt uključuje izradu plakata,

koji je u svojem idejnom prototipu dobio odobrenje od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Plakati su postavljeni na svim frekventnim loka-cijama kao idealnima za preventivnu mjeru i zadaću podizanja razine edu-ciranosti stanovništva o svemu što je potrebno znati o hitnoj medicinskoj službi. Zatim organizirani su tečajevi i predavanja u osnovnim i srednjim školama na području Varaždinske žu-

panije i Gradu Varaždinu u kojima je sudjelovalo ukupno 1044 polaznika.„Što trebate znati o hitnoj medi-cinskoj službi“ je projekt od općeg i javnog interesa te se ciljano želi uspostaviti temelj za upoznavanje javnosti o važnosti posjedovanja određenih znanja o hitnoj medi-cinskoj službi kojim se doprinosi kvalitetnijem radu hitne medicinske službe.

Što trebate znati o hitnoj medicinskoj službi

Spašavanje života treba biti brzo i točno


Varaždinska županijakuLturA

Ministrica kulture Andrea Zlatar Vio-lić održala je u Hrvatskom narodnom kazalištu radni sastanak s Predragom Štromarom, varaždinskim županom i Goranom Habušem, varaždinskim gra-donačelnikom. Na radnom sastanku razgovaralo se o kandidaturi Varaždina za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.Istaknute su smjernice i naputci vezano na kandidaturu, ali je naglašeno kako je vrlo važan i regionalni koncept Varaždi-na kao prijestolnice kulture.– Danas je izložena ideja za koju posto-ji već i konsenzus, a to je da se Varaždin kandidira za europsku prijestolnicu kul-ture ne sam, nego u partnerstvu sa su-sjednim gradovima i županijama. Važno

je reći da je ovo najozbiljniji trenutak, jer polovicom svibnja otvara se nacionalni natječaj za europsku prijestolnicu kultu-re i gradovi su već trebali startati, kao što je Grad Varaždin to i učinio i izložio jednu koncepciju koja je regionalna i uključuje susjedne zemlje, ali što je za nas najvaž-nije, vidi kulturu kao moment razvoja grada – istaknula je ministrica Zlatar Vio-lić na radnom sastanku.Prema riječima ministrice, takav koncept uključuje kulturu vezanu i za socijalne učinke, za gospodarstvene, za turističke, ali istovremeno i za povijesni identitet grada koji nije samo prepoznatljiv po baroku, već i šire od rimskih i ostalih vre-mena.– Varaždin ima velike šanse. Prvo zato

što je koncept regionalan, zato što ima i susjede, Sloveniju i Mađarsku, koje imaju ta iskustva i u kojima je prekogranična suradnja nešto što je za takvu prijestolni-cu iznimno važno. Ono što drugo ima, to su institucije koje već postoje, i kao što je gradonačelnik Habuš rekao, to nije pro-jekt da bi se radilo zgrade samo za tu pri-liku, a koje bi potom stajale prazne, nego je to projekt koji se tiče samoga razvoja grada – naglasila je ministrica Zlatar Vio-lić dodavši kako osobno misli da Varaž-din ima veliki potencijal.U kandidaturi za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine Varaždinu su se pridružili gradovi Ludbreg, Ivanec, Lepo-glava, Varaždinske Toplice, Novi Marof, Koprivnica, Krapina, Čakovec i Prelog.

Koncept je regionalan, a uključuje gradove Varaždin, Ludbreg, Ivanec, Lepoglava, Varaždinske Toplice, Novi Marof, Koprivnicu, Krapinu, Čakovec i Prelog

Velike šanse za europsku prijestolnicu kulture 2020.

ministrica kulture u Varaždinu

21Varaždinska županija kuLturA

Heljda bi mogla biti još jedna namirnica po kojoj će Varaždinska županija biti prepoznatljiva

heljda - kultura prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Održano korisno predavanje

U organizaciji Upravnog odjela za poljopri-vredu i zaštitu okoliša Varaždinske župa-nije, a u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske kulturne baštine Kučana i Zbe-lave „Hajdina“, u Skupštinskoj dvorani Žu-panijske palače održano je predavanje na temu “Heljda, kultura prošlosti, sadašnjo-sti i budućnosti“ profesora Ivana Kolaka s Agronomskog fakulteta iz Zagreba.Prije samog predavanja, prisutne je po-zdravio zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić koji je pohvalio or-ganizatore ovog predavanja te istaknuo koje sve projekte Županija provodi na području poljoprivrede.

- Varaždinska županija na različite načine pomaže razvoj poljoprivrede na našem području, od sufinanciranja troškova stručnog nadzora u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, preko sufinan-ciranja Programa okrupnjavanja i pove-ćanja poljoprivrednog zemljišta pa sve do provođenjem izravnih ili neizravnih

mjera kojima se želi afirmirati proizvodnja glasovitog varaždinskog zelja - rekao je zamjenik te dodao kako upravo heljda, uz varaždinsko zelje, može biti jedan od pre-poznatljivih znakova naše Županije.Profesor Kolak spomenuo je kako je heljda ne-kada bila popularna u svim dijelovima Hrvat-ske, a naročito u sjeverozapadnim krajevima.

Šesti po redu Carski bal u Korneuburgu pokraj Beča ugostio je ove godine i čla-nove Husarske garde Varaždinske župa-nije. Bal je organiziran pod pokrovitelj-stvom nadvojvode Karla von Habsburga – Lothringena, a balu je prisustvovao veliki broj predstavnika austrijskog druš-tvenog i političkog života te predstavni-ka europskih povijesnih postrojbi.Osim uživanja u balskoj tradiciji, bal je bio izvrsna prilika za uspostavljanje no-vih kontakata s austrijskim, ali i drugim

povijesnim postrojbama. Zapovjednik Husarske garde Kemal Salihović ista-knuo je zadovoljstvo sudjelovanjem na balu te je naglasio kako su se husari odlično uklopili u cijeli događaj.- Na ovom balu smo upoznali predsjed-nika Saveza europskih povijesnih voj-nih postrojbi Helmuta Eberla s našim radom i djelovanjem, a posebno je bio srdačan susret sa zapovjednikom au-strijskih konjaničkih postrojbi Franzom Prendstetterom kojeg smo pozvali i u

posjetu našoj Županiji - rekao je Sali-hović te dodao kako je iznimno važno njegovati suradnju s europskim povi-jesnim postrojbama jer se na taj način promovira povijest i tradicija Varaždin-ske županije.

husarska garda na Carskome balu u bečuhusari promovirali bogatu povijest Varaždinske županije

Bal je bio prilika i za susrete s ostalim europskim povijesnim postrojbama

Velik broj posjetitelja na predavanju bio je dokaz iznimnog interesa za heljdu


Varaždinska županijaŠkOLStVO

Druga Gimnazija Varaždin dobila je viso-ko priznanje, certifikat za direktni upis troje učenika na Internacionalni Uni-verzitet u Sarajevo. Tom prigodom su u Varaždinu boravili predstavnici ovog Univerziteta te su održali i radni sasta-nak s predstavnicima Druge Gimnazije Varaždin u Županijskoj palači.

PrVI u hrVAtSkOJ

Ravnateljici Zdravki Grđan certifikate, odnosno stipendije za tri direktna upisa učenika Druge gimnazije, uručili su pro-rektor za nastavu i studentska pitanja doc.dr. Muhamed Hadžiabdić te general-ni sekretar Emir Hadžikadunić, istaknuv-ši pritom kako je ova varaždinska škola prva škola u Hrvatskoj kojoj su uručeni certifikati. Pet studenata iz Hrvatske već

studira na Internacionalnom univerzite-tu u Sarajevu (IUS), zajedno s oko 1 800 studenata iz 44 države svijeta. IUS je dio Sveučilišta iz Istanbula, a čine ga tri fakul-teta s 14 studijskih programa, koje drže profesori iz Turske te iz Bosne i Hercego-vine koji su se školovali u stranim zemlja-ma te se ponovno vratili u BiH.

51 DržAVNI PrVAk

Osim ravnateljice, zadovoljstvo ovime nije krio niti zamjenik župana.- Varaždinska županija je neovisno o po-litičkoj opciji odlučila biti županija znanja i stoga puno truda polažemo te skrbimo za osnovne i srednje škole i po tome smo daleko iznad hrvatskih standarda - ista-knuo je prilikom početka radnog sastan-ka s gostima iz Sarajeva zamjenik župana

Varaždinske županije Alen Kišić. Govore-ći o obrazovanju u županiji, zamjenik žu-pana je istaknuo kako je Varaždinska žu-panija u prošloj godini imala 51 državnog prvaka što je produkt Centara izvrsnosti, jedinstvenog projekta u Hrvatskoj te dodao kako je školama Varaždinske žu-panije važna međunarodna suradnja, što pokazuje i najveći broj odobrenih proje-kata sufinanciranih od strane europskih fondova. – Drago mi je što ste i vi dio jed-nog međunarodnog projekta i što ćemo surađivati u zajedničkom cilju što boljeg i kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika- zaključio je Kišić.

Svečanost uručivanja certifikata za direktni upis troje učenika Druge gimnazije Varaždin i radni sastanak s predstavnicima Internacionalnog univerziteta u Sarajevu održani su u Županijskoj palači

Certifikat Internacionalnog univerziteta iz Sarajeva

Visoko priznanje Drugoj Gimnaziji

Druga gimnazija Varaždin prva je škola u hrvatskoj kojoj je uručen ovaj certifikat

Varaždinska županija odlučila je biti županija

znanja te se stoga puno truda i skrbi polaže u

osnovne i srednje škole po čemu smo daleko

iznad hrvatskih standarda, istaknuo je dožupan Kišić

23Varaždinska županija

Varaždinska županija i Hrvatsko narodno Kazalište u Varaždinu potpisali su spo-razum o daljnjem provođenju projekta “Lektira u kazalištu”. Stoga će i ove go-dine gotovo sedam tisuća učenika iz 27 škola Varaždinske županije gledati kaza-lišne predstave.

učeNICI ODuŠeVLJeNIProjekt je započeo 2010. godine, a provo-di se s ciljem proširivanja znanja i utvrđi-vanja gradiva iz hrvatskog jezika i lektire kroz kazališnu umjetnost, kao i stjecanja opće kulture kod osnovnoškolaca.– Ovo je hvalevrijedan projekt. Osim što djeca dobivaju dodatnu edukaciju, ona se uglavnom prvi puta susreću s kaza-lištem i njima je to uzbudljivo te stvara naviku dolaska u kazalište, što je jedan od ciljeva projekta. Varaždinska županija financira predstave i prijevoz, tako da na-stavnici nemaju nikakve brige s tim, već je njihovo da dogovaraju s kazalištem koje će predstave djeca gledati – rekao je župan Predrag Štromar na potpisivanju sporazuma o nastavku projekta.

Projekt je namijenjen nastavnicima i pro-fesorima hrvatskog jezika, pedagogije, povijesti i etike srednjih i osnovnih škola Županije u svrhu dodatne pomoći učeni-cima kod obrazlaganja i usvajanja gradi-va lektire.– Velik je interes i učenika i njihovih na-stavnika. Djeca su zainteresirana, mirno prate predstave svih godina otkad se projekt provodi i otkad je Županija to omogućila nama i djeci - rekla je Jakovlje-vić, ravnateljica HNK Varaždin.

ŠkOLStVO

Varaždinska županija je od ove godine odlučila uvesti praksu da se na Dan da-rovite djece posjeti i simbolično nagradi ona županijska osnovna škola koja je imala najviše državnih prvaka. U prošloj školskoj godini to je bila Osnovna škola Franje Serta u Bednji. Dvoje njenih učeni-ka Marino Sajko i Božidar Tušek postali su državni prvaci. Sajko u konkurenciji mla-dih tehničara u obradi materijala, a Tušek u državnom natjecanju mladih poduzet-nika. Obojici je mentor bio Vlado Abičić. Tom je prigodom školu obišao i čestitao im na rezultatima zamjenik župana Va-raždinske županije Alen Kišić predavši učeniku Marinu Sajku, mentoru Vladi Abi-čiću i ravnateljici Sanji Majcen prigodni poklon bon u iznosu od ukupno dvije ti-suće kuna. Svi pokazatelji iz obrazovanja pokazuju da je Varaždinska županija na dobrom putu, čemu svakako pridonose brojni uspješni projekti s područja škol-stva poput Centara izvrsnosti, ali i infra-strukturna poboljšanja u školama koja su, među ostalim, velikoj većini djece u županiji donijele rad u jednoj smjeni.

Dan darovite djece obilježen u OŠ bednja

Potpora obrazovanju

Najmlađe u Dječjem vrtiću Lepogla-va razveselila je donacija tradicijskih drvenih igračaka, u sklopu projekta “Dajmo djeci korijene i krila”.“Dajmo djeci korijene i krila” naziv je odgojno-obrazovnog projekta kojega su zajedno organizirali Etno-grafski muzej i Radio Kaj, čiji je cilj čuvanje umijeća izrade tradicijskih igračaka, a samim time i ostanak na reprezentativnoj listi UNESCO-a, poticanje mladih na otvaranje obrta i drvodjelstvo, upoznavanje djece s

ekološkim aspektom proizvoda od drva te korijenima hrvatske tradi-cije u izradi dječjih igračaka, kao i poticanje javnosti u prepoznavanju vrijednosti ovog kulturnog dobra.Osim toga, projektom se želi po-većati potražnja za proizvođačima dječjih igračaka od drva te zapošlja-vanje novih mladih obrtnika, pota-knuti gospodarski i turistički razvoj turizma te se želi aplicirati projekt na EU fondove za razdoblje od 2014. do 2016. godine.

Lepoglavske mališane razveselila donacija tradicionalnih drvenih igračaka

Djeca su bila oduševljena igračkama

“Dajmo djeci korjene i krila”

Nastavlja se projekt “Lektira u kazalištu”

Predstave će pogledati gotovo sedam tisuća učenika

Varaždinska županija sufinancira i ovaj projekt


GradoviLePOGLAVA

Tehnološki centar drvne industrije Lepo-glava predstavljen je početkom lipnja na 11. drvno-tehnološkoj konferenciji odr-žanoj u Opatiji. Radi se o središnjem sek-torskom okupljanju predstavnika drvne industrije i šumarstva iz Hrvatske i zemalja regije.

INtereS ZA PArtNerStVOGradonačelnik grada Lepoglave Marijan Škvarić i voditelj Projektno – razvojnog ureda Emil Tkalec, uz nazočnost Martina Hajdinjaka, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i eu-ropske integracije Varaždinske županije, predstavili su sudionicima konferencije u Opatiji projekt Tehnološkog centra drvne industrije Lepoglava čija je realizacija, na-kon izrade idejnog rješenja, prešla u fazu izrade glavnog i izvedbenog projekta te ishođenje građevinske dozvole.- Sudionici konferencije pokazali su veliki interes za Tehnološki centar drvne indu-strije Lepoglava. Dosta sudionika, među kojima i oni iz inozemstva, izrazili su želju da budu partneri na ovom projektu – ista-

knuo je gradonačelnik grada Lepoglave Marijan Škvarić, dodavši da je tom prili-kom sa Šumarskim fakultetom potpisan sporazum o suradnji. Tehnološki centar drvne industrije Lepo-glava nedavno je dobio idejno rješenje koje je izradila tvrtka Ambijent – RST iz Slavonskog Broda. Idejnim je rješenjem osmišljen izgled Centra površine oko 5.500 četvornih metara, koji će sadržavati uredski dio s prostorom za upravu i mar-

keting te odjelom za dizajn, zatim konfe-rencijski i laboratorijski prostor, radionicu i spremište te skladište i sušaru.

“PASIVNA GrAĐeVINA”- Izradu idejnog rješenja financirali smo sredstvima Ministarstva regionalnog ra-zvoja i europskih fondova, dobivenima upravo za tu namjenu, a što govori o kvaliteti projekta koja je prepoznata i na Drvno-tehnološkoj konferenciji u Opatiji – rekao je gradonačelnik Marijan Škvarić.Inače, važno je istaknuti da oblikovanje građevine, uporaba građevnih materijala

Tehnološki centar drvne industrije će omogućiti podizanje konkurentnosti drvne industrije, ne samo iz regije, već drvne industrije s područja cijele Hrvatske.

Veliki interes za tehnološki centar drvne industrije Lepoglava

konferencija u Opatiji

Izradu idejnog rješenja financirali smo sredstvima Ministarstva regionalnog

razvoja i europskih fondova, dobivenima

upravo za tu namjenu, a što govori o kvaliteti

projekta koja je prepoznata i na Drvno-tehnološkoj

konferenciji u Opatiji, kaže gradonačelnik Škvarić

Centar će biti vrlo moderna građevina

- Sve što radimo za razvoj grada Lepoglave činimo za najmlađe stanovnike našeg grada – rekao je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić, okružen upravo najmlađim sugrađanima koje su njihovi roditelji donijeli u gradsku vijećnicu u Lepoglavi gdje je organizirana podjela

jednokratne gradske novčane potpore obiteljima s novorođe-nom djecom.Nekoliko puta godišnje Grad Lepoglava organizira podjelu novčane potpore za bebe s područja grada Lepoglave. Na posljednjoj, održanoj 27. svibnja gradski su čelnici – gradonačel-

Novčane potpore Grada Lepoglave za još 25 beba

25Gradovi

Veliki interes za tehnološki centar drvne industrije Lepoglava

konferencija u Opatiji

Centar će biti vrlo moderna građevina

Novčane potpore Grada Lepoglave za još 25 beba

LePOGLAVA

Učenicima Osnovne škole Ante Starčevi-ća iz Lepoglave, koji su tijekom ove škol-ske godine ostvarili zapažene rezultate na učeničkim natjecanjima i smotrama, kao i njihovim mentorima, dodijeljena su školska priznanja. Nagradio ih je i Grad Lepoglava. Gradonačelnik grada Lepo-glave Marijan Škvarić i njegov zamje-nik Hrvoje Kovač uručili su im knjige te novčane nagrade u ukupnom iznosu od 7.000 kuna. Sredstva su to kojima Grad

Lepoglava potiče učeničku izvrsnost, od-nosno izdvaja za obrazovanje. Za ostva-rene uspjehe Grad Lepoglava je nagradio knjigama i najuspješnije učenike Osnov-ne škole Ivana Rangera u Kamenici. Oni najbolji na županijskim i drugim natjeca-njima, kao i njihovi mentori, primili su i novčane nagrade u ukupnom iznosu od 2.900 kuna, a uručio ih je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić. Bit će nagra-đeni i učenici škole u Višnjici.

Još je 33 korisnika s područja grada Lepoglave potpisalo ugovore o su-financiranju povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća kojima im se odobrava zamjena postojeća ili ugradnja nove, energetski učinkovi-te stolarije te izrada termofasade uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Grada Lepoglave.Pravo na sufinanciranje radova koji-ma će povećati energetsku učinko-vitost obiteljskih kuća, građani su ostvarili prijavom na drugi krug natje-čaja koji je Grad Lepoglava raspisao zahvaljujući projektu odobrenom od Fonda, vrijednom 3,3 milijun kuna. Drugi krug natječaja raspisan je kako bi se iskoristila preostala sredstva osi-

gurana navedenim projektom koji je, računajući i 43 korisnika koji su pravo na sufinanciranje ostvarili u prvom krug natječaja, obuhvatio ukupno 73 korisnika s područja grada Lepogla-ve.- Ukupno gledajući na ovaj smo način pomogli našim građanima da ostvare ukupnu uštedu od 1,3 milijuna kuna – istaknuo je gradonačelnik Škvarić, dodavši kako građane očekuju i ušte-de tijekom grijanja kuća u zimskim mjesecima. Potpisnici ugovora obavezni su do 31. listopada predati zahtjeve za povrat sredstava da bi ostvariti pravo na po-kriće 46 posto troškova obavljenih radova, od čega će 36 posto pokrit Fond, a 10 posto Grad Lepoglava.

Nagrade najboljim učenicima svih škola

Grad Lepoglava građanima osigurao 3,3 milijuna kuna pomoći

energetska učinkovitost

i osnovni energetski koncept, koji nudi idejno rješenje, objekt Centra svrstavaju u “pasivne građevine”, odnosno građevine koju su projektirane i građene tako da dje-luju kao sunčev kolektor i spremnik topli-ne. Naime, sunčani pretvornici na krovnim plohama osiguravat će uporabu obnovlji-vih izvora energije, dok će pojačana ter-mička zaštita omogućiti vrlo nisku potroš-nju energije za grijanje i hlađenje objekta. Tehnološki centar drvne industrije će omogućiti podizanje konkurentnosti drv-ne industrije, ne samo iz regije, već drvne industrije s područja cijele Hrvatske.

nik Škvarić, njegov zamjenik Hrvoje Kovač i predsjednik Gradskog vijeća Robert Maček, u ime Grada Lepogla-ve dodijelili novčane potpore za 25 beba – 19 dječaka i šest curica. Iznos novčane potpore, ovisno radi li se o prvom, drugom ili trećem, odnosno svakom sljedećem rođenom djetetu, iznosi 1.500, 2.000 i 2.500 kuna.

26 OGLASNIkLuDbreG26br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Gradovi

U posljednjih godinu dana Ludbreg je postao primjer pozitivne poduzetničke klime. U prilog tome ide i činjenica da čak tri tvrtke kreću u realizaciju projekata, što će rezultirati novim zapošljavanjima.Tako je nedavno tvrtku Ducati kompo-nenti posjetio Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

DObrA SurADNJATvrtka Ducati komponenti dio je Ducati Energia grupacije, a pokrivenost unutar svjetske prodajne mreže veća je od 75 posto zemalja, dok su na razini Europe prisutni u gotovo svim zemljama. Vlasnik grupacije Ducati Energia, Guidalberto Guidi, najavio je širenje proizvodnih ka-paciteta, a riječ je o višemilijunskoj inve-sticiji. Prema riječima Guidija, zaposlit će

se stotinjak novih radnika. Inače, tvrtku Ducati komponenti uspješno vodi doma-ći čovjek, Ludbrežan Dražen Crnković. Osim tvrtke Ducati komponenti, treba svakako spomenuti i ACG Lukaps. ta je tvrtka u zadnjih nekoliko godina u grad-nju pogona, uvođenje novih tehnologija i ljude uložila više desetaka milijuna kuna. Riječ je o poduzeću koje proizvodi tvrde želatinske kapsule. Tvornicu je 2007. od farmaceutske kuće Farmal kupila indij-ska kompanija ACG Worldwide. Poslovni rezultati govore da se tvrtka ACG Lukaps ubraja među perspektivnija hrvatska po-duzeća. Među uspješnije u Ludbregu ubraja se svakako i Bomark Pak, jedini hrvatski proizvođač LLDPE stretch folija za oma-tanje paleta. Zbog sve većih potreba za poboljšavanjem tehnologija i stalne želje

za unapređenjem svojeg poslovanja od-lučili su se koristiti i EU fondovima pa je došlo i do izrade projekta “EU WIR - With innovation to re-granulation” koji je za cilj postavio povećanje konkurentnosti poduzeća korištenjem eko-inovacija u proizvodnji i ulaganjem u tehnologiju.Projekt “EU WIR” završen je u roku od 12 mjeseci i vrijedan je ukupno 198 546 eura od čega je 73 posto sredstava fi-nancirano sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak od 27 posto uložilo je samo po-duzeće Bomark Pak d.o.o. Za pozitivnu je poduzetničku klimu u Ludbregu u svakom slučaju zaslužna i gradska vlast, što su potvrdili i poduzet-nici, koji su napomenuli kako je suradnja s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem i više nego dobra.

Pozitivna poduzetnička klima

Višemilijunske investicije i nova radna mjesta

Teret nabavke školskih udžbenika čija se cijena po kompletu kreće od 500 kuna za prvašiće do 1.300 kuna za osmaše, ove godine, odlučeno je u Gradu Ludbregu na inicijativu Kluba vijećnika (SDP, HNS, HSU, Hrvatski la-buristi – Stranka rada), neće biti sva-ljen na teret roditelja. Svjesni teške situacije i visokih cijena udžbenika, no s druge strane i važnosti kvalitetnog obrazovanja u Gradu Ludbregu odluči-li su započeti projekt besplatnih škol-skih udžbenika. Udžbenici će ostati u vlasništvu škola i sljedeće četiri godi-

ne se neće mijenjati sukladno Zakonu o udžbenicima. Cijena udžbenika za 740 ludbreških đaka iznosi 450 tisuća kuna, od čega će sa 68 tisuća kuna pomoći Varaždinska županija. Rodite-ljima ostaje kupnja radnih bilježnica, odnosno radnih materijala. Uz kupnju udžbenika, Grad Ludbreg u proračunu ima osigurana sredstva za Osnovnu školu Ludbreg kojom se pomaže pre-hrana učenika u iznosu od 66.250,00 kuna, natjecanje učenika u iznosu 15.000,00 kuna, sportske aktivnosti 10.000,00 kuna, mala škola informa-

tike 49.306,00 kuna i produženi bo-ravak djece u iznosu 45.000,00 kuna, dok je predviđeni trošak u proračunu za kupnju udžbenika oko 350.000,00 kuna. Uz financijsku potporu Osnovnoj školi Ludbreg, Grad Ludbreg tijekom ove godine uložit će ukupno 150 tisuća kuna za Osnovnu glazbenu školu Lud-breg koju polazi više od 120 učenika.Udžbenici će se podizati u Osnovnoj školi, a o terminu će obavijest roditelji-ma biti upućena kroz lokalne medije te na internetskoj stranici Osnovne škole Ludbreg.

Pokrenuli projekt besplatnih školskih udžbenika

Tvrtke Ducati komponenti, Bomark pak i ACG Lukaps investiraju u nove pogone

27Gradovi VArAžDINSke tOPLICeNOVI mArOf 27Gradovi

Svi projekti manjim se dijelom financiraju iz gradskog proračuna, jer se nastoji što više koristiti druge izvore financiranja i što manje opterećivati gradski proračun

Svi naši projekti imaju riješeno sufinanciranje

kanalizacija, nogostupi, javna rasvjeta i asfaltiranje nerazvrstanih cesta

koji su neki od najvažnijih projekata čija realizacija predstoji u razdoblju do kraja aktualne godine?Osvrnuo bih se na četiri projekta. U tije-ku su radovi na kanalizaciji u Grani, čija je vrijednost 2,4 milijuna kuna, od čega 90 posto sufinanciraju Hrvatske vode. U slje-dećih nekoliko dana započinje i izgradnja javne rasvjete u Varaždinskoj ulici. Ugovor je već potpisan, izvršena je javna nabava, a radovi bi trebali biti završeni kroz tride-set dana. Rasvjetu sufinancira Fond za za-štitu okoliša u iznosu od 40 posto.

Tijekom šestog mjeseca, ovisno o dinami-ci sa ŽUC-om, idemo u izgradnju nogostu-pa u Oštricama, Remetincu, Podevčevu i Završju. Radovi su već definirani, pogoto-vo vezano uz Oštrice gdje se nastavljaju, a odvijaju se prema modelima koji su dogo-voreni još prošle godine. Grad ih sufinanci-ra s 25 posto, a ŽUC u iznosu od 75 posto. U sedmom mjesecu krećemo i s javnom nabavom za asfalitranje nerazvrstanih

cesta u Mađarevu, Jelenščaku i Sudovcu, gdje će se radovi odvijati prema modelu financiranja: 40 posto građani, 60 posto Grad. Dakle, svi projekti imaju riješeno sufinanciranje i manjim dijelom se sufinan-ciraju iz gradskog proračuna. Smatram da je to dobro, da se sredstva pribavljaju iz drugih izvora i da se što manje opterećuje gradski proračun.Što će biti sa selekcijom otpada koja oče-kuje građane i u kojoj fazi su pregovori s Piškornicom?Ono što je već poznato, Novokom d.o.o. je preuzeo nabavu opreme za selekciju ot-pada i sada čekamo ugovor Fonda za za-štitu okoliša koji će opremu sufinancirati u iznosu od 40 posto. Dakle, građani mogu očekivati da će tijekom sedmog mjeseca dobiti besplatne kante i vreće, koje su im potrebne za selekciju. Nabavljamo i neke nove kontejnere, a vrijednost svega je više od milijun kuna. Potrebno je također ponoviti, nastavno uz naše obveze s gos-podarenjem otpadom, u kolovozu prema odgovoru s Fondom za zaštitu okoliša idemo u izgradnju reciklažnog dvorišta, a očekuje nas i nastavak dogovora s Piškor-nicom i Fondom za zaštitu okoliša. Grad-sko vijeće je prihvatilo moj prijedlog te sad čekamo daljnje smjernice od Fonda i Mini-starstva. Grad apsolutno podržava takvo rješenje sanacije odlagališta koje je u 100 postotnom iznosu financirano od strane EU fondova i zaista se nadamo da ono ne bude odbačeno, jer onda ćemo mo-rati tražiti rješenja prema nekim drugim modelima. Međutim, ne vidim razloga da spomenuto ne prođe!Ovog mjeseca Grad očekuje i kandidatura

za izgradnju srednje škole?Tako je. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Srednjoj školi Novi Marof dodijelit ćemo zemljište iza bivšeg pogona Levisa, kako bi se do 30. lipnja mogla kandidirati za izgradnju nove škole. Grad za srednju školu mora još osigurati pristup dodijelje-nom zemljištu kako bi do izdavanja građe-vinske dozvole sve moglo biti spremno.Nastavljaju li se i ove godine radovi na Grebengradu?Radovi od prošle godine u vrijednosti od 400 tisuća kuna završeni su i sljedeći mje-sec u Ministarstvu kulture potpisat ćemo ugovor u vrijednosti od 500 tisuća kuna za radove koji predstoje ove godine.kakvom biste ocijenili suradnju Grada sa županijom?Ne vidim nikakvih poremećaja u realizaciji naših projekata koje smo dogovorili otpri-je. Zadovoljan sam tom suradnjom jer je županu i meni kao gradonačelniku osnov-ni cilj raditi na dobrobit građana i lokalne zajednice. Na to ne smije utjecati politika niti neke druge okolnosti.

Gradonačelnik Darko hrenić

Građani mogu očekivati da će tijekom sedmog

mjeseca dobiti besplatne kante i vreće, koje su im potrebne za selekciju.

Nabavljamo i neke nove kontejnere, a vrijednost svega je više od milijun

kuna. U kolovozu idemo u izgradnju reciklažnog

dvorišta

28 GradovikLeNOVNIk

Strateški dobra prometna pozicija i po-vezanost, bogatstvo termalnom vodom i jedno od najstarijih arheoloških lokali-teta, samo su dio potencijala kojeg nudi grad Varaždinske Toplice. Promjenom vlasti u lipnju prošle godine, promijenio se i koncept upravljanja Varaždinskim Toplicama. Vrlo ambiciozno krenulo se u nove projekte, uređenje komunalne i prometne infrastrukture, a vrijedno se radi i na novim projektima kojima će kan-didirati na raznim natječajima. Neki od glavnih ciljeva su stvoriti grad ugodan za život, grad koji će dobro poslovati i koji će svojim mještanima ponuditi bolji i kva-litetniji život.

NOVe INVeStICIJe– Ideja je da našim mještanima ponudi-mo uređen i siguran grad, grad koji će im otvoriti mogućnosti za bolji i kvali-tetniji život. Svakodnevno radimo na mnogobrojnim projektima kojima želi-mo Varaždinske Toplice podići na jednu višu razinu. Samo upornim radom, mar-ljivošću i dobrom suradnjom svih razina u društvu, od gradskih tijela, do raznih udruga i samih građana, možemo stvori-ti pozitivnu klimu povoljnu za privlačenje investitora i novih investicija – naglasila

je gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Goranka Štefanić.

rAZVOJ turIZmAU ovoj godini već će se dovršiti mnogi projekti. Ulica kralja Tomislava već je do-bila novu rasvjetu, a ovih dana završava-ju se i radovi na sanaciji i obnovi pločnika. Od Ministarstva ruralnog razvoja osigu-ran je novac za uređenje Bregovite ulice, dok je Ministarstvo kulture osiguralo novac za obnovu fasade Kulturnog cen-tra. Što se tiče energetske učinkovitosti, prijavljuju se i na te natječaje kako bi ob-novili fasade, a na natječaj je prijavljena i izrada dokumentacije za projekt rasvjete Tuhovec – Varaždinske Toplice. Kako bi se povećala sigurnost u prome-tu, uvedena je nova prometna regulaci-ja. Neke ulice postale su jednosmjerne, a u sam promet uvedeno je više reda. Projekti se pripremaju i za europske fon-dove, osobito mogućnost financiranja iz M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima. Pri kraju je i idejni projekt za golf terene koje će kandidirati Ministarstvu turizma. Uređuju se i okolna

mjesta koja su dio grada Varaždinskih To-plica. Tako će se asfaltirati Donja Poljana i Svibovec Toplički, gdje su radovi već u tijeku, a po svim naseljima postavljaju se i nadstrešnice na autobusnim stanicama. Nadstrešnice su postavljene u Petkov-cu, Črnilama i Čurilovcu, a postavit će se i u Leskovcu, Svibovcu te Jalševcu. Zbog izrazito dobre pozicije, okruženja, arhe-oloških lokaliteta, Varaždinske Toplice imaju odličnu predispoziciju za razvijanje sportskog turizma, od biciklizma do golfa, ali i kulturnog turizma te njege tijela. Svoju društveno-socijalnu osjetljivost prema građanima lošijeg životnog stan-darda u Gradu pokazuju provođenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi. Svi mještani koji primaju socijalnu pomoć, a radno su sposobni, obavljaju rad za opće dobro na uređenju zelenih površina u gradu. O kulturnom bogatstvu grada go-vori i podatak da su se Varaždinske To-plice pridružile gradu Varaždinu u kandi-daturi za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a već se provode značajni projekti na području kulture kao što je Rojstvo Europe, Zavičajnog muzeja.

Razvijanje sportsko-rekreacijskog turizma, komunalna i prometna infrastruktura, ulaganje u kulturu, privlačenje stranih investitora, neki su od ciljeva gradske vlasti

želimo ponuditi kvalitetniji život i bolji standard svima

u 2014. godinu Varaždinske toplice krenule s novim projektima i uštedama

mnogi projekti apliciraju se na fondove europske unije

Najnovija sportska atrakcija koja je sve popularnija i među građanima naše

zemlje je Disk golf, a uskoro će i Varaždinske Toplice

moći svojim gostima, mještanima i sportašima

ponuditi ovu vrstu rekreacije

Ulaganje u infrastrukturu i razvijanje sportsko-rekreacijskog turizma

Moraju tražiti pomoć države za sanaciju novih klizišta

VArAžDINSke tOPLICe28br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Gradovi

29Općine beDNJA

Općina Bednja upućuje čestitke svim uče-nicima koji su ove školske godine sudjelo-vali na međužupanijskim i državnim natje-canjima u znanju te njihovim mentorima. Uz zahvalu što su svojim nastupima na natjecanjima najljepše predstavili ne samo svoju školu, već i Općinu Bednju, njima će načelnik Mirko Bistrović uručiti simbolične novčane nagrade. One, dakako, ni izdale-ka nisu ekvivalent trudu, znanju i vremenu što su ga i učenici i njihovi mentori uložili u učenje i svladavanje zahtjevne građe, već su, prije svega, znak da Općina prati, pre-poznaje i cijeni njihov rad.Nagrađeni su učenici Marino Sajko, dr-žavni prvak iz tehničke kulture te Alen Hranj i Alen Frigula, koji su na državnom

natjecanju osvojili peto, odnosno, šesto mjesto. Nagrada ide i njihovu mentoru Vladimiru Abičiću.

rAZNA PODručJANagrađena je i Veronika Sambol, čiji je literarni rad komisija Lidrana predložila za državnu smotru. Njena mentorica je Emilija Zagrajski Maligec.Zasluženo, nagradu dobiva i ekipa uče-nika koja je na međužupanijskoj vjerona-učnoj olimpijadi osvojila drugo mjesto, u

sastavu Ines Galinec, Tomislav Hlevnjak, Tatjana Jurenec i Lucija Vugrinski. Njihov je mentor Davor Hojski.U područnoj školi u Cvetlinu na Županij-skom natjecanju iz Hrvatskog jezika 6. Mjesto je osvojio Filip Šmintić kojemu je mentorica Sanja Latin.Nagrađeni učenici su Emil Šmintić, Lore-na Veronika Lončarek, Igor Visinski i Sara Friščić koji su sudjelovali na županijskom natjecanju iz informatike pod vodstvom mentorice Ane Dukarić.

Zahvala učenicima i mentorima koji su sudjelovali na državnim i međužupanijskim natjecanjima

Načelnik bistrović nagradio najbolje učenike

Općina bednja prepoznaje i cijeni rad učenika svog područja

Poziv mještanima bednje da odvojeno prikupljaju otpad

Osnovna škola franje Serta u bednji

Ambalažni otpad predstavlja ma-terijal koji se koristi kako bi se pa-kirala i transportirala roba široke potrošnje. Što se dešava sa amba-lažom kada iskoristimo njen sadr-žaj? Uglavnom završava kao otpad onog trenutka kada ispraznimo njen sadržaj ili kada se određena kupljena roba otpakira. Građani Re-publike Hrvatske, zadovoljavajući svoje potrebe, godišnje proizvedu oko 2,9 tona otpada po stanovniku. Sav taj otpad treba zbrinuti i njime gospodariti na način da se koriste njegova vrijedna svojstva. Odvojenim skupljanjem otpada bitno smanjujemo količinu otpa-

da koja se odlaže, s druge strane možemo iskoristiti brojne vrijedne sastojke otpada koji su dosad ne-povratno završavali na odlagalištu.U cilju smanjenja količina biorazgra-divog otpada na deponijama RH, nije dozvoljeno u posude za komu-nalni otpad stavljati veće količine kuhinjskog otpada (ostaci od voća i povrća i sl.), zeleni otpad (trava, granje i sl.) ni drvo (pilovina, drvena građa i sl.). Isto je nužno kompo-stirati u okviru vlastitog gospodar-stva. Upravo iz već navedenih razlo-ga Općina Bednja poziva sve svoje mještane da odgovorno pristupe odvojenom skupljanju otpada.

ODLAGAtI u POSuDu: Ne ODLAGAtI u POSuDu:

novine, časopisi, revije, pros-pekti, knjige bilježnice papirne

vrećice, kalendari, katalozi, pisma, telefonski imenici, čiste papirne vreće (cement, i sl.),

sitna kartonska ambalaža

višeslojna ambalaža od lijekova, prehrambenih

proizvoda i bezalkoholnih pića, celofan, korištene papirnate maramice, salvete, papirnate

tanjure, čaše, korištene vrećice čaja, tapete, ljepljive trake,

masni ili prljavi papir, plastična ambalaža

prazne plastične boce sokova i vode, isprane plastične boce jestivog ulja i octa,

čiste plastične vrećice i folije, isprana plastična ambalaža

tekućih sapuna, deterdženata, šampona, omekšivača ..,

kanistri (bez sadržaja i isprani) zapremnine do 10 l

čepovi od PET boca, neispranu plastičnu ambalažu, prljave plastične vrećice i folije, pe-lene, ambalažu od opasnih

tvari (boja, lakova, motornih ulja, pesticida, kiselina,..),

veći plastični proizvodi koji se predaju u akcijama skupljanja

krupnog otpada

prazne staklenke i boce bez zatvarača i čepova

žarulje (obične i fluores-centne), porculansko ili

keramičko posuđe, svjetiljke, armirano, kristalno i auto-mobilsko staklo, bočice od lijekova, ravno prozorsko

staklo, žičano staklo, ogledala, infuzije, ampule i bolničko

staklo, pleksiglas

Poštovani korisnici odvoza komunalnog otpada!

30 Općine

U subotu, 31. svibnja, u Brezničkom Humu bilo je posebno svečano. Obilježena je, naime, 80. obljetnica Dobrovoljnog va-trogasnog društva Breznički Hum, a na svečanosti koja je tom prigodom upriliče-na predstavljena je i monografija Roberta Ivančana, koja je vrijedan doprinos kako istraživanju povijesti lokalnog vatroga-stva tako i povijesti samog mjesta.- Tradicija jednog ljudskog vijeka je već tu. Glavna postrojba DVD-a Breznički Hum posložena je u ljudskom i tehničkom po-gledu, a isto tako i naša druga dva društva, Radešić i Ščepanje, raspolažu s minimal-nom tehničkom opremom. Sve zakonske regulative uspjeli smo ispoštovati i sad nam je još jedino dužnost tu opremu odr-žavati, te i nadalje obučavati ljude - kaže načelnik Brezničkog Huma Zoran Hegedić.Od komunalnih i infrastrukturnih zahvata u općini koje izdvaja Hegedić, u Radešiću se trenutno izvodi rekonstrukcija nisko-naponske mreže - Konkretno, u Gornjem Radešiću mijenja se stotinjak stupova koji datiraju još iz 50-ih godina, koliko je stara i mreža. Potrebno je izgraditi i novu trafo-stanicu, a sve to napraviti ćemo u sljede-ćih nekoliko mjeseci. Radove u stopostot-nom iznosu financira HEP. Kod područne

škole u Ščepanju također se postavlja nova trafostanica, a na taj način Elektra će u Općinu Breznički Hum ove godine uložiti više od 1,7 milijuna kuna.

SufINANCIrANJe Kako napominje Hegedić, u posljednjih godinu dana na području općine realizi-rano je cijeli niz projekata: - Radili smo na vodovodu u Ščepanju, što je investicija vri-jedna 1,8 milijuna kuna; zatim na cesti Šče-panje-Gasparuši, što je stajalo 400 tisuća kuna; te na rekonstrukciji niskonaponske mreže, također u Ščepanju, čija je vrijed-nost radova bila oko 600 tisuća kuna.Uspješno je saniran i tok rijeke Lonje, u što su, zahvaljujući dugotrajnim općinskim na-porima, Hrvatske vode uložile oko 200 ti-suća kuna. Time je, kaže Hegedić, spriječe-na opasnost od daljnjih poplava u centru.Općina ima i niz projekata energetske učin-kovitosti. Svakom vatrogasnom društvu, u Radešiću i Ščepanju, odobreni su projekti za obnovu fasada na društvenim domovi-ma, te za sustav grijanja na pelete. DVD Bre-znički Hum također je dobio dva projekta. Jedan se odnosi na unutarnju LED rasvjetu, a drugi na promjenu sustava grijanja.- Javljali smo se na natječaje Ministarstva gospodarstva i projekti su nam odobreni.

Do kraja godine planiramo obnoviti fasa-du i krovište područne škole, što će tako-đer biti energetski učinkovito, a u istom razdoblju u planu nam je i izmjena javne rasvjete u Brezničkom Humu. Godišnje trošimo oko sto tisuća kuna na spomento i cilj nam je smanjiti troškove za 60 posto. Jedan dio rasvjete već smo prebacili na LED tehnologiju - kaže Hegedić.U Općini Breznički Hum do kraja aktualne godine sveukupno će se provesti petnae-stak projekata, o čemu načelnik kaže - Jav-ljamo se na sve natječaje gdje se možemo uklopiti i nadam se da do kraja godine bude još nekih projekata za koje ćemo uspjeti dobiti sufinanciranje od strane države. Pripremamo i neke projekte koje ćemo kandidirati za financiranje od strane Europske unije. Suradnja sa županijom je odlična, svi naši projekti su podržani, a ove godine planiraju se u suradnji sa ŽUC-om riješiti i određena klizišta. Isto tako, plani-ramo asfalitirati i jedinu županijsku cestu koja nam je još preostala, onu na relaciji Kršćenovec-Breznica.

breZNIčkI hum

U Općini se javljaju na sve natječaje gdje je moguće dobiti financiranje od strane države, a u pripremi su koji će se kandidirati za financiranje od strane EU

hegedić: Do kraja godine realizirat ćemo 15 projekata

elektra će tijekom 2014. godine u Općinu uložiti više od 1,7 milijuna kuna

Suradnja sa županijom je odlična, svi naši projekti

su podržani, a ove godine planiraju se u suradnji sa

ŽUC-om riješiti i određena klizišta

Načelnik Zoran hegedić

realiziran je cijeli niz projekata

Asfaltirat će se županijska cesta na relaciji Kršćenovec-Breznica

Mnogo novaca troši se na stariji dio javne rasvjete

br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

31Općine DONJA VOćA

Akcija zbrinjavanja otpada s divljih odlaga-lišta održana je i ove godine u nedjelju 6. travnja 2014. godine. Inicijator akcije bilo je Lovačko društvo “Trčka” u suradnji s Općinom Donja Voća i Udrugom privat-nih šumovlasnika “Breza”. U akciju su se uključili članovi: LD “Trčka”, Udruge pri-vatnih šumovlasnika “Breza”, Dobrovolj-nog vatrogasnog društva i KUD-a Voća. Akcija je, kao i prijašnjih godina, započela u jutarnjim satima, okupljanjem svih su-

dionika kod vatrogasnog doma. Početak akcije bilo je zajedničko fotografiranje. Sudionici su po grupama raspoređeni na ciljne lokacije na području Općine Donja Voća. Otpad se skupljao na divljim odla-galištima i u centru Voće. Komunalno po-duzeće Ivkom d.d. zbrinulo je prikupljeno smeće sa sabirnih mjesta. Nakon obavljenog posla organizator je za sve sudionike pripremio ručak i osvje-ženje.

Projekt je realiziran u mjesecu lipnju 2014. godine i zajednički ga je financirala Općina Donja Voća u suradnji sa huma-nitarnom organizacijom CROSS CULTU-RESS PROJECT ASSOCATION (CCPA) iz Danske i Udrugom “Otvorena zabavna škola nogometa Hrvatska”, dok su par-tneri u provedbi ovog projekata bili Os-novna škola A.K.Miošića iz Donje Voće, Područna škola A.G.Matoš iz Gornje Voće, Nogometni klub “Vindija” i Policij-ska uprava Varaždinska.

Temeljna namjena ovog projekta bila je organizacija sportskih aktivnosti za dje-cu u dobi od 6 – 12 godina, s ciljem razvi-janja prijateljstva, tolerancije, poduča-vanje nenasilju, uvažavanju različitosti, promoviranje volonterstva, te usvajanje navika važnih za normalan rast i razvoj djece. Na prostoru NK Vindija u tri dana su kroz edukativne radionice upoznata djeca i njihovi roditelji i s načinima mir-nog rješavanja sukoba, te sa štetnosti-ma pojedinih oblika ovisnosti.

Članovi Udruge Stara brv predstavili su u bratskoj Občini Starše u Sloveniji original-nu voćansku košnju trave sa starinskom ručnom kosom.U organizaciji Turističkog društva Star-še u subotu 31. svibnja 2014. godine, uz obilježavanje 17. dana Občine Starše, pri-kazana je košnja trave na starinski način. Manifestacija je održana u centru sloven-ske općine u mjestu Prepolje uz regio-nalnu cestu Kidričevo – Marjeta na Drav-skom polju – Miklavž na Dravskom polju. U košnji trave i takmičenju sudjelovali su domaćini Slovenci i Udruga Stara brv iz Gornje Voće. Svi sudionici bili su obučeni u tradicionalne narodne nošnje svojega kraja. Na početku programa predstavlje-na je prva starinska slovenska kosilica. Nakon same košnje trave predstavljena je i tradicionalna starinska hrana i „pija-ča“, koju su nekad žene pripremale za svoje kosce, uz pratnju slovenskih muzi-kaša. Na kraju programa posebnu pažnju i veliki pljesak primili su načelnik Občine Starše Bojan Kirbiš i načelnik Općine Do-nja Voća Kruno Jurgec koji su kosili travu sa starinskim kosama uz kontrolu svih posjetitelja. Gospođe u narodnim noš-njama: Staršanka iz Slovenije i Voćanka iz Hrvatskog Zagorja pripremile su za pobratimljene kosce načelnike „žganicu i vino“ za okrepu nakon uspješno obav-ljene košnje. Udruga Stara brv za izvanredni cjeloku-pni nastup primila je posebnu zahvalu i pehar.

tradicionalna eko akcija zbrinjavanja otpada

Projekt “otvorena zabavna škola nogometa”

Voćanska starinska košnja trave u Sloveniji

Naglasak je bio na sportu i edukaciji djece

članovi udruge Stara brv

Sudjelovalo je oko 30 mještana

32 OGLASNIk

S početkom 2014. godine krenuli su važ-ni projekti za Općinu Klenovnik, a za što su osigurana i sredstva u proračunu. Tako je već u siječnju postavljena rasvje-ta na kružnom toku u Lipovniku, a radi se o investiciji od 11 000 kuna. Također, u posljednjih nekoliko dana završena je rasvjeta igrališta u Dubravcu Gornjem na što je potrošeno 13 000 kuna. Postavlje-ne su i dvije nadstrešnice za autobusna stajališta u vrijednosti 30 000 kuna. Op-ćina Klenovnik je angažirala još svojih 17 000 kuna za kupnju zemljišta za stajališta te izradu projekata, a Županijska uprava za ceste investirala je još 15 000 kuna za asfaltiranje prilaza i postavljanje rubnika. Na klenovničkom su području sanirana dva mosta, i to u Lipovniku Gornjen i selu Du-

brava što je stajalo oko 11 000 kuna, a finan-cirano je iz proračuna Općine Klenovnik. I ova je općina imala problema s klizišti-ma u Plemenšćini za čiju je sanaciju po-trošeno 10 000 kuna.

SreDStVA fONDAVeć je napravljena projektna dokumen-tacija za Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost što se tiče energet-ske obnove fasada i stolarije na što je potrošeno 12 500 kuna i modernizaciju javne rasvjete što po troškovniku stoji 31 000 kuna. Do kraja godine očekuje se realizacija još nekih važnih projekata za Klenovnik.- Za asfaltiranje ceste Čardak - Lukavski završen postupak javne nabave i predali smo prijedlog ugovora Agenciji za plaća-nje u poljoprivredi te nakon toga slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem. Radi se o projektu, zajedno sa PDV-om, vrijed-nom 1,625 milijuna kuna. Trenutno oče-kujemo i odgovor Fonda za zaštitu da se na području Općine Klenovnik raspiše

natječaj za obnovu fasada i stolarije. Vri-jednost investicije je oko 1,250 milijuna kuna s time da domaćinstva sudjeluju s 50 posto iznosa, Općina s 10 i Fond s 40 posto. Za ovu smo godinu prijavili pola mogućeg iznosa jer nismo rezervirali više sredstava u proračunu - rekao je Martin Oreški, načelnik Općine Klenovnik.

SurADNJA SA žuC-OmKrenut će se i u modernizaciju javne rasvje-te. Za energetski učinkovitu javnu rasvjetu bit će potrošeno oko 530 000 kuna s time da Fond financijer 60 posto iznosa, a Op-ćina 40 posto. Fond je Općini odobreno 12 000 kuna za potrebnu dokumentaciju.U Klenovniku će se graditi i nogostup na potezu od stambene zgrade prema Lepoglavi s desne strane, do posljednje kuće, što će omogućiti lakše i sigurnije kretanje pješaka. Vrijednost projekta je oko 600 000 kuna - ŽUC finacira 75 posto, a Općina Klenovnik 25 posto projekta.- I više sam nego zadovoljan dosadašnjim ostvarenjem zadanih projekata, a i pro-račun se puni bolje od očekivanog. To pripisujem novcu od legalizacije objeka-ta – kazao je Oreški.

Nova javna rasvjeta, postavljanje nadstrešnica na autobusna stajališta, gradnja mostova i sanacija klizišta projekti su koji su već izvršeni na dobrobit mještana ove općine

krenuli brojni važni projektiOpćina klenovnik

Do kraja godine bit će asfaltirana cesta Čardak -

Lukavski, raspisan natječaj za obnovu fasade i stolarije te će se krenuti u gradnju nogostupa od stambene zgrade prema Lepoglavi,

najavljuje Oreški

Pripremljene su podloge za autobusna stajališta i nove nadstrešnice

Općinski proračun se puni bolje od očekivanog

Obilne kiše i u Opći-ni Klenovnik otvorila su neka klizišta

Načelnik martin Oreški

kLeNOVNIk32 Općinebr. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

33Općine VINICA

Na području Općine Vinica krajem svib-nja završila je akcija prikupljanja huma-nitarne pomoći namijenjene stanovniš-tvu na poplavom stradalim područjima Slavonije. Prikupljeno je više od 5,5 tona prehrambenih i higijenskih proizvoda te razne odjeće i obuće, a dostavu priku-pljene pomoći obavljena je vlastitim ka-mionom Ivana Krajnca.- Ovim putem, u ime svih viničkih udruga, župnog Caritasa i njihovih predstavnika, koji su od samog početka uključeni u ak-

ciju, želim zahvaliti svim žiteljima Općine na iskazanoj solidarnosti sa stradalim stanovništvom te humanitarnoj dona-ciji. Zahvaljujem i djeci iz Dječjeg vrtića “Zvjezdice“ kao i učenicima osnovne škole koji su se uključili u ovu humanitar-nu akciju, kao i trgovinama „Hrgarek“, „Taban“ i „Caki-trans“ koje su se donaci-jom odazvale pozivu za pomoć - kazao je načelnik Kostanjevac.

POmOć DObrODOŠLAAktivnosti Općine Vinica neće prestati dostavom prikupljene pomoći, već će se u dogovoru s odgovornim osobama te u skladu s potrebama stanovništva na ugroženom području nastaviti, izjavio je

načelnik Marijan Kostanjevac.Pomoć je 29. svibnja dostavljena u Opći-nu Drenovci. Više od 5,5 tona humanitar-ne pomoći (hrane, vode, higijenskih po-trepština te razne odjeće i obuće) koja je prikupljena u Općini Vinica dostavljeno je u Općinu Drenovci za potrebe domi-cilnog stanovništva stradalog u popla-vi. Ivan Krajnc, vlasnik i vozač kamiona, u čijoj je pratnji bio i načelnik Općine Marijan Kostanjevac, pomoć su istova-rili u sabirnom centru Crvenog križa u Drenovcima. Tom prilikom dočekao ih je načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić sa suradnicima koji je stanovnicima Općine Vinica zahvalio na prikupljenoj pomoći i iskazanoj solidarnosti. Humanitarna pomoć dostavljena je u pri-sustvu načelnika prijateljske Općine Jar-mina, Andrije Draganić, na čiji je prijedlog pomoć prikupljana upravo za stanovnike Općine Drenovci.

Viničanci dostavili 5,5 t pomoći u Općinu Drenovci

humanost na djelu

I klinci su pomogli svojim darovima

Načelnik kostanjevac sudjelovao je u dostavljanju pomoći

Krajem svibnja je u Općini Vinica započelo najavljivano uređenje poljskih puteva. Nakon prethodne izmjere svih glavnih poljskih puteva te utvrđenih međa, prišlo se poravnanju i porezivanju poljskih puteva. Porezivanje se vrši strojno, a na mjestima gdje će to biti potrebno, izvršit će se nasipavanje šljunkom. Općina Vinica u proračunu je za sanaciju poljskih puteva na svom području osigurala sva potrebna financijska sredstva .Općina Vinica moli sve korisnike za strpljenje i razumijevanje te također moli-mo da svatko ispred svoje parcele ukloni ili isplanira višak zemlje, jer je i tako gotovo 90 posto vlasnika tijekom godina uzurpiralo javno dobro - poljski put.Radove je obišao i načelnik Općine Marijan Kostanjevac. U slučaju bilo kakvih pritužbi korisnici se mogu javiti načelniku na telefon 091 1722 233.

uređivanje poljskih puteva

Načelnik Vinice Marijan Kostanjevac zahvalio je svim žiteljima Općine na iskazanoj solidarnosti i darivanim neophodnim potrepštinama

Viničanci su pokazali veliko srce i pomogli Slavoncima

Strašne poplave pogodile su dijelove Slavonije

mALI bukOVeC34br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Općine

Nakladnici: - Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin- Varaždinska agencija za marketing i promidžbu d.o.o.Stanka Vraza 4, (VII. kat), Varaždinurednik lista: Valerija Mihalićuredništvo lista: (042) 488 488marketing: [email protected](042) 410 131, fax 422 208Web stranice županijskih vijesti: www.varazdinska-zupanija.hrtisak i uvez: Tiskara Novi list d.d.List izlazi povremeno te se čitateljima dostavlja besplatno

Općina Mali Bukovec među prvima je u ovom dijelu regije, ako je u pitanju re-alizacija planiranih projekata. Unatoč malom proračunu, načelnik Darko Mar-ković, u suradnji sa svojim vijećnicima i suradnicima, uspijeva ispunjavati sve planirane ciljeve. Inače, općina Mali Bu-kovec dobar je primjer, gdje vodstvo zna kako realizirati projekte uz pomoć sred-stava iz Fondova EU.-Potrebe i ideje koje imamo za ravoj po-kušavamo redovito prijavljivati na natje-čaje centralnih i regionalnih tijela od kojih dobivamo podršku. Usprkos nezahval-nim pokazateljima, Općina Mali Bukovec unatrag godinu dana uspjela je zatvoriti financijsku konstrukciju planiranih proje-kata u 2010. godini i to s proračunom koji je bio veći od onog iz 2009. godine. To znači da tijekom cijelog vremena krize i

recesije koja nas je pogodila, kontinuira-no osvajamo rast proračuna unatoč sma-njenju izvornih poreznih prihoda- rekao je Darko Marković. Dodaje kako je pred Općinom veliki projekt koji će se realizi-rati zajednički s Općinom Veliki Bukovec. Riječ je o izgradnji kanalizacijske mreže.

POmOć mLADImAZbog sve veće depopulacije važno je, kaže Marković, raditi s mladima kako bi im omogućili da nakon srednje škole i fakulteta ostanu u rodnom kraju. Stoga, s 1000 kuna Općina nagrađuje rodite-lje novorođene djece, sufinanciraju rad dječjeg vrtića u općini Mali Bukovec za 40 djece u visini od gotovo 60 posto re-alnih troškova po djetetu, sufinanciraju školsku kuhinju u Osnovnoj školi Veliki Bukovec za 196 učenika kao i dodatne

projekte učenika koje koje organizira osnovna škola, zajedno s Varaždinskom županijom sufinanciraju 80 učenika do srednjih škola te smo jednokratnom sti-pendijom za božićne blagdane nagradili točno 51 studenta ili studenticu s područ-ja općine Mali Bukovec.-Ovako velik broj budućih visoko obra-zovanih žitelja općine Mali Bukovec daje nam nadu da za našu sredinu do-laze dobra vremena. Trenutno je pred završetkom potrebna dokumentacija za izdavanje dozvola kako bismo mogli pro-širiti vrtić te ga što prije oformirati kao samostalnu ustanovu-rekao je Marković. ističe kako će se svi programi razvoja Op-ćine Mali Bukovec ostvariti u mjeri u ko-joj budu dostupna financijska sredstva iz općinskog, županijskog ili državnog pro-računa te europskih fondova.

Znaju kako do sredstava iz eu

Stalni rast kvalitete

Unatoč malom proračunu uspješno se realiziraju svi planirani projekti

35Općine VISOkOberetINeC 35Općine

Igor Kos, načelnik Općine Beretinec, smatra kako je poglavito važno istaknuti da je Općina pokrenula izradu strategije razvoja Općine Beretinec, kako bi se zna-lo u kojem smjeru je u sljedećih desetak godina potrebno usmjeriti napore. Doni-jeli smo i proračun, kaže Kos, definirali ga, a jedna od najbitnijih stvari obuhva-ćenih našim programom je poduzetnič-ka zona, za koju već imamo građevinsku dozvolu i sada je potrebno da se infra-strukturno i komunalno opremi.Kada je riječ o natječajima na koje Općina Beretinec aplicira, Fondu za zaštitu oko-lišta i energetsku učinkovitost prijavljen je projekt, kojim će se mještanima opći-ne sufinancirati ugradnja toplinske ovoj-nice, odnosno termo fasade i zamjena stare stolarije onom energetski učinko-vitom. Omjer u kojemu će se spomenu-to sufinancirati jest 40 posto od strane Fonda; mještani u iznosu od 50 posto, te Općina u iznosu od 10 posto.

SOCIJALNO OSJetLJIVI- Općina je već dobila sredstva za ener-getski učinkovitu javnu rasvjetu, odno-sno izradu projektne dokumentacije, što je drugi korak koji će uslijediti nakon

energetskog pregleda, da bismo potom mogli izraditi projekt i dobiti novce za samu rekonstrukciju ili zamjenu postoje-će rasvjete LED rasvjetom. Na taj način značajno ćemo uštedjeti u pogledu troš-kova javne rasvjete, a dobit ćemo i bolji koeficijent osvjetljenosti - kaže Kos.Ono što smo još napravili, ističe načelnik, jest da smo uspostavili međunarodnu suradnju s Općinom Großwarasdorf ili Veliki Borištof. Naime, upravo ovih dana predstavnici općine susreli su se s pred-stavnicima te općine u austrijskom Gra-dišću i dogovorili da će na Dan Općine potpisati sporazum o bratimljenju.- Pripremamo eu projekt naziva “euro-pa za građane”, u kojega će se uključiti sve naše i njihove udruge kako bismo ostvarili razmjenu na kulturnom i kultu-rološkom planu. U toj općini razgovarali smo i s Hrvatskom gospodarskom agen-cijom, te je dobra vijest da postoji po-tencijalni inevestitor koji bi u doglednoj budućnosti mogao uložiti u našu podu-zetničku zonu - kaže Kos.U tijeku je i postupak izrade dukumen-tacije za gradnju Područne škole Čreš-njevo, jer je Općina Beretinec već prošla indikativno mišljenje Ministarstva znano-sti, obrazovanja i sporta, a nakon toga slijedi izrada dokumentacije.- Našu područnu školu nećemo graditi po modelu javno-privatnog partnerstva,

nego ćemo je isfinancirati pomoću EU fondova - naglašava Kos.Jednako kao i prošle godine, kada su svim učenicima u stopostotnom iznosu financirane knjige, Općina će osigurati potrebna sredstva i ove godine; s tim da će ove godine stvar i proširiti - besplat-ne udžbenike sada će dobiti svaki treći ili četvrti učenik, ovisno koliko đaka u kojoj obitelji ima.- Pomažemo i onima kojima to najviše treba, odnosno socijalno ugroženima. Prošle godine, nažalost, imali smo dva požara pa smo oštećenim ljudima pomo-gli obnoviti kuće kako bi mogli nastaviti s normalnim životom. Također, na po-dručju Beretinca imamo jednu osobu s vrlo teškim materijalnim stanjem; zama-lo je došlo do toga da joj se srušila i kuća, pa smo i tu pripomogli - kaže Kos.U Općini su, kao što mještani vide, u ti-jeku i radovi na termo fasadi općinske zgrade, a pomoglo se i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u nabavci protupo-žarnih vrata. Sve zajedno kada se zbroji, projekti koji se trenutno provode ili se, pak, nalaze u fazi natječajnoog postupka, ukupno su vrijedni oko 500 tisuća kuna.

Projekti koji se provode vrijede 500 tisuća kuna

Jedan od ciljeva razvoj poduzetničke zone

Načelnik Igor kos

u planu je mnogo projekata

Općina je već dobila sredstva za energetski učinkovitu javnu rasvjetu, odnosno izradu projektne dokumentacije

Osigurani besplatni udžbenici za siromašne učenike

U dva požara prošle godine oštećeno nekoliko kuća

36 OGLASNIk

Iako je jedna od najsiromašnijih u Varaž-dinskoj županiji, općina Visoko vrlo aktiv-no i uz skromna proračunska sredstva brine o svojoj društvenoj zajednici, oko-lišu i uređenju cijele općine. Unatoč ma-lim proračunskim sredstvima, koja su za prošlu godinu iznosila svega nešto više od 712 tisuća kuna, Općina sufinancira rad svih udruga i društava koja djeluju na njenom području, a ima ih dvadesetak. Općina Visoko dokaz je da se i s malo, može napraviti mnogo. Samo neke od ak-tivnosti su sufinanciranje brojnih školskih programa, kao što su predškolski odgoj, školska kuhinja, škola plivanja, nagrade za učenike koji sudjeluju u raznim natje-canjima, darovi za djecu svih uzrasta po-vodom blagdana Svetog Nikole, program

međunarodne Eko škole, program rada Društva „Naša djeca“ Visoko, kao i bora-vak djece u vrtićima. Općina pomaže i po-ljoprivrednicima sufinanciranjem osjeme-njivanja krava i junica, subvencioniranjem premija osiguranja usjeva te subvencioni-ranjem kamata poduzetničkim kreditima.

uLAžu u utVrDu čANJeVOKako bi mještanima bilo što ugodnije ži-vjeti, mnogi napori ulažu se u uređenje komunalne i prometne infrastrukture, kao i u uređenje i čišćenje okolnih šuma. Tako se već unatrag tri godine provodi zelena čistka. Čiste se šume od raznora-znog otpada, a akciju provode Lovačko društvo „Jareb“ Visoko, zajedno s Opći-nom, vatrogasnim društvima, UDVDR Vi-soko i s Udrugom umirovljenika. Također, unatoč malim proračunskim sredstvima, planira se uređenje puta Vrh Visočki – Đu-rinove dužine 1600 metara, put Čanjevo – Presečno Visočko dužine 800 metara, kao i asfaltiranje nerazvrstane ceste Iva-nje gorice dužine 270 metara. Zajedno s Udrugom „Graber“ započeti su radovi na uređenju šumske prometni-ce Stup – Morjavec – Paka, a uz pomoć Varaždinske agencije za marketing i pro-midžbu, postavljene su dvije nadstrešni-ce na autobusnim stajalištima u naselji-

ma Kračevec i Čanjevo. Najznačajniji projekt koji Općina želi reali-zirati ove godine jest obnova zgrade Druš-tvenog doma Visoko, u kojem je smješten i sam ured Općine. Zgrada je u vrlo lošem, gotovo derutnom stanju. Građena je prije 1968. godine, a prioritet za ovu godinu je rekonstrukcija krovišta koje prokišnjava. Za zgradu je izrađen energetski certifikat koji nosi oznaku F. – Ove smo godine pri-javili na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja upravo rekonstrukciju krovišta Društvenog doma, a na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavili smo zamjenu vanjske stolarije na Općinskim prostorijama. Također, pla-niramo se prijaviti i na natječaj Fonda za razvoj turizma s obzirom na to da imamo utvrdu Čanjevo, koja je povijesni lokalitet – istaknuo je načelnik općine Visoko Dra-gutin Mateković. Prošle je godine DVD Visoko proslavilo 150. obljetnicu postojanja i djelovanja, dok je DVD Čanjevo ove godine proslavio 60. obljetnicu. U lipnju, Općina Visoko slavi svoj Dan, no ove je godine proslava odgođena i sav novac namijenjen Danu općine poslat će se u humanitarne svr-he, za pomoć poplavljenim područjima u istočnoj Slavoniji. unatoč malim izvornim proračunskim sredstvima, Općina Visoko nije se za-duživala, posluje pozitivno i ostvaruje zavidne rezultate s obzirom na male pri-hode. kako bi dodatno uštedili, Općina ima zaposlenu samo jednu osobu.

Od uređenja komunalne infrastrukture, pomaganja poljoprivrednicima i djeci od vrtićke do školske dobi, općina Visoko aktivno djeluje u cjelokupnoj zajednici

Ovogodišnji prioritet je uređenje Društvenog doma

unatoč vrlo malim proračunskim sredstvima, Općina Visoko izuzetno uspješna

Mnogi napori ulažu se u promociju utvrde Čanjevo, a svake se godine organizira

i manifestacija „Bitka za utvrdu Čanjevo“. U suradnji

s Ministarstvom kulture, osigurana su sredstva za

2014. godinu u iznosu od 150 tisuća kuna za provođenje

programa zaštite kulturnog dobra, utvrde Čanjevo

Načelnik Dragutin mateković

U općini Visoko aktivno djeluje dvadesetak udruga

Izvorni proračun u 2013. godini bio svega 712 tisuća kuna

VISOkO36br. 25 • lipanj 2014. • GODINA VI • besplatni list • www.varazdinska-zupanija.hr

Općine

OGLASNIkSVetI ĐurĐ 37Općine

U naselju Komarnica u općini Sveti Đurđ asfal-tirana je dionica ceste kroz naselje te prilazi putevima u dužini od oko 1.400 metara.Cijelu investiciju financirala je Županijska uprava za ceste, u iznosu od 400.000 kuna te Općina Sveti Đurđ sa 40.000 kuna. Cestu su u petak, 6. lipnja svečano otvorili župan Varaždinske županije Predrag Štromar i načel-nik općine Sveti Đurđ Josip Jany, koji su tom prilikom istaknuli dobru suradnju Varaždinske županije, ŽUC-a i Općine Sveti Đurđ.Napomenuli su također kako je u planu već na jesen započeti s radovima na uređenju pješač-ko-biciklističke staze od središta Svetog Đur-đa prema Ludbregu.

Asfaltirana cesta kroz naselje komarnica

Na jesen u planu uređenje pješačko-biciklističkih staza

Investiciju su financirali ŽUC u iznosu od 400.000 kuna i Općina s 40.000 kuna

Načelnik Josip Jany i župan Predrag Štromar otvorili su cestu u komarnici

38 OpćineOpćine

Sračinec

martijanec

Za svako dijete pomoć od 1000 kuna

DVD-ovci kod Josipovića

Već tradicionalno sredinom kalendarske godine organizirana je podjela pomoći rodi-teljima novorođene djece u općini Sračinec. Ovaj put u prvoj polovici godine rođeno je 19 djece, za razliku od prijašnjih godina kada se broj kretao od 25-30. - Općina Sra-činec već dugi niz godina ima veći broj no-

vorođenih od umrlih, znači prirodni prirast stanovništva. Prvi dio ove godine na žalost imamo veći broj umrlih, ali vjerujem da će se do kraja godine i to primijeniti. Čestitam vam na vašoj dječici i volio bih kada bi se su-sretali češće u ovoj prigodi - istaknuo je na-čelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović u predsjedničkim dvori-ma na Pantovčaku u Zagrebu primio je delegaciju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Martijanec i načelnika Općine Martijanec, Marijana Horvata. Predsjed-nik je ujedno prihvatio poziv za pokro-viteljstvo nad proslavom 120. obljetnice DVD-a Martijanec.

Vrući vikend mještani Velikog Bukovca iskoristili su kako bi uredili omiljeno okupljalište mladih. Riječ je o kupalištu uz Plitvicu, a u akciji čišćenja i uređenja sudjelovao je i načelnik Zvonko Hlebar. Sve je orga-nizirao Mjesni odbor Veliki Bukovec, a pridružili su se i najmlađi mještani.Iako je bilo vruće, nije im bilo teško kupalište očistiti od smeća, te je obala pokošena i uređena.

Veliki bukovecuredili popularno kupalište

Ljubešćica

Protupožarni centar prostirat će se na oko 530 četvornih metara, a polaganjem kamena temeljca započela je prva faza izgradnje. Cijeli centar trebao bi biti gotov za nešto više od godine dana. – Velik problem DVD-a Ljubešćica je dislociranost Društva na tri različita mje-sta, a s obzirom na to da je u općini ra-zvijena drvna industrija, a postoji i skladi-šte eksploziva, iznimno je važno da je vatrogasna jedinica dobro opremljena i mobilna – rečeno je na svečanosti.Predsjednik DVD-a Ljubešćica Vlado Miku-lčić istaknuo je kako mu je izuzetna čast što je Općina pokazala povjerenje prema vatrogascima i krenula u ovaj projekt.

kamen temeljac za protupožarni centar

kamen temeljac položio je načelnik horvatić

SA SVIh StrANA

39OGLASNIk


OGLASNIk

str. 2-3. započela realizacija projekta vrijednog 300 ... · projekt će se financirati prema...

Documents