seminar ski rad 2222

23
Sadržaj UVOD…………………………………….................... 2 1.Komunikacija u sportu…………………………………..3 1.1.Podela komunikacije…………………………....…4 1.2.Jezik sporta.................................... ............................6 2.Informacija u sportu.................................... ........................7 2.1.Karakteristike sistema informisanja...........................8 2.2.Mediji kao sredstvo informisanja.............................1 3 2.3Principi sistema informisanja.............................. ......15 1

Upload: ilija-vazic

Post on 17-Oct-2014

101 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Seminar Ski Rad 2222

Sadržaj

UVOD……………………………………....................2

1.Komunikacija u sportu…………………………………..3

1.1.Podela komunikacije…………………………....…4

1.2.Jezik sporta................................................................6

2.Informacija u sportu............................................................7

2.1.Karakteristike sistema informisanja...........................8

2.2.Mediji kao sredstvo informisanja.............................13

2.3Principi sistema informisanja....................................15

LITERATURA…………………………………………….16

1

Page 2: Seminar Ski Rad 2222

Uvod

Informacija je preduslov svakog odlučivanja,prikupljanje informacija veoma je važno za celokupan rad kluba. Prikupljanje podataka o protivnicima,njihovoj trenutnoj spremnosti,prikupljane podataka o savremenim strategijama poslovanja,visini naknade itd.!

Komunikacija je veoma bitna I ona se kombinuje sa informaciom.

Komunikacija u jednom klubu,preduzeću ili u okviru jedne kulture,nacije bitna je povratna informacija za praćenje onoga sto se dešava I razvija van jedne organizacije.

2

Page 3: Seminar Ski Rad 2222

1.Komunikacija u sportu

Gledano sa aspekta menadžmenta u sportu, komunikacija u organizaciji predstavlja sredstvo povezivanja ljudi na ostvarenju zajedničkog cilja.

Ona je važna za uspešno ostvarivanje svih funkcija rukovođenja, a u sportu je to uspešno vođenje sportskog procesa, kao i uspešno rukovođenje sportskom organizacijom u celini.

Svrha komunikacije leži u svrsishodnom usmeravanju i sprovođenju promena bitnih za razvoj i unapređenje organizacije. Informacije koje se komunikacijom upućuju usmeravaju određene poruke koje kod ljudi stvaraju saznanje o tome šta treba da rade, kako i kada, gde i kako da postupaju itd.

Bez kvalitetne komunikacije nije moguće efikasno realizovati rukovodne funkcije: postaviti i sprovesti ciljeve, izraditi planove, organizovati ljudske i druge neophodne resurse, odabrati kvalitetne kadrove i brinuti o njihovom razvoju, voditi, motivisati i stvarati pozitivnu klimu, kao i objektivno vrednovati postignuća pojedinaca ili organizacije u celini.

Komunikacija je, u suštini, nit koja povezuje ljudske potencijale u organizaciji, a naročito menadžere, lidere i njihove sledbenike.

3

Page 4: Seminar Ski Rad 2222

1. 1.Podela komunikacije

Komunikacija se deli na tri osnovna

faktora:

-pošiljaoca poruke

-prenosne kanale

-primaoca poruke

Početak ovog procesa započinje pošiljalac poruke, koji ideju ili poruku, putem odabranog komunikacijskog kanala (usmenog, pismenog, elektronskog, gestikulativnog, simboličkog i sl.), na razumljiv način prenosi primaocu.

Komunikacija je ostvarena tek kada primalac u potpunosti shvati i obradi poruku, tj. postigne razumevanje.

Za uspešnu komunikaciju nije toliko bitna količina informacija, koliko njihova razumljivost i adekvatnost.

U svakoj konkretnoj prilici efikasno komuniciranje pretpostavlja jasnu sliku o poslovnim ciljevima i selekciju informacija sa kojima se ide u komunikacijske procese unutar i izvan organizacije.

Iz napred navedenog može se uočiti da sport u velikoj meri, možda i više nego neke druge oblasti, svakodnevno ispoljava svoj komunikacijski karakter.

4

Page 5: Seminar Ski Rad 2222

Za komunikaciju koja egzistira u sportu može se slobodno reći da u potpunosti izražava svoju etimološku osnovu (comunicare - sporazumevati se), jer obuhvata svu prirodnu i neophodnu čovekovu interakciju bez koje i ljudsko društvo, u celini, ne bi moglo funkcionisati.

5

Page 6: Seminar Ski Rad 2222

1.2.Jezik sporta

Bitan uslov u sportskoj komunikaciji, koji definiše njenu uspešnost i efikasnost, jeste da ključni termini i značenja budu precizno definisani, odnosno da ne menjaju značenje u zadatom okviru. S obzirom da komunikacija podrazumeva permanentno "kodiranje" i "dekodiranje" poruka, područje sporta je izdiferenciralo specifičan sistem simbola koji se kombinuju po određenim pravilima, što se može posmatrati u korelativnim odnosima sa četiri osnovne funkcije koje vrši jezik:

– informativna

-ekspresivna

-koheziona

-praktična

Za uspešnu realizaciju menadžmentskih procesa u sportu veoma bitno je poznavanje i "saživljavanje" sa znakovima i simbolima koji se kroz jezik sporta koriste u svakodnevnoj komunikaciji.

Iz prostog razloga što sportska funkcija svake organizacije (trening i takmičenje) ima prioritetno mesto u aktivnostima menadžmenta, odnosno sportski rezultat kao "proizvod" je centralno pitanje usmeravanja svih menadžmentskih potencijala. A upravo na sportskom borilištu do izražaja dolaze specifičnosti komunikacijskih sposobnosti neposrednih aktera, odnosno veština i brzina "dekodiranja" poruka.

6

Page 7: Seminar Ski Rad 2222

Jezik sporta ima svoje posebne znakove i simbole. Oni se mogu davati pištaljkom, startnim pištoljem, spravama (zastavice, svetlosni uređaji), gestikulacijom... Njih, po pravilu, treba da razumeju svi akteri sportskog događaja, od sportista do publike.

Poznavanje smisla i suštine određene sportske discipline postavlja se kao uslov razumevanja i mogućnosti adekvatnog praćenja njegovih efekata (načina ostvarivanja poena, kažnjavanja nedozvoljenih radnji, sudijske gestikulacije i simbolike u vezi sa odlukama tokom sportskog meča itd.). Komunikacijski odnos koji ostvaruju trener i sportista, odnosno sportisti međusobno, predstavlja najspecifičnije područje interpersonalne komunikacije.

Sistem manuelnih, verbalnih i asocijativnih simbola, kao i korišćenje svakodnevnog jezčikog "žargona" ali sa drugim značenjem, predstavlja komunikacijski specifikum sporta.

Tako se, na primer, u pojedinim kolektivnim sportovima prstima ruke pokazuju dogovorene varijante koje će se odigrati tokom meča; upotreba određenih reči čije značenje je svima poznato nosi u sebi jasnu poruku šta u određenom trenutku treba činiti.

Komunikacija među navijačima, odnosno poruke koje oni upućuju svojim ljubimcima, takođe je specifično izražena u sportu. Parole i poruke koje se upućuju skandiranjem, pevanjem, uzvicima, zvižducima, aplauzom i sl. imaju svoje veoma jasno i tačno usmereno značenje.

7

Page 8: Seminar Ski Rad 2222

2.Informacija u sportu

Informacija je specifičan drustveni odnos, elementarna potreba ljudi i uslov kolektivnog života. Sistem informisanja u današnjem smislu reči počinje da se stvara sa pojavom sredstava masovnog informisanja, sa razvojem nauke i tehnike.

Tako da je informacija u sportu veoma važna,bez nje klub ne bi mogao da opstane. Moramo da imamo informaciju o svemu:sa kolko novca raspolaže taj klub,igrača,kakav je protivnik itd.! Pomoću informacije klubovi i napreduju.

Prikupljanjem informacija stvaraju se nove taktike,unapređuje se klub,prave se sledeći koraci u poslovanju... Da bi klub doneo sto kvalitetnije odluke neophodne su mu informacije o: sportisima , konkurentima, trgovcima, kao i sopstvene informacije o zaradi i troškovima.

Cuveni ekonomista M.Xarper je 1916.god. to postavio ovako: ”Dobro voditi posao znači upravljati njegovom budućnošću - a upravljati buducnošću znači upravljati informacijama.”Sadržaj informacije može biti izrazen: pismeno ili usmeno, tekstualno ili brojčano, preko grafikona, šema…i čini ga osmišljeni skup podataka.

8

Page 9: Seminar Ski Rad 2222

2.1.Karakteristike sistema informisanja

Karakteristike sistema informisanja su:

-informisanje je sastavni deo razvitka drustvenih odnosa-infomisanje je pravo, ali i obaveza svakog sportiste -informisanje ima za cilj da pokreće akciju-informisanje mora biti dvosmerno odnosno da prenese sadržaj poruke kao i da obavesti subjekta koji vrsi informisanje kako je poruka primljena

Proces donošenja marketinških odluka, bilo da su one strateškog, političkog ili operativnog karaktera je jedan kontinuelan proces, te je veliki deo informacija potrebno stalno prikupljati i prezentirati donosiocima odluka.

Upravo marketing informacioni sistem treba da obezbedi kontinuiran tok informacija:a) prikupljanje informacija iz izvora u i van kluba

b) smestaj i cuvanje informacija

c) preradu informacija prema karakteru odluka – za planiranje, organizovanje i kontrolud) distribuciju informacija pojedinim organima

9

Page 10: Seminar Ski Rad 2222

Prema tome odakle potiču, marketinske informacije dele se na primarne i sekundarne.Iz sekundarnih izvora možemo dobiti informacije koje su već

ranije prikupljene i zabeležene, nezavisno od istraživanja koje sprovodimo u konkretnom slučaju.

Proces prikupljanja podataka po pravilu započinje prikupljanjem informacija iz sekundarnih izvora. To je i razumljivo jer je dobijanje tih informacija relativno jednostavno, brzo se do njih dolazi a i troškovi dobijanja tih informacija su relativno niski. Izvori sekundarnih informacija dele se na interne i eksterne.Sekundarni interni izvori odnose se na podatke koji se nalaze unutar organizacije koja je nosilac istraživanja. Takvi su izvori, na pr. izvestaji i pisani materijali kluba.Sekundarni eksterni izvori odnose se na podatke koji se nalaze izvan kluba.

Ovi izvori najčešće pruzaju informacije o okruzenju u kome klub posluje. Takvi izvori su na pr. strucni časopisi, knjige, izvestaji privrednih komora, publikacije statistickih zavoda…Informacije dobijene iz primarnih izvora ( iz prve ruke ) odnose se na konkretne cinjenice, misljenja, stavove ,namere ,motive i sl. Dobijanje ovih informacija zahteva daleko veca ulaganja i troškove ali su zato ove informacije daleko svrsishodnije i aktuelnije sto se tice datog problema.

10

Page 11: Seminar Ski Rad 2222

Informacije imaju tri toka:

1) Ulazni tok tzv. ulazne infomacije koga čine obaveštenja iz okruzenja tj. sve informacije koje pristižu sa tržista.Na snovu ovog toka informacija menađment sporta donosi izuzetno va ž ne odluke vezane pre svega za poslovnu orjentaciju kluba.

2) Unutrasnji tok informacija, odnosi se na one unutar kluba koji raspolažu sa tim informacijama.

3)Uzlazni tok, odnosno eksterne informacije. One teku od kluba ka okruženju - tržistu i sadrže sve poruke, informacije koje klub upucuje javnost.

Ako posmatramo sva tri pomenuta toka informacija, uočićemo njihovu povezanost. Naime, informacije teku od okruženja - tržista, do sredine kluba, zatim putem internog toka, raznose se unutar kluba u sve funkcije i organe a zatim u vidu propagadnih poruka teku od kluba ka okruženju - tržištu.

Imamo i kompijuterski informacioni sistem koji je veoma bitan. Ovaj sistem se sastoje od najmanje pet komponenti:

-ljudi

-procedura

-podataka

-kompijutera

-programa

11

Page 12: Seminar Ski Rad 2222

Kompijuteri se na različite načine mogu koristiti za proizvodnju informacija. Prvo, oni mogu služiti kao sredstvo za čuvanje i ponovno dobijanje podataka. Drugo, kompijuteri se mogu koristiti za izracunavanje proseka, minimuma, maksimuma, totala i za obavljanje drugih operacija nad podacima, u cilju njihovog pretvaranja u informacije. Trece, kompijuter moze da posluži kao komunikacioni uredjaj za dobijanje podataka ili informacija od drugih kompijutera.

12

Page 13: Seminar Ski Rad 2222

2.2.Mediji kao sredstvo informisanja

Tokom komunikacije prenosi se poruka koja predstavlja neku vest pa se time komuniciranje često izjednačava sa informisanjem.

Pod sredstvima masovnog informisanja misli se na: stampu, film, radio i televiziju. Oni mogu prouzrokovati kako pozitivne, funkcionalne, tako i negativne efekte. Neki na masovne medije gledaju pozitivno, neki ne, ali cinjenica je da oni daju informacije širokom auditorijumu.

POZITIVNE STRANE- su prenošenje informacije javnosti o nekom uspehu kljuba,transveru igrača,donacije kluba itd...

NEGATIVNE STRANE- kad mediji prenose neistinu i laž javnosti ili neke informacije koje su strogo poverljive i nisu za javnost.

Najčešći oblici odnosno sredstva infomisanja u radnim organizacujama su: materijal za sastanak, sastanak, razgovor rukovodioca sa radnicima, oglasna tabla, panoi, foto-novine, izložbe, letak, plakat,razglasna stanica…

Sastanak je veoma pogodna forma informisanja. Pod predpostavkom da se ljudi mogu okupiti lako, onda obaveštenje može da bude potpuno i brzo. Drže se da bi se ljudi informisali, a pre svega, da bi se dogovorili o necemu, da izvrše analizu, da donesu odredjene zaključke.

13

Page 14: Seminar Ski Rad 2222

Oglasne table-preko njih se zakazuju sastanci, objavljuju rezultati izbora, zaključci sastanka, odluke organa upravljanja… Sve to mora da bude dato precizno i koncizno.

Panoi-foto novine - preko njih se može prikazati organizaciona struktura kolektiva, rezultati poslovanja; njegovi razvojni programi.

Letak se najčešće koristi u slučajevima kada treba brzo preneti neku važnu vest. Poruka mora da bude kratka. Pogodan je za informacije akcionog tipa - najavljivanje određenih akcija i dogadjaja.

14

Page 15: Seminar Ski Rad 2222

2.3.Principi sistema informisanja

Principi sistema informacija su:1) princip relevantnosti - on predstavlja prikupljanje adekvatnih i pravih podataka.2) princip istinitosti - za njega je bitno da su podaci stvarni, realni tj. istiniti i on predstavlja kvalitet podataka.3) princip tacnosti - predstavlja kvantitet i dopunjuje princip istinitosti, jer sve sto je tačno je istinito, što ne znači da je sve istinito i precizno.4) princip potpunosti - dopunjuje princip relevantnosti, jer teži da se dobiju svi relevantni podaci; on utiče da potpunost informacija ne dodje do suprotnog efekta, odnosno do dezinformacije.5) princip jasnosti - on zahteva jasnost, da ne bi došlo do zbunjivanja i mogućnosti za drugačije tumačenje6) princip reciznosti - on je komplemetaran sa principom jasnosti, dopunjujući njega stvara zaštitu od manipulisanja informacijom.7) princip preglednosti - on podrazumeva da se sadržaj informacije izlaze po hronoloskom redu.8) princip pravovremenosti - on se može svrstati u najvažniji princip, jer informacija koja ne stigne na vreme postaje beznčajna.

15

Page 16: Seminar Ski Rad 2222

Literatura

1.Lojanicic R. : Menadžment ljudskih resursa,Svetlost doo Čačak,Novi Pazar 2002

2.http://www.wikipedia.rs/

2.http://www.gmbusiness.biz/index.php/ahiva/01-10/gm_10/3179.html

16