seminar ekonomika i menadŽment okoliŠa

Download SEMINAR EKONOMIKA I MENADŽMENT OKOLIŠA

Post on 14-Jul-2015

564 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

VANIJE ODREDNICE EKOLOKOG MENADMENTA SEMINARSKI RAD

SADRAJ

Popis ilustracija........................................................................................................I Uvod.......................................................................................................................II 1. EKOLOGIJA U ZATITI PRIRODE I OKOLIA..........................................................1 1.1. Zakon o zatiti okolia..................................................................................3 1.2. Eko etika......................................................................................................5 1.3. Graanstvo okolia i okolina pravda ..........................................................9 2. MENADMENT I NJEGOVE TEMELJNE FUNKCIJE ...............................................10 3. VANIJE ODREDNICE EKOLOKOG MENADMENTA..........................................15 3.1. Posebnosti ekolokog menadmenta.........................................................16 3.2. Koncept obrazovanja ekolokog menadmenta.........................................21 3.3. Politike i elementi menadmenta odrivog razvoja....................................26 Zakljuak..............................................................................................................30 Literatura..............................................................................................................31

Popis ilustracija

Tablica 1: Britanski kodeks za strunu praksu o pitanjima okolia Tablica 2: Stara i nova etika Slika 1. Procesi i zahtjevi sustava upravljanja odrivim razvojem Slika 2. Elementi menadmenta odrivog razvoja Slika 3. Kvantifikacija ekolokog optereenja

I

Uvod

II

1. EKOLOGIJA U ZATITI PRIRODE I OKOLIA Sedamdesetih godina prolog stoljea u svijesti ljudi javila se spoznaja kako na modro zeleni planet Zemlja postaje sve manje plav, zelen, osunan i prijatan za ivot. Dugogodinja nebriga industrijski i potroaki usmjerene civilizacije dovela je u opasnost sav ivi svijet. Znanstvenici su pesimistino upozoravali na posljedice oneiavanja zraka, vode i tla: nestanak prirodnog okolia postaje prijetnja opstanku ovjeanstva. A ovjek, jedino je razumno bie na Zemlji! U razvijenom dijelu svijeta javljaju se pokreti zelenih, javnost se senzibilizira i zatita okolia postaje nain razmiljanja i ivota. Dan planeta Zemlja prvi puta je proslavljen u Americi 22. travnja 1970. godine Od tada Dan Zemlje postaje globalni praznik, popraen javnim manifestacijama, sajmovima, festivalima... Interes za ekologiju, zatitu prirode i okolia u neprestanom je porastu. Naziv ekoloki sve se ee moe uti u svakodnevnom razgovoru. Pie se i govori o ekolokim proizvodima, ekolokoj hrani, ekolokoj svijesti, ekolokim udrugama. Ekoloki i eko povezuju se s neim to je zdravo, prirodno, nekodljivo i to ne oneiuje okoli. Na taj se nain ekologija nenamjerno, ali pogreno poistovjeuje sa zatitom okolia. Ekologija (gr. oikos = dom, kua, logos = rije, govor) je grana biologije, znanost o meusobnim odnosima i utjecajima ive i neive prirode, o ovisnosti ivih bia i njihove ivotne sredine te uzajamnih odnosa svih ivih bia koja ive zajedno na istom stanitu. Ekologija ujedinjuje niz znanstvenih disciplina i njihovih metoda: botaniku, zoologiju, antropologiju, pedologiju, geologiju, meteorologiju, hidrologiju, matematiku, fiziku, kemiju i dr. Naziv ekologija prvi je upotrijebio njemaki zoolog Ernest Haeckel 1886. godine koji je pod tim podrazumijevao cjelokupnu znanost o odnosima organizama i svijeta koji ih okruuje, dijelom organske, dijelom neorganske prirode. Zatita okolia je drutveni ili politiki pokret koji ima za cilj educirati javnost o problemima oneienja okolia i poticati na rjeavanje tih problema. Zatita okolia ne bavi se znanstvenim istraivanjima iako zahtijeva razumijevanje odreenih ekolokih naela. Priroda obuhvaa itav svemir, ivi i neivi svijet, zakonitosti koje u njemu vladaju i sile koje u njemu djeluju. Okoli je prirodno okruenje: zrak, tlo, voda, klima i iva bia te kulturna batina koju je stvorio ovjek. Ekolog je znanstvenik koji se bavi ekologijom. Pri tome vri istraivanja na terenu i u laboratoriju, a rezultate svojih istraivanja objavljuje u znanstvenim i strunim asopisima i knjigama.

1

Zatitari okolia, ekologisti, osobe su aktivno ukljuene u pokret zatite okolia i ne moraju biti ekolozi.1

Budunost zatite okolia Suvremena promiljanja o odgoju i obrazovanju iznimnu pozornost posveuju temama okolia i odrivog razvoja. Pri tome nije upitno trebamo li odgoj i obrazovanje za okoli, nego kako ga provoditi da bi bio uinkovit. A istinski temelj za promjene je osobna promjena. Kada osvijestimo sebe i potrebu za promjenama, moi emo odgajati i obrazovati druge. Republika Hrvatska je Ustavom i zakonima o zatiti prirode i okolia osigurala svima pravo na zdrav ivot i zdrav okoli, te uvjete odrivog razvoja. Odgoj i obrazovanje za okoli ivot u urbanim sredinama udaljava ljude od dodira s prirodom. Sve to ih okruuje nije iskonski prirodno, ni parkovi ni kuni ljubimci. Zatieni dijelovi prirode podruja su ouvane prirode. Tamo ovjek prepoznaje biljne i ivotinjske vrste na njihovom prirodnom stanitu te shvaa vanost bioloke raznolikosti i ekoloke odnose. Nastavni program prirode i biologije u osnovnoj koli u velikoj je mjeri posveen ekolokim temama i obojen zadaama u smislu zatite prirode i brige za okoli. Uinkovito ostvarivanje tih zadaa bit e temelj odrivog razvoja u budunosti. Odgoj i oblikovanje pozitivnih stajalita uenika spram okolia, navike i ponaanje u prirodi, stjeu se kroz obrazovanje i iroko upoznavanje prirode i njezinih vrijednosti. Vano je spoznaje popratiti osjeajima, te potaknuti ueniku aktivnost za istraivanje i razumijevanje prirode. Jednako je vano ugraditi potovanje za prirodu u osobnu ljestvicu vrednota svakoga pojedinca. Potrebno je poticati usvajanje zdravih ivotnih navika te poticati i vjebati ponaanja koja e doprinijeti zatiti prirode i unapreivanju radne i ivotne okoline. Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju za okoli u odgojno-obrazovnom procesu podrazumijeva planiranje razliitih naina uenja u redovnoj i izbornoj nastavi te u izvannastavnim aktivnostima: praktine radove, istraivaku nastavu i nastavu izvan obrazovnih ustanova, otvorene (projektne) dane integrirane nastave, tribine, okrugle stolove, parlaonice, ukljuivanje obrazovnih ustanova u program GLOBE ili EKO - kole. Odgojem i obrazovanjem za okoli izvravamo zadau stvaranja nove generacije mladih ljudi koji e kroz ljubav prema prirodi stvoriti stalnu potrebu za odlazak u nju, razvijati ispravan odnos prema prirodi te osobnu znanstvenu kreativnosti. Realizacijom razliitih projekata tijekom odgojnoobrazovnog procesa, kratkorono i dugorono ostvaruju se ciljevi kao npr. razvijanje ljubavi prema prirodi i okoliu, poticanje na uenje u prirodi te buenje interesa ire javnosti za ouvanje prirode i okolia izlobama, tribinama i ekolokim radionicama. Osnovni je i trajni cilj educiranje uenika - edukatora. Najbolje rezultate postiu i najlake ue najmlae generacije. U isto vrijeme, one su te koje e steena znanja najdue primjenjivati i prenositi na druge.1

http://www.zastita.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=167&catid=69:ekologija&Itemid=456

2

Poznato je iz razvijenih zemalja da su se pojmovi zatite okolia uvodili u iru javnost putem obrazovanja na radnome mjestu i preko kolske djece na roditelje. Ve u vrtiu djeca razvijaju osjeaje odgovornosti prema svom okoliu. I u kolama se prigodnim dogaanjima obiljeavaju datumi vezani uz zatitu prirode i znaajni za na plavi planet Zemlju. Poznate su i ve tradicionalne ekoloke i druge aktivnosti uenika u povodu npr. Meunarodnog dana zatite movara i vlanih stanita (2. veljae), Svjetskog dana voda (22. oujka), Dana planeta Zemlje (22. travnja), Svjetskog dana bioloke raznolikosti i Dana zatite prirode u Hrvatskoj (22. svibnja), Svjetskog dan zatite okolia (5. lipnja), Meunarodnog dana zatite ozonskog omotaa (16. rujna) i Meunarodnog dana istih planina (26.9.). Planet Zemlja jedini je na dom i njegova budunost ovisi o ovjeku koji se treba izboriti za spas cjelokupnog ivota i bogate prirodne raznolikosti. ovjek se mora nizom zatitnih akcija odluno suprotstaviti zagaivanju zraka, vode i tla, radioaktivnom zraenju te pretjeranom koritenju neobnovljivih izvora energije.

1.1. Zakon o zatiti okolia Ovim se Zakonom ureuje zatita okolia, radi ouvanja okolia, smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljavanja kakvoe ivljenja za dobrobit sadanjih i buduih generacija. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje prirodnih zajednica, racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i odrivog razvoja. Osnovni ciljevi zatite okolia, u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvoj jesu: 2

trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti, ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno koritenje prirode i njenih dobara, ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapreenje stanja okolia i osiguravanje boljih uvjeta ivota.

Osnovni ciljevi zatite okolia ovoga Zakona postiu se: 2

predvianjem, praenjem, spreavanjem, ograniavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli, zatitom i ureenjem izuzetno vrijednih dijelova okolia, spreavanjem rizika i opasnosti po okoli, poticanjem koritenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, poticanjem upotrebe proizvoda i koritenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli,

www.zatita_okolia uvod_u_pojam_okolia.htm

3

ujednaenim odnosom zatite okolia i gospodarskog razvoja, spreavanjem zahvata koji ugroavaju okoli, sanacijom oteenih dijelova okolia, razvijanjem svijesti o potrebi zatite okolia u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zatite okolia, donoenjem pravnih p