srednjovjekovna i orijentalna knjizevnost

8/12/2019 Srednjovjekovna i Orijentalna Knjizevnost

1/52

Kulturne i knjievne prilike u Osmanskoj Bosni:

Jedna dosta sloena situacija u kultorolokom pa i u drutvenom smislu koja jekarakterisala vrijeme srednjovjekovne Bosne ,dodatno e se usloniti dolaskomOsmanlija na njene prostore.Osmanlije su vladale Bosnom od 146 do 1!"!

#odine.$spostavnom osmanske vlasti Bosna po%inje ivjeti u novim uslovima ito takvim novim tokovima koji e od nje napraviti u vjersko&kuturnom po#ledunajspeci'i%niju dravnu strukturu u (vropi.)a tu tvrdnju ima mno#oar#umenata: takav je primjerice podatak je&*a vrijeme Osmanske vladavine u Bosni u *vani%noj upotre+i +ilo " je*ika:*ajedni%ki ili maternji je*ik +osanski,srpski,-rvatski,*atim unutarmuslimanske kompomente:turski&je*ik administracije i turski knjievni,arapski&je*ik teolo#ije i ra*ni- *nanstveni- disciplina,per*ijski&je*ik poe*ije iintelektualne,po#lavito su'ijske odnosno dervike elite.$nutar katoli%kekomponente/latinski kao je*ik 0rkve i diskur*ivni- disciplina kojima se u Bosni+ave 'ratri,a u nekom smislu i je*ik knjievnostinpr 'ranjeva%ki

ljetopisi.$nutar pravoslavne komponente:staroslavenski kao je*ik litur#ije ilicrkveno# o+reda i od kraja 2 odn po%etka 23 st. i staropanjolski kojim su#ovorili Jevreji koji naseljavaju +os. #radove nakon to su protjerani i* panije.&$ upotre+i su +ila najmanje tri pisma: are+ica&arapsko# i tursko#je*ika,+osan%ica&+osanska irilica i latinica&katoli%ka crkva.Bosan%ica se kaopismo *adrala cijelo vrijeme Osmanske uprave i unutar katoli%ke i unutarpravoslavne i muslimanske komponente.Be#ovi i nji-ove supru#e *adrali sutradiciju pisanja +osan%icom,tavie ona se pojavljuje i u jednoj vrsti *vani%nekorespodencije po#lavi%ni- ljudi sa ljudima isto# je*ika.5eutim ,+osanski kulturni milje mo#ao je u to vrijeme solidno 'unkcionisati i+e* preveliki- *a-tjeva postavljeni- pred pojedinca u po#ledu po*navanja

dru#i- kulturni- kon'esija.Kao i u svom dru#im carstvima,pismenost je +ilaprivile#ija ue# kru#a ljudi ,ali je u nekoj mjeri pismenost +ila prisutna i umekte+ima .7ije +ilo je*i%ko# proimanja ne#o su se u vjerskim *ajednicamakoristili vjerski je*ici a ,dok je +osanski je*ik +io *ajedni%ki.3nterkulturnoproimanje *+ivalo se isklju%ivo u pu%koj kulturi.7a ra*ini pismenosti svaka jekon'esija nje#ovala svoju tradiciju tako da je i tu vladala i*oliranost.8akle,i +osanska kultura osmansko# perioda *asnovana je na dosta na#laenojpolari*aciji i*meu 9$K( i (;3


2/52

kulturnom stanju utemeljena je pretpostavka da je veliki +roj +o#umila po%eomasovno da pri-vata islam.3 poreske o+ave*e su ile u korist islami*acije.Bosnaje u to vrijeme +ila centralna osmanska pokrajina na +alkanskimprostorima.Ona u 1"stom stoljeu postaje stjecite muslimana koji suprotjerani i* 5aarske,=r+ije a to pro#onstvo +ilo je posljedica na%ela >%ija

re#ija,nje#ova reli#ija> meu dravama u (vropi.?enomen i*olacioni*ma u s'eri kulture je o+iljeio odnose i*meu ra*li%iti-kon'esija a s dru#e str je uspostavio jednu snanu i du+oku diskrepancu@sra*i*meu pu%ke i elitne s'ere kulture.$ pu%koj kulturi su ipak pristunaproimanja,dok u elitnoj vlada izolacionizam..=ve tri kon'esije nje#ujuusmeno&'olklorne o+like kult ispoljavanja,u tu je ra*mjena netroprisutnija,premda i tu postoje dosta jasne #ranice.5oemo rei da je najvanijiinte#rativni 'aktor u kulturi Osm perioda +io: J()3K,maternji,+osanski i =23J(=.Kako se vidi i* imena,roen je u5ostaru #dje i proveo najvei dio ivota i #dje je umro,pokoen ku#om 1E!4#odine.9o svom pjesni%kom opredjeljenju )ijaija je lirik.Jedino pjesma C=lu%ajej-a F+durra*aka> u svom prolo#u je deskriptivno&epsko# karaktera #djepjesnik i*lae kako nije naiao na ra*umijevanje u svom rodnom kraju pa seotisnuo u +ijeli svijet ,#dje je propatio sve muke i te#o+e.)ijaija je pisao naper*ijskom i na turskom je*iku.3mao je oso+enost da sam o+janjava svojesti-ove,poput neke vrste autore'eriranja.


12/52

!9med !-D*+I)!

8ivanski pjesnici openito su nastojali se+i nadjevati pjesni%ke pseudonime ,tako da i*+or to# pjesni%ko# imena +ude u skladu sa misti%kim odnosno 'ilo*&o'skim konceptom na kome po%iva to pjesnitvo,pa je to i u ovom slu%aju

posrijedi,2a-det *na%i )edinstvo Bitka,Boije )edinstvo, a i nje#ova poe*ijanastoji ver+alno ovjerodostojiti takvo jedno u%enje i poimanje.2a-detija je naime pripadao -uru'ijskom misti%kom pravcu.Auru'iluk je uosnovi takav tesavu'ski sistem u kome se sve okree Fpsolutnom Biu,sve jeusmjereno 7je#ovoj savrenosti i ljepoti.Osnovni cilj, iska*ati ljepotu 2oljeno#Bia,i*ra*iti lju+av prema 7jemu ,postie se #ovorom a u sklopu to# #ovoraslovni sim+oli imaju pose+no *na%enje te otuda i na*iv ovo# pravca -uru'iluk-ar',mn.-uru',to *na%i slovo,*nak.$ slovima kao sim+olima oni videtuma%enje +udui- do#aaja,ona su po -uru'ijama elementi sve#a postojee#pa i ukras sve#a postojee#.Ovu sektu su u+rajali u -ere*u a njeni sljed+enicisu od po%etka pro#anjani.2a-detija nije teio nekoj slikovno&meta'ori%koj

virtuo*nosti,+io je dosljedan poeti%kim i 'ilo*o'skim na%elima ,drao seprovjereni- motiva,slika,i*raajni- sredstava,pa tako i ovaj nje#ov #a*elCKad u more dospije kaplja...> nam moe posluiti u praksi kao o#ledni@poka*ni primjer na kome se moe *orno o+jasniti sutina ovo# pjesnitva ,kako u nje#ovoj 'ilo*o'skoj,tako i u i*ri%ajnoj dimen*iji.


13/52

svaka,ima neka lokalna,speci'i%na o+iljeja Rta o+iljeja ne moemo nai unekoj *natnoj mjeri u tim pjesmama.$ Baje*ida#ievim pjesmama o #radovimanisu,dakle,u prvom planu lokalna o+iljeja to je i +ilo tipi%no *a pjesme o#eadovima i* to# perioda,i taj i*ostanak konkreti*acije %ini pjesmu takvom da+i se ona mo#la ve*ati *a +ilo koji #rad.9odlijeui retorici opi- mjesta

svojstvenoj divanskom pjesnitvu,pjesnici slave,-vale,preuveli%avaju ipretjeruju u po-valama naj%ea 'i#ura je 9OH(U(7J( sa preva*ilaenjem,ida se pri tome #u+i ta oso+enost,taj oso+eni kolorit.0ijela pjesma,Na*el o5ostaru, je poreenje sa ne%im to opisana predmetnost svojim oso+inamanadvladava.


14/52

&Baa#ievo interesovanje *a +onja%ku +atinu na orijentalnim je*icima je+arem dvostruko motivirano.Osnovna motivacija je unutarnja:on je i sam +iopjesnik i prirodan je nje#ov interes *a poe*iju,naro%ito *a poe*iju nje#ovi-pret-odnika.= dru#e strane,nje#ovo istraiva%ko opredjeljenje je na linijiukupno# javno# i politi%ko# djelovanja u jednom dosta sloenom -istorijskom

momentu a&u vladavine,naro%ito oni- stavova koje je Baa#i *astupao upo#ledu kulturno# i nacionalno# identiteta Bonjaka i dravno# statusa Bosne.Baa#i je naime smatrao da Bosna i Aerce#ovina nije i*#u+ila svojusamostalnost i slo+odu u 1E vijeku ,ne#o su se nai stari Bonjaci i Aerce#ovciprila#odili du-u vremena,novim uvjetima i politi%ko&-istorijskoj situaciji,ona je*na%i nikada nije i*#u+ila,naro%ito kao jedan osjeaj pose+nosti,kao jednodistinktivno o+iljeje Bonjaka u odnosu na dru#e etni%ke skupine.$ ovom stavu sadrana je ideja vodilja ukupno# Baa#ievo# politi%ko#djelovanja,unutar koje kulturni i knjievni sadraji sudjeluju u mjeri nji-ovedjelotvorne uklju%ivosti u taj i*ra*iti pra#mati%ki,utilitarni,i politi%ki konceptkakav je Baa#i *astupao.9ritom su mu ile na ruku i neke okolnosti na irem

planu:jedna opa kulturna klima u (vropi u do+a romanti*ma koja je poka*ivalana#laeni interes *a Orijent,*a islamsku kulturu i knjievnost.8olaskom F&$ dio takve du-ovne orjentacije se prenosi i na Bosnu,ali na 3mjesto mo#li +ismo ipak staviti jedan konkretan politi%ki interes F$ da u Bosnineutralie sve nacionalno&separatisti%ke tj srpske i -rvatske pokrete i daa'irmira neko inte#ralno +onjatvo %ijem e o+likovanju ona dati presudan toni #lavno o+iljeje. +aj Baagi


15/52

te nacionalne identi'ikacije.8oktorska disertacija =a'et&+e# Baa#ia je nau%nodjelo koje je otvorilo najmanje E i danas aktuelni- pitanja u +osanskojorjentalistici i knjievnoj tradiciji/=.pitanje statusa i nacionalne pripadnosti te knjievnosti>.pitanje di'erence i pose+nosti divanski- pjesnika Bonjaka u odnosu na

pjesnike etni%ke meutim Baa#i to ne smatra vrijednimpro+lemati*iranja ve,sukladno nje#ovoj autorskoj samoosvijetenosti,kaoneto to se samo po se+i ra*umije.7e moemo dakle pri-vatiti tvdnju nau%nika2an%a Bokova koji kae da knjievnost u Bi- na orijentalnim je*icimainte#ralni dio osmanske knjievnosti i da je njeno pravo ime osmanskaknjievnost BiH.5eutim,ni Baa#ievi +onja%ki ar#umenti nemaju uvijek %injeni%no pokrie.9o*nata je jedna nje#ova te*a/ pjesnici i* nai- krajeva veinom %ine nekipose+an anr na polju tursko# pjesnitva.Be* svake sumnje oni su stajali poduplivom nae narodne poe*ije,koja imade toliko o+ilje, turskoj poe*iji nepo*n&ati- pjesni%ki- i*ra*a i slika.5jesto da po*ajmljuju sve pjesni%ke ljepote odFrapa i 9er*ijanaca kao to su to o+i%avali i svi turski pjesnici,pose#nuli +ikatkad i *a +o#atom ri*nicom nae narodne poe*ije,pa i* nje u 'inoj 'ormii*loili na turskom parnasu mno#u dra#ocjenu umotvorinu. Fli nema ni#dje

konkretni- sti-ova koji +i +ili potvrda ovakvom jednom stavu.5no#i dru#inau%nici su se oslonili na ovakvu jednu misti'ikaciju.7eki isti%u +istrinu ijasnou pjesni%ko# i*ra*a Bonjaka tj. manji inte*itet one su'ijske -ermeti%ne

15


16/52

sim+olike,ali isti%u takoe i avan#ardnost, to u slu%aju =a+ita Flaudina$i%anina ima svoje opravdanje.5eutim,ova Baa#ieva te*a se uruava nasljedeem:pro+lem je u meuso+noj inkompati+ilnosti +onja%ke usmenepoe*ije sevdalinke i poetike divansko# pjesnitva.


17/52

0*D!'I)! 4anija 0ostarac

Givio je u 5ostaru,krajem 16&sto# i po%etkom 1" stoljea.Bio je savremenik8ervi&pae Baje*ida#ia ali iako se nala*io u nje#ovom kru#u,i*#radio jevlastiti stil.Bio#ra'ski podaci o 5eda*iji su vrlo oskudni.8ivanski pjesnici su i

ina%e u i*+oru ma-lasa nastojali da nominalno tj,imenom uspostave nekakvu%vu ve*u i*meu pojma imena i sadraja nji-ovo# stvaralatva,da dovedu uneki odnos adekvatnosti o*na%itelja i o*na%eno.$ ovom slu%aju imamo primjerkada se pjesniku *aista posreio i*+or to# imena jer 5(8GF) na arapskom*na%i trop ili t*v 'i#ure *na%enja.7je#ova poe*ija *aista je meta'ori%ki +o#ata%ak +ismo mo#li rei i nekonvencionalna Rdola*i do puno# i*raaja ono to sena*iva pjesni%ka slo+oda poetika licence,pa i u svome vremenu 5eda*ija nijemo#ao ra%unati na neku masovniju recepciju ,i*u*ev jedno# usko# pjesni%ko#intelektualno# kru#a,jer u nje#ovim sti-ovima dola*i do vrlo neo+i%ni-asocijativni- pove*ivanja,sudara pravi- varnica,u prvi ma- veoma udaljeni- i isklju%ivi- pojmova i

*na%enja da +i se,ipak,+arem *a onaj dio %itateljstva koji ima tu vrstupredispo*icije ,ipak na koncu sve uka*alo kao vrlo skladno,usa#laeno,upoetskom smislu lo#i%no.5eda*ijina pjesma COpsi mostarsko# mosta> upravom smislu potvruje ovo poimanje,#ledanje na meta'oru u poe*iji kao nakreativni %in,i*nalaenje i uspostavljanje novi-,do tada *atomljeni- i i#norirani-sli%nosti i ve*a meu pojavama i predmetima poetska meta'.,*a ra*liku odmeta'ore u svakodnevnoj komunikaciji koja kao katar-e*a po%iva naprepo*navanju ili potvrivanju oni- ve uo%eni- i eta+ilirani- sli%nosti ustvarnosti,u svijetu u kojem o+itavamo.u pjesmi:'ato se stas mostarskog mosta pogr1io:::

u prva dva +ejta imamo s jedne strane unoenje 'olklorni- elemenata i s dru#estrane: most,dra#a,*alju+ljenici,stas,kao opa mjesta u divanskom pjesnitvu Rali sve to to je prepo*natljivo ovdje se dovodi u ve*u na jedannov,neo+i%an,nikad do tada iskuan na%in,dakle jedna vrlo uspjelameta'ora.9otom imamo motiv aika i motiv dra#e kamena srca koji su pripisanimostu i to su one t*v Cle#itimacije>.$mijee je u tome da se opepo*nate %ak ivrlo eIploatisane 'i#ure i slike ,dovedu u ve*u tako da to +ude neo+i%nakom+inacija.$potre+a opi- mjesta pjesniku je predstavljala neku vrstu *atiteod spo%itavanja *a +o#o-uljenje,*apravo,to je jedna vrsta ()O9O2=KONNO2OHF pomou koje# pjesnik se+i osi#urava status pjesnika i nastoji dapredu-itri eventualne pri#ovore (*op kao autor +asni koje su sluile da se kro*usta ivotinja kau neke istine.$ sljedeem +ejtu C)ar +i i* o%iju danju nou su*e lijevao...M> imamo opimotiv rastanka i udnje *a ponovnim sastankom,to je dakle stalno kretanje ipokuaji lirsko# su+jekta da se vrati svom 3skonu.Bejt C no#emu na *emlji..> ve tada je postojala svijest o jednoj speci'i%noj po*iciji Bosnena mjestu ili sredokrai suko+a civili*acija 3stoka i )apada pa je isama sim+olika mosta spajanje ljepotom,umjetnou i kulturom.$ +ejtu Cmramor mu je *emljinu ku#lu osjajio> i*raena je -iper+oli*acija,odn9OH(U(7J( sa preva*ilaenjem.Orijentalni pjesnik naprosto mora iska*ivatius-ienost,eksta*u,oduevljenje jer je to nje#ov autenti%ni emocionalni prostorRi re*ultat to#a su upravo ovakve meta'ore.3 u sljedeem +ejtu takoe je to'i#ura poreenje sa preva*ilaenjem,dakle,>nema ni#dje na svijetu takveljepote> to +e*+roj puta ponavljaju divanski pjesnici ili pak prela*e na


18/52

dru#a te%e ispod nje#a..#ovori *apravo o rijeci ljudi i o vodi 7eretve a o+je surijeke ivota/ u tom vremenu tre+alo je doista +iti pjesni%ki odvaan pa sekoristiti ovakvim uspored+ama i meta'orama,to nije uspjelo ni jednompjesniku do tada.0edazija je pjesnik snanogosje #dje se poi#rava saperspektivama,isticanje mravlje i divovske persp. *apravo je isticanje%ovjekove malenkosti. iliCAemsa> tj 9etoknjije ili 9et tomova.


19/52

na smrt kao sutinu ljudsko# +ivanja.0otiv mravaje ope mjesto iidenti'ikacija sa po*icijom %ovjeka.;opta je s'era,ne+o plavo je vje%nost.8akle to je jedan vje%ni i nepomirljivi kontrast,s kojim ,kako ne +i +io samo'rivolna konstatacija,tre+a i*nai neku novu sliku i na taj na%in oiviti iodu-oviti tu papirnatu istinu. .

-usein !0*K!"I)!

Givio je krajem 16to# i po%etkom 1"to# stoljea.;amekanija je pisao poe*iju

koja predstavlja neku vrstu pjesni%ko# iskuavanja dose#a i mo#unostidervike misti%ke prakse.;amekanija,to e rei Be*mjesni,stremio je kajedinstvu e#*istencijalno# +itka i propovijedao samoodricanje i predavanjeBo#u.On po prilici pjeva i* du+oko# *anosa,i* te op%injenosti i *alju+ljenostikoja je svojstvena pristalicama tesavu'ski- u%enja.Fli pri tome,sa5 *anos pose+i nije estetski +itan sadraj R;amekanija je *a nas *na%ajan po tome to jeuspijevao iska*ati u pjesmi upravo tu sna#u vlastiti- osjeaja.Pjesma zalju1ljeni9 u ovoj pjesmi moe se i asocijativno do%arati derviki*ikr i emocionalno stanje u kome se dervii tada nala*e.


20/52

-asan K!I0I)!

nam je vie *animljiv kao narodni tri+un ili voane#o kao pjesnik.)+o#*astupanja masa koje su sune 16! #odine traile da se ra*dijeli +o#atakoito,Kaimi je doao u suko+ sa sarajevskom ulemom i vlastima i *+o# to#a je

,kao i *+o# svoji- proro%anski- pjesama, protjeran i* =a.7astanjuje se u)vorniku #dje provodi ostatak ivota.=a-ranjen je u *ase+nom tur+etu na Kuliu )vorniku.=voja Cnada-nua> odn aridat spjevao je u 'ormi kasida koje se kasnijeprepisivane tako da i- i danas imamo sa%uvane u velikom +roju primjeraka.2aridat je u osnovi jedno djelo Cproro%anski- naklapanja>,naalostnaj*astupljeniji prepisivani teIt u orjentalnim 'ondovima nai- +i+lioteka,jer jeta knji#a stekla neki kultni status R u njoj su to+oe +ila ka*ana nekaproro%anstva i vi*ije premda je ona u pjesni%kom smislu +espredmetna.


21/52

#a1it !laudin $I6!"I"

Hoenje sredinom 1"&to# vijeka u $icu koje je +ilo,pored =arajeva i 5ostaratrei naj*na%ajniji kulturni centar tadanje Bosne i sasvim je prirodno da takaveta+ilirani kulturni centar da i *na%ajne stvaraoce.=a+it se najprije kolovao u

rodnom mjestu koje je tada pripadalo Bosanskom ejaletu,a *atim u 0ari#radu#dje je slu+ovao na ra*li%itim poslovima.=lu+a #a je 1" dovela u=arajevo ,#dje je oko se+e 'ormirao kulturni kru#.On nije u svome vremenudo+io pri*nanje koje je *asluivao kao pjesnik,vjerovatno *+o# svojeavan#ardnosti ,koja naravno u tom vremenu i u datim kulturnim i poeti%kimokvirima sama po se+i nije mo#la +iti na cijeni.7aalost,mi nemamo prevedenacjelovita =a+itova djela osim 5iradije koja je prevedena ali nije prepjevana aprevod je napravio (re' Kova%evi,ipak ta vrsta prevoenja je nedovrenposao jer tre+a uraditi prepjev u du-u +osansko# je*ika.Ono to imamo ipaksvjedo%i o jednom virtuo*u umjetnosti i rije%i.$i%anin je autor cjelovito#8ivana oko 6 pjesama,meu kasidama su mu naj*na%ajnije mesnevije pod

imenom 5iradija,Hama*anija i )a'ernama,i one se u+rajaju u vr-unskaostvarenja svo# vremena/postoji i nekoliko primjeraka nje#ovo# lju+avno#spjeva (d-em i Auma na temu *a+ranjene lju+avi pi#malionska lju+av.'a3ernamaje epska pjesma,pri#odnica koja opisuje ceremoniju susreta u(dreni krimsko- -ana =elima Niraja koji je po*van u +oj protiv Fustrije,nje#ovra*#ovor sa =ulejmanom 33 i nje#ovu po+jedu kod 9rekopa protiv ruske ipoljske vojske.0iradija je pjesma o po*natom nonom putovanju posljednje# poslanika5u-ammeda a.s kro* ne+esau vii svijet,#aj+.

Csvijet posta div +ijeli>C)imovitem lee lae& sve i- mu%i sjeta..>C7e+esa svoje ru+lje peru..>=.F.$i%anin je pisao divansku poe*iju ali *na%ajan dio nje#ovo# opusa supri#odni sti-ovi,pri#odno# karaktera i pri#odni motivima.Karakteristi%ni su takoi sti-ovi kaside nastali 16 #odine koji opisuju atmos'eru u turskim iaustrijskim ta+orima nakon sklapanja Karlova%ko# mira a koje je *aista odra*nje#ove #enijalnosti. 0ijela pjesma na svaki put nov na%in ponavlja jedan'i#urativan model #dje se metonimija na jedan vole+an na%in pretvara umeta'oru.=ti- Cu dvorac srca struju voda ivota> ima primjesa divana ali potopjesma mora da tekstuali*ira du-ovni sadraj odreeno# -istorijsko# do#aajamora to u%initi nekim 'i#urativnim sredstvima.


22/52

pre'unkcionali*iranje i* metonimije u meta'oru.7a samome kraju je neka vrstale#itimacije jer upotre+a opi- mjesta mora le#itimisati pjesnika kao pripadnikaCkaste> pa tako imamo *alju+ljeni,polju+ac i sl.9remda pri#odna,ova pjesma i transcendira svoju pri#odnost.Baa#i pie o =a+itu : C taj snani #enije pokuao je prvi isto%nu umjetnu i

narodnu poe*iju dovesti u sklad&prepliui o+oje naim narodnim prispodo+amai 'i#urama i tako stvoriti novi smjer i otvoriti nove vidike u turskoj umjetnojpjesmi.)a #a*ele kae da je u toj 'ormi =a+it najsla+ije uspio/ nje#ovi #a*elinisu i*livi *alju+ljene due koja pliva po moru mistike ne#o kratke erotskepjesmice,pune reali*ma +e* misti%ni- ideala.Ono to je =a+itu osi#uralo pose1nu slavu i mjestou div.knji je %injenica daje stvorio se+i svojstven stil time to je na do tada nevien na%in u poe*ijupretakao slavenske poslovice,predanja,naro%ite i*ra*e i termine,sluei se pritome #ovornim turskim je*ikom.Ovime je =a+it osvjeio je*ik divanske knji idavao mu jednu karakteristiku snanim pove*ivanjem sa lokalnim i aktuelnimivotom.On sasvim u o#rani%enoj mjeri koristi voka+ular ar i per*. je*ika ,a u

turskom +ira rije%i neuo+i%ajene u divanskoj poe*iji.

0e9med 0ejlija .uranija

ivio je u 1!tom stoljeu i jedan je od naj*namenitiji- Bonjaka u tom vijekujer je kao pjesnik -roni%ar i autor +rojni- kasida,tari-a,pri#odnica,*aduio nesamo savremenike ne#o i potonje narataje.)a-valjujui 5ejliji i Baeskiji moese sa dosta pou*danja rekonstruirati taj ivot u svim nje#ovimse#mentima,intelektualnim,du-ovnim i dru#im.Kao pri#odni i istovremeno divanski pjesnik 5ejlija ula*i u povijest pjesnitva u

Bi- kao onaj tip stvaraoca koji je uspijevao uvijek pronai pravu mjeru i*meunormativi*ma i samosvojnosti i na taj na%in utemeljiti svoj pjesni%ki identitet.5ejlija e uvijek nai neku smislenu ve*u,poetski opravdanu,i*meu vlastiti-leIema i *na%enja,i s dru#e strane upotrije+iti ono na to poetika o+ave*uje ,%emu je primjer i sti- i* pjesme C7e nije novi mjesec...>5ejlija je *animljiv i po tome to rado koristi jedan,u evropskom romanti*muvrlo e'ektan stilski elemenat tj 'i#uru a to je F9O=


23/52

0e9med %*4ID

J( roen u =arajevu,sredinom 233 stoljea.$ Na*i&Ausrev +e#ovoj +i+liotecinala*i se rukopis pod na*ivom 8ian 5e-meda Heida Bosnevi,dok ostali *apisio njemu daju veoma malo podataka.)namo tek da je roen u =arajevu i da #a

je napustio kada je (u#en =avojski popalio #rad a pjesnik ostao +e* svo#imanja.


24/52

nekreativni sljed+enici,oni koji vie slijede 'ormalne karakteristike i opamjesta a ne uspijevaju se samoidenti'ikovati.Kod ?adil&pae imamo takav slu%aj: nje#ovi #a*eli su u pravom smisluepi#onski dok u nje#ovom 8ivanu su najuspjeliji i poetski naji*ra*itiji a'ori*mi ilikiPte,*atim +!-0I# kao jedna interteItualna pjesni%ka vrsta #dje autor

preu*ima primjerice #a*el svo# neko# pret-odnika i na nje#a dopisuje vlastitesti-ove.Otprilike je s-ema VD,tri svoja i dva tua sti-a,dakle stro'e od Epolusti-ova. i u sti-ovima+espotre+no su knjievnici promijenili stil u*diu se oni koji *naju evropski pisasti ?adil&paa u svojim a'ori*mima je vrlo kriti%an prema ra*li%itim ne#ativnimpojavama u tadanjem drutvu a najprikladnija pjes. vrsta u tom smislu i jestekiPta.Opa tema je ta posvemanja drutvena i moralna dekadentnost Osman&sko# drutva ,i *animljivo je da i on, premda %ovjek 1to# st. ne uspijevapreva*ii tu jednu retrovi*iju u ra*umijevanju sutine ti- pro+lema u tomvremenu/i on, kao i nje#ovi pret-odnici @naro%ito oni koji su pisali pro*neteItove@ vidi rjeenje u povratku na do+ra stara prokuana na%ela ,principeponaanja,uspostave odnosa u drutvumit o *latnim vremenima, o%ito nes-vatajui da novo vrijeme trai i nova,savremena rjeenja.?adil&paa je u svojim kitajiama i ru+aijama pro#ovorio vrlo otvoreno,%ak iprevie iskreno i pretjerujui o vlastitoj percepciji,primjerice stanja u 5ostaru,#dje je +oravio jedno vrijeme ali nije naiao na ra*umijevanje i tako je nastalapjesma =a%uvan je kompletan 83an nje#ove poe*ije a od dru#i- djela spominje senje#ova Aronika mada do danas ona nije pronaena,takoe djelo CKomentarmevlevijsko# nada-nua> koje uka*uje da je ?adil ne samo sljed+enik ve iteoreti%ar mevlevi*ma..7a kraju,/e9im "ametak zakljuuje:C7Je#ov 8ivan,pisan turskim je*ikom,odaje i*vanredno po*navanje trijuorijentalni- je*ika/ar per* i tursko#,kao i savreno vladanje tesavu'skomterminolo#ijom.2irtuo*nost u i*raavanjuna tur.je*,u* upotre+u +rojni- ar. iper*. 'ra*a i pjesni%ki- 'i#ura #ovori o tome da je ?adil&paa morao,poredpostojee# pjesni%ko# talenta imati i najvie o+ra*ovanje,koje je po svoj prilicistekao u Na*i&Ausrev+e#ovoj 5edresi u =ar.

24


25/52

+a9mis7ima jo jedno *na%enje/prionica ka'e.7ova pjesma mora imati jednistvo,ostvareno identi'ikacijom pjesnika sasti-ovima svo# pret-odnika i *apravo na taj na%in divansko pjesnitvo se uonom najdirektnijem,'ormalnom smislu poka*uje kao interteItualno.

Be* o+*ira kakvu pjesmu pie divanski pjesnik ,on mora pose#nuti *a 'ondomsredstava propisani- normativnom poetikom.Ovdje,on ne samo da posee *anormativnom poetikom ne#o doslovno posee *a sti-ovima a da i*a to#a slijedijedan sloen interteItualni pjesni%ki *adatak da se uklopi tematski isadrajno,jednostavno da se ne osjea ra*lika i*meu sti-ova pret-odnika isti-ova autora ta-misa.

7apokon,divansko pjesnitvo e u +onja%koj knjievnosti okon%ati svojuviestoljetnu i*vorno stvarala%ku e#*istenciju sti-ovima jedne pjesnikinje:

-a1i1a #+&6*I

Jedina pjesnikinja divanske knjievnosti i* Bosne i Aerce#ovine je Aa+i+aHi*van+e#ovi&=to%evi,i* po*nate plemike porodice ,naime ona je ki-erce#ova%ko# ve*ira Fli&pae Hi*van+e#ovia&=to%evia,roena 1!4E#odine.9oslije po#i+ije oca,ko#a je likvidirao Omer&paa ;atas ,otila je sa cijelomporodicom najprije u =arajevo,a u+r*o u 3stam+ul,tu se o+ra*ovala i po%elapisati na turskom.3mamo utisak da ovim svojim #a*elom doslovce C*a+ija%avao u lijes> ovoj pjesni%koj tradiciji ,+udui da u njenim sti-ovima #otovo danije ostalo ni tra#a od semanti%ke dvosmislenosti koju su divanski sti-ovi uvijekvie ili manje posjedovali.Ovaj nje*in NF)(; Kad od tvo#a otro# po#leda

je #otovo tipi%na romantiarska pjesma,pisana i* po*icije ostavljene ene Rto je po*nati romanti%arski motiv neostvarene lju+avi,i koja %ak koincidira ivremenski sa romanti*mom u junoslavenskim knjievnostima.9jesma je dakle,enski osjeajno pisana,divanski- motiva ima samo napovrinskoj ra*ini.2idi se na#ovjetaj novo# vremena ,pa %ak i nekakveintuitivno na#ovjetene evropei*acije ovo# pjesnitva.kako savremenici spominju,Aa+i+a je ostavila kompletan 8ivan .

25


26/52

I#!0#K!EPI.%!/IK! 7Kada je o islamskoj epi#ra'ici rije% ,mo#li +ismo rei da je ona jedan od rijetki-se#menata +onja%ke pisane tradicije koji je u velikoj mjeri dostupanjavnosti,prevoen i pu+likovan a to +ismo tre+ali *a-valiti 5e-medu5uje*inoviu koji je sakupio veinu ovi- tari-a,preveo i- i o+javio u tomaknji#a.3sto tako,nje#ov prevodila%ki trud naalost nema nekuknjievnu,estetsku vrijednost ne#o su to vie 'iloloki prevodi,doslovni.2eina ovi- pri#odni- *apisa pisani su u 'ormi +!%I-!.


27/52

Kad je rije% o +!%I-I0! #0%+I dominantan je pjesni%ki iska* onaj u kojemimamo jedan lapidaran spoj emocije i re3leksije.3sti je slu%aj i kada je#eneralno o epi#ra'ici rije%.Futor mora i*ra*iti pri#odnu emociju+ola i suosjeanja ali istovremeno tu emocionalnu komponentu i trans&

cendentirati tj. nadrasti sa re'leksijom odnosno spo*najom a koja seo+i%no ti%e neko# odnosa %ovjeka prema 'enomenu smrti,ivota ilivje%nosti.Poetika tari9a se uvijek ostvaruje u istom luku/ od emocije kare'leksiji,dakle to je racionali*acija emocionalni- pola*ita.3slamska epi#ra'ika nije svojim sadrajem i*la*ila i* okvira utveni- islamskomdo#mom,koja dosta nedvosmisleno de'inira ljudski odnos prema smrti.=mrt nijekraj,to je samo promjena statusa due,u skladu sa KurPanskim ajetom kojikae / a ti,o duo smirena,vrati se Gospodaru svomezadovoljna,a i on tobom zadovoljan,pa ui meurobove moje i ui u dennet moj to je i is-odina premisamno#i- potonji- u%enja kao npr su'i*ma.

5eutim,i nije uvijek tako,jer emocije se u speci'i%nim slu%ajevima otimaju.$ tari-ima,kako primjeuje Branko ;eti: ta reli#io*nost nije jednako#inten*iteta pa se ne doima uvjek kao osjeanje koje je odreivalo na%in i toniska*a.


28/52

Ku#a doe o+a*rivo i *avu%e se pod njeno pa*u-o.9odie je s po%au i dovede u rajsku +a%u...

8akle,slo+oda pjesni%ke ima#inacije i kom+iniranja unutar postojee# ide dotleda ku#u predstavi kao neko# me-koputno# #osta, poslato# od vii- s'era da

u*+ere dunjalu%ki cvijetak i preseli #a u denetsku +a%u.Ovakvi paradoksi smisleno ive samo u poe*iji.

animiraju 'loralnu pitomost +onja%ke avlije, i timeje su#erisan al *a ljepotom i -armonijom porodi%no# ivota.

5ejlija je uistinu majstor tari-a, to potvruje i u -rono#ramimima koji sutematski ve*ani *a neke dru#e prilike.


29/52

na%in odraava i u poetskom smislu.$ +!%I-I0! .%!D")Ipo 'rekventnostise isti%u poetske 'ormule kao to su topos preva*ilaenja i topos nei*recivosti.O+je 'i#ure imaju istu svr-u/ istai veleljepotu,+espri*ornost *danja ilinenadmanost vrlina vaki'a #raevine kojoj je tari- posveen.8ominantna opa mjesta tari9a gradnjeD!0I)! I 0*#DID!su

primjerice / Ckua Boija> , Cdom oni- koji ni%ice padaju> , Cstjecitevjerinika> itd. peri'ra*e


30/52


31/52


32/52

Baeskija daje taj popis i u po%etku je to *aista samo popis umrli- alikasnije, kako usavrava svoje pisanje, ona po%etna puka evidencijanaroda prerasta u detaljnije i knjievno relevantnije portretisanje likova.

Kada je o DONFUFJ35F rije%,imamo *a+iljeene vijesti o politi%kim

prilikama,vijesti o ku#i i dru#im poastima,*atim +iljeke o prirodnimkatastro'ama, poplavama,suama,poarima.Baeskija daje vijesti i* s'ereekonomije, tr#ovine, o cijenama.Biljei takoer i neke narodneo+i%aje,*apravo sav drutveni ivot,npr T(?(H3(,*atim narodna veseljakarnevalsko# tipa ,neke 'antasti%ne do#aaje prema kojima je ipakpodo*riv,spletke,urote,prelju+e.$ dva navrata Baeskija operira i sastatiskom ,prora%unava koliko e u odnosnoj #odini porasti +r stanovnika=arajeva,na vie mjesta spominje i kaderije koji supredstavljali sektu R stro#i islamski puritani*am.;jetopis nam pru*apodatke i i o i*#radnji novi- i opravkama i ukraavanju postojei-

o+jekata.


33/52

klasnu,i reli#ijsku determiniranost.3* takve po*icije rodila se i*vjesnaam+ivalencija R dvojnost/ne jednoj strani distanciranost,o+jektivnost, ana dru#oj jedna vrlo nedvosmislena prirodna i jasna identi'ikacija,pa utom smislu i *astupanje ideolo#ije,s-vatanja svojstveni- narodu,irokimmasama.7aravno,B. kao intelektualac u svome vremenu je i kriti%an

prema masama ali ta kritika je do+ronamjerna ,on se njome le#itimirakao osvjeteni ali ne i odroGenipripadnik to# kolektiva.


34/52

!+!%I)! #%P#K! K")I*"+ (=A5=H #+27ajsi#urniji poka*atelji po%etaka srpske du-ovne i knjievne tradicije u BiA jesustare srpske crkve i manastiri. $ njima se *a%injala, nje#ovala, i ra*vijalacjelokupna du-ovnost, 'reskoslikarskim predstavama, i*#ovorenom,napisanom itampanom rije%ju.9ou*dano se *na da 8o+runska crkva , *adu+ina vojvode9ri+ila, datira i* prve polovine 14. vijeka, da i* predtursko# vremena datirajucrkve sveto# Uora u 8onjoj =opotnici kod Norada,, i crkve koje je u okolini=re+renice 141. #radio despot =te'an ;a*arevi.7arodna tradicija *apredturski period, pose+no *a porodicu 7emanjia, vee nastanak +rojni-dru#i- crkveni- #raevina, dok -istori%ari umjetnosti pou*dano #ovore tek oo+novama i oslikavanjima pojedini- crkvi po%etkom 16. vijeka,


35/52


36/52


37/52

javljaju se pisci koji svoja djela tampaju irilicom, koju su, kako to o*na%ava5ar#iti, i pastiri *nali, pa je +ila najpo#odnija *a ispunjavanja tridentski-odred+i.$ 1" vijeku naporedo i*la*e djela na latinici, od strane o+ra*ovani- ilatinskom eliti*mu skloni- 'ranjevaca i* i* Aerce#ovine i na irilici, od oni- i*centralne Bosne namjenjeni narodu.


38/52

tre+alo i- je re'ormirati, navui kalup crkvene propa#ande. 9rema tome, citirajuse istori%ari, pjesnici, 'ilo*o'i kao doka*i prvenstva -rianske vjere i principa/9laton, Fristotel, =okrat, i pose+no Fleksandar 5akedonski. Mada su

djela bos franjevaca od poetaka do 19 vijeka

uglavnom prevodi i prerade sa lat. ital injemakog, ona su ipak doprinosila

interna/ionaliza/iji knjievnog stvaralatvau Bosni. 3ako su u#lavnom usmjereni na sam tekst kao materijal *apropovjedi i pouke, poneki 'ranjevac daje i eksplicitne elemente svoje poetike /tako npr 5atija 8ivkovi voli -umanisti%ku meta'oru C+rod> *a svoje knjievnodjelo.2e prakti%ne namjene ovakvi- djela da +udu knji#e svetenika *apropovjedi i ispovjedi, kao i ja%e oslanjanje na i*vore u ra*vijenijimknjievnostima, pose+no italijanskoj, uslovljavali su protivre'ormacijskesti-ovane i pro*ne o+like.=ti-ovano pjesnitvo je isklju%ivo po+ono# karaktera,

a u pro*nim o+licima imamo neke literarne elemente u vidu internacionalni-motiva, poetski- slika, 'antasti%ni- opisa koji su imali *a cilj da C*aslade>pou%ne sadraje.8ivkovi i 5ar#iti +ili su najomiljeniji pisci u narodu.

Matija 0ivovi1je prvi pisac i* Bosne na narodnom, slovenskom je*iku, %ija su djela tampanapo%etkom 1" vijeka u 2eneciji.$ 8ivkovievom je*iku je uo%avana nje#ovalektira i kultura uopte, nje#ova du-ovna orjentacija u okvirima onovremeneprotivre'ormacijske akcija ali i knjievna or#inalnost u sao+raavanju preu*eti-tekstova sa je*i%kom speci'i%nou i kulturnim nivoom 8ivkovieve pu+like.

$pravo taj momenat recepcije je uticao na to da Divkovi< ne 1ude samopuki prevodilac ve< i stilista. Kratke pri%e koje 8ivkovi *a svoju pu+likuadaptira su manje ili vie otvorene ale#orije po#u+nosti #rije-a, -rianskesmjernosti i +oije milosti.=vi likovi su prika*ani kao konkretna +ia u ivojkomunikaciji sa smrtnicima pa se nje#ove pri%e doimaju kao +ajke koje imajuljepotu naivni- slika i e'ekte narodno# usmeno# pripovjeda%a.7je#ovo prvo djeloje2au rstjansi za narodslovinsi, dok su Besjede glavno8ivkovievo djelo a pisac i-namjenjuje kako redovnicima *a slu+u, tako i svjetovnjacima pa i- u tu svr-upie slo+odno i +e* teoloke u%enosti.7apodijeljen *aklju%ak koji proi*ila*i i* literature o 5.8ivkoviu jeste da je

nje#ovo mjesto u kulturnoj i knjievnoj istoriji Bosne neosporno *na%ajno. Onje prvi pisac %ija su djela tampana po%etkom 1" vijeka i kao takva odi#ralaveliku ulo#u u ideolokom usmjeravanju %italaca i a'irmaciji je*ika i pismakojim je pisao. Slovinstvokoje 8ivkovi isti%e kao o*naku svo# je*ika isvo# junoslovensko# naroda, i nje#ova ua Cbosanska je*i%ka odrednica sui*ra*i patrioti*ma i istovremeno sinonimi tokavsko# narje%ja. Knji R -istorijski*na%aj nje#ovi- djela je to ona predstavljaju rani i*la*ak ove knjievnosti i*re#ionalni- +osanski- okvira i njeno uklapanje u iroki kontekst evropskeknjievne tradicije.

ilip 3astri1Knjievni -istori%ari su jedinstveni u miljenju da je naj+olje ;astrievo djelolatinski spis o starinama 1osanske provincije.;astrievo *animanje *aistoriju 'ranjeva%ko# reda u Bosni a samim tim i prolou Bosne uopte je

38


39/52

postupak +itno dru#a%iji od onovremeni- ljetopisaca. =vojim tra#anjem *avjestima literarno# i dokumentarno# porijekla, i u*dranou premaneprovjerenim vjestima, ;asti *na%i pristupa poslu kao moderni -istorio#ra',moe se rei da je on udario temelje moderno- -istorio#ra'iji Bosne.$ kratkompopisu pisaca Bosanske provincije koji su tiskali d jela, on spominje 1! pisaca inji-ovi- djela, te je Ovo je ujedno i prvi pokuaj da se neka panja posvetiknjievnom radu u Bosni.Odlike pisca, svojstvene onovremenim -roni%arima, ;astri ispoljava +iljeei*animljiva predanja o %udesima Bo#orodice, lokalne le#ende o manastirima icrkvama, sud+ine 'ranjevaca koji su se rtvovali *a vjeru i sl. =vojapolari*ovana osjeanja on su#erie i upotre+om meta'ora, npr -rianeo*na%ava meta'orom Ckristove ov%ice> a vjerske i pol. protivnike na*ivaCvukovima> . ;astri %esto pri+je#ne i %istim literarnim opisima kojimaje i ne-otice poka*ivao svoju pove*anost sa *avi%ajem . uo%avanje inovacija upisanom stvaralatvu.

Hrvatski ljetopisci$ knjievnoj djelatnosti +osanski- 'ranjevaca -istorio#ra'ski spisi predstavljajunajvitalniji o+lik, nje#ovan u vidu opte# ili manastirsko# ljetopisa, od 1". pasve do kraja 1. vijeka. O%i#ledno je da ovi spisi nisu ni je*ikom, dakle u%enimlatinskim ni mjestimi%nim ale#orijskim postupkom, dakle nekom vrstomknjievno# metaje*ika, nisu +ili namjenjeni t*v Cu+o#im od nauka> ne#o

sveteni%kim +ratstvima u samostanima. t*v opti ljetopisise +ave samooptim stvarima, po%ev od postanka svijeta i staro*avjetnim li%nostima,vjesti oirokim svjetskim *+ivanjima, dok u manastirskom ljetopisupreovladavaju vjesti +itne *a sud+inu samo#a samostana, pa se *+o# to#avjesti o svjetskim *+ivanjima daju u optici nji-ovo# doivljaja ili odjeka u +liojokolini.Fm+icija ljetopisca nije samo u tome da *a+iljei to vie do#aaja, ne#o da seti do#aajii sa#ledaju u svom irem kontekstu,, da +udu komentarisani, toupuuje na svijest ljetopisca da 'unkcija ljetopisa nije samo da C*apamti> ve ida +ude Cnauk> potonjim naratajima.+ako na vie mjesta ljetopisciekspliciraju tu utilitarnu 3unkciju ljetopisa:Aronoloko +iljeenje vijesti smjenjuju %esta -roni%areva nastojanja da o

nekom do#aaju ili nekoj li%nosti kae neto vie, pa tada on preu*ima ulo#unaratora ili +esjednika.Ha*umljivo je *ato da su predmeti ljetopisa %esto onevijesti koje imaju iri odjek, koje su sen*acionalne same po se+i ili odpresudno# *na%aja *a narod. 9ored *ajedni%ke utilitarne komponente itematsko&stilski- podudarnosti, ljetopisci ispoljavaju i neke literarneoso+enosti:


40/52


41/52

ljude pri9vata onakvim kakvi jesuR %ak i tamo #dje ne +ismo o%ekivalira*umijevanje in je spreman na suu%estvovanje.

7a kraju se moe rei da je 3.?. J$K3Q pisao i* lju+avi prema Bosni.S

') stolje1e

Uticaj ideja VUKA KARADIA na knjievno stvaranjebosanskih Srba

$* kolsku djelatnost, tampa je +ila najdjelotvornije sredstvo prosvjetiteljstvau BiA 1. vijeka. 2eoma *na%ajnu ulo#u najprije su odi#rale knji#e 2uka=te'anovia Karadia, nje#ova i*danja knjievne i 'olklorne #rae, kojim supro+uena narodna osjeanja ali i skrenuta panja kulturne (vrope najunoslavenski svijet, to je i sam 2.Karadi isticao kao cilj svo# rada. $ticaj2ukovi- knji#a na knjievni rad u junoslavenskom svijetu, pa samim tim i uBiA , #otovo je nemjerljiv. 2ukove knji#e e +uditi nacionalna osjeanja,

ra*vijati ideju narodnosti i a'irmirati narodnu kulturu.$ okviru nje#ovi- interesovanja *a narodnu kulturu, nali su se svi narodi kojeje imenovao =r+ima prema teziC #r1i svi i svuda ali pod kojim jezapravo podrazumijevao jedinstvo 1ra


42/52

$* 2ukove knji#e kao najprisutnije u du-ovnom ivotu stanovnika BiA, tre+apomenuti i veliki uticaj novina i %asopisa *a narod. 9rvi *na%ajnij +io je

!rpso- dalmatinsi ma&azin koje# je 1!6 u )adrupokrenuo temeljena na je*i%koj, knjievnoj i uopte kulturnoj u*ajamnosti +ie vodilja3$90EVI;9 G6$9, #rometeju $uni% slovena" dara*vije teoriju o jedinstvenoj junoslavenskoj kulturno59istorijskojzajednici ije 1i se zase1nosti sre


43/52

$ po%etku dola*i do i*raaja ko*mopolitsko&prosvjetiteljsko propa#iranje*ajednitva pod terminom Cilirstva>, pri %emu je slovinstvo du+rova%ki--istorio#ra'a i +arokni- pjesnika, pose+no 3vana Nundulia +ilo podsticajno,kako kod -rvatski- iliraca i srpski- omladinaca, tako i kod nji-ovi- sljed+enikai* Bosne. .unduli


44/52

Srpski ljetopisci u 19 stoljeu8va mona-a savremenika, %rokopije &okoriloi 'oanikije %am!ina, anjima se jo pridodaje i Staka Skenderova, ve*ani su #otovo identi%nomivotnom sud+inom i sli%nim ivotnim putem koji je +io #otovo neodvojiv odpravoslavne crkve. 7i* identi%ni- idejni- niti i nacionalno&politi%ki- po#ledapove*uje u nekom unutranjem jedinstvu nji-ove ljetopise.=li%nost i*a*ivaju iisti ljudi koji se pominju u ovim ljetopisima , isti odnos turske vlasti premainovjernim i potla%enim i sli%an nivo pripovjedanja. 7aime, N A R A CI J A jeobiljeje ovih Ljetopisa. 3 9.okorilo i 9amu%ina i =.=kenderova napisali su pojedan ljetopis.Ljetopis Hercegovine , Prokopija 6okorila, ve*uje se u* +osansku-roni%arsku tradiciju, mada o+u-vata dosta kratko ra*do+lje,ali se i odvaja odnje jer u njemu *apisano samo ono to je okorilo neposredno vidio i doivio,+e* ulju%ivanja tue predaje.8nevnik i ;jetopis Aerce#ovine su svojevrsnasvjedo%anstva o do#aajima u ivotu naroda u Aerce#ovini, nakom stvaranja*ase+no# paaluka 1!.#. i u vremenu ve*irovanja %uveno# Fli&paeHi*van+e#ovia =to%anina. jetopis je napisan istim narodnim govoromsa dosta turcizama, neposrednim stilom i izlaganjem narodnog

pripovjedaa, to tekstu daje literarnu *ornost i dnevni%ki karakter.


45/52

Karadia,sakupljao je narodne umotvorine dajui pri tome ovim tekstovimasvoje komentare.3 po o+imu rukopisa i po stvarnoj vrijednosti teksta, navrednije nje#ovo djelo je

Civot Al i-pae Rizvanbegovia Stoanina.6$42koji se rano odao ka+alisti%koj -ere*i.Aajanov rad je u -ereti%kom otklonu od t*v. ra1inske knjievnosti. Ona sestvarala u Bosni ispod ra*ine koju je imala u panjolskoj, svodei se samo naumnoavanje talmudski- djela, komentara i knji-a utje-a, sa ciljem

45


46/52


47/52


48/52

7ajstariji po*nati predstavnik al-. knjievnosti je AF8G3 J$=$? ;327JFK, autorputopisa na -ad na turskom je*ikom.$ jednoj +iljenici on je ostavio i tri svojepjesme na narodnom je*., ikavicom, pisane arapskim pismom. $ isto do+a ivioje i pjesnik 5$AF5(8 A(2FJ3 $=K$?3,*atim +untovni pjesnik AF=F7 KF353JFkoji se isticao kao protivnik uleme i narodni tri+un. $nutar al-. knji

naj*na%ajnije su dvije nje#ove pjesme/ o osvojenju Kandije i protiv puenjadu-ana. )na%ajan al-. pisac je i 5(A5(8&a#a 9H$F737, autor 8uvanjsko#ar*u-ala koji je nastao i* li%no# doivljaja/ autor je sa odredom konjanikapremjeten i* 9rusca u 8uvno da nad*ire #ranicu, odakle se ali na te#o+evojni%ko# ivota.8ru#i pisac poslije Aevajie koji je ostavio *apise o svommaternjem je*iku je 5.5. BF(=K3JF koji isti%e da je na je*ik o+ilniji odtursko# i arapsko# a po#otovo od per*ijsko# i kao doka* navodi #la#ol Cotii>*a koji u +osanskom je*iku postoji %ak 4E i*ra*a a u ostalima tek dva ili tri.3akoje ova #losa neta%na, ona potvruje koliko su ovi pisci cijenili svoj je*ik ira*miljali o njemu. =(J38 FB8$;2(AFB 3;AF53JF je najplodniji al-. pjesnik Rdosad je pronaeno oko dvadeset nje#ovi- pjesama t ila-ija to kasida. On je

+io dervi naki+endijsko# reda i *ato u svojim pjesmama u*die dervie iderviki ivot. 5eu al-. pjesnicima starije epo-e tre+a u+rojati iFB8$HFA5F7F =3HH3J$ i* ?ojnice koji je pjevao ila-ije i na turskom i namaternjem je*iku.

prva je stupila u ja* i*meu pu%ke i elitne s'ere knji . 5(A5(8 (H8(;JF0

Vrste i oblici al%amijadoknjievnosti=ti-ovano stvaralatvo muslimanske al-amijado literature u BiA se moepodijeliti u nekoliko #lavni- vrsta / to su najprije ilaAije i aside,*atim poslanice, predstavlke ili arzuAali,poe!ija

politi.o @ drutvene sadrine, ljubavna liria,pjesme po u!oru na narodnu poeziju, le&ende i nakraju rje.ni/i#Ila-ije su po+one pjesme i ovim pojmom se u ovoj knjievnosti o+u-vata sveono to je ispjevano u slavu Bo#u i sa ciljem *ado+ijanja Boije milosti.'ne obino imaju karakter kolektivnog obra&anja i molbe. 9jesmekoje imaju emocionalnost iskreno# po+ono# *anosa sa i*noenjem ljudskenemoi , u kojima se ma*o-isti%ki i+a ovaj svijet i %ovjek u njemu, a Bo# ionaj svijet i*diu kao eljeno uto%ite, nisu dakle +e* i*vjesno# spiritualno#liri*ma, ali sna#a uvjeravanja u njima ima karakter racionalno# -tijenja.8akle, kada #ovorimo o ila-ijama one +i se mo#le ue klasi'icirati/ imamoila-ije kojima se pjesnik direktno o1ra


49/52

ispuniti da +i %ovjek +io dervi, a koji su eti%ke i reli#io*ne prirode.npr ej-=irrija,%ko &o'e dervi $iti.Kona%no, imamo podvrstu ila-ija u kojima suprisutni ponajvie elementi mistici*ma a koji se javljaju kao neka vrsta3iktivnog dijaloga pjesnika i njegove dueili dijalo#a pjesnika i KurPansko#po#lavlja Jasin, kao npr 3l-amijina/(a upita& svoje due, (a upita& svog (asina.


50/52

$ malo+rojne pjesme spjevane po u*oru na nau narodnu poe*iju u narodnomdesetercu ili osmercu +e* rime, tre+a u+rojati i pjesmu UMIHANE IVUDINE,C=arajlije idu na vojsku> koja se po svojim stilskim kvalitetama ni po %emu nera*likuje od narodne epsko R lirske pjesme.

7aposljetku, tu je lju1avna poezija, #dje prepo*najemo i*vjesne uticajetru+adursko# pjesntva ali e ta ra*vojna mo#unost ostati neiskoritena pa ese pojedine i povremene lju+avne pjesme javljati u %udnoj sinte*i didakti*ma ilju+avne poe*ije.7aj+olja i* ove vrste je pjesme6ilijsi Elif-ba, koju je sastavio i*vjesni E $ % 4 !4 ; 6i koja je 3uzija

lju1avnog izriaja, didaktike i 9umora. 3spjevana je u veoma or#inalnoj'ormi. $%ei svoju djevojku ?atu arapskim slovima, on je sastavio %itav spjevod sim+ola koji pove*uju o+lik pojedini- slova sa pojedinostima njeno# lika tepravi vrlo neo+i%ne, pjesni%ki ive uspored+e. O+janjavajui joj pojedina slova,on je *apravo u sti-u upuuvao komplimente i i*ra*e lju+avi.

le#ende u pro*i / (J


51/52


52/52

an#airane pisare dru#e vjeroispovijesti i usmeno im je ka*ivala sadraj koji +ioni 'ormulirali, ali to naravno nije pravilo, vrlo %esto su i sami potpisnici +iliautori.isma u po&ledu sadraja naj%ee #ovore o nekim dnevnim,prakti%nim pitanjima koja se javljaju u ivotu na #ranici. F taj su ivot

o+iljeavali vrlo %esti upadi u tuu teritoriju,plja%ke, oro+ljavanja, po-are , paova pisma o+i%no uslijede nakon *avretka ti- +or+eni- i plja%kaki- aktivnosti,pa se onda njima u jednom dosta pomirljivom tonu u&ovara razmjenazarobljeniA ljudi i dobara, /ijena otupa, pouava sesuparni neao odobrovoljiti, u.initi

popustljivijim , premda, ima i pisama napisaniA uepsom duAu, dosta borbeniA .a i prijete1iA,zavisno daao od aratera osobe oja se potpisuje#Po stilu i izrazu, ova pisma spadaju u neku vrstu diplomatsko#diskursa, sa dosta etikecija i laskanja, ali s o+*irom da je to podru%je i vrijeme

u kome i kada je jo uvijek vrlo iva usmena epska knjievnost, javie se iodreene podudarnosti i*meu epike i sadraja ovi- pisama. 7ajprije, tu sumno#o+rojne 'ormulacije, okamenjene sintagme, kakve nala*imo u usmenojepici R knji#a je uvijek Carovita> ili Csitna>, ona se Cnakiti> ili Cpie se nakolinu> tj koljenu,*a pisanje se koriste Ckalem i divit>, slovo se na*iva Cja*ija>, knji#a se upuujeu Cruke viteke>. ad je rijeo ovim op

srednjovjekovna i orijentalna knjizevnost

Documents