seminarski, pranje novca

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITET U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNIH FINANSIJA

PRANJE NOVCA

Prof. Dr.

Student:

SADRAJI.POJAM, NAINI I CENTRI PRANJA NOVCA....................................................41.POJAM PRANJA NOVCA........................................................................................................................4 2.NAIN (POSTUPAK) PRANJA ...............................................................................................................5 2.1 Osnovni postupci (putevi) pranja novca................................................................................................5 2.1.1. Deponovanje, stavljanje(polozi)........................................................................................................6 B. Putem drugih komercijalnih aktivnosti...................................................................................................7 2.1.2 .Transformacija (raslojavanje)............................................................................................................8 Putem banke.................................................................................................................................................8 Putem drugih finansijskih institucija...........................................................................................................8 Putem komercijalnih aktivnosti...................................................................................................................8 Lana preduzea shell kompanije (fiktivne)............................................................................................9 2.1.3. Integracija..........................................................................................................................................9 3.CENTRI PRANJA NOVCA.....................................................................................................................10 3.1. EFEKTI PRANJA NOVCA...............................................................................................................12

II.MEUNARODNE INSTITUCIJE ZA SPREAVANJE PRANJA NOVCA......174.HISTORIJAT I DEFINICIJA FIU-a.......................................................................................................17 4.1.FATF ...................................................................................................................................................17 4.2.EVROPSKA UNIJA...........................................................................................................................21 4.4.UJEDINJENJE NACIJE......................................................................................................................22 4.5.EGMONT GRUPA..............................................................................................................................22 4.6.DEFFINICIJA FIU-a...........................................................................................................................23 4.7.MODELI FIU-a...................................................................................................................................23 4.8.NOVI TRENDOVI U VEZI SA FUNKCIJAMA FIU-a...................................................................26 5. FINANSIJSKE I KREDITNE INSTITUCIJE KAO KLJUNA KARIKA U BORBI PROTIV KRIMINALA ...............................................................................................................................................27

III. SPREAVANJE PRANJA NOVCA U BIH.....................................................306. SITUACIJA U VEZI SA PRANJEM NOVCA U BiH .......................................................................30 7. STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV PRANJA NOVCA..................................................................33 7.1. Pravna reforma..................................................................................................................................34 A. Donijeti zakon o spreavanju pranja novca na nivou drave BiH......................................................34 B. Ukljuciti sva teka krivina djela koja ukljuuju sve elemente pranja ............................................34 novca...................................................................................................................................................34 C. Donijeti zakon o zaplijeni i konfiskaciji.............................................................................................35 D. Ispitati aranmane za distribuisanje informacija krivinog pravosua...............................................35 E. Razmotriti odobrenje zahtjeva za izvjetavanjem o novcu koji se prenosi ........................................35 preko granice.........................................................................................................................................35 F. Koordinirati regulatorni proces za novi zakon....................................................................................36

2

7.2. Unapreenje sistema.........................................................................................................................37 A. Razviti strategiju BiH za spreavanje pranja novca............................................................................37 B. Uspostaviti finansijsku zajednicu za obavjetavanje..........................................................................37 C. Formiranje stalnog foruma za borbu protiv pranja novca...................................................................37 D. Uspostava programa za potivanje standarda.....................................................................................38 7.3. Razvijanje mogunosti......................................................................................................................38 A. Obuka u oblasti provoenja zakona....................................................................................................38 B. Obuka agencija za spreavanje pranja novca......................................................................................38 7.4. Sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novca...............................................................................39 A. Parlamentarne komisije i osoblje........................................................................................................39 B. Civilno drutvo....................................................................................................................................39 C. Mediji..................................................................................................................................................39

IV. PRIMJERI PRANJA NOVCA U BIH...............................................................40Sluaj pranja novca u Laktaima...............................................................................................................49 Policija na podruju cijele BIH provodi akciju kojoj je cilj otkrivanje i privoenje osoba osumnjienih za pranje novca, prioptila je Agencija za istragu i zatiu BIH ................................................................49 Pranje novca preko humanitarnih organizacija .........................................................................................50 Lov na sitne ribe.........................................................................................................................................50 Bijeljinska policija u akciji........................................................................................................................51

3

I.POJAM, NAINI I CENTRI PRANJA NOVCA1.POJAM PRANJA NOVCAPranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivinih djela, s ciljem ukljuivanja tih prihoda u tokove legitimnog finansijskog poslovanja. Pored bankarskih sistema, tu spadaju i pranje novca putem kasina, mjenjanica, kupovine nekretnina, nakita i dr. A samo pitanje pranja novca je u cijelosti povezano sa problemima korupcije, organizovanog kriminala, finansijske prevare, verca i drugih krivinih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ilegalno steen prihod omoguava kriminalcima da razviju ekonomsku i politiku mo i to na raun potenih graana i legalnog poslovanja. Zemlje koje nisu na adekvatan nain rijeile pitanje pranja novca, najvea su uporita kriminala, a i sami zvaninici tih zemalja su podloni korupciji to dovodi do prekida legitimnih meunarodnih investicija. Programi za borbu protiv pranja novca su vie od jednostavnog sredstva za provoenje zakona, koji se koristi u sluaju prihoda steenih krivinim radnjama, ujedno oni su glavne komponente u procesu zatite demokratskih institucija i ekonomskih sloboda svake zemlje. Studije MMF-a pokazale su da neto prihod od ovakvih radnji dosee visinu 500-1000 milijardi $, to je skoro 2% svjetskog drutvenog prihoda. Strunjaci MMF-a smatraju da je ukupna vrijednost sredstava pranja novca mnogo vea nego bruto drutveni proizvod u mnogim zemljama. Direktna proporcionalnost pranja novca u industrijskim zemljama i kriminala govori u stvari o samoj rasprostranjenosti ovog fenomena. Nerijetko organi vlasti dolaze u situaciju da ih podrivaju organizovani kriminal i korupcija, ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure za rjeavanje ovog pitanja, koje se tie spreavanja, otkrivanja, istraivanja i poduzimanja zakonskih mjera u sluajevima pranja novca. Savremeno pranje novca podrazumjeva: Stalno unapreivanje naina pranja novca putem primjene svih sofisticiranih tehnika i metoda; Vee investiranje sredstava steenih od narkotika, terorizma i drugih nezakonitih radnji u zakonite poslove, sa ciljem poveanja iznosa predmetnih sredstava i maskiranja toka kojim se kretao predmetni novac;

4

Dalje, instrumentalizacija mree za pranje novca, koje su se uvezale sve vie zemalja i finansijskih centara; Namjerno mijeanje zakonskih i nezakonskih sredstava s ciljem da se osujeti ulazak u trag novcu pri reviziji zvaninih istranih vlasti, zatim povea aktivnost pranja novca kod trgovaca dionicama koji rade sa nezakonitim sredstvima. Poslije prolaska kroz finansijski tok sredstva vie nemaju veze sa njihovom poetnom nezakonitom aktivnou.

Vano je istai da je pranje novca ekonomski fenomen i da je po svojoj sutini uvrten meu krivine prekraje protiv ekonomije.

2.NAIN (POSTUPAK) PRANJAPerai novca razradili su niz naizgled jednostavnih tehnika kojima nastoje zaobii zakonske i finansijske kontrole u zemljama u kojima ele legalizovati novac na nedoputene naine. Kombinacijama mnogobrojnih metoda oni postiu najbolji uinak, a treba istai da se prljavom novcu najtee ulazi u trag. Iz iskustva tragaa jednostavnih rjeenja za otkrivanje ovih inkriminisanih radnji nema, pa stoga kontrola mora imati: transakcija nekretnina, ivotna osigiranja, kockanje, pokloni, nasljee, te krediti iz inozemstva, a posebno mjesto zauzimaju fiktivna plaanja drugim zemljama izmiljenih faktura za nepostojeu robu. Ovakva sredstva se kreu kroz 3 osnovna kanala. Relativno mali dio nezakonitih sredstava se odmah ponovo investira u nezakonite radnje, veinom se reinvestira u sektore koji imaju visoke stope profita i visok stepen kompetencije (graevinarstvo, poljoprivreda, trgovina na malo) ali ipak najvei dio sredstava u gotovini odlazi u inostranstvo. Da bi osigurali i efikasnije izvrili ovakve poslove oni upoljavaju strunjake iz finansija. Sredstva koja se kreu kroz prvi kanal nemaju dodire sa legalnim finansijskim sredstvima jer se koriste za proirenje zakonskih poslova, a ostala sredstva koja se kreu kroz druga dva kanala se peru putem finansijskih institucija.

2.1 Osnovni postupci (putevi) pranja novcaPostupak pranja novca se odvija u tri etape: a) deponovanje, stavljanje (polozi), b) transformacije, polaganje (raslojavanje)

5

c) integracija. U toku ovih faza u procesu pranja novca se koriste: banke i tedionice, investicioni fondovi investicijskih udruenja i drugih finansijskih institucija, organizacije koje obavljaju platni promet, organizacije koje obavljaju postupak privatizacije, osiguravajui zavodi, berze i druge organizacije koje se bave prometom vrijednosti papira, mjenjanice, organizacije za zapoljavanje, organizacije koje organizuju razne igre, pravne osobe ili fizike osobe, koje obavljaju djelatnosti u vezi sa poslovima: a) prodaje i naplate potraivanja, b) upravljanja imovinom za trea lica, c) izdavanja gotovinskih i kreditnih kartica i poslovanje s njima, d) organizovanja putovanja, e) promet nekretnina, f) uvanja u sefovima, g) prometa plemenitih metala i dragulja i njihova izrada. 2.1.1. Deponovanje, stavljanje(polozi) Fiziki ulazak gotovine kriminalnog porijekla u finansijski sistem putem bankarskih pologa, novanih naloga ili elektronskim transferom preko dravnih granica ili fizikim transportom gotovine izvan zemlje. Polozi se vre na sljedei nain: A) Kroz banke-tedionice -Velike banke sa filijalama u zemlji gdje se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima. Poinilac djela pranja novca konvertuje gotovinu u druge instrumente, kao to su ekovi banini nalozi, akreditivi.....Velike banke u slobodnim zonama omoguavaju iznoenje novca iz zemlje. -Fiziko krijumarenje strane valute u zemlji gdje se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima. Novac se iznosi putem kurira ili brodskih isporuka. -Strukturiranje finansijskih transakcija 6

Koristi se u zemljama gdje finansijski propisi zahtjevaju od banke da prijavljuju sve transakcije iznad odreene sume. Poinilac provodi seriju transakcija u veem broju banaka kako bi odrao samu transakciju ispod limita. -Deponovanje gotovine u paralelne bankarske sisteme Kod ove metode koriste se podzemni bankarski sistemi. Onaj ko vri pranje novca polae ga u neku od podzemnih banaka i dobija potvrdu koju e prezentirati slinom bankaru u drugoj zemlji i od njega primiti sredstva. -Konverzija novca Konvezija novca u trine instrumente sastoji se od noenja gotovine u banke ili druge finansijske institucije; kupovina ekova, obveznica i dr. prije nego se stave u finansijski sistem. Ovaj proces se odvija preko veeg broja kurira koji su manje uoljivi i sumnjivi. Ta tehnika jo se zove SMURFANJE. B. Putem drugih komercijalnih aktivnosti - Kockanje i kasina Opskrbljivanje kockarskih maina ili kockanje sa malim iznosima, a zatim unovavanje etona i to pod drugim imenom. - Za vlasnike prodavnica ili uope trgovce na malo Kod gotovinske tehnike rije je o poslovima kod kojih je teko otkriti stvarni promet (restoran, praonica automobila, aparati na kovanice), te oni slue mijeanju istog i prljavog novca. - Upotreba lanih i inflatornih rauna Upotreba lanih i inflatornih rauna jo je jedna o brojnih tehnika pranja novca. Osoba ili organizacija osniva ili kupuje poslovnu aktivnost u zemlji gdje se nezakoniti prihod generira, ali i u zemlji gdje se novac unosi i stavlja u promet. Nakon toga naruuju robu ili usluge kod kompanije kojoj se novac alje i tu su dvije mogunosti: moe povisiti vrijednost robe putem inflacije, pri emu je razlika iznos opranog novca, ili poslati potpuno lane raune i ukupno plaeni iznos je iznos opranog novca. - Uzimanje zajma Uzimanjem zajma novac se pere tako da se u zemlji finansijskom raju, polae u banku, potom prebacuje u drugu zemlju. Zatim pera u vlastitoj banci trai zajam, koristei se kao osiguranjem novcem deponovanim u drugoj zemlji. Na osnovu toga dobiva od banke novac koji investira u zemljite ili neki posao, a na pitanje otkud mu sredstva, uvijek moe rei da novac duguje banci.

7

2.1.2 .Transformacija (raslojavanje) Transformacija podrazumijeva promjenu nezakonitog porijekla izvora sredstava, odnosno odvajanje nelegalnih prihoda od njihovih nelegalnih izvora. Raslojavnje se vri provoenjem niza finansijskih transakcija koje po svom obimu, frekventnosti i sloenosti lie na zakonske finansijske transakcije. esto ukljuuje kretanje novca kroz vie zemalja, i esto je povezana fazom pologa. Transformacija moe biti primijenjena: Putem banke - Banka knjii novac na prelazni raun na kojem vee sume novca se zadravaju krae vrijeme, pri emu nije slubeno evidentiran niti ulaz niti izlaz, ali niti korisnik, odnosno poiljalac i primalac tog novca. Nije navedena niti namjena novca, niti provedena ikakva evidencija. Onaj koji vri pranje novca dalje vri transfer na raun banke u slobodnoj zemlji (zemljama osloboenim od poreza), i to je onda nemogue vie pratiti, ili vri transfer za druge potrebe. - Slanje novca elektronskim putem. Ovo je jedan od najvie koritenih metoda raslojavanja s obzirom na tradicionalnu legitimnost veliinu iznosa takvih transfera. Sredstva se prenose elektronskim putem, na ili od rauna pojedinca, kompanija ili nelegalni prihodi unesu u finansijske insitucije, taj novac moe biti promijenjen u prihvatljive instrumente. Putem drugih finansijskih institucija - Osiguravajua drutva, - Preduzea za izvoenje finansijskih usluga. U novije vrijeme perai novca sve vie se koriste uslugama preduzea za izvoenje finansijskih usluga, jer banke pootravaju kontrolu sredstava koja se ulau kod njih pa se samim tim trae novi naini pranja novca putem institucija gdje je ta kontrola slabija. Putem komercijalnih aktivnosti - Gotovinska kupovina razliitih predmeta i poslova. Ovo se odnosi na skupe, ali zakonski ispravne predmete i poslove s ciljem da se nelegalni profit uini legalnim, kupuju se: jahte, vile, skupi automobili, avioni, zgrade, umjetnine, kockarnice, igre na sreu, mjenjanice, 8

kompanije, osiguravajua drutva.

Lana preduzea shell kompanije (fiktivne) - Upotrebom kompanija i preduzea, novac se polae na raune kompanije kojoj je jedini zadatak prikriti porijeklo novca, a ono ponekad moe obavljati i legalne poslove radi prikrivanja pranja novca. Nezakonito steeni novac unosi se u zemlju koja slovi kao porezno utoite ili finansijski raj (Off-shore centri). Kad se novac prenese u ove zemlje, onda se polae u banku na ime fiktivne kompanije (shell kompanije). U ovim zemljama je znaajna strogost bankarske i komercijalne tajne, nepostojanje prepreka u kupovanju kompanija, banaka i osiguravajuih drutava. Oni koji vre pranje novca imaju vie od jedne kompanije i oni meusobno vre transfer sredstava kako bi dalje prikrili izvor novca. Kompanija moe, takoer, kupovati imovinu prljavim novcem, prodavati je i prikazivati legalni izvor sredstava. Naprimjer, u paniji je jedna kriminalna organizacija ostvarila carstvo od 500 kompanija kojima je jedina svrha bila papirnati posao kako bi dokazala komercijalnu aktivnost, sakrila izbjegavanje poreza i pranja novca. 2.1.3. Integracija U treoj fazi, zvanoj integracija, osoba ili organizacija ima cilj da se kriminalna aktivnost nastavi reciklaom sredstava plaanja, odnosno ponovnim reinvestiranjem u kriminalnu sredinu. Ova faza nalazi naine da se nedoputeni fondovi uklope u ekonomiju i prikau kao dobiveni od legitimnog iznosa. S tim se mogu dovesti u vezu strane banke, strane korporacije, a dravi je teko utvrditi legitimitet zbog zakona o bankovnoj tajni ili nedostupnosti u korporaciji ili preduzeu. Nelegalna sredstva se koriste za kupovinu vlasnitva u ime fiktivne kompanije, a kada se vlasnitvo kasnije proda, prihod od prodaje e imati oblik legalnog prihoda. Onaj koji vri pranje novca kupuje neku zakonski ispravnu djelatnost, kako bi uinio nelegalan profit legalnim. Jedan od modernijih naina pranja novca, sastoji se u tome da se ilegalna sredstva investiraju u zemlje u razvoju, kupujui nekretnine, preduzea, irei tako svoj utjecaj na drutvene strukture ovih zemalja koje nisu navikle vidjeti toliko novca, zbog konstantne teke ekonomske situacije u njima. Naravno, u takvim zemljama drutvena struktura prirodno gravitira masovnoj koruptivnosti i stvara uvjerenje meu obinim ljudima u njima da se radi o istom kapitalu.

9

3.CENTRI PRANJA NOVCA(daleki finansijski OFF-SHORE centri) Kada je potrebno primjenjivati potrebnu tehniku ekonomski kriminal e, po definiciji, traiti finansijske usluge sa manje strogim bankarskim i finansijskim zakonima i regulativama. Posebno, izvrioci usluga trae pogodno tlo za izvravanje usluga pranja novca i usmjeravaju ih prema zemljama (teritorijama) koje imaju slabe zakone i regulative u odnosu na pranje novca, koje imaju slabe bankarske sisteme, slabe supervizore, zakone o tajnosti podataka i male restrikcije na protok kapitala. Obzirom na to a mnoga podruja u kojima se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima i OFF-SHORE centri (OFC) predstavljaju zemlje sa ovim karakteristikama, one i uestvuju u pranju novca. Tajni svijet zemalja u kojima se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima, OFFSHORE centri, jesu mjesta za obavljanje poslova koje je jo 1990. procijenjeno da ima protok od preko 1.000 milijardi dolara. Premda ne postoje zvanino prihvaene definicije za ovo podruje, dvije radne definicije bi mogle biti primjenjive, a to su sljedee: Zemlja u kojoj se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima je podruje u kojem nema nikakvih ili ima izuzetno niskih indirektnih ili direktnih obaveza plaanja poreza u poreenju sa drugim podrujima. Izvorno znaenje engleske rijei OFF-SHORE je izvan obale, udaljeno od granice. U trgovinskom smislu to je posao zakljuen van granica i zakona odreene zemlje. Bankari pod OFF-SHORE poslom podrazumijevaju aktivnosti u svojim jedinicama koje osnivaju u zemljama iji je pravni poreski i nadzorni sistem mnogo blai nego i domicilnoj dravi. Dakle, OFC su centri koji su domaini finansijskih aktivnosti, koje su odvojene od glavnih upravnih jedinica (drava), geografski i/ili pravno. Da bi se bolje razumjelo to OFC znai za pranje novca, moe se primjeniti dodatna definicija: OFF-SHORE se definie i kao teritorija na kojoj se izvoenje meunarodnih bankarskih aktivnosti obavlja pod povoljnim ili fleksibilnim administrativnim pravilima o porezima, kontrolom promjene valute i bankarskih zakona, tajnosti u bankama, dobrih komunikacija i politike stabilnosti, te u kojima obim bankarskog poslovanja ima malo veze sa veliinom i potrebom lokalnog trita. Veliko trite kapitala OFF-SHORE finansija koje je proteklih 30 godina postalo glavni dio internacionalnog finansijskog sistema oslabilo je globalni kapacitet kontrole finansijskih tokova, ograniilo je suverenitet uobiajnih bankarskih okruenja u odnosu na poreze za preduzea i pojedince i pruilo je uvjete za pranje novca i druge nezakonite aktivnosti. Nagli razvoj OFF-SHORE finansijskih sistema kao mjesta za investiranje (kada je to mogue zasnovati na drutvenoj i politikoj

10

stabilnosti) voen je prednostima u poreskom sistemu, pravilima o tajnosti u bankama i slabim regulativama.U privatnom bankarstvu koje su koristili izvrioci aktivnosti pranja novca, tajnost je najprivlaniji element. U nekim OFC-ima odavanje podataka o korisnoj transakciji je krivino djelo. S obzirom na to da tajnost u bankama i slaba regulativa predstavljaju plodno tlo za rast nezakonitih aktivnosti i oteavaju izvrenje operacija, borbe protiv pranja novca, OFC vlasti su pod pritiskom meunarodne zajednice, da preduzmu mjere sa ciljem to boljeg regulisanja svojih finansijskih sistema. Premda su praktini mehanizmi OFF-SHORE finansija obino sakriveni iza OFC-ovih zakona o tajnosti podataka, veliki broj usluga koje nude ove institucije mogu biti kategorisane u est dijelova. OFF-SHORE bankarstvo (privatno bankarstvo, udrueno bankarstvo, meunarodni krediti), OFF-SHORE fondovi, OFF-SHORE trustovi, OFF-SHORE preduzea, Prihvatljivo osiguranje, Razne druge finansijske usluge (off-shore trgovina, dionice, offshore penzije, hipoteka na vie valuta, usluge transporta i avionskog prevoza).

OFF-SHORE centri su svojevrsne poreske oaze koje velike finansijske institucije i multinacionalne kompanije koriste kao zone za meunarodne transakcije, pri emu imaju malo ili nikako ogranienje i plaaju simboline poreze. Transferi dobiti se lahko i jednostavno obavljaju, pa je klijentela u centrima izuzetno brojna. Tako samo u Lihtentajnu posluje oko 60.000, a Kajmanskim otocima 26.000 kompanije, odnosno ispostava. Poznatiji OFF-SHORE centri u svijetu, prema pisanju Barints Group-LLC su: Vei OFF-SHORE centri: - Bahami, - Holandija, - Anel, - Bahrein, - Kipar, - Panama, - Kajmanska ostrva - Singapur, - Hong-Kong, Manji OFF-SHORE centri su: - Dablin, - Malta, - Labaun ostrvo u Maleziji, - Madeina, - Bankok, - Ostrvo Man i Derzij, - Barbados, - Bermudi, - Jamajka,

11

Gibraltar, ostrva, (u Karipskom moru) sjedite oko 35.000 tzv. OFF-SHORE kompanija - Andora - Ukrajina. -

- Britanska Djevianska

3.1. EFEKTI PRANJA NOVCAU sferi biznisa i savremenih globalnih kretanja novac zauzima znaajno mjesto. Da bi inicirao bilo kakvu aktivnost ili realizovao ideju poslovni subjekt mora posjedovati kritinu masu novca. Posmatrana iz ovog ugla definicija novca Miltona Fridmana Novac je mo, dobiva svoj pravi smisao. Novac sam po sebi ne znai mnogo dok ne bude ubrizgan u domai ili strani privredni sistem. Ubacivanjem novca, odnosno gotovine i ekvivalenata gotovine u privredne tokove inicira se njegovo kretanje, to rezultira stvaranjem kompleksnih novanih tokova. Ukoliko se razmatranje usmjeri jedan korak nazad neminovno se namee pitanje izvora novca. Izvor novca ukazuje na stvarno porijeklo novane mase koja je uloena sa ciljem iniciranja i odravanja reprodukcionog cilklusa. Teoretska je pretpostavka da je porijeklo takve novane mase legalno i transparentno. Meutim, praksa potvruje suprotno. Nepobitna je injenica da se svakodnevno nelegalnim aktivnostima kreiraju velike sume novca, koje se razliitim metodama integriraju u privredne sisiteme. Ovakav postupak koji za cilj ima legaliziranje nezakonito steene imovine naziva se PRANJE NOVCA . Pranje novca openito podrazumijeva rjeavanje, pretvaranje ili ienje novca steenog kriminalnim radnjama, njegov prijelaz preko meunarodnih granica i ponovno ukljuivanje tog novca u regularne novane tokove. Bez sumnje moemo rei da pranje novca nosi sa sobom negativne posljedice koje zadiru duboko u ekonomske,politike i socijalne strukture svake zemlje. Neki od efekata su: Ekonomski poremeaji i nestabilnost Pranje novca je izuzetna prijetnja integritetu financijskih ustanova, koja dovodi u nepovoljan poloaj ekonomske subjekte koji legalno posluju. Perai novca ne nastoje ostvariti najviu stopu dobiti na novac koji operu, ve im je vanije mjesto ili investicija koje e im omoguiti da najlake i najbre recikliraju novac,tako oni esto ulau u manje profitabilne investicije koje ne moraju biti korisne za odreenu zemlju, smanjujui njen potencijalni ekonomsaki rast. Naprimjer u mnogim zemljama su bile finansirane aktivnosti u odreenim privrednim oblastima, kao to su graevinarstvo i hoteli; ali ne zbog stvarne tranje,ve zbog kratkoronih interesa onih koji peru novac. Kad te oblasti vie ne odgovaraju akterima pranja novca, oni ih naputaju, izazivajui velike gubitke u njima,ekonomske poremeaje i nestabilnost . Smanjenje poslovanja legalnog privatnog sektora 12

Uesnici u pranju novca koriste posebno odreene kompanije, da bi razdvojili sredstva steena po osnovu kriminalnih radnji od procesa prikrivanja nelegalno ostvarene dobiti. Poto ove kompanije raspolau velikim iznosima novca, one su u mogunosti da svoje proizvode i usluge prodaju po cijenama koje su ispod trinih. U nekim sluajevima ove kompanije utvruju cijene koje su ispod proizvoakih i zato su konkurentnije u odnosu na kompanije koje legalno posluju i pribavljaju sredstva na finansijskim tritima. Promjena u potranji novca kao rezultat pranja novca to se ne odraava u slubenim pokazateljima moe na nacionalnoj razini izazvati nestabilnost kamata i deviznih kursova, meunarodnih tokova kapitala, usljed ega je telo sprovoditi stabilnu i efikasnu politiku. Uesnici pranja novca vre reinvestiranje sredstava tamo gdje oekuju da nee biti otkriveno njegovo porijeklo, a ne u aktivnosti sa veim stopama povrata. Pranje novca, kao i ostale nezakonite aktivnosti rezultira regresivnom distribucijom dohotka i stvaranjem velike potroake moi pojedinaca u uslovima opte recesije. Velika sredstva koja se zarauju pranjem novca utiu na porast potranje za luksuznim proizvodima, poveanje cijena nekretnina i nekih potronih dobara, to sve potie pekulacije i inflaciju. Oblici radnog sudjelovanja koji su u skladu sa zakonom poinju se smatrati manje vrijednim, tako da nezakonitost postaje temeljno naelo ekonomske aktivnosti.

13

Opadanje raputacije drave Pored toga to uveliko slabi slobodnu trinu ekonomiju, pranje novca naruava demokratsku politiku strukturu i politiku stabilnost zemlje, zatim stvara se opasna prijetnja dravnoj suverenosti, autoritetu dravne vlasti, naruavanju javne ustanove to sve teti nacionalnoj ekonomiji. Na ovaj nain se omoguava kriminalnim organizacijama da djeluju na strukturu jedne drave, slabei njen privredni i politiki poloaj i djelimino ili potpuno preuzimajui vlast u cilju ouvanja svojih interesa. Dobro su poznati sluajevi da su predstavnici kokainskih kartela pokuavali i ponekad uspijevali, prodrijeti u sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih. Kolumbjski predsjednik Ernesto Samper optuen je da je tokom izborne kampanje primao velike novane iznose narko-mafije. Navodno su lokalni trgovci drogom nudili potpunu otplatu kolumbijskog vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje. Pranje novca direktno utie na smanjenje transparentnosti i naruavanje zdravlja finansijskog trita, vanih odrednica u djelotvornom funkcioniranju cjelokupne ekonomije. Ugroavanje programa reformi i privatizacije Sprovoenje programa privatizacije, odnosno ekonomskih reformi moe biti ugroeno zbog pranja novca,posebno kod privatizacije dravnih preduzea. U odnosu na legalne investiture, uesnici pranja novca mogu da ponude vee cijene. Ovo je izraeno kod zemalja u razvoju koje zbog procesa privlaenja investicija mogu postati meta trnsakcije pranja novca . Smanjenje dravnih prihoda Poslovima pranja novca se ohrabruju tradicionalni naini utaje poreza, izbjegavanja zakona, krijumarenje i bijeg finansijskih sredstava, to sve poveava porezno optereene onih koji plaaju porez. Pranje novca moe korumpirati dijelove finansijskog sistema i onemoguiti uspjeno upravljanje centralnih banaka i nadzornih tijela. Nuno je jaati zakonske odredbe protiv pranja novca, ali to ne znai smanjivanje tradicionalne bankarske kontrole. Na meunarodnoj razini, kretanje kapitala pod uticajem pranja novca moe djelovati destabilizirajue zbog integrativne prirode svjetskog finasijskog trita. Finansijske tekoe nastale na jednom mjestu mogu se vrlo lako proiriti i u druge zemlje, pretvarajui tako nacionalni problem u meudravni. Prema grubim procjenama u svijetu se godinje opere izmeu 300 i 500 milijardi USD. Procjenjuje se da je neto finansijska dobit onih koji se time bave 2% globalnog BDP-a. Nova informatika tehnologija, fleksibilnost i prilagodljivost u djelovanju, struna pomo i ogromna finansijska sredstva koja su na raspolaganju znatno olakavaju proces pranja novca i njegov prijenos preko granica. Iako u pranju novca ponajvie sudjeluju banke, od njega nisu poteene ni druge ustanove gdje se koriste vee koliine gotovog novca, a esto nisu pod jaom 14

zakonskom regulativom ili nadzorom, poput tedionica, kockarnica, osiguravajuih drutava i mjenjanica. Ukoliko su banke umijeane u pranje novca naruava se povjerenje koje javnost ima u njih, slabi njihova stabilnost. Uprkos kratkotrajnoj moguoj dobiti, prijeti neposredna opasnost od gubitka. Evropska zajednica donjela je stroge propise po kojim se zahtjeva identifikacija stranke kod otvaranja rauna i uplate, obavezno voenje odgovarajue evidencije o depozitima, te obavjetavanje nadlenih organa o sumnjivim finansijskim transakcijama. Finansijske ustanove zbog njihove jedinstvene zadae u platnom sistemu zemlje u prikupljanju i transferu finansijskih sredstava, su sigurno kljuni faktor u utvrivanju sluajeva nelegalnih transakcija. Iako je pranje novca svjetski problem, postoje znaajne razlike izmeu pojedinih zemalja. To se pogotovo oituje kod zemalja u tranziciji. Spreavanje pranja novca nije samo borba protiv kriminala, ve nastojanje da se ouva integritet finansijskih ustanova i finansijskog sistema u cjelini. Meunarodno pranje novca temelji se na razlikama finansijskih i bankovnih odredbi u zakonodavstvima pojedinih zemalja. Zbog toga je nuno to je vie mogue smanjiti te razlike, ako se ve one ne mogu u potpunosti ukloniti. Takoer je vano i iznalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi protiv pranja novca, stvaranje i razvoj novih specijaliziranih slubi, kao i meunarodna saradnja uz koritenje modernih i uinkovitih metoda. Svi pojedinani napori e donijeti slabe rezultate i prouzrokovat velike trokove. Problem oneienja danas dostie sve vee razmjere. Poseban znaej ova tematika dobija nakon 11. septembra 2001. godine. Nakon ovog datuma zantno je pogorana ionako nestabilna sigurnosna situacija na globalnom nivou. To je doprinijelo poveanju jaza izmeu nepovezanosti i neusklaenosti finansijskih i pravnih sistema, te otvorilo nove mogunosti irenju mrea kriminaliteta U socijalne posljedice pranja novca spada poveanje dravnih trokova zbog izdvajanja veih sredstava za provedbu zakona, to smanjuje socijalne fondove. Zatim tu spada i prebacivanje ekonomske moi sa trita, vlada i graana na kriminalce. Pranje novca izaziva preobraaj postojee socijalne startifikacije nastajenjem drutvenih grupa novih bogataa , a takoer predsavlja prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti. Kako bi se sprijeile ili barem ublaile ove posljedice pranja novca nuno je pronai naine prevencije i otkrivanja takvih aktivnosti. U tu svrhu ini se neophodnim definisanje kljunih karika u borbi protiv legaliziranja nezakonito steene imovine. Prema Zakonu o spreavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine , prilagoenom postojeim ekonomskim karakteristikama, utvreno je da se radnje za otkrivanje i spreavenje pranja novca preduzimaju pri transakcijama : 1. ulaganja novca 2. preuzimanja,zamjene, raspodjele i distribucije novca 3. sklapanja pravnih poslova kojima se stie imovina 4. ostalim oblicima raspolaganja novcem i drugom imovinom to moe posluiti za pranje novca

15

Obveznici provoenja ovih mjera prema lanu 5 istog zakona su: - banke, tedionice i tedno kreditne zadruge - investicijski fondovi i drutva te druge finansijske institucije - organizacije ovlatene za voenje platnog prometa agencije za privatizaciju - osiguravajua drutava - berze i dr. Finansijske institucije ovlatene za obavljanje poslova u vezi s vrijednosnim papirima - mjenjanice - zalagaonice - kockarnice, automat-klubovi, organizatori igara na sreu Mjere, postupci i radnje koje poduzimaju obveznici radi otkrivanja pranja novca podrazumijevaju: - identifikacija od strane obveznika uvidom u line dokumente prilikom otvaranja bankovnih transakcija ,svake transakcije ija je vrijednost vea od 30.000 KM i ostalih transakcija ako postoji sumnja da se rafi o pranju novca - definisanje transakcija prilikom koje nije potrebna identifikacija, npr, transakcije podizanja gotovog novca sa tekuih rauna i iro rauna graana, te tednih knjiica i rauna graana Kategoriju obveznika spreavanja pranja novca definisalo je i Vijee Evrope. Prema Direktivi Vijea Evrope o zatiti od koritenja finansijskog sistema u svrhe pranja novca obveznici su : - kreditne institucije - finansijske institucije Upravni i strucni poslovi na sprecavanju pranja novca obavljaju se u Federalnom ministarstvu finansija u Finansijskoj policiji. Pored navedenih institucija obaveza se odnosi i na pravna i fizika lica koja vre svoju strunu djelatnost: 1. nezavisni raunovoe i revizori 2. agenti za promet nekretnina 3. biljenici, notari i drugi samostalni pravnici kad pomau ili predstavljaju klijente u vezi sa: - prodajom, kupovinom nekretnina ili poslovnih subjekata - upravljanjem novcem, vrijednosnim papirima i drugim sredstvima klijenata - otvaranjem ili upravljanjem bankom, tednim raunima ili vrijednosnim papirima i drugim sredstvima klijenata - osnivanje, rad ili upravljanje preduzeima, trustovima ili slinim strukturama - izvoenje bilo kojih drugih finansijskih transakcija 4. trgovci robom visoke vrijednosti, poput dragog kamenja ili plemenitih metala 5. prevoznici novca 6. upravnici, vlasnici i direktori kockarnica uvanje i zatita podataka : svi podaci prikupljeni na temelju ovog zakona su povjerljivog i tajnog znaaja, obveznici ih moraju uvati najmanje 5 godina, a Finansijska policija 10 godina Privredni prestupi i prekraji:

16

kaznene odredbe: novanom kaznom od 10.000 KM do 70.000 KM kaznit e se obveznik koji ne ispunjava svoje obaveze odreene ovim zakonom, obveznik koji obavi transakcije protivno nalogu Finansijske polcije, pravno lice- obveznik koji stjee, posjeduje ili upotrebljava imovinu ilegalnog porijekla

II.MEUNARODNE INSTITUCIJE ZA SPREAVANJE PRANJA NOVCABorba protiv pranja novca moemo opisati kao igra make i mia. Prljavi novac obino pronalazi tamne take-zemlje koje imaju labave zakone, slabe institucije ili slabo provedene zakone. Iako ni uz najvee napore neemo uspjeti zauvijek iskorijeniti pranje novca niti zatrti zloin, meunarodna saradnja moe sprijeiti njihove nagrizajue uinke na drutvo, poslovni sektor i vlast. Ta saradnje se svakim danom sve vie poboljava, ali su potrebni jo veliki napori. Usvajanjem Konvencije o suzbijanju nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropskim supstancama 1988. god., Ujedinjenje nacije su postale jedna od prvih meunarodnih organizacija koje su upoznale drutvo da je borba protiv pranja novca kljuno pitaje u borbi protiv nezakonite trgovine drogama. Od razliitih vrsta institucija koje djeluju u oblasti protiv pranja novca, ovdje emo opisati one koje su poznate zbog svoje specijalizacije i posebnih zadataka koje obavljaju, a one nose naziv Finansijske obavjetajne jedinice-FIU. Ove jedinice su privukle veliku panju, posebno zbog toga to su omoguile bru razmjenu informacija finansijskih institucija i policijskih organa.

4.HISTORIJAT I DEFINICIJA FIU-aKonvencija UN-a o suzbijanju nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropskim supstancama, i Konvencija Vijea Evrope iz 1990. god. o pranju, pretresu, pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminala, kao dva od najvanijih meunarodnih dokumenata, ipak ne sadre nikakve pravne odredbe o specijalizovanim organima u ovoj oblasti. Moemo rei, da prvi oblici koji su imali organizacioni karakter i zadatke, to se danas zna da je FIU, javljaju se relativno rano u poreenju sa vremenom usvajanja navedenih meunarodnih dokumenata.

4.1.FATF

17

The Finanacial Action Task Force on Money Laundering-FATF tj. Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca je meuvladino tijelo koje za cilj ima izradu i promoviranje strategija borbe protiv pranja novca i procesuiranje prihoda steenih krivinim putem da bi sakrilo njihovo nezakonito porijeklo. Osnovan je 1989. god. na Samitu efova drava ili vlada sedam industrijskih najrazvijenijih zemalja (G7). Takve strateke politike imaju za cilj da sprijee koritenje takvih prihoda u buduim krivinim radnjama, kao i da onemogue da se njima vri uticaj na legitimne privredne aktivnosti. FATF trenutno okuplja 26 zemalja i dvije meunarodne organizacije. lanstvo u ovoj Grupi ukljuuje i glavne zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i Azije koje predstavljaju glavne finansijske centre u svijetu. Radi se o multidisciplinarnom tijelu, to je esencijalno za rjeavanje pitanja pranja novca, sa mogunou odreivanja politike od strane pravnih i finansijskih strunjaka i strunjaka u oblasti provedbe zakona. Ovakva potreba za obuhvatanjem svih relevantnih aspekata borbe protiv pranja novca odraava se u etrdeset Preporuka FATF-e, odnosno mjera sa ijom se implementacijom FATF-a sloila, i preporuuje se da ih sve zemlje usvoje. Preporuke su izraene jo 1990. god. , a 1996. god. etrdeset preporuka je revidirano kako bi se uzelo u obzir iskustvo steeno u prethodnih est godina i da bi se odrazile promjene do kojih je dolo u kontekstu problema pranja novca. Ovih etrdeset preporuka daju osnovni okvir za nastojanja u pravcu borbe protiv korupcije i koncipirana su za univezalnu primjenu. Pokrivaju sistem kaznenog sudstva i provoenje zakona; finansijaki sistem , njegove regulative i meunarodnu saradnju. Od samog peetka osnivanja FATF-e, bilo je poznato da zemlje imaju razliite pravne i finansijske sisteme, te stoga sve ne mogu primjeniti identine mjere. Preporuke, stoga , predstavljaju princip za poduzimanje mjera koje zemlje implementiraju prema vlastitim uslovima i ustavnim okvirima, pruajui zemljama fleksibilnost umjesto ad propisuju svaki detalj. Mjere nisu komleksne, niti teke, ukoliko postoji volja za njihovom primjenom. Ne predstavljaju prijetnju ekonomskom razvoju. Zemlje lanice su se jasno opredjelile za prihvatanje discipline, to podrazumijeva multilateralno nadgledanje i direktan pregled. Imlementacija etdeset Preporuka se jednako nadgleda za sve zemlje lanice putem dvojakog pristupa: - godinjeg samoocjenjivanja - detaljnijeg zajednikog procesa u kojem svaka zemlja lanica podlijee pregledu na licu mjesta. Osim toga, FATF-u svim zemljama izvrava pregled mjera koje su poduzete u cilju implementacije Preporuka. Ove mjere su od osnovnog znaaja za stvaranje efikasnog okvira borbe protiv korupcije. 18

etrdeset Preporuka moemo klasifikovati u sljedee grupe: 1. Opi okvir preporuka 2. Uloga dravnih i pravnih sistema u borbi protiv pranja novca Obim krivinih djela pranja novca Privremene mjere i konfiskacija 3. Uloga finansijskog sistema u borbi protiv pranja novca Identifikacija klijenata i pravila za voenje evidencije Mjere za rjeavanje problema u zemljama u kojima ne postoje mjere za borbu protiv pranja novca ili su te mjere nedovoljne Vea nastojanja finansijskih institucija Druge mjere u cilju eliminisanja pojava pranja novca Implementacija , uloga regulatornih i drugih administrativnih organa Jaanje meunarodne saradnje Administrativna saradnja Drugi vidovi saradnje Dodatak Preporuci 9: Spisak finansijskih aktivnosti koje poduzimaju firme i organi koji nisu finansijske institucije. Navest emo neke Preporuke, a naroito one koje su imale jak efekt na osnivanje FIU-a i njihove zadatke. Finansijske institucije koje sumnjaju da sredstva potjeu od kriminalnih aktivnosti dune su da o takvoj sumnji odmah izvijeste nadlene organe (Preporuka No 15). Finansijske institucije koje izvjetavaju o postojanju sumnje, dune su da se pridravaju instrukcija nadlenih organa ( Preporuka No 18). Finansijske institucije su dune da o domaem i meunarodnom novanom prometu iznad fiksnog iznosa izvjetavaju centralnu dravnu agenciju sa kompjuterizovanom bazom podataka, koja je na raspolaganju nadlenim organima za upotrebu o suzbijanju pranja novca.( Preporuka No 23). Iz druge grupe Preporuka navodimo Preporuku No 4 koja se odnosi na Obim krivinog djela pranja novca: Svaka zemlja bi trebala poduzeti potrebne mjere, ukljuujui i zakonske 19 4.

mjere, u cilju kriminalizacije pranja novca u skladu sa Bekom konvencijom. Svaka zemlja bi trabala proiriti djelo pranja novca steenog trgovinom drogama na djelo tekog prekraja. Svaka zemlja bi odredila koja su to teka djela koja e se okvalifikovati kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca( Preporuka No 4). U treoj grupi gdje se opisuje uloga regulatornih i drugih administrativnih organa( Preporuke 26 No do 29) nalaze se definicije oje predviaju sljedee: Nadleni organi koji vre nadzor nad finansijskim institucijama, ili drugi nadleni organi, duni su osigurati da institucije nad kojima se vri nadzor imaju adekvatne programe zatite od pranja novca Potrebno je odrediti nadlene organe koji e osigurati efektnu provedbu svih ovih preporuka putem administrativnog nadzora i propisa. Nadleni organi su duni izraditi smjernice koje e pomoi finansijskim institucijama u otkrivanju sumnjivog ponaanja njihovih klijenata. U grupi etiri , odnosno jaanju meunarodne saradnje nalazi se Preporuka No 32 koja definira jedan od kljunih zadataka, koji je, od svih nadlenih organa, proveo upravo FIU: Svaka zemlja treba da uloi napore na unapreenju meunarodne razmjene informacija, spontano ili na osnovu zahtjeva, koje se odnose na sumnjive poslove, osobe i korporacije ukljuene u takve poslove, izmeu nadlenih organa. Neki od uslova za razmjneu informacija su sljedei: - Razmjena informacija treba da bude reciprona - Obje finansijske obavjetajne jedinice treba da podlijeu slinim obavezama profesionalne, odnosne slubene povjerljivosti - Obje finansijske obavjetajne jedinice treba da vre iste funkcije, - Svrhu i djelokrug informacija treba da objasni finansijska obavjetajna jedinica

20

koja trai informacije, a razmjenje unormacije treada se tretiraju u skladu sa navedenim djelokrugom

4.2.EVROPSKA UNIJASlino stajlalitima FATF-a u oblasti osnivanja i zaduivanja FIU-a, Evropska unija je intervenirala dokumentom Direktiva Vijae o spreavanju koritenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca. ak ni ovaj dokumenat nije odredio definiciju FIU-a, niti uope spominje ovaj termin. U lanu 6 ovog dokumenta se predvia: Kreditne i finansijske institucije treba da u potpunosti sarauju sa organima nadlenim za borbu protiv pranja novca putem informiranja tih organa na njihovu inicijativu o injenicama koje mogu ukazati na pranje novca i putem dostavljanja tim organima, na njihov zahtjev, svih neophodnih informacija. Najvaniji lan ove direktive je lan 7, jer definira jo jedan od zadataka, koji se poslije u praksi preuzeli mnoge FIU-e, a tie se posebnih FIU-a, kako slijedi: Organi koji su primili obavijest o sumnjivoj transakciji imaju pravo, pod uvjetima predvienim njihovim dravnih zakonima, izdati uputstvo finansijskim institucijama da ne vre takvu operaciju Za razliku od 40 Preporuka FATF-a, Direktiva u svom uvodnom dijelu definira znaenje nadlenih organa kao dravnih organa ija su ovlatenja prema zakonu i drugim propisima da vre nadzor nad kreditnim ili drugim finansijskim institucijama.

4.3.VIJEE EVROPEMeu pravosnanim dokumentima Vijea Evrope, ak je i danas nemogue nai bilo kakava pravila koja se odose na FIU-a. Izmeu ostalog u preporuke sa spomenute konferencije spada sljedee: Finansijske institucije trebaju o svakoj neobinoj ili sumnjivoj transakciji obavijestiti posebno odreene policijske organe ili administrativna tijela.

21

4.4.UJEDINJENJE NACIJEMoemo konstatovati da i ova meunarodna organizacija koristi termine FIU-a kao i druge organizacije. Tipski Zakon o pranju novca, kofiskaciji i meunarodnoj saradnji u suzbijanju droge, koji je 1995. god. izradio Meunarodni program UN-a za kontrolu droge, u lanovima 14. do 16. navodi termin sluba za kontrolu pranja novca, ime definira tijelo koje prima izvjetaje koje dostavljaju finansijske organizacije. Samim tim varijantama dolazimo do slube za kontrolu pranja novca, koja moe biti podreena, npr. Ministru pravde, ministru finansija ili njima zajedno. Deklaracija iz Rige o borbi protiv pranja novca, iz novembra 1996. god., moe se uvjetno uzeti kao dokumenat UN-a, jer su ovaj dokumenat, osim direktora Meunarodnog programa UN-a za kontrolu droga, potpisali i premijeri Estonije, Litvanije i Latvije, te visoki predstavnci Evropske komisije i FATF-a. Ova deklaracija je prvi dokumenat u kojem se, u kontekstu finansijske pomoi koja se prua institucijama koje rade na suzbijanju pranja novca , spominje potreba za obukom osoblja iji je zadatak provedba zakona o suzbijanju pranja novca.

4.5.EGMONT GRUPAPredstavnici etrnaest FIU-a su 9. juna 1995. god. osnovali nezvaninu organizaciju poznatu pod nazivom Egmont grupa ( dobila je naziv po imenu mjesta prvog sastanka u palai Egmont-Arenberg u Briselu) Ciljevi Egmont grupe su sljedei: - Sistematizacija razmjene finansijskih informacija - Podizanje efikasnosti FIU-a u okviru odgovarajuih dravnih programa za suzbijanje pranja novca - Unapreenje komunikacije i koordinacije - Promoviranje osnivanja FIU-a Uspjeh spomenute nezvanine organizacije dokazuje injenica da je broj njenih lanica porastao sa 14 u 1995.god. na 48 u 1999.god. U maju 2000. god. Primljene su jo 4 FIU-a.

22

4.6.DEFFINICIJA FIU-aetvrti sastanak Egmont-grupe, odran u novembru 1996. god. u Rimu i naredni u junu 1997. god. u Madridu, imaju veliki znaaj jer je Egmont-grupa na ovim sastancima utvrdila i donijela Izjavu o namjeri. Prema ovoj definiciji, finansijska obavjetajna jedinica je centralna dravna agencija nadlena za primanje(prema potrebi i za traenje). Analizu i slanje nadlenim organima finansijskih informacija: i) koje se tiu prihoda za koji postoji sumnja da potjee od kriminalnih radnji ii) koje su potrebne finanasijskim organizacijama u skladu sa dravnim zakonima ili propisima u svrhu suzbijanja pranja novca.

4.7.MODELI FIU-aPostoje u sutini etiri modela za djelovanje FIU-a meu lanovima Egmont-grupe: Policijski Sudski/tuilaki Administartivni posredniki Hibridni Svaki od ovih modela ima svoje i prednosti i mane. Opredjeljenje svake pojedine zemlje za neki od ovih modela zavisi od mnogo faktora. Policijski model U prednosti ovog modela spada: - Osoblje, finansijska i logistika podrka su osigurani unutar ve postojeih policijskih struktura, to omoguava brz poetak djelovanja FIU-a; - Kontrola ciklusa otkrivanja finansijskih informacija i maksimalna eksplotacija; - Mogunost da policijski organi brzo reaguju na incijativu peraa novca, zamrzavanjem njihovih bankovnih rauna i sredstava, spreavanjem njihovog bijega u inostranstvo ili obavjetavanjem stranih policijskih organa; - Posticanje o odravanje radnih odnosa izmeu policijskih organa i finansijske zajednice, jer finansijska zajednica moe vidjeti konkretne rezultate nakon dojava koje uputi policijskim organima. U pogledu nedostatka policijskog modela, vano je napomenuti sljedee:

23

- FIU je obino jedan od brojnih odjeljenja unutar policije i nema utjecaj na izradu zakona vezanog za datu temu; - Uloga FIU-a u saradnji sa medijima je uglavnom beznaajna - FIU-a nema ovlatenja za primanje podataka o svim domaim i meunarodnim novanim transakcijama iznad fiksnog iznosa i nema ovlatenja za nadzor nad finansijskim institucijama; - Ovaj model se predlae zemljama gdje postoji nezadovoljavajua saradnja izmeu policijskih organa i finansijske zajednice ili gdje postoje takva pravila o tajnosti bankovnog poslovanja koja onemoguavaju bilo koji oblik saradnje. Zemlje koje su odabrale ovaj model su : Austrija, Finska, Irska, Novi Zeland, vedska, vicarska, Velika Britanija. Sudski/tuilaki model Ovaj model je definitivno najdirektniji put za protok informacija iz finansijskog sektora jedne zemlje, poto dozvoljava da se sudske vlasti odmah ukljue, npr. konfiskacijom sredstava, zamrzavanjem rauna, pritvaranjem ljudi itd. U jednoj od varijanti ovog modela otkrivene informacije se iz finansijskog sektora prenose finansijskim obavjetajnim jedinicama u okviru pravosua, kako bi se analizirale i obradile prije nego to se predaju tuiocu. Za sada samo su dvije zemlje prihvatile ovaj model, i to Island i Luksemburg. Administrativni/posredniki model U ovom modelu administrativni organ vlasti obino se osniva u Ministarstvu finansija ili u okviru neke druge regulatorne institucije, s ciljem Obraivanja i dostavljanja okvirnih informacija policijskim organima ili tuilatvu. Osnovne prednosti ovog modela su: - Finansijska obavjetajna jedinica djeluje kao nezavisni posrednik izmeu finansijkih institucija i policijskih organa; - Ouvana je jasna distinkcija izmeu spreavanja i provoenja; - Finansijske obavjetajne jedinice mogu efikasnije pratiti da li finansijske institucije potuju programe za otkrivanje pranja novca -ak i bez sudskog naloga finansijske obavjetajne jedinice imaju pristup svim 24

podacima finansijskih organizacija, ak i onima koji imaju prirodu bankovne tajne; - Finansijske obavj. jedinice imaju pristup poreskim i carinskim podacima kao i podacima drugih organa za provoenje zakona; - Finansijske obavj. jedinice su ovlatene da razmjenjuju podatke koji imaju prirodu bankovne ili neke druge tajne sa drugim finansijske obavj. Jedinicama u drugim zemljama. Nedostatak ovog modela je taj to moe usporiti mjere koje su neophodne da bi se zamrznula sumjiva transakcija ili uhapsili osumnjieni. Postoji veliki broj zemalja sa ovim modelom: Australija, Belgija, Grka, Francuska, Italija, Meksiko, Monako, Holandija, Antili, Paragvaj, panija, Turska, SAD, Bugarska, Hrvatska, eka Republika i Slovenija.

25

Hibridni model Ovaj model ukljuuje razliite kombinacije svih spomenutih modela. Najea kombinacija je mjeavina izmeu modela u kom ovu funkciju vre policijski organi i sudskog/tuilakog modela. Ove finansijske obavjetajne jedinice pokuavaju kombinovati prednosti ovih modela, a samim tim izbjei njihove nedostatke. Moe se nau u sljedeim zemljama: ile, Kipar, Danska, Norveka, Tajvan i Rumunija.

4.8.NOVI TRENDOVI U VEZI SA FUNKCIJAMA FIU-aNa osnovu dokumenata meunarodnih organizacija i drugih meunarodnih tijela, moemo zakljuiti da su se zadaci finansijskih obavjetajnih jedinica od 1990. do 1996. uglavnom koncentrisali na tri funkcije: Funkcija razmjene podataka. FIU treba da olakaju proces razmjene informacija u sluajevima pranja novca kao i razmjenu informacija o generalnim trendovima. U procesu razmjene FIU-a treba da igra ulogu potenog posrednika te da dostavlja informacije ovlatenim tijelima ili institucijama u svojoj zemlji. Funkcija centralne baze podataka. Od FIU-a se oekuje da u svojim zemljama rade kao centralne take za sve informacije o pranju novca. U ovoj ulozi one mogu djelovati kao konana lokacija za prijem informacija o sumnnjivim transakcijama, ili pak odluivati kakao e ovakve informacije biti koritene. Analitika funkcija. FIU-e bi trebale da putem svojih zadataka i drugih aktivnosti, daju dodatnu vrijednost dobijenim informacijama. U okviru ove funkcije FIU-a treba da identificira trendove u kriminalu, na taj nain pomaui svima koji su odgovorni za donoenje odluka U dokumentima meunarodnih organizacija, koji su usvojeni nakon 1997.god ili su jo u procesu usvajanja, nalaze se pored sve ee upotrebe naziva finansijska obavjetajna jedinica ( Finanacial Intelligence Unit-FIU), jo dvije stvari: - Svi oni jasno istiu znaaj meunarodne razmjene informacija izmeu FIU-a - Uloga FIU-a proirila se na cijelu oblast finansijskog kriminala, a ne samo na pranje novca. Svakako je vano napomenuti da je pranje novca ekonomski fenomen i da je po svojoj sutini uvrten meu krivine prekraje protiv ekonomije. Ukoliko bi FIU-e bile konkretno ovlatene da pripremaju pokazatelje sumnjivih transakcija, vre obuku spomenutih organizacija, nadgledaju prevedbu propisa i obavjetavaju medije o nainu vrenja krivinih prekraja pranja novca i drugih prekraja iz 26

domena ecc kriminala, njihov utjecaj na spreavanje privrednog kriminala bi bio naglaeniji.

5. FINANSIJSKE I KREDITNE INSTITUCIJE KAO KLJUNA KARIKA U BORBI PROTIV KRIMINALAFinansijske institucije su zbog njihove jedinstvene uloge u platnom sistemu zemlje u prikupljanju i trasferu finansijskih sredstava, sigurno kljuni faktor i karika u utvrivanju sluajeva nelegalnih transakcija. Vrlo teko je, a vjerovetno i nemogue dati svekolike preporuke bankama, kao glavnim predstavnicima kategorije finansijsko-kreditnih institucija, za potpuno uspjeno suprotstavljanje pranju novca. Meutim s obzirom na postojea iskustva mogue je izdvojiti sljedee. U svom poslovanju treba upoznati svoju stranku, u smislu da se potrude da saznaju pravi identitet svoje sranke i da imaju odgovarajue naine provjere dobre namjere nove stranke. Nuno je da banka posluje u skladu sa propisima i da rukovodstvo osigura da se poslovanje odvija u skladu sa visokim moralnim standardima, pri emu se trebaju potovati zakoni i odgovarajue regulative.Banka ne smije ostvariti ni jednu uslugu, ako postoje opravdani razlozi da je rije o pranju novca. Nuna je prisna saradnja sa nadlenim tjelima za spreavanje pranja novca. Ovakav zahtjev dobiva na znaajnosti u koliko se radi o sumnjivim sluajevima. Pored saradnje sa viim nivoima potrebno je ostvariti kontakt i sa zaposlenim u cilju njihovog osposbljavanja i informisanja. Svi zaposleni u finansijsko-kreditnim institucijama treba da su dobro obavleteni o prihvaenoj politici i dosljednom sprovoenju odluke o obaveznom utvrivanju pravog identiteta stranke. Zaposleni imaju obavezu voenja odgovarajue dokumentacije o raunima klijenata, koju banka treba uvati najmanje 5 godina, kako bi se po potrebi mogao uspjeno utvrditi slijed pojedinanih transakcija. Nuno je upozanati zaposlene o tome kakve tansakcije trebaju klasifikovati kao sumnjive i koji je nain postuoanja sa njima. U tom smislu definisane su sljedee situacije, koje se odnose na : - Pranje novca koritenjem rauna kod banke , - Pranje novca pomou transakcija koje su povezane sa ulaganjima, - Pranje novca pomou meunarodnog poslovanja , - Pranje novca uz ukljuenost djelatnika u bankama - Pranje novca pomou osiguranih i neosiguranih kredita Za situacju pranja novca koritenjem rauna kod banke veu se stranke koje imaju vei broj rauna i na sve te raune uplauju iznose u gotovini, pri emu zbir svih uplata predstavlja znatan iznos ili kada

27

postoji raun na koji vei broj lica uplauje gotovinu bez primjerenog objanjenja ili razloga. Koritenje rauna fizikog ili pravnog lica, koji ne odraava njegovu osobinu ili poslovnu aktivnost, i upuivanje velikih iznosa koji oito nisu namijenjeni niti su povezani sa imateljem rauna i /ili njegovim poslovanjem.sumnjivim se treba smatrati i svako oklijevanje pri davanju podataka za otvaranje rauna, koritenje krivotvorenih dokumenata pri identifikaciji ili poslovanju sa bankom, navoenje izmiljenih informacija ili informisanja prije kojeg banka teko moe provjeriti, odnosno ije je provjeravanje povezano sa velikim trokovima za banku. Zaposlenik treba da reaguje i na polaganje doznaka pozanatih iznosa iz rauna sa svotama pologa gotovine istog ili prethodnog dana, ako to nije u skladu sa poslovanjem i finansijskim stanjem stranke. U ovu kategoriju spada i podizanje velikih iznosa gotovine sa do tada neaktivnih rauna ili sa rauna na koje su upravo bila doznaena neuobiajeno velika sredstava iz inostranstva. Sumnjve treba da budu i one stranke koje koriste razliite blagajnike za provedbu velikih gotovinskih transakcija ili zamjenu valuta, kao i stranke koje oito izbjegavaju uobiajeni lini knotakt s bankom. ea upotreba uvanja novca u sefovima, u zatvorenom depou ne smiju proi nezapaeno. Znatno poveanje polga gotovine ili pologa unovivih instrumeneta platnog prometa u korist rauna stranaka, rauna zavisnih organizacija ili rauna po ovlatanju, osobito ako se sredstva odmah potom doznaavaju na drugi raun stranke ili raun po ovlatenju je takoer sumnjivo. Kao takve evidentiraju se stranke koje odbijaju davanje informacija koje obino predstavljaju osnovicu za drugu pojedinanu bankovnu uslugu, koja bi mogla predstaviti korist za stranku ( npr. preuivanje podataka o imovinskom stanju, sto bi stranci osiguralo bolji bontetni raspored). Ponekad i odusatjenje od uobiajene bankarske ponude usluga, iako bi to bilo u interesu stranke ( npr. odustajenje od vezivanja kod visokog stanja sredstva zbog postizanja vie kamatne stope ), treba da inicira provjeru. Za situaciju pranja novca pomou transakcija povezanih sa ulaganjima veu se kupovine vrijednosnih papira i njihova pohrana u depou banke, kad se to ne slae sa finansijskim stanjem i bonitetnim razvrstavanjem stranke. Zaposleniku se terba uiniti sumnjiv zahtjev stranke za usluge upravljanja ulaganjima u stanoj valuti ili vrijednosnim papirima, kada to nije u skladu sa uobiajenim stanjem stranke. Sumnju trebaju izazvati velike i neuobiajene kupovine vrijednosnih papira za gotovinu, kao i njihova kupovina i prodaja bez oitog razloga ili u okolnostima koje se ine neuobiajenim. Nezapaenim ne bi smjeli proi ni zahjevi da se ispostave neuobiajene potvrde o uvanju vrijednosnih papira ili upravljanju ulaganjima to bi sluilo kao osnova za usluge druge banke.

28

Za situacije pranja novca pomou meunarodnog poslovanja mogue je vezati koritenje akreditiva i drugih naina finansiranja poslovanja za doznaavanje novca meu dravama, iako takvo poslovanje nije u skladu sa uobiajenim nainom poslovanja stranke ili sa uobiajenim nainom koritenja bankovnih instrumenata meunarodnog poslovanja. Sumnju trebaju izazvati stranke ili drave, koje su poznate po proizvodnji, preradi ili prodaji droge, kao i stranke koje alju redovne i velike doznake ili primaju velike uplate iz takvih zemalja. Oblikovanje visokih doznaka na raunima, iako to nije u skladu sa uobiajenim obimom prometa iz redovnog poslovanja stranke i njihov dalji prenos tih sredstava na raune u inostranstvu su aktivnosti koje trebaju biti evidentirane kao potencijalne aktivnosti pranja novca. Kao takve trebaju se evidentirati i ponavljajue velike doznake u inostranstvo, bez navoenja rauna primaoca. U ovu kategoriju mogue je uvrstiti i neobjanjene elektronske prenose sredstava, to ih provodi stranka na ili sa rauna ili mimo rauna za redovno poslovanje. Nita manje znaajne su este narube putnih i bankarskih ekova u stranoj valuti ili drugim unovivim instrumentima, posebno ako to njie uskladu sa redovnim poslovanjem stranke . Za situaciju pranja novca uz ukljuenost zaposlenih u bankama veu se izbjegavanja izvjetavanja o strankama ili tanskcijama, kod kojih postoje razlozi za sumnju da je rije o pranju novca, iako su zaposleniku banke poznate injenice koje ukazuju na sumnjivu transakciju. Zaposleni u banci se amatraju suodgovornim za pranje novca ukoliko namjerno kre interne upute, postupka i propisa o spreavanju pranja novca. Za situacije pranja novca pomou osiguranih i neosiguranih kredita mogu se povezati sluajevi kada stranke neoekivano otplate problematine pozajmice sredstvima iz nepoznatog izvora, kao i sluajevi kada stanke zahtjevaju otplatu pozajmice iz sredstava zaloenih u banci, za koje banci nije poznato porijeklo. Sumnjivim se smatraju zahtjevi za pozajmice na temelju sredstava u banci ili kod trece stranke, pri emu nije poznato porijeklo sredstava ili ta sredstva nisu u skladu sa finansijskim stanjem stranke. Jedan od uspostavljivaa meunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca je Baselski komitet za superviziju banaka, koji je izdao Uputstvo za prevenciju kriminalne upotrebe banakrskog sistema u svrhe pranja novca. Ovo uputstvo ukazuje na osnovne politike i procedure, koje bi management-i banaka zajedno sa nadlenim institucijama trebali osigurati u cilju potpore spreavanja pranja novca putem bankarskog sistema. Uputstvo naglaava da banke mogu biti iskoritene kako intermedieri. Stav komiteta je takav da podcrtava integritet 29

bankarskog management-a i odlunu orijentisanost ka prevenciji stanja u kome bi banke bile umijeane u nelegalne radnje ili bile koritene kao kanali za pranje novca. U skladu sa ovim stajalitem Komitet je u okviru Uputstva objavio etiri kljuna principa kojih se trebaju pridravati banke sa ciljem prevencije. To su slijedei principi: 1. Redovna identifikacija stranaka, 2. Visoki etiki standardi i usklaenost sa zakonskim regulativama, 3. Kooperacija sa nadlanim organima vlasti, 4. Politike i procedure koje ce biti podrka prevenciji. Specifinosti koja je regulisana Zakonima o spreavanju pranja novca pojedinih zemalja odnosi se na najniu vrijednost transakcije od koje nastaje obaveza obveznika da istu prijavi finansijskoj policiji ili drugom nadlenom organu vlasti. S tim u vezi,kao to smo ve napomenuli, u Zakonu o spreavanju pranja novca u Federaciji BiH stoji: Obveznici utvruju identitet stranke prilikom svake transakcije koja se obavlja gotovim novcem, stranom valutom, vrijednosnim papirima plemenitim metalima i draguljima ija je vrijednost transakcije 30000 KM. Stranka e sama za transakcije navedene u Zakonu popuniti izjavu i dati obvezniku sve podatke o kojima on po ovom Zakonu mora obajvetavati Finansijsku policiju. Namee se i slijedea obaveza: Carinska uprava F BiH obavezna je Finansijskoj policiji uputiti obavjest, najkasnije u roku od tri dana id trenutka saznanja o pijenosu ili pokuaju nezakonitog prijnosa preko granice BiH, gotovine ili ekova u domaoj ili stranoj valuti u vrijednnosti od 10000 KM ili veoj.

III. SPREAVANJE PRANJA NOVCA U BiH6. SITUACIJA U VEZI SA PRANJEM NOVCA U BiHRealno je oekivati da pranje novca u BiH postane jo unosnije i sofisticiranije- mala je vjerovatnoa da e sistemi kaznenog sudstva, onako kako su trenutno organizovani, biti u mogunosti da dre korak sa tom pojavom. Federacija Bosne i Hercegovine razmatra pravne refrorme kojim bi se ojaali dravni mehanizmi kontrole u borbi sa prevarom, korupcijom, vercom i organizovanim kriminalom. Postoji niz problema koji su vezani rijeavanje problema u vezi sa pranjem novca. Razmjena informacija izmeu kantona je, u najmanju ruku, problematina, a komunikacije i saradnja izmeu policije, tuilatva i istranih sudija su esto neadekvatne.

30

Da bi se poelo sa rjeavanjem problema pranja novca, potrebna je uska saradnja i koordinacija, koja u ovom trenutku jednostavno ne postoji. Bosna i Hercegovina se nalazi na pragu reforme svojih ekonomskih struktura. Prelazak sa finansijskog sistema kontrolisanog od drave, iji je cilj bio zadovoljenje potreba organa vlasti u oblastima ekonomskog planiranja i kontrole dodjeljivanja kredita na slobodno trite, sa sobom e donijeti velike rizike, ali ostvariti prostor za velike promjene. Vano je napomenuti da je u Bosni i Hercegovini napravljen presedan ukidanjem zavoda za platni promet. Vano je da se odmah poduzmu koraci kako bi se osiguralo da navedene promjene ne idu na ruku organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca. U Bosni i Hercegovini ima veliki broj banaka, uzimajui u obzir njen ekonomski prostor i veliinu (55 banaka je registrovano do kraja 1998.godine, a u 2000-toj godini jo je bilo registrovano 39 banaka), a dolo je i do veeg broja bankarskih prevara i propadanja banaka. Proces privatizacije banaka je u toku. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, mogue je da se banke upletu u korupciju, pranje novca i drugi ekonomski kriminal npr.otkrivanje poslovnih podataka koji slue samo za internu upotrebu zbog nedostatka efikasne regulative. Neophodno je Federalnoj agenciji za bankarstvo osigurati sredstva i podrku (podrka se ne bi trebala ograniiti samo na finansijskutrebalo bi osigurati dostavu i razmjenu podataka, kao i obuku kadrova), kako bi se bankarski sistem zatitio od takvih pojava. Agencija treba da uestvuje u svim kljunim diskusijama u vezi sa razvijanjem strategije borbe protiv pranja novca i izradom zakonskih odredbi i propisa. Dodatni problem je postojanje velike podzemne ekonomije. Iako nisu sve ekonomske aktivnosti ove vrste nezakonite, sasvim je jasno da se pruaju nenadzirane finansijske usluge kojima se omoguava pranje novca za korumpirane dravnike i organizovane kriminalce . Mjenjanice se esto koriste za pranje novca, ak i u razvijenim ekonomijama kao to su SAD i mnoge zemlje Zapadne Evrope. Trenutno ne postoje nikakve regulativne strukture za takve pravne osobe. Konano, kako privatizacija bude napredovala i kako se budu prodavala dravna preduzea, tako e se morati osigurati da se njihovom prodajom ne ostavi novi slobodan put pranju novca. Npr.certifikati kojima je isplaena boraka populacija se u sutini mogu prodavati i preprodavati. Takvi papiri se trebaju smatrati sredstvom plaanja i u skladu s tim prijavljivati u informacioni sistem borbe protiv pranja novca.

31

U naoj dravi su prisutne kriminalne grupe, koje su organizovane s namjerom da se poveu sa osobama, s preduzeima, finansijskim institucijama, na kraju sa korumpiranim slubenicima u dravnim organima (naroito policija i carine). Prisutni su finansijski tokovi koji potjeu od trgovine drogama, to poveava rast organizovanog kriminala. To stvara uslove za razvoj veih organizovanih oblika koje stvaraju domai i strani iskusni kriminalci, a koji su povezani sa kriminalnim grupama vani. Veina njih je ukljuena u carinske i poreske prevare, bankarske pronevjere, a u pozadini toga je pranje novca. Sarajevo postaje finansijsko i drugo sredite u kojem se sve vie stvaraju uslovi za lano upravljanje transakcijama, to stvara prostor za pranje novca. U Bosni i Hercegovini su prisutne prevare u razliitim oblicima kao i u drugim evropskim zemljama. I ovdje, prevaranti upotrebljavaju sva sredstva prevare, odobravaju se krediti koji idu iz ruke u ruku, upotrebljavaju se i druge razne mjere koje su u poslovnom svijetu nezakonite i koristi se takav nain izvrenja koji ide ukorak s obavljanjem savremenih poslovnih transakcija. Trenutno u BiH, prema nekim nezvaninim procjenama, djeluju neke razliite organizacije, meu koje spadaju: Grupe, koje vode iskusni kriminalci, koji su bili dravljani BiH, ili u dravi bivaju due vrijeme i po potrebi angauju strune pravnike, raunovoe, pojedince iz sektora ili drugih dijelova preduzea; Grupe koje se obino vani bave unosnim poslovima. Te grupe su vrsto povezane s raznim uesnicima organizovanog kriminala, meu koje spada pranje novca, prevare s drogom i pronevjere; Grupe organizovanih kriminalaca, koji glavnu aktivnost izvode van BiH, esto u okviru Evropske zajednice. Uesnici s povezanom grupom mafije su se u posljednje vrijeme rairile u BiH. Te skupine se pokuavaju usredsrediti na prevare i trgovinu drogama; Grupe, koje dolaze s podruja Evropske zajednice, koji su BiH izabrali kao cilj za trgovinu s kokainom i pranjem novca, pa druge grupe drugih zemalja koje se bave kriminalom bijelog okovratnika posebno s upotrebom ukradenih ili proizvedenih dragocjenih vrijednosnih papira; Grupe iz drugih zemalja, koje se obino bave trgovinom bijelog roblja, orujem, nezakonitim igrama na sreu i dr.;

32

Grupe koje se bave vercom raznih roba i drogom, uvezenih iz Turske, Maarske, Bugarske i iznoenjem milionskih svota novca iz BiH; Grupe koje se bave vercom raznih roba i drogom, uvezenih iz Grke, Albanije, Italije i drugih zapadnih zemalja i iznoenjem milionskih svota novca iz BiH; Grupe koje kupuju certifikate na pijacama i na taj nain kupuju preduzea ili dijelove preduzea.

Smatra se da su privrede u procesu transformacije, kao to je privreda BiH, posebno podlone kriminalnim aktivnostima, te prema tome i pranju novca. Osnovni razlog lei u tome to je njihov finansijski regulatorni okvir, i u bankovnom i u nebankovnom sektoru, jo u fazi razvoja i stoga manje otporan nego u drugim zemljama. Da bi se izgradila zemlja, potrebno je izgraditi zdravu ekonomsku klimu koja e voditi uspostavi trne ekonomije u BiH. Da bi do ovoga dolo, od sutinskog je znaaja stvoriti i odravati vjerodostojan finansijski sistem koji e omoguiti otkrivanje, spreavanje i kontroliranje pranja novca. Takav finansijski sistem se ne moe samo usredsrediti na domau situaciju, nego takoer, mora biti u skladu s postojeim meunarodnim standardima, kao npr.: - 40 Preporuka FATF, - Konvencija UN-a o nezakonitom prometu narkotika i psihotropskih tvari iz 1988.godine, - Direktiva EC-a o spreavanju upotrebe finansijskog sistema (Direktiva br.308/91/EEC) iz 1991.godine i - Konvencije Vijea Evrope o pranju novca, potresu , pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti iz 1990.godine. Iako se u zakonu pokualo definirati pranje novca, nije uraeno nita kako bi se osnaili potencijali vlade u borbi protiv krivinih radnji, osim to se postavila obaveza prijavljivanja aktivnosti za koje se vjeruje da su povezane sa pranjem novca.

7. STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV PRANJA NOVCAStvaranje jedinstvene strategije mora da spoji sva relativna ministarstva kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj, kao i kontinentalne organe vlasti, poslovne i profesionalne grupe. Treba da se poduzmu napori jednaki izuzetnom radu uloenom u OHR-ovu Sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv korupcije. Korupcije i pranje novca predstavljaju dva razliita pitanja. Naveemo niz

33

preporuka organizovanih u etiri kategorije i namijenjenih da pomognu pri usmjeravanju izrade strategije BiH za spreavanje pranja novca. Te kategorije su: pravne reforme; unapreenje sistema; razvijanje mogunosti i sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novca.

7.1. Pravna reformaA. Donijeti zakon o spreavanju pranja novca na nivou drave BiH U saradnji sa entitetima na nivou drave treba donijeti sveobuhvatan, krovni krivini i graanski zakon, iji e predmet biti problem pranja novca u Bosni i Hercegovini. Ovakav je korak od sutinskog znaaja u koliko BiH eli osigurati da njen program za spreavanje pranja novca bude dosljedan prihvatljivim meunarodnim standardima. Krovni zakon BiH kao to je spomenuto, trebao bi kriminizirati djelo skrivanja nelegalne zarade, a to se tie krivinih zakona, FBiH i RS bi shodno tome trebale izmijeniti i dopuniti svoje krivine zakone i zakone o krivinom postupku. Ovo bi osiguralo da oba entiteta imaju istu seriju pravila te da BiH ispotuje minimum meunarodnih standarda. Kantoni bi trebali, isto tako, pranje novca odrediti kao krivino djelo. Ovo e dozvoliti policiji te tuiocima na svim nivoima da izvre istragu i krivino gone kako glavna krivina djela koja stvaraju nezkonite zarade, tako i radnje onih koji pokuaju da prikriju nezakonitu prirodu zarade. Kada se pranje novca definira kao krivino djelo, to e, takoer, znaiti da e banke i druge finansijske institucije imati obavezu da o sumnjivim aktivnostima izvijeste organe vlasti. Usmjeravanje svih sredstava vladinih tijela na problem pranja novca predstavlja znaajan prvi korak svakog uspjenog programa za spreavanje pranja novca.

B.

Ukljuciti sva teka krivina djela koja ukljuuju sve pranja novca

elemente

Krivino djelo pranja novca se esto krivino goni zajedno sa prvobitnim krivinim djelom koje je proizvelo nezakonite zarade. Dok je poetni zamah za donoenje zakona za spreavanje pranja novca imao

34

veze sa trgovinom droge, ovi instrumenti su se pokazali isto tako efikasni za druga krivina djela ukljuujui krijumiarenje, prevaru, korupciju i sve aktivnosti organizovanog kriminala. C. Donijeti zakon o zaplijeni i konfiskaciji Nije uvijek dovoljno uhapsiti i osuditi kriminalca za pranje novca, ve je vano oduzeti zaradu steenu vrenjem krivinog djela. Kako bi se stvorila mogunost da se zaplijeni i/ili konfiskuje zarada steena nezakonitim putem, treba se donijeti zakon koji regulira ove elemente. Jo jednom treba ponoviti da je ovo kljuni meunarodni standard te znaajan instrument. D. Ispitati aranmane za distribuisanje informacija krivinog pravosua

Komunikacija izmeu kantona, FBiH i RS esto predstavlja problem zbog propusta organa za provoenje zokona koji neminovno idu u korist kriminalaca. BiH bi trebala ispitati koje su to barijere za distribuisanje informacija kako na domaem, tako i na meunarodnom nivou i, ukoliko je potrebno, trebale bi se izvriti promjene zakona i propisa kako bi se iste eliminisale. E. Razmotriti odobrenje zahtjeva za izvjetavanjem o novcu koji se prenosi preko granice

Poznata Balkanska ruta, stvara bosanskohercegovakim organima za provoenje zakona mnoge probleme u vezi sa potencijalnim kriminalom. Takoer, poslije ratne promjene u premjetanju stanovnitva te ogromna dijaspora BiH, oteavaju da se odredi da li zarade potjeu iz legitimnih ili nezakonitih izvora. Dragocjen instrument za organe provoenja zakona bio bi zahtjev da se velika kretanja novca i drugih vrijednosnih papira (putnikih ekova, privatizacijskih vauera itd.) u ili iz BiH prijave Carini. Propust da se isto uradi da bi se mogao odrediti kao krivini ili graanski prekraj i rezultirao bi zapljenom neprijavljenih finansijskih sredstava. Kriminalci i oni koji ele izbjei plaanje poreza e pokuati da izbjegnu prijavljivanje; neprijavljivanje e im jo vie oteati legitimiziranje njihovih zarada. Banke e biti sumnjiave u vezi sa velikim depozitima novca, ukolko nikakvi izvjetaji nisu podneseni carinskim organima. Tee je smisliti objanjenja, ukoliko kriminalac mora opisati izvor novca koji se moe objasniti aktivnostima provedenim samo u BiH.

35

Ovakav vid instrumenta mogao bi se testirati u periodu od tri do pet godina da bi se odredilo da li je isti koristan za organe vlasti BiH. Meutim, sad za sad to nije mogue realizovati u BIH, zbog nerazvijenog bankarskog sistema. F. Koordinirati regulatorni proces za novi zakon Dok je jasno da postoje nedostaci u nedavno donesenom Zakonu o spreavanju pranja novca u FBiH, moraju se poduzeti koraci da se isti implementira. U ovoj implementaciji treba da uestvuju ne samo Ministarstvo finansija ili Finansijska policija, nego i Agencija za bankarstvo te Carinska i fiskalna uprava. Federalni i kantonalni tuitelj i policija se trebaju konsultirati kao i istrane sudije pravosua. Trebaju se obaviti razgovori sa elementima privatnog sektora od kojih e se oekivati da zaponu sa podnoenjem izvjetaja. Ovakav proces, koji bi uskoro trebao zapoeti, mogao bi predstavljati prvi korak u razvijanju procesa za izradu strategije BiH za spreavanje pranja novca.

36

7.2. Unapreenje sistemaA. Razviti strategiju BiH za spreavanje pranja novca Efikasno spreavanje pranja novca zahtijeva davanje doprinosa, saradnju od vie vladinih ministarstava te znaajnu vezu sa civilnim drutvom. Zbog toga se mora izraditi strategija koja e definisati jasan program aktivnosti. Koristan model jeste strategija za borbu protiv korupcije koju je napravio OHR i koja je objavljena u februaru 1999.godine. B. Uspostaviti finansijsku zajednicu za obavjetavanje Nedavno doneseni Zakon o spreavanju pranja novca FBiH, izmeu ostalih odredbi , zahtijeva da se uspostavi jedan ured kao osnovna organizaciona jedinica za izvrenje administrativnih i tehnikih zadataka, iji je cilj spreavanje pranja novca. Nova jedinica treba biti locirana unutar Federalne policije, komponente Ministarstva finansija FBiH. S obzirom na nedostatke ovog zakona, nova jedinica vjerovatno nee udovoljiti standardima Finansijske obavjetajne jedinice (FIU) koju je formirala Egmont-grupa. Ipak, formiranje te jedinice predstavlja koristan poetak i mogla bi izrasti u potpuno funkcionirajuu Finansijsku obavjetajni jedinicu. Stoga je bitno da se ova nova jedinica formira u kontekstu sveobuhvatne i ukljuive bosanskohercegovake strategije borbe protiv pranja novca. Njeno formiranje mora podrati, ne samo Ministarstvo finansija, nego i Ured za carinske i fiskalne poslove, Agencija za bankarstvo, Ministarstvo unutranjih poslova, entitetski tuitelj, kao i kantonalni organi koji rade na provoenju zakona, te sudstvo. Ovo je teko u svakom sistemu, a u BiH e to biti i vei izazov zbog postojeih kompleksnih struktura uprave.

C. Formiranje stalnog foruma za borbu protiv pranja novca ak i da je strategija definirana, a FIU formiran, potrebno je definisati nain na koji e se procedure prilagoditi varirajuoj prirodi problema, na koji e se formirati konflikti, te izvui pouka iz postignutog uspjeha, ali i iz neuspjeha. Strunjaci preporuuju da se, barem u poetku, sastanci odravaju barem svaka dva mjeseca, na kojim e prisustvovati sve relevantne vladine agencije. Preporuljivo je da razna ministarstva i agencije budu domaini tim sastancima da bi se stvorila odgovornost u pogledu strategije borbe protiv pranja novca i njene implementacije.

37

D. Uspostava programa za potivanje standarda Banke i ostale finansijske institucije bi trebale izraditi interne standarde i programe za potivanje standarda sa ciljem spreavanja i otkrivanja pranja novca. Bitno je da se definiraju uslovi kojim bi se osiguralo da su finansijskim institucijama njihovi klijenti poznati, te da su izraeni standardi za identifikaciju stvarnih korisnika rauna. Potrebno je imenovati osobu koja e raditi na programima za potivanje standarda u svakoj instituciji i biti obuena skupa sa vladinim slubenicima, kad je god to mogue. Ovi slubenici e, izmeu ostalog, raditi na otkrivanju sumnjivih aktivnosti i nadlenim organima podnositi izvjetaj o takvim aktivnostima, ukoliko za tu aktivnost nije mogue pronai prihvatljivo objanjenje. Nadzorni organi za bankarstvo bi, takoer, u svom sastavu trebali imati osobe koje su obuene za ovu oblast i koje e pomoi bankama i ostalim regulisanim institucijama da ispune te standarde.

7.3. Razvijanje mogunostiPostoje barem tri oblasti u kojima je neophodna obuka kako bi se podigao nivi strunosti u BiH. A. Obuka u oblasti provoenja zakona Policija, carine, tuitelji i istrane sudije bi trebali biti zajedniki ukljueni u program obuke. Jednosedmini program koji obuhvata predavanja i seminare sa svim uesnicima, kao i struno orijentisane grupe bi, uz obuku, imale dvojaku funkciju. Prvo, stavilo bi se jasno na znanje da je neophodan sistemski pristup i da pojedinana nastojanja oblasti pranja novca, najvjerovatnije, nee imati uspjeha. Drugo, potvrda izdata na kraju obuke bi se mogla iskoristiti u pravcu jaanja percepcije znaenja novih zakona i bh.strategije borbe protiv pranja novca. B. Obuka agencija za spreavanje pranja novca Slian program bi se trebao provesti za regulatorne agencije (ukljuijui i novu jedinicu Finansijske policije za spreavanje pranja novca i carine) koje e biti nadlene za implementaciju novog zakona. Trebali bi biti ukljueni Agencija za bankarstvo, pote i sudski organi koji su nadleni za izdavanje poslovnih licenci, kao i drugi.

38

7.4. Sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novcaI ostali lanovi vlade BiH i civilnog drutva, takoer, trebaju shvatiti ovo pitanje. Vano je da ira javnost shvati zato je skrivanje prihoda steenih krivinim putem za jedno demokratsko drutvo suprotno efektima slobodne privrede. Postoje barem tri vana sektora kojima treba biti poznat znaaj strategije borbe protiv pranja novca. A. Parlamentarne komisije i osoblje Zakonodavna tijela FBiH i RS i kantona bi trebala raspolagati informacijama. Od Vijea Evrope, Evropske komisije, Ujedinjenih nacija i FATF-e se moe zatraiti da osiguraju materijale koji bi se koristili sa ciljem pruanja informacija. B. Civilno drutvo U sklopu ova tri sektora trebala bi se razmotriti organizacija foruma koji bi okupio akademske graane, poslovna i profesionalana udruenja, nevladine organizacije i ostale. Strunjaci iz drugih dijelova Evrope bi bili pozvani na forum na kojem bi izloili svoje prezentacije. Akademski graani, bankari itd.takoer bi mogli biti sudionici i od njih bi se oekivalo da objasne nain na koji je civilno drutvo u drugim dravama ukljueno. C. Mediji Potrebno je osigurati da novinari prisustvuju kljunim dogaajima, te da se osiguraju informacije kada su strunjaci na raspolaganju ili kada se radi na nekim glavnim sluajevima. asopisi i dnevne novine trebali bi se fokusirati na finansijsku stranu kriminalnih radnji.

39

IV. PRIMJERI PRANJA NOVCA U BIHDa bi imali jasniju sliku onoga o emu smo vam do sada izlagali, naveemo vam nekoliko primjera o sluajevima pranja novca u BiH, od kojih emo se najvie bazirati na sluaj Hercegovake banke. No, prije toga osvrnuemo se na intervju sa prof.dr. Mehmedom Jahiem i saznati na koji nain i kako on tumai ovak jalo kompleksan problem BiH. Mislimo da je jako znaajno njegovo miljenje, jer se on smatra jednim od najveih strunjaka u BiH u ovoj oblasti. Intervju je iz magazina WALTER: PROF. DR MEHMED JAHI, GENERALNI DIREKTOR ZAVODA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU FBiH I UNIVERZITETSKI PROFESOR

KO JE I ZASTO DOZVOLIO DA PREDUZEA IMAJU VIE OD JEDNOG IRORAUNA

Razgovarala: Alisa LEKIC-MEHICEVIC Prof. dr. Mehmed Jahic, univerzitetski profesor i generalni direktor Zavoda za racunovodstvo i reviziju FBiH, jedan je od rijetkih u BiH koji zaista zasluzuju titulu ekonomski ekspert. Za Walter ekskluzivno analizira rad Centralne banke BiH i njenog guvernera, ne libeci se da otvoreno ukaze na propuste i nelogicnosti, poput one o upravljanju deviznim rezervama. Takodjer govori o neophodnosti uspostavljanja sistema jedinstvenog registra imaoca racuna, pranju novca, bankama koje se tvrde jedno, a rade drugo, finansijskim aspektima tuzbe BiH protiv SCG, neophodnosti novog popisa stanovnistva... Gospodine Jahic, mozete li, s obzirom na to da ste veoma cijenjen ekonomski ekspert, ukratko analizirati i ocijeniti politiku koju provodi Centralna banka BiH? JAHIC: Kada je u pitanju odnos Centralne banke BiH, odnosno njenog guvernera i drugih rukovodecih osoba, prema BiH, smatram da oni posluju u skladu sa odredjenim aktima. To znaci da ih u poslu koji obavljaju usmjerava dokumentacija o nadleznostima propisanim

40

Dejtonskim sporazumom. Tim sporazumom je propisan nacin na koji ce se Centralna banka brinuti o novcu, utjecati na inflaciju, rjesavati inflatorna kretanja. Ipak, odnos Centralne banke prema BiH trebalo bi svesti u kontekst, ne samo uredjenja Currency boarda (izdavanje novca u visini deizne rezerve op.a.), nego i uredjenja pitanja kamata na domacem trzistu. Jer, takav odnos prema Currency boardu, zamrzavanju odredjenog stanja ili drzanju presinga bez mogucnosti inflacije na trzistu, ili dostampavanja novca, ne mora znaciti da je to i najbolje rjesenje. To bi se moglo i ovako prevesti: to sto narod gladuje, nas ne zanima, ne damo im vise od jedne kifle dnevno. Dakle, cinjenica da BiH treba novca, politiku Currency boarda trenutno ne interesira. Ona se drzi svojih stavova o uredjenju novcanog trzista i smatra da je odredjeni iznos vrijednosti novca namijenjen BiH - dovoljan. Kada se govori o radu Centralne banke BiH, cesto se spominje i njihov odnos prema deviznim rezervama? JAHIC: Da, odnos Centralne banke prema BiH bi trebalo posmatrati i kroz pitanje vrijednosti i mjesta cuvanja novcanih rezervi koje ona kontrolira. Rezerve imaju svoju prethodno propisanu svrhu, pa je bitna i njihova zasticenost. Rezerve se koriste za intervenciju u datim uvjetima i moraju biti smjestene tamo gdje ih odgovorna lica smatraju najzasticenijima, kako ne bi doslo do njihove propasti. BiH se jos ne moze smatrati sigurnom drzavom i zato su devizne rezerve izmjestene izvan njenih granica. Smatram da je ta odluka guvernera Centralne banke BiH Petera Nicola opravdana. Medjutim, kada se novac u obliku deviznih rezervi iznese iz zemlje, ta je zemlja siromasnija za tu sumu novca. Mozda bi bilo dobro kada bi se taj novac usmjeravao preko nekih sigurnih domacih banaka u domacu privredu. Time bi se pomogao razvoj bh. privrede. Nazalost, devizne rezerve su izvan BiH, a privreda nema novca za razvoj ili je novac skup (visoke kamate). Desava se i to da trazimo kredite iz inozemstva koji nisu povezani sa bankom u kojoj se nalaze nase devizne rezerve, cime poskupljujemo finansiranje nase privrede. Mislim da bi Centralna banka trebala donekle promijeniti svoju politiku u smislu da bar dio rezervi usmjeri direktno u razvoj bh. privrede. U pojedinim zemljama razvoj privrede je podstaknut kroz izvoz. To bi se u BiH moglo desiti kada bi Centralna banka pomagala one koji izvoze. U tom slucaju, Centralna banka imala bi sigurnu naplatu iz inozemstva, a s druge strane, pomogla bi razvoj bh. privrede i povecala bi izvoz domacih proizvoda. Izgleda da ne vjeruju domacim bankama? JAHIC: Ako se ne vjeruje domacim bankama, nema razloga da se ne vjeruje bankama koje su u BiH dosle iz Austrije. Te strane banke bi 41

mogle cuvati devizne rezerve BiH. Novac bi bio u zemlji i na sigurnom. Pet banaka bi sigurno moglo potpisati ugovor sa Centralnom bankom i ispuniti sve potrebne uvjete za cuvanje deviznih rezervi. One bi mogle kontrolirati novac, solidarno podijeliti evenutalnu odgovornost, te biti u prilici davati povoljnije kredite. U BiH sada ima jedna smijesna situacija. Dosle su nam strane banke, kao sto su Volksbank, Raiffeissen banka, Hipo Alpe Adria banka, HVB i dr. One koriste potpuno iste nazive kao i banke u Austriji, ali stedne knjizice Bosanaca i Hercegovaca ne vrijede u Becu. To je veoma ozbiljan problem koji bi trebala rijesiti Centralna banka. Da li nas neko nazivom laze i iz BiH samo izvlaci korist, a profit odnosi u svoju zemlju?! Ako je Centralna banka nekome dozvolila da u BiH koristi ime svoje banke, zasto onda stedna knjizica podruznice iz Sarajeva ne vrijedi u Austriji?! Zasto bh. gradjani ne mogu novac sa svoje stedne knjizice podici u Austriji?! Ocito, neko skriva istinu! Gradi se ugled banaka na tome sto su one austrijske; time se rusi ugled nasih banaka. Ako uzmete stedne knjizice Privredne banke, Central profit banke, Vakufske banke, ne mozete podici svoj novac u Austriji, ali to ne mozete uciniti ni ako imate stednu knjizicu Raiffeissen banke. Narod je taj koji treba odluciti gdje ce stedjeti svoj novac, ali ne treba narodu govoriti: Ovo je austrijska banka, ona je sigurnija od domacih banaka! A ta banka je austrijska samo zato sto nosi austrijski naziv, sto ce dobit otici u Austriju i sto je novac stednje povucen i kasnije se plasira kao novac strane banke. Smatrate li da bi guverner Centralne banke trebao revidirati svoj stav o ovim pitanjima? Mislite li, konkretno, da bi brigu o deviznim rezervama trebale preuzeti domace vlasti? JAHIC: Ja sam uvijek bio pobornik te teze. Ova pitanja treba rjesavati Vijece ministara BiH, na celu sa predsjedavajucim Adnanom Terzicem. Resorni ministri bi trebali dati svoje misljenje o tome, jer je rijec o novcu gradjana BiH. Da se nalazite u Upravnom odboru Centralne banke, za koju biste opciju glasali? JAHIC: Glasao bih za opciju prema kojoj bi bar polovina novca iz deviznih rezervi ostala u BiH, u nekim domacim bankama koje bi potpisale neki konzorcij. Cime bi rezultiralo takvo rjesenje?

42

JAHIC: Jeftinijim kamatama koje bi se nudile razvoju BiH. U medijima se moglo procitati kako gospodin Peter Nicol kaze da vise nema krize za devizne rezerve. Rezerve su, prema njegovim rijecima, nadoknadjene i - cak porasle. Ako su te rezerve porasle iznad nekog iznosa dovoljnog za BiH, zasto se onda bar taj visak ne vrati u BiH i plasira za njen razvoj?! Ako se kaze da devizne rezerve BiH iznose 300 miliona, a nakon toga se objavi informacija da su porasle na 350 miliona, zasto se barem tih 50 miliona ne vrati u BiH?! Zasto se, prema vasem misljenju, barem tih 50 miliona ne vraca u BiH? JAHIC: Ne znam. Kada

seminarski, pranje novca

Documents