specijalno za ogledalo: jasna stanojev iz beograda lekari ... · pdf filedvoru ekskluzivnu...

10
MATICAI DIJASPORA 11 www.serbianmirror.com Jun 2016. N jihova Kraljevska Viso~anstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina, priredili su u Belom Dvoru sve~ani prijem povodom po~etka otvaranja Sedme konferencije srpske medi- cinske dijaspore, a u Kraljevskom dvoru ekskluzivnu ve~eru za na{e lekare iz rasejanja. Medju pozvani- ma bio je i jedini novinar – izve{ta~ “~ika{kog Ogledala“. Na Konferenciji u Beogradu okupilo se preko 60 lekara predava~a iz inostranstva, medju kojima su i predava~i koji dolaze sa Mejo klinike i sa Harvarda, i pokriva {iroko podru~je medicinskih nauka, iz razli~itih oblasti medicine, sa fokusom na endokrinologiju, kardiologiju, psihi- jatriju, ortopediju, onkopatologiju, pedijatrijsku hematologiju i kardi- ologiju. Bili su zapa`eni i lekari iz drugih delova Amerike, a medju njima nalazio se i Dr. Bibe Sre}kovi} iz ^ikaga. Doma}ini lekarima iz dijaspore, bilo je preko 500 lekara Srbije, koje je predvodila Dr. Vesna Jovanovi}, predsednica Lekarske komore Srbije. Ciljevi Konferencije su unapredjenje saradnje izmedju na{ih lekara i eksperata na polju medicinskih nauka iz dijaspore sa institucijama i pojedincima u Srbiji, kao i njihovo umre`avanje sa srp- skom akademskom zajednicom. Tome }e svakako pomo}i i Leksikon lekara dijaspore koji priprema autor ovog teksta i va{ stalni dopisnik iz Beograda. Pripremili smo oko 2.000 kontaka- ta na{ih lekara u svetu, ~iji }e izda- va~ biti Medicinski akademski forum, uz podr{ku Medicinskog akademskog foruma i uz pokroviteljstvo NJKV princeze Katarine Karadjordjevi}. O zna~aju Leksikona u~esnicima je govorio Aleksandar Vlajkovi}, ekspert za pitanja dijaspore i saradnike princeze Katarine. Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina po`eleli su dobrodo{licu predava~ima i zahvalili im se na trudu i `elji da svi zajedno pomognemo zdravstvo Srbije na dobrobit svih gradjana. Stru~na predavanja odr`ana su u beogradskom hotelu Metropol Palas. Specijalno za Ogledalo: Jasna Stanojev iz Beograda Lekari iz dijaspore sa kraljevskim parom Karadjordjevi}a ispred Kraljevskog dvora LEKARI DIJASPORE U GOSTIMA KRALJEVSKOM DVORU

Upload: duongkhuong

Post on 04-Feb-2018

226 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

M A T I C A I D I J A S P O R A

11www.serbianmirror.comJun 2016.

Njihova KraljevskaV i s o ~ a n s t v aP r e s t o l o n a s l e d n i k

Aleksandar i Princeza Katarina,priredili su u Belom Dvoru sve~aniprijem povodom po~etka otvaranjaSedme konferencije srpske medi-cinske dijaspore, a u Kraljevskomdvoru ekskluzivnu ve~eru za na{elekare iz rasejanja. Medju pozvani-ma bio je i jedini novinar –izve{ta~ “~ika{kog Ogledala“.

Na Konferenciji uBeogradu okupilo se preko 60lekara predava~a iz inostranstva,medju kojima su i predava~i kojidolaze sa Mejo klinike i saHarvarda, i pokriva {iroko podru~jemedicinskih nauka, iz razli~itihoblasti medicine, sa fokusom naendokrinologiju, kardiologiju, psihi-jatriju, ortopediju, onkopatologiju,pedijatrijsku hematologiju i kardi-ologiju. Bili su zapa`eni i lekari izdrugih delova Amerike, a medjunjima nalazio se i Dr. BibeSre}kovi} iz ^ikaga.

Doma}ini lekarima izdijaspore, bilo je preko 500 lekaraSrbije, koje je predvodila Dr.Vesna Jovanovi}, predsednicaLekarske komore Srbije.

Ciljevi Konferencije suunapredjenje saradnje izmedjuna{ih lekara i eksperata na poljumedicinskih nauka iz dijaspore sainstitucijama i pojedincima u Srbiji,kao i njihovo umre`avanje sa srp-skom akademskom zajednicom.Tome }e svakako pomo}i i

Leksikon lekara dijaspore kojipriprema autor ovog teksta i va{stalni dopisnik iz Beograda.Pripremili smo oko 2.000 kontaka-ta na{ih lekara u svetu, ~iji }e izda-va~ biti Medicinski akademskiforum, uz podr{ku Medicinskogakademskog foruma i uz

pokroviteljstvo NJKV princezeKatarine Karadjordjevi}. O zna~ajuLeksikona u~esnicima je govorioAleksandar Vlajkovi}, ekspert zapitanja dijaspore i saradnikeprinceze Katarine.

P r e s t o l o n a s l e d n i kAleksandar i Princeza Katarina

po`eleli su dobrodo{licupredava~ima i zahvalili im se natrudu i `elji da svi zajednopomognemo zdravstvo Srbije nadobrobit svih gradjana.

Stru~na predavanjaodr`ana su u beogradskom hoteluMetropol Palas.

Specijalno za Ogledalo: Jasna Stanojev iz Beograda

Lekari iz dijaspore sa kraljevskim parom Karadjordjevi}a ispred Kraljevskog dvora

LEKARI DIJASPORE U GOSTIMA KRALJEVSKOM DVORU

V A @ N I D O G A D J A J I

Jun 2016.12

Ne k a d aj e d i n a`ena u

{esto~lanoj stu-dentskoj grupi~uvene ciri{keF e d e r a l n ep o l i t e h n i ~ k e{kole, danas [vaj-carskog feder-alnog instituta zatehnologiju, ukojoj je upoznalasvog budu}egsupruga AlbertaAjn{tajna, Mileva Mari}, rodjenaTiteljanka, iznova }e braniti`enski nau~ni glas, ovoga putapod kro{njama bukovog i hras-tovog drve}a, u dru{tvu {estoricevelikana.

U Klivlendu, gradu nau{}u Kajahoge u Iri, komuni odsto dvadeset nacija, nalazi seRokfelerov park, a u njemuKlivlendske kulturne ba{te, vrtnikompleks na oko 12 hektara, sas-tavljen od manjih etno-prostora,29 zavr{enih i osam u izgradnjivrsnih nacionalnih kutaka. Medjunjima je i Srpska kulturna ba{ta,na meandarskim stazama isprese-canom placu broj 32 uzdu`Bulevara Martina Lutera Kinga,sa sredi{njim kamenimmozaikom koji grli mermernukocku od ~etiri slova “S“ iikonom Svetog Save pod kojomje natpis “Samo sloga Srbinaspasava“.

Novinar i {ekspirovacLio Vajdental pomogao je 1916.godine osnivanje pionirske ba{te,koja }e potom prerasti u britan-sku. S obzirom na veliki prilivljudi razli~itih nacionalnosti uKlivlend, rodila mu se ideja ostvaranju multietni~kogparka. Tu viziju }earhitekta Ernest Boudi~o`ivotvoriti. Slovena~kaba{ta, predstavljena1932, posta}ejugoslovenska, araspadom SFRJvratiti seSloveniji. U

prole}e 2006, inici-jativom AleksaM a ~ e s k o g ,tada{njeg predsed-nika i izdava~avode}eg klivlend-skog dnevnika“Plejn diler“, ad a n a { n j e gpo~asnog konzulaRepublike Srbije uOhaju, po~ela su seprikupljati sredstva

za Ba{tu Srbije,koja je otvorena

velikom sve~ano{}u 5. oktobra2008. Tokom proteklih osamgodina, u njoj su se na{le skulp-ture {est zna~ajnih li~nosti izsrpske istorije, kulture, nauke iumetnosti. Uskoro }e im sepridru`iti i prva `ena.

“U Srpskoj kulturnojba{ti imamo biste Nikole Tesle,Petra I Karadjordjevi}a, StevanaMokranjca, Petra II Petrovi}aNjego{a, Mihajla Pupina i VukaStefanovi}a Karad`i}a. Smatraosam da bi bilo dobro da pored njihbista Mileve Mari} bude prva`enska skulptura, jer je Milevabila sjajna fizi~arka imatemati~arka i Ajn{tajnova `enai partner“, ka`e Aleks Ma~eski, u~iju je ~ast u Ba{ti zasadjeno drvo.

Lik srpske nau~niceoblikovan je na osnovu njeneportretne fotografije iz 1896.godine i delo je akademskog

vajara IvanaF e l k e r a ,k o j iotkrivada jeukupnav i s i -

na skulpture 65 cm. Kompletnulogistiku u vezi sa livenjem bistei slanjem za Sjedinjene Ameri~keDr`ave potpisuje VukmanKrivoku}a iz Uprave za saradnjus dijasporom i Srbima u regionu.

“To }e biti ~etvrta bistado sada u ~ijem postavljanju uklivlendskoj Ba{ti Srbije u~estvu-jem, uz dogovor sa gospodinomMa~eskim. Pre Mileve Mari},imao sam ulogu u izradi skulp-tura Petra Oslobodioca, VukaKarad`i}a i Mokranjca“, potvrd-juje Krivoku}a.

“ C e r e m o n i j uposve}ivanja biste Mileve Mari}planiramo za nedelju, 19. jun, od13:30 sati po lokalnom vremenuu Srpskoj kulturnoj ba{ti uKlivlendu. Taj ~in bi}e rezultatna{ih napora koji su deo `elje dase poka`e {ta su istaknuti Srbidoprineli svojoj zemlji i svetu“,

najavljuje Aleks Ma~eskipredstoje}u svetkovinu idodaje: “Imamo mnogoideja za budu}e biste,ali to zavisi od togakoliko }emo novcasakupiti. Svi zain-teresovani sudobrodo{li dapomognu“.Vukman Krivoku}a

O autoru bisteSkulptor Ivan Felker je rodjen 1950. godine u Ni{u.

Diplomirao je vajarstvo na beogradskom Fakultetu primen-jenih umetnosti. Bio je u~esnik brojnih izlo`bi u zemlji iinostranstvu, vi{e puta izlagav{i i samostalno. Dobitnik je

doma}ih i medjunarodnihskulptorskih nagrada.Njegova dela krase mnogejavne prostore, muzeje iumetni~ke galerije.Pomenu}emo samo statuepisca Stevana Sremca, lovcaKal~e i psa mu ~ape, koji zakafanskim stolom pozdravljajumeraklije i njihove posetiocena po~etku Kazand`ijskogsoka~eta u centru Ni{a. Osimobele`ja Milevi Mari}, Felker

je autor jo{ tri biste znamenitih Srba iz Klivlendskih kul-turnih ba{ti.

Ivan Kalauzovi}

Autor: Ivan Kalauzovi} Ivanus Email: [email protected]

ALEKS MA^ESKI I UPRAVA ZA DIJASPORU PODI@U BISTU

MILEVE MARI] U OHAJUKlivlendska oaza srpske ba{tine u ameri~koj dr`avi Ohajo }e 19. juna dobiti novog stanovnika. Sedmu po redu bistuBa{te Srbije krasi}e bronzani lik na{e nau~nice Mileve Mari}. Bi}e to prvo obele`je slavnoj Srpkinji u SAD.

Aleks Ma~eski

Bista Mileve Mari}

T U R I Z A M

Beograd jedobio novi,moderan i

mul t i funkc iona lanprostor “Fabrika“,koji je izuzetnimdizajnom osmi{ljen uprostoru napu{teneindustrijske gra-jevine. Jednostavan ioriginalan logo nasamom ulazu, moder-an i adaptibilan pros-tor je oplemenjen pri-jatnim ljudima koji su sa~ekivaliu~esnike tre}e-turizam konferen-cije. Konferencija o primeniinterneta i novih tehnologija uturizmu u organizaciji “TEMMSConsulting”-a i “TourismManagement and Consulting”-a.Idejni tvorci ove konferencije oprimeni interneta i novihtehnologija u turizmu su MilanStojkovi} i Darko Gavrilovi}.Reklo bi se u pravo vreme, jerse Srbija ne nalazi na turisti~kojmapi sveta. Turisti~kiharan`mana za Srbiju nema u kat-alozima inostranih turoperatora ituristi~kih agencija, o ~emusvedo~i pora`avaju}i podatak dasvega 2,5% dolaze organizovanopreko na{ih agencija koje sebave receptivnim turizmom.Srbiju uglavnom slu~ajno otkri-vaju stranci koji sami individual-no organizuju svoje putovanje iotkrivaju lepote Srbije. Strancidolaze da nam poka`u koliko jelepa Srbija, koju i mi sami upoz-najemo ne znaju}i da su uIsto~noj Srbiji najlep{i vodopadi,da je Bogoslovija u SremskimKarlovcima druga po starostiposle Kijevske, da su nam man-astiri iz vremena kada Amerikanije ni otkrivena...

O s n i v a ~~uvenog hotelskoglanca “Holiday Inn“Charles KemmonsWilson je rekao da suza uspeh potrebniznanje i sre}a. Imamosre}u da `ivimo ulepoj Srbiji, a imamoi znanje da naosmi{ljen na~in, uvremenu modernihtehnologija u kome`ivimo, uvrstimo

Srbiju u turisti~ku ponudu sveta.

Interesovanje za konferenciju jebilo evidentno sa 300 u~esnika,koji su prepoznali va`nost stican-ja novih znanja koji su fascinant-ni.

Upravo ta najsavremeni-ja znanja preneli su eksperti uovoj oblasti; Nikola Jela~i} iz

Google, Petar Vasi}-vlasnik“Vasic Media“, agencije specijal-izovane za marketing nadru{tvenim mre`ama, “na{Brazilac“ – Thiago Ferreira iz“Talas Travela“. Govorilo se outicaju mobilnih tehnologija, nakoji na~in privu}i pa`nju nadru{tvenim mre`ama, personali-nom pristupu turisti u digitalnomdobu, va`nosti zanimljivog videosadr`aja...

Fascinantni podaci gov-ornika su; da se 90% odlu~uje zaputovanje preko interneta, 45%

bukira `eljeni hotel, da su pre-gledi na You tube dostigli jednumilijardu...Sve to govori u prilogtome da smo na korak do uspe-ha da Srbija postane turisti~kadestinacija i ostvari adekvatanturisti~ki prihod. Svi potencijalnituristi su nam dostupni, potrebno

je privu}i pa`nju na osmi{ljen,originalan na~in.

Asocijacija “InSerbiaTours“ za plasman i promocijusrpskog turizma u svetu jepokrenula projekat umre`avanjaturisti~kih agencija u svetu, i imastatus nacionalnog projekta.Turisti~kih agencija u svetu, ~ijisu vlasnici na{i ljudi, ima preko200. Pokazali su, vrlo o~ekivano,veliku zainteresovanost da u svo-joj ponudi imaju turisti~kearan`mane za Srbiju jer takveorganizovane ponude do sada

nije bilo. Jedan turisti~kiara`man za bilo koju destinacijuu Srbiji bi prodavale sveumre`ene agencije, i tu je formu-la uspeha. Timu vrhunskiheksperata koji rade na ovom pro-jektu su se pridru`ili organizatoritre}e konferencije Milan

Stojkovi} i Darko Gavrilovi},kao i Thiago Ferreira. Thiago jedo{ao pre dve godine u Srbiju iostao, danas dovodi grupe turistaiz Brazila da upoznaju lepoteSrbije! Potrebno je da iskoristi-mo srpsku pamet mo}nim efek-tom interneta i otkrijemo svetusvu lepotu Srbije.

Dobrodo{li u otad`binuNikole Tesle, jednog odnajve}ih svetskih pronalaza~akoji je osvetlio svet i zadu`io~ove~anstvo, Mihajla Pupinakoga je UNESKO ozna~io kao

nau~nika koji je obele`io vektelekomunikacija, rediteljaEmira Kusturice ~iji su filmoviosvojili najvi{a svetska filmskapriznanja, zemlju ~iji susportisti izborili najvi{a svetskai evropska odli~ja i olimpijskemedalje.

”FABRIKA” ZNANJA O TURIZMU

Jasna Stanojevdopisnik iz Beograda

Tiago Fereira sa na{om novinarkom

13www.serbianmirror.comJun 2016.

14 Jun 2016.

P R E D S T A V L J A M O V A M

Nikola Vu~i~evi} je uspe{nigrafi~ki dizajner. Posleuspe{ne karijere u Srbiji,

otisnuo se put neizvesnosti i re{ioda sa suprugom Jelenom gradi kar-ijeru u Americi. Za kratko vremepostao je vrlo priznat i cenjen usvom poslu.Na listi je 100najboljih dizajnera u Americi za2016.godinu. Nedavno dobijenanagrada “A Design AwardsPlatinum” predstavlja krunu uspe-ha u njegovom dugogodi{njemradu. U razgovoru zaDjurdjevak.com pri~a o odlasku izSrbije, `ivotu u Americi, dru`enji-ma u ^ikagu i uspehu koji je ost-vario.

J&N_Finaldjurdjevak:Verujem da recepta za uspehnema, ali koja je za vas klju~nare~ kada je u pitanju ostvarenjesnova?

Nikola: Da, to ste upravu, recept ne postoji i svaki~ovek uspeh tuma~i na druga~ijina~in. Za Jelenu i mene kao emi-grante, postoji ta~no odredjen putza asimilaciju i mi smo topo{tovali. Krenuli smo od nule.Re{enje je po{tovati staru filozofi-ju: Koliko zna{, toliko vredi{!Imali smo cilj pred sobom i bilismo istrajni da, oslonjeni samojedno na drugo, taj cilj ostvarimo.Klju~na re~ je fokus. Zamislite gdebiste voleli da budete ubudu}nosti, saznajte {ta je potreb-no da to ostvarite i dajte ba{ sveod sebe da to postignete.

“Danas se bavim svojimposlom, kao {to sam oduvek i`eleo, imam ugodan `ivot, novaiskustva i zato verujem da samuspe{an i ostvaren,”ka`e Nikola.

Djurdjevak: Koji trenu-tak vam je bio najte`i kada steodlu~ili da odete iz Srbije putemneizvesnosti i ni iz ~ega stvoritene{to?

Nikola: Bilo je te{kihmomenata, ali ne toliko te{kih dabismo odustali. Ostali smo u jed-nom trenutku sa par desetinadolara i bez preno}i{ta za narednove~e, ali i to je pro{lo. Jelena i jasmo znali da }e te{ki momentipro}i, jer smo pred sobom imalifokus na stvari koje dolaze nasvoje mesto. Mislim da to nijerecept za emigrante, ve} dobarpristup `ivotu uop{te.

Konkurs koji je raspisaloMinistarstvo kulture 2010.godine,na koji je, pored ostalih, bio poz-van vajar Nikola Vukosavljevi},izuzetan umetnik, ugledni profesor,biv{i dekan Fakulteta likovnih

umetnosti u Beogradu. Umetnikkoji je dugogodi{nju karijeruposvetio istra`ivanju na{ih manas-tira, srpske srednjevekovne umet-nosti i heraldike, dok je na{ sagov-ornik imao iskustvo rada na izlo`biriznice Manastira Hilandara,povodom osam vekova osnivanjatog manastira. Izlo`ba se odr`avalau Muzeju primenjenih umetnosti ibila je to jedna od najve}ih izlo`biod njegovog osnivanja.

Djurdjevak: Koliko serazlikuje posao dizajnera u Srbijiu odnosu nadizajnere naameri~kom tr`i{tu?

Nikola: Poslovi su isti,ali se razlikuje poslovna etika, pro-dukcija ili bud`eti i mnogo br`e seposluje. U Americi poslovni svetbr`e odgovara na mail po{tu,pitanja, koncizno se odgovara.Nemaju problem sa re~ima “nemogu“, jer svaki rizik svode naminimum. Re~“ne” u Americi jedragocena, jer {tedi vreme u radukoji nema perspektivu. Zato, li~nocenim odgovore “mo`e” i “nemo`e“.

“Svako treba da ima svojcilj, kakav – takav, bilo mali iliveliki svakoga dana. I tako iz danau dan. Borbu za bolje,” navodiNikola.

Djurdjevak: Radiliste na brojnim projektimahumanitarnog karaktera?

Nikola: Socijalnoanga`ovani projekti su mijako va`ni, kao ~oveku.Dizajn je disciplina krozkoju komuniciram i delu-jem.Izlo`ba u galeriji Starakapetanija u Zemunu, febru-ara 2008.bila je posve}enapromociji prava osoba sahendikepom. Realizovaosam je sa Udru`enjemstudenata sa hendike-pom iz Beograda.Neki od plakatakoji suizlo`eni kas-nije su pred-stavljeni uL o n d o n u ,Rimu i naGrifon fes-t i v a l u .D a n a sp om a ` emh u m a n i -tarne orga-n i z a c i j ekao {tos uLifeLineChicago

koji radi pod patronatom NjenogKraljevskog Viso~anstva PrincezeKatarine, tu je i Our Serbs.

The Frajle_3DPosebnozadovoljstvo doneo mu je rad samuzi~kim sastavom “Frajle” sakojima je saradjivao od po~etka ipromocije singla “{tikle” na TrguRepublike, preko titula najproda-vanijih albuma, najboljeg sajta, sve{to su zajedno radili pretvarali suu zlato. Ponosan je na saradnju saNevenom, Nata{om, Marijom iJelenom i sjajno prijateljstvo kojestoji iza uspe{ne saradnje.

Djurdjevak:: Velikiuspeh ste postigli 2014. u radu zaTenisku akademiju iz Tokija. Va{projekat je nagradjen srebrnommedaljom od izdava~ke ku}e“Graphis“ iz Njujorka. Recite mine{to vi{e o tome.

Nikola: Bio je to velikiizazov. Zbog rada sa ovim klijen-tom morao sam se dobro upoznatisa japanskom kulturom. Njihovna~in komunikacije je druga~iji odna{eg, ironija i humor na kakavsmo navikli tamo ne postoji. Uzpomo} dobre analitike i zahvalju-ju}i klijentima uradili smo plakatkoji je doneo afirmaciju njihovomposlovanju i meni kao autoru. Sa

tim projektom vinuosam se medju 100dizajnera uAmerici pot u m a ~ e n j u“Graph i s - a“ .Moja ambicijaje uvek bilavisoka, kao i`elja da moj

rad bude prepoz-nat.

Nikolaje na listi

W o r l d

Designer Rankings svrstan medju100 dizajnera za 2016. godinu uAmerici. Kada je do{ao u Amerikuimao je cilj da izgradi ime, {to jekroz projekat “Designer andGentlman” ostvario.Festivali, semi-nari, udru`enja korisna su pre~icau afirmaciji.Nagrade poput“Graphis“ za najbolju reklamu u2014/2015, “A Design Award“ za2015.godinu, a nagradu Asocijacijedizajnera za ambala`u i konceptambala`u (GDUSA Award) dobioje za 2016. godinu. Logo dizajnkoji je svrstan u ediciju “LogoLounge Vol 9 ” i “Trend Report”za 2015. u~inile su da Nikolin radbude priznat i promovisan narazli~ite na~ine.

Djurdjevak: Odaklenaziv “Dizajner i d`entlmen”?Jesu li to dve re~i kojima bistesebe opisali?DG_A design AwardLogo

Nikola: Da, u jednoj re~i.Ali mo`e se tuma~iti kao idejad`entlmenstva kao ve~na, ne kaodress code, ve} kao ono {to nosi-mo unutar sebe. Ljudi lepo reagu-ju na to, kako privatno tako iposlovno.

Djurdjevak: Dobitnikste presti`ne nagrade “A DesignAwards Platinum”, koliko vam topriznanje zna~i?

44918-logo-coinNikola:Nisam mogao da verujem, iskreno.To je takmi~enje sa izuzetnojakom konkurencijom. U~estvovaoje veliki broj dizajnera i agencijaiz 88 dr`ava, sa `irijem od 75~lanova. Projekat sa kojim sam setakmi~io nije bio uradjen savelikim bud`etom, a ostvaren jeveliki uspeh. Bilo je to kao Davidprotiv Golijata. Kuriozitet je dasam sa svojim timom osvojio prviplatinum, a drugi je osvojila glob-alna kompanija PepsiCo.

Zbog pora`avaju}e statis-tike o ameri~kom na~inu `ivota,navikama i filozofiji koja govori

u prilog tome da je gojaznostnajve}i problem sa kojim sesuo~avaju, re{io je da nadjena~in da uti~e napobolj{anje stanja. Ideja dana tanjiru postoji interven-cija u obliku srca u cen-tralnom delu koji bi sman-jilo koli~inu unete hrane,tako je nastao patent iportfolio. Kerami~ki, bio-razgradivi tanjir i Smartplate – pametni tanjirkoji sadr`i BMI plo~icei meri temperaturuhrane. Karakteristike

tanjira poja~ane su aplikacijom natelefonu koji {alje podatke va{emlekaru, na taj na~in mo`e se prati-ti uticaj hrane na telo. Tanjir jedobio nekoliko nagrada za kon-cept.

Djurdjevak: [ta vamsrpsko nedostaje, a {ta ameri~kou Srbiji? Da li je mogu}e stvoritisimbiozu i izvu}i najbolje od ovadva naroda?

Nikola: Nedostaju mifamilija i prijatelji. Ovde samnepune 3 godine, nisam se jo{vra}ao u Srbiju.Ali nas na{ipose}uju.Simbioza je mogu}a,najbolji primer je “bratski odnos“~ikaga i Beograda definisanog2005.godine. Povodom jedanaestegodi{njice Srpski Konzulat u~ikagu organizovao je kulturnumanifestaciju, gde smo uspe{noostvarili poslovne konekcije. Divnoje bilo gledati kako se tog danaviore zastave Srbije centrom grada.Lepo je biti po{tovan.

Djurdjevak: Da li ste seuverili da je ^ikago grad sanajvi{e Srba posle Beograda?

Nikola: Naravno. Velikaje prednost `iveti u ^ikagu, imatoliko divnih ljudi sa kojima delitevrednosti i poglede na svet.Dr`imo se zajedno, jer su pri~eemigranata sli~ne. Pose}ujemojedni druge na rodjendanima islavama. Jaka je srpska zajednica ivoleo bih da ~ikago postane kul-turni i biznis centar dijaspore naseverno-ameri~kom kontinentu.Imamo vrlo aktivno srpskopozori{te “Mira Srem~evi}“ iSepski filmski festival. O de{avan-jima se informi{emo putem sajta“Chicago De{avanja“. Imamo sja-jne muzi~are: Ivana Lola {alipur,Milo{Djordjevi}, grupeKrimigranti, La Kampanela i RockYUnion. Nedavno je grupaCoolturna Reanimacija organizo-vala svirku i okupila jo{ bendovauz pomo}~ije muzike je sakupljennovac za organizaciju “PODR@I@IVOT“ koji je poslat u Srbiju.Mito ovde tako radimo.

Djurdjevak: Jeste li ost-varili “American dream”?

Nikola: Svako kreira svoj“Ameri~ki san”, isuvi{e smokratko ovde, ne bih rekao dajesam. Verujem da mogu vi{e, dasam tek na po~etku. Pitajte me zatrideset godina. Za sada je dobro,zdravi smo, lepo radimo i stvariteku kako treba.

Intervju vodila Djurdja Damnjanovic

Izvor:www. Djurdjevak

Intervju sa Nikolom Vu~i}evi}em, grafi~kim dizajnerom

“BORITE SE ZA SVOJE CILJEVE”

I N M E M O R I A M

15Jun 2016. www.serbianmirror.com

DAR je potreban slikaru, piscu,arhitekti... Glumcu ne. U pitanjusu emocija i koncentracija.Tvrdim da svaki ~ovek mo`e dabude veliki glumac, ja sam `ividokaz za to. Va`no je samo iza}iiz sebe i postati neko drugi – ja“izadjem“ iz Bate @ivoji-novi}a i postanem –Valter, postanem Mirta,postanem neko drugi. Anema lep{eg posla odovog: ljubi{ se s glumica-ma, dru`i{ s kolegama....

Tako je govoriolegendarni Bata koji vi{enije sa nama.Najpopularniji glumackoji je odigrao blizu 350filmskih uloga svih`anrova, saradjivao sanajzna~ajnijim reditelji-ma, koji je sa JosipomBrozom bio na “ti“ i kraomu cigarete i upalja~e,~iji su dar, li~nost i {armpre{li u mit jo{ za nje-govog `ivota, i mo`danadrasli i njega samog.

Posle duge ite{ke bolesti s kojom se“nosio“ sa istim humorom i opti-mizmom kao {to je i `iveo,pridru`io se “nebeskim glumci-ma“. Oti{ao je u snu, onako kakovaljda odlaze ljudi koji su odsan-jali sve svoje snove. Taj “obi~an~ovek koji je samo izvodiogluma~ke radove i ni{ta drugo“,kako je sebe opisivao, obele`io jejugoslovensku i srpsku kine-matografiju. Bio je glumac kojije, zahvaljuju}i filmu “Valterbrani Sarajevo“ HajrudinaKrvavca, koji se prikazivao uKini, imao vi{e od dve milijardegledalaca. Da je znao engleskijezik, Bata je mogao da postane isvetska zvezda – posle filma“Bitka na Neretvi“ VeljkaBulaji}a, u kome je igrao saRi~ardom Bartonom, JulomBrinerom i Orsonom Velsom,

Vels mu je ponudio da krene snjim u Ameriku.

A njegova karijera,kako je sam govorio, po~ela jeslu~ajno. Vi{e od polovine filmo-va u kojima je igrao nije gledao.

“U Beogradu su posle

rata ~esto organizovane igrankena kojima uvek dame biraju.Moje dru{tvo nikada nisu birale.Bili smo ‘gameni’ sa Crvenogkrsta. Jedne sam ve~eri, zveraju}itako po sali, podigao sa podaneke stare novine i video naslov:Konkurs za gluma~ku {kolu uNi{u. Sa dvojicom drugova samkrenuo u Ni{. Nekako sampolo`io prijemni ispit za srednjugluma~ku {kolu i na drugoj godi-ni poku{ao da upi{em Akademijudramskih umetnosti u Beogradu.Uspeo sam tek iz tre}eg poku{aja.Kad sam po~eo da igram, nisamodbijao uloge, gluma je bila mojposao od koga sam `iveo.“

I mada Bata nikadaozbiljno nije `eleo da govori otome {ta je sve uradio, neprestanose “sklanjaju}i“ iza svog humora

i {arma, iza njega su ostaliantologijski likovi koje je ost-vario. Glavni i sporedni, ali zadi-vljuju}i ~ak i za holivudskebiografije.

Pamti se Batina trans-formacija iz ratnog heroja koje je

igrao u “Neretvi“,“Sutjesci“..., u maestralnuepizodu ~etni~kogporu~nika u “Povratkuotpisanih“, iz djavolovogsluge u “Majstoru iMargariti“ u pijanogzagorskog lugara u“Brezi“, iz beskrupu-loznog trgovca perjem u“Skuplja~ima perja“ upropalog boksera u TVdrami “Rekvijem zate{ka{a“, za koju je govo-rio da mu je intimno ne{tonajlep{e {to je odigrao u`ivotu...

Za predratne iratne generacije uJugoslaviji Bata je sim-bolizovao herojstvo u ratu,uspon iz siroma{tva poslerazaranja, bratstvo i jedin-stvo, sjaj koji su donosile

svetske zvezde sa kojima je glu-mio. Generacije rodjene 50-ih i60-ih upoznavale su ga prvo kroz“partizanske“ filmove, a tih godi-na nastao je i aforizam da jeHitler na samrti rekao: “UbijteBatu @ivojinovi}a.“

Tu su i njegoviantologijski likovi u najboljimostvarenjima “crnog talasa“, kojeje snimio sa autorima kao {to suSa{a Petrovi}, @ivojin Pavlovi},Ante Babaja, Puri{a Djordjevi},Rado{ Novakovi}, Stole Jankovi},@ivko Nikoli}, Mi}a Popovi}...Potom su do{li i filmovi “^uvarpla`e u zimskom periodu“, “Paskoji je voleo vozove“, “Dorotej“,“Pad Italije“, “Oktoberfest“,“Lepa sela lepo gore“, “Rane“,“Balkanska pravila“, “Bure baru-ta“... Poslednju ulogu odigrao je

2012. u filmu “Led“.U jednom od poslednjih

intervjua, Bata je izjavio:- Ne smatram sebe

`ivotnim pobednikom. Jer, `ivotje borba neprestana, kako jeNjego{ rekao. U nekima pobedju-jemo, u nekima ne. Va`no je stal-no se boriti i biti pozitivan. Poredtoga, treba pravilno izabrati`ivotnog saputnika, jer ~ovek nemo`e ni{ta sam da postigne.Mora da veruje u sebe i u ono {toradi. Za moj kompletan uspehzaslu`na je moja supruga Lula.Ko zna kako bih se razvio kaoli~nost bez stabilne porodice ijake `ene kao {to je ona. Lula jenosila ceo na{ `ivot – govorio jeBata.

ZA VALTEROM @ALE I KINEZI

BATINA smrt potreslaje milionsku publiku obo`avalacau Kini u kojoj je njegov film“Valter“ najgledaniji, do sada.Vest su preneli elektronski medi-ji, a pojavila se i na sajtovima iodjeknula reakcija ~italaca. Bataje vi{e puta boravio u Kini i tamobio do~ekan na na~in kako Kinezido~ekuju – velikane. Pre polagodine Bata je uz NovakaDjokovi}a, u spotu koji pro-movi{e Srbiju, pozvao Kineze daposete na{u zemlju. Kinezi su ga,ina~e, u vi{e navrata odlikovalinajvi{im priznanjima.

TROKRILNI I [TEFICA CVEK

EROTSKA scenaizmedju Bate @ivojinovi}a iVitomire Lon~ar u filmu “[tefi-ca Cvek u raljama `ivota“Rajka Grli}a iz 1984, u{la je uovda{nju filmsku istoriju, i dodanas ostala jedna od najpopu-larnijih i najcitiranijih kod svihgeneracija na prostorima biv{eJugoslavije. Bata, koji igraTrokrilnog, u antologijskoj

replici ka`e [tefici: “Sad }u da{etam, pa }u da dodjem date...., dva sata, u cugu.“Decenijama kasnije govorilo seda kad Bata vidi ^aka Norisana ulici, uhvati ga za uvo iizdere se na njega: “Je l’ samte tako vaspitao?!“

NAGRADE

Medju nagradama kojeje dobio su tri Zlatne arene uPuli, Oktobarska nagradaBeograda, Nagrada za `ivotnodelo na festivalu u Avelinu, uItaliji, ~etiri Gran prija i dvenagrade “Car Konstantin“, nagra-da “Slavica“ za `ivotno delo,ruski Zlatni vitez i Zlatna medal-ja za `ivotno delo, “AleksandarLifka“, Zlatni pe~atJugoslovenske kinoteke, Kristalnaprizma, Beogradski pobednik...Tu je i Zlatna medalja kojom gaje 2015. odlikovao predsednikSrbije Tomislav Nikoli}.

SLU^AJNO U POLITICI

BATA je na prvimvi{estrana~kim izborima 1990.izabran za poslanika kao kandidatSocijalisti~ke partije, i tako postaopredsednik Komisije za `albegradjana. A 2002. bio je kandidatsocijalista na izborima zapredsednika Srbije. Kako je gov-orio, njegov ulazak u politikudesio se gotovo slu~ajno.

- U to vreme dosta samboravio u mom selu, u Kora}ici,a prvi koji je do{ao da nam ponu-di da potpi{emo neku pristupnicubio je njihov predstavnik. Ranijesam se bavio politikom kao isvaki Jugosloven, na nivouselja~kog, kafanskog filozofiranja.Da je do{ao neko iz neke drugepartije, verovatno bih i to pot-pisao. Ali, socijalisti su bili prvi– komentarisao je Bata i politikuna svoj duhovit na~in.

Izvor: Ve~ernje Novosti

OTI[AO JE BATA,LEGENDA VE]A OD FILMA

Velikan jugoslovenske i srpske kinematografije Velimir @ivojinovi} u nedelju, 21. maja, pridru`io se plejadi na{ih“nebeskih glumaca“. Umro je u snu, onako kako valjda odlaze ljudi koji su odsanjali sve svoje snove

B I Z N I S

16 Jun 2016.

B I Z N I S

17Jun 2016. www.serbianmirror.com

18 Jun 2016.

P O R U K E

Postovani citaoci, vreme je godisnjih odmora. Dok putujemo svi slikamo interesantne predele, svoju decu, familiju...

PO[ALJITE NAM SVOJE FOTOGRAFIJE SA VA[IH PUTOVANJA (IZ ZAVI^AJA, SA HAVAJA, IZ LASVEGASA..), GDE GOD STE ZABELE@ILI MOMENAT SA ODMORA SA DRAGIM OSOBAMA.

A MI ]EMO IH OBJAVITI U OGLEDALU.Opi{ite ili slikajte svoje do`ivljaje sa odmora.

Pi{ite nam i {aljite svoje lepe i interesantne fotografije na: ogledalo@gmailRado }emo ih objaviti.

Ne zaboravite, OGLEDALO je list koji nas povezuje OGLEDALO je list za Vas!

Pozdrav sa Havaja

Pozdrav iz Ni{a

Pozdrav Dalasa - Teksas

U M E T N O S T I J O [ P O N E [ T O

19www.serbianmirror.comJun 2016.

Srpski slikar u`iva velikiugled i po{tovanje na svet-skoj likovnoj sceni. Svoje

delo pokazao je u najpoznatijimgalerijama {irom sveta. Parizu,Moskvi, ^ikagu, Njujorku…

Okolnost da du`e od ~etiridecenije ̀ ivi u ̂ ikagu, gde je posti-gao veliki uspeh, nije savladala nos-talgiju koja ga svakog prole}a vra}au Beograd. A toga prole}a, 2009.godine, kada je dao ovaj intervju zaNovosti, razlog je bila i njegovavelika izlo`ba u Galeriji Srpskeakademije i umetnosti.

Na izlo`bi su izlo`eneslike iz Rako~evi}evog tada posled-njeg ciklusa. One, njegovimslikarskim jezikom govore o pot-pra`nom se}anju – praiskonskimbele{kama, prapo~etnom bi}u,

stvaranju. To je tema kojom je biookupiran 20 godina.

Razmi{ljao sam o raznimbele{kama ljudskog bi}a iz vreme-na kada nisu postojala slova, knjige,niti bilo kakav znak za njegovoobrazovanje i razvijanje - ka`eRako~evi}. Nije bilo nametnutoguticaja kroz razne informacije, liter-aturu, religiju, ideologiju. To bi}e jebilo potpuno rastere}eno. Imalo jesvoje znanje i simbole. Na primer,jedna od izvanrednih slika o~uvanihna tavanici pe}ine Altamira“Ranjeni bizon“ je mnogo poznatai visoko vrednovana u istoriji umet-nosti. ^esto sam se pitao otkud tasnaga, energija u tim linijama ibojama da traju kroz vreme ipre`ive sve pravce i pokrete. Osetiosam da je ba{ zbog toga, {to jebi}e koje ga je naslikalo biloneoptere}eno. Iz njega je progovo-rila naj~istija priroda. Zato sampoku{ao da energiju, simbole iznakove tada{njih rukopisapove`em sa savremenim izrazom I

jezikom u slikarstvu. Hteo sam dastvorim krug, da energiju pro{lostiutkam u sada{njost, da pri~u togpraoca, koji se pitao za mnogo {ta,pove`em sa savremenim ~ovekom,koji mnogo vi{e zna. I to pokazu-jem u SANU.

Koristite jake tonove, dali je to uticaj Vizantije ili mediter-ana?

- Ranije su moje slikeimale prigu{en ton, zato {to je tem-atika zahtevala takvu boju i takavtonalitet. Ali, ne mogu prole}eslikati sa tamnim bojama. Idu}i zaarhitipskom formom, za pojednos-tavljenim oblicima kojinagove{tavaju da }e biti `ivot, u{aosam u psihologiju boje. Ona morabiti pro~i{}ena, malo ja~a da biodgovarala celoj toj pri~i. Boje pri-lagodjavam svetu koji prikazujem,bez obzira da li sam tog dana nas-mejan ili suzdr`an.

Kako `ivot na relacjiBeograd ^ikago uti~e na va{estvarala{tvo?

- Ja sam podeljen, a kozna koliko sam izdeljen. Pratim {tase dogadja u svetu, posebno kodnas. Nikako nisam ravnodu{an. Bezobzira gde `ivim i gde se nalazim,imama ose}aj da sam ovde, sa svo-jim narodom. Verovatno mesto gde`ivi uti~e na ~oveka, ali kod menene deluje u tolikoj meri da bidominiralo. Verujem u trajnuinspiraciju. A to su svetovi o koji-ma umetnik razmi{lja, koji ga pro-gone, bez kojih ne mo`e, gleda ihi analizira. To je ono {to mora daiska`e na platnu.

Ima li u tom svetu, kojivas progoni, prostora za Kosovo iMetohiju?

- Se}am se detinjstva.Prokletija, tih kr{eva. Kao mladhodaju}i, a voleo sam da hodam odDe~ana do Pe}ke patrijar{ije, odVisokih De~ana do Pe}i, primetiosam da je svakog sekunda, doksunce zalazi, planina menjala boju.Svake sekunde su se tonovi bojamenjali. To su boje koje nosim izdetinjstva i normalno je da imajuuticaj i danas. Kao dete redovnosam odlazio u Patrijar{iju. Pitao

sam se {ta te manastire ~ini jakimda traju, da su deo istorije sveta.Kasnije sam shvatio da je to odred-jen jezik, odredjen svet, odredjenrukopis, zakon slikarskih re{enja.Kolori fresaka sa svojim zvukomdaju sve~anost, potpunost iuzvi{enost tom radu.

Po`elite li da ponovoodete tamo?

- Uvek sam tamo u svo-

jim mislima. Nikad nisam sanjao dasam negde u svetu ili da sam naonom terenu gde `ivim ~etrdest ipet godina. Moji su svi snovivezani za prostor gde je moja prvamladost bila. Mogao bih da odem isad i kad god ho}u. I u gorim pri-likama dozvolio bih to sebi, ali ne

`elim da odem i da me {tite onikoji su okupirali Kosovo iMetohiju. Pod njihovom za{titom -nikada!

Nedavno ste doputovaliiz Amerike, da li je tzv. Svetskaekonomska kriza pogodilatamo{nje umetnike, pa i samuumetnost?

Kriza mo`e da zateknesve, pre nego samu umetnost. Nije

kriza za umetnostako slikar nemo`e da `ivi odprodaje slika. Ontada jeste `rtva zaumetnost. Usu{tini pravimajstori ne `iveod slikarstva,nego `ive zaslikarstvo. Akriza? Krize ima.Ovde kriza trajedugo vremena imo`da je manjeprimetljiva saovom pojavomnjenog dodatka.U svetu se krizaose}a svuda.Samo {to ja,nekako, nemamdovoljno poveren-ja da }e trajati.

Objavili ste nekolikoknjiga poezije, koje su bileprili~no zapa`ene, a pripremateprozni prvenac. U toj, ve}imdelom autobiografskoj knjizi }eteosvetliti nepoznate detalje o na{ojemigraciji. Recite nam ne{to vi{e otome?

- Kada sam stigao u^ikago pre mnogo godina, zatekaosam brojne Srbe koji su iza{li izJugoslavije posle Drugog svetskograta. Bila je to nacionalna emigraci-ja, raznih ljudi koji su se izpoliti~kih razloga i razli~itihshvatanja na{li van zemlje. U tovreme postojale su razli~ite organi-zacije, sa svojim stavovima, ali suimale ne{to zajedni~ko - sve su bileprotiv re`ima Josipa Broza. Sretaosam iztaknute ljude na raznimskupovima, gledao ih, slu{ao, samnogima razgovarao. Bili su torodoljubi, dobri i ~estiti ljudi, kojisu samo mogli biti neprijateljiBrozove politike, a ne i ne{todrugo. Kao {to je i Broz bio njhovneprijatelj. Donekle sam unosio isvoje ideje, misle}i da bi to mogloda bude korisno po mnogim pitan-jima. Bio sam vrlo aktivan upomirenju Srba po crkvenom pitan-ju, ne zato {to sam verski fanatik,ve} da bi srpski narod bio nacional-no jedinstven.

Ali, kao da nema krajana{im podelama?

To samo tako izgleda.Podele su bile stra{ne, danas je tototalno nestalo. Mo`da ihnaslu}uju oni koji bi pri`eljkivalida se ponovo stvore. Znamo ta~nou ~emu smo, gde smo. Nemapodela. Znamo gde je ova zemljakoja se zove Srbija. Ako se jo{tako zove. Jer, na televiziji ~estoupotrebljavaju izraz “evropskaSrbija“, pa se pitam da li je iNema~ka “evropska Nema~ka“,Francuska – “evropska Francuska“.Ipak, mnogo bih voleo da znam {taje Srbija, {ta su njene teritorije.Svaka dr`ava ima svoju granicu,ali da li je ima Srbija? Ne onu ter-itoriju {to se name}e, nego onu {tojeste i {to je njen kamen. To nema.To joj se oduzima i oduzeto joj jemnogo. Prema tome - ovo je Srbijainvalid.

Dragana Matovi}Novosti 28. Jun 2009.

Sava Rako~evi} je rodjen 1933.Godine u Pe}i. Diplomirao je naAkademiji primenjenih umetnosti uBeogradu 1960. godine.

Nekoliko godina `iveo je iradio kao slobodan umetnik i honorarni

ilustrator lista “Politika“. Nalaze}i se ustalnom sukobu sa tada{njom vla{}u,1966. godine odlazi u Ameriku, gde idanas `ivi.

Maternja boja koja je prosijavalasa njegovih slika, preto~ena je u maternji

jezik kojim je propevao u knjigama poez-ije: Tami za ledjima, Bal svetlosti, Poslesvega...

Dobitnik je Visokog priznanjaStefan Prvoven~ani, Ra{kih duhovnihsve~anosti i Vukove nagrade.

Sava Rako~evi} je od 1963.godine ~lan Udru`enja likovnih umetnikaSrbije i ~lan Udru`enja knji`evnika Srbije.^lan je ^ika{kog umetni~kog kluba. Bio jestalni ~lan Komiteta organizacije Mir krozkulturu, pri UNESKO-u.

Slikar svetskih razmera i pesnik duboke ekspresije

SAVA RAKO^EVI] O ARHITIPOVIMA, EMIGRACIJI IZLO@BI I SANU…

NEMAMO GRANI^NI KAMENNe `elim da odem na Kosovo i Metohiju, a da me {tite oni koji su ih okupirali

Nikad nisam sanjao dasam negde u svetu ili dasam na onom terenu gde`ivim ~etrdesti pet godi-na. Moji su svi snovivezani za prostor gde jemoja prva mladost bila.

PERFIDNA OKUPACIJAKada je Amerika priznala Kosovo, novinari televizije

kanala 2 do{li su kod mene ku}I da me intervjui{u. Bilo jeraznih pitanja, ali glavno je bilo o Kosovu. Tom prilikomsam objasnio da se odli~no se}am fa{isti~ke okupacije Iulaska Nemaca. Rekao sam da je bilo stradanja, ali su Srbipre`iveli I u selima I u varo{ima. Kako su stigla ljudskaprava I uvezena demokratija, Srba na Kosmetu nema!Gospodin je rekao da se samnom ne sla`e I to je njegovopravo da se samnom ne sla`e. Mislim da je na~in na koji sejedan deo sveta pona{a prema srpskom narodu, najperfid-nija I najpokvarenija okupacija nad sve{}u jednog naroda.

Ne mogu prole}e daslikam sa tamnim bojama.

I Z N A [ E P R O [ L O S T I

20 Jun 2016.

STARI BEOGRAD

Na Vra~aru,po~ev odC v e t n o g

trga pa do Kalini}apijace, prostire seNjego{eva ulica,nazvana po pes-niku “GorskogVijenca“ ic r n o g o r s k o mdr`avniku Petru P.Petrovi}u Njego{u(1813-1851). Kojiza svoga kratkog`ivota nijednom nijeposetio Srbiju i Beograd.Njego{eva ulica danas je lepo reg-ulisana, sa puno vi{espratnica,prostrana, sa vodovodom, kanal-izacijom i osvetljenjem.Medjutim, pre vi{e od osamdesetgodina taj kraj ka Kalini}evojpijaci bio je pusto polje, zasad-jeno kukuruzom, puno {evara istrnjika. Vlasnik toga polja bila jeaustrijska grofovska porodicaGrant, pa je i ceo taj kraj Isto~nogVra~ara bio poznat pod imenom“Grantovac“. Po bele{ci iz novena“na uglu Molerove i Njego{evaulice bila je davno jedna koliba skr~mom za kirid`ije sa fenjeromna ulazu, koji je no}u dugoosvetljavao taj kraj.“ Nekada suse stanovnici toga kraja, koji nijeimao ni vode ni kaldrme, mnogozlopatili zbog blata. “Stoga nije ni~udo – bele`i jedan hroni~ar – {tofijakeriste ne}e ni da voze u teulice za vreme ki{a, a ko tih danaslu~ajno dodje do te ulice, te{ko}e raspoznati decu od prasadi, aza ljude ve} neko re~e: “kaljav

k’o da je saVra~ara …“ SimaMatavulj, rodom{iben~anin, u jed-noj od svojihmnogih pri~a izb e o g r a d s k o g`ivota, pisanihdevedesetih godinapro{log veka,ovako dana{njuNjego{evu ulicuopisuje: “… Ulica

je strma, do polka{irine kaldrmisana

kako tako, od polka hrapa-va i travom obrasla. S obestrane ni`u se naizmenicemoderne zgrade, stra}are,pusti ogradjeni temelji,rovine i gradine s bujnimzelenilom; s obe strane nanejednakim razmacima,vide se za~eci trotoara …Tu stanuju ve}inom vi{ipenzioneri, pa onda zajmo-davci, bakali, i ono sirotin-je {to jo{ nije potisnuto;zamislite jo{ da tu drndara-ju klaviri, a u isto vremeri~u krave i urli~u psi uvo`njama; po nekim gradi-nama igra se tenis, a podrugim valjaju segolu`drava i prljavadeca…”

Danas kroz tu ulicu pro-lazi autobus br. 24 koji vezujeDor}ol sa tim krajem, dok jepo~etkom ovoga veka 1905.godine, projektovan tramvaj kojibi vezivao Vra~ar sa Varo{-kapi-jom i trebalo da prolazi ulicama:

Njego{evom, Kraljice Natalije(danas Narodnog fronta), Zelenimvencem i Brankovom Ulicom.

U Njego{evoj ulici biloje dosta kavana, gostionica i bifea,od kojih }emo napomeuti:“Slobodu“, “Kod dinara”,“Avalu“, “Kosmaj”, “Vra~arskukasinu”, “Grantovac“ (Veliki iMali), “Slo`nu bra}u“ (koja idanas postoji)i “Lepu Katarinu“.Gostionica “Lepa Katarina” naz-vana je jednoj lepoj Vojvodjankikoja je `ivela sedamdesetih godi-na pro{loga veka u Beogradu i

udala se za gostioni~ara Dimitrija“Pelteka“. Pored svoje izvanrednelepote, Katarina je bila i odli~nakuvarica, pa su njoj dolazilimnogi gurmani i meraklije isladokusci, neki zbog dobre kujne,a drugi zbog lepe gazdarice.

U toj ulici stanovali su i

imali svoja imanja; dr FranjaRibnikar, rodom Slovenac, otacbra}e Ribnikar, osniva~a“Politike”, koji je bio op{tinskilekar i le~io vra~arsku sirotinju, drDragan Nikoli}, Milivoje Ba{i},dr Dragoljub Arandjelovi}, drMilan @ujovi}, Janko [afarik,Nikola Trandafilovi}, JovanFogler, Sima Trojanovi},Ljubomir Davidovi}, SpasaDjumenkovi}, Dimitrije {i}anski,Blagoje Dini}, MilivojeNikolajevi}, dr Milutin Peri{i},Jeremija Milivojevi}, Rada

Mirkovi}. U ovoj ulici Zdelar jepodigao ku}u na sprat u kojoj jenajpre bila Zdelarova privatnagimnazija, a docnije Prva `enskagimanzija. Na placu Vojne bol-nice sazidana je zgrada Tre}ebeogradske gimanzije, 1905.godine, po projektu Dragutina

Djordjevi}a, profesora univerzite-ta. Dru{tvo za ulep{avanjeVra~ara podiglo je svoj dom1901. godine po projektu arhitek-te Milana Antonovi}a. Dru{tvo jeosnovano 1884. godine, podpredsedni{tvom SvetozaraMilivojevi}a, na~elnikaMinistrstva finansija, i dosta jedoprinelo ulep{avanju toga kraja;podignuta je pijaca na Cvetnomtrgu osamdesetih godina, obnovl-jena ~esma preko puta kafane“Slo`na bra}a”, obavljeno kaldr-misanje ulice i zasadjeno drve}e.

Njego{eva ulicase ranije zvalaPrijepoljskom. Osamdesetihgodina na sednici Op{tin-skog odbora izabrana jekomisija za kr{tenje ulica.~lanovi su bili: JovanBo{kovi}, Panta Sre}kovi},Andra Nikoli} i KostaGlavini}. Poslevi{egodi{njeg rada komisijaje predlo`ila celokupanspisak prestoni~kih ulica,koji je primljen krajem1895, na op{tinskoj sednici,a {tampan po~etkom 1896.godine u “Beogradskimnovinama”. Pored Njego{adobili su tom prilikomsvoje ulice jo{ neki srpski

kni`evnici. Rastko – SavaNemanji} (danas Svetosavska),Ivan Gunduli} (Gunduli}eva),Prota Nenadovi} (Prote Mateje),Sima Milutinovi~ (^ubrina),Ljuba Nenadovi} (^ika-Ljubina),Branko Radi~evi} (Brankova) iDjura Jak{i} (Jak{i}eva).

Dr Vojin Drenovac

NJEGO[EVA ULICA