sociologija sela
DESCRIPTION
za studente sociologijeTRANSCRIPT
SOCIOLOGIJA SELAIVAN CIFRI: RURALNI RAZVOJ I MODERNIZACIJA
3 hegemonijalna procesa:
1) HEGEMONIJA RAZVOJA
2) HEGEMONIJA GLOBALIZMA
3) HEGEMONIJA EKOLOGIZMA
koncept ODRIVOG RAZVOJA- 3 cilja: zatita okolia, stabilan gospodarski razvoj i pravedna raspodjela ivotnih ansi
SELJAKO DRUTVO- reproduktivno s ciklikim kretanjem
MODERNO DRUTVO- produktivno s linearnim kretanjem
povezanost socijalnog sustava s ekolokim: proizvodnja, okoli, naselje, zdravlje, zemlja, voda
I. RURALNI RAZVOJ U GLOBALIZACIJI
1) GLOBALIZACIJA, EKOLOGIZACIJA I RURALNI RAZVOJ
Deklaracija o odrivom razvoju- Johannesburg
u tendencijama globalizacije i lokalizacije pojavljuju se novi meunarodni nadnacionalni akteri
2 tendencije: HOMOGENIZACIJA i HETEROGENIZACIJA u sklopu GLOKALIZACIJE
HIBRIDIZACIJA kulture
primjer intrinzine asimilacije je 3. svijet
trojaka kriza svjetskog drutva: kriza vrijednosnog sustava, suradnje i odgovornosti
dezintegracijsko djelovanje globalizacije: konkurentska globalna prijetnja nacionalnoj ekonomiji, ugroavanje nacionalnog suvereniteta, dezintegracija povijesno kulturnog identiteta
integracijsko djelovanje globalizacije: integracija nacionalne ekonomije u globalnu, participacija
1.1. Tri hegemonijska procesa- RAZVOJ, GLOBALIZACIJA i EKOLOGIZACIJAa) RAZVOJ- 2 aspekta: SOCIJALNA EMANCIPACIJA i TEHNIKA DIMENZIJA MODERNIZIRANJA
magini petokut razvoja- rast-rad-socijalna jednakost-participacija-neovisnost
3 pristupa: trina regulacija (Zapad), dravna regulacija (Istok) , interventne mjere (3. svijet)
hegemonija razvoja od 19. st.
b) GLOBALIZACIJA
krajem 80-tih: internet, liberaliziranje svjetskog gospodarstva i kraj Hladnog rata
globalizacija- proces oblikovanja nadnacionalnih struktura
za globalizaciju su bitni: demikracija, privatno gospodarstvo i civilno drutvo
3 stajalita: neoliberalno, reformistiko i radikalno
hegemonija globalizmac) EKOLOGIZACIJA
60-tih god.
nastajanje ekolokih pokreta
razvoj ireg teoretskog diskursa o odnosu modernog drutva prema prirodi
hegemonija ekologizma
suprotnost kulturne i ekoloke paradigme
humanoekoloka paradigma
RURALNI RAZVOJ:
RURALITET- ruralno podruje koje je obiljeeno prirodnim faktorima
RURALNA REGIJA- prostorna, ekoloka i socijalna dimenzija
50-tih god. uvodi se pojam nerazvijenost i ruralni razvoj
RURALNOST/RURALNI KOMPLEKS: selo, poljoprivreda, OKOLI, TEHNOLOGIJA
ODRIVI RURALNI RAZVOJ-koncept planiranih ruralnih promjena u paradigmu koncepta odrivog razvoja+ odriva ekoloka poljoprivreda
ruralni razvoj pretpostavlja: promjenu odnosa prema tradicionalnoj ruralnosti i promjenu uloge ruralnog u odnosu nacionalne/globalne perspektive
1.2. Strukturni utjecaj globalizacije
1.2.1) UTJECAJ INDUSTRIJALIZACIJE
- kolonizacija, industrijalizacija i globalizacija-razaranje ruralnog svijeta
1.2.2) RURALNI, URBANI I GLOBALNI SVIJET
- vrednovanje ruralnog prostora- dimenzije:
a) SOCIOKULTURNA- ruralni prostori kao osnove kulture
b) RAZVOJNA-resursna korisnost ruralnog
c) EKONOMSKA
d) EKOLOKA
1.2.3) AUTORITARNOST i EKOLOKI SUSTAV
- ekodiktatura- ekofaizam i ekosocijalizam
- liberalna, tehnokratska i ekoloka ustavna drava
1.2.4) PREDTRANZICIJSKA RAZMILJANJA
- paradigma moderne
1.3. Ruralni svijet-sastavnica etvrtog svijeta
-ETVRTI SVIJET- simbol bioraznolikosti i tradicijskih znanja, prirodni prostori
- 3 pretpostavke:
a) promjena percepcije ruralnosti
b) promjena stvarnosti
c) promjena svijeta simbola
- 2 percepcije sela: KLASINA i MODERNA
- POSTMODERNA PERCEPCIJA SELA- bioloka raznolikost, ekologija
- ruralni razvoj RH- 4. svijet- prirodni resursi i sustav ravnotee prorodnog i kulturnog
- razvojno ekoloka i kulturno ekoloka aktualnost
- socijalnoekoloko moderniziranje
- kritika industrijske civilizacije
2. PERSPEKTIVE RURALNE KULTURE
tradicijska/seljaka kultura
hrvatska ruralna prolost-3 kulturna kruga: jadranski, podunavski i turski
nestanak ruralne kulture kao povijesno oblikovanog tipa predmodernih seljskih drutava, ali i porast znaenja ruralne kulture
pretvoriti tradiciju u napredak
2.1. Globalizacija i dihotomija ruralno-urbano
globalizacija dovodi u pitanje klasinu dihotomiju ruralno/urbano
selo i grad su sukcesivni povijesni kontinuiteti teritorijalnih oblika drutveno organiziranog ivota
pojaavaju se entropijski procesi u globalnom drutvu
asimetrija informacija
ruralno-urbani kontinuum- konurbacija/mjeovita naselja
2.2. Od neolita do geokibernetike
Gehlenova- 3 kulturna praga:
1) prijelaz iz lovako sakupljakog u sjedilaki nain ivota- ratarska kultura-neolitska civilizacija
2) nastanak monoteistikih religija
3) nastanak industrijske kulture
danas prijeti esto izumiranje vrsta (bilo ih je 5)
od agrarne neolitske revolucije dogaala se kulturna eksplozija i kulturna difuzija
danas zapoinje kulturna implozija (reduciranje)
industrijska revolucija odvaja ljudsko znanje od prirode
danas- biokibernetska revolucija
socijalnoekonomska evolucija nasuprot bioloke evolucije
proizvodnja evolucije
zapad-atlantski fordizam
ruralni razvoj-3 pitanja: GLOBALIZACIJA, UNIVERZALIZIRANJE KULTURE i ideja BIO- i GEOMENADMENTA (+ genetiki ininjering)
hibridno kiborg drutvo
2.3. Poveano znaenje lokalnog
uloga lokalnih vlasti u zatiti okolia
suivot lokalne zajednice i biosfere
2.4. Opstoji li lokalna kultura?
3 aspekta ruralne kulture:
1) stvarno postojanje tradicionalnopg ruralnog drutva ili njegovih ostataka i nekih struktura ruralnog drutva- moderniziranost
2) na simbolinoj razini kao tradicionalne ruralne strukture obiaja
3) u metodolokom pogledu kao kategorija teoretskog koncipiranja i tipologiziranja kombinacija razliitih obiljeja ruralnosti
agrarna kultura
seljaka kultura je parcijalna, kultura/drutvo
ruralna kultura:
1) MORFOLOKI SUBSUSTAV
2) INSTITUCIONALNI SUBSUSTAV
3) SEMIOTIKI SUBSUSTAV (komunikacija)
kultura rituala, obiaja
tradicijska kultura
kulturna tradicija kulturni relikt
radi se o:
a) ouvanju identiteta (retradicionalizacija)
b) tradicija kao funkcionalni element (kulturna identifikacija)
3 dimenzije ruralne kulture: MATERIJALNA, INSTITUCIONALNA, SIMBOLINA
kultura ciklusa
2.5. Modernizacija i identitet promjene ruralne ktlture- 3 aspekta:
a) promjene svijeta rada
b) promjene svijeta simbola i vrijednosti
c) promjene oblika drutvenosti
nestanak doivotnog zanimanja, dualna ekonomija
danas- tradicionalna, modernizirana i moderna ruralna kultura
3. ODRIVI RAZVOJ I TRADICIJA
3.1. Kontekst zadanih ciljeva ruralnog razvoja
modernizacija modernizirane ruralnosti
prioriteti:
a) ouvati prirodnu izvornost ruralnog prostora
b) nova radna mjesta
c) ivotne perspektive
3.2. Tradicija kao postignuti napredak
3.2.1) UVAAVANJE TRADICIJE
3.2.2) OPASKE O RURALNOM RAZVOJU
- ruralni kompleks kao kulturni kompleks
- ekoloka racionalnost
- 3 cilja: zatita okolia, gospodarska stabilnost, jednake anse
- ekodjelotvornost, ekoloka osnova sela
- pr. prirodna sela (Austrija)
- 5 tipova budunosti: selo graana, medija, kulture, turizma, generacija
- 4 okvira: politiki i institucionalni, irenje tehnoloke osnovice, ovjekovo djelovanje i prirodni resursi, urbano-ruralna povezanost
IV. MODERNIZACIJA I TRANZICIJA
1. MODEL MJEOVITOG GOSPODARSTVA
tzv. part time farm
kriterij su izvori primanja i zanimanje
1.1. Nastanak i obiljeavanje mjeovitosti
klasini model nastao pod utjecajem:
a) vanjskih ekonomskih, socijalnih i politikih faktora
b) razliitih faktora unutar seljakog gospodarstva
1.1.1) VANJSKI IMBENICI
politiki, gospodarski i sociokulturni
propast neproduktivnog kolhoznog sustava
modernizacija u poljoprivredi
povezivanje proizvodnih i preradbenih funkcija
organizirano trite vikova
otvaranje novih radnih mjesta na selu
1.1.2) UNUTARNJI IMBENICI
razliiti ekonomski i socijalni motivi
socijalna sigurnost, privlanost grada, posao, tradicionalna kompetitivnost, poveanje standarda
1.1.3) SOCIJALNE POSLJEDICE MJEOVITOSTI
ublaavanje socijalnih konflikata ublaavanje pritiska na gradove
fizike promjene u naseljima
poveanje komunikacije s gradom
novo raslojavanje na selu- staraka kuanstva, gastarbeiteri
nestanak tradicionalnih seoskih elita
promjena vrednota i potreba
progres na selu
progres zagaivanja okolia
individualne i kulturne potrebe
1.2. Raspad klasinog modela u razdoblju tranzicije
u RH rat i izbjeglitvo ugrozili mjeovita gospodarstva
1.3. Mjeovitost i suvremene tendencije
1.3.1) SUVREMENE TENDENCIJE I AKTUALNA OBILJEJA
mjeovitost je povezana s poljoprivrednom i nepoljoprivrednom djelatnosti
1.3.2) PEOSPEKTIVE OBITELJSKOG MJEOVITOG GOSPODARSTVA
proces modernizacije poljoprivrede
nova mjeovitost ukljuuje i poduzetnitvo
model mjeovitosti je gospodarski i sociokulturni model
seoski turizam
aktualne vrijednosti su raznolikost i odrivost
problem rizika
kritiko valoriziranje iskustva
perspektive sela ovise o obiteljskoj poljoprivredi2. RURALNI RAZVOJ- PROBLEMI I ISTRAIVAKI PRISTUPI
2.1. Pretpostavke tranzicijskog ruralnog diskursa
treba sagledati ruralne strukture u promjenama i same procese
2.2. Istraivanje ruralnih promjena i tranzicijske teme
2.2.1) PRISTUPI ISTRAIVANJU
kvantitativna empirijska analiza
paradigma rasta
paradigma odrivog razvoja
pristup sa stajalita ekolokog kompleksa
pristup sa stajalita socijalnog metabolizma- ruralni metabolizam, proces kulturne kolonizacije, kolonizacija prirode
2.2.2) ISTRAIVAKE TEME
perspektive opstanka
perspektive nasljednika
socijalni i gospodarski kontekst
seljaki pokret, udruge seljaka, zemljini maksimum, obiteljsko gospodarstvo
smanjenje obredivih povrina
mogue primjeniti endogenu strategiju seoske modernizacije
gospodarska struktura u poljoprivredi
mladi na selu
kulturno razaranje sela
pretvorba i privatizacija
pitanje ruralnog okolia i krajolika
potronja poljoprivrednog zemljita
model mjeovitosti
individualizacija stila ivota
2.3. Ruralni razvoj i strukture vieg reda
ruralni razvoj podrazumijeva:
a) koncepcijski kompleksan prostup
b) pristup podloan evoluciji i organizaciji struktura
c) definiranje okolnosti ruralnog razvoja i njegovo konkretiziranje
3 povijesna tipa zajednice: AZIJSKA, ANTIKA i GERMANSKA MARKA
raspadom feudalizma stvara se sitni seljski posjed
20. st. Europa-3 modela:
a) sitni seljaci i seljaka ekonomija
b) ogranieni posjed u SFRJ
c) kolhoz s okunicom u SSSR
zadruga
60-tih poljoprivredni kombinati
2.4. Tegobe tranzicijske modernizacije
identitet moderniziranog ruralnog drutva ovisan je o empirijskim strukturama drutva pa i tranziciji
3 sastavnice transformacije: TRANZICIJSKI TROKUT: demikratizacija, rekonstrukcija kapitalizma (privatizacija), modernizacija
RH- politiki, kriminalni i demokratski kapitalizam
3. EKSKURS O RURALNOM RAZVOJU
pojmovi od ruralne promjene do ruralnog razvoja EKOLOKI OTISAK STOPALA- tijekovi energije i materijala prema ekonomiji i iz ekonomije
EKOLOKI RUKSAK- materijalni ulazi, emisije i gubici u proizvodnji
kulturni ruksak
modernizacija antropoloki znai promjenu kulturne slike svijeta
nove strategije:
1) STRATEGIJA DOVOLJNOSTI- ekoloki stil ivljenja i eksternalizacija trokova
2) REDUKCIJA RESURSNOG INTENZITETA- 3 zlatna pravila ekolokoh menadmenta
3) RAZMJENA MATERIJALA BLISKOG PRIRODI
ruralni prostori su prostori eksternalizacije ekolokih trokova
ruralni razvoj u kontekstu 3 aspekta modernizacijskih pitanja: kulturne promjene, socijalnoekoloki metabolizam i ekoloka poljoprivreda
lociranje promjena ruralnosti u kontekstu kulturnih promjena
socijalnoekoloki metabolizam ruralnog drutva (eficijentnost, suficijentnost, konzistentnost)
vizija agrarne proizvodnje, politike
planirane promjene
ruralni identitet
tradicionalna ruralnost- modernizirana ruralnost- moderna ruralnost
socijalni i kulturni identitet
folklorizam
tradicija tradicionalnog i modernog H. MENDRAS: SELJAKA DRUTVA seljatvo je nastalo kad se iz starog agrarnog drutva izdvojila feudalna klasa i stvorila vanjsko drutvo europski zapad- nastanak seljstva oko 1 000. god. kad poinje disolucija starog agrarnog drutva
agrarno drutvo- u njemu ne postoji razlika izmeu lokalnog kolektiviteta i globalnog drutva
kralj kao agrarni poglavar
feudalna klasa-stvaranje anglobirajueg drutva- superfetacija iznad seljatva
poseljaenje velikih masa
s nacionalnom dravom nastaje izvanjsko drutvo koje mase pretvara u seljske kolektivitete
Mendras- seljak je svaki stanovnik koji ivi u seljskom drutvu bez obzira bavi li se poiljoprivredom
vezanost uz zemlju
postoji vie seljskih kolektiviteta
seljstvo u pobunama ne nudi novi koncept itavom drutvu nego povratak u stare agrarne civilizacije
moderno industrijsko urbano drutvo pretvara seljaka u poljoprivrednika, a poljoprivredu u sektor globalne ekonomije
selo se urbanizira
bez ekonomske autonomije nema seljakog drutva
kraj seljatva
vie seljakih drutava
svako je seljako drutvo zasebno, autonomna tvorevina
empirijska posebnost seljstva
pojam SELJAKI KOLEKTIVITET
5 kutova promatranja:
1) seljaka drutva posjeduju relativnu autonomiju u odnosu na globalno drutvo koja se ogleda u ekonomiji, drutvenim odnosima i kulturi
2) unutar sela centralno mjesto ima tzv. DOMAINSKA GRUPA koja je proizvoaka i potroaka
3) seljaka ekonomija je autarkina i slui za reprodukciju domainske grupe i seoskog kolektiviteta
4) seljaki kolektivitet je tip drutva meusobnog poznavanja
5) globalno drutvo suobraa sa seljakim putem medijatora
u nerazvijenim zemljama danas je seljatvo dominantna socijalna kategorija
javlja se lokalistika ideologija
neorustikalna utopija
odvajanje seljskog i anglobirajueg drutva
seljako drutvo postojalo je zavisno o vanjskim ivotnim tokovima- robno novana privreda, selo polako gubi autonomiju
diskontinuitet malog seoskog i globalnog drutva
unutranja diferencijacija, podjela uloga na selu
mali seljaki posjed omoguuje kapitalizmu da na najjeftiniji i najefikasniji nain mobilizira rad u poljoprivredi uzimajui viak tog rada
TO JE SELJAK?
seljatvo kao revolucionarna historijska snaga nadreeni poloaj feudaliteta pa buroazije nad agrarnim stanovnitvom transformira stanovnike u seljstvo
u industrijskoj revoluciji seljatvo gubi autonomiju
R. REDFIELD suprotstavlja seljaka drutva i drutva divljaka
5 obiljeja idealnog tipa seljakog drutva:
1) relativna autonomija seljakih kolektiviteta
2) strukturalna vanost domainske grupe u organizaciji ivota kolektiviteta
3) ekonomski sustav relativne autarkije
4) lokalni kolektivitet- odnosi unutarnjeg meusobnog poznavanja
5) posredovanje uglednika izmeu seljakih kolektiviteta i globalnog drutva
prije seljatva rodovska drutva
zatim proto-seljak
I. EKOLOGIJA
ekumena
ravnotea izmeu stanovnitva i resursa prirode
1. Seljak, stoar i stablo
borba izmeu ume i poljoprivrede
2. Ravnotea izmeu naseljenosti i resursa
stabilnost resursa uzrokuje stabilnost u brojnosti ljudi
demografski reim sela bio je relativno stabilan
3. Naseobina i nastamba
europski seljaci prakticiraju ograen posjed
4. Pejza, proizvod tehnike i prava
treba uvaiti:
1) tehniki zahtiev
2) socijalni zahtjev
3) tehnoloko ogranienje
4) prirodno ogranienje
agrarna struktura je prostorna deskripcija pravnog sustava i sustava kultura
II. SELJAKA EKONOMIJA
1. Raditi da bi se prehranilo
seljak= seljaka porodica
sistem samoopskrbe
razmjena izmeu domainskih grupa
14. st.- renta od iznajmljivanja stoke
2. Vrijednost novca
seljaka ekonomija- samoopskrba i trampa- novac ima marginalnu funkciju
3. Feudalna nastamba, selo i kolhoz
proto seljake forme- pastoralne planinske republike i manorijalna ekonomija- slaba diferencijacija izmeu seljakog i globalnog drutva manorijalna ekonomija (manoir- srednjovjekovni naziv za nastambu+ teritorij)- transpozicija seljakog sistema samoopskrbe u rasponu vlastelinskog imanja
kolhoz- zajedniko gospodarstvo na kojem se siju itarice (mehanizacija), a individualne okunice kolhoznika uzgajaju povre, voe i stoku
nakon Francuske revolucije buroazija preuzima kontrolu nad zemljom
4. Seoska autarkija
ekonomska autonomija
srednji vijek- zanatska proizvodnja
danas- proletarizacija porodica poljoprivrednika
danas nema ekonomske autonomije lokalnog kolektiviteta- seljaka ekonomija vezana je za nacionalne i meunarodne tokove
III. DOMAINSKE GRUPE
seljako drutvo bit ekonomskog ivota organizira u okviru domainske grue- 2 karakteristike: STABILNOST i BATINSKA OSNOVA
1. Nerazdijeljene porodice
preutna zajednica i junoslavenska zadruga- 2 institucionalizirane forme domainske grupe uloga patrijarha
ponekad se asimiliraju i ne-srodnici
2. Kontinuitet porodice stabla
Le Play- jugozapadna Francuska- porodica stablo
Tu svaki pojedinac obavlja jedinstvenu ulogu
3. Rimsko pravo i razliitost nasljednih obiaja
neotuivost i nedjeljivost batine proturijei 2 principa rimskog prava: prava individualnog i potpunog vlasnitva (usus et abusus)
kraj srednjeg vijeka- obnova rimskog prava- nadvladala komunitarna obiajna seljaka pravila
oporuna praksa
jednaka prava na nasljednu masu
pravilo jednake razdiobe- usitnjavanje zemljita
4. Raznolikost domainskih grupa
komplementarno prisustvo domainskih grupa konjugalnog tipa
konjugalna grupa
za seljaka drutva je karakteristino da se cijeli ekonomski ivot organizira unutar domainskih grupa i da se podjela poslova s obzirom na dob i spol obavlja u okviru domainske grupe sljedstveno principima podjele rada
IV. LOKALNI KOLEKTIVITETI
autonomni mali kolektiviteti
svaka jedinica zaseban totalitet
vanost lokalne odreenosti i veza je razliita u rodovskim i seljakim drutvima
1. Drutvo meusobnog poznavanja
svi su vezani bilateralnom vezom potpunog poznavanja jedina diferencijacija koju pozna seljako drutvo je po spolu, dobi, ulozi u domainskoj grupi i posebnoj funkciji
uloge slue kao protu-uloge
2. Providnost, predvidljivost i strategija
predvidljivost ponaanja
svatko ispunjava svoju ulogu prema oekivanjima ostalih
vane strategije su izbor branog druga i kontrola zemljita
3. Kulturna homogenost
ideoloka suglasnost, isti sustav vrijednosti
relativna socijalna autarkija
vanost endogamnog prostora (enidba)
ravnotea- komponente: relativna masa seoskog kolektiviteta kao centra, njegove veze s globalnim drutvom i sposobnost penetracije drutva u seoski kolektivitet
3 najea modela:
1) mrea meusobno povezanih sela je centrirana u polovima globalnog drutva
2) seljake republike/mediteranski seoski gradovi bez okolnih zona u izravnoj vezi s globalnim drutvom
3) konstelacija sela formira autarkinu cjelinu 4. Socijalna raznolikost
diferencijacija poslova izmeu osoba po spolu i dobi se institucionalizirala u kolektivnom ivotu
V. DAVANJA, VLAST I POSREDOVANJA
REDFIELD- sukob izmeu globalne i seljake civilizacije
1. Davanja
kraljevsko pravo- porez, fiskalne dae, crkvena daa, desetina etve, porezna renta
dae u naturi, novcu i ljudskom radu
zemlja ne vodi uspostavljanju odnosa kapitalistikog tipa izmeu posjednika i najamne radne snage
2. Kulturno podvrgavanje
izvori sukoba- vjera, jezik
selo usvaja novosti iz svijeta, ali ih prilagoava sebi
3. Posredovanje i posrednici
jednom lanu kolektiviteta priznata sposobnost da govori u ime svih
nekoliko releja, pr. upnik kao posrednik
4. Stari i novi uglednici
obiljeja uglednika u povijesti:
1) neodijeljenost socijalne, ekonomske i politike vlasti
2) neodijeljenost unutranjih i vanjskih izvora vlasti
3) personalizirani odnosi
VI. SELJAKE BUNE I REVOLUCIJE
revolucija od 1789.- prije toga nije bilo mobilizacije naroda radi promjene vlasti
1789. seljake bune se sjedinjuju s urbanim
1. Osporeni legitimitet
seljaka utopija o slobodnom selu bez vlastele
do 1 000. god. mirne agrarne populacije
2. Nemiri i seljake pobune
pokreti seljaka u europskom srednjem vijeku bili su religiozni ili milenarhistiki nemiri ili revolti protiv pretjeranih dadbina
1381. pobuna seljaka u Engleskoj
1525. seljaki rat u Bavarskoj i ekoj
postojale su pobune prosperiteta u razdobljima ekonomske i demografske ekspanzije
3. Seljak u historiji
2 teze:
1) seljaci su uvijek podloni i ne mogu biti nego objekt historije
2) velike historijske promjene dogaaju se samo kad se pokrenu seljaci
seljaci su spremniji na pobunu ukoliko nastanjuju udaljene provincije
VII. AGRARNE REFORME
17./18. st.- razvoj trgovakog kapitalizma
zemlja se svodi na robu
1. Agrarna reforma izmeu revolucije i zemljine politike
borba za agrarni individualizam sankcionirana je francuskom revolucijom i graanskim zakonikom
pobjeda privatnog vlasnitva nad zemljom
agrarna reforma je mehanizam davanja i politike kontrole i preobrazba seoskih drutvenih odnosa i naina posjedovanja zemljita
2. Zemlja onome tko je obrauje
agrarna reforma je opravdana jedino ako je velika gustoa seoskog stanovnitva
u istonoj Europi agrarna reforma- kolektivizacija i industrijalizacija je uzrokovala masovni egzodus dokidanje krupnog zemljita i pretvaranje seljaka u zemljinog vlasnika je dovoljno za stvaranje produktivnog seljatva kakvo je zapadno
agrarna reforma razara socijalni i administrativni i politiki sustav
3. Uokviriti seljaka
institucije za regulaciju poljoprivrede i seljaka
odreuje se apsolutni maksimum zemljine povrine koju moe posjedovati jedan vlasnik
VIII. RURALNI EKSODUS
gradovi i vladajua klasa htjeli su seljake zadrati u selima
1. Emigracijski eksodus
ruralna emigracija je znaila prelazak u predindustrijske gradove vika seoske populacije koja se nije mogla prehraniti na selu
EKSODUS- masovni pokret koji seljake vodi prema industrijskim gradovima
EMIGRACIJA- naseljavanja predindustrijskih gradova
PROFESIONALNA i GEOGRAFSKA MOBILNOST- pokret koji osobe podrijetlom iz sela vodi u industrijski odjel
razlika eksodusa i poljoprivredne profesionalne emigracije- migracija poljoprivrednika- idu u drugu regiju gdje nastavljaju isto zanimanje
Sezonske migracije
esto su bile viegodinje i protezale su se do odreenog razdoblja ivota
2. Seoske industrije i seljaci radnici
poetak 19. st.- razvoj seoskih industrija
seljaci dovode industriju u selo da izbjegnu sezonske migracije
razni zanati
nova klasa seljaka radnika
3. Preivljavanje i transformacija seljakog drutva
19. st.- industrijalizacija- seljaci odlaze u gradove
4. Eksodus vien sa stajalita globalnog drutva
transfer ljudi iz seljakih kolektiviteta prema urbanim centrima je najvaniji oblik nameta koji industrijska ekonomija izima od seljake ekonomije
2 stajalita:
1) ekonomisti- ekonomski rast moe se ostvariti uz cijenu ieznua seljatva
2) politiari- nisu skloni poticanju radikalnih poremeaja socijalne strukturte koje uzrokuje urbani eksodus
Francuska vodila politiku ouvanja seljatva, Engleska politiku industrijalizacije
X. SELJAKE VRIJEDNOSTI1. Ljubav za zemlju
2. Interes za porodicu
Banfield- amoralni familijarizam
3. Mi i oni
predrasude prema strancima
4. Za pravilnu upotrebu ideologije
tehnika i socijalna promjena je nadvladala ideoloke prepreke
IX. INOVACIJE I PROMJENA
1. Dobra rutina
svaka inovacija dovodi u pitanje tradiciju
u tradicionalnom kolektivitetu vlada funkcionalna ravnotea izmeu razliitih aspekata socijalnog i ekonomskog ivota
2. Pripitomiti novine
kad se upustio u ugovornu industrijsku proizvodnju seljak se vie ne moe vratiti na polikulturu
3. Komunicirati i odluivati
kad se seljak transformira u proljprivrednog proizvoaa socijalna organizacija lokalnog kolektiviteta gubi ulogu posrednika u uvoenju novosti
4. Od jednog do drugog svijeta
X. POLITIKA
1. Mir sela i obrana domovine
vlast- osiguranje mira na selu
poljoprivredna politika je povezana s geopolitikom situacijom
2. Kako se nametnuti
u zemljama pluralistike demokracije seljaci u parlamentu mogu biti zastupljeni na 2 naina:
1) masovno glasaju za seljaku stranku
2) glasaju za sve stranke
tamo gdje je seljatvo brojno masovno se glasa za seljake sztanke
3. Raspoloenje i nesigurnost vladara
poljoprivredna politika:
1) strateka diplomatska briga za obranu zemlje i nacionalnu nezavisnost
2) socijalna briga- odravanje cijena hrane na nioj razini
3) ekonomska briga za racionalizaciju
4) politika briga- olakice seljacima
5) zatita okolia
5. Pitanja principa
shvaanja zemlje, poljoprivrede i monetarizacije
ZAKLJUAK: KAKVA JE BUDUNOST SELJAKA?
seljaka drutva- vitalnost i trajnost
socijalna biocenoza
zapad- kraj seljaka
siromane zemlje- jaanje seljatva STIPE UVAR: SOCIOLOGIJA SELA, I. TOM
I. SOCIOLOGIJA SELA U JUGOSLAVIJI: HISTORIJAT I INSTITUCIJE
1. UVOD
sociologija sela u Jugoslaviji razvila se u istraivaku disciplinu 1960.-1970.
Baltazar Bogii, Antun Radi, Jovan Cviji- spisi
2. NASLJEE I STREMLJENJA SOCIOLOGIJE SELA
u doba osnivanja drutvenih znanosti u 19. st. seljak je bio jedino tlo istraivanja
doba kapitalizma podvrglo je selo novanoj ekonomiji, nestabilnost zemljino-vlasnikih odnosa, drutvene promjene na selu, seljaki politiki pokreti
u Jugoslaviji je socijalizam razorio tradicionalnu agrarnu strukturu
nakon 2. svj. Rata broj seljaka pao za 30%
u uvjetima maksimiranja posjeda zemlja prelazi u ruke drutva- seljaci radnici
meusobni utjecaj sela i grada
agrarna prenaseljenost
sociologija sela treba objasniti meusobne utjecaje grada i sela
urbanizacija ne moe slijediti deagrarizaciju, neravnomjernost
3. KONSTITUIRANJE SOCIOLOGIJE SELA U ZASEBNU ISTRAIVAKU DISCIPLINU
a) formiranje posebnih instituta za ruralnu sociologiju
b) ruralna problematika na sveuilitima
c) pokretanje posebnog asopisa
1962. Agrarni institut u Zagrebu- osnovan Odjel za sociologiju sela
1962./63.- predmet na FFZG
1963. asopis Sociologija sela u Zagrebu
pojava seljaka radnika
migracije muke radne snage i mladih
senilizacija sela
feminizacija poljoprivrede
4. NASTAVA SOCIOLOGIJE SELA NA FFZG
obuhvaa:
historijat
razvoj i vrste lokalnih zajednica
socijalna organizacija lokalnih zajednica
drutveni procesi i promjene u lokalnim sredinama
formiranje urbano-ruralnog kontinuuma suvremenog drutva
podpoglavlja:
lokalna grupa
seoska grupa
stanovnitvo, migracije, dioba zemlje, drutveni odnosi na selu
socijalistika komuna
5. POKRETANJE ASOPISA ZA SOCIOLOGIJU SELA
6. ULOGA SOCIOLOGIJE SELA U AGRARNOJ POLITICI
ciljevi agrarne politike:
socijalizacija poljoprivredne proizvodnje
industrijalizacija poljoprivrede
koncentracija proizvodnih sredstava u poljoprivredi
uklanjanje socio-kulturnih razlika grada i sela
pitanja:
ruralni nain ivota
mentalitet poljoprivrednika
sustav vrijednosti
socijalne implikacije sela
participacija sela u politici
aspiracije poljoprivrednika
7. TIPOLOKA METODA U PROUAVANJU SELA
7.1) TEORETSKA I PRAKTINA VANOST TIPOLOGIJE
- pitanja: promjene na selu, njihovo znaenje i uzroci, nosioci promjena, odnos sela i globalnog drutva, brzina i pravac promjena
7.2) PRISTUP IZRADI TIPOLOGIJE
a) izrada reprezentativnih monografija
b) kompleksne ankete
c) parcijalne ankete
d) analiza statistike grae
- programatsko- orijentaciono znaenje
7.3) ODREIVANJE BAZINIH TIPOVA
a) TRADICIONALNO SELO
b) TRANSFORMIRANO SELO
a)- ekonomska autarkija, nerazvijena drutvena podjela rada, sitno poljoprivredno gospodarstvo, homogena socijalna struktura
b)- specijalizacija proizvodnje, socijalna diferencijacija, dominira nuklearna porodica, integracija u globalno drutvo
7.4) JEDINICE I RAZINE ISTRAIVANJA
- primarna jedinica je seosko naselje, tj. skupina seoskih naselja koji ine HOMOGENU RURALNU ZONU
- drutveno teritorijalne jedinice
7.5) METODE I TEHNIKE
- analiza literature+ statistike metode obrade podataka
- neposredno prometranje
- neposrednopromatranje sa sudjelovanjem
- anketa
- pojedinani intervjui
-grupni intervjui
- analiza sadraja
- faktorska analiza
7.6) LISTA INDIKATORA I NJIHOVO HIPOTETIKO ODREENJE
a) EKOLOKI POLOAJ I KARAKTERISTIKE POVEZANOSTI SELA
reljef naselja
struktura zemljita
prometna povezanost
vrenje sredinjih funkcija
veliina i udaljenost primarnog, sekundarnog i tercijarnog centra
frekvencije i vrste povezanosti s gradskim centrima
povezanost s gravitirajuim centrima prema njihovu rangu
b) PROIZVODNO-POTRONE KARAKTERISTIKE
veliina i rasparceliranost zemljinog posjeda
karakteristike seoskog atara
vlasnika struktura zemljinog fonda
potronja umjetnog gnojiva i umjetno osjemenjivanje stoke
opremljenost gospodarstva
stupanj proizvodnje za autokonzum i trite
input-output bilanca seoskog naselja
visina i struktura dohodka
lista proizvoda koje domainstvo kupuje
kooperativni odnosi
opremljenost domainstva
stambeni standard
c) DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I INIOCI SOCIJALNO-PROSTORNE POKRETLJIVOSTI broj stanovnika naselja
gustoa naseljenosti
agrarna naseljenost
starosna struktura
natalitet, mortalitet, fertilitet
smrtnost dojenadi
obrazovna struktura
udio omladine na kolovanju
socijalno-profesionalna struktura
iseljavanje/useljavanje
dnevne migracije radne snage
tjedne i sezonske migracije radne snage
veliina domainstva
d) DRUTVENO-STRUKTURNE I KULTURNE KARAKTERISTIKE
struktura porodice
sistem srodstva
susjedstvo
struktura moi u porodici
seoska endogamija
osnovne moderne institucije u seoskim naseljima
participacija u drutvenom odluivanju
ulanjenost u drutvene organizacije, klubove i institucije
broj drutvenih organizacija i institucija
sredstva masovnog komuniciranja
zdravstveni standard
religioznost
lista glavnih inovacija na razini sela
e) STAVOVI SEOSKIH STANOVNIKA
stavovi prema zemlji
stavovi prema veliini porodice
stavovi prema budunosti djece
stavovi prema inovacijama
stavovi prema ulozi i poloaju ene (to su indikatori)
II. NARODNO DRUTVO I URBANO DRUTVO
1. UVOD
Tonnies: zajednica i drutvo
Durkheim: drutvo mehanike (jednostavna podjela rada) i organske (sloena podjela rada) solidarnosti
Spencer: drutvo vojnog i industrijskog sustava
Redfield: narodno i urbano drutvo (folk/ urban society)
2. OSNOVNE DETERMINANTE SELJAKOG NAINA IVOTA
posebne drutveno-psihike konstitucije ruralnih sredina
2.1) PISANJE KARAKTERISTIKA- PROIZVOLJAN POSTUPAK
- amerika ruralna sociologija-pokuaj odreivanja psihikih osobina seljaka farmera koje od njih stvaraju poseban drutveni karakter
2.2) ZEMLJA I VLASNITVO
- zemlja je osnovni prirodni uvjet, glavno proizvodno sredstvo
- ovisnost o zemlji- vlasnika psihologija umjesto potroake
2.3) INTERAKCIJE I ISKUSTVA
- osobine proizlaze iz relativne ogranienosti kontakata i iskustava- Sorokin i Zimmerman
2.4) RAD I OKOLINA
- u neposrednom dodiru s prirodom
2.5) NASELJE I SUSJEDSTVO
- o tipu naselja ovise i susjedski odnosi
2.6) HOMOGENOST I STABILNOST
- male socijalne razlike
- obiaji i moral homogeni
2.7) PORODICA I VEZE SOLIDARNOSTI
- obitelj je najvanija primarna grupa
- seoska obitelj je produkciona i konzumpciona jedinica
3. SELO I SELJATVO IZMEU NARODNOG I URBANOG DRUTVA
3.1) SELJATVO I SELJAKA KULTURA- MOGUA DEFINIRANJA
- Kroeber- djelomina drutva (part-societies) sa djelominom kulturom (part-cultures)
- Redfield- kulturalistiki pristup seljatvu
- Steward- ekonomski i ekoloki faktori
- 3 osnovna aspekta: kulturni, ekonomski i pravno-politiki
3.2) SUKOBLJAVANJE I PROIMANJE TRADICIONALNE NARODNE KULTURE SELA I MASOVNE INDUSTRALIZIRANE KULTURE GRADA
- glavna privredna jedinica u narodnom drutvu bio je seljaki zemljini posjed
- ekoloka okolina
- historijska sudbina
- kultura na selu
3.3) MREA DRUTVENIH I KULTURNIH INSTITUCIJA U SELU, NJIHOVO DJELOVANJE I PROBLEMI
- prije je crkva bila glavna institucija
- kola, zadruga, trgovina, pota, eljeznika stanica, drutveni domovi itd.
3.4) TRANSFORMACIJA SLOBODNOG VREMENA U SELU I NJENI MEDIJI
- danas najznaajniju ulogu u urbaniziranju slobodnog vremena imaju sredstva masovnog informiranja
3.5) ZAKLJUNA NAPOMENA
- polako iezava tradicionalna narodna kultura sela
4. PROCESI TRANSFORMACIJE SELJAKOG POSJEDA seljaki posjed- relativno nezavisna proizvodna jedinica u poljoprivredi na kojoj svoju egzistenciju zasnivaju svi oni koji na njoj neposredno rade proizvodno potrona jednica
kulturna jedinica
4.1) REZULTAT KAPITALISTIKOG RAZVOJA ILI PROIZVODNI OBLIK PREDKAPITALISTIKOG DRUTVA?- seljaki posjed se obnovio na ruevinama feudalizma, do kraja pravno konstituirao, ekonomski individualizirao i djelomino poprimio obiljeja robno-novane privredne jedinice4.2) PROCESI U HISTORIJSKOM RAZVOJU SELJAKOG ZEMLJINOG POSJEDA
a) PROCES INDIVIDUALIZACIJE (19.st.)
b) PROCES KOMERCIJALIZACIJE- prilagoavanje tritu
c) PROCES INTENZIFIKACIJE- specijalizacija, vea proizvodnja
d) PROCES PARCELIZACIJE- usitnjavanje
e) PEOCES TEHNIKOG NEPRILAGOAVANJA
f) PROCES KONZERVACIJE-odravanje posjeda
g) PROCES REDUKCIJE PROIZVODNIH FUNKCIJA
h) PROCES DEZINTEGRACIJE
5. UTJECAJI EKOLOKIH INILACA NA DRUTVENI I KULTURNI RAZVOJSEOSKIH SREDINA prirodni uvjeti
blizina grada
povezanost seljaka s ekolokim prostorom
6. KRITIKE OPASKE O RAZMILJANJIMA EMILA SICARDA
-Sicard- razlikovanje zajedniarstva i kolektivizma, komunitarnog i kolektivnog, zajednikog i kolektivistikog
- 3 elementa zadruge: vlasnitvo, autoritet i rad
7. ODRAZ EKONOMSKIH PROCESA NA SELJAKOM POSJEDU NA MATERIJALNU I DUHOVNU KULTURU
individualizacija posjeda
individualizacija pojedinca
8. KULTURNE PROMJENE U SELIMA JUGOSLAVIJE
ukljuivanje sela u meunarodno trite
9. RELIGIJA, MAGIJA I PRAZNOVJERJE U SEOSKOJ SREDINI
socijalizam je uzdrmao religiju, oslabio religiju masa
10. PROMJENE SADRAJA SLOBODNOG VREMENA
10.1) SLOBODNO VRIJEME U TRADICIONALNOM SELJAKOM IVOTU
- na selu je dnevno vrijeme cjelovito, nema vidljive granice izmeu slobodnog i radnog vremena, ona se isprepliu
- slobodno vrijeme kao iznimna svakidanjica
- sezonske i dnevne dokolice
- utjecaj privrednih i kulturnih faktora na opseg i sadraj tradicionalne dokolice
- institucije slobodnog vremena (krma, sajmovi)
10.2) URBANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA NA SELU
- pojava obrazovanja, knjinica, raznih drutava, mediji
- socijalna heterogenizacija i heterogenizacija dokolice
- sloj seljaka radnika
10.3) STARI I NOVI HOBIJI
- seljaci slikari, pisci, natjecanja
10.4) SLOBODNO VRIJEME KAO POPRITE KULTURNE INTEGRACIJE SELA U GLOBALNO DRUTVO
11.NEKOLIKO ZAPAANJA O RASPROSTIRANJU INSTITUCIJA U SELU I O SUDJELOVANJU SELJAKA U DRUTVENIM POSLOVIMA
- nove drutvene institucije su posrednici i reprezentanti prodora i rasprostiranja sadraja i kriterija urbano-industrijskog naina ivota u donedavno autonomni, ststini i neposredni ruralno-agrarni nain ivota sela
- Jugoslavija- neravnomjernost u prodoru drutvenih institucija u selo
- insuficijencija mree i sadraja drutveno-institucionaliziranog ivota na selu ukazuje na nedovoljnu razvijenost seoske privrede
12. OSNOVNA KOLA I NJEZINI UINCI NA SELU
12.1) STAVOVI SEOSKIH RODITELJA PREMA KOLOVANJU DJECE
- otpori prema obrazovanju
12.1) PISMENOST I DRUGI UINCI OSNOVNE KOLE NA SELU
- kola kao faktor opismenjavanja, integracije sela u globalno drutvo
13. VREDNOTE SELJAKE KULTURE I DRUTVENI RAZVOJ
tradicionalna kultura predindustrijske civilizacije
prakseoloke, socijetalne i politike vrednote
tradicionalizam u proizvodnji- statino bez inovacija
familijarizam, klanovi, grupni egoizam, obranaki stav prema vanjskom svijetu, liderstvo
III. SELJATVO, REVOLUCIJE, SOCIJALIZAM
1. UVOD
Kroeber je seljatvo smjestio na rub drutva
u Kini je seljatvo podiglo vie od 4 000 ustanaka
u Europi seljaki ustanci pridonijeli ruenju feudalizma
seljak se pretvorio u post seljaka
proto seljak- plemenske, nomadske zajednice
buroaske revolucije promoviraju seljatvo za politikog subjekta
socijalistika revolucija savez radnika i seljaka
2. SRBIJA KAO SELJAKA ZEMLJA I ULOGA INTELIGENCIJE U DJELU SVETOZARA MARKOVIA
birokracija kao parazit
Markovi- treba stvoriti novu inteligenciju koja e srpske seljake i radnike pripremiti za socijalizam
3. SELJATVO, REVOLUCIJE, SOCIJALIZAM3.1) PROBLEMI SELA I SELJATVA U PRELAZNOJ ETAPI- socijalizam tei prevladati odnose privatnog vlasnitva pa i ukinuti seljaki posjed
- Kina je pribjegla komunama i preseljavanju stanovnika gradova u sela
3.1) SELJATVO U JUGOSLAVENSKOJ SOCIJALISTIKOJ REVOLUCIJI
- prije kapitalizma selo je bilo izolirano
- tradicionalna rascjepkanost ruralnih sredina bila je konica njihovom politikom djelovanju
- selo u kapitalizam ulazi nerazvijeno
- seljak postao subjekt politike u socijalistikoj revoluciji
4. SELJATVO I AGRARNO PITANJE U OKTOBARSKOJ REVOLUCIJI I SOVJETSKOM DRUTVU
4.1) NAPOMENA O SUVREMENOM ZNAAJU PITANJA O POLOAJU I ULOZI SELJATVA U SOCIJALISTIKIM REVOLUCIJAMA
- vaan je savez radnika i seljaka
4.2) AGRARNO PITANJE U BUROASKIM REVOLUCIJAMA I RUSKE SPECIFINOSTI
- u procesima prvobitne akumulacije kapitala mase seljaka su protjerane s feuda da bi se osigurale sirovine tekstilnoj industriji
- u 19. st. Rusija ostaje u feudalizmu- dolazi do oktroirane feudalne reforme, ali feudalci ostaju vlasnici zemlje
4.3) OGRANIENI RAZVOJ KAPITALIZMA U RUSIJI POSLIJE UKIDANJA KMETSTVA- diferencijacija seljatva
- podjela na seljaku buroaziju, srednje seljatvo i seoski proletarijat
- kuluk (odrada) kao ostatak feudalnog odnosa
- iza 1861. kuluk se raspada
- stvaranje seoskih zanata
4.4) IDEJNA BORBA OKO RJEAVANJA AGRARNOG PITANJA U RUSKOJ BUROASKOJ REVOLUCIJI
- 3 revolucije: 1905., februar i oktobar 1917.
- 3 koncepcije o agrarnom pitanju: narodnjaka, marksistika i liberalno kapitalistika
- do 1905. u Rusiji- prerastanje krupnih feuda u kapitalistiko poljoprivredno poduzee i razvoj imovinsko-klasne diferencijacije- narodnjaci- radni princip i jednakost
4.5) SAVEZ RADNIKA I SELJAKA I AGRARNO PITANJE U REVOLUCIJI 1905.-1907.
- cilj je uspostaviti demokratsku republiku
- parola: zemlja i sloboda
- agrarno pitanje je bilo u sreditu
- seljatvo zastupa nacionalizaciju zemlje
4.6) OSTVARENJE RADNIKO-SELJAKE DIKTATURE I SELJAKOG AGRARNOG PROGRAMA U OKTUBARSKOJ SOCIJALISTIKOJ REVOLUCIJI
- povezivanje radnikih, vojnikih i seljakih sovjeta
- oktobarska revolucija rijeila agrarno pitanje
- nacionalizacija zemlje
4.7) OD NACIONALIZACIJE ZEMLJE SO KOLEKTIVIZACIJE SELJATVA: ISKUENJA RATNOG KOMUNIZMA, NEP-a I OBRAUN S KULACIMA
- 1919. formiraju se sovhozi- najvii oblik socijalistike rekonstrukcije poljoprivrede
- seljacima pravo koritenja zemlje
- 1925. ukinut porez u naturi, ali uvedeni novi porezi
- 30-tih u SSSR kolektivizacija seljatva- osnivanje kolhoza, poljoprivrednih komuna
4.8) KOLHOZI, SOVHOZI, AGRO-INDUSTRIJSKI KOMPLEKSI
- sistem mainsko traktorskih stanica
- akumulacija kapitala
4.9) SMJER I DOMET PROMJENA
- ostaje problem produktivnosti
4.10) LENJINSKE VIZIJE I SPORE TRANSFORMACIJE
- Lenjin- za dobrovoljnost i postepenost u uspostavljanju i razvoju kooperativnog sistema
- kolhozni sustav je bio proireni sustav seljakog gospodarstva
4.11) DOGME, OTPORI, PERSPEKTIVE I NAGOVJETAJI
- seljaci tjerani u kolhoze
- uvar preporua samoupravljanje
5. SELJATVO U KINESKOJ REVOLUCIJI I SADANJOST
5.1) UVODNA NAPOMENA
- svaki 4. ovjek je Kinez
- 4 od 5 Kineza su seljaci
- u Kini je seljatvo pokreta promjena
5.2) SELJATVO U KINESKOJ POVIJESTI
- velika agrarna civilizacija
- strogi konfucijanski patrijarhalni reim
- seljatvo je bilo ratrkano, ne homogeno
- esta glad
- pojava seljakog banditizma i tajnih udruenja
- 842. p.K. seljaki ustanak
- ustanci 184., 1851-1864, bokserski ustanak5.3) SELJAKO PITANJE U KINESKOJ REVOLUCIJI I SELJATVO KAO INILAC REVOLUCIJE
- 1911. buroaska revolucija u Kini sruila monarhiju
- agrarna revolucija bila je glavna komponenta cjelokupne nacionalnooslobodilake revolucije
- Mao Tze Tung- prenoenje teita revolucije iz gradova u sela- organiziranje seljakih masa
5.4) SELJATVO I POLJOPRIVREDA NAKON POBJEDE REVOLUCIJE
- 1951. agrarna reforma
- konfiscirana zemlja djeljena siromanim seljacima
- inicijativa za ubrzanu kolektivizaciju
- komune, irigacija
- obraun s veleposjednicima
- iza 1960. poljoprivreda se proglaava za osnovicu gospodarstva
5.5) OD OKA KULTURNE REVOLUCIJE DO KONSOLIDACIJE I DIFERENCIJACIJE U NOVIM UVJETIMA
- sustav ugovornih obveza seljakih domainstava olabavio ulogu narodnih komuna
- promjene u pravcu ugovornog sistema
5.6) SOCIJALISTIKA MODERNIZACIJA SELA I POLJOPRIVREDE: STVARNOST I CILJEVI
6. KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE I SELJAKO PITANJE
inzistiranje na likvidiranju feudalnih odnosa
stara Jugoslavija- zemlja sitnog posjeda, seljaki dugovi KPJ nije u potpunosti uvidjela vanost seljatva7. O DRUTVENIM I POLITIKIM PROMJENAMA U YU SELU
kolektivizacija nije uspjela
tzv. teritorijalizacija seljatva8. KOMUNISTI U SELU: PLIMA I OSEKA
9. SELJATVO U DRUTVU SOCIJALISTIKOG SAMOUPRAVLJANJA
9.1) TO SE MIJENJA U KLASNOM BIU SELJAKA?
- vano je povezivanje s drutvenim sredstvima za proizvodnju i organizacijom proizvodnje
9.2) SELJATVO I SAMOUPRAVLJANJE STIPE UVAR: SOCIOLOGIJA SELA, II.TOM
IV. SOCIJALNA STRUKTURA: POSLJEDICE DEAGRARIZACIJE I MIGRACIJA
1. UVOD
DEAGRARIZACIJA- proces odlaska sa zemlje i zapoljavanja u industriji, tekla je puno bre od urbanizacije
socijalna struktura sela postala heterogena
senilizacija sela
feminizacija poljoprivrede
egzodus omladine sa sela
2. PRISTUP SOCIJALNOJ STRUKTURI JUGOSLAVENSKOG SELA
2.1) DEFINIRANJE SELA
- historijski, pravni, administrativni kriteriji, kriterij broja stanovnika, prostorne veliine i socijalne organizacije prostora
- srednji lanovi: seosko-gradsko naselje, prelazno naselje, industrijsko selo, radniko selo, poljoprivredni grad, mjeovito naselje
- selo, zaselak, komiluk, ratrkano selo, uoreno selo
- SELO- u pravilu manje naselje, koje je preteno smjeteno u prostoru koji nije kontinuirano socijalno organiziran, koji ima slabo razvijenu drutvenu podjelu rada i neizraene sredinje funkcije, a u kojem prevladava stanovnitvo zaposleno u primarnim djelatnostima
2.2) SEOSKO, SELJAKO I POLJOPRIVREDNO STANOVNITVO
- tzv. raslojavanje seljakog stanovnitva
- u Jugoslaviji veina deagrariziranog stanovnitva ivi u seoskim i poluseoskim naseljima
2.3) PRISTUP PROBLEMU SOCIJALNE STRUKTURE
- oznaavanje grupa kao drutveno-ekonomski sloj
2.4) DALI JE SELJATVO U SOCIJALIZMU KLASA
- seljatvo je u klasnim eksploatatorskim drutvima bilo posebna klasa
- u jugoslavenskom socijalizmu seljatvo predstavlja drutveno-ekonomsku grupaciju sitnih privatnih vlasnika
2.5) DRUTVENO-EKONOMSKA SLOJEVITOST SEOSKOG STANOVNITVA
a) sloj istih seljaka
b) sloj seljaka radnika (slubenika)
c) sloj inteligencije
d) ostali slojevi (sloj radnika, sloj obrtnika privatnika)
3. OD SELA U KOJEM IVE SAMO SELJACI DO SELA BEZ SELJAKA
3.1) PROCES DEAGRARIZACIJE BEZ SELJAKA
- proces smanjivanja poljoprivredno- seljakog stanovnitva najznaajniji je izraz mijenjanja socijalno ekonomske strukture Yu drutva
3.2) PROMJENE U AGRARNOJ STRUKTURI, PROIZVODNJA, DOHODAK I TRITE
- najznaajnije promjene u agrarnoj strukturi ogledaju se u nastajanju i postepenom irenju drutvenog sektora poljoprivrede3.3) ODUMIRANJE SEOSKIH NASELJA, SENILIZACIJA I FEMINIZACIJA
3.4) PROMJENE U MATERIJALNOJ I DUHOVNOJ KULTURI- ulazak tehnike u selo
- transformacija drutvenih odnosa i grupa- nuklearna obitelj, ravnopravnost spolova
4. POLJOPRIVREDNI NEPOLJOPRIVREDNICI
analiza kotara Makarska
bra deagrarizacija nego urbanizacija
agrarna prenaseljenost, prikrivena nezaposlenost
POLJOPRIVREDNI NEPOLJOPRIVREDNICI- stanovnitvo koje ima formalna obiljeja privatnog posjednika i poljoprivrednog proizvoaa, a u stvari u naim pasivnim podrujima za sada postoje kao prelazna kategorija, koju e apsorbirati daljnji razvoj okolnih podruja i drutva
5. MEUZAVISNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I SOCIJALNE POKRETLJIVOSTI NA JADRANSKOM PODRUJU
potrebno utvrditi pretpostavku brze evolucije agrarne strukture i proizvodnih rjeenja
Jadran je bio najvie deagrarizirana regija Yu
migracije
broj seoskih stanovnika na jadranskom podruju apsolutno stagnira, a naglo opada
oko pola stanovnitva u seoskim naseljima ne spada vie u poljoprivredno stanovnitvo
depopulacijski procesi
opadanje produkcije poljoprivredne proizvodnje
6. PROIZVODNE, DRUTVENE I KULTURNE PROMJENE U SEOSKOJ OKOLICI ZAGREBA
prevladavaju:
a) posjedi poljoprivrednika
b) posjedi seljaka radnika
c) posjedi starih seljaka
d) posjedi nepoljoprivrednika
poljoprivreda gubi na znaaju
u nedavnoj prolosti demografsko-socijalna kretanja u okolici Zagreba bila su relativno slabo podlona transformacionom utjecaju grada
obiljeja:
a) institucije koncentrirane u urbanim/poluurbanim sreditima
b) infrastrukturna i institucionalna opremljenost okolice zaostaje za gradom
c) stihijski razvoj institucija, one ne zadovoljavaju raspad tradicionalnog naina seoskog ivota i procesi modernizacije
metropolitansko selo
ruralno-urbani kontinuum
Zagreb- konurbacija
blizina Zagreba utjee na modernizaciju okolice
7. EKSODUS SEOSKE OMLADINE
7.1) MOTIVI
- ivotni standard, dobro plaena zanimanja
7.2) UZROCI I POSLJEDICE
- industrijalizacija sela zatekla je selo na vrlo niskoj razini ekonomskog, drutvenog i kulturnog standarda
8. PROMJENE U POLOAJU ENA U POLJPRIVREDI I SELU
poslije 2. svj. rata progres ene, ali je vie optereena obavezama, problemi na putu afirmacije
V. SOCIJALIZACIJA POLJOPRIVREDE I URBANIZACIJA SELA
1. UVOD
pitanja socijalizacije poljoprivredne proizvodnje i transformacije seljakog naina ivota
2. ULOGA ZADRUGA U JUGOSLAVENSKIM SELIMA
2.1) KRATKI HISTORIJAT ZADRUGARSTVA
- poljoprivredna zadruga u Europi- kraj 19., poetak 20. st.
- zadruge imaju obrambenu ulogu
- iza 2. svj. rata transformiraju se u ope poljoprivredne zadruge
- nastaju i seljake radne zadruge
2.2) NEUSPJELA KOLEKTIVIZACIJA
- zbog tzv. teritorijalizacije seljatva nije uspjela kolektivizacija, ali i zbog negativnih ekonomskih rezultata
2.3) SUVREMENA ZADRUGA- PROFILI I SPECIFINOST
- poljoprivredne i komunalne institucije
2.4) PROBLEMI UPRAVLJANJA I INICIJATIVE U ZADRUGAMA
- afirmacija uloge neposrednog zadrunog proizvoaa
- problem samoupravljanja
3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I UVJETI PROCESA PODRUTVLJAVANJA ZEMLJE U JUGOSLAVIJI
3.1) PROBLEMI PODRUTVLJAVANJA ZEMLJE U SOCIJALIZMU I JUGOSLAVENSKA PRAKSA- NACIONALIZACIJA, KOLEKTIVIZACIJA, SOCIJALIZACIJA ZEMLJE
- proces podrutvljavanja zemljita u Jugoslaviji postao je funkcija cjelokupnog privrednog razvoja socijalistikog drutva, materijalnih mogunosti i potreba drutva te stupnja i intenziteta drutveno-ekonomskih promjena u drutveno materijalnoj bazi i u drutvenoj klasno socijalnoj strukturi
3.2) ZAKONITOST CENTRALIZACIJE ZEMLJITA I KONCENTRACIJE SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU U POLJOPRIVREDI SOCIJALIZMA
- vaan je ekonomsko proizvodni znaaj zemljita
3.3) PODRUTVLJAVANJE PROIZVODNJE I VLASNITVA3.4) SOCIJALNO-KULTURNI INIOCI PODRUTVLJAVANJA ZEMLJE
- znaajno pitanje o opoj korelaciji izmeu procesa socijalne dezintegracije seljatva i procesa podrutvljavanja zemlje i poljoprivrede
4. POVEANJE FONDA OBRADIVE ZEMLJE DRUTVENOG SEKTORA
oblici i rezlutati:
a) kupovina
b) zakup
c) komasacija
d) preuzimanje darovane zemlje
e) preuzimanje naputenog zemljita privatnog sektora
f) uzimanje zemlje za porez
g) privoenje obradi povrina koje se nalaze u drutvenom vlasnitvu
5. INIOCI DOSADANJE DINAMIKE I REZULTATA U POVEANJU DRUTVENIH POVRINA
a) ponuda i cijena zemlje
b) polovina deagrarizacija
c) nerijeen problem starih seljaka
d) stupanj specijalizacije gospodarstva i razvijenost kooperacije
e) dominacija naturalne potronje
6. INIOCI KOD DRUTVENIH GOSPODARSTAVA I OSTALIH DRUTVENIH SUBJEKATA
a) finaicijske mogunosti
b) organizacione pripreme
c) drutveno politike orijentacija
d) financijske i pravne mjere drutvene zajednice
e) djelovanje lokalnih nosioca agrarne politike
7. EKONOMSKO PROIZVODNI EFEKTI POVEANJA OBRADIVIH POVRINA DRUTVENIH GOSPODARSTAVA
8. DRUTVENO EKONOMSKI UVJETI DALJEG POVEANJA OBRADIVE ZEMLJE DRUTVENIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA
8.1) PROCESI U SELU I POLJOPRIVREDI KAO DETERMINANTE MOGUNOSTI PODRUTVLJAVANJA
a) procesi mijenjanja socijalno ekonomske strukture stanovnitva
b) procesi diferencijacije individualnih gospodarstava i poljoprivrednih domainstava
9. NEKI REZLUTATI- SELJAKO RADNIKA I STARAKA DOMAINSTVA
dezintegracija seljakog gospodarstva, ije su proizvodne funkcije ve prilino reducirane, ali koji se oblik dugo odrava i sporo definitivno iezava uslijed mnotva specifinih okolnosti u kojima se odvijala deagrarizacija stanovnitva, te industrijalizacija i urbanizacija u Jugoslaviji
staraka domainstva vie kupuju nego prodaju
10. POSLJEDICE PROFESIONALNE ORIJENTACIJE SEOSKE OMLADINE
orijentacija na odlazak iz poljoprivrede
11. PROMJENE U POLJOPRIVREDI I USMJERAVANJE DRUTVENO EKONOMSKIH PROCESA U SELU
deagrarizacija: s posjeda stanovnitvo bre odlazi nego to se smanjuje njihov broj, ali zemljina se povrina smanjuje jo bre od odlijeva stanovnitva; trend urbanizacije naina ivota je izrazit, a postoji i tendencija bolje tehnike opremljenosti proizvodnje12. PROMJENE U STRUKTURI DOHODKA I POVEANJE IVOTNOG STANDARDA SEOSKIH DOMAINSTAVA
mjeseno dohodak koji se stjee izvan gospodarstva i novani oblik veeg dijela ukupnog dohodka poljoprivrednog domainstva vrlo su vani inioci integracije seoskog ivota u opi ivot globalnog drutva i sami po sebi agensi prodora i utjecaja elemenata ope kulture drutva u seosku kulturu
seljaci vie ne vide poljoprivredu kao glavni izvor budueg dohotka
homogenizacija strukture budeta
13. PROCES URBANIZACIJE I NEKI ASPEKTI KONFLIKTNIH ODNOSA SELO-GRAD
13.1) OSNOVE KONFLIKTNIH ODNOSA SELO-GRAD
a) historijska konfliktnost dihotomije selo grad- dominacija grada
b) niska razina ruralno-urbanog kontinuuma
c) raskorak urbanizacije i deagrarizacije
d) kriza ciljeva razvoja sela i grada
e) enja za to brim progresom
13.2) KONFLIKTI U EKONOMICI, KULTURI I POLITICI
a) poljoprivreda
b) tradicionalna seoska kultura
c) politiki sukobi
14. NOVI PROCESI U POLJOPRIVREDI I SELU
a) bijeg iz poljoprivrede
b) raslojavanje selac) nestaica radne snage u poljoprivredid) rast obradive zemljee) degradiranje seoskih zemljitaf) umjesto svatarske proizvodnje treba poticati specijaliziranu proizvodnjug) mehanizacija15. TRANSFORMACIJA SEOSKOG PROSTORA
seoska i gradska naselja dijele istu sudbinu difuzije u kompleksno ureenom prostoru
16. URBANIZACIJA SELA I POVRATAK SEOSKOM IVOTU
tipologija YU sela:
a) besperspektivna sela
b) industrijalizirana sela
c) seoska naselja s rastuim sredinjim funkcijama
d) sela u zonama irenja gradova
e) sela difuzne urbanizacije
VI. SELO I SELJATVO IZMEU PROLOSTI I BUDUNOSTI
1) SELO I SELJATVO U IZAZOVIMA I ISKUENJIMA SUVREMENIH TRANZICIJA
pristae urbanorasta i urbanogigantizma
utopija idealnog sela
H. LEFEBVRE- urbana revolucija
heterogenizacija sela
2) EMU TEE SUVREMENI SELJACI
sami seljaci opserviraju socijalnu strukturu sela, zemlja nije osnovna vrednota
suvremeni selja osjea se integriran u drutvu i eli se dalje socijalizirati
seoska domainstva pribliavaju se gradskim
poljoprivreda je jo glavni resurs
3) POSTSELJAK
- povijest odnosa selo-grad nije dobila pouzdani ishod: nema posvemanje deagrarizacije i deruralizacije na jednoj, a posvemanje urbanizacije na drugoj strani