Slavinski - Psihicki Trening Jogija

Download Slavinski - Psihicki Trening Jogija

Post on 29-Dec-2015

145 views

Category:

Documents

41 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • ivorad Mihajlovi Slavinski

    PSIHIKI TRENING JOGIJA

    Joga vjebe u svjetlosti suvremene fizijologije i parapsihologije

  • 2

    OPI UVOD

    Interesiranje za orijentalne sisteme praktine filozofije u naglom je porastu zadnjih godina u svijetu. Ta opa tendencija nije mimoila ni nas. Ovaj teaj napisan je da bi se premostio jaz izmeu tog rastueg interesiranja i nepostojanja adekvatne literature na naem jeziku. Mnogobrojna pisma koja sam dobio zadnjih mjeseci od zainteresiranih italaca uglavnom govore o viegodinjem bezuspjenom traganju po knjiarama i bibliotekama za knjigama koje bi na pristupaan nain govorile o filozofiji i psihikom treningu naroda Dalekog Istoka. Na stranim jezicima postoji nepregledno more radova, meu kojima nije lako snai se, naroito poetniku bez mnogo godina iskustva iza sebe. Veina postojeih radova je tkz, teorijskog tipa, u kojima se nairoko raspravlja o tome to fakiri i jogi mogu da postignu specijalnim treningom, raspravlja se o njihovim izuzetnim sposobnostima, daje se detaljan opis ivota mnogih istaknutih sljedbenika orijentalnih filozofskih sistema, ali e zainteresirani italac uzalud tragati za instrukcijama koje govore KAKO da on sam razvije svoje sposobnosti i psihike moi, KAKO da trenira volju i koncentraciju, KAKO da postigne kontrolu psihe itd.

    Autor ovog kratkog prirunika vrsto zastupa stav da glavni cilj i najvanije opravdanje za objavljivanje radova iz bilo koje oblasti mora biti mogunost provjere i praktine primjene iznijetog materijala. Izlaganje autorovog miljenja o nekom aspektu realnosti i gola deskripcija, ma koliko dubokoumni i originalni, sasvim su nedovoljni. Mnogi pisci izlagali su svoj stav i miljenje o orijentalnoj filozofiji, ali takvo izlaganje samo po sebi nije dovoljno. Sam naslov ovog teaja orijentirao je itaoca na jako iekivanje u pravcu mogunosti primjene izloenog znanja. Da bi uklonili svako mogue nerazumijevanje, duni smo odmah rei da je autor pokuao da izloi metod fakirskog i joga treninga kao koristan instrument samorazvia i da istovremeno prui kratak, jasan i svakome razumljiv prirunik, a ne obino izlaganje sopstvenih pogleda na orijentalne sisteme srodne sa jogom.

    Moramo na ovom mjestu istai da postoji izvjestan broj italaca, koji su naalost u veini, koji i oekuju da u ovakvom tekstu nau znanje iskljuivo teorijskog tipa. Da su ovakvi itaoci u veini dokaz je to radovi ove vrste dominiraju u zaista velikoj mjeri. To je donekle objanjivo, jer je mnogo udobnije itati o udima i misterioznim dogaajima, nego se lino oprobati na seriji tekih i zamornih vjebanja, koja su sasvim logina i liena prizvuka misterioznosti, a koja vode praktinoj primjeni proitanog. Daleko je lake priati sa prijateljima o orijentalnim sistemima, nego ih primijeniti u praksi.

    Spomenuti u jedno od svojih ranih iskustava ove vrste. Prije 13 godina, kao student psihologije na poetku studija, a imajui iza sebe vie godina posveenih izuavanju (isto teorijskog tipa) indijske ortodoksne filozofije, dugo sam bezuspjeno pokuavao da stupim u kontakt sa ljudima slinih interesiranja, koji bi za razliku od mene posjedovali praktino znanje. Tragajui tako, stupio sam u kontakt sa Dr K. A., enom koja je u periodu izmeu dva svjetska rata imala istaknutu ulogu na polju filozofije u beogradskim intelektualnim krugovima. Bio sam obavijeten da se ona, pored ostalog interesirala za sisteme praktine filozofije naroda Dalekog Istoka. Bila je jedan od inicijatora grupe ljudi slinih interesiranja, grupe koja se preteno bavila prouavanjem zapadnih hermetinih sistema srodnih sa jogom. Nasuprot rairenom shvaanju da su razlike izmeu praktine filozofije Zapada i Istoka velike i nepremostive, bolje poznavanje ukazuje da obje tradicije stoje na istoj osnovi i ono to pada u oi jesu slinosti, a ne razlike.

    Njen stav me je sasvim iznenadio. Saopila mi je da zna neke ljude koji prouavaju jogu, ali da oni ta interesiranja kriju, tako da ne moe da mi omogui kontakt sa njima. to se tie nje same, Dr. K. A. zadrala se tokom tih mnogih godina na nivou suhoparnog teorijskog izuavanja. Kroz razgovor saznala je da sam u to vrijeme itao radove Svamija Vivekanande i Artura Avalona. Zaudila se da traim neto vie od knjikog izuavanja. Imate te knjige, pa ih samo dalje izuavajte! Bila je tipian predstavnik one vrste ljudi koji na samorazvie gledaju kao na sterilno gomilanje suhoparnih injenica i mentalnog balasta. Sasvim je ispustila iz vida samu sutinu praktine filozofije - direktnu primjenu teorijski steenog znanja. Pohvalno je saznati kemijsku formulu vode, ali tim saznanjem nitko ne moe ugasiti e.

  • 3

    Razoaran susretom sa ovom osobom i literaturom koju sam do tada itao, nastavio sam traganje. Sjeajui se tekoa kroz koje sam proao u tom periodu, ovaj prirunik napisao sam da bi ljudi slinih interesiranja utedjeli sebi vrijeme i besplodne napore. Jer u veini knjiga koje obrauju ovu oblast, sve to se tie praktinih instrukcija jesu tvrdnje da e ozbiljan student nai takve instrukcije kada bude za njih zreo, odn. psihiki spreman. Najee se navodi stara istonjaka izreka: Kada je ela (uenik) spreman, guru (uitelj) se pojavljuje. Za itaoca koji se vrsto dri zdravog razuma, ovo je najobinija mistifikacija. Vjerojatni razlog za iroku upotrebu ove mistifikacije je nedostatak znanja nekompetentnih autora. Logino je pretpostaviti da uenik treba nekako da se pripremi za susret sa uiteljem.

    U ovom saetom teaju biti e vam pruene sve informacije o najvanijim elementima orijentalne psihologije, zajedno sa jasnim direktivama kako da se podvrgnete treningu fakirskog i joga sistema na logian i siguran nain. Nee vam biti izloena samo jedna od komponenata orijentalnog uenja, na primjer disanje (pranajama) ili asane (poloaji), to je est sluaj sa knjigama iz ove oblasti. Ovdje je usvojen sasvim drugaiji pristup. Sve najvanije komponente fakirskog i joga sistema treninga psihikih moi izloene su na saet i pristupaan nain, a na kraju teaja pruen je pregled literature iz ove oblasti, tako da zainteresirani italac moe sam kritiki da usporedi materijal izloen ovdje sa drugaijim pristupima istom predmetu.

    Prema tome, ovo nije tekst za sticanje teorijskih znanja i injenica. Ovdje neete nai godinu kada se Buda rodio, historijat irenja joge na Zapadu i nastanka zen-budizma i njegovih mnogobrojnih izmatinih ogranaka. Jer, kao to je reeno, ovaj tekst treba da utoli e, a ne da bombardira pamenje itaoca formulama.

    Akademski pristup praktinoj filozofiji nije svojstven samo Zapadu. Na mnogobrojnim univerzitetima u Indiji koji posjeduju izvanredno bogate biblioteke svetih knjiga odn. starih sanskrtskih rukopisa posveenih naem predmetu, boravi veliki broj istraivaa, koji su cijeli ivot posvetili prouavanju tih svetih knjiga, zaboravljajui da uine svetom jedinu zaista vanu stvar - svoj sopstveni ivot.

    italac koji ima izvjestan fond znanja iz oblasti rada-joge i zen-budizma, dobiti e utisak da granice izmeu fakirskog sistema treninga i ova dva sistema nisu ovdje jasno povuene i da im se predmeti donekle poklapaju. Takav utisak nikako nee biti pogrean, bar to se tie stanovita pisca ovog teaja. Jer svi sistemi praktine filozofije naroda Dalekog Istoka, kao i sistemi zapadne hermetike tradicije bazirani na TAROTU, nisu nita drugo do grane istog drveta. Istina je zajedniko stablo iz koga su proistekli.

  • 4

    OSNOVNA ZNANJA Same rijei joga, fakirizam, samkhja, vedanta, zen itd. izazivaju kod Zapadnjaka gotovo

    automatski stav podozrenja, nevjerice i nekritikog odbacivanja, a kod jednog malog broja dezorijentiranih intelektualaca (naroito u zadnje vrijeme) slijepo i egzaltirano prihvaanje orijentalnih sistema kao univerzalnog kljua za sve probleme suvremenog ovjeka. Meu ovim sistemima najgoru reputaciju uiva fakirizam. Mnogobrojne vjerske sekte i fanatici u zemljama Bliskog i Dalekog Istoka uglavnom su doprinijeli ravoj reputaciji fakirizma, tako da ovaj naziv budi asocijacije na beskunike, koji polugladni i odjeveni u rite lutaju, prose i prikazuju jeftine trikove na ulicama provincijskih gradova. Meutim u krugovima posveenih sljedbenika orijentalnih sistema treninga istinski adepti fakirizma oduvijek su smatrani ravnim adeptima ostalih sistema. Takozvani fakiri koji zarauju kruh providnim iluzionizmom, nisu nita drugo nego imitatori dostojni saaljenja. Oni imitiraju znanje i razvijene psihike moi pravih adepta, djelujui preko neznanja irokih masa i jeftine elje za senzacijama.

    Zato istiemo odmah na poetku da e svaki onaj koji se nada da e u ovom tekstu nai instrukcije kako da guta vatru, lei na avlima i hoda po aru ostati duboko razoaran. Ovo je sistem mentalnog i psihikog treninga, iji je krajnji cilj SAMOREALIZACIJA, a ne prirunik za vaarske artiste.

    Fakirizam je jedan od mnogih empirijskih pokreta, nastalih na Istoku, koji su odraz opeg stava prema ivotu, ljudskoj sudbini i smislu egzistencije. Kroz historijski razvoj ljudskog drutva Zapad se postepeno okretao spoljanjem svijetu i materijalnim vrijednostima, a Istok u suprotnom pravcu - unutranjem, subjektivnom svijetu. Ako psiholoki uprostimo stvar, mogli bi rei da je introverzija tipina odlika Istonjaka, a da ekstrovertan stav karakterizira Zapadnjake. Dok Zapad mjeri razvitak ljudskog drutva tonama proizvedenih dobara, potronjom struje, papira, sapuna itd., na Istoku se smatra da smisao ivota lei u duhovnoj ravnotei i kontroli, dominaciji psihikog nad fizikim i svjesnom ubrzanju line evolucije.

    Sa spiritualno plodnog tla Istoka ponikli su mnogi pokreti i filozofske struje, koji svi tee istom cilju - SAMOREALIZACIJI. U Mongoliji se razvio amanizam, u Japanu zen, u Tibetu lamaizam, u Indiji budizam, fakirizam, joga, samkhja, vedanta itd. Kao to je ranije reeno, fakirizam nije izloen ovdje u istoj formi, jer takva i ne postoji, poto su mnogi metodi, tehnike i postupci zajedniki veem broju sistema; ovaj teaj eklektiki prikazuje kompleksan sistem orijentalnog treninga koji je najblii fakirizmu i rada-jogi.

    Jedna od udnih odlika Hindusa je iskljuiva koncentracija na jedan cilj u datom trenutku. Kada Hinduse neto interesira, oni postaju time tako opsjednuti da zanemare sve drugo. Mnoge od dananjih visoko razvijenih nauka vuku svoj korijen iz Indije. Matematika je nastala u Indiji; takozvani arapski brojevi doli su u srednjovjekovnu arapsku kulturu iz Indije. Arapska, a preko nje i evropska medicina pozajmila je osnovna znanja iz anatomije i fiziologije iz indijske nauke, a otuda potie i primjena metala u medicini. U jednom periodu razvitka indijske kulture (prije nekih etiri hiljade godina) ljudska svijest i njene funkcije postale su iskljuivi objekt interesiranja indijskih mislilaca. U tom periodu fizike nauke doivjele su naglo opadanje. Utjecaj duha na tijelo i obratno, psihiki fenomeni, bol i njegovo savlaivanje, funkcije podsvijesti, telepatija, trans, tehnike koncentracije i meditacije, sve su to bile oblasti nove nauke regularno izuavane. Mnogobrojne kole fakirizma i joge prihvatile su se najrazliitijih eksperimenata u oblasti ljudskog duha. Neke su eksperimentirale sa bojama i svijetlom, ispitujui njihovo djelovanje na tijelo i psihu. Njihovi pripadnici nosili su odjeu odreene boje, bojili hranu i predmete svakodnevne upotrebe odreenim bojama itd. Kao rezultat tih empirijskih eksperimenata dolo je do upotrebe boja u pranajami.

    Druge sekte eksperimentirale su sa zvukom. Ritmiki su otvarali zatvarali ui, izlaui ih najraznovrsnijim zvucima. Varirali su duinu intervala sluanja i zvune izolacije. Od njih potie upotreba zvukova u pranajami i kundalini-jogi. Takozvane svete rijei, kao to su OM, JAM, RAM, LAM, HUM itd. izgovaraju se u sebi prilikom koncentracije na tono odreene nervne centre ili AKRE, da bi ovi bili aktivirani. Svaki nervni centar ima zvuk koji ga najefikasnije budi. Ovakva energetska djelovanja zvuka bliska su znanju suvremenog ovjeka - svakome je poznato da

  • 5

    ima zvukova koji razdrauju, kidaju nerve, da ima muzike koja podie raspoloenje ili izaziva meditativna raspoloenja itd.

    Neke kole eksperimentirale su sa ostalim ulima i tjelesnim funkcijama. Ispitivale su utjecaj zadravanja daha na svijest i tijelo. Poslije mnogo vjekova konano se formirala pranajama ili nauke o kontroli psihike energije, sa tono odreenim odnosima izmeu trajanja udisaja i zadravanja daha, sa precizno definiranom ulogom vizualizacije pri disanju i detaljno prouenim odnosom izmeu disanja i misaonih procesa.

    Empirijskim putem utvreno je djelovanje razliitih vrsta hrane na tjelesne funkcije i mentalne procese - nastalo je vegetarijanstvo kao najcjelishodniji nain ishrane.

    Glavna vrijednost tih iskustvenih (naunom terminologijom reeno nekontroliranih) eksperimenata je u tome to su mnoge generacije istraivaa prouavale funkcije ljudskog duha u najveem dijelu svoga ivota. Tako su u Indiji nastale razne grane joge, mnoge struje fakirizma, a i svi ostali dalekoistoni sistemi, koji imaju za cilj SAMOREALIZACIJU, izgraeni su iskljuivo na empirijskoj osnovi.

    Premda svi praktini orijentalni sistemi tee istom cilju, tehnike im se donekle razlikuju. Rada-joga je sistem mentalnog treninga, oien od emocija i lien fizikog vjebanja,

    osim pranajame koja prethodi glavnoj fazi koncentraciji misli. Kada se postigne 12 sekundi neprekidne koncentracije, dostignut je esti stupanj rada-joge zvani DHARANA. 12 takvih dharana (ili 144 sekunde neprekidne koncentracije) ini sedmi stupanj zvani DHIANA, a 12 dhiana ini osmi i posljednji stadij zvani SAMADHI ili transcendentalno stanje nadsvijesti.

    Dana-joga predstavlja razraen sistem meditativnog samoudubljivanja i kontinuirane autoanalize. Iz nje se u Japanu razvio ZEN.

    Mantra-joga, slina po tehnici metodu autosugestije francuskog psihologa Emila Kuea, djeluje na svijest indirektno, neprekidnim impregniranjem podsvijesti odabranim mantrama tj. autosugestijama. Neki smatraju mantre magijskim formulama i pridaju im udesna svojstva u izazivanju odreenih stanja svesti. U njima, meutim, nema nikakve mistike - sve se svodi na adekvatna zvuna djelovanja na odreene nervne centre.

    Laja-joga ili kundalini-joga tei direktnom buenju onog vida kozmike energije koji u ljudskom organizmu uzima oblik KUNDALINI AKTI ili zmijske snage. Ovo je najopasnija forma joge. Mada se u veini prirunika joge upozorava na opasnost preranog buenja Kundalini, na Zapadu ova vrsta joge izaziva najjau radoznalost, jer izgleda, na prvi pogled, da nudi preicu od stanja nadsvijesti, bez dugogodinjeg napornog procesa meditacije.

    Karma-joga je staza ispravnog ivljenja - svaki akt u profesionalnoj aktivnosti, svaka rije, svaka misao obojeni su idejom ispravnosti. Svakodnevni ivot postaje neprekidni ritual posveenja ispravnom ivotu.

    Fakirizam tei istom cilju - samorealizaciji ili po orijentalnoj terminologiji SAMADHI. Kroz kontrolu tijela i tjelesnih funkcija, a naroito specijalnim sistemom disanja, postie se kontrola mentalnih procesa i emocionalnih reakcija. Ako su dijelovi tijela, udovi, unutranji organi, oi i jezik stavljeni pod kontrolu volje, onda, ui fakirizam, kontrola duhovne strane naeg bia slijedi gotovo automatski. Samokontrola dovodi nuno do ko...