socijalna psihologija rot skripta

65
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA (Osnovi socijalne psihologije, Nikola Rot) Sistematsko-empirijsko izučavanje ponašanja ljudi počinje tek dvadesetih godina XX veka. Njen predmet (najopštije) je proučavanje društvenog ponašanja ljudi, ponašanje pojedinaca u društvu. Ona se interesuje za pojedinca, za njihove doživljaje i postupke u reznim socijalnim situacijama. Taj pojam obuhvata druge ljude, grupe, organizacije, materijalne proizvode( naselja, putevi, fabrike) i nematerijalne (jezik, umetnost, norme) a koje su ljudi stvorili... Imamo tri odnosa između pojedinca i socijalne situacije : 1. neposredna interakcija, 2. uticaj socijalnih situacija na ponašanje ljudi i njihovu psihu, 3. uticaj psihičkih karakteristika ljudi na socijalne situacije i zbivanja. PROBLEMI IZUČAVANJA 1. Prvu grupu problema čini proučavanje neposredne interakcije ljudi komunikacija miđu njima, korišćenje znakova opažanje i ocena drugih osoba i njihovih osobina «interpersonalna privlačnost» ili nenaklonost Skripte SF-a nisu namenjene da se koriste umesto obavezne literature, već uz nju. Niko ne garantuje potpunu ispravnost ovih skripti (sve podatke bi trebalo proveriti). Niko ne garantuje pozitivan ishod na ispitu, u slučaju učenja samo iz ovih skripti. Na našem sajtu (www.studentski-forum.org) možete naći i kompletan spisak uže i šire literature preporučene od strane profesora.

Upload: watermark232

Post on 08-Nov-2015

930 views

Category:

Documents


148 download

DESCRIPTION

Socijalna psihologija Rot skripta

TRANSCRIPT

Sistematsko-empirijsko izuavanje ponaanja ljudi poinje tek dvadesetih godina XX veka

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA (Osnovi socijalne psihologije, Nikola Rot)Sistematsko-empirijsko izuavanje ponaanja ljudi poinje tek dvadesetih godina XX veka.

Njen predmet (najoptije) je prouavanje drutvenog ponaanja ljudi, ponaanje pojedinaca u drutvu. Ona se interesuje za pojedinca, za njihove doivljaje i postupke u reznim socijalnim situacijama. Taj pojam obuhvata druge ljude, grupe, organizacije, materijalne proizvode( naselja, putevi, fabrike) i nematerijalne (jezik, umetnost, norme) a koje su ljudi stvorili...Imamo tri odnosa izmeu pojedinca i socijalne situacije:

1. neposredna interakcija,2. uticaj socijalnih situacija na ponaanje ljudi i njihovu psihu,

3. uticaj psihikih karakteristika ljudi na socijalne situacije i zbivanja.

PROBLEMI IZUAVANJA

1. Prvu grupu problema ini prouavanje neposredne interakcije ljudi komunikacija miu njima, korienje znakova

opaanje i ocena drugih osoba i njihovih osobina

interpersonalna privlanost ili nenaklonost

2. Drugu grupu ini prouavanje delovanja raznih socijalnih faktora na opaanje, miljenje, motivaciju. Ti faktori su agensi i izvori socijalizacije a njihovin delovanjem dobijamo efekte socijalizacije.Celu ovu grupu problema nazivamo problemima socijalizacije. Moemo razlikovati:

proucavanje procesa socijalijalnog uenja kojim se ostvaruje socijalizacija (i odraslih)

delovanje drutvenih inilaca na promene ponaanja a to su agensi ( porodica, drutvo) i izvori (kultura) posledice delovanja socijalnih faktora na psihu

prouavanje socijalne motivacije ljudi

formiranje, menjanje i delovanje socijalnih stavova.

3. Treu grupu ine pitanja o ulozi psihike funkcije linosti na drutvene pojave. Koliko line karakteristike utiu na drutvena zbivanja. Primenjena socijalna psihologija npr. Industrijska socijalna psihologija.

Navedene grupe problema nisu strogo odreene ve su u vrstoj vezi.

DEFINICIJE SOCIJALNE PSIHOLOGIJE

Definicije su obino preuske. ire definicije bolje odreuju socijalnu psihologiju.

Prouavanje socijalne prirode oveka - A Prouavanje ponaanja pojedinaca u drutvu Kre i Krafild Prouavanje ponaanja u drutvenom kontekstu BakmanIpak ovako date definicije nisu u redu jer su neodreene. Neto bolje su definicije Olporta i erifa.

Olport:Predmet prouavanja socijalne psihologije je prouavanje socijalne prirode pojedinca sa ciljem da razume i objasni kako misao i ponaanje pojedinca utie drugih.Jo bolje erif:To je prouavanje neposrednog doivljaja i ponaanja ljudi u odnosu na socijalnu situaciju.

Ona je ok zato to:

Ukazuje da se prouavaju ne samo postupci ve i doivljaji, ukazuje na bitnost socijalne situacije, kao i da je pored interakcije bitno prouavati i uticaj socijalne situacije na ljude ali i obrnuto.

SRODNE DISCIPLINESocijalna psihologija & Opta psihologija

Opta: prouava ponaanje pojedinaca prvenstveno obreajui panju na aktivnost (opaanje) ovaka u odnosu na nesocijalnu sredinu.

Socijalna: ponaanje jedinke pod delovanjem socijalnih faktora.

Ona nije deo opte ve je samostalna. Ona ne moe tek tako da se koristi ispitivanjima opte jer je ova dola do njih u nesocijalnim situacijama, individua je u optoj apstrakcija.

Opta socijalni faktori nisu odluujui.

Socijalna se bavi pitanjima gde oni jesu glavni

Socijalna psihologija & Sociologija

Najvee razlike su u zavisnosti sa kog se aspekta pristupa: sa sociolokog ili psiholokog.

Tri razlike:

1. u predmetu: sociologija prouava pojave u celosti a socijalna psihologija pojedince iz tih grupa.2. u orijentaciji tj. pristupu problemu: sociologija grupe prouava kroz grupne karakteristike slinosti; socijalna psihologija ukazuje na individualne razlike.

3. socioligija se bavi sadrajima ponaanja grupe a socijalna psihologija procesima kako dolazi do nekog ponaanja. Razlika je u metodologiji: sociologija je vie teorijska nauka a socijalna psihologija empirijska.

Socijalna psihologija & Antropologija

Antropologija se interesuje za naine organizovanja ivota u razliitim drutvenim zajednicama.

Socijalna psihologija: panj na psihikim procesima i aktivnostima pojedinaca pripadnika tih zajednica.

RAZVOJ SOCIJALNE PSIHOLOGIJE

1908. god. izlaze prve dve knjige iz socijalne psihologije.

1. sociolog Edvard Ros (osniva socojalne psihologije) 2. psiholog Viljam Mekdugal Uvod u socijalnu psihologiju

Tri perioda u razvoju socijalne psihologije:

1. prvi dug period u kome ne postoji ni kao pesebna teorijska i empirijska disciplina, ve je u okviru filozofije. Od antike do polovine 19. veka.2. problemi socijalne psihologije se tretiraju samostalno nema metodologije ni empirije. Od druge polovine 19. do 20 ih godina 20. veka. Vie teorijska.

3. postaje posebna empirijska nauka sa svojim predmetom i razvijenim metodama. Od 20 ih godina do danas.Platon & Aristotel

Od davnina se filozofi bave nekim psihikim problemima. Dva pitanja: koji psihiki momenti podstiu ljude da ive u drutvu?

Da li se ljudi menjaju usled drutvenih uslova?

Jos od Platona nailazimo na podelu ljudskog duha na afektni, razumni i voljni deo. Aristitelova Retorika smatra se za prvi udbenik iz socijalne psihologije.

Mislili su da drutvo utie na pojedince a razlike oko privatne svojine... Po Platonu drutvo nastaje jer ljudi nisu sebi dovoljni. Aristotel ne samo zato nego su oni drutvena bia, tee za udruivanjem. Kasnije Hobs i Ruso...1895. god. Gustav Lebon Psihologija gomila eksperiment sa voenjem bicikla u prisustvu drugih 20% bri sa decom, sa decom namotavanje kalema 20 bre, 10 isto, 10 sporije.

1. uveo normu morate se pozvati na eksperiment.2. pojavila se glad za objanjenjem rezultata.

HEDONIZAM

Hedonistiku teoriju je razvio Bentam. Osnovna pokretaka snaga oveka je tenja za postizanjem zadovoljstava i nastojanje da se izbegne bol.Ta teorija je prisutna i u psihoanalitikoj teoriji kao i kod mnogih bihejviorista. Neki je kritikuju jer pored sebinosti kao podsticaja na akciju moe delovati i ljubav prema drugom ljudima (Adam Smit)Hedonizam princip usmerenosti na sebe, ak i kad trai drutvo drugih to radi da bi zadovoljio svoje potrebe.

etiri koncepcije koje se javljaju u 19. veku:

1. shvatanja koja objanjavaju socijalno ponaanje evolicijom

2. shvatanja koja naglaavaju kolektivnu i grupnu svest

3. shvatanja koja naglaavaju imitaciju i sugestiju

4. instiktivistika koncepcija.1. SHVATANJE EVOLUCIONISTA

Ideja je bila da se oblici drutvenog ponaanja kod ljudi menjaju i da se razlikuju od drutvenih uslova. Darvin u ovekovom drutvenom razvitku istie ulogu kulture, proces kooperacije i proces simpatije. Za razvitak oveka potrebna je selakcija u socijalnom i psiholokom smislu. Uveo oveka u pojem evolucije.Spenser ivot je proces stalnog prilagoavanja pojedinaca spoljnim uslovima sredine. On koristi pojem simpatije pri objanjenju ponaanja oveka.

Tajlor razvoj religije.

Morgan evolucioni put porodinih odnosa

2. KOLEKTIVNA, NADINDIVIDUALNA SVESTTa svest razlikuje se od individualne i u njoj je izvor drutvenog ponaanja; vana je celina.Lazarus i tajntal je promovisali koristei pojam narodnog duha. Mi smo delovi jedne due, cela nacija ima svest, romantizam.( nemci zaetnici etnopsihologije).Slinu ideju je zagovarao i Emil Dirkem pored individualne postoji i kolektivna svest koja odrava i regulie socijalni ivot.

Viljem Vunt razlikovao je fizioloku psihologiju i psihologiju naroda. Ova druga bavi se prouavanjem viih mentalnih procesa. Postoji samo jedna narodna dua koja se manifestuje kroz jezik, obiaje, mitove.

3.SHVATANJA KOJA NAGLAAVAJU IMITACIJU I SUGESTIJUNae ponaanje nije stvar prorauna nego je snaan uticaj drugih. Svi smo veoma slini, postoji snaan zakon imitacije drugih.

Gabrijel Tard osnovni socijalni proces je imitacija.Razlikovao je tri zakona imitacije:

1. zakon silaska nii slojevi imitiraju vie.

2. zakon geometrijske progresije sve se vie deluje na osnovu i menjaju se kako se ire.

3. zakon o unutranjem koje se preferira spoljanjem pre se imitira kultura ue sredine nego spoljanje.Svaka imitacija po Tardu je rezultat konflikta dveju modela koji se imitiraju.

SUGESTIJA: slina pojmu imitacije ljudi se ponaaju sugestivno, a koreni lee u Masmerovom uenu o animalnom magnetizmu.Brejd uvodi pojam hipnoze.Le Bon uvodi pojam sugestije i koristi ga u leenju sugestijom i regresijom objanjava mnoge pojeve u oscijalnom ponaanju. Po njemu je ponaanje mase osnovna socijalna pojava. U masi pojedinac u potpunosti gubi svoju svesnu linost i pokorava se sugestijama.

Branhem to dalje razvija; Nansijska kola psihijatrije.

arko Pariska kola psihijatrije. Leio histeri hipnozom. Njigov uenik Morton Prins pokrenuo 1908. god. zurnal o abnormalnoj psihijatriji a 1922. god. on postaje urnal o abnormalnoj socijalnoj psihijatriji. Odatle nie psihoanaliza.

Edvard Ros najvaniji drutveni fenomen je sugestija njom je objanjavao sve: modu, obiaje, konflikte...

4. INSTIKTIVISTIKO SHVATANJE MEK DUGALANapisao je uvod u socijalnu psihologiju 1908. god. i ti je postavio 12 a 1932.god. proirio na 18 istikata iz kojih je mogue objasniti sve oblike ponaanja. To su instikt beanja, odbijanja od sebe, radoznalost, borbenosti, podinjavanja, samopotvrivanja, roditeljski, gregarni, reprodukcioni, za stvaranjem.

Definicija: instikti su uroene tendencije da se na neke objekte obraa panja, da se doive emocije i da se na odreen nain postupi u odnosu na njih.

Postoje i uroene ne specifine tendencije za neka ponapanja: simpatija, sugestija i imitacija.

Povetivanje vie instikata sentimenti.

Sve je to bilo podlino kritici. Mnogi instikti nisu uroeni, ve steeni, zanamarena uloga socijalne sredine.

Ta ideja ponovo oivljava kroz psihoanalizu.

Frojd govorio o dva: Eros, Tanatos.

Konard, Lorenc prouavanje vrsta u prirodnim uslovima (dobili Nobelovu nagradu) govore o 7 instikata.

TEORIJSKI PRISTUPI

4 osnovna pristupa:

1. biheviorizam

2. psihoanalizam

3. kongitivizam ( Gertaltilistiki pristup)4. teorija uloga (simboliki interakcionizam)

1. BIHEVIOR PONAANJE

Nastao i imao veliki uticaj u Americi. Pravac je formilisao Don Votsom napisao je Psihologija kako je biheviorizam vidi. Biheviorizam je predmetoliki, a ne sadrinski pravac. Ograniimo se na stvari koje sa mogu posmatrati.

Bio je inpresioniran radovima Ivana Pavlova.

Psihologija ako hoe da bude nauna mora da prouava spoljne ponaanje, reakcije.

Osnovnu jedinicu prouavanja treba uzeti vezu izmeu drai (S) i reakcije organizma na dra (R). Dra izaziva i neke promene (O). S O R. Neke vrste reagovanja su nasledne (refleksne) ali veina je steena.

Kongitivne varijable (miljenja stavovi) imaju malu ulogu. Pojedinac a ne grupa je jedinica analize. Ponaanje je naueno, razlike su steene.

Uenje glavno u objanjavanju, menjanje ponaanja je uenje, principi uenja su isti kod ivotinja i ljudi. Stavljanjem beba u odreene uslove moemo napraviti bilo ta od njih. Do veze S O R dolazi jer organizmu donose neko zadovoljstvo oslobaaju ga od tekoa (hedonizam), sve se objanjava uenjem i promena stavova; predrasude nas oslobaaju tenzije.Kritike: neopravdano eliminisanje unutranjih stavova. Redukovali su psihologiju na teoriju uenja.

Ne moe objasniti sloene oblike uenja (jezik).

2.GETALT SKLOP, CELINAIstie se vanost celine i celovitisti pojave, ovek tei smislenim pogledu na svet oko sebe.

Kognitivni procesi su vani, stvaranje slika...

Kapka, Varthajmer, Keler bavili se opaanjem (majmun Sultan da dphvati bananu to je uenje uvianjem).Za njih su bitni vii kognitivni procesi. To je najdominantnija orijentacija u socijalnoj psihologiji. Jedan od najpoznatijih je Kurt Levin.Vanija je interpretacija neke situacije nego kakva je ona zaista.

Levinov eksperiment sa domaicama- iznutrice, u grupnoj diskusiji lake menjamo stavove.Skriveni kurikulum niko nas namerno ne ui, to su skriveni kognitivni procesi, procesi razmiljanja.3. PSIHOANALITIKI PRISTUPIstiu znaaj nesvesnih psihikih procesa, uloga instikata, nagona i znaaj prvih godina ivota.

Sloene strukture linosti:

Nagonski deo (ID), osnovne psihike funkcije kao sto su opaanje i miljenje (EGO) i nad ja (SUPER EGO) predstavljaju drutvene norme.Frojd (osniva pravca) nastanak grupa i drutva objanjava deseksualizacijom libida, identifikovanjem sa voom grupe (kao sa ocem). Nema usklaenosti ciljeva pojedinaca i drutva.

Najvrednije u psihoanalizi je to to ona osporava nau zdravorazumsku sliku.

Postoji po Frojdu oralna i analna faza latancije.

Neofrojdovci: Adler, Jung, From.Vanost nesvesnih procesa, crte linosti koje imaju uticaja na ponaanje oveka formiraju se veoma rano pod uticajem prirode.4.TEORIJA ULOGANaglaava znaaj kulturne sredine. Ljude posmatramo kroz uloge koje imaju. Nae ponaanje odreeno je zbirom uloga.

Socijalno ogledalo kako nas drugi vide tako emo zakljuivati o svojim osobinama. Dord Herbrt Mid.Sve ove teorije imaju nedostatke, a to se pokuava prevazii TEORIJOM OTVORENOG SISTEMA koja povezuje psihike pojave i sredine u kojima nastaju a ipak ne svodi aktivnost oveka na sredinske faktore ve naglaava vanost motivacije i aktivnosti i istie njihov uticaj na sredinu.PROCESI SOCIJALIZACIJE

Razlikujemo dve komponente u socijalizaciji:

Naslee & Uenje

Moemo govoriti i o socijalizaciji u

Uem & irem smislu

Sociolozi usmereni vie na na ui smisao ta je to to jednu kulturu produava dok socijalni psiholozi obraaju panju i na formiranje jedinke sa svojom linou i osobinama. Primer maloletnog delikventa...

Poenta je da su sve osobine rezultat faktora drutva. Resocijalizacija menjanje osobina.

Rot definicija: socijalizacija je proces socijalnog uenja putem kojeg jedinka stie relevantne socijalne oblike ponaanja i formira se kao linost sa svojim specifinim karakteristikama.

Socijalizacija je iri pojam od kulturalizacije jer ova oznaava usvajanje sadraja neke kulture dok socijalizacija oznaava i razvitak socijalnog bia.Tri velike grupe problema kod izuavanja socijalizacije:

1. prouavanje vrste i oblika uenja putem kojih se socijalizacija ostvaruje. To je centralni problem, koji su osnovni naini uenja, koji su principi i mehanizmi socijalizacije?

2. izuavanje uloge izvora i agensa socijalizacije.

3. izuavanje efekta socijalizacije. Stavovi vrednosti koje su usvojene.

TEORIJE SOCIJALIZACIJE Pod SOCIJALNIM UENJEM podrazumeva se uenje u kom vaznu ulogu imaju socijalni faktori, druge osobe. Proces socijalizacije uvek se ostvaruje takvim uenjem.

Dve grupe teorija socijalizacije:

1. bihevioristika teorija putem uslovljavanja

2. kognitivne razvojne teorije socijalizacije

1. Za sve S R teorije do uenja dolazi na osnovu stvaranja vaza izmeu drazi i odgovora a putem asocijalizacije. Svako uenje je uenje uslivljavanjem.

S R se meusobno razlikuju:

neke naglaavaju Pavlovljev princip uslivljavanja Mehanika asocijacija veze po dodiru, dovoljno puta ponovljena, osnova je uslovljavanja; princip instrumentalnog uslovljavanja (HAL). Redikcije tenzije je osnovni pokreta socijalnog uenja. Istiu vanost spoljnjeg potkrepljivanja nagrada i kazna;

teorija opservacionog uslovljavanja. Bandura kae da se preteni deo uenja ostvaruje imitacijom. On i to smatra uslovljavanjem jer se stvara veza izmeu drai r reakcije, a putem potkrepljivanja zamiljanjem korisnog efekta.

2. Ove prve zanemaruju znaaj razvojnih studija. To potenciraju kognitivne razvojne teorije. Gezel naglaava da je za razvoj vana maturacija uroenih osnova. Kod njega sredinski faktori nemaju veu ulogu. To je mana.Pijae ukljuuje i sredinske faktore u svoju kognitivnu teoriju. Razvoj je funkcija unutranjih procesa ali zavisi od aktivnosti i iskustva jedinke.

U razvitku miljenja i inteligencije postoje 4 faze:

1. fazu senzimotorne inteligencije (dominira do 2. god.)

2. predoperacionalnu fazu (od 2. do 7. god.)3. konkretno operacionalnu fazu (od 8. do 11. god.)

4. formalno operacionalnu fazu ( od 12. god)

Tek od poslednje imamo potpuno manipulisanje simbolima. Hipotetiko deduktivno miljenje. Dakle, njihova je zasluga to je pokazao da postoji intarakcija izmeu jedinke i sredine, a ne samo uticaj sredine na jedinku.

VRSTE SOCIJALNOG UENJA

1. Uenje uslovljavanjem:a) klasino uslovljavanje

b) instrumentalno uslovljavanje

c) opservaciono uslovljavanje

2. Uenje po modelu:a) identifikacijom

b) imitacijom

c) uenjem uloga

3. Uenje uvianjem

1a) Klasino uslovljavanje zasniva se na asocijacijama po dodiru. Votson je razvio teoriju i kao jedinicu ponaanja postavlja uslovni refleks. Uenje se sastoji u vezi izmeu drai i reakcije S-R. Prouavao je emocionalno uslovljavanje sa malim Albertom. Gasi se tako to se javlja uslovna dra (jak zvuk) bez bezuslovne (beli mi) ili jak zvuk sa pozitivnim deavanjima (npr. hrana).

Ajzenk smatra da se time moe objasniti i sticanje moralne svesti. To je po njemu principom klasinog uslovljavanja formiran uslovni refleks (eksperiment sa izgladnelim tenicima). Formira se unutranji regulator ponaanja.

1b)Instrumentalno uslovljavanje neka reakcija je sredstvo, instrument da se doe do nagrade. Skinerovi ogledi sa pacovom i slaninom, mi u lavirintu. Zakon potkrepljenja (Hal) kad se nagradi, rekacija se brzo ui. Skiner je uio goluba da pravi osam, da svira klavir, jedino se mora ekati da se akcija spontano javi. Golub u kutiji, reakcija se uestalije ponavlja potpuno slepo. Razliiti reimi potkrepljivanja. Varijabilni racio efekat gaenja skoro nemogu (kockar). Miler i Dolard Teorija imitacije uslovljavanjem (dva brata bombone od oca).

Masen nagrade mogu biti: priznanje, pohvala, poklon.

Transfer uenja Naueno ponaanje se prenosi i na slinu situaciju (hvala).

Zakon efekta Trondajk bre uimo rekacije koje dovode do zadovoljavanja potreba.

Uenje novih oblika instrumentalno Uzdravanje od nepoeljnih reakcija klasino (Maurer i Ajzenk)1c) Opservaciono ili vikarijsko uslovljavanje promovisao ga je Albert Banouara. Po njemu sva uenja po modelu ostvaruju se ovim uslovljavanjem. U jednom eksperimentu deca gledaju film, agresivno ponaanje junaka, tri grupe, za svaki je kraj drugaciji, junak nagraen, kanjen, neutralno.

Razlikuje znanje o nekom ponaanju i primenu takvog ponaanja. Da bi bilo primenjeno, mora da bude potkrepljeno. Intenzitet zavisi od pola.

Uenje moe biti i preko klasinog uslovljavanja. Dva psa, drugi lui pljuvaku zbog prvog. Javljanje predrasuda kod dece je isto takvo. Ipak, najee je putem instrumentalnog uslovljavanja (kada imitiramo nekog, oekujemo neku nagradu).

Karakteristike modela mogu da utiu na obim, nivo i tp reagovanja i po tome se razlikuje od prethodna dva uenja.

2a) Uenje identifikacijom Jo Frojd uvodi taj pojam. Razlikuje defanzivnu i anaklitiku. Izvor prve on vidi u razreavanju Edipovog kompleksa, dok Vajting izvor vidi u zavisti za nekim statusom, uzamisljanju sebe u nekoj eljenoj situaciji. Kagan misli slino.

Ana Frojd objanjava defanzivnu sa primerima (deakom i nastavnikom). Betelhajm sa logoraima. Bandura sve to kritikuje. Anaklitika je manje sporna. Strah devojcice da ne izgubi naklonost majke. Neki sutinu identifikuju vide u ljubavi prema modelu, emotivnoj vezanosti za model. Maurer je naziva razvojnom identifikacijom. Takvo uslovljavanje ponaanja roditelja objanjava sekundar, uslovljava to imamo kad se uslovna dra povezuje sa nekom novom draju. Time je objanjavao i verbalno ponaanje. Potvrdu razvojne identifikacije daju i Bandura i Hjuston. Sa onom decom gde je pokazan srdaan odnos postoji jae podraavanje.

Empirijski ipak nije potvrena defanzivna identifikacija.

2b) Uenje imitacijom neki izvor vide u instinktima; to us uroene tendencije (Mek Dugal). Do nje dolazi empatijom ili idemotornom aktivnou (Dems).

Bihevijoristi to odbacuju i objanjavaju je uslovljavanjem.

Bandura pokazuje da je posmatranjem ponaanja modela mogue izazvati inhibitorne i dezinhibitorne efekte. Miler i Dolard su dokazali da ona nije uroena (dva mia beli i plavi krug; put do hrane, praenje). Prema Banduri i Valtersu na imitaciju utiu:

Posledica koju posmatramo ponaanje ima za model;

Karakteristika osoba koje posmatraju;

Emocionalno stanje.

Razlike identifikacije i imitacije (eksperiment sa lutkom Bobom Bandura)

Identifikacija imitiraju se sve osobine pa i osobine linosti,

Imitacija - imitira se spoljni izgled, postupci

Identifikacija postoji emocija, poistoveivanje sa tom linou, pokuavate da ivite njen ivot, emotivna vezanost

Imitacija obino nema emotivne vezanosti, kratkotrajna

2c) Uenje uenjem uloga.

Uloga je oekivano ponaaje za neki status. To je uenje ugledanjem na nekog iji mi poloaj elimo da steknemo.

Serbin i Elen ne ue se proste reakcije ve organizovan sistem ponaanja. Ue se i komplementarne uloge. Pervazivnost (rairenost) neke uloge - voza, dok svetenik je to uvek, oekuje se to.

Sikord i Bekmen faktori koji utiu:

Jasnou o oekivanom ponaanju za tu ulogu. Gde je jasnije? Lake se usvaja takvo ponaanje.

Saglasnost drutva oko ponaanja za tu ulogu.

Usklaenost sa komplementarnim ulogama

3)Uenje uvianjemGetaltisti zastupaju ovaj vid uenja.

Do uspeha dolazi odjednom

Poto je reen problem nema novog pokuavanja

Nadjeno reeje koristi se i u slinim stuacijama

Tolman je potencirao kognitivni element u tom uvianju. Uenje kognitivne mape znanje o odreenim odnosima koji vladaju izmeu drai.

Maver nada - oekivanje neke budue koristi nije samo emotivno, ve zamiljanje i zakljuivanje

Tu su ukljueni vii kognitivni procesi.

Pijae i Kolberg (eksperiment sa dobrom devojicom) pokazuju da se moralna svest postepeno razvija u zavisnosti od angaovanja kognitivnih funkcija.

Heteronomna moralnost pokoravanje nekim propisima koji su postavljeni (do 9 godina)

Autonomna moralnost prema sopstvenim principima (od 9 godina)Taj prelaz po Pijaeu ostvaruje se ne uslovljavanjem ili poduavanjem odraslih, ve razvitkom kognitivnih sposobnosti.

Kolberg je smatrao da faza moralnosti traje i due.

Nagraivanje i kanjavanjeNagraivanje je efikasnije sredstvo socijalizacije od kanjavanja: Imaju jai i trajniji efekat; Stiiu se novi oblici ponaajna; Ima pozitivan efekat na razvitak linosti.Efekat kanjavanja zavisi od: Koliko je jaka motivacija da se upranjava kanjavanje; Da li postoji alternativno ponaanje.Kada ne deluju ova dva faktora, rezultati kanjavanja pokazuju se mnogo efikasnijim.

Uticaj pojedinih faktora na efekat kanjavanja

Intenzitet kanjavanja

Vremenski raspored kanjavanja

Ulogu kognitivnih momenata pri kanjavanju

Intenzitet vei = vei efekat

Vremenski razmak vei = manji efekatPre dodira = vei efekat

Vie informacija apelovanja = vei efekat

Agensi i izvori socijalizacije

Meu agensima najvanija je porodica. Frojd je razlikovao nain zadovoljenja deteta za hranom u prvoj godini ivota Oralna faza i navikavanje na istou. Analna faza- u toku druge godine.

Dete koje nije preovladalo analnu fazu imae osobine pedantnosti, tvrdoglavosti i krtosti.

Ipak preovladava miljenje da je najbitnija opta atmosvera u porodici, a ne neke specifinosti. Bitno je oseanje sigurnosti deteta.

Dva vana procesa odnosa u socijalizacijeSRDAAN > HLADAN odnosSLOBODNA AKTIVNOST > STROGOM OGRANIAVANJU(permisnivnost - tolerantnost) (restriktivnost - kontrola)Trenutno je moderno, topli odnos i umerena kontrola. Kod toplog odnosa psihiko kanjavanje = povremeno uskraivanje ljubavi.

To je najuspeniji nain socijalizacije.Oblici vaspitanja koji oteavaju socijalizaciju:

Nedosledno postupanje roditelja;

Ekstremna toplina ili obrnuto;

Odnos izmeu roditelja;

Nepotpunost porodice (ne tako vana), adolescencija.

kola miljenja podeljena ipak:

Dolazak u kolu je dolazak u novu sredinu;

Ulazak u nove odnose, koji nisu porodin;

Preko uitelja usvaja nove stavove;

Razvoja neke poeljne osobine u drutvu;

Tu imamo organizovano i sistematsko formiranje linosti.

Efekat socijalizacije u koli zavisi od:

Organizacije kolskog ivota;

Linosti uitelja; Nastavni, skolski program;

Odnos roditelja prema koli.

Vrnjake grupe su vrlo korisne zbog kontrole agresivnosti, diu moral, samopouzdanje, ue drutvene uloge, nove vrednosti, socijalne stavove... ree Hevigharst.Parsons kultira vrnjaka - standard ponaanja koje postavlja neka omladinska grupa.

Danas se smatra da one nisu uzrok delikvencije.

Socijalizacija odraslih socijalizacija ne prestaje sa detinjstvom. Kada je samoinicijativna govorimo o sopstvenoj socijalizaciji, ipak, ona to nikako nije potpuno.Vani faktori socijalizacije odraslih po Brimu su:

Zanimanje koje se obavlja zahteva izmene ponaanja. Potrebno je menjati neke vrednosti;

enidba da bi bila uspena potrebno je uskladiti se sa enkom. Balans oni koji se mladi ene (budale) vie menjaju karakteristike linosti;

Raanje dece tako i deca postaju agensi socijalizacije za roditelje, tj. uzajamni proces socijalizacije.

Sredstva masovnih komunikacijaNeka istraivanja iz 1951. god. govore da TV zbliava porodicu ali smanjuje interakciju.Teorija kultivacije Dorda Gebnera TV ostaje glavno sredstvo komunikacije, vie od porodice. Vesti nisu toliko bitne koliko filmovi dramski program.

Za manje inteligentnu decu TV je ok, obrnuto nije.

Bandura i Valters likovi na TV u su bogatiji detaljima, jasniji, te su tako laki za imitaciju. Intervjuima i upitnicima se dobijaju podatci o uticaju TV.

IZVORI SOCIJALIZACIJE

Najvaniji izvor je kultura. Ona odreuje sadraj kulturne socijalizacije koji se prenose putem agenasa. Kako e ljudi reavati odreene probleme zavisi od: klime, oblika zemljita, prirodnog bogatstva zemlje, ali i ovek sam utie na menjanje svoje sredine.Eksplicitna kultura spoljne manofestacije ivota neke zajednice.

Implicitna kultura motivi i osobine pripadnika zajednice.

Kreber i Klakhon jezgro kulture to su tradicionalne vrednosti koje se prenose na pokoljenje.

Pod kulturom podrazumevamo za odreenu zajednicu karakteristian nain organizovanja i sistem ponaanja i vradnosti koji se formiraju i menjaju u toku ivota grupe.

Prema Kreu, Krafildu i Balakiju u pojam implicitne kulture ulaze psiholoki fanomeni: Saznanja i verovanja (mitovi, religija, uverenja...);

Vrednosti (ta je ok, emu teiti)

Norme institucionalne norme ( obiaji, normr ponaanja)

Kultura i linost po miljenju tih autora, kultura u znatnoj meri odreuje kako e se pripadnici odreene grupe ponaati, koje e vrednosti imati.

Hsu etiri tipa kulture prema tome koji je odnos dominantam:

1. odnos otac sin;

2. odnos majka sin;3. odnos mu ena;

4. odnos brat brat.

Beri, ajld i Bejkn istiu vanost ekonomskih faktora

Linton i Kardiner objanjavaju vezu kultire i linosti pojmom bazina struktura linosti ne obuhvata celu linost nego samo delove koji su zajedniki lanovima grupe, a koji se razlikuju od drugih grupa. Ona se stvara usled naina podizanja dece, a to kasnije odreuje linost osobe.

From koristi izraz socijalnog karaktera zajedniko za veinu i u suprotnosti sa individualnim karakterom. Njegova je funkcija da linosti deli onako kako e drutvo moi funkcionisati.Na socijalni karakter utiu ekonomski, socioloki i ideoloki faktori.

Nacjonale karakteristike imaju velikih nedostataka. ta se uopte smatra pod tim. Bilo je vie pokuaja davanja karakteristika Amerima, Rusima, Nemcima.

Kod prouavanja nacjonalnih karakteristika, imamo opisivanje pojedinih naroda, nije bitno poreklo (osom kod etnopsihologa).

Ipak ne moe se prihvatiti da su to trajne karakteristike niti takav nain uoptavanja (Risman).

Inkeles & Livinson modalni top.

Jovan Cviji Balkansko poluostrvo 1918. god. kod nas 1931. god.

U prvom delu knjige govori o geografiji Balkana, u drugom delu iznosi psihike osobine stanovnitva. Smatra da postoji etniko i psiholoko jedinstvo oznaava ga kao idealizam (oseajnost, bujna mata i sklonost zanosu).

Regionalne razlike 4 tipa:

1. dinarski (sumadijski, erski, bosanski, jadranski)

2. centralni (kosovo, zapadna makedonija, moravsko vardarski, juno makedonski);

3. istono balkanski (dodjo dunavski, srednjogerski, traki)

4. panonski ( sremsko banatski, slavonski i alpski).

On odbacuje objanjenje nacjonaklih karakteristika pojmom rase. U praksi koristi multimodalni pristup to znai da prikazujui psihike osobine ne misli na prikaz kompletnih linosti nego na utvrivanje najeih karakteristika kod pojedinih tipova i grupa.

Koristio je metodu direktnog i indirektnog posmatranja.

POLOAJ I ULOGE

Status podrazumeva vrednovanje poloaja. Poloaj je mesto koje pojedinac zauzima u drutvu.

Uloga je ponaanje vezano za neki poloaj.

Linton razlikuje 5 poloaja koji su univerzalni:

1. struktura prema polu i uzrastu ( zene, mladi, stari, muki)

2. profesija kojom se ljudi bave

3. presti i hijerarhija (obrazovanje, posed)

4. porodinu ili plemensku pripadnost

5. pripadnost grupama iji lanovi imaju isti interes.

Njukom propisane i zabranjene uloge.

Uloge razlikujemo:

1. koje se smatraju obaveznim da se izvravaju.

2. na koje ima pravo neko sa odreenim poloajem.

3. one koje se smatraju prirodnim, oekivanim.

Razlikujemo ih i po:

proirenost ili optost (svi uloga graana, neki predsednik)

doslednost ili pervazivnost (voza, svetenik)

specifinost ili odreenost (vojnik, uniformisani)

trajnost (uloga mukaraca, studenata, nije trajna).Uz pomo uloga aktivnosti se dopunjuju i usklauju a omoguuju lake snalaenje jer znamo ta se od nas oekuje. Ipak, nae ponaanje ne zavisi samo od uloge ve i od crta linosti, situacije...

Sukob unutar uloge uloga definisana nejasno, ne znamo ta se oekuje od nas.

Sukob izmeu uloga uvek teimo primarnim grupama, tj. porodici. Trai se balans.

Gros nudi se reenje:

1. prihvatiti jedno ili drugo

2. kompromis

3. izbegavanje i jednog i drugog.

Moralni tip ponaanja prvenstvo opravdanosti oekivanja nad sankcijom.

Prektini tip prvenstvo sankcijama, da budu to manje

Moralno praktini tip prvenstvo ni jednom od tih komponenti.

Mekobi i Deklin ralike izmeu mikaraca u ena 3 grupe: osobine u kojima je verovatno da postoje razlike;

gde nije sigurno da li postoje razlike;

i takve osobine u kojima nema razlike.

Njuihovo poreklo moe biti nasleeno ili rez kulture

* Uticaj drutvene strukture na razvitak linosti*Pripadnost odreenim klasama utie na razvitak linosti i ponaanje, posredno i neposredno.

Postoje tri indikatora klasne pripadnosti (Braun):

1. objektivni pokazatelji materijalni prihodi;

2. status i ugled ne mora se poklapati sa bogatstvom;

3. miljenje samih ljudi gde pripadaju.

U svakom drutvu to je drugaije. Kod nas je istraivano kako su slojevi povezani sa drutvenom sveu. Tim je vodio Mihajlo Popovi, Dragomir Panti i Vesna Pei. Razlikovali su 10 slojeva kod nas.

Razlike usled:

laika teorija o plavoj krvi

razliit proces socijalizacije koji produkuje te razlike.Konvers ustanovio dinamiku zavisnost izmeu pripadnosti i odreenog ponaanja. Rezultati iz 1945. god. i 1956. god. bila manja zavisnost.

Smanjanje klasne polarizacije, zajedniki problem smanjenje razlika dveju velikih amerikih partija.

Gudmen razvrstavao prema uticaju koji imaju u amerikom drutvu 4 kategorije:

1. upravljai 1%

2. organizatori 5%

3. mase 75%

4. aucajderi 20%

Vorner i Lant razlikuju tri klase a svaka druga podklasa:

karakteristike gornje tenja za novcem, poreklo;

srednje: sticanje imovine, poveane poveanje standarda;

radnika: za donji sloj te klase novac nije bitan.Dejvis i Havigharst klasna povezanost, nain podizanja dece, IKAKA STUDIJA 1946. god. Roditelji iz radnike klase su tolerantniji prema deci u prvim godinama ivota, due dojenje, elje ispunjevaju.

Roditelji iz srednje klase su stroiji, vie zahtevaju, vie ogranienja, ranije navike na istou.

1957. god. u BOSTONSKOJ STUDIJI dobijeni su suprotni rezultati.

Litman i Vajt sve to proveravaju i prednost pridaju Bostonskoj studiji.

Bronfenbrener to tumai kao promene u shvatanjima srednje klase za tih 10.god. Publikacije o podizanju dece... razlike su sve manje.*EFEKTI SOCIJALIZACIJE*Delovanje socijalnih faktora na opaanje

Opaanje ini vie procesa:

1. selekcija drai;

2. njihova organizacija u celine;

3. interpretacija.

Razlike u opaanju boja. Neka plemena imaju tri termina za boje. Razlike nisu u sposobnostima uoavanja. To zavisi i od leksikog fond.

Opaanje zvuka, mirisa i ukusa, bola, predmeta (eskimi 20 vrsta snega, peska), vremena (kod nas bitni i minuti).

Posroji institucionalizacija opaanja postavljanje norme kako situacije i objekte opaati kljunu ulogu ima leksiki fond.Mek Ginis je ukazao na perceptualnu odbranu situacije predmeti koji su ma iz kog razloga neprijatni tee e se uoavati. Eksperiment sa neprijatnim reima...

Hipoteza glasi:

1. prepoznali su re, ali nisu htali da kau;

2. da se odreene drai zbog manjeg javljanja zaista tee i opaaju

3. izbegavanje opaanja drazi postaju polusvesne (moda stamparska greka?)

i nagraivanje ima ulogu u tome ta opazamo.

Eksperiment: figure A & B uvek se vidi ona za koju sledi nagrada. Da ono to donosi nagradu, sto je drutveno vredno i poeljno utie na nae opaaje pokazuje i postojenje peceptualne akcentuacije naglaavanje u opaanju. Eksperiment Brunera i Gudmana sa novcem opaanja veliine. Bitno imovno stanje subjekta.

Tajfel to osporio, gde je veliina nebitna za vrednost objekta nemamo pojavu naglaska veliine (bitni intraserijalni i interserijalni faktori + vanost dimenzije).

Eksperiment sa Miler-Lajerovom iluzijom......Uticaj socijalnih faktora na uenje i pamenje

Uenje relativno trajno menjanje ponaanja na osnovu iskustva.

Pamenje trajanje ostvarenih promena uenjem.

To su povezani procesi. Sloeni su i imaju sastavne delove u tom procesu pamenja: fiksacija ili uenje, retencija (zadravanje), zaborav, rekognacija i reprodukcija.

Na sve te delove utou socijalno faktori.

Poznat je Bartletov eksperiment o uticaju socijalnih faktora na transformaciju zapamenog u procesu retencije. Koristo je metod ponovljene i serijske reprodukcije.

Tri transformacije:

1. uproavanje ili simplifikacija sadraja izostanak detalja, od zadranog konstruie se uproen sadraj. Nepoznato se zamenjuje poznatim.

2. racjonalizacija materijala sadraj dobija oblik koji je razumljiv, sastavljanje poznatih termina.

3. naglaavanje ili dominacija neki elementi se naglaavaju a u originalu nisu toliko bitni.

Pre svega se pamti vano za svoju kulturu. (divljaci u Engleskoj) socijalni faktori utiu na ivost u izlaganju, bogatstvu detaljima.erif koristio sistem referencija nae pamenje i reprodukovanje deluje mnogo faktora i svi oni deluju povezano kao sistem.

Spoljni faktori (drai) i unitranji (potrebe, stavovi)

GLASINE I IRENJE ISTIH

Promene u pamenju postoje i kod glasina ne verifikovane tvrdnje koje usmeno cirkuliu i koje se tom cirkulisanju menjaju u svom sadraju.

Neverifikovane

Prenose se

Menjaju se

Glasine u ratu su izraz straha.

Olport i Postman po izvoru razlikuju:

1. glasine koje su izraz straha

2. koje sadre neprijateljstva prema drugim grupama

3. kojima se izraavaju elju

dva faktora da li ce se iriti: vanost sadraja glasina

nesigurnost situacije u kojoj dolazi do irenja.

Oba moraju biti prisutna, a vana su i dramatinost i zanimljivist sadraja, autentinost.

Obzirom na poreklo dve vrste:

spontano nastale;

namerno konstruisane.

Olport i Postman 1947. god. izvode studiju koristei serijsku reprodukciju koju je koristio i Bartlet i oni slino uoavaju:

niveliranje sadraja simplifikacija

asimilacija racjonalizacija

akcentuacija dominacija ( isticanje nekih detalja)

UTICAJ STAVOVA NA PAMENJE

To su ispitali Levin i Marfi dva grupe studenata odnos prema SSSR u. Dve etape, pet nedelja. Pro sovjetski orjentisani lake pamte Sovjetski mat a tee atisovjetski i obrnuto. To zavisi od slinosti stavova (afektivni ton) sa onim to ue. Lake uimo informacije koje su u skladu sa naim referentnim okvirom.Ispitivanja su vrena i o uticaju oekivanja tj. oekivanja pred kojom emo publikom reprodukovati naueno.

Cimernam i Bauer poveanje plata

Uticaj socijalnih faktora na miljenje i suenje

Sud zakljuni, konkluzivni, deo procesa miljenja.

Miljenje problemom usmereno operisanje simbolima kojima dolazimo do uverenja o postojanju odnosa meu pojavama.

Dve bitne karakteristike suda:

konstatovanje postojanja odreenih odnosa

doivljaj uverenosti o tanosti zakljuka koji smo doneli.Eksperiment Mura o uticaju veine ili eksperata na nae sudove. 63% promenilo miljenje o reenicama sa grekama u jezikim formulacijama, 50% o vrenju etikih normi i 43% o konsonanciji. Nije bilo potrebno iznositi posebno racjonalne razloge da bi dolo do promene. Tu imamo delovanje sugestije na nae miljenje. To je proveravao erif delovanje sugestije na osnovu prestia (rangiranje pisaca i reenica).

Kritian prema tome bio je A. U uvenom eksperimenti sa opaanjem linija od 50 samo je 13 ostalo nezavisno, od moguih 600 192 su potpali pod uticaj 68% - 32%.

A smatra da tu nema rei o sugestiji tj. promeni sudova bez racjonalnog razloga.

Ima i racjonalnih razloga prirodno je da je veina koja je jedinstvena ima pravo, da sumnja u svoj vid, ugao gledanja... dakle, nije tek tako promenio miljenje.Kultura jezik i miljenje

Najradikalnije miljenje o uticaju kulture na nain miljenja, dao je Levi Bril. Razlike u mentalitetu ( nainu miljenja, tumaenja stvarnosti ).

Teorija o primitivnom mentalitetu; predlogiko predkauzalno, kao kod dece, ne razlikovanje uzroka od posledice.Kod civilizovanih naroda ono poinje na logikom principu indetiteta.

Vorf i Sapir ljudi razliitih kultura vide svet razliito. Gramatike kategorije utiu na kognitivne kategorije. Hopi nemaju forme za prolost, budunost...

Lingvistiki determinizam Leksiki fond kao i struktura jezika utiu na miljenje.

Ipak, pravilnije je rei da jezik i miljenje zavise od uslova u kojima ljudi ive. Nije jezik sam po sebi determinanta miljenja nego i miljenje odreuje jezik, a oboje zavise od uslova i kulture.

Da postoji veza izmeu jezika i miljenja pokazao je Bernsten. Uprreuje:

1. Javni govor koriste ga slabije obrazovani2. Formalni govor obrazovana srdenja klasa.

Socijalni faktori i merenje inteligencije

Inteligencija predstavlja sposobnost snalaenja u novim situacijama, putem miljenja.

Za merenje inteligencije koristi se Bine Simonova skala.

Kod nas je ovu skalu prilagodio Borislav Stevanovi i nazvao je Beogradska revizija. Terman je bio miljenja da su gradska deca inteligentnija. Zato se vri pozitivna selekcija ka gradovima. Stevanovi u ot sumnja koeficjent gradske dece je 109 seoske 35 seoska deca zaostaju 14.28 meseci umnog kolinika. Ipak od 55 zadataka u 9 bolji u 10 isti.

Zadaci nisu jednako teki. Kada bi seoska deca zaista bila manje inteligentna. Onda bi za njih bili najtei zadatci koji su to za mentole. Korelacija 0.15 u relativnom neuspehu seljaia uestvuje 1/5 do 1/4 uroene sposobnosti, a ostatak pod uticajem sredine.

Ivi, Milenkovi, Ruica Rosanovi i Vera Smiljani.

1967 nova beogradska skala prosek inteligencije seoske dece jednak je porseku inteligencije gradske dece, ali mlae za 1 godinu. Vanost sredinskih faktora, obrazovanja roditelja. Razlika izmeu mukaraca i ena je na 2 od 11 uzrasta u korist devojica ali od ostalih 9 samo na 2 je razlika znaajna u korist deaka na 13 i 14 godini.Inteligencija zavisi od naslea i sredinskih faktora.

IQ = MU / KU * 100

Koeficjent inteligencije = mentalni uzrast / kalendarski uzrast * 100Stabilnost koeficjenta inteligencije skoro da nema.

70 80 % genetika 20 30 % okruenje.

Belo stanovnitvo u SAD 100, crnako 86.

Klajnberg, osporava postojanje razlike izmeu rasa. To je jer su ovi u gradovima, urbana sredina, koliko su bila u gradovima.

1 do 2 godine 72; 3 4 godine 76; 5 6 godina 84; 7 8 godina 90; vie od 8 godina 94.

Danas je ipak pik na naslee. Blizanci jednojajani kada rastu odvojeno je 75.

Flinov efekat za 10 godina poveaca se za 3 jedinice IQ za 50 godina od 15 do 20 jedinica IQ.

Veliki uticaj sredinskih faktora, opti napredak to potvruje i Viler sa svojim eksperimentom.

Vernon je istraivao od kojih sve sredinskih faktora utiu na razvoj inteligencije.

Negativni uticaj:

Konceptalna i jezika deprivacija Nedovoljan posticaj i nepovoljna domaa klima

Nepovoljna inteligencijona stimulacija u periodu adolescencije

Klasna i etnika pripadnost.

Pozitivan uticaj:

Zadovoljenje bio socijalnih potreba

Razvijanje radoznalosti

Redovno i produeno kolovanje

Tolerisanje nekonformisanja

Demokratska klima, samokontrola, odgovornost.

U nerazvijenim delovima treba usvajati strani jezik

Socijalizacija i motivacija

Motivacija Proces pokretanja aktivnosti oveka radi postizanja odreenog cilja.

Motiv Pokretaka snaga koja izaziva aktivnost oveka, usmerava je i upravlja njome.

Motivacije su moda i najvie od mentalnih funkcija formirane pod uticajem drutvenih faktora.

Imamo motive koji poivaju na uroenim ili steenim potrebama.

Nativistiko gledanje postoje uroene tendencije ili instikti kojima se ne samo zadovoljavaju bioloke ve i psihike potrebe. To je instinktivistiko shvatanje po kome se ponaanje oveka svodi na neke nasleene instinkte koji su osnovne pokretake snage.

Frojd ( 2 instinkta ), Mek Dugal ( 18 instikta)

Druge teorije po kojima postoje i steeni motivi kao pokretake snage kau da se i ti motivi formiraju povezivanjem sa uroenim biolokim potrebama putem funkcijonalne autonomije. ( Olport )

Postoji i evolucionistiko gledite po kom postoje vitalni ili animalni, ali i pokretake snage koje izvor nalaze u razvijenosti kognitivnih funkcija.Socijalizacija biolokih potreba Bioloke potrebe nedostatak ili visk u organizmu, tenja da se uspostavi ravnotea.

One se ipak tokom ivota menjaju i tada govorimo o socijolokim biolokim potrebama ( kako jedemo, ta, gde ).

Socijalni motivi:

Mogu se zadovoljiti samo direktim kontaktom sa ljudima to su pokretake snage za interakciju.

Poivaju ne na biolkim ve na psiholokim potrebama

Razliito razvijeni meu drutvima.Socijalni su - jer se mogu zadovoljiti jedino socijalnom interakcijom i pokreu nju.2 vrste:

1. Usmereni na obezbeenje line egzistencije i afirmacije

2. socijalni motivi usmereni na povezanost sa drugima.

1.a) Motiv borbenostiRealizacija tenje ne obazirui se na druge i to borbom ukoliko sam prepreka.

Razliit od motiva je agres gde je cilj da se nekom drugom nanese teta, da se neko povredi. Ovde je pre cilj ostavriti nameru. Borbenost je pre nain zadovoljavanja nekog motiva nego sam motiv.

1.b) Motiv sigurnostiTenja da se odri situacija koja e obezbediti zadovoljenje za pojedinca bitnih motiva.

pre svih bioloki tj. sredstva za odranje egzistencije

da e ouvati svoj ugled i poloaj u dratvu

da e zadovoljiti pre svega razne psiholoke i socijalne potrebe.

Motiv sigurnosti svoj izvor ima u potrebi deteta da bude voljeno. Ko to ima bie bolji.1.c) Motiv za sticanjemPolemika da li je uroen. Lako prelazi u sebinost i gramzivost. Vaan izvor sukoba.

1.d) Motiv za somopotvrivanjemTenja da se potvrdi kao linost, da se drugima dokae smisao i vrednost naeg postojanja.

1.e) Motiv za priznanjem stastusom i prestiomDa nas drugi prihvate, da odobravaju nae potstupke. Zato je laskanje uspean nain manipulisanja. elja za statusom deluje kao trajna posebno u profesiji, oseanje line vrednosti.

1.f) Motiv moiMo je mogunost kontrole tueg ponaanja i uticaj na njega. Ona ima istrumentalnu vrednost za zadovoljenje nekih potreba. Mulder je izauavao psiholoke aspekte moi. to je vea manifestacija moi to je sve vee zadovoljstvo.

1.g) Motiv za samostalnou i slobodom

tenja da se zadri sloboda vlastitih postupaka i odri samostalnost uprkos drutvu koje tei suprotno to je najizrazitije u doba adolescencije.

esto ne samo da ne prihvatamo neka ogranienja ve teimo suprotnom reaktancija. To je izvor suprostavljanja konformiranju. Lake se ostaje nazavisan ako jo ima takvih baja.1.h) Motiv za samoakualizacijomO njemu pre svih govore pristalice humanistike psihologije. Maslov govori o hijearhji motiva, razlikuje 5 nivoa potreba. Via grupa motiva moe postati dominantna tek ako se zaobie.

Motivi nedostatka- 1.bio.potrebe 2.sigurnosti

Motivi rasta ili razvitka- 3. pripadnost, emot.vezanost 4.priznanje, presti 5.samoaktualizacija

2.a) Gregarni motiv

Mek Dugal mu je dao ime. elja za vezanou za neku grupu, potreba za pripadanjem grupi.

Razlikuje se od afirmativnog motiva jer tu nije elja da se bude sa drugim pojedincima ve je tenja za pripadnost iroj grupi, gomili.

Mnogi kau da je uroen. Pripadnost gomili ne znai i pripadnost.

Drugi smatraju da nije uroen, izvor u mogunosti deteta.

2.b) Motiv za afektivnom vezanouPotreba da se voli i da se bude voljen.

Harlou je ispitivao da li je uroen mali majmuni, pliana majka potvruje uroenost.

2.c) Motiv zavisnosti

Izvor je u bespomonosti novoroeneta i dugoj zavisnosti deteta od odraslih. Time imamo i motiv za pruanjem podrke.

Motiv za postignuemMeu steenim ovaj je empiriski najvie istraivan. Mek Klilend se bavio njim i kae:

To je tendencija da se uloi napor da se postigne i ostvari neto vredno ime e se istai pred drugim.

On je naao nain kako da se relativno tano utvrdi taj motiv. Poao je od jednostavnijeg motiva gladi i koristio je projektovani postupak koji je naao.

Mari Tat postupak. Gladovanje 1, 4 ili 16 asova pa tumaenje slika u Marijevom testu. Sa trajanjem gladovanja raste broj odgovora u kojima se spominje glad ... Posle im je davao dvosmislene slike iz tog testa, da konstruiu priu i odgovore na 4 pitanja naao je 12 moguih kategorija , od 2 da 12 po 1 poen ... od -1 da +11 * 4 slike.Razvijen, nerazvijen, srednje razvijen.

Karakteristike:

1. Ne radi se o genu, osobina se raa veoma rano takom vaspitavanja u porodici, razvijanje samostalnosti i nezavisnosti dece.

2. Rano postavljanje umereno tekih zadataka .

3. Uloga majke je znaajna

Kod nas Havelka i Lazarevi su nali opte i specijalne motive za postignuem. Sport...

Hekhauzen 4 faktora koja utiu na razvijanje :

Razvijanje oseanja odgovornosti za uspeh i neuspeh.

Faktori koji podstiu samostalnost.

Faktori kojima se potkrepljuje postizanje uspeha.

Postavljanje modela za indetifikaciju.

Motiv za postignue i karakteristike ponaanja

Etkinsonova teorija daje kognitivistiku teoriju postignua. Motiv da ovek radi je proizveo 3 faktora M= A * B *C ( A - vrednost cilja, B -oekivanje, C - motiv postignua).Ako je jedno nula sve e biti nula.

Mek Klilend navodi 11 moguih koleracija motiva za postignuem i otpornosti prema pritisku, IQ, kolskim uspehom, izborom zanimanja, preferencija za boje, sa grafikom ekspanzijom, jasnim ciljevima... Motuv za postignue i ekonomski razvitak

Mek Klilend primetio da se razliita drutva razlikuju po motivu postignua. Poao je od ideje Vebera o protestantskoj etici.

Etika motiv postignua prosperitet.

Uzimao itanke za decu, analizirao, izraunavao indeks postignua i to poredio sa ekonomskim prosperitetom (proizvedena struja, plate i tempo rasta) ali za 20 30 god. kada ta deca odrastu, ona drutva gde je motiv u detinjstvu bio vei imali su vei ekonomski razvoj.

Poredio je i propast grke (robovi uvali decu), novi motivi dominantni uivanje i estetika u Firenci.

Kritika nekad mu je taj motiv nedovoljno odreen. Tenja za afirmacijom ili kompeticijom? Prigovor za protestantsku etiku.AFILIJATIVNI MOTIV

Se manifestuje u tenji oveka da se udruuje sa ljudima, a ne samo u tenji za prisustvom drugih.

Istraivanja o izolaciji, samici. ehter eksperiment sa 5 studenata (samo jedan ostao 8 dana izolovan).

Poreklo neki vide u instiktima (Mek Dugal) neki u bespomonosti deteta, neki vide u psiholiki steenim potrebama, a neki da je nauen.

ahter proverava da li jaanje anksioznosti dovodi do jeanja afilijativnosti. Satro lekar lei elektrookovima (jekim i slabim).

Biraju gde a saekati poetak (sami ili zajedno).

Potvreno je da sa veom anksijoznou ide izrazitija elja za afilijativnou. zajedno svejedno sam snaga afilijativnosti

jaka anksioznost 62.5 28.1 9.4 0.88

slaba anksioznost 33.5 60 7.0 0.35

Neki ipak smatraju da nije aksioznost izvor ve strah ( odreeni).

Starh postoji konkretan objekat staraha.

Anksioznost lebdee stanje straha, nema jasnog izvora.

Po tim rezultatima jak strah dovodi do afilijativnosti, dok jaka anksioznost ne, ak smanjuje starh jer ljudima biva neprijatno da svoje stanje saopte drugima.

Usled ega dolazi do veze strah afilijativnost:

1. udruivanje dovodi do redukovanja starha;

2. udruivanje dovodi do vee kongitivne jasnoe.

ahter konstatuje da u drugom sluaju imamo uporeivanje svojih sa oseanjima drugih.

Red roenosti i afilijativnosti

ahter zakljuuje da prvoroeni ee biraju da budu sa drugima, a ako je starh dovoljno jak.

Prvoroeni: 74 100 %; drugoroeni: 45 60 %; treeroeni: 17 20 %.

Naao vezu ia sa alkoholizmom, pilotima lovcima...

postoji nasleena tendencija za udruivanje;

mnoge uroene potrebe mogu se zadovoljiti udruivanjem;

veliki broj steenih potreba se samo tako ostvaruje;

afilijativnost ponaanje se ui i postaje navika ponaanja.

AGRESIVNI MOTIVTo je takvo ponaanje koje se manifestuje u napadu na druge, a sa namerom da se nanese teta moralno razlikovati agresivan nain reagovanja i agresivni motiv.

U prvom imamo reakciju u spreavanju neke poterbe, a u drugom zadovoljstvo u samom aktu.

Agresivno oseanje nemora uvek zavriti agresivnom postupkom.

Poreklo agresivnosti:

1. koji vide izvor u uroenim snagama i instiktima;

2. i uroena ali i nauena;

3. samo steeno i naueno ponaanje.

1.Instiktivistika shatanjaNajee Frojd i Lorenc celokupnu aktivnost vide u instiktima. Instikt zivota =slui odranju jedinke i vrste, posebno seksualni. Instinkt smrti=nije tako oigledan, kod svih postoji elja za smru i ona je nesvesna. Agresivni nagon izvire iz njega.Hartman i Ana Frojd smatraju da se agresivna energija stalno stvara kao i energija libida. Napadom se oslobaamo tenzije nazadovoljstva nagonom.

Neki ga oznaavaju kao hidrauliki model.

Lorenc ne smatra da je izvor u instiktu smrti ve u monom ureenom agresivnom instiktu. To primeuje i kod nekih vresta riba.

Takve teoije nisu ni dokazane, ali no oborene. Iz te prespektive nuno je ljudi budu agresivni. Kultura razvija mehanizme za kontrolisanje.2.Frustracije i agresivnost

Frustraciona teorija agresivnosti Miler i Dolard. Ako se frustracije ponavljaju agresivnost se nagomilava. Teorija traenja rtve = ta agresivnost se ispoljava pre svih na razne manjinske grupe.

Agresivnost nije uroena, ali taj mehanizam jeste.

Iznesene su mnoge kritike. Berkovic i ako u naelu prihvata ovu teoriju ipak nedovodi sve frustacije do agresivnosti. Moe bitii frustarcija bez ikakve agresivnosti. Ona zavisi i od prisustva odreenih drai.

3.Agresivnost i uenje

Miljenje da postoje i nasleene i uroene agresivnosti zastupa From.Dve vrste agresivnosti:

1. uroena ona je zajednika i ivotinjama i ljudima ona prestaje im prestane i ugroavanje. From je naziva odbrambenim ili benignom agresivnou.

2. ali kod oveka postoji druga vrsta steena. Nijedna vrsta nemui pripadnike svoje vrste. To je destruktivna ili maligna agresivnost, a njena dva ekstremna oblika su: Sadizam zadovoljstvo u nonoenju bola i dranja u strahu.

Nekrofilija zadovoljstvo u pretvaranju svega kreativnog u mehaniko, unitavanje svega ivog.Najdoslednije istraivanje o uenju kao izvoru agresivnosti sproveo je Bandura. Ona se poziva na reziltate antropologa, nije svuda agresivnost odgovor na frustraciju.

Pomeranje agresivnosti i katarzaO pomeranju agresivnosti govorimo kada se agresivnost ne moe ispoljiti prema izazivau frustracije nego se ona usmerava na osobu koja nije stvarni uzrok frustracije.

Jer se plaimo sankcija;

Zato to smo nauili da to uradimo prema nekom.

Termin katarza je uzet od Aristotela, on tako objanjava doivljaje posmatraa tragedije. Doivljavajui ih oslobaa se emocionalne tenzije.Frojd pod katarzom smatra svako takvo oslobaanje. Ogledi Febaha govore da je manji stepan agresivnosti kod onih koji su bili naljueni, a potom su gledali agresivni film.

Bandura smatra da je to samo u odreenim uslovima i odreeno vreme (kretko i privremeno).

ALTRUISTIKO PONAANJESpramnost da se nekome pomogne ak iako se od toga nema koristi pa i kad ima tete.

Latane i Darli ispituju zato se nekad ne pomae ak iako je pomo oigledno potrebna.

Nije nezainteresovanost za druge bitna ve:

Situacija izgleda manje ozbiljna nego to jeste;

Difuzija odgovornosti prebacivanje na drugog;

Ne izdvajanje iz grupe.

Kada su sami tada su i spremni da pomognu kuljanje dima od onih koji su sami 75% upotorava na opasnost, a u grupama 12,5%.

Zakljuiju da je prisustvo drugih najvaniji uslov.

Eksperiment sa ''dobrim samarianinom''........

Utiu i mnogi drugi faktori: pol, poznavanje prisutnih i osobe, klasne pripadnosti.

Moramo uzeti u obzir motiv inae bi svako pomaganje bilo altruizam (usluge potara).

To bi bilo ponaanje koje preduzimamo iz zadovoljstva to drugima inimo zadovoljstvo. Aronfrid:

1. uivljvanje u psihiko stanje drugoga = empatija;

2. pretpostavka da nae postupke drugi cene, uvaavaju;

3. vlastito zadovoljstvo svojim postupkom.

Faktori koji utiu na altruistiko ponaanje:

1. Situacioni faktori prisustvo drugih i njihov broj, upoznatost, stepen nevolje, zavisi i koliko to angovanja trai (traub 20 prolaznika niko infrakt). Latan i Darli 85% odgovara koliko je sati, 39% kako se zove, a 34% 10 centi (mukarci 30%, ene 57%).2. Prisustvo i ponaanje drugih traub da li je drugi primetio da je situacija ozbiljna. Najefektivnije kada i govori i pomae neko prisutni.

Postupci su bitniji od verbalnog uputstva.

3. Drutvene norme i ponaanja bihevioristi kao Latan i Darli ne pridaju vanost normama kaoizvorima. Norme slue ta kasnije objanjenje svog postupka. Altruistiki akt je dvostruko odreen normama:

normom da treba preduzeti neto za drugoga; taj sadraj mora da je u skladu sa drutvanim normama

traub dve vrste normi:

norma da je pomaganje obaveza;

treba vodti rauna o drugim potrebama.

4. Crte linosti traub potvruje da postoji korelacija altruizma i nekih osobina: oseanje odgovornosti, moralnost, nesebinost, ljubav za ljude.

Poreklo altruizma neki vide u instiktima, Mek Dugal naglaava materinski instikt (pla jedne bebe izaziva pla drugih).

Neki misle da su steeni putem socijalnog uenja.

Teorija razmene, koristi i tete KeliIma i uroenih, ali uenje vaniji izvor. Razvijanje ovog motiva verbalno ubeivanje ima slab efekat, a potkrepljivanje ima jai. Vana je uloga roditelja.

Raton razlikuje nekoliko vrsta prosocijalnog ponaanja:

1. altruistiko nesebino pomaganje drugima;

2. prijateljsko ljubazno ophoenje prema drugima;

3. samokontrola sposobnost da se odupre iskuenju.

Dva puta za razvijanje prosocijalnog ponaanja:

1. formiranje novih prosocijajnih normi;

2. razvijanje osetljivosti i sposobnost empatije.

Previe se naglaava zabrana nekih ponaanja, a premalo se ue prosocijalne norme, traub deca ne ulaze u drugu prostoriju...

Bejron i Bern uiti ih kako da postupe u specifinim situacijama.Komforniranje poslunost i pokoravanje

Komformiranje spremnost da se prihvati miljenje i gledanje drugih, a pre svega grupa kojima osoba pripada. To esto postaje trejno svojstvo, tako da se komformiranje smatra motivom ponaanja. Koliko je taj motiv snaan pokazao je A ( tri linije i standardna ).

-Eksperiment Stenlija Milgrema 1966. god, 1974. god.- velika spremnost da se povinuje tuim zahtevima iako su oni nehumani.

Mnogi o tome govore kao o uroenim instiktima za samoponiavanje ( Mari, Mek Dugal). Ipak teko je rei da pozinjavanje postoji kao urorna tendecija.

Milgren dokle e ii spremnost ljudi da na zahtev autoriteta nanesu drugima bol.

Oglas u novinama, 10$... od 15 450 volti ( 30 jedinica ). Odrasli mukarci 20 50 god. 40 % inovnici, 40 % radnici, 20% fakultetski obrazovani...

Kad ne vidi rtvu 66 % ide do kraja 34 % nije ( 27 jedinice ). Ne vide ali uju 62.5 % ( 24 jedinice ).

Na pola metra 40 % ( prosek 20 jedinica ).

Stavljanje ruke 30 % ( 17 jedinica ).

Kad postojineko u lancu odgovornosti procenat je vei:

Kad drugu odustanu 90 % odustaje;

Kad su drugi spremni za nastavak raste procenat;

Kad imaju samo pompni zadatak samo 7.5 % odbija.

Nije verovatno da postoji uroena tendecija ve pre je to oblik ponaanja do koga je dolo ako navikom postupanja. Nikada 100 % ne ide do kraja. Centralno je oslobaanje odgovornosti.

Pritisak grupe pokazao A 1952 i 1958 godine ( A, B, C ), postoji i pokiravanje kaznom i nagradom. Pritisak moe da izazove suprotan efekat reakciju.

esto je za potinjavanje korisnije angaovati unutranji psiholoki faktor, nego uticati spoljnim pritiskom.

Dva naina:

1. Prihvatanje prvog manjeg zahteva, a potom sledi vei;

2. Korienje oseanja krivice koje se izazove ili postoji.

-Prvi imamo esto u propagandi. Domaice i peticija za sigurniju vonju. Od onih koje su potpisale 55 % prihvata i drugi tei zahtev, a 17 % od onih kojima se prvi put obraaju.

-Drugi nain oseanjem krivice, ovek nastoji da to oseanje umanji. To moe:

Izvriti dobro delo, postizanje ravnotee;

Samom sebi nanositi neprijatnosti, samoomalovaavanje;

Umanjuje ga tako to ga pravda.

Prva dva bitnija tada postoji mogunost da se lake povinuje tuim zahtevima.

Priznanje krivice dovodi do redukcije krivice ali i do vee spremnosti za potinjavanje.

Pranje mozga - korejski rat:1. Stopa po stopu;

2. Izazivanje oseanja krivice.

SOCIJALNI STAVOVI

Tri razloga za popularnost stavova:

1. Sloenost pojma pokazivanje kopeksnog ponaanja ljudi;

2. Pomae da se poveu krajnosti i prevaziu dva bitna momenta: delovanje socijalnih inilaca i aktivnost oveka;

3. Pojam stava omoguuje predvianje.

Poznata je definicija stava koju dale Olport podrazumeva neuralnu i mentalnu spremnost, formiranu na osnovu iskustva, koja vri direktivnii ili dinamiki uticaj reagovanja pojedinca na objekte i situacije.

Stavovi ne postije uvek manifestno ve kao i spremnost koja se moe aktualizirati.

Olport istie spreenost a negira uroenost.

Kada ovek doe sa neim u kontakt reaguje prema dispozicijama ( stavovima ) koji su u njemu formirani.

Direktno dejstvo zavisi od stava koji imami da li e mo neke pojave, ljude oceniti kao pozitivne ili negativne.

Dinamiki uticaj od stava zavisi i naa akcija.

Deffinicija koju daju Kre, Krafild i Balaki ( 1972 god ) stavovi su tratni sistemi pozitivnog ili negativnog ocenjivanja, oseanja i tendencije da se preduzme akcija za ili protiv.

To ukljuuje:

Kognitivnu ( kakav stav imamo prema neemu uverenja, znanja i sudove); Emotivnu ( svianje nesvianje );

Konativnu ( spremnost na pronalaenje u skladu sa stavom )

Veze izmeu njih 0.30- relativno umerena veza.

Pojmovi srodni pojmu stava

Uverenje- npr. da se broj vernika poveava, to nije stav prema religiji. To oe biti tano ili ne, argumentovan ili ne, dok stavovi ne podleu proceni ( kao ukus ).

Kod uverenja bitna intelektualna operacija.

Javno mnjenje ili miljenje po nekima to je prelaz izmeu stava i uverenja. Stavovi optiji a mnjenja su specifinija i prolaznija. Ajzenk vie mnjenja ini stav.

Interesovanja tenja pojedinca da redovno obraa panju ana neke objekte i sardaje i da se njima bilo mentalo bilo aktivno bavi Rot. Kod nas se Panti posebno zanimao optija su imaju uvek pozitivan odnos, trajnija zaokupljenost.

Motiv vie se istie konotivna komponenta.

Crte linosti optiji, nema direkcije ni manje dinamina.

Navika specifinija od stava, odnos prema objektu na odraen nain.

Sentimenti Mek Dugal patriotizam, prijateljstvo, mrnja. Iapk taj pojam se nije odrao u literaturi jer je naglaavan instiktivni karakter sentimenta. ( Ajzenk ).

Vrednost ukljuuje vei broj socijalnih stavova. Stavovi imaju objekat stava, vrednosti su centarlne za oveka ( Roki ) dve karakteristike:

1. Dispozicije usmerene na ostvarenje ciljeva koji su poeljni za oveka.2. Dispozicije koje ga snano pokreu na aktivnosti. Tenja da se sprecifine vrednosti svedu na neki broj.

Olport je konstruisao je skalu za merenje vrednosti. Olport Vernerova Lindijeva skala.Olport razlikuje est optih vrednosti,vrednosti orjentacije:

1. Teoriska interesovanje za saznanje istine;2. Ekonomska - za ono to je korisno;

3. Estetska tenja za lepotom i skladom;

4. Socijalna ljubav prema ljudima;

5. Politika tenja za moi;6. Religiozna oseanje jedinstva sa svetom.

Moris tri osnovne vrednosti:

1. Dionizijska elaj za zadovoljstvom i uitkom;2. Prometejska da se manja svet i upravlja njime;

3. Budistika potiskivanje alja i samokontrola.

Postoje line i socijalne vrednosti.

Kod nas ispitivanja vrila i Milica Petrovi razlike u vrednostima delikvenata i nedelikvenata. Kod delikvenata je ea utilitaristiko hedonistika vrednosna orjentacija. Iste godine Rot i Havelka vrste nacjonalne vezanosti i vrednostima kod srednjokolaca. Pet pari vrednosti:

Kapital socijalizam;

Demokratija autokratija;

Ravnopravnost neravnopravnost;

Muko ensko;

Areligijozni religiozni.

Od vrednosti su razlikovali vrednosti orjentacije (4 7) kao opte naine ivljenja.Panti i Kuzmanovi modernizacija > tradiconalizam.

Kuzmanovi drutveni aktivizam... aktivni fatalizam = preduzeti sve ali ne zavisi od nas.

Vrednosti nastaju tako to se odreeni broj socijalnih stavova povezuje u jedan opti stav prema veem broju drutvenih pojava.

Ideologije usklaena uverenja i opredelenja o optim pitanjima ivota, sistem vrednosti stavova, ali ne prost zbir. One su vre dispozicije od ovih.

Karakteristike:

Zatvorenost uverenja i otpornost na menjanje;

Insistiranje na njihovoj neprikosnovenosti;

iroko primenjivanje, sveobuhvatnost;

Orjentacija na akciju, pokreta delovanja.

Vana potreba zbog koje nastaju je potreba za snalaenjem u sloenom svetu pojava i zbivanja.

Politike ideologije podeli daje Ajzenk. Radikalizam > konzervativizam ekstremni oblik prve je komunizam a druge faizam.Prihvatanje neke ideologije zavisi od interesa grupe i ue sredine porodice.

Religijsko crkvene ideologije najproirenije.

Kotgnitivna komponenta razna uverenja, postojenje nadprirodnih bia dva sveta...

Emotivna komponenta ispunjenje smisla ivota. Spranger doinljaj koji naziva religioznim misticizmom imanentna mistika -u svemu vidi klicu boanskog. Transcendentni misticizam askeza, deo venosti.

Olport:Povrna ili ekstrinsika religioznost nju sreemo kod veine Bog dobri otac...

Duboka ili intristika religioznost.

Konativna komponenta ponaanje u skladu sa postavkama post, uzdravanje.

Pavievi 3 karakteristike religije (funkcije):

1. prua odgovore na osnovna piranja;2. davanje utehe i nade;

3. etikim normama pomae odranju drutva.

Vrste stavova:

lini stavovi;

socijalni stavovi zajednica za vei broj osoba.

Dimenzije stavova to su razlike prema istom objektu:

1. direkcija ili valencija stava je pozitivna ili negativna;

2. sloenost stava ak i ista direkcija podrazumeva koliinu znanja, emocija, zato to volimo...

3. ekstremnost stupanj pristupanja uz neki stav;

4. usklaenost - tri komponente kad su sve pozitivne ili negativne;

5. doslednost stava u kojij meri su primenjeni;

6. otvorenost stava u spremnosti da se ispolji;

7. snaga stava otpornost prema menjanju.

Tri vrste ambivalentvosti stava:

kognitivna ambivalentnost cenimo ali nepouzdana; emocionalna ambivalentnost ljubav i mrnja;

afektno kognitivna - oseanje + miljenje i obrnuto.

Strukture stavova

Stavovi nisu izolovni, pojavljuju se sa nizom drugih stavova.

Pod strukturom se podrazumeva vie stavova koji ine sindrom, bazini osnovni stavovi koji izazivaju javljanje niza drugih.

Moe se govoriti i o strukturi jednog stava tri komponente.

Utvrivanje osnovnih stavova radi se putem faktorske analize korelacija velikog broja ispitanika prema velikom broju pojava.

Ferguson to pokuao sa 10 Terstonovih skala ispitivao 125 studenata o ratu, religiji...

Putem faktorske analize utvrdio je tri bazina stava:

1. religioznost pozitivna prema Bogu negativna za evoluciju, abortus;

2. humanitarnost negtivan prema ratu, smrtnoj kazni pozitivan za delikvente;3. nacionalizam negativan prema komunizmu, pozitivan prema nacjonalnom patriotizmu.

Socijalni stavovi prema Gilfordu

Gilford pokuava da odredi osnovne dimenzije socijalnih stavova, faktore koji ine osnovu socijalnih stavova. Naziva ih dimenzijama jer mogu biti u razliitom stepenu razvijene. Uz pomo faktorske analize on zakljuuje da socijalni stavovi imaju 5 dimanzija.

1. liberalnost konzervativnost smatra je najvanijom dimanzijom. Mnogim stavovima je ova imenzija osnov. Kod liberalizma imamo - prihvatanje raanja, razvoda braka, komunizam... kod konzervativnosti je suprotno. Korelacija liberalizma i ekonomskog poloaja je 0,30 sa inteligencijom 0,50, sa starosnom dobi sa starenjem sklonost prema konzervativizmu, sa obrazovanjem je takoe pozitivna korelacija.

2. religioznost areligioznost vezanost za religioznu grupu ili doktrinu. Tri ndikatora ove dimenzije verovanje u boga, prihvatanje ili ne evolucije i kontrole raanja areligiozni su ee liberalno orjentisani.3. humanizam nehumanizam ili osetljivost ili neosetljivost. Stavovi prema smrtnoj kazni, ratu, tretiranju delikvenata.

4. nacjonalizam internacjonalizam vanost patriotizma, opravdanost ratova, cenzura drutvenog ivota.

5. evolucjonizam revolucjonarnost kojim tempom treba da idu promene u drtvu.

Njegova analiza potvruje postojanje povezanosti stavova i njihovo javljanje u sindrome. To to Gilford oznaava kao dimenzijama stavova srodno je veoma pojmu vrednosti.

Antidemokratska orjentacija i autoritarna linost

Adorno 1950 god. objavio je spis Autoritarna linost. Autori polaze od predpostavke da antisemitizam predstavlja povezan sistem stavova. Taj sistem je povezan i sa srugim sindromom etnocentrizmom i kozervativizmom. Ova tri sindroma povezuju se u jedan antidemokratsku orjentaciju = a hipoteza je bila da je ona u vezi sa nekim karakteristikama linosti. Pokuali su da pokau da postoji:

sindrom antidemokratske orjentacije;

da postoji struktura linosti koju zovemo autoritarna linost;

veza izmeu ta dva pojma.

Uzorak od 2099 ispitanika, belci SAD, mukarci i ene.Korien upitnik:

skale za merenje stavova prema Jevrejima A skala;

stavovi prema nacijonalniim manjinama E skala;

prema drutvno vanim pitanjima DEC skala;

koriena je i F skala, interviju, tat test...

Iz dobijenih rezultata zakljuuju da postoje linosti koje su sklonije antidemokratskoj orjentaciji povezane sa odreenim strukturama linosti.

Antisemitizam i antidemokratska orjentacija

On je najdetaljnije ispitivan. Koristili su A skalu koja ima 52 tvrdnje ( negativne ocene prema jevrejima ), podeljene u 5 podskala:

1. prva sadri tvrdnje da su agresivni, neugodni;

2. druga opasni za okolinu, okrutni, radikalne ideje;

3. trea treba ih speiti da dobiju vane poloaje;

4. etvrata odvajaju se od drugih dre se zajedno;

5. peta-suvie prodorni, uzimaju vane poloaje.

Koeficjent relijabilonosti ( pouzdanosti ) je 0.92, antisemitizam je zaista povezan sistem stavova, ideologija esto prorivrenih.

Etnocentrizam

Ideologija, prpadnici vlastite nacije se smatraju superionim od drugih grupa.

E skala, 34 tvrdnje u tri podskale.

U prvoj negativan stav prema crncima.

U drugoj o manjinama i razmin narodima strancima.

U treoj tvrnje o nacilonalistikom ili pseudopartiskom stavu, uvek e biti boljih nacija.

Korelacija od 0.74 0.92 izmeu odgovora na pojedine subskale, kao i meu subskalama.

Korelacija izmeu A i E skale 0.80.Antisemitizam je deo etnocentrikog shvatanja.

Politiki konzervativaizam

Proveravanje stavova prema raznim politikim, ekonomskim i drutvenim pitanjima.

Konstruisali su PEC skalu skale imaju razliit broj tvrdnji prva 16, trea 5.Za razliku od prve dve ovde tvrdnje govore neka u prilog konzervativizma a neka protiv njega.

Umerena koleracija sa A = 0.43 sa E = 0.57

Autoritarna linost

Autori proveravju osnovnu hipotezu da li postoji veza antidemokratske orjentacije i strukture linosti.

Ispituju osobine kod kojih je visok stepen A, E, PEC skale. Koriste interviju, projektivne tehnike i F skalu. Ona nije skala za ispitivanje faistikih stavova i stavova uopte, nego za ispitivanje osobina linosti koje mogu pokazati sklonost ka faistikoj ideologiji i antidemokratskoj orjentaciji. U toj skali se ne pominju ni Jevreji ni nacijlonalne grupe... ima 38 tvrdnji u 8 podskala koje ispituju 9 osobina koje su karakteristine za autoritarnu linost ( konvecjonalizam, agresivnost, potovanje vlasti, cinizam, seksualna nastranost, stereotipi, autoritarna submisivnost, antiintraceptivnost, mehaniymi projekcije)

Korelacija sa A = 0.53, sa E = 0.73, PEC = 0.52, postoje line dispozicije za antidemoktatsku orjentaciju.

Kritike uzorak nije bio adekvatan, svi ispitanici su bili pripadnici neke grupe, pa su blil i pod tim uticajem. Takoe svi su bili pripadnici srednjeg sloja.

Konstrukcija moguuh odgovora na to navodila. Kada je Bas pitanja formulisao u negativnom obliku korelacija je bila svega 0.20. kada su tvrdnje nejasnog sadraja vie se pdgovara sa da nego sa ne.Ispitanici znali za odgovore koje su dali subjekti na skalama pa je tako maoglo uticati na interpretaciju podataka dobijenih intervijuom. Halo efekat...Nisu uzimali u obzir i obrazovanje, status, inteligenciju. Kod vieg obrazloenja manje pradrasuda. Pored nikih trajnih crta liosti i to je veoma bitno.

Najozbiljni prigivor je neopravdanoi veliko pridavanje znaaja karakteristikama linosti u formiranju socijalnih stavova a zanemarivanje socijalnih uslova. Ipak pokazali postojanje sindroma antidemokretske orjentacije kao i sistema meusobno povezanih stavova. Podstaki su mnoge na dalji rad.....Politiko opredeljenje i autoritarnost Ajzenkovo shvatanje

On razlikuje dve osnovne dimenzije na koje se politiko ponaanje moe svesti.

R faktor reprezentuje prihvaene politike stavove.

T faktor trajne osobine linosti.

R dimenzija predstavlja prelaz od krajnjeg radikalizama do kozervativizma. Pacifaizam verovanje u nepredak, vee slobode linosti > etnocentrizam strogost u vaspitanju dece, religioznost , patriotizam.Ti stavovi uvek idu zajedno. To su dva ekstrema na R dimenziji, ona je ideoloki siszem za odreenog pojedinca.

Ideologija se ui istrumentalnim uslovljavanjem.

Kritika ta treba smatrati radikalnim?

T- dimenzija- nazvana po Demsovom shvatanju o dva suprotna pola temperamenta. Tolerantni > netolerantni.

Ajzenk empiriski proverava postojanje ove tvrdnje faktorskom analizom i potvruje postojanje 2 ekstrema. T dimenzija je po Ajzeku projekcija osobina temperamenta na oblast socijalnih pojava. Temperamenti imaju svoje nasleene elemente.

Kombinovanjem stepena stepena razvijenosti ove dve dimenzije daje neke karakteristike za partije u engleskoj.Komunaizam faizam= ista autoritarna struktura. Kristi i Rot to demantuju.

Roki takoe kritikuje komunisti su najtolerantniji. Ali to ne znai da kod njih nema autoritarnosti. F skala meri samo jednu formu autoritarnosti a ne autoritrnost uopte.

Optu autoritarnost treba shvatiti kao nain miljenja, a ne kao sistem uverenja. Roki je naziva dogmatizmom.

Braun smatra da bi za odreeni autotarizam trebalo utvrditi na osnovu toga kakva vrsta informacije dovodi do promene stavova. Ako je to lini autorutet voe onda imamo posla sa autoritarnou.

Uticaj stavova na ponaanje

1. Uticaj na opaaje selektivnost percepcije, biramo one opaaje koji su u skladu sa naim stavovima.To potvruju rezultati ispitivanja percepcije odbrane...

Koa svetlija kod cranaca koje volimo Razaran ocene od 1 do 5 za devojke.

2. Uticaj na uenje i pamenje bre se ui i pamti ono to je u skladu sa naim stavovima. Levin i Marfi prosovjetski materijal.

3. Uticaj na nae ocene, sudove i miljenje razliito ocenjivanje iste situacije ( moe biti razliito ).

4. Uticaj na emocijonalno ponaanje.

5. Uticaj i na postupke ljudi.

Fukcijonalnost imamo kod zadovoljenja nekih motiva, predrasuda... mehanizam projekcije-vlastite prikrivene elje, a koje su drutveno nepoeljne, pripisujemo drugima i zbog toga ih osuujemo. Formiranje i menjanje socijalnih stavova

Oni se usvajaju pre svega socijanim uenjem. Faktori koji utiu na proces socijalizacije:

1. Opti univerzalni faktori koji utiu na celokupno drutveno zbivanje. Razvoj proizvodnih snaga i odnosa.

2. inioci koji neposredno deluju na ponaanje naprimer pripadnost nekoj grupi.

3. Specijalni uslovi u kojima se nalazi pojedinac naprimer izloenosti TV u.

Grupna pripadnost kao faktor

Grupe velike i male, karakteriu odreena uverenja, vrednosti, stavovi.

Grupa moe da vri uticaj na tri naina:

1. Deluje na izbor informacije koje e dopeti do lanova grupe. Argumenti za protivnika se ne prenose.

2. Naglaavaju vrednosti za koje se grupa zalae.3. Socijalna podrka koju grupa prua za odranje stavova koji su u skladu... vri pritaska da budu isti.

Uticaj nacijonalne kultre

Svaki pojedinac usvaja kulturu ire zajednice kojoj pripada, usvaja njihova pravila. Tako usvajamo i formiramo stavove prema drugim narodima, ta slinost se ispoljava na dui period.

Eksperiment Bogarousa - o preferenciji prema veem broju naroda. Dobio je slinu hijerarhiju preferencija. A kada je Hartli posle 20 god. ipspitivao dobio je sline rezultate. Korelacija izmeu stavova grupa bila je od 0.68 do 0.95 a sa Bogaursom 0.75.

Isto tako Kac i Brejli a 18 godina kasnije Dilbert. Pokazalo se na samo da je bio isti red naroda ve i shvatanja o lini karakteristikama pojedinih.

Uticaj politikih i crekvenih organizacija Slini stavovi pripadnika politikih partija. Uvruju se stari, ali se i formiraju novi pod uticajem stranke.

O uticaju religije: govore Konvers i Kembel - uticaj religijske pripadnosti na opredeljivanje kandidata prilikom glasanja.

Uticaj primarnih grupa

One imaju najvei uticaj: porodica, krug prijatelja.

Kempbel 91 % glasalo isto ako roditelji ( za republikance), a 70 % za demokrate.

Kod prijatelja 84 % i 83 % a kod kolega 76 % i 78 %.

Lazarsfeld izmeu 2/3 i 3/4 glasaa glasa za stranke za koje je glasao i njegov otac.Referentne grupe takvima sa kojima se pojedinci indetifikuju i ije norme prihvataju. Ona ima i normativnu fukciju slui kao osnova uporeivanje sebe i drugih.

Uloga informisanosti i znanja

Mnogi se stavovi foriraju na osnovu informisanosti. Ulogu saznanja informacija u formiranju i menjanju stavova istiu posebno teorije balansa - formiranje ne zavisi samo od kognitivnih elemenata ve i od line motivacije pojedinca. Iako injenice imaju vanu ulogu njih ipak ograniavaju:

Ogranienost naih znanja-netane injenice Delovanje autoriteta-ne moemo sve sami proveriti Lini interesi i motivi- ee usvajamo stavove koji su slini onima koje ve imamoPersonalni momenti i formiranje stavova

Dve grupe linih stavova momenata bitnih za formiranje stavova:

1. Akutna motivacija pojedinca objekti i pojave koje doprinose zadovoljenju naih ciljeva obino se pozitivno ocenjuju i obrnuto.

Smit to dokazuje u zavisnosti ta im odgovara prihvataju pozitivno ili negativno prema SSSR u.

Rozenberg davanje slobode komunistima u SAD u zavisi od toga da li doprinosi zadovoljenju linih ciljeva.

Stav zavisi od istrumentalne vrednosti.

2. Trajne karekteristike linosti eksperiment Adorna su to ve potvrdili. Dva novija Smit i Rozen- konstruisali su skalu kojom se moe ispitati jedan sindrom stavova otvorenost prema svetu i koji prema njima otkriva stepen etnocentralizma. Oni koji imaju nizak rezultata tj visok stepen etnocentralizma pokazuju crte linosti kao to su stereotipnost, pokazivanje autoiteta, disciplana slino nalazi Kristijansen.Mekolski ( kao Adorno ) je konstruisao sklalu za ispitivanje konzervativnosti i doao je do razlikovanja 4 grupe: umereno i izrazito liberalni i isto tako konzervativni.

Donosei zakljuke autori zanemaruju pripadnost kulturi, ekonomsku situaciju... previe naglaavaju crte linosti.

Uticaj medija na stavove

etdrdesetih se razvilo miljenje da oni imaju presudnu ulogu u formiranju miljenja, stavova.Tada poinju sistemavka istraivanja i pokazalo se da taj uticaj nije toliko velik.

Hartmanov ekseperiment sa letcima, slabo deluju. Ipak takva potcenjivanja su neopravdana.

Nain delovanja

Proveravano je da li je vei uticaj sredstava komunikacija ili linog obraanja.

Lazarsfeld konstatuje da je lini kontak imao daleko vei uticaj jer postoji fleksibilnost nagovaranja, dok se ova druga biraju po ve odreenim stavovima. Sredstva komunikacija su posredna voe u miljenju uju pa torou naokolo.

Teorija o dvostepenom uticaju na javno mnjenje=do voa, a oni na manje aktivnim delovima populacije.

Voe u miljenju imajuneke karakteristike:

Personifikuju nake vrednosti vano za one sa kojima dolaze u kontakt. Za modu mlai, za drutvena pitanja su to obino stariji obrazovani ljudi; Obino stuni za datu oblast ili ih tako ocenjuju; Imaju interpersonalne odnose, irok krug ljudi. Ponekad je to i viestepeno lanac takvih voa. Ali im su masovniji mediji, rasprostanjeniji manje ih je... ili obrnuto.

Mediji imaju mnogostruko dejstvo, obavetavaju formiraju miljenje.

Najvie ispitivanja kako utiu na izbore. U SAD 1952 uticaj TV a je bio najvei, iako je veina itala novine.

Pojam i sutina propagande

Propaganda tenja da se putem ubeivanja ostvare neki ciljevi, a pritom izmene stavovi nekih grupa ili pojedinca.Dub daje potpuniju definiciju:

Sistemacko nastojanje da se formiraju stavovi i miljenja grupa ili pojedinca da bi se preko njih kontrolisale njihove akcije.Razlikuju se ameriko i evropsko shvatanje.

Ameriko - samo kada se ire objektivno neispravna shvatanja.

Evropsko ga ire i odreuju kao formiranje stavova radi podsticanja na odreene aktivnosti.

Dub i Amerikanci prave razliju izmeu vaspitanja ( ui se kako se treba misliti ) i propagande ( gotova miljenja ).

Propaganda nije nauna istina.

Razlikujemo vie vrsta propagande:

Istinite ideje, tane;

Netane, tetne ideje.

Obzirom na saraj:

Politika ( drutvena pitanja );

Komercijonalna ( prodaja robe ).

Obzirom na saoptavanje:

Crna ( prikazivanje, ciljevi nisu oigledni );

Bela ( jasno izneseni ciljevi ).

Osnovna ideja je da se izazove reakcija, eljeni postupak irenje ideja radi stvaranja spremnosti za neki nain postupanja.

Principi propagande1. Obratiti panju na komunikaciju koja se koristi u propagandi;

2. Voditi rauna o potrebama, eljama onoh kojima se obraa;

3. Izraziti spremnost za prihvatanje ideja.

Koriste se unutranji i spoljanji faktori, neobinost oblika, deluje se na sve motive ( seks ) ili interese ( zdravlje )

Obrazovanje inteligencija... u skladu sa socijalnim normama i stavovima, da se indetifikuju sa onom to je cilj.

Da imaju instrumentalnu vrednost.

Tehnike propagande

Principi osnovni uslovi koje treba zadovoljiti.

Tehnike nain i postupcki kojima se to postie.

Njih je velik broj Li daje tri grupe:

1. Bazini postupci uproavanje sadraja, fokus na momente kojiodgovaraju ciljevima. Ponavljanje je jedno od najmonih tehnika propagande.2. Korienje negativnih i pozitivnih stereotipija da je to slobodoljubivo, napredno... neodoljivi patriotizam korienje simbola, zastava.

3. Tehnika indetifikacije- bliskost sa ovekom iz naroda , postojanje jednakih vrednosti sa autoritetom.

Ciljeve propagande i postupke kojima se slui moemo utvrditi tehnikom analize sadraja komunikacija koji su razvili Lasvel i Berelson.

Predrasude

Pojam i karakteristike predrasuda:U socijalnoj psihologji i predrasude se tumae kao vrsta stavaova. One imaju oigledan nedostakak opradvdanosti, logika neosnovanost, praeni intezivnim emocijama i imaju jak otpor na menjanje.

Dakle: Logiki neosnovan, upono odravan i izrazitim emocijama praen odnos prema nekim objektima.

Posebno se istauju negativne, etnike i rasne predrasude.

Negativna etnika predrasuda je neskolnost prema odreenim grupama zasnovana na generalizaciji.

Dakle: neosnovanost, nepromenljivost, generalizaciija.

One su kao i stavovi steeni. Najee se stiu putem uenja po modelu- roditelji.

Predrasude imaju ostale karakteristike stavova:

Trajne dispozicije reagovanja; Imaju tri komponente ( doslednost, snagu, ekstremnost ).

Harding smatra da nedostaju karakteristike:

Odstupanje od norme racijonalnosti; Krenje norme pravednosti;

Negiranje norme humanosti.

Njivov intezitet zavisi od konativne emocijonalne komponente:

Neke su posledica konformiranja; Neke su tradicijonalni nain ivota;

Neke su posledice linih osobina.

Psiholoki sadraj nacijonalizma

Etnike predrasude dolaze do potpunog izraaju u ideologiji lil sistemu vrednosti koji nazivamo nacijonalizmom ili etnocentrikim i ovinistikim nacjonalizmom.

Gickov - daje dve varijante nacijonalizma, dve dobre i jednu lou.

Korisno je ipak razlikovati nacijonalizam od drugih oblika nacijonalne vezanosti.

Kac tri grupe stavova i vrednosti koje ine nacijonalizam:

1. Naglaavanje suvereniteta i autoriteta nacijonalne drave. Kac ih naziva statizmom. Drava je legitimni izvor odluka, vrhovni arbitar. Ona je iznad naroda kao posebni i veni entitet.

2. Drugu grupu stavova i vrednosti ine oni kojima se naglaavaju neke institucije karakteristine za nocijonalnu dravu ( sloboda konkurencije, demokratija ).3. Istie se i kulturna osobenost, jezik, obiaji... A to nazivamo nacijonalnom sveu. Ne valja kada dobiju ekstremni oblik superiorniji...

Oblici nacijonalne vezanosti

Kac ih razlikuje po tome u kojoj je istoriskoj fazi drutvenog razvitka odreena drava:

Koja tek nastaje da stigne svoju nacijonalnu dravu;

U periodu irenja, pojava etnocentrizma;

Birokratsko tehnika drutva kapitalistika i socijalistika.

Tamo gdevladajui sloj gubi mo, naglasak tradiciji i istoriji, unutranji neprijatelj.

Ipak ovako odreenje nedovoljno govori o psiholokom sadraju.

Gickov pokuava da oblike nacijonalne vezanosti prema kriterijumu lojalnosti. Ona se pokazala korisnom jer pokazuje oseanje vezanosti kao razumnu vrednosnu orjentaciju, a istovremeno prua perspektivu za preovlaavanje ovinizma.

Polazei od ideje lojalnosti razlikujemo nekoliko oblika nacijonalne vezanosti:

Iskljuivu vezanost za vlastitu naciju; Istaknutu ali ne iskljuivu;

Viestuku vezanost;

Nepostojanje nacijonalne vezanosti.

Rot i Havlenka 1972 god. konstruiu sloenu skalu za ispitivanje odnosa prema nacijonalnosti. Tri oblika vezanosti:

1. Oblik koji istie primarnu vezanost za vlastiti naciju.

On iam dve varijante: koja ptati negativan stav prema drugima i vezanost koja to ne prati iskljuiva i istaknuta nacijonalna vezanost. 2.Istovremena vanost i za naciju i za oveanstvo. Dve varijante Podeljena i opteljudska nacijonalna vezanost.

3.Odnos gde nacijonalna vezanost nema znaaja.

Ispitivanja uenika govore da je najea podeljena pa opteljudska, pa istaknuta. Najpre je bio prvi oblik. Dakle opravdano je govoriti o vie oblika nacijonalne vezanosti. Nije samo netradicionalizam nenacijonalizam.

Uslovi javljanja i irenja predrasuda

Dve grupe uslova:

Drutveni ekonomski i kulturni inioci;

Psiholoki faktori u vezi s linosti.

Institucionalizacije predrasuda premaodreenoj manjini doprinosi irenju predrasuda . Nain na koji se razvija lojalnost.

Ipak osnovu za javljanje predrasuda ine tri momenta:

1. Vezanost za grupu. Postoji poreba za tim ona se doivljava kao deo linosti i svako drugaiji deluje kao starnac.2. Sklonost ka generalizacijama, uproavju za tim imamo potrebu da bi se lake mogle da snaemo. Ipak preterujemo...

3. Agresivnost kao prirodna reakcija na nezadovoljenje neke potrebe... opet preterujemo...

Izvori snage nacijonalne vezanosti

Nacijonalna vezanost, kao nijedan stav nije uroen.Gickov tri grupe izvora nacijonalne vezanosti:

1. Lojalnost kao sredstvo za ostvarenje nekih svojstava. Nacijonalna grupa mpe da zadovolji razne invidualne potrebe, sigurnost, egzistencija;2. Lojalnost kao vrednost same za sebe uzrok lei pre svega u vaspitanju;3. Lojalnost kao rezultat konformiranja - i kada nema dobrih razloga. Pokazivanje da je to nuno i da e se suprotno sakcijonisati. Tu nema sporenja dok kod ideologija ima.

Priroda i funkcije ETNIKIH STEREOTIPIJANacijonalizam i etnike predrasude manifestuju se u etnikim stereotipijama.

To su stavovi prema drugim narodima. Takvoshvatanje je uproeno, netano i veoma proireno.

Dva shvatanja o prirodi stereotipija:

1. Jedno ih izjednaava sa predrasudama;2. Drugu ( A ), to su na osnovu iskustva steeni zakljuci o drugima i mogu biti pogreni.

Dva shvatanja o funkciji:

Korisne radi lakeg snalaenja ( Lipman Kova ); Slue za opravdavanje nepijateljstva.

Ispitivanje etnikih stereotipija

Njvei opit su izvrili Kac i Brejli.

Studenti, tri grupe, deset nacija, 10 osobina...

Primeeno je da postoje dve dimenzije:

Odreenost ( struktura ) stereotipije;

Uniformnost ( proirenost ).

Podatci pokazuju i vezu stereotipija i predrasuda.

Autotosterotipije i heterostereotipije tri kategorije: Atribute kojima se istiu herojske karakteristike;

Naglaava kulturna razvijenost;

Ukazuje se na otvorenost / zatvorenost.

Istarjnost i menjanje stereotipija

Slinost stereotipija traje kroz generacije.

Bogaruos, pa ponovo nakon dvadeset godina struktura se nije promenila, ali jeste uniformisanost. One su izbledele, smanjio se broj karakteristinih osobina jedne nacije.

Do toga je dovela vea informisanost, bolji odnosi, manja negativna propaganda.

Sa izbijanjem sporova opet rastu ( Indija Kina, SAD SSSR).

Taft istraivo u kojoj meri zavise od informacija, a u kojoj meri od nakonosti. Visoka korelacija sa oba 0.80 i 0.85. Zakljuuje da prema tome sadre bar i delimino tane odgovore jezgro istine .Teorije o poreklu predrasuda

Olport razlikuje est u svojoj monografiji:

1. Teorija opravdane reputacije shvatanje razlike meu narodima. Takve razlike zastupaju pristalice rasizma