seminar ski rad - profit ekonomija

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJEBanja Luka

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA OSNOVI EKONOMIJE

NAZIV SEMINARSKOG RADA: PROFIT I CIJENA PROIZVODNJE

Student: Saa arkovi Broj indeksa: 226/08

Mentor: prof. dr Slobodan Babi Ocijena: 5 6 7 8 9 10


Banja luka, decembar 2008. godineSaa akrovi, broj indeksa: 226/08 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE JOVANA DUIA 23a

Sadraj :

1. 2. 3. 4. 5. 6.

................Cijena kotanja ................Profitna stopa ................Faktori koji utiu na profitnu stopu ................Prosjean profit ................Trina vrijednost,trina cijena i ekstra profit ................Zakon tendencijskog padanja profitne stope

2


1.

CIJENA KOTANJA I PROFIT

Viak vrijednosti na povrini kapitalistikog drutva ne pojavljuje se kao proizvod promjenljivog kapitala,niti ga industrijalac prisvaja u cijelosti,nego se pojavljuje u nekoliko vidova: u vidu profita,u vidu interesa ili kamate,trgovakog prifita i zemljine rente. Izuavajui profit,mi treba da se upoznamo kakva je stvarna razlika izmeu profita i vika vrijednosti. Svaka kapitalistika proizvedena roba,sastoji se iz utroenog postojanog kapitala+plaene vrijednosti radne snage+dijela vrijednosti koji besplatno prisvaja kapitalista-vika vrijednosti. Ako bi to formulom htijeli da prikaemo,vrijednost robe izgleda ovako: R=p+pr+v Pod p podrazumijeva se postojani kapital,ali ne itav predujmljeni postojani kapital,nego onaj deo postojanog kapitala koji se u toku proizvodnog procesa utroio da bi se proizvela nova upotrebna vrijednost. Postojani kapital dijeli se na stalni dio kapitala-kapital uloen u maine i opticajni dio kapitala-kapital uloen u sirovine,pogonski materijal itd. Opticajni dio kapitala im ue u proizvodni proces,cijeli se utroi i svoju vrijednost prenosi na novu robu. Meutim,stalni kapital iako cijeli slui u proizvodnom procesu,ne troi se jednokratnom upotrebom,nego se troi postepeno,pa tako i postepeno prenosi svoju vrijednost na novu upotrebnu vrijednost. Promjenljivi dio kapitala je,u stvari,ona suma vrijednosti koju je kapitalista utroio-platio za radnu snagu,a viak vrijednosti-to je viak koji besplatno prisvaja kapitalista. Vrijednost se sastoji iz prenjete vrijednosti,utroenog postojanog3


kapitala i novostvorene vrijednosti. Ta nova vrijednost ima da nadoknadi ono to je kapitalista platio radnicima i da da viak vrijednosti koga prisvaja kapitalista. Ako posmatramo strukturu vrijednosti robe,mi emo vidjeti to da kapitalista plaa jedan dio,a jedan dio viak vrijednosti prisvaja besplatno. Ovaj plaeni dio naziva se cijena kotanja. Viak vrijednosti,rezultat besplatnog rada radnika,je to ona vrijednost koju radnik stvara za vrijeme vika rada,ali na povrini se to pojavljuje tako,kao da je viak vrijednosti rezultat ne samo promjenljivog kapitala,nego rezultat i poromjenljivog i postojanog kapitala. Kategorija profita je vana ekonomska kategorija. U profitu se prikrivaju odnosi kapitalistike proizvodnje,jer profit posmatran kao rezultat cijelokupnog kapitala,ne daje sliku od kuda potie viak vrijednosti. Ukoliko kapitalista prodaje robu po vrijednosti,on realizuje viak vrijednosti,odnosno profit,ali on realizuje uvijek neki profit im prodaje robu iznad cijene kotanja. Tu mogunost prodaje robe ispod vrijednosti,ali ipak sa profitom,kapitaliste mogu upotrijebiti kao sredstvo borbe protiv drugih kapitalista ili protiv prostih robnih proizvodjaa. Najnia granica po kojoj moe kapitalista prodavati robu jeste cijena kotanja robe. Ako padne prodajna cijena ispod cijene kotanja,kapitalista gubi izvjestan dio predujmljene kapital-vrednosti. Zato kapitalista cijenu kotanja smatra unutranjom vrijednou robe,a profit kao viak prodajne cijene iznad njene vrednosti. U prostoj robnoj proizvodnji naprotiv,nema razlike izmeu vrijednosti i cijene kotanja. Vrijednosti robe je materijalizovani ljudski rad u robi. Ona se odreuje prema radu koji je potreban za proizvodnju robe. Zanatlija mora da kupi sirovine,alat i ostala pomona sredstva,zatim,mora izvjesno vrijeme da radi,da troi svoju radnu snagu da bi proizveo novu upotrebnu vrijednost. Znai cijena kotanja zanatlijski proizvedene robe ravna je vrijednosti robe.

4


2.PROFITNA STOPAKao to viak vrijednosti kapitalista posmatra kao plod cijelokupnog kapitala,tako isto smatra da se stepen oplodnje kapitala,procenat zarade,jedino moe obraunavati stavljanjem vika iznad prodajne cijene u odnosu prema cijelokupnom kapitalu. Ako se stavi viak vrijednosti,odnosno profit,u odnos ne samo prema promenljivom kapitalu,ve prema cijelokupnom kapitalu,onda se dobija profitna stopa. Obrazac za izraunavanje profitne stope izgleda ovako: Profitna stopa pf1=profit pf/cijelokupni predujmljeni kapital (p+pr) Stopa vika vrijednosti i stopa profita su dva razliita mijerenja iste veliine koja usled razliitosti mijerila izraavaju u isti mah i razliite srazmijere ili odnos iste veliine. Profit je u masi jednak viku vrijednosti,dok profitna stopa nikad nije jednaka stopi vika vrijednosti,ve se brojano razlikuje od nje. Ta razlika dolazi otuda to se pri izraunavanju stope vika vrijednosti,viak vrijednosti stavlja u odnos samo prema jednom dijelu cijelokupnog kapitala-promjenljivom kapitalu,dok kod stope profita-prema ukupnom kapitalu. Samo u onom sluaju stopa profita bila bi ravna stopi vika vrijednosti,ako bi postojani kapital bio ravan nuli,ali to je samo teoretska predpostavka. U praksi ne moe postojati ni u kom sluaju. U viku vrijednosti odnos izmeu kapitala i rada izlazi na vidjelo;U odnosu izmeu kapitala i profita,tj.,izmeu kapitala i vika vrijednosti,kakav se ispoljava sa jedne strane kao viak preko prodajne cijene robe realizovan u prometnom procesu,a sa druge strane,kao viak koji je izblie odreen svojim odnosom prema cijelokupnom kapitalu,kapital se ispoljava kao odnos prema samom sebi,odnos u kome se on kao prvobitna suma vrijednosti razlikuje od nove vrijednosti koju je sam rodio.

5


3.FAKTORI KOJI UTIU NA PROFITNU STOPUStopa profita zavisi od mase vika vrijednosti i veliine predujmljenog kapitala. Prema tome,svi oni elementi koji utiu da se masa vika vrijednosti ili smanjuje u odnosu prema odreenom kapitalu,koji je upotrebljen za proizvodnju te mase vika vrijednosti,uticae i na stopu profita. Ti elementi su : 1) stopa vika vrijednosti, 2)organski sastav kapitala, 3) obrt kapitala, 4) ekonomija u postojanom kapitalu. Ukoliko je stopa vika vrijednosti vea utoliko e stopa profita bito vea. Obratno,ukoliko je manja,utoliko e i stopa profita biti manja. Pod organskim sastavom kapitala podrazumjevamo sa jedne strane,raspored vrijednosti kapitala za sredstva za proizvodnju i na radnu snagu,a sa druge,odnos tehnike prema ivoj radnoj snazi. Organski sastav kapitala izraava produktivnost rada u jednom preduzeu. Ukoliko se eli vea tehnika treba ulagati vie kapitala u postojani dio kapitala,naroito u maine. Ali,to poveava produktivnost rada i mogunost radnika da obrade veu masu sirovina,pa je potreban i vei kapital za kupovinu sirovina,pogonskog pomonog materijala i dr. Meutim, masa vika vrijednosti ne zavisi od veliine cijelokupnog kapitala,nego samo od promjenljivog dijela kapitala. I ukoliko je taj dio kapitala relativno manji u odnosu prema cijelokupnom kapitalu,utoliko e biti i manja masa profita. Trei elemenat koji utie na stopu profita jeste obrt. Pod njim podrazumjevamo kruno kretanje kapitala i to ne kao pojedinano zbivanje,ve kao stalni proces. Vrijeme obrta sastoji se od vremena proizvodnje i vremena prometa. Samo dok se nalazi u oblasti proizvodnje kapital proizvodno funkcionie,tj,stvara viak vrijednosti,ali i za sve to vrijeme on nije proizvodan. Dok se kapital povremeno nalazi u prometu kao neprodata roba ili u novcu kao novani kapital ili u proizvodnji kao rezervne sirovine,za to vrijeme taj dio kapitala ne stvara nikakav viak vrijednosti. Viak vrijednosti stvara promenljivi kapital i to samo onoliko koliko se on stvarno promjenjuje u proizvodnji. Ukoliko je zbog duine obrtnog perioda potreban vei predujam promjenljivog kapitala utoliko se on srazmjerno mijanje oplouje. Uopte uzev masa vika vrijednosti,u odnosu prema nekom kapitalu bie utoliko vea ukoliko se taj kapital vie obrne,te e i profitna stopa biti vea. etvrti elemenat koji utjee na stopu profita jeste ekonomija u postojanom kapitalu. Postojani kapital,kapital uloen u sredstva za proizvodnju,ne stvara viak6


vrijednosti,ali prilikom odreivanja profitne stope taj kapital utie na stopu profita. Ekonomija u primjeni postojanog kapitala znai smanjiti postojani kapital prema viku vrijednosti. Ekonomija u postojanom kapitalu sastoji se u tome da kapitalista tedi postojani kapital i na taj nain relativno smanjuje taj kapitala prema promjenljivom kapitalu prema profitu. Ovdje treba ujedno zapamtiti da ukoliko kapitalista vie tedi na postojanom kapitalu,utoliko vie troi radnu snagu.

4.PROSJENI PROFITCijene su jednake vrijednosti robe i svaki kapitalista ostvaruje onu masu vika vrijednosti koliko su proizveli radnici u njegovom preduzeu. Tako uzeta masa vika vrijednosti jednaka je masi profita. Na osnovu ovakvog zakljuka vidjeli smo da u raznim granama proizvodnje postoje razliite profitne stope,poto svaka grana proizvodnje ima drugaiji organski sastav kapitala. Ako predpostavimo da postoje tri grane proizvodnje iji je organski sastav kapitala u prvoj 80 : 20,u drugoj 70 : 30,a u treoj 60 : 40,onda bi profitna stopa bila pri istom stepenu eksploatacije u prvoj 20 %,u drugoj 30 %,u treoj 40 %. Predpostavimo da su ovi kapitali plasirani u raznim granama proizvodnje i da predstavljaju dijelove jednog kapitala. Na primjer,radi vee sigurnosti i obezbjeenja rizika,neki kapitalista uloio je svoj ukupni kapital od 300.000 u tri grane proizvodnje. Ukupna masa vika vrijednosti koju bi taj kapitalista postigao iznosi 90.000. Ako stavi tu ukupnu masu profita prema ukupnom kapitalu on dobija profitnu stopu od 30 %. Tako izraunata profitna stopa naziva se prosjena profitna stopa. Radi lakeg obrauna ovdje je uzeto da se ukupan predujmljen kapital utroi te da je cijena kotanja ravna predujmljenom kapitalu. Meutim,u praksi nije to sluaj. Vrijednosti kapitalistiki proizvedene robe ravna je cijeni kotanja + viak vrijednosti. Ako mijesto vika vrijednosti dodamo prosjean profit dobija se nova ekonomska kategorija-cijena proizvodnje. Cijena proizvodnje sastoji se iz dva elementa:cijene kotanja i prosjenog profita. Cijena kotanja se utvruje za svaki artikal ponaosob prema prosjenim uslovima utroka kapitala u odreenoj grani proizvodnje. Ona je razliita za svaku granu proizvodnje i za svaki artikal. Prosjeni profit ne utvruje se na osnovu mase profita,to ga proizvodi neki kapital u odreeno vrijeme,u svojoj grani proizvodnje,ve na osnovu ukupne mase profita,to ga proizvodi cijelokupni kapital drutva. Cijena proizvodnje bie ravna vrijednosti robe samo onda ako se organski sastav kapitala te grane proizvodnje slae sa prosjenim drutvenim sastavom kapitala. Ako saberemo cijene

7


proizvodnje svih grana proizvodnje u jednom drutvu,onda e zbir cijena proizvodnje proizvedenih roba biti jednak zbiru njihovih vrednosti.

5.TRINA VRIJEDNOST,TRINA CIJENA I EKSTRA PROFIT

U kapitalistikoj proizvodnji postoji dvojaka konkurencija: sa jedne strane,konkurencija izmeu preduzea koja proizvode istu vrstu robe,a sa druge,izmeu raznih grana proizvodnje. Konkurencija izmeu istovetnih preduzea svodi individualne vrijednosti roba na trinu vrijednost,a konkurencija izmeu raznih grana svodi prosjene profitne stope za svaku oblast proizvodnje na optu profitnu stopu.Da bi se roba prodavala po cijenama koje priblino odgovaraju vrijednosti robe potrebni su daleko nii uslovi proizvodnje nego uslovi pod kojima se cijena ravna prema cijeni proizvodnje.Prodaja robe po vrijednosti trai samo to : da razmjena robe vie nije sluajna pojava,da se robe proizvode priblino prema drutvenoj potrebi,to se utvruje na osnovu iskustva na tritu i da ne postoji nikakav prirodni ili vjetaki monopol,koji bi osposobio neku grupu proizvoaa,da namee onakvu cijenu pri kojoj moe ostvariti najveu korist. Trina vrijednost sainjava centar kolebanja za trine cijene-a ove su pak iste za robe iste vrste.Ako ponuda roba po prosjenoj vrijednosti preovlauje,onda robe ija individualna vrijednost stoji ispod trine vrijednosti realizuju ekstra viak vrijednosti ili ekstra profit,dok one ija individualna vrijednost stoji iznad trine ne mogu realizovati jedan dio u njima sadranog vika vrijednosti.Ekstra profit je razlika izmeu nie individualne vrijednosti i trine vrijednosti,odnosno razlika izmeu nie individualne cijene kotanja i cijene kotanja koja drutveno vai. Konkurencija izmeu grana proizvodnje pretvara trinu vrijednost u vrijednost proizvodnje. Cijene se vie ne ravnaju po trinoj vrijednosti nego po cijeni proizvodnje. Formiranjem cijene na osnovu cijene proizvodnje ne ukida se mogunost ostvarenje vee mase profita od strane pojedinih kapitalista u jednoj godini proizvodnje.Oni koji imaju vei organski sastav od prosjenog ostvarivae vei profit.Prosjena profitna stopa predstavlja stihijski rezultat masovnog dejstvovanja zakona vrijednosti.

8


6.ZAKON TENDENCIJSKOG PADANJA PROFITNE STOPE

Izuavajui akumulaciju kapitala zakljueno je da je akumulacija,odnosno proirena reprodukcija,zakon kapitalistike proizvodnje.Sa akumulacijom kapitala poveava se i produktivnost rada,tj, isti broj radnika pokree veu masu sredstva za proizvodnju.Na taj nain potojani dio kapitala srazmjerno raste vie od promjenljivog kapitala. Ovaj zakon zove se zakon padanja profitne stope.Zakon progresivnog padanja profitne stope,ili relativnog opadanja prisvojenog vika rada u poreenju sa masom opredmeenog rada,koju ivi rad pokree,ni na koji nain ne iskljuuje da poraste apsulutna masa rada koju pokree i eksploatie drutveni kapital,a stoga i apsolutna masa vika rada koju on prisvaja. Zakon padanja profitne stope ima tendencijski karakter jer itav niz okolnosti utie da koe njegovo apsolutno djelovanje.Zato se i ovaj zakon naziva zakon tendencijskog padanja profitne stope. Faktori koji djeluju na to da profitna stopa ne pada apsulutno,ve ima samo tendenciju da pada su : poveanje stepena eksploatacije. Sa poveanjem organskog sastava kapitala poveava se i produktivnost rada.Poveana produktivnost rada zahvata i one grane proizvodnje,koje proizvode sredstva za ivot radnike klase.Na taj nain smanjuje se vrijednost radne snage,te pada najamnina.Pored poveanja vika vrijednosti,sa uvoenjem maina,poveava se viak vrijednosti veom intenzifikacijom rada produenog radnog dana,proirenjem polja eksploatacije,iskoriavanjem enskog i djeijeg rada. iznajmljivanje radne snage ispod vrijednosti Sa razvitkom kapitalizma broj nezaposlenih je sve vei.Maina zamjenjuje radnike,stvara se relativno suvino stanovnitvo.Pored toga,masa sitnih robnih proizvoaa i sitnih kapitalista gubi svoje sredstvo za proizvodnju i ide u redove najamnih radnika.Sve to pojaava konkurenciju meu radnicima,te srozava najamninu ispod vrijednosti radne snage. relativna prenaseljenost.

9


Zbog velikog broja nezaposlenih radnika,kapitalisti ne uvode maine.Kapitalista zamenjuje runi rad mainskim radom samo ako je vrijednost maine manja od iznosa najamnine radnika koje je ta maina zamjenila. pojeftinjavanje elemenata postojanog dijela kapitala. Uslled poveanja produktivnosti rada smanjuje se vrijednost postojanog kapitala.Na primer,neko je kupijo mainu od pedeset konjskih snaga za sto hiljada dinara.Meutim,pri obnovi maine poslije njene amortizacije,maina staje sedamdeset hiljada dinara.Ako on nabavi sada dve maine,tako da stvarno dvostruko povea tehniku opremu preduzea,ipak e se vrijednosni sastav kapitala relativno malo poveati. spoljna trgovina. Razvijena spoljna trgovina razliito utjee na poveanje mase vika vrijednosti.Ona omoguava da se ivotne namirnice dopreme iz raznih krajeva,gde je proizvodnja jeftinja,te na taj nain smanjuje vrijednost radne snage.Utjee na pojeftinjenje postojanog dijela kapitala i to je ujedno i najglavnije,ona omoguava kapitalistikim dravama da trgujui sa nerazvijenim zemljama vre eksploataciju nad njima.Robe se na svijetskom tritu ne prodaju na osnovu utroka rada u proizvodnji razvijenih zemalja,nego na osnovu prosjenih uslova u raznim zemljama.Na taj nain razvijene zemlje su u mogunosti da prodaju robu iznad vrijednosti i ostvaruju ekstra profit. I kao esto,u najrazvijenijim kapitalistikim zemljama sve vei broj preduzea prelazi u svojinu drave ili komunalnih tijela.Kapital uloen u ta preduzea donosi njihovim sopstvenicima ( za organizovanje tih preduzea,drava i komunalna tijela uzimaju novac na zajam ) samo kamatu.Kamata je manja od prosjenog profita,zapravo je dio prosjenog profita.Otuda profit proizveden u tim preduzeima ne ide u zajedniki fond za raspodjelu,kao to ni kapitali plasirani u ta preduzea ne dobijaju odgovarajui dio prosjenog profita.

Ako analiziramo itavu kapitalistiku proizvodnju vidimo da joj je cilj profit.Kapitalista ne proizvodi robu radi zadovoljenja ljudskih potreba,nego je proizvodi da bi postigao profit. Znai,sav unutranji razvitak kapitalizma dovodi do protivrenosti u kapitalizmu i jasno pokazuje da je ovaj sistem neodriv,da mora da propadne i da se zamjeni novim drutvenim sistemom.Kada e se ta promjena izvriti zavisi,s jedne strane,10


od objektivnih momenata od razvitka proizvodnih snaga,a s druge od subjektivnih od radnike klase, od njenog razvitka i politike svijesti ,od organizovanosti i borbe,kako u samoj zemlji tako i u itavom svijetu.

Literatura:

Halmija Hasanagi,Sveta Popovi-Kurs iz politike ekonomije,Narodna knjiga,Beograd,1952.

11


12

seminar ski rad - profit ekonomija

Documents