skripta evolucijska psihologija

Upload: petra-vukorepa

Post on 14-Jul-2015

591 views

Category:

Documents


20 download

TRANSCRIPT

Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Studij psihologije Evolucijska psihologija

skripta, odabrana poglavlja iz:

Evolutionary Psychology: The New Science of the MindDavid M. Buss

Zagreb, 2010.1

POGLAVLJE #1:Znanstveni pokreti koji su doveli do stvaranja evolucijske psihologijeLjudski mozak je najkompleksnija organska struktura u poznatom svijetu te je ujedno i fokus istraivanja evolucijske psihologije. CILJ ove nove znanstvene discipline jest razumijevanje mehanizama mozga ili uma kroz evolucijsku perspektivu. Evolucijska psihologija usmjerava se na etiri kljuna pitanja:(1) Zato je mozak dizajniran na nain na koji jest koji su kauzalni procesi stvorili i

oblikovali njegovu dananju formu?(2) Kako je mozak dizajniran koji su njegovi temeljni mehanizmi i sastavni dijelovi,

te na koji nain su organizirani?(3) Koje su funkcije tih sastavnica i njihove organizirane strukture za to je mozak

predvien?(4) Na koji nain informacije iz dananje okoline u interakciji s tim sastavnicama

uzrokuje ponaanje koje moemo opaati? Pitanja o misterijima ljudskog uma nisu nova seu u prolost od starih Grka do novijih psiholokih teorija poput Freudove teorije psihoanalize, Skinnerove teorije potkrepljenja i konekcionizma. Tek u posljednjim desetljeima, evolucijska psihologija javlja se kao ujedinjavajui teoretski okvir za sintezu istraivanja o ljudskom mozgu: spaja nalaze svih disciplina koje se bave mozgom (uenje i pamenje, panja i percepcija, emocije, interpersonalna privlanost i ljubomora, seksualno ponaanje i roditeljstvo, samopouzdanje i samopredstavljanje, altruizam i rtvovanje, moralnost i vjernost, kultura, samosvijest...) PREKRETNICE U POVIJESTI EVOLUCIJSKE IDEJE Evolucija se odnosi na postepenu promjenu organskih struktura. Svijest o ovoj ideji postojala je i prije nego je Darwin 1859. objavio svoje klasino djelo O podrijetlu vrsta. Oni koji su vjerovali u ovakvu vrstu promjene zvali su se evolucionisti. Jean Pierre Antoine de Monet de Lamarck (1744-1829) prvi upotrijebio rije biologie u svrhu imenovanja podruja koje izuava ivot.2

Postulirao dva uzroka promjene: (1) prirodna tenja svake vrste k viim formama te (2) nasljeivanje steenih osobina. Prema njegovoj teoriji, ivotinje se bore za preivljavanje to uzrokuje luenje tekuina koje poveavaju organe ukljuene u tu borbu tj. vane za preivljavanje (primjer: irafa!) Barun Georges Lopold Cuvier (1769-1832) predloio teoriju katastrofizma prema kojoj vrste izumiru zbog naglih katastrofa (primjer: meteori i dinosauri!) Openito, biolozi prije Darwina primjeivali su varijacije u vrstama od kojih su neke imale zauujue strukturalne slinosti (primjer: krila ptica i peraje tuljana). Usporedbe meu vrstama ukazivale su da ivot nije statian te da su moda sve potekle od davnog zajednikog pretka. Takoer su primjeivali kako mnoge vrste posjeduju svrsishodne osobine (kornjain oklop titi njene unutarnje organe od okolinskih imbenika, kljunovi ptica pomau u lomljenju oraha). No, prije Darwina nedostajala je teorija koja bi objasnila kako su se te promjene dogaale tijekom vremena i na koji nain su stvorene korisne i prilagoene osobine. Tj., nedostajao je uzroni mehanizam ili proces koji bi objasnio ove bioloke fenomene. DARWINOVA TEORIJA PRIRODNE SELEKCIJE

Darwin je pokuao objasniti ne samo zato se promjene u oblicima dogaaju tijekom vremena, ve i specifian nain na koji se taj proces odvija. elio je utvrditi kako dolazi do nastanka nekih novih vrsta i izumiranja drugih, kao i zato sastavni dijelovi ivotinja postoje u odreenom obliku. Za odgovore na ova pitanja presudno je bilo putovanje na brodu Beagle (1831.-1836.) tijekom kojeg je skupio mnotvo empirijskih dokaza za svoju teoriju. Veinu uzoraka skupio je na otoju Galapagos. Tamo je prouavao razliite vrste zeba, te zakljuio kako je vjerojatno da su se razvile od zajednikog pretka, no da su ekoloki uvjeti svakog otoka utjecali na razliit izgled tih ptica. Meutim, uzrok ove promjene jo uvijek mu je bio nepoznat. Kljuni dio u slagalici otkrio je itajui Malthusov esej koji ga je upoznao s idejom da su populacije organizama mnogo brojnije no to ih moe preivjeti i reproducirati se. Rezultat

3

toga je borba za opstanak u kojoj se povoljne varijacije odravaju u populaciji, a nepovoljne nestaju. Ponavljanje ovog procesa kroz generacije u konanici vodi do nastanka nove vrste. Tri sastavnice teorije prirodne selekcije su:(1) Varijacije pruaju sirovi materijal evolucijskom procesu, za evoluciju su vane

samo one koje se mogu nasljeivati.(2) Nasljee djelomian prijenos materijala. (3) Selekcija odnosi se na to da organizmi s varijacijama koje su korisne u

preivljavanju i reprodukciji ostavljaju vie potomaka. DARWINOVA TEORIJA SEKSUALNE SELEKCIJE Darwin je u svojim opservacijama primijetio i udne strukture koje nisu pridonosile preivljavanju, poput paunovog repa, te takoer da se spolovi dramatino razlikuju u veliini i strukturi. Darwin se pitao zbog ega te razlike postoje kada oba spola imaju jednake probleme preivljavanja. Njegov odgovor na ova pitanja bila je teorija seksualne selekcije koja govori da neke adaptacije nastaju kao posljedica uspjenog parenja. Seksualna selekcija djeluje putem dva mehanizma.1. Intraseksualna kompeticijia (npr. borba rogovima kod mukih jelena putem koje

dolaze do pristupa enki) karakteristike poput veliine, snage ili atletske sposobnosti, koje vode do uspjeha u natjecanju s pripadnicima istog spola prenose se na idue generacije zbog reproduktivne uspjenosti jedinki koje ih posjeduju2. Interseksualna selekcija (Darwin je naziva selekcija enki) odnosi se na proces

putem kojeg pripadnici jednog spola imaju konsenzus o poeljnim karakteristikama pripadnika suprotnog spola, te su jedinke koje posjeduju te karakteristike poeljnije za parenje; u veini vrsta enke su izbirljivije, ali oba spola sudjeluju u svim oblicima nadmetanja za partnera Ova teorija objanjava odreene anomalije. Npr. mujaci su vei od enki kod vrsta u kojima se fiziki sukobljavaju s drugim mujacima u natjecanju za reproduktivni uspjeh.

4

Iako je Darwin vjerovao da su prirodna i seksualna selekcija dva odvojena procesa, danas znamo da potiu od istog temeljnog mehanizma. Oba procesa se sada naime smatraju djelom istog mehanizma diferencijalnog reproduktivnog uspjeha putem nasljednih razlika u ustroju. Ipak razlikovanje je korisno u prepoznavanju dvije vrste adaptacija onih koje su evoluirale zbog prednosti u preivljavanju (npr. preferencija slatkog i masne hrane, strah od zmija) i one koje su evoluirale zbog reprodukcijskih prednosti (npr. bolja sposobnost u borbi spola koji se natjee).

ULOGA PRIRODNE I SEKSUALNE SELEKCIJE U TEORIJI EVOLUCIJE

Prirodna i seksualna selekcija nisu jedini razlozi evolucijske promjene. Neke promjene se dogaaju zbog genetskog toka, tj. nasuminih varijacija u genetskoj strukturi populacije. Ove varijacije dogaaju se zbog mutacija, efekta utemeljenja i bottle-neck efekta. Efekt utemeljenja javlja se kada mali dio populacije osnuje novu koloniju, a nije potpuno genetski reprezentativan za originalnu populaciju. Slian tome je i bottle-neck efekt koji nastaje smanjenjem populacije zbog npr. prirodnih katastrofa, a preivjeli nose samo dio gena originalne populacije. Zakljuno, iako je prirodna selekcija primarni uzrok evolucijskih promjena i jedini poznati uzrok adaptacija, nije jedini uzrok evolucijske promjene. Nadalje, evolucija putem prirodne selekcije nije namjerna niti prospektivna. Dogaa se zbog veih mogunosti preivljavanja jedinki koje nose odreene osobine, te prenoenja istih putem nasljeivanja. Jo jedna karakteristika selekcije je postupnost; barem u usporedbi s ljudskim ivotnim vijekom. Ona traje stotinama, tisuama, a u nekim sluajevima i milijunima generacija tijekom kojih su se oblikovani mehanizmi koje vidimo danas. Mogu se javiti i duga razdoblja bez promjene praena naglom promjenom, fenomen poznat kao punctuated equilibrium. Prirodna selekcija ujedinila je sve vrste u evolucijsko drvo ivota i povezala sve vrste ukljuujui i ovjeka putem zajednikih predaka. Npr. ljudi i impanze dijele vie od 98% zajednikog DNK, te su dijelili zajednikog pretka prije oko 6 milijuna godina. Ova teorija implicira da je nastanak ljudi i drugih vrsta ,,slijep, tj. produkt sporog, neplaniranog, kumulativnog procesa selekcije. To je naravno u suprotnosti s kreacionistikim pogledom koji

5

na ljude gleda kao na dio boanskog velikog plana ili namjernog dizajna. Kontroverze o objanjavanju podrijetla ovjeka putem selekcije nastavljaju se i danas. MODERNA SINTEZA: GENI I MEHANIZMI HERITABILNOSTI

Pri objavljivanju svoje teorije, Darwin nije znao prirodu mehanizama heritabilnosti. Ovaj problem rijeen je Mendelovim otkriem gena. Gen je definiran kao najmanja cjelovita jedinica koja se nasljeuje nepromijenjena, tj. bez da se fragmentira ili spaja. Genotip, za razliku od gena, ne prenosi se u cijelosti ve se mijenja kroz generacije kod vrsta koje se razmnoavanju spolnom reprodukcijom. Na taj nain svaka jedinka nasljeuje nasuminu polovicu majinih i oevih gena. Ujedinjenje Darwinove teorije i genetike kulminiralo je u pokretu ,,moderne sinteze. Tada su odbaene brojne zablude u biologiji, ukljuujui Lamarckovu teoriju, te je prirodna selekcija dobila vre temelje.

ETOLOGIJA Darwin je zamislio svoju teoriju kao primjenjivu i na drutveno ponaanje, a ne samo na fizike strukture. Naime, svo ponaanje zahtijeva podlogu u fizikim strukturama te je poznato da se vrste prema principu selekcije, mogu uzgajati zbog odreenih karakteristika ponaanja (npr. psi). Prva vanija disciplina koja se utemeljila na prouavanju ponaanja iz evolucijske perspektiva je etologija. Prvi fenomen koji su etolozi dokumentirali otkrio je Konrad Lorenz, a naziva se utiskivanje. Ono se odnosi na nain uenja koji je evolucijski preprogramiran u biologiji organizama (npr. paii koji slijede majku). Etologija se definira kao prouavanje neposrednih mehanizama i adaptivne vrijednosti ivotinjskog ponaanja. Etologe zanimaju etiri glavna problema: 1. Neposredni utjecaj na ponaanje2. Razvojni utjecaj na ponaanje

3. Funkcija ponaanja (adaptivna svrha)4. Evolucijsko ili filogenetsko podrijetlo ponaanja

6

INKLUZIVNI FITNES William D. Hamilton razvio je teoriju inkluzivnog fitnesa. Smatrao je da prirodna selekcija favorizira karakteristike koje uzrokuju prenoenje gena jedinke neovisno o tome da li ona stvara potomke direktno. Naime, Hamilton je smatrao da je takav pogled, koji uzima u obzir jedino mjeru direktnog reproduktivnog uspjeha, preuzak. Inkluzivni fitnes obuhvaa zbroj vlastitog reproduktvnog uspjeha pojedinaca i efekte koje njihove akcije imaju na reproduktivni uspjeh njihovih genetskih srodnika. Ova teorija utjecala je na sagledavanje ponaanja iz perspektive pojedinih gena. Kako bi se olakala replikacija gena, treba osigurati preivljavanje jedinke koja ga nosi, potaknuti tu jedinku na reprodukciju, te pomoi u preivljavanju i reprodukciji onim jedinkama koje nose kopije istog gena.

PROMJENE U RAZUMIJEVANJU ADAPTACIJA I PRIRODNE SELEKCIJE Vane prekretnice u evolucijskoj biologiji dijelom su zasluga i George C. Williamsa i njegovog rada Adaptacija i prirodna selekcija. Williams je preispitao do tada prevladavajue miljenje o grupnoj selekciji koja govori da adaptacije nastaju za dobrobit grupe. Prema ovoj teoriji npr. ivotinja bi ograniila vlastitu reprodukciju kako se populacija ne bi poveavala u sluaju nedostatka resursa. Williams tvrdi da bi ovakav mehanizam bio izuzetno slaba sila u evoluciji (npr. sucidalne ptice). Drugim rijeima selekcija individualnih razlika unutar vrste umanjuje snagu selekcije koja djeluje na razini grupa. Drugi doprinos Williamsa je daljnja razrada teorije inkluzivnog fitnesa koja je djelomino rijeila ,,problem altruizma, na nain da je kao primarne dobitnike altruistinog ponaanja prepoznala genetske srodnike. Osim paljive definicije i analize adaptacija, Williams je izdvojio kriterije za prepoznavanje adaptacije (pouzdanost, efikasnost i ekonominost).

TRIVERSOVE SEMINALNE TEORIJE7

Robert Trivers 70-tih godina objavio je tri utjecajna rada koja su se ticala seminalnih teorija. Prva je bila teorija recipronog altruizma meu jedinkama koje nisu genetski roaci tj. pod kojim uvjetima su mogli evoluirati mehanizmi razmjene i obostrano povoljne transakcije. U drugom radu predstavljena je teorija roditeljskog ulaganja koja je objasnila uvjete pod kojima se seksualna selekcija odvija za pojedini spol. Trea teorija bila je ona konflikta roditelja i potomaka koja postulira da ak i bliski srodnici poput roditelja i njihove djece ulaze u sukobe jer dijele samo 50% zajednikih gena. Npr. ono to je optimalno za dijete, poput koritenja to vie roditeljskih resursa, nije nuno optimalno i za roditelja, koji bi te resurse mogao ravnopravnije raspodijeliti meu vie djece.

KONTROVERZE VEZANE UZ SOCIOBIOLOGIJU Edward O. Wilson 1975. godine objavio je knjigu Sociobiologija: Nova sinteza u kojoj je predstavio sintezu stanine biologije, integrativne neurofiziologije, etologije, komparativne psihologije, populacijske biologije i bihevioralne ekologije. Dalje od toga, obuhvatio je raspon vrsta od mrava do ljudi tvrdei da se isti temeljni principi mogu primijeniti na objanjavanje ponaanja svih vrsta. Iako doprinos sociobiologije nije bio u otkriu nekih novih teorija, Wilson je pokuao pod jednim imenom spojiti mnoga razliita, interdisciplinarna saznanja evolucijske teorije u brojnim znanstvenim disciplinama. Najvie kontroverze proizalo je iz dijela knjige koji se odnosio na ljude i Wilsonove tvrdnje da e sociobiologija kanibalizirati psihologiju. Nadalje, ustvrdio je da e se mnogi fenomeni jedinstveni ljudima poput kulture, religije, etike i estetike moi objasniti ovom novom sintezom. No, usprkos ovim grandioznim tvrdnjama, Wilson nije pronaao dovoljno empirijskih dokaza koji bi potkovali iznesene teorije u kontekstu ljudskog drutva.

ZABLUDE VEZANE UZ TEORIJU EVOLUCIJE

1) Ljudsko ponaanje je genetski determinirano. Genetski determinizam odnosi se na tvrdnju da je ponaanje kontrolirano iskljuivo utjecajem gena, bez imalo ili uz vrlo malo okolinskih imbenika. Evolucijskoj teoriji esto se8

nepravedno zamjera da zastupa ovakvo gledite. Nasuprot ovoj miskoncepciji, evolucijska teorija predstavlja interakcionistiki okvir te podrazumijeva da su za ponaanje potrebna dva sastojka: evoluirane adaptacije i input od okoline koji pokree razvoj i aktivaciju ovih adaptacija. 2) Ukoliko je neto evoluirano, ne moe se promijeniti. Jo jedna esta zabluda je i ona da evolucijska teorija implicira nepromjenjivost ljudskog ponaanja. No, ljudi aktivno mijenjaju svoj okoli koji potom utjee i na aktivaciju (ili neaktivaciju) odreenih evoluiranih mehanizama. Spoznaja o odreenim drutvenim i psiholokim adaptacijama, kao i o nainima njihove aktivacije, prua nam mogunost da promijenimo neka nepoeljna ponaanja. 3) Mehanizmi koje trenutno posjedujemo su optimalno dizajnirani. Otkria o evolucijskoj funkcionalnosti naih evoluiranih mehanizama ne znae da su oni optimalno dizajnirani. Postoje mnogi faktori zbog kojih su postojee strukture daleko od savrenih. Jedan uzrok tome su evolucijski zaostatci, koji se javljaju jer je evolucija spor proces te odgovara na selekcijske pritiske odreenog okolia koji se u meuvremenu mijenja. To znai da su nai dananji mehanizmi evoluirali iz selekcijskih pritisaka koji su bili prisutni u kamenom dobu te nisu optimalni za dananju okolinu. Drugi uzrok su cijene adaptacija. Evolucija preferira mehanizme u kojima su dobiti vee od cijene u odnosu s drugim moguim dizajnom. To znai da su nai mehanizmi evoluirali kako bi bilo razumno uinkoviti u rjeavanju adaptivnih problema, ali nisu optimalni koliko bi mogli biti kada ne bi postojala ogranienja u obliku cijene.

PREKRETNICE U NASTANKU MODERNOG OVJEKA Neke od prekretnica u evoluciji modernog ovjeka: Prije 15 bilijuna godina Velikim praskom nastaje svemir. Prije 4.7 bilijuna godina nastaje Zemlja. Prije 3.7 bilijuna godina nastaje prvi ivot na Zemlji. Prije 85 milijuna godina nastaju prvi primati.

Prije 4.4 milijuna godina ivi prvi primat koji se kree na dvije noge. Prije 2.5 milijuna godina prvo kameno orue (povezano s Homo habilisom). 9

U periodu od prije 500-100 000 godina vrijeme najbreg razvoja mozga u

liniji Homo. Prije 150-120 000 godina zajedniki predak modernog ovjeka u Africi. Prije 40-35 000 godina Homo sapiens stie u Europu.

Nakon dolaska Homo sapiensa u Europu, u vremenu od prije 27 000 godina pa do sadanjosti, ova vrsta proirila se po cijelom planetu, a drugi hominidi su izumrli.

PREKRETNICE U POLJU PSIHOLOGIJE 1) Freudova psihoanalitika teorija Postavio temelje ljudske psihologije u kontekstu seksualnosti, na istu gleda kao na motivirajuu silu kod odraslih i djece. Dvije vrste instinkata oni koji se odnose na preivljavanje i seksualni instinkti slae se s Darwinove dvije teorije evolucije. 2) William James i psihologija instinkata Smatrao da ovjek posjeduje vie instinkata nego ivotinje, koji su nastali putem evolucije prirodnom selekcijom te su adaptacije za rjeavanje odreenih problema. 3) Biheviorizam Watson i Skinner. Naglasak na uenju, smatrali da postoji malo uroenih karakteristika ljudi, ve generalna sposobnost uenja. 4) Kognitivna revolucija Proizala iz mnotva saznanja o iznimkama kod fundamentalnih zakona uenja koje su postavili bihevioristi (npr. Harry Harlow i eksperiment s majmunskim majkama), prouavanja jezika i napretka u raunalnoj tehnologiji koji je doveo do informacijsko-procesirajue metafore. Ponovno se poinju istraivati psiholoki procesi i ono to se dogaa unutar glave, a ne samo ponaanje.

10

POGLAVLJE #2:Podrijetlo ljudske prirode

TRI TEORIJE PODRIJETLA SLOENIH ADAPTIVNIH MEHANIZAMA Tri su teorije koje objanjavaju podrijetlo ovjeka kakav je on danas. Jedna od tih teorija je kreacionizam, prema kojem je svijet sa svim biljkama i ivotinjama, od jednostanine amebe do sloenog ljudskog mozga, stvorilo boansko bie. Najee se takvo vjerovanje odnosi na doslovnu interpretaciju biblijskog stvaranja svijeta u 6 dana. Kreacionizam nije validan kao znanstvena teorija iz tri razloga. Prvo, ne moe se testirati jer iz svoje generalne premise ne nudi empirijske pretpostavke i predvianja koja bi mogla biti provjerena (Npr. Sve to postoji, postoji zato to je nadnaravno bie to tako stvorilo). Drugo, kreacionizam ne generira istraivanja niti nove znanstvene spoznaje. I, tree, kreacionizam se nije pokazao korisnim u objanjavanju otkrivenih organskih mehanizama. Stoga se kreacionizam svrstava u domenu religije ili vjerovanja, a ne u domenu znanosti. Druga velika teorija je teorija sijanja, prema kojoj ivot nije nastao na Zemlji, nego je, prema jednoj verziji, sjeme ivota dolo na Zemlju na meteoritu ili, prema drugoj verziji, inteligentni vanzemaljci su iz drugih galaksija ili s drugih planeta doli na Zemlju i tu posadili sjeme ivota. Bez obzira na podrijetlo sjemena, ono je evoluiralo u sve ostale oblike ivota prisutne danas na Zemlji. Teorija sijanja moe se testirati. Moemo traiti ostatke meteorita ili izvanzemaljskih posjeta, kao i to moemo traiti dokaze za postojanje ivih bia koja se nisu mogla razviti na Zemlji. Meutim, teorija sijanja nailazi na tri problema, a to su da trenutno nisu naeni nikakvi dokazi da se sijanje dogodilo, teorija sijanja nije dovela do novih znanstvenih otkria niti objanjava postojee znanstvene spoznaje. I fundamentalni problem je u tome to uzrona objanjenja razvoja ivota gura korak unatrag, tako se moemo pitati kako su se razvili ti posjetitelji vanzemaljci te koji su procesi odgovorni za razvoj sjemena u oblike ivota koji danas postoje. Trea teorija je teorija evolucije prirodnom selekcijom. Iako se naziva teorijom, fundamentalna naela tog evolucijskog procesa znanstveno potvrena. Teorija prirodne11

selekcije sadri znanstvene kvalitete, na nain da prua organizacijski okvir poznatim injenicama, vodi novim predvianjima i prua smjernice za vane domene znanstvenih istraivanja. Dakle, meu tri navedene teorije zapravo niti nema stvarnog natjecanja, evolucijska teorija je jedina plauzibilna teorija moe objasniti zadivljujuu raznolikost svijeta kakav danas je. TRI PRODUKTA EVOLUCIJE 1. Adaptacije nasljedne i pouzdano razvijene karakteristike koje su se opstale kroz prirodnu selekciju jer su pomagale u rjeavanju problema preivljavanja ili reprodukcije bolje nego alternativne karakteristike koje su postojale u populaciji kroz period evolucije. Da bi se neka karakteristika proglasila adaptacijom treba zadovoljavati uvjete efikasnosti, ekonominosti, preciznosti i pouzdanosti. Svaka adaptacija ima svoj period evolucije. Prvi korak je mutacija- spontana promjena u strukturi dijela DNA, koja, u sluaju da pomae jedinki, prenosi se dalje u populaciji, npr. pupana vrpca. 2. Nusprodukti karakteristike koje ne rjeavaju adaptivne probleme i nemaju funkcionalan dizajn, samo se prenose s karakteristikama koje imaju funkcionalan dizajn (adaptacijama) jer su uparene s njima, npr. pupak. 3. Nasumini efekti efekti proizvedeni nekim mutacijama, iznenadnim promjenama u okoliu ili moguim razvojnim efektima, npr. odreeni oblik pupka kod razliitih osoba.

EEA (Enviroment of evolutionary adaptedness) se odnosi na selekcijske sile, tj. adaptivne probleme koji su odgovorni za oblikovanje adaptacija kroz odreeni period vremena. EEA za uspravno kretanje (hodanje na dvije noge) ukljuuje selekcijske pritiske koji su djelovali oko 4,4 milijuna godina. Evolucijska psihologija se bavi posebnim vidovima adaptacija koji ukljuuju ljudsku prirodu, a to su psiholoke adaptacije i njihovi nusprodukti.

12

RAZINE ANALIZE U EVOLUCIJSKOJ PSIHOLOGIJI 1. Generalna evolucijska teorija Prva razina analize je generalna evolucijska teorija. U modernom vremenu, evolucija prirodnom selekcijom promatra se iz genetske perspektive razliita replikacija gena je pokreta evolucijskog procesa kojim su formirane adaptacije. Evolucijska teorija ukljuuje vie od prirodne selekcije, no ona je jedini poznati fundamentalni uzroni proces sposoban za stvaranje kompleksnog funkcionalnog dizajna i stoga se smatra kao najgeneralnija razina u evolucijskoj teoriji. Ta razina je danas vodea paradigma za itavu biologiju, kao i za evolucijsku psihologiju. Kada evolucijski psiholozi stoga testiraju svoje hipoteze, oni ne testiraju generalnu evolucijsku teoriju, ve se ta razina uzima kao paradigmatski. Prvenstveno jer postoje nadmoni dokazi koji podupiru generalnu evolucijsku teoriju, te zbog toga to nisu ponuena nesavladiva alternativna objanjenja. 2. Srednja razina evolucijskih teorija Ova razina obuhvaa teorije kao to su Triversova teorija roditeljskog ulaganja i seksualne selekcije, teorija recipronog altruizma, itd.. Ova razina je jo uvijek je prilino iroka te pokriva iroke domene funkcioniranja. Takoer, ova razina je prikladna za znanstveno testiranje i opovrgavanje. Teorije ove razine moraju biti kompatibilne s generalnom evolucijskom teorijom, ali i stajati na vlastitim temeljima. 3. Specifine evolucijske hipoteze Specifine evolucijske hipoteze mogu se empirijski provjeriti putem testiranja njihovih predikcija. Ukoliko predikcije ne budu empirijski potvrene, hipoteze na kojima se temelje dovode se u pitanje. Ako su kljune hipoteze dovedene u pitanje kroz nekoliko predikcijskih neuspjeha, onda je i vrijednost teorije srednje razine iz koje su proizale upitna. Npr., sukladno Triversovoj teoriji, moemo zakljuiti da e ene vie cijeniti mukarce koji su spremni ulagati u potomstvo, koji imaju vei raspon resursa, inteligentni su i malo stariji od njih. Ove hipoteze su testirane u psihologijskim istraivanjima, potvrene su u nizu studija te se stoga Triversova teorija smatra pouzdanom.

DVIJE STRATEGIJE ZA GENERIRANJE I TESTIRANJE EVOLUCIJSKIH HIPOTEZA13

1. Top-down strategija strategija kod koje se hipoteze generiraju na temelju generalne evolucijske teorije, testiraju se predvianja temeljena na hipotezama nakon ega se procjenjuje jesu li empirijski rezultati potvrdili predvianja. 2. Bottom up strategija poinje se s opservacijama na temelju kojih se razvijaju hipoteze i predvianja. Ta se predvianja testiraju, nakon ega se procjenjuje jesu li ih empirijski rezultati i potvrdili.

TEMELJI EVOLUIRANIH PSIHOLOKIH MEHANIZAMA Sve vrste imaju prirodu koja se moe opisati i objasniti, ije su temeljne strukturalne jedinice evoluirani psiholoki organizmi. Sve vrste imaju prirodu Svaka vrsta suoila se s jedinstvenim selekcijskim pritiscima kroz svoju evolucijsku povijest, to je predstavilo jednako jedinstven proces adaptacije. I ljudi imaju prirodu kvalitete koje nas definiraju kao jedinstvenu vrstu. Sve psiholoke teorije impliciraju njeno postojanje, npr. za Freuda su to seksualni i agresivni implusi, za Jamesa mnotvo instinkata, a za Skinnera mehanizmi uenja, a budui da je evolucija selekcijom jedini poznati kauzalni proces koji moe stvoriti te osnovne komponente ljudske prirode, sve psiholoke teorije su implicitno ili eksplicitno evolucijske. Evolucijska psihologija usmjerava se na analizu ljudskog uma kroz evoluirane mehanizme, kontekst u kojem su se razvili i ponaanje koje je uvjetovano tim mehanizmima. Evoluirani psiholoki mehanizam je skup procesa unutar organizma sa sljedeim obiljejima:(1) Postoji u sadanjoj formi jer je uspjeno rjeavao problem preivljavanja ili

reprodukcije tijekom evolucijske povijesti.(2) Operira s uskim rasponom informacija (npr. oko ne vidimo rendgenske zrake;

podraaji iz EAA ili oni slini njima u dananjem okruenju). (3) Aktivirani ulaznom informacijom, govore tijelu s kojim se adaptivnim izazovom susree.14

(4) Nakon aktivacije, kroz niz pravila donosi odluku o ponaanju (npr. INPUT: zmija

IF THEN: procjena situacije OUTPUT: napad, bijeg ili zamrzavanje)(5) Rezultira fiziolokom aktivnosti, informiranjem ostalih psiholokih mehanizama ili

manifestnim ponaanjem (npr. INPUT: zmija OUTPUT: strah fizioloka aktivnost; evaluacija mogunosti poput bijega ili zamrzavanja informacija ostalim psiholokim mehanizmima; bijeg ili zamrzavanje manifestno ponaanje). (6) Krajnje usmjereni rjeavanju prezentiranog adaptivnog problema. Neki mehanizmi koji su prije bili adaptivni danas nisu nuno najbolja rjeenja. Primjerice, preferencija za slatkim koja se razvila kao adaptacija na okolinu u kojoj nije bilo dovoljno hrane prisutna je i danas kada postoji obilje takvih namirnica. Ta adaptacija u ovom okoliu stoga moe dovesti do prekomjerne konzumacije slatkog i masnog, to je u konanici loe za zdravlje.

OSOBINE EVOLUIRANIH PSIHOLOKIH MEHANIZAMA(1) Osiguravaju (nearbitrarne) kriterije po kojima analiziramo/dijelimo ljudski um, a to je

prema funkcionalnosti (npr. u fizionomiji, jetra izvrava drugaiju funkciju od srca ili glave). (2) Uglavnom usmjereni na specifian problem ne postoji generalni adaptivni problem.

Generalna rjeenja neuinkovito vode ponaanje. Ako i dovedu do rjeenja, rade to uz visoku cijenu. Kriterij uspjeha varira od problema do problema.

(3) Postoji velik broj evoluiranih mehanizama, jer postoji velik broj problema.(4) Specificitet, kompleksnost i brojnost mehanizama daje ljudima bihevioralnu

fleksibilnost adaptacije nisu rigidni instinkti (komponenta pravila odluivanja) (5) Generalni mehanizmi specifini za ljude; nov nain rjeavanja izazova preivljavanju koji se razvio zbog uestalih promjena okoline (npr. inteligencija, radno pamenje).

UENJE, KULTURA I EVOLUIRANI PSIHOLOKI MEHANIZMI15

Okvir evolucijske psihologije rjeava dihotomiju poput nasljee vs. okolina, uroeno vs. naueno i bioloko vs. kulturoloko. Okoli i selekcijski pritisci oblikovali su sve mehanizme, ukljuujui i kognitivne. Okolinski uvjeti tijekom razvoja potrebni su za pojavljivanje tih mehanizama, te su okolinski utjecaji nuni kako bi se mehanizam aktivirao. Sva ponaanja nastaju kao produkt interakcije evoluiranih psiholokih mehanizama s okolinskim informacijama. Evoluirano ne znai suprotno od nauenog. Npr. ako pojedemo pokvarenu hranu, osjeamo muninu. Kasnije emo imati averziju prema takvoj hrani (nauit emo da vie ne jedemo pokvarenu hranu), a mehanizam odgovoran za osjeanje munine je evoluirani mehanizam.

METODE TESTIRANJA EVOLUCIJSKIH HIPOTEZA

Nakon to se formuliraju hipoteze o evoluiranim psiholokim mehanizmima i specificiraju predvianja, idui korak je empirijska provjera. Evolucijski psiholozi imaju na raspolaganju razliite metode za to: (1) usporedba izmeu vrsta, (2) usporedba izmeu spolova, (3) usporedba jedinki unutar vrste, (4) eksperimentalne metode.

IZVORI PODATAKA ZA TESTIRANJE EVOLUCIJSKIH HIPOTEZA

Podatke moemo pribaviti iz razliitih izvora, a to su (1) arheoloki podaci, (2) podatci iz lovako-sakupljakih drutava, (3) opservacije, (4) samoprocjene, (5) life-history i javni podatci, (6) ljudski proizvodi/ostatci.

IDENTIFIKACIJA ADAPTIVNIH PROBLEMA Ljudi su se, kao i druge vrste, suoavali s velikim brojem adaptivnih problema kroz povijest i tako razvili kompleksne adaptivne mehanizme. Namee se pitanje koji su to adaptivni problemi bili? Identifikacija tih problema velik je zadatak kojim e se znanstvenici baviti jo desetljeima. Ovo su neke smjernice od kojih se moe krenuti u potrazi za odgovorima, Moderna evolucijska teorija Jedna smjernica je struktura moderne evolucijske teorije, prema kojoj je pokreta evolucijskog procesa raznolika reprodukcija gena koji su odgovorni za razliit dizajn, ili kroz

16

potomke ili pomagajui genskim srodnicima u reprodukciji,. Stoga, svi adaptivni problemi moraju biti vezani uz potrebu za preivljavanjem ili pomo pri reprodukciji. A to su: 1. Problemi preivljavanja i rasta dovoenje organizma do toke u kojoj je sposoban za reprodukciju 2. Problemi parenja selekcija, privlaenje, zadravanje partnera te izvoenje seksualnog ponaanja potrebnog za reprodukciju 3. Problemi roditeljstva pomaganje potomcima da preive i da rastu, do toke u kojoj su sposobni za reprodukciju 4. Problemi pomaganja genetskim srodnicima pomaganje u reprodukciji rodbine koja nosi kopije gena Univerzalna struktura ljudskih drutava Svi ljudi ive u grupama. Sve grupe imaju socijalnu hijerarhiju to je univerzalna pojava u naoj vrsti. Identifikacija takvih svojstava ljudskih interakcija prua polazinu toku za identifikaciju adaptivnih problema. Tradicionalna drutva Lovako-sakupljaka drutva vie slie uvjetima u kojima smo evoluirali nego moderna drutva. Postoje snani dokazi da su ljudi bili lovci i sakupljai kroz 99% nae povijesti. Istraivanje takvih drutava, prua informacije o vrsti adaptivnih problema s kojima su se nai preci suoavali. Paleoarheologija i paleoantropologija Npr. analiza zuba naih predaka moe otkriti to su jeli. Analizom kostiju moe se otkriti od kojih su bolesti bolovali i tako otkriti s kojim su se adaptivnim problemima suoavali. Postojei mehanizmi Najee fobije kroz kulture su fobija od zmija, paukova, visine, mraka, nepoznatih ljudi, ali ne od auta ili utinica. To nam govori da smo razvili prilagodbe na probleme iz razdoblja predaka, a ne na moderne probleme. Univerzalnost seksualne ljubomore govori da ene i mukarci nisu bili vjerni. Ukratko, nai sadanji psiholoki mehanizmi pruaju pogled u prirodu adaptivnih problema koji su bili prisutni kod naih predaka. Task analiza17

Task analiza zapoinje s opservacijama o ljudskom ponaanju i postavlja pitanje kako se to ponaanje pojavilo, tj. koji su se kognitivni i ponaajni zadaci morali rijeiti? Npr. ljudi ee pomau roacima nego ne roacima. Prvi problem je odreivanje tko su roaci, tj. nositelji kopija gena i koliko su im bliski, tj. genetski slini. Rijeili su ovaj problem raspoznavanjem po fizikom izgledu. Task analiza nam omoguava identifikaciju adaptivnih problema koji su se morali rijeiti da se neko ponaanje moe dogoditi.

POGLAVLJE #3: ,,NEPRIJATELJSKE SILE PRIRODEPRIBAVLJANJE HRANE I SELEKCIJA Najvaniji problem vezan uz preivljavanje i prehranu je kako pribaviti prikladnu koliinu kalorija i nutrijenata kao to su natrij, kalcij, cink, bez da istovremeno unesemo toksine. Problem selekcije hrane posebno je vaan za omnivore, npr. takore i ljude. Jedui i biljke i ivotinje, poveava se rizik trovanja. takori su razvili preferencu za slatkim, a izbjegavanje gorke hrane koja esto sadri toksine; neofobiju, tj. averziju na novu hranu. Novu hranu kuaju u malim koliinama i odvojeno od druge hrane kako bi procijenili ogovara li im nova hrana ili im stvara muninu, to je uenje uvjetovanjem. Za ljude hrana ima i socijalnu komponentu. Dijeljenje hrane je statusni simbol, strategija udvaranja, znak bliskosti ili gesta pomirenja. Neuspjeh u pribavljanju hrane moe mukarcima smanjiti status u grupi. Ljudi su razvili mehanizme za borbu s prirodnim toksinima. Hrana koja nam loe mirie ili je gorkog okusa upuuje da je bolje za nas da ju ne pojedemo. Pljuvanje i povraanje su mehanizmi koji nas sprjeavaju da pojedemo tetne tvari ili da ih se rijeimo. Osjeaj gaenja je adaptacija koja slui obrani od mikroba i bolesti. U kroskulturalnoj studiji Amerikanaca i Japanaca (Rozin, 1996), najodvratniji su im bili izmet i ostali tjelesni otpadi, loa higijena, otvorene rane, neprimjeren seks i smrt. Reakcija gaenja na te stvari je funkcija zatita tijela od dolaenja u kontakt s tvarima koje bi mogle biti tetne za zdravlje. Ljudi preferiraju zaine jer ubijaju ili sprijeavaju rast mikroorganizama i sprjeavaju razvoj toksina u hrani koju jedemo. Na taj nas nain uvaju od bolesti ili trovanja hranom. Jai su zaini uinkovitiji i stoga se ee koriste u vruim klimama, gdje se hrana bre kvari. ee se rabe u mesnim jelima nego u vegetarijanskim, zbog toga to se opasni mikroorganizmi razmnoavaju vie na mesu. Koritenje zaina je kulturalno prenoeno.

18

Voe je najea namirnica prehrane veine primata. Voe je bogato eerom i etanolom. Primati, ukljuujui i ljude, konzumirali su male koliine etanoloa milijunima godina putem zrelog voa. Stoga se ljudska sklonost alkoholu moe objasniti kao nusprodukt adaptivne sklonosti zrelom vou. Alkoholizam se mogao razviti kao maladaptivni nusprodukt prekomjernog uivanja ovih frutarijanskih mehanizama.

Bolesti u trudnica Hipoteza zatite embrija Prema Profetu (1992) 75% - 89% ena izvjeavalo je o jutarnjim muninama za vrijeme trudnoe. Profet smatra da bi se i averzija prema odreenoj hrani trebala ukljuiti u definiciju jutarnje munine, tada bi se postotak poveao na oko 100%. Jutarnja munina je zapravo adaptacija koja sprijeava majke da konzumiraju i apsorbiraju tetratogene toksine koji mogu biti tetni razvoju djeteta. Specifina hrana koja je odbojna trudnicama je kava, meso, alkohol i povre. Mnoge doive i osjeaj munine na miris prene hrane ili hrane s rotija koja sari kancerogene. Kada bi konzumirale navedenu hranu vjerojatno bi povraale, kako bi se sprijeio dolazak toksina do fetusa. Jutarnja munina javlja se u vrijeme kada je fetus najosjetljiviji na toksine, otprilike 2 do 4 tjedna nakon zaea, kada se organi poinju formirati, a potpuno nestaje do 14 tjedna, kada osjetljivo razdoblje razvitka organa prestaje. Trudnice koje nemaju jutarnje munine u prvom tromjeseju podlijeu spontanom pobaaju. Postoje i kroskulturalni dokazi za jutarnju muninu, to je takoer jedan od dokaza da se radi o adaptaciji. U studiji 27 drutava naeno je da je jutarnja munina prisutna u 20 drutava. Ta su drutva vie konzumirala meso i ivotinjske proizvode koji sadre patogene parazite naspram 7 drutava u kojima nije bila prisutna munina (Fessler, 2002; Fluxman i Sherman 2000). triput ee

Hipoteza o lovu Ljudi trebaju konzumirati vitamine A i B12 koje se nalaze u mesu i koju su nam prijeko potrebni za ivot. Ljudi naspram ostalih primata imaju manji probavni sustav, ljudska crijeva su kraa pa se proteini i hranjive tvari bre probavljaju. Ti nalazi sugeriraju da smo se u evolucijskoj povijesti hranili mesom i da je na organizam evoluiralo u tom smjeru.19

1. Hipoteza o priskrbljavanju Mujaci ljudske vrste priskrbljuju hranu potomcima, to je rijetko u ivotinjskom svijetu. To prikupljanje hrane je objanjenje za evoluciju lova koja objanjava i pojavu snanih mukih koalicija. Lov zahtijeva organizane koalicije, jer jedan ovjek ne bi mogao savladati veliki plijen. Takoer, hipoteza lova moe objasniti i neke druge fenomene kao npr. reciproni altruizam i socijalnu razmjenu izmeu prijatelja, podjelu rada prema spolovima (mukarac lovi, ena sakuplja) i razvoj kamenog orua. 2. Hipoteza pokazivanja statusa meu mukarcima Mukarci koji ulove vie hrane imaju beneficije u drutvu, tj. vie poeljnih partnerica, potomke koji vie preivljavaju, presti koji ih ini poeljnim za mone saveze s drugima.

Hipoteza o sakupljanju Suprotno veini miljenja, kameno se orue prvo upotrebljavalo za kopanje i sakupljanje biljki, a tek poslije se koristilo za lov. Hipoteza o sakupljanju upuuje na to da je hrana primata bila biljnog podrijetla. ene su veinu vremena sakupljale hranu i brinule se o djeci. Ova hipoteza korigira iskljuivo fokusiranje na muki lov, stavlja naglasak na ulogu ene u evoluciji i sugerira da se prehrana naih predaka sastojala uglavnom od biljaka. Hipoteza o leinarima Prema ovoj hipotezi, nai su se preci hranili mesom ivotinja koje su ubile druge ivotinje. Orue je sluilo za jedenje, a ne za ubijanje ivotinja. Meutim, ova teorija nailazi na nepremostive tekoe u objanjavanju pribavljanja hrane. Lovac, sakuplja ili leinar? Zakljuak: Ljudski preci bili su omnivori, a meso i sakupljane biljke su bili vani sastojci prehrane. Velika zastupljenost mukih lovaca i ena skupljaica u tradicionalnim drutvima ukazuje na to da su obje aktivnosti bile dio ljudske povijesti u pribavljanju hrane.

20

Spolne razlike u specifinim prostornim sposobnostima (adaptacije na lov i sakupljanje) Spolne razlike u prostornoj sposobnosti odraavaju adaptacije na lov i sakupljanje. ene su u prosijeku bolje na zadacima pamenja lokacija koje olakavaju sakupljanje, a mukarci u mentalnoj rotaciji objekata, navigaciji i itanju mape sposobnostima koje su olakavale lov (Silverman i sur., 1992, 2000).

MJESTO IVLJENJA

Jo jedan adaptivan problem bio je nai mjesto za ivljenje. Ljudi su razvili preference za krajolike bogate resursima i za mjesta u kojima imaju dobar pogled, oponaajui tako savana naselja naih predaka. Savana hipoteza Selekcija je preferirala motivacije, odluke i preference koje su vodile do otkrivanja i nastanjivanja na teritoriju bogatom resursima potrebnim za odravanje ivota i u isto vrijeme izbjegavanje teritorija siromanog resursima i potencijalnog opasnog za preivljavanje. Orians (1980, 1985) takvu selekciju naziva savana hipotezom. Savana hipoteza je potvrena studijama preferenci krajolika i preferiranjem ivljanja na preglednijim mjestima. Orians i Heerwagen (1992) su predloili 3 faze u odabiru mjesta ivljenja. Prvo selekcioniramo (emotivan proces, ukoliko nema sklonita ili je pregusta vegetacija, naputamo mjesto); drugo sakupljamo informacije (o resursima i potencijalnim opasnostima) i tree eksploatiramo (ostanak dok se ne iscrpe resursi). Odabir mjesta ivljanja moe biti i temporalno ovisan. Npr. gromovi i munje signaliziraju da treba odmah nai sklonite. Selekcija je oblikovala preference za mjesta stanovanja u modernom svijetu. Iako ivimo daleko daleko od od savanskih nizina, ureujemo svoj okoli na nain da oponaa udobna drevna naselja. Volimo ivjeti u stanovima s pogledom, a ne u podrumima, bre se oporavljamo ako su se iz bolnice mogla vidjeti drvea (Ulrich, 1984) i postavljamo slike i fotografije koje ponovno stvaraju panorame drevnog savanskog naselja (Appleton, 1975).

PREDATORI I OSTALE OKOLINSKE OPASNOSTI21

Strah je vitalna evolucijska ostavtina koja vodi organizam izbjegavaju prijetnji i ima jasnu vrijednost kod preivljavanja. Strah se razlikuje od fobije po tome to se strah javlja kod realne opasnosti, nije pod voljnom kontrolom i vodi bjegu iz zastraujue situacije. Marks (1987) i Bracha (2004) ukazuju na 6 funkcionalnih obrana od napada: 1.,,Smrzavanje pomae u skrivanju od predatora, inhibira agresivne napade 2. Bijeg udaljava organizam od specifinih prijatnji 3. Borba neutralizira opasnost napadom 4. Pokoravanje uglavnom kada je prijetnja netko iz vrste 5. Prestravljivanje ,,glumljenje smrti, predator izgubi interes 6.Onesvjeivanje - gubitak svijesti je signal napadau da mu nije prijetnja (onesvjeivanje na pogled krvi ili oruja, imalo funkciju da neratnici (ene i djeca) pokau da nisu prijetnja, ee kod ena i djece) Uz ove mehanizme, strah izaziva i druge evoluirane psiholoke reakcije poput izluivanja epinefrina pomae u zgruavanju krvi ukoliko doe do ranjavanja, izluivanju glukoze koja oslobaa energiju za bijeg; ubrzavanja pulsa pojaava cirkulaciju krvu iz probavnog sustava u miie; ubrzanog disanja opskrba miia kisikom i ubrzano izdisanje ugljinog monoksida.

Najei ljudski strahovi Ljudi e ee razviti strahove od opasnosti koje su bile prisutne u okoliu naih predaka nego od onih koje su sada prisutne. Npr. zmije nisu vie problem u urbanoj okolini, ali automobili jesu. Meutim, strahovi od automobila, pitolja ili cigareta su praktiki nepoznanice za razliku od straha od zmija. Specifini ljudski strahovi izbijaju u dobi kada se moemo susresti s opasnou. Strah od visine ili stranaca javlja se u dobi od 6 mjeseci, upravo kada djeca poinju puzati i time odmicati od majki. Strah od stranaca je i kroskulturalno potvren. Djeca se vie boje mukaraca stranaca, nego ena, to odgovara injenici da su u povijesti nepoznati mukarci bili opasniji od ena (Heerwagen i Orians, 2002). Separacijska anksioznost javlja se u dobi od 9 do 13 mjeseci i takoer je kroskulturalno potvrena. Strah od ivotinja javlja se u dobi od 2 godine, kako dijete poinje sve vie istraivati okolinu.22

Agorafobia, strah od javnih mjesta ili prostora iz kojih je teko pobjei, javlja se kasnije, kada mladi naputaju dom. Neki strahovi razlikuju se s obzirom na spol, ene pokazuju vie straha od dogaaja u kojima bi se mogle ozlijediti, biti napadnute, opljakane, silovane ili od prometnih nesrea (Fletchenhauer i Buunk, 2005). Ovo je posebno zanimljivo zbog toga to, osim u sluaju sliovanja, ostale se stvari ee dogaaju mukarcima. Jedno od objanjenja je da je seksualna selekcija kod mukaraca posredovala rizinijim strategijama (zbog odravanja statusa, rasusra i prilika za parenje), a kod ena opreznijim strategijama (zbog skrbi nad potomcima). Ta hipoteza objanjava i uestaliji strah od zmija kod ena (38 %) nego kod mukaraca (12%). Ljudi bre percipiraju stvari koje su prijetnje, a osjetljivi su i na takve zvukove. Prema Neuhoffu (2001), postoji razllika u obradi dolazeih zvukova naspram odlazeih. Promjene u dolazeim zvukovima percipiraju se veima, kao i bliima. Ova ,,zvuna pristranost je perceptivna adaptacija dizajnirana radi boljeg izbjegavanja pribliavajuih opasnosti, npr. predatora.

Hipoteza adaptivne konzervativnosti straha Kod anksioznih poremeaja esto se javlja generalizacija straha na ire objekte ili situacije od onih koje su prvotno izazivale strah. Npr. kod agorafobije na poetku se moe javiti strah od gomile ljudi, zatim kako se fobija pogorava, strah se moe javiti i u npr. obinim trgovinama, a dalje dovesti i do zatvaranja u kuu. Hipoteza adaptivne konzervativnosti straha objanjava pojavu generalizacije. Zamislimo da u jednom scenariju osoba pretpostavi da neto nije opasno, ali ju ugrize i osoba umre; a u drugom scenariju osoba pretpostavi da je neto opasno, a zapravo nije. Cijena pretpostavke da je neto sigurno kad zapravo nije je puno vea od da pretpostavke da neto nije sigurno,a zapravo je. Stoga neke generalizacije mogu biti adaptivne, ak i ako to ponekad rezultira pogrenim izbjegavanjem objekata koji su bezopasni.

DJEJE ADAPTACIJE PRTIV PREDATORA

23

Barrett (2002, 2005) sugerira da bi djeca mogla izbjegavati predatore trebaju imati 3 kognitivne vjetine : (1) mogunost kategoriziranja opasnosti kao ,,predatora ili ,,opasne ivotinje, (2) razumijevanje da predator eli pojesti plijen i anticipacija ponaanja predatora (3) razumijevanje smrti kao potencijalnog ishoda. Barrettova studija je pokazala da djeca u dobi od 3 godine mogu razumju predator-plijen susrete kao i poimanje smrti kao trajnog i nepromjenjivog stanja, u svim kulturama.

DARWINOVA MEDICINA: BORBA S BOLESTIMA

Ljudi su razvili obrambene mehanizme kao to su vruica i anemija koje pomau u borbi s bolestima. Umjetno sniavanje vruice ili poveavanje eljeza u krvi zapravo nanosi vie tete nego to pomae izljeenju. Vruica Mehanizmi odgovorni za porast temperature su zapravo korisni, omoguuju tijelu da se lake bori s bolesti. Studije su pokazale da se djeca s vodenim kozicama bre oporavljaju ukoliko im se ne sniava vruica. Takoer, ukoliko se pacijente zaraene sifilisom zarazi i malarijom, koja proizvodi vruicu, 30 % pacijenata je preivilo, dok sifilis u prosijeku ubija 99% zaraenih. Sniavanje eljeza u krvi eljezo u krvi je zapravo hrana za bakterije. Uslijed infekcije tijelo proizvodi kemikaliju koja sniava eljezo u krvi. Istovremeno, ljudi spontano reduciraju konzumaciju hrane bogate eljezom, npr. jaja i unku. Takoer se i smanjuje apsorbiranje eljeza u tijelu. Lijenici dugo nisu znali za ovu pojavu pa su pogreno pripisivali suplemente eljeza bolesnicima.

TEORIJA STARENJA Starenje je propadanje svih tjelesnih mehanizama. Williams (1957) je razvio plejotropnu teoriju starenja. Plejotropija je pojava da gen ima dva ili vie razliitih efekata. Npr. gen koji je odgovoran za visoku razinu testosterona kod mukaraca uzrokuje da su u mladosti uspjeniji u natjecanju s drugim mukarcima za status, a u starosti poveava rizik od raka24

prostate. Kroz ovaj proces, razvili smo mnogo gena koji pomau ranije u ivotu, ali imaju tetne posljedice kasnije, kada je slaba elekcija. Plejotropna teorija starenja objanjava zato organi propadaju u kasnijoj ivotnoj dobi, ali i zato mukarci umiru otprilike 7 godina ranije nego ene. Selekcijske sile snanije utjeu na mukarce nego na ene zbog toga to je reproduktivna varijanca mukaraca via nego kod ena. Najplodnije ene kroz ivot mogu roditi oko 12 djece, dok mukarci mogu napraviti puno vie potomstva. Stoga je selekcija intenzivnija za mukarce i proizvodi vie pjelotropnih gena koji uzrokuju raniju smrt. Ukratko, selekcija je monija ranije u ivotu zbog toga to sve to se tada dogodi moe utjecati na ostatak reproduktivnog razdoblja u ivotu.

SAMOUBOJSTVO

De Cantazaro (1991, 1995) sugerira da e se samoubojstvo najvjerojatnije dogoditi kada jedinka ima dramatino reduciranu sposobnost da doprinose svom inkluzivnom fitnesu. To ukljuuje oekivanje loeg zdravlja, kroninu nemo, sramotu ili neuspijeh, slabe izglede za heteroseksualno parenje i osjeaj da je na teret obitelji. Osobe s niskim reproduktivnim potencijalom (npr. ako se doivljavaju neprivlanima) i koje su velik teret obitelji (moe ometati reproduktivni uspjeh blinjih) imaju vie suicidalnih ideja, imaju osjeaj beznaa i depresivni su.

25

POGLAVLJE #4:Dugorone strategije parenja kod enaModerne ene naslijedile su preference kod odabira dugoronih partnera od svojih enskih predaka. Naime, ene koje su u prolosti bile nedovoljno selektivne pri odabiru partnera imale su manji reproduktivni uspjeh od onih koje su bile izbirljivije. Dugorono parenje za ene donosi mnotvo prednosti te moguih sredstava. Pri odabiru dugoronog partnera, bitno je da isti ima odreene karakteristike vane za rjeavanje za ena kritinih adaptivnih problema te su na temelju ovih potreba evoluirale odreene enske specifine preference. TEORIJSKA PODLOGA Teorija roditeljskog ulaganja (Trivers) ene su u evolucijskoj prolosti seksom riskirale mnogo ulaganja te su one koje su bile selektivnije u odabiru partnera bile evolucijski uspjenije. Triversova teorija postulira da e spol koji vie ulae u potomke biti selektivniji i izbirljiviji kod biranja partnera te da e pripadnici spola koji manje ulae biti kompetitivniji kako bi dobili pristup partnericama. ENSKE PREFERENCE 1. Ekonomski resursi i dobra financijska perspektiva ene preferiraju partnere koji posjeduju odreene karakteristike koje signaliziraju da imaju pristup ekonomskim resursima. Ovo se ne odnosi nuno direktno na posjedovanje mnogo novca ve i na kvalitete povezane s

26

veom mogunou pribavljanja resursa u budunosti, poput ambicioznosti, inteligencije i starosti (potencijal); mogunosti zarade i sl. 2. Visok socijalni status Jo jedan indikator posjedovanja resursa. 3. Preferenca za starije mukarce Starost mukarca takoer je indikator koji se odnosi na njegov status u drutvu te dostupnost resursa. 4. Ambicioznost i poduzetnost Radinost, ambicioznost i poduzetnost neki su od najboljih prediktora za napredovanje na poslu i poveanje prihoda. ene preferiraju mukarce koji posjeduju ove osobine jer takoer ukazuju na sposobnost osiguravanja resursa potrebnih da bi ena rijeila svoje adaptivne probleme te smatraju da je njihov izostanak u mukarcu veoma nepoeljan, dok mukarci u svojim enama nedostatak ambicije ne vide niti pozitivno niti negativno (Buss i Schmitt, 1993). 5. Pouzdanost i stabilnost Druga i trea najpoeljnija karakteristika partnera, dobivena u kroskulturalnom istraivanju. Jedan razlog tome je da su pouzdani signali da e resursi biti stabilni i konzistentni tijekom vremena, a drugi da mukarci koji ne posjeduju ove karakteristike esto mogu predstavljati emocionalni i druge trokove za ene te su ee nasilni, vie ljubomorni, posesivni te imaju vie izvanbranih odnosa. 6. Atletika graa Mukarci koji su snaniji i atletiki graeni mogu obraniti partnericu od razliitih opasnosti te su stoga poeljni znakovi koji ukazuju na fiziku spretnost i snagu (V-oblik torza). 7. Dobro zdravlje i fiziki izgled Loe zdravlje predstavlja opasnost od ranije smrti partnera te posljedino i gubitak resursa. Nadalje, takav partner moe prenijeti razne bolesti i viruse eni, a i potomcima poto je zdravlje djelomino i nasljedno (paunovo perje!). Jedan od znakova zdravlja jest i fiziki izgled, tj. simetrinost lica i tijela. Tijekom evolucijske povijesti, velik broj okolinskih dogaaja i genetskih stresora utjecao je na odmake od simetrije te su osobe koje su smatrane simetrinima na taj nain pokazivale otpornost na takve pogubne utjecaje i razvojnu stabilnost.

27

8. Ljubav i obvezivanje Osim posjedovanja potrebnih resursa, vano je i da je partner voljan uloiti ih u enu i njihove potomke. Primarna funkcija ljubavi je upravo ta da signalizira obvezivanje, koje podrazumijeva i vjernost te sukladno tome i ekskluzivno ulaganje u partnericu i zajednike potomke. 9. Spremnost za ulaganje u djecu Spremnost na ulaganje ovisi o tome trai li mukarac raznolikost te hoe li svoje resurse uloiti u traenje novih partnerica ili u djecu te takoer i o tome kolikom procjenjuje mogunost da je dijete njegovo. Ovo ukazuje na to da e se mukarci dosta razlikovati u tome koliko su i na koji nain spremni uloiti u odreeno dijete. ene su razvile preference za mukarce koji pokazuju spremnost za ulaganje u njihovu djecu (Istraivanje La Cerra sa slikama mukarca i djeteta u razliitim situacijama i procjena njegove poeljnosti). 10. Slinost Slinost vodi do emocionalnog zbliavanja, kooperativnosti, komunikacije, nieg rizika od prekida te mogue poveane mogunosti preivljavanja potomaka. I mukarci i ene pokazuju snane preference za partnere koji dijele njihove vrijednosti, politika uvjerenja, intelektualni nivo i sl. 11. Dodatne preference: humor, izbjegavanje incesta i glas. Mogue je da preferenca za humor proizlazi iz toga da je signal dobrih gena tj. kreativnosti i odlinog funkcioniranja kompleksnih kognitivnih vjetina. Izbjegavanje incesta izraenije je kod ena jer je njihov troak pri tome vei nego kod mukaraca, tj. ulau vie u dijete s veom mogunou bolesti i nie inteligencije. Nekoliko studija takoer je pokazalo da ene kod partnera preferiraju dubok glas, to je mogua posljedica dubine glasa kao signala za spolnu zrelost, veliinu tijela, dobru genetsku kvalitetu ili sve navedeno zajedno. No, ova karakteristika poeljnija je tj. vie istaknuta kod kratkoronih strategija parenja.

KONTEKSTUALNI UTJECAJI NA ENSKE PREFERENCE Kod govora o enskim preferencama moramo biti svjesni da one nisu rigidne, ve je vano da se mijenjaju, sukladno s kontekstom u kojem se ena nalazi, na adaptivan nain.28

Istraivanja su pokazala barem pet takvih kontekstualnih utjecaja: 1. Vlastiti pristup resursima Iako hipoteza strukturalne bespomonosti predvia da e ene koje imaju velik pristup resursima manje voditi rauna o resursima potencijalnih partnera, istraivanja su pokazala da ipak nije tako. Naime, empirijski podaci pokazuju da ene s viim primanjima i viim stupnjem obrazovanja vie vrednuju partnerov pristup resursima nego ene s niim primanjima rezultat koji se ponovio i u meukulturalnim istraivanjima. 2. Vremenski kontekst enske preference mijenjaju se s obzirom na to da li se radi o kratkoronom ili dugoronom partneru. Istraivanja su pokazala da ene pri odabiru partnera za dugorono parenje cijene osobine koje ukazuju da e moi uzdravati potomke i biti dobar otac (ambicioznost, visoko obrazovanje, kreativnost, odanost i sl.) Ove kvalitete znaajno su manje vane kod kratkoronih strategija. 3. Menstrualni ciklus Kada imaju najveu ansu za ostati trudne, ene preferiraju mukarce koji imaju vie maskulina i simetrinija lica. Prema hipotezi dobrih gena, tomu je tako jer ove karakteristike ukazuju na zdrav imunoloki sustav. 4. Poeljnost ene kao partnerice za parenje ene koje su poeljnije suprotnom spolu prema evolucijski bitim imbenicima imaju snanije preference za simetrine, maskuline mukarce te trae vei broj karakteristika u dugoronom partneru (izbirljivije su).

UTJECAJ PREFERENCI NA PONAANJE Nekoliko istraivanja ukazuje da enske preference imaju utjecaj na ponaanje vezano uz strategije parenja. Npr., ene u veem broju odgovaraju na oglase u kojima mukarci pokazuju dobar financijski status. ene koje imaju velik broj karakteristika poeljnih mukarcima su u najboljoj poziciji da dobiju partnera kojeg ele te su zbog toga izbirljivije. Odabir takvih ena znakovit je utoliko to nam ukazuje na osobine koje ene najvie vrednuju kod mukaraca. Podaci su pokazali da se fiziki atraktivne ene uistinu vie udaju za29

mukarce s viim primanjima i statusom. Nadalje, ene diljem svijeta udaju se za starije mukarce to se izravno nadovezuje na istu preferencu. No, enske preference imaju i utjecaj na ponaanje mukaraca. Npr., kod intraseksualne kompeticije, mukarci vie nego ene istiu svoje resurse (skupi automobili, razgovor o poslovnom uspjehu i sl.) te verbalno poniavaju druge mukarce na temelju nedostatka ambicioznosti i materijalnih sredstava.

POGLAVLJE #5:Dugorone strategije parenja kod mukaraca TEORIJSKA PODLOGA 1. Koju korist mukarci imaju od braka i obvezivanja? Jedno od objanjenja zato bi mukarci pristali na brak lei i u enskim preferencama. Poto su ene u naoj evolucijskoj prolosti traile znakove predanosti prije nego su pristajale na seks, mukarci koji se nisu mogli obvezati zbog toga su imali problema s privlaenjem poeljnih partnerica. Nadalje, mukarci koji su spremni na dugorono investiranje u enu i njihovu djecu mogli su birati iz ireg spektra poeljnih potencijalnih partnerica. Trea prednost ove strategije lei u poveanoj vjerojatnosti da je upravo on otac zajednike djece jer ima stalan seksualni pristup odabranoj eni (sigurnost u oinstvo). Nadalje, u povijesnim drutvima u kojima je smrtnost djece bila velika, ulaganje od oba roditelja znaajno je poveavalo vjerojatnost da e potomak preivjeti. Stoga su mukarci koji su bili spremni na dugorono obvezivanje i roditeljsko ulaganje imali veu vjerojatnost da e im djeca preivjeti. Osim investiranja resursa dok su djeca malena, dugorone veze imale su i daljnje dobrobiti u obliku politikih i odgojnih prednosti potomaka koje kasnije utjeu na njihov reproduktivni uspjeh. Naposljetku, u mnogim drutvima oenjeni mukarci imaju i vii socijalni status te se smatra da su dosegli zrelost tek tada. Jo jedna prednost nalazi se u tome to u eninoj obitelji mukarac takoer pronalazi vrijedne saveznike. 2. Problem procjene enine fertilnosti i reprodukcijskog potencijala.30

Kako bi bili reproduktivno uspjeni, mukarci su morali izabrati enu koja je mogla roditi djecu. Za razliku od primata, ljudi imaju mnogo sloeniji i drukiji nain parenja. Naime, enska ovulacija je skrivena te ljudi imaju seksualne odnose tijekom cijelog ovulatornog ciklusa, a ne samo za vrijeme u kojem je mogua oplodnja. Skriveni estrus na taj nain je problem detekcije ovulacije kod ena zamijenio problemom detektiranja reproduktivnog potencijala. Reproduktivni potencijal odnosi se na broj djece koje osoba odreene dobi i spola moe imati u budunosti. Fertilnost se odnosi na trenutni broj odrivih potomaka koje ena moe roditi. Npr. petnaestogodinjakinja ima vei reproduktivni potencijal od dvadesetpetogodinjakinje jer ima vie vremena za reprodukciju u budunosti, no dvadesetpetogodinjakinja je fertilnija jer ene u toj dobi raaju vie djece nego u tinejderskim godinama. Problem prepoznavanja reproduktivne vrijednosti i fertilnosti mukarci rjeavaju putem evoluiranih mehanizama osjetljivih na znakove koji koreliraju s eninom reproduktivnom vrijednou poput zdravlja i mladosti. MUKE PREFERENCE 1. Mladost Mladost je jedan od najvanijih znakova reproduktivnog potencijala jer se on sve vie smanjuje kod ena nakon dvadesete godine. Ova preferenca moe se pronai u svim kulturama, i veinom se oituje u tome da mukarci ele ene oko dvije i pol godine mlae od njih. Ove razlike variraju u razliitim kulturama, tako da npr. Skandinavci izraavaju preference za ene samo godinu mlae dok se u poligamnim drutvima u kojima se mukarci kasnije ene ta razlika poveava. Openito, to su stariji, mukarci trae veu razliku u godinama. Jedan evolucijski model ovo objanjava na nain da mukarci ne trae mladost kao takvu ve se vode karakteristikama koje ukazuju na reproduktivni potencijal i fertilnost. Mukarci u tinejderskom razdoblju openito preferiraju malo starije ene jer imaju veu fertilnost. Neki od problema s ovom hipotezom odnose se i na to da mukarci u npr. pedesetima trae ene od trideset, koje su prole vrijeme najvee fertilnosti. Ovaj nalaz moe se objasniti time to imaju potekoa u privlaenju dramatino mlaih partnerica te se zadovoljavaju s

31

onim to mogu dobiti. Nadalje, velike razlike u godinama mogu proizvesti vee probleme u braku i nestabilnost. 2. Evoluirani standardi fizike ljepote Ono to mukarci smatraju privlanim takoer bi, prema evolucijskoj teoriji, trebalo odraavati eninu reproduktivnu vrijednost. Ove standarde moemo podijeliti na dvije skupine znakova: (1) fiziki izgled (pune usne, ista i glatka koa, bujna kosa, dobra raspodjela miia i masnih naslaga itd.); (2) ponaanje (visoka razina energije, nain hoda, facijalne ekspresije). Ford i Beach otkrili su neke od tih univerzalnih znakova poput iste koe bez lezija i rana koja signalizira mladost i zdravlje. Jo jedan znak mladosti i zdravlja jest duga, zdrava kosa. Femininost lica takoer se smatra atraktivnom iz vie razloga to su starije, enama lice postaje manje feminino; femininost lica povezana je s viim razinama estrogena koji pak korelira s fertilnou. Simetrija lica, kao i prosjenost lica, takoer su vane u procjeni atraktivnosti. Dok simetrija ukazuje na veu razvojnu stabilnost, prosjenost je indikator genetske ili fenotipske kvalitete. Istraivanja su ukazala da se standardi ljepote najvjerojatnije javljaju rano u razvoju (dojenad dulje gleda u atraktivna lica). Takoer je pokazano da su ovi evoluirani standardi univerzalni u svim kulturama. 3. Preferenca za koliinu masnog tkiva i kritini omjer struka i bokova U kulturama u kojima nema mnogo hrane, punanije ene smatraju se poeljnima. U tom sluaju, debljina je znak bogatstva, moi i primjerene prehrane tijekom razvoja. U europskim zemljama i SADu, situacija je obrnuta te se bogatije ene istiu mravou. Istraivanja su pokazala da iako mukarci preferiraju ene prosjene teine, ene imaju percepciju da trebaju biti mravije nego je to tono. Devendra Singh otkrio je oblik tijela koji mukarci univerzalno smatraju najprivlanijim, a odnosi se na omjer struka i bokova ene. Zdrave ene visokog reproduktivnog potencijala imaju ovaj omjer izmeu 0,67 i 0,80. Istraivanja su pokazala da je on dobar prediktor dugoronog zdravstvenog stanja te fertilnosti i uspjeha u trudnoi.

POSTOJE LI MUKE PREFERENCE ZA ENE KOJE OVULIRAJU?

32

Jedno od loginih predvianja s obzirom na evolucijsku teoriju bilo bi to da su mukarci razvili preference za ene koje ovuliraju. Na taj nain, mukarci bi imali odreene prednosti pred svojim suparnicima poput mogunosti da tada pojaaju svoje napore za reprodukciju i maksimiziraju ansu za oplodnju, sauvaju resurse koje bi inae potroili na ene koje ne ovuliraju i ograniili period u kojem svoju partnericu brane od drugih udvaraa. Vie skupina dokaza ide u prilog tome da mukarci moda ipak mogu otkriti kada ena ovulira. Naime, koa ena tada postaje vie prokrvljena te su im obrazi crveniji. Koa se takoer u tom periodu malo posvijetli, to se smatra seksualno atraktivnim. Nadalje, u tom periodu poveava se cirkulacija estrogena to pridonosi smanjenju omjera struka i bokova. Istraivanja su takoer pokazala da mukarci preferiraju miris ena koje su u fertilnoj fazi menstrualnog ciklusa. No, mogue je i da ene koje ovuliraju alju vie seksualnih signala mukarcima, na koje oni potom reagiraju. Seksualna elja kod ena postupno se poveava s pribliavanjem ovulacije. injenica da mukarci vie dotiu ene koje ovuliraju u barovima za samce moe biti produkt i toga da je seksualna elja tih ena poveana te da sukladno tome alju vie signala na koje mukarci zatim reagiraju.

KONTEKSTUALNI UTJECAJI NA MUKE PREFERENCE 1. Mukarci na pozicijama moi Kao i kod ena, niti svi mukarci ne mogu dobiti partnerice koje bi prvotno eljeli te se moraju zadovoljiti najboljim to mogu dobiti. No, dokazi za evolucijsku teoriju mogu se nai u ponaanjima mukaraca na pozicijama moi tj. mukaraca visokog statusa u raznim povijesnim drutvima. Jedan takav primjer su imuni mukarci u Njemakoj tijekom osamnaestog i devetnaestog stoljea, koji su se enili za mlae ene nego oni koji nisu imali mnogo sredstava. Takav sluaj bio je i s veinom kraljeva i careva u mnogim kulturama, koji su imali hareme mladih i privlanih ena. Potvrda iz dananjeg drutva takoer ne nedostaje. Filmske i rock zvijezde poput Jack Nicholsona i Mick Jaggera esto izabiru partnerice koje su dva ili tri desetljea mlae od njih. Istraivanja su takoer pokazala da mukarci s viim stupnjem obrazovanja i oni na viim pozicijama u svojoj struci imaju atraktivnije ene te da oni s vie sredstava trae sve mlae partnerice. 2. Utjecaj gledanja atraktivnih manekenki u medijima.33

U dananjim medijima kroz reklame se veinom istiu veoma atraktivne ene. Istraivanja su pokazala da mukarci kojima su prethodno prikazane slike veoma atraktivnih manekenki procjenjuju svoje trenutne partnerice kao manje atraktivne, a sebe kao manje zadovoljne i manje predane trenutnoj vezi od mukaraca kojima su prikazane ene prosjene atraktivnosti. Ovo ukazuje na problem koji se moe pojaviti u dananjem drutvu da mukarci ee razmiljaju o promjeni partnerica zbog mnotva nerealistinih slika kojima ih mediji svakodnevno zasipaju. 3. Testosteron i strategije parenja. Hormon testosteron igra kljunu ulogu u strategijama parenja kod mukaraca i vremenu i energiji koje ulau u pronalaenje partnerica. Razina testosterona poveava se nakon interakcije s atraktivnim enama te poveana razina pomae u potrazi za partnericama. No, odravanje visoke razine ovog hormona moe imati lo utjecaj na imunoloki sustav i roditeljsko ulaganj kod mukaraca. Sukladno tome, razina testosterona opada kada mukarac ue u dugoronu vezu. No, neki mukarci u vezama takoer trae i veze s drugim enama. Istraivanja su pokazala da je razina testosterona kod tih mukaraca vea nego kod onih koji ne trae nove partnerice.

UTJECAJ PREFERENCI NA PONAANJE Postoje etiri izvora podataka koji pruaju potporu hipotezi da preference utjeu na reproduktivno ponaanje mukaraca: 1) Mukarci koji odgovaraju na osobne oglase vie se javljaju enama koje istiu da su mlae i atraktivnije. 2) Mukarci u kulturama diljem svijeta ene se za ene prosjeno mlae 3 godine, mukarci koji se nakon razvoda opet ene takoer biraju jo mlae ene (otprilike 5 godina u drugom braku, a 8 u treem). 3) ene pridaju mnogo brige svom fizikom izgledu kako bi privukle mukarce, to ukazuje na muke preference. 4) Kako bi diskreditirale suparnice, ene najee komentiraju njihov fiziki izgled i promiskuitet, to je uspjeno jer se odnosi na preference koje mukarci imaju za biranje dugoronih partnerica.

34

POGLAVLJE #6:Kratkorone seksualne strategije

STRATEGIJE KRATKORONOG PARENJA KOD MUKARACA Koristi Na osnovi Triversove teorije roditeljskog ulaganja i seksualne selekcije mogu se oekivati spolne razlike u elji za kratkoronim parenjem, i to da su mukarci evoluirali tako da imaju veu elju za usputnim seksom. U jednoj godini, mukarac koji bi imao spolni odnos s vie ena, imao je vie ansi za da ih oplodi i dobije vie djece, dok ena, koja ima vie partnera u jednoj godini, moe imati samo jedno dijete. Tako da mukarci koji prakticiraju kratkorone strategije parenja imaju veu korist u direktinom poveanju broja potomaka. Danas npr. oenjeni mukarac s dvoje djece moe jednom uspjenom parenjem poveati reproduktivni uspjeh za 50 % ukoliko partnerica ostane trudna. Povijesno, mukarci su reproduktivni uspjeh poveavali ee preko veeg broja partnerica, nego poveanjem broja djece po partnerici. Rizici Kratkorone strategije parenja (1) poveavaju rizik od spolno prenosivih bolesti, mogu dovesti do (2) stigmatizacije mukarca kao ,,enskaroa to moe nakoditi njegovom ugledu u traenju dugorone partnerice, (3) smanjuju mogunost preivljavanja potomaka zbog nedostataka roditeljskog ulaganja i zatite, (4) poveavaju nasilje od ljubomornih partnera ene s kojom su se upustili u aferu, (5) poveava nasilje od obitelji (oca, brata) te ene, (6.) riskiraju da se njihova ena ili partnerica, zbog osvete upusti u aferu ili skup razvod.35

Unato visokim rizicima kratkoronog parenja, za

mukarce

su

one

selekcijski ipak preferirane. Stoga su mukarci razvili psiholoke mehanizme kojima se slue u reduciranju ovih rizika ili koriste strategije kratkoronog parenja onda kada su rizici niski ili se mogu izbjei.

ADAPTIVNI PROBLEMI PROVOENJA KRATKORONE STRATEGIJE

PARENJA 1. Broj partnera Uspjena potraga za kratkoronim parenjem zahtijeva prvo adaptaciju koja motivira na takvo ponaanje. Motivacija proizlazi iz elje seksualnom pristupanju velikom broju ena. Druga adaptacija je sniavanje kriterija potrebnih za kratkoronu vezu ime se osigurava irok raspon potencijalnih parterica. Trea adaptacija je krae vrijeme za iniciranje seksualnih odnosa. 2. Seksualna dostupnost Mukarci e u kratkoronim strategijama preferirati ene koje pokazuju znakove seksualne dostupnosti. Dakle, ene koje otvorenije pokazuju dostupnost odjeom ili promiskuitetnim ponaanjem bit e nepoeljnije za dugorone veze, ali poeljne za kratkorone veze. U kratkoronim strategijama su ednost, seksualna neiskusnost, konzervativnost i slabo izraen seksualni nagon odbojne. 3. Prepoznavanje fertilnih ena Mukarci koji trae kratkorone partnere preferiraju ene koje pokazuju znakove povezane s fertilitetom. Maksimalno fertilna ena ima najveu vjerojatnost da zatrudni. Mukarci koji trae dugorone partnerice e preferirati ene koje su mlae od dobi kada su

36

najfertilnije, zbog toga to e se te ene vjerojatnije zaeti u budunosti. Dakle, ovdje pravimo razliku izmeu fertilne naspram reproduktivne vrijednosti. 4. Izbjegavanje obveza Za mukarce koji trae kratkorone partnerice predvia se da e izbjegavati ene koje zahtijevaju obvezivanje prije pristajanja na seks. to vie mora ulagati u jednu enu, broj partnerica koje moe privui se smanjuje.

DOKAZI

EVOLUIRANIH

ADAPTACIJA

ZA

KRATKORONE

STRATEGIJE PARENJA Fizioloki dokazi 1. Veliina testisa Veliki se testisi razvijaju kao posljedica natjecanja sperme. U utrci za oploivanje jajaca, pobjeuje ejakulat koji sadri vie sperme. Veliina testisa kod mukarca s obzirom na relativan omjer naspram tijela, vea je od testisa gorila i orangutana. Testisi kod mukih gorila su 0.018 % od njihove tjelesne mase, 0.048 % kod orangutana, a 0.079 % kod ljudi. Relativno veliki testisi kod ljudi upuuju na to da su ene u evolucijskoj povijesti imale spolne odnose s vie od jednog mukarca u rasponu od nekoliko dana. Ovolika veliina testisa se vjerojatno ne bi razvila da nije postojalo natjecanje sperme. Takoer sugerira da su oba spola teila kratkoronim strategijama u nekom vremenu. Ljudi ne posjeduju najvee testise od svih primata. Vrlo promiskuitetne impanze imaju testise velike 0.269 % od ukupne tjelesne mase. Prema Wranghamu (1993), enke gorile u prosjeku imaju jednog partnera, ene (kod ljudi) 1.1, a enke impanze 9.9. Stoga, ponaanje koje vodi natjecanju u spermi, tj. promiskuitet, povezan je s koliinom sperme, tj. selekcijskim pritiscima koji vode razvoju veih testisa. 2. Varijacije u inseminaciji

37

Baker i Bellis (1995) su proveli istraivanje na 35 parova. Pronali su da broj spermija raste kako se poveava odvojenost partnera. Kada su provodili 100% vremena zajedno, koliina spermija je bila 389 milijuna spermija po ejakulatu. Kada su provodili 5% vremena zajedno, koliina spermija je narasla na 712 milijuna. Broj spermija se poveava kada postoji opasnost da je partnerica prevarila partnera za vrijeme njihove odvojenosti. To ukazuje na evolucijsku povijest u kojoj su ljudi imali vanbrane afere.

Psiholoki dokazi 1. elja za velikim brojem razliitih partnerica Mukarci su razvili poudu koja ih motivira da trae vie partnerica kako bi osigurali reproduktivnu dobit. Istraivanje Bussa i Schmitta (1993) pokazuje da mukarci imaju veu elju za seksualnim partnerima nego ene. U prosjeku, mukarci u ivotu ele imati 18 seksualnih partnerica, a ene 4 do 5 partnera. Regan i Atkins (2006) su ispitali 676 mukaraca i ena da procijene uestalost seksualne elje. Mukarci su procijenili da imaju elju u prosjeku 37 puta tjedno, a ene 9 puta. U velikoj kroskulturalnoj studiji, od 16 288 ljudi, 6 kontinenata i 52 zemlje, dobivena je potvrda da mukarci izraavaju veu elju za veim brojem partnera od ena (Schmitt i sur, 2003).

2. Krae vrijeme za iniciranje seksualnih odnosa Mukarci i ene razlikuju se u vremenu potrebnom za pristajanje na seks. Oba spola su se sloila da bi u vremenu od 5 godina poznavanja partnera pristali na seks s njim. Za svaki krai interval, mukarci su bili voljniji pristati na seks. To je adaptivno zbog toga to mukarci na taj nain osiguravaju vei broj partnerica. Mukarci su takoer voljniji upustiti se u usputni seks, kao i spustiti standarde da bi dolo do njega. Labaratorijski eksperimenti pokazali kako mukarci procjenjuju poeljnije ene koje su ,,seksualno lako dostupne, ali samo za kratkotrajne strategije parenja. 3. Sniavanje standarda Visoki standardi (IQ, dob, linost, brani status) smanjuju broj prihvatljivih partnerica. Mukarci prihvaaju veu dobnu razliku u kratkoronim strategijama naspram ena (Buss i

38

Schmitt, 1993). Ali, uz smanjivanje nekih standarda, prednost daju seksualno iskusnijm, promiskuitetnijim te partnericama s jakim seksualnim nagonom. 4. Minimiziranje predanosti nakon seksa Iskusni mukarci procjenjuju partnerice manje atraktivnima poslije seksa, dok kod neiskusnih mukaraca i ena nema ove pojave (Haselton i Buss, 2001). Ovo smanjenje privlanosti ukazuje na psiholoki mehanizam koji slui promoviranju nerestriktivne seksualne strategije, postkopulativno naputanje kako bi se umanjilo ulaganje u samo jednu enu te sklonost prijevarama u dugoronim vezama. 5. Closing time fenomen U barovima za samce otkriven je closing time fenomen pojava da se atraktivnost osoba suprotnog spola znatno poveava kako se pribliava vrijeme zatvaranja (Glaude i Delany, 1990). Iako oba spola percipriraju drugi spol privlanijim, kod mukaraca je to izraenije. Ovaj fenomen ne ovisi o alkoholu. 6. Spolne razlike u seksualnim fantazijama Mukarci imaju dvostruko vie fantazija od ena i sanjaju vie seksualnih snova. Seksualne fantazije mukaraca ee ukljuuju strance, anonimne partnere ili vie partnera. Mukarci ponekad promijene nekoliko partnera u fantaziji, dok ene to rijetko rade. 43% ena i samo 12% mukaraca ne bi nikad mijenjalo partnere unutar fantazije. 32% mukaraca i samo 8% ena je zamiljalo odnos s vie od 1000 partnera kroz ivot. Mukarci 4 puta ee razmiljaju o grupnom seksu, i 78% njih, naspram 32% ena bi pristalo na seks u troje. Glavna obiljeja mukih fantazija su pouda, fizika gratifikacija, bez ulaska u veze, emocionalnog angairanja, kompliciranih zapleta, flerta, udvaranja ili duge predigre (Ellis i Symons, 1990). Takoer brojnost i novost su kljuni sastojci u mukim fantazijama. enske fantazije ukljuuju poznate partnere, kljune su im emocije i osobnost. ene naglaavaju njenost, romantiku i osobnu ukljuenost. 7. Seksualno aljenje eljenje je osjeaj tuge zbog neega iz prolosti i ima funkciju u motiviranju izbjegavanja prijanjih greaka. Seksualno aljenje odnosi se na proputene prilike i na poduzete aktivnosti. Mukarci vie ale za proputenim prilikama, a ene za poduzetim aktivnostima. Prema Kambertu, Kahnu i Appleu (2003). mukarci koji su poslije usputnih seksualnih ponaanja39

osjetili neugodne emocije, osjetili su ih zbog (1.) partneriine elje za vezom i (2.) zbog prekomjernog uivanja alkohola i droge. Dakle, seksualno aljenje kod mukaraca ima obiljeje evoluiranog mehanizma za facilitiranje ostvarivanja seksualnih prilika i izbjegavanja veza.

Bihevioralni dokazi 1. Izvanbrane afere 50% mukaraca iz Kinesey studije (1948) imalo je vanbranu aferu, a samo 26% ena. Prema Kinseyju, mukarci bi bili promiskuitetni da nisu ogranieni socijalnim restrikcijama, dok su ene generalno manje zainteresirane za vei broj partnera. Antropolog T. Gregor (1985) opisuje amazonsko Mehinaku pleme, u kojem mukarci svoje ene opisuju kao ,,bezokusne, a ljubavnice kao ,,sone. 2. Prostitucija Prostitucija je univerzalna pojava u svim drutvima i u svim su kulturama mukarci dominantini korisnici.

KRATKORONE STRATEGIJE PARENJA KOD ENA Dokazi: 1. Orgazam ena odbaci 35% sperme kroz 30 minuta od odnosa. Ako ena doivi orgazam onda odbaci 30%. Razlika od 5% nije velika, meutim, repetitivno je uoena, od ene do ene, kroz generacije. Orgazam ima funkciju da povue spermu od vagine kroz grli maternice i maternicu, poveavajui vjerojatnost zaea. Koliina sperme koju ena zadrava ovisi o tome ima li aferu. ene ee doivljavaju orgazme s ljubavnicima nego s muevima. Takoer, spolne odnose s ljubavnicima imaju ee u vrijeme ovulacije, kada je vjerojatnost zaea vea. 2. Izvanbrane afere

40

ene u svim drutvima, osim u onim najrestriktivnijima, ponekad imaju izvanbrane odnose. Moderni kulturoloki, kao i plemenski dokazi, upuuju na to da se ene ne priklanjaju uvijek dugoronim strategijama parenja.

HIPOTEZE O ADAPTIVNOSTI ENSKIH KRATKORONIH STRATEGIJA PARENJA

1. Resursi U povijesti su ene mogle izabrati kratkorone strategije parenja u zamjenu za meso, dobra ili usluge. Takoer su mogle skriti tko je zapravo otac potomku i na taj nain dobiti resurse od dvojice ili vie mukaraca. Prema hipotezi roditeljske nesigurnosti svaki bi mukarac mogao biti voljan uloiti u eninu djecu s obzirom da postoji mogunost da dijele njegove gene. Jo jedno objanjenje je zatita drugog mukarca od predatora i agresivnih mukaraca. Budui da primarni partner ne moe uvijek biti prisutan da brani enu, ona me dobiti dodatnu pomo od drugog mukarca. Smith (1984) predlae hipotezu poveanja statusa kroz kratkorone veze, ena moe stei socijalne resurse i pristup elitnijem drutvu kroz aferu s mukarcem visokog statusa. 2. Geni Ako je primarni partner neplodan, ena kroz kratkorono parenje stjee back-up u zaeu. Takoer, kratkotrajno parenje moe doprinjeti superiornijim genima u usporedbi s genima primarnog partnera, posebno ako se radi o aferi s mukarcem visokog statusa. Takvi geni magu pruiti anse za bolje preivljavanje i reprodukciju sexi sin hipoteza (Fisher, 1958). Dakle, ako ena ima odnose s posebno atraktivnim mukarcem, i njen sin e imati te gene i on e dalje biti jako privlaan enama u svojoj generaciji. Osiguran mu je seksualni pristup i reproduktivni uspjeh te e stoga donijeti majci vie unuka. Kratkotrajne strategije parenja poboljavaju i genetski varijabiliet djece (Smith, 1984). 3. Mijenjanje partnera Ukoliko primarni partner prestane donositi resurse ili postane nasilan, ena kroz aferu moe inicirati razvod ili prekid. Druga varijanta ove hipoteze je da ena jednosatvno nalazi

41

partnera koji je bolji od mua i tako zapoinje s kratkoronim strategijama kao sredstvom za promjenu partnera. 4. Kratkoroni za dugorone ciljeve Ulazak u kratkorone veze je sredstvo za pristup i procjenu prospektivnih dugoronih partnera (Buss i Schmitt, 1993). Ulaskom u kratkorone veze ena moe procijeniti kvalitete koje trai kod dugoronog partnera. Dva predvianja proizlaze iz ove hipoteze. ene e kod kratkoronog partnera doivljavati odbojnim ako je (1.) ve u vezi, jer to znai da e ga ona tee privui za dugoronog partnera; kao i ako je (2.) promiskuitetan, jer to sugerira da on zaista eli samo kratkotrajnu, a ne dugotrajnu vezu. Jo jedno od objanjenja ove hipoteze je da ena uvjebava vjetine privlanosti i zavoenja tako da kasnije moe privui poeljnijeg dugoronog partnera.

5. Manipulacija Osveta zbog mueve nevjere, tj. nain da ga odvrati od budueg varanja. Takoer, ena ovim putem moe natjerati partnera na veu razinu obveze, ako on vidi da postoji drugi mukarac koji je ozbiljno zainteresiran za njegovu partnericu.

Rizici: Stigmatizacija

ena

kao

promiskutitetnih,

mukarci

ak

i

u

relativno

promiskuitetnim kulturama cijene vjernost u potencijalnih supruga. Ukoliko ene prakticiraju iskljuivop kratkorone strategije parenja, poveava se

rizik od fizikog i seksualnog nasilja. Poveava se rizik od neeljene trudnoe i infanticida. Ukoliko mu dozna za eninu nevjeru, moe joj uskratiti resurse. Postoji rizik od poveanog nadmetanja potomaka koji mogu biti slabije

meusobno povezani zbog toga to imaju razliite oeve. Povean je rizik od spolno prenosivih bolesti, rizik koji je vei za ene nego

mukarce (Symons, 1993).

42

ZATO ENE VARAJU? Hipoteze koje su najvie potvrene su promjena partnera, izbacivanje partnera, dobivanje resursa, kratkorono-dugoroni ciljevi. Hipoteze sa znaajnom potvrdom su dobri geni i seksi sin hipoteza. Hipoteze koje nisu potvrene su poveanje statusa i manipulacija partnerom. Hipotezu dobrih gena potvruju istraivanja o tome to ene smatraju privlanim za vrijeme ovulacije, budui da u toj fazi jedino mogu imati korist kratkoronog parenja. Za vrijeme ovulacije enama su privlaniji mukarci simetrinih crta lica te maskulinih lica. Poveana je preferenca za visokim mukarcima, inteligentnima, fiziki atraktivnim i miiavima. Takoer, poveana je preferenca za mukarcima koji pokazuju socijalnu dominaciju. Te su osobine odraz dobrih gena.

UTJECAJ KONTEKSTA NA KRATKORONO PARENJE 1. Individualne razlike u kratkoronom parenju ene koje preferiraju kratkorone strategije parenja percipiraju i veu dobit od njih. Dobit se odnosi na vee seksualne resurse, u smislu seksualnog eksperimentiranja, doivljavanja orgazma i velikog spolnog uzbuenja zbog toga to je partner bio fiziki privlaan. Dobit se takoer odnosi i na poboljavanje vjetina zavoenja i privlanosti, kao i na posebne beneficije kao to su skupa odjea, unaprijeenje karijere, nakit i koritenje partnerovog automobila. ene koje preferiraju ove strategije procijenjuju ih vjerojatnijima u kontekstu da im je partner otputen ili da mu se snizi plaa ili da je smrtno bolestan. Ovo ide u prilog hipotezi promjene partnera. ene koje preferiraju kratkorone strategije spremnije su na seks bez obveza, a privlaniji su im mukarci koji su popularni i fiziki atraktivni to ide u prilog sexi sin hipotezi. 2. ivot s ouhom

43

Odsutsvo oca u odrastanju znaajan je prediktor preferiranja kratkoronih strategija za mukarce i ene, kao i da e prije ui u pubertet te da e ranije od vrnjaka imati prvi spolni odnos. Ellis i Garber (2000) nalaze da je prisutnost ouga, ak vie nego odsutsvo biolokog oca, kljuan faktor koji utjee na rano spolno sazrijevanje djevojaka indikator za kratkorone strategije. Bioloki oevi vie ,,uvaju keri, tj. brinu se da ne poinju rano sa spolnim odnosima. Slaba privrenost roditeljima je takoer povezana s promiskuitetom, kod oba spola.

3. ivotne faze Usputni seks povezan je s razvojnim ivotnim fazama. Adolescenti u mnogim kulturama skloni su privremenom parenju kao sredstvu postizanja vie vrijednosti na ,,tritu, eksperimentiranju s razliitim strategijama, uvjebavanju vjetina zavoenja i ue to im se svia. Nakon toga su spremniji za brak.

4. Omjer spolova Mukarci su skloniji kratkim odnosima kada je mnogo ena seksualno dostupno zbog toga to im je omjer spolova u koristi i stoga mogu bolje zadovoljiti elju za raznolikou (Pedersen, 1991). Meu Acheima, mukarci su skloni visokom promiskuitetu zbog toga to je 50% mukaraca vie nego ena. Kad je omjer takav da ima vie mukaraca, i mukarci i ene su skloniji dugoronim odnosima, dugim brakovima s malo razvoda (Pedersen, 1991).

5. Vrijednost partnera i samopouzdanje Vrijednost partnera odnosi se na neiju sveukupnu poeljnost suprotnom spolu. Mukarci koji imaju visoku vrijednost imaju spolne odnose u ranijoj dobi, vei broj partnera i ne smatraju potrebnom privrenost prije spolnog odnosa. To su mukarci koji imaju visok status, koji su socijalno dominantni, s veim SHR (shoulder to hip omjer), uspjeni sportai mukarci i s privlanim licima i maskulinim tijelima Skloniji su kratkoronim strategijama parenja. ene koje imaju samopercipiranu ,,veu vrijednost nisu sklonije kratkoronim strategijama. ene koje imaju nisko samopotovanje imaju vie partnera, one-night standova i sklonost44

kratkoronim strategijama. Zato je samopouzdanje takav prediktor kod ena treba dalje istraiti.

POGLAVLJE #7:PROBLEMI RODITELJSTVAIz evolucijske perspektive, potomci su nositelji roditeljskih gena te bi selekcija trebala favorizirati mehanizme roditeljstva koji osiguravaju preivljavanje i reprodukciju potomka. Roditeljska briga dokumentirana je i kod drugih vrsta, iako kod nekih ne postoji. Razlog tome je visoka cijena koju roditelj pri tome mora podnijeti gubitak resursa i vremena te takoer i rizik za preivljavanje. Kod vrsta kod kojih je pronaena roditeljska briga, korist mora biti vea od moguih posljedica. Takoer, kod veine vrsta kod kojih postoji briga za potomka, majke veinom ulau vie od oeva. To je jedno od intrigantnijih pitanja na koje evolucijska psihologija pokuava dati svoj odgovor. ZATO SE MAJKE BRINU ZA DJECU VIE OD OEVA? Hipoteza roditeljske nesigurnosti45

Poto se oplodnja kod ljudi dogaa unutar ena, mukarac nikada ne moe biti 100% siguran (za razliku od majke) da je upravo on otac djeteta. To znai da iz muke perspektive uvijek postoji odreena vjerojatnost da je drugi mukarac oplodio eninu jajnu stanicu. Iako ova hipoteza nije dovoljna za objanjavanje manjeg roditeljskog ulaganja sa strane oeva, ipak pokazuje da se za oeve manje korisno ulaganje u potomke, za razliku od majki. Hipoteza prilika za parenje Ova hipoteza odnosi se na razlike meu spolovima u proputenim prilikama za parenje kao direktnog rezultata ulaganja u potomstvo. Naime, reproduktivni uspjeh mukaraca ogranien je brojem ena koje moe oploditi te oni stoga imaju veliku korist od parenja s mnogo partnerica. ene izravno ne mogu poveati svoj reproduktivni uspjeh parenjem s vie mukaraca. Iz toga proizlazi da e roditeljsko ulaganje mukarca biti vee kada su trokovi proputanja prilika za parenje niski. Npr., kada je u mating pool-u vie poeljnih mukarca to se odraava na koritene strategije parenja mukarci tada vie koriste dugorone strategije te ulau vie u potomke. No, ukoliko je viak ena, tada mukarci imaju mnogo vie ansi za parenje te preferiraju kratkorone strategije.

46

RODITELJSKA BRIGA IZ EVOLUCIJSKE PERSPEKTIVE Selekcija bi, gledano openito, trebala favorizirati adaptacije roditeljske brige koje poveavaju fitness roditelja. Iz toga proizlazi da e mehanizmi roditeljske brige favorizirati neke potomke nautrb drugih. Drukije reeno, roditeljsko favoriziranje nekih potomaka javlja se jer su selekcijom nastali mehanizmi kod roditelja da favoriziraju djecu za koju je vjerojatnije da e im ulaganje vratiti viim reproduktivnim uspjehom. Openito, evoluirani mehanizmi roditeljstva osjetljivi su na tri konteksta: 1. Genetska povezanost s potomkom.2. Mogunost pretvaranja ulaganja u fitness.

3. Alternativno iskoritavanje koritenih resursa. Genetska povezanost s potomkom Istraivanja s roditeljima koji ive s djecom koja nisu njihovi genetski potomci pokazala su da je manje vjerojatno da e ti roditelji usmjeriti svoje resurse i roditeljsku ljubav prema djeci s kojom nisu genetski povezani (Daly i Wilson, 1988) . 53% pooima i 23% pomajki iskazali su da imaju roditeljske osjeaje prema djeci svojih partnera. Takoer je pokazano da pooimi stvaraju manje kontakata s tom djecom te da su prema njima agresivniji (Flinn, 1988). Analizom folklorne literature poput bajki takoer je pokazano kako se pooimi i pomajke prikazuju kao zli, negativni likovi (Thompson, 1955). No, ova istraivanja ne smije se shvatiti na nain da je to pravilo te da je svim nemogue ostvariti pozitivan odnos s djecom koja nisu genetski potomci. Koji su naini na koje mukarci procjenjuju sigurnost u oinstvo? (1) Informacije o partneriinoj vjernosti tijekom perioda zaea; (2) Percepcija slinosti djeteta s ocem. Daly i Wilson (1982) proveli su istraivanje putem snimanja roenja. Majke i njihovi roaci nakon roenja su komentirali kako dijete slii na oca pokuaj utjecaja na oevu percepciju da je dijete njegovo kako bi se potaknulo roditeljsko ulaganje. Nasuprot tome, kada se nepristrane procjenjivae trailo da spoje slike novoroenadi s majkama i oevima, tonije

47

su spajali slike s majkama. Daljnje studije pokazale su da oeva percepcija slinosti s djetetom utjee i na kasnije ulaganje. Majke su mnogo manje osjetljive na ove slinosti. Nadalje, mukarci koji su svoje ene percipirali kao vie vjerne ulagali su vie resursa u zajednike potomke. Percepcija slinosti s djecom takoer moe utjecati i na nasilje u obitelji. Pronaena je korelacija izmeu percepcije slinosti s djecom i ozbiljnosti ozljeda koje su mukarci nanijeli svojim suprugama. Za one koji su smatrali da djeca ne lie na njih bilo je vie vjerojatno da e nanijeti teke fizike ozljede svojim partnericama. Antropoloka istraivanja povezana uz roditeljsko ulaganje (Anderson, Kaplan i Lancaster, 1999) potvrdila su tri predikcije istraivaa: (1) Mukarci vie sredstava dodjeljuju svojim genetskim potomcima nego djeci s kojom nisu genetski povezani. (2) Mukarci koji nisu sigurni u svoje oinstvo ulau manje resursa od onih koji su sigurni u oinstvo.(3)Mukarci ulau vie u djecu ija je majka njihova trenutna partnerica, nego u djecu iz

prijanjih veza ukazuje da je ulaganje u djecu dijelom i funkcija udvaranja. ivot u obitelji s osobom koja nije genetski roditeljem djeteta takoer nosi i opasnost od zlostavljanja. Podaci iz istraivanja Daly i Wilsona (1985) pokazala su da je opasnost od fizikog zlostavljanja 40 puta vea za djecu koja ive s jednim genetskim roditeljem i partnerom ili partnericom. Ovaj uinak ostaje stabilan ak i nakon kontroliranja faktora kao to su siromatvo i socioekonomski status. Daljnje opasnosti postoje i kod ubojstava djece, koja su mnogo vjerojatnija ukoliko se ne radi o genetskim potomcima. Najvei rizik je za djecu od dvije godine i mlau tj. rizik ubojstava za djecu predkolske dobi koja ive u takvim obiteljima je od 40 do 100 puta vei od onih koji ive s oba genetska roditelja. Ovo je vidljivo i u etnografskim podacim iz nekih plemenskih drutava, gdje su mukarci traili da dijete bude ubijeno ukoliko ima neke fizike karakteristike koje potiu sumnju da nije njihovo. Hipoteza primarnog skrbnika (primary caretaker hypothesis) ene e, jer su 100% sigurne u svoje roditeljstvo, razviti adaptacije koje pomau djeci da preive. Istraivanja su pokazala da ene imaju vee preference od mukaraca za siluete i slike novoroenadi (Maestripieri i Pelka, 2002). Ovaj interes za djecu koji se javlja u kasnom djetinjstvu i adolescenciji ima funkciju uenja tj. olakava uenje roditeljskih vjetina putem promatranja i

48

izravnog iskustva. ene takoer bolje prepoznaju facijalne ekspresije djece te bre reagiraju na pozitivne i negativne eksprecije emocija. Postoje dvije varijante ove hipoteze hipoteza promoviranja privrenosti koja govori da bi ene trebale biti bolje od mukaraca u dekodiranju svih facijalnih ekspresija te biti osjetljivije na njih kako bi im djeca bila sigurno privrena. Hipoteza prijetnje fitness-u predvia da bi ene trebali biti posebno osjetljive na opasnosti koje signaliziraju negativne emocije kod djece. Rezultati raznih istraivanja pokazuju da je potrebna neka sinteza ove dvije hipoteze. Shelley Taylor smatra da ene imaju tzv. tend and befriend adaptaciju, koja ukljuuje zatitu djece od predatora i drugih prijetnji te stvaranje drutvenih mrea kako bi djeca imala i tu vrstu zatite. No, vano je zapamtiti da ove razlike ne znae da mukarci uope ne ulau u djecu. U svim kulturama u svijetu, mukarci stvaraju duboke emocionalne veze sa svojim potomcima, hrane ih i tite, ue novim vjetinama i olakavaju njihova drutvena saveznitva, utjeu na njihove strategije parenja te im pomau da si osiguraju status. Mogunost pretvaranja ulaganja u fitness Evolucijska teorija ne tvrdi da roditelji svjesno odluuju ulagati vie u pojedino dijet