robert frank igre i ponasanje.pdf
TRANSCRIPT
Igre i strateško ponašanje1
Ciljevi učenja
Posle čitanja ovog poglavlja trebalo bi da budete u mogućnosti da:
1. ! Opišete osnovne elemente igre2. ! Definišete i pronađete ravnotežu u igri3. ! Prepoznate i pokažete efekte dominantne strategije4. ! Definišete i objasnite zatvorenikovu dilemu i njenu primenu u
! svakodnevnim situacijama5. ! Pokažete kako se razlikuju igre u kojima je vreme ima
! značajnu ulogu od onih u kojima ono nije važno.6. ! Razgovarate o problemima obavezivanja i objasnite kako
! promena preferencija može da reši problem obavezivanja. Na proslavi Badnje večeri 1997. godine, glumac Robert Deniro odvukao je na trenutak pevača Tonija Beneta na stranu. “Zdravo Toni -‐ želim da odigraš ulogu u jednom Eilmu” rekao je Deniro. Mislio je na Eilm MaEijaš na terapiji (Analyze This), koji je 1999. godine postao hit komedija Vorner Bradersa (Warner Brothers). U Eilmu problematični vođa maEijaške porodice, koga igra Deniro, koristi usluge psihoterapeuta, koga igra Bili Kristal. Po scenariju su i šef maEije i njegov psihijatar veliki obožavaoci Benetove muzike. Benetu nisu javili ništa o Eilmu u narednih godinu dana. Posle toga su njegovog sina i Einansijskog menadžera, Denija Beneta zvali telefonom iz Vornera i ponudili Toniju 15.000 dolara da otpeva pesmu “Got the World on a String” u završnoj sceni Eilma. Evo kako je Deni opisao taj razgovor: “...napravili su fatalnu grešku. Rekli su mi da su već snimili Eilm. Pa sam bio u fazonu: ‘Oni su ‘ladno snimili ceo Eilm u kome Toni treba da ima završnu reč, a nude samo 15.000?’ “2 Na kraju je Vorner za Benetov nastup platio 200.000 dolara.
1 Deseto poglavlje iz knjige Frenk, Robert H. i Ben S. Bernanke (2009), Principles of Microeconomics. New York: McGraw-Hill/Irvin. (4th Edition). Preveo Ivan Stanojević.
2 Geraldina Fabrikant, “Taking Money with Tony Bennett,” u: New York Times, May 2, 1999, Money & Business, str. 1.
U poslovnim pregovorima, kao i u svakodnevnom životu, tajming može biti ključni faktor. Da su direktori Vornera pažljivo promislili, oni bi pregovarali sa Benetom pre snimanja Eilma. U tom slučaju Benet bi bio svestan toga da se scenario da prepraviti ukoliko on bude tražio previsoku nadoknadu. Ovako, direktori studija su se našli u poziciji u kojoj nemaju drugih opcija osim da plate cenu koju Benet traži.
Isplativost mnogih delanja zavisi ne samo od tih samih delanja nego i od toga kada su ona učinjena i u kakvom su odnosu sa delanjima drugih. U prethodnim poglavljima, donosioci ekonomskih odluka suočavali su se sa okruženjem koje je suštinski bilo nepromenjivo. Ovo poglavlje biće posvećeno situacijama u kojima ljudi moraju da uzmu u obzir uticaj njihovog ponašanja na druge. Na primer, preduzeće koje posluje u nesavršano konkurentnoj privrednoj grani želeće da izvaga moguće reakcije drugih preduzeća u trenutku kada donosi odluku da li da snizi cene ili da uveća budžet za reklamiranje.
U devetom poglavlju fokus je bio na čistom monopolu. U ovom poglavlju istražićemo kako nam nekoliko jednostavnih principa iz teorije igara može pomoći da bolje razumemo ponašanje oligopolista i učesnika u monopolističkoj konkurenciji -‐ dve vrste nesavršeno konkurentnih preduzeća za koja je strateška međuzavisnost najvažnija. Pored toga, videćemo takođe kako nam isti principi omogućavaju da odgovorimo na razna zanimljiva pitanja na koja nailazimo u svakodnevnim društvenim interakcijama.
Upotreba teorije igara pri analizi strateških odlukaU šahu, tenisu ili bilo kojoj drugoj igri, isplativost svakog učinjenog poteza zavisi od odgovora vašeg suparnika. Pri odabiru poteza morate predvideti reakcije svog suparnika, vaše naknadne poteze i naredne reakcije koje će vaši potezi prouzrokovati. Kako bi analizirali ovakve situacije, u kojima isplativost poteza zavisi od poteza suparnika, ekonomisti i drugi bihejvioralni naučnici razvili su matematičku teoriju igara.
Tri elementa igre
Osnovni elementi igre: igrači, strategije dostupne svakom igraču, isplate koje svaki igrač dobija za svaku moguću kombinaciju strategija
Svaka igra ima tri osnovna elementa: igrače, listu mogućih poteza (ili strategija) koje igrači biraju, i isplate koje igrači dobijaju za svaku od kombinacija strategija. Na koji način kombinacija ovih elementata obrazuje osnovu teorije ponašanja postaće jasno kroz sledeće ilustrativne primere.
UPOTREBA TEORIJE IGARA PRI ANALIZI STRATEŠKIH ODLUKA 2
Prvi primer se fokusira na važne strateške odluke sa kojima se suočavaju dva oligopolistička preduzeća koja proizvode nediferencirane proizvode, pa zbog toga moraju da odluče koliko će potrošiti na reklamiranje.
Da li bi JAT trebalo da potroše više na reklamiranje?
Pretpostavimo da su JAT i Montenegro Airlines jedini avioprevoznici koji saobraćaju na relaciji Beograd-‐Podgorica i da svaki od njih trenutno zarađuje ekonomski proEit od 6.000 evra po letu na ovoj relaciji. Ako JAT poveća potrošnju za reklamiranje za 1.000 evra po letu, a Montenegro ne poveća potrošnju za reklamirajne, JATov proEit će se uvećati za 8.000 evra po letu, dok će proEit Montenegra spasti na 2.000 evra. Ukoliko i jedni i drugi potroše po 1.000 evra više na reklamiranje, svaki avioprevoznik će zaraditi ekonomski proEit od 5.500 evra po letu. Ove isplate su simetrične, pa ako se JAT suzdrži od dodatnih reklama, a pritom Montenegro uveće svoju reklamnu potrošnju za 1.000 evra, JATov ekonomski proEit će pasti na 2.000 evra po letu, dok će Montenegrov skočiti na 8.000 evra. Ako svaki avioprevoznik treba da odluči nezavisno od drugog da li da poveća potrošnju za reklamiranje, šta će JAT odlučiti?
Razmišljajte o ovoj situaciji kao o igri. Koji su njeni elementi? Igrači su dva avioprevoznika, od kojih svaki može da se odluči za jednu od dve strategije: da poveća potrošnju za 1.000 evra ili da je ne poveća. Isplate su ekonomski proEiti koji odgovaraju ishodima četiri moguća scenarija do kojih dovode njihovi izbori strategija. Jedan način da se važne informacije o ovoj igri sažmu je da se igrači, strategije i isplate prikažu u obliku jednostavne tabele koju nazivamo matrica isplate (vidi tabelu 10.1)
Matrica isplate je tabela koja pokazuje isplate za sve moguće kombinacije strategija u igri
Imajući u vidu matricu isplate u Tabeli 10.1, šta bi JAT trebalo da uradi? Suština strateškog razmišljanja je u posmatranju situacije iz pozicije vašeg suparnika. Pretpostavimo da Montenegro misli da će JAT povećati svoju reklamnu potrošnju (gornji red u Tabeli 10.1). U tom slučaju za Montenegro će biti najbolje da uradi isto (leva kolona u Tabeli 10.1). Zašto je leva kolona za Montenegro najbolji odgovor ako JAT izabere gornji red? Zato što ekonomski proEit JATa, naznačen u gornjem levom polju Tabele 10.1, iznosi 5.500, dok je proEit u slučaju da ne poveća reklamnu potrošnju samo 2.000 na (gornje-‐desno polje).
U drugom slučaju, pretpostavimo da Montenegro misli da će JAT zadržati nivo svoje potrošnje za oglase (što znači da će JAT izabrati donji red u Tabeli 10.1). U tom slučaju Montenegro bi još uvek bio na dobitku ukoliko poveća potrošnju, zato što bi zaradio 8.000 evra (donje-‐levo polje) u poređenju sa 6.000 evra koje bi zaradio ukoliko zadrži staru potrošnju (donje-‐desno polje). U ovom primeru igre, bez
3! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE ! !
obzira koju strategiju JAT odabere, Montenegro će dobiti višu isplatu ukoliko poveća potrošnju za reklamiranje. Pošto je igra simetrična, JAT će doći do sličnog zaključka: bez obzira koju strategiju odabere Montenegro, JATu će biti bolje ukoliko poveća potrošnju za oglase.
Dominantna strategija je ona koja donosi najviše isplate bez obzira na to šta drugi igrači izaberu
Kada igrač ima strategiju koja donosi više isplate bez obzira koju izbor načini njegov suparnik, za tog igrača se kaže da ima dominantnu strategiju. Iako dominantne strategije nisu dostupne u svakoj igri, u ovoj igri oba igrača imaju po jednu, a to je da povećaju potrošnju za oglase.
Oba avioprevoznika će proći bolje ako ne povećaju potro-šnju za oglase. Ipak ako jedan ne poveća potro-šnju, drugi će profitirati ako je poveća
TABELA 10.1Matrica isplate za igru reklamiranjaTABELA 10.1Matrica isplate za igru reklamiranjaTABELA 10.1Matrica isplate za igru reklamiranjaTABELA 10.1Matrica isplate za igru reklamiranja
MontenegroMontenegro
Povećava potrošnju Ne menja potrošnju
JAT
Povećava potrošnju
5.500 za JAT5.500 za Montenegro
8.000 za JAT2.000 za Montenegro
JATNe menja potrošnju
2.000 za JAT8.000 za Montenegro
6.000 za JAT6.000 za Montenegro
Podređena strategija je bilo koja druga strategija dostupna igraču koji ima dominantnu strategiju
Za oba igrača ostavljanje potrošnje za oglase nepromenjenom je podređena strategija -‐ ona koja vodi do niže isplate nego alternativna strategija, bez obzira na izbor drugog igrača. Ipak, obratite pažnju na to da kada svaki igrač izabere dominantnu strategiju, isplate za oba igrača bivaju manje nego što bi bile ako bi obojica odabrala da ne povećavaju potrošnju. Kada JAT i Montenegro povećaju potrošnju za oglase, zarađuju samo po 5.500 evra ekonomskog proEita u poređenju sa 6.000 evra koliko bi svako dobio bez povećanja.
Nešova ravnoteža
Nešova ravnoteža je kombinacija strategija u kojoj je strategija svakog igrača njegov najbolji izbor, u odnosu na strategije drugih igrača
Za igru se kaže da je u Nešovoj ravnoteži ukoliko svaki igrač odabere najbolju od ponuđenih strategija, imajući u vidu opcije drugog igrača. Ova deEinicija ravnoteže se ponekad zove Nešova ravnoteža, po matematičaru Džonu Nešu, koji je razvio taj koncept u ranim 1950-‐im. Neš je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1994. godine za svoj doprinos teoriji igara.3 Kada je igra u ravnoteži ni jedan igrač nema podsticaj da promeni svoju trenutnu strategiju.
Ako svaki igrač u igri ima dominantnu strategiju, kao u primeru sa reklamiranjem, ravnoteža nastaje kada oba igrača izaberu tu strategiju. Ali čak i u igrama u kojima svi igrači nemaju dominantnu strategiju
UPOTREBA TEORIJE IGARA PRI ANALIZI STRATEŠKIH ODLUKA 4
3 O Nešu je snimljen i Oskarom nagrađeni film Blistavi Um (A Beautiful Mind)
često se može uspostaviti ravnotežni ishod. Razmortimo, na primer, sledeću varijantu igre reklamiranja.
Da li bi Montenegro trebalo da potroši više novca na reklamiranje?
Pretpostavimo da su JAT i Montenegro jedini avioprevoznici na relaciji Beograd-‐Podgorica. Matrica isplate za odluke o reklamiranju prikazana je u Tabeli 10.2. Da li JAT ima dominantnu strategiju? Ima li je Montenegro? Ukoliko svaki od avioprevoznika izabere najbolju strategiju, imajući u vidu opcije drugog, šta će biti ishod ove igre?
U ovoj igri, bez obzira šta JAT uradi, Montenegru će biti bolje da poveća potrošnju za oglase, pa je povećanje reklamnog budžeta dominantna strategija za Montenegro. JAT, nasuprot tome, nema dominantnu strategiju. Ako Montenegro poveća potrošnju JATu će biti bolje da je ne poveća; ako Montenegro ne poveća, JAT će biti na dobitku ukoliko potroši više. Iako JAT nema dominantnu strategiju, pomoću principa podsticaja4 možemo prognozirati šta će se verovatno dogoditi u ovoj igri. Pretpostavimo da JATovi menadžeri znaju kakva je matrica isplate, tako da mogu da pretpostave da će Montenegro potrošiti više na oglase, pošto je to dominantna strategija za Montenegro. Shodno tome, najbolja strategija za JAT je da ne menja svoju potrošnju, imajući u vidu prognozu da će Montenegro potrošiti više na oglase. Ukoliko oba igrača odaberu najbolje opcije, znajući sa kojim se podsticajima suočavaju, ova igra će se završiti u donjem levom polju matrice isplate: Montenegro će povećati potrošnju na oglase, a JAT neće.
Podsticaj
TABELA 10.2Ravnoteža kada jedan igrač nema dominantnu strategijuTABELA 10.2Ravnoteža kada jedan igrač nema dominantnu strategijuTABELA 10.2Ravnoteža kada jedan igrač nema dominantnu strategijuTABELA 10.2Ravnoteža kada jedan igrač nema dominantnu strategiju
MontenegroMontenegro
Povećava potrošnju Ne menja potrošnju
JAT
Povećava potrošnju
3.000 za JAT4.000 za Montenegro
8.000 za JAT3.000 za Montenegro
JATNe menja potrošnju
4.000 za JAT5.000 za Montenegro
5.000 za JAT2.000 za Montenegro
U ovoj igri JAT nema dominantnu strategiju. Montenegro je ima i ona je da poveća potrošnju. Pošto JAT može da predvidi da će Montenegro izabrati levu kolonu, JAT će najbolje proći ako ne poveća potrošnju. Ravnoteža nastaje u
donjem-levom polju.
Obratite pažnju na to da strategije koje odgovaraju donjem levom polju u Tabeli 10.2 zadovoljavaju deEiniciju Nešove ravnoteže. Ako je JAT već na tom polju, njegova alternativa bi bila da poveća potrošnju, potez koji bi spanjio isplatu sa 4.000 na 3.000 evra. Tako da JAT nema
5! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE ! !
4 Princip podsticaja nam govori da će osoba, preduzeće ili država verovatno načiniti neki potez ukoliko on uvećava dobitak, odnosno da verovatno neće načiniti potez koji uvećava gubitak.
podsticaj da napusti donje-‐levo polje. Slično tome, ako bi se Montenegro našao u donjem levom polju tabele 10.2, alternativa bi mu bila da ostavi potrošnju nepromenjenom, potez koji bi mu smanjio isplatu sa 5.000 na 2.000 evra. Dakle, Montenegro takođe nema podsticaj da napusti donje-‐levo polje. Donje-‐levo polje Tabele 10.2 je Nešova ravnoteža -‐ kombinacija strategija koje su najbolji izbori za svakog igrača, imajući u vidu izbor drugog igrača.
Vežba 10.1Šta će JAT i Montenegro izabrati ako je matrica isplate izmenjena na sledeći način?
Vežba 10.1Šta će JAT i Montenegro izabrati ako je matrica isplate izmenjena na sledeći način?
Vežba 10.1Šta će JAT i Montenegro izabrati ako je matrica isplate izmenjena na sledeći način?
Vežba 10.1Šta će JAT i Montenegro izabrati ako je matrica isplate izmenjena na sledeći način?
MontenegroMontenegro
Povećava potrošnju Ne menja potrošnju
JAT
Povećava potrošnju
3.000 za JAT8.000 za Montenegro
4.000 za JAT5.000 za Montenegro
JATNe menja potrošnju
8.000 za JAT4.000 za Montenegro
5.000 za JAT2.000 za Montenegro
Rekapitulacija Upotreba teorije igara pri analizi strateških odluka
Tri elementa svake igre su (1) igrači, (2) lista strategija koje oni mogu da biraju i (3) isplate za svaku kombinaciju strategija. Ove informacije mogu se sumirati u matrici isplate.
Ravnoteža u igri nastaje kada strategije svakog igrača daju najveći dostupan dobitak, imajući u vidu strategije koje su izabrali drugi igrači. Takva kombinacija strategija zove se Nešova ravnoteža.
Tri elementa svake igre su (1) igrači, (2) lista strategija koje oni mogu da biraju i (3) isplate za svaku kombinaciju strategija. Ove informacije mogu se sumirati u matrici isplate.
Ravnoteža u igri nastaje kada strategije svakog igrača daju najveći dostupan dobitak, imajući u vidu strategije koje su izabrali drugi igrači. Takva kombinacija strategija zove se Nešova ravnoteža.
Zatvorenikova dilemaZatvorenikova dilema je igra u kojoj svaki igrač ima dominantnu strategiju. Kada svi izaberu dominantnu strategiju dobijaju manje isplate nego što bi dobili da su izabrali podređenu strategiju
Prvi primer o reklamiranju koji smo prethodno razmatrali pripada važnoj vrsti igara pod imenom zatvorenikova dilema. U zatvorenikovoj dilemi, kada svaki igrač izabere dominantnu strategiju, rezultat je neprivlačan za oba igrača.
Originalna zatvorenikova dilema
Sledeći primer opisuje originalni scenario po kome je zatvorenikova dilema dobila ime.
ZATVORENIKOVA DILEMA 6
Da li bi zatvorenici trebalo da priznaju?
Dva zatvorenika, Paja i Jare, zatvoreni su u odvojenim ćelijama zbog ozbiljnog zločina koji su počinili. Tužilac, nažalost, ima dovoljno čvrstih dokaza da ih osudi samo za manji prekršaj, za koji je predviđena kazna godinu dana zatvora. Svakom zatvoreniku je rečeno da će ukoliko jedan prizna dok drugi ćuti, onaj koji je priznao biti oslobođen, dok će drugi provesti 20 godina u zatvoru. Ako obojca priznaju, dobiće kazne od po 5 godina. Ove isplate prikazane su u Tabeli 10.3. Dvojci zatvorenika nije dozvoljeno da komuniciraju međusobno. Imaju li oni dominantnu strategiju? Ako imaju, koja je?
Tabela 10.3Matrica isplate za zatvorenikovu dilemuTabela 10.3Matrica isplate za zatvorenikovu dilemuTabela 10.3Matrica isplate za zatvorenikovu dilemuTabela 10.3Matrica isplate za zatvorenikovu dilemu
JareJare
Priznaje Ćuti
Paja
Priznaje 5 godina za obojicu0 god. za Paju
20 god. za JaretaPaja
Ćuti20 god. za Paju0 god. za Jareta
1 godina za obojicu
Isplate opisuju dužine zatvorskih kazni koje će zatvorenici dobiti u zavisnosti od strateškog izbora za koji se odluče.
U ovoj igri, dominantna trategija za svakog zatvorenika je da prizna. Bez obzira šta Jare odluči, Paja će dobiti nižu kaznu ako progovori. Ako Jare prizna, Paja će dobiti pet godina (gornje-‐levo polje) umesto 20 (donje-‐levo polje). Ako Jare ćuti, Paja će biti oslobođen (gornje-‐levo polje) umesto jednogodišnje robije (donje-‐desno polje). Pošto su isplate potpuno simetrične, Jare će takođe biti na dobitku ako prizna, bez obzira šta Paja uradi. Problem je u tome što kada obojca izaberu svoje dominantne strategije i priznaju, obojća će proći gore nego što bi prošli da su ćutali. Kada obojca priznaju, svako dobija po pet godina (gornje-‐levo polje), umesto jedne godine koju bi dobili da su ćutali (donje-‐desno polje). Zbog toga je ime ove igre zatvorenikova dilema.
7! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
Vežba 10.2
Fiat i Reno moraju da odluče da li da ulože u novu proizvodnju. Igre 1 i 2 pokazuju kako njihovi profiti zavise od odluka koje mogu da donesu. Koja od ovih igara je zatvorenikova dilema?
Igra 1Igra 1Igra 1Igra 1
RenoReno
Ne ulaže Ulaže
Fiat
Ne ulaže
10 za oba4 za Fiat
12 za RenoFiat
Ulaže12 za Fiat4 za Reno
5 za oba
Igra 2Igra 2Igra 2Igra 2
RenoReno
Ne ulaže Ulaže
Fiat
Ne ulaže
4 za Fiat12 za Reno
5 za oba
Fiat
Ulaže 10 za oba12 za Fiat4 za Reno
Zatvorenikova dilema je jedna od najmoćnijih metafora u svim naukama o ljudskom ponašanju. Bezbrojne društvene i ekonomske interakcije imaju strukturu isplata analognu onoj sa kojom su suočena dva zatvorenika. Neke od tih interakcija nastaju između samo dva igrača, kao u pomenutim primerima; dok mnoge druge uključuju veće grupe. Ove poslednje nazivamo zatvorenikove dileme sa više igrača. Ipak, bez obzira na to koliko igrača učestvuje, zajednička osobina je da je u pitanju konElikt između posebnih ličnih interesa pojedinaca i opštih interesa većih zajednica.
Ekonomika kartela
Kartel je udruženje preduzeća koja žele da ograniče proizvodnju zarad ekonomskog profita
Kartel je zavereničko udruženje preduzeća koje za cilj ima ograničenje proizvodnje radi povećanja ekonomskog proEita. Kao što ćemo videti u narednom primeru, problem sa kojim se suočavaju oligopolisti koji pokušavaju da stvore kartel klasična je ilustracija zatvorenikove dileme.
Zašto kartelske sporazume prati loš glas da su neodrživi?
Primer 10.1Ekonomski prirodnjak5
Uzmimo za primer tržište Elaširane vode koje opslužuju dvoje oligopolista, Knjaz Miloš i Minakva. Svako preduzeće može da crpi vodu besplatno sa izvora koji se nalazi u njenom vlasništvu. Potrošači donose sopstvene boce. Umesto da se međusobno nadmeću, dva preduzeća su odlučila da se urote tako što će prodavati vodu po ceni pri kojoj će maksimizovati proEit kao u čistom monopolu. Po njihovom dogovoru (kojim je uspostavljen kartel), svako preduzeće proizvodi i prodaje polovinu vode koju potražuje tržište po monopolističkoj ceni (vidi Crtež 10.1). Pravni sistem ne garantuje za sprovođenje sporazuma, što znači
ZATVORENIKOVA DILEMA 8
5 Ekonomski prirodnjak je osoba koja koristi osnovne ekonomske principe da bi razumela i objasnila pojave u svetu koji je okružuje. Knjiga Roberta Frenka Ekonomski Prirodnjak prevedena je na srpski jezik 2009. godine u izdanju Lagune. http://www.youtube.com/watch?v=QalNVxeIKEE
da svako preduzeće ima opciju da vodu naplati manje od dogovorene cene. Ukoliko jedno preduzeće prodaje vodu jeftinije od drugog, ono će po nižoj ceni prodati svu količinu vode koja se traži na tržištu.Zašto će ovaj sporazum verovatno propasti?
Pošto je marginalna vrednost mineralne vode jednaka nuli, količina kojom bi monopolista maksimizirao proEit, u skladu sa krivom tražnje prikazanom na Crtežu 10.1 je 1.000 Elaša dnevno, tj. količina za koju je marginalni prihod jednak marginalnom trošku. Pri toj količini, monopolistička cena je 1 evro po boci. Ako preduzeća budu poštovala svoj dogovor, svako će prodati polovinu Elaša od ukupne potražnje tržište ili 500 Elaša dnevno po ceni od 1 evro po boci, za ekonomski proEit of 500 evra dnevno.
MR
Flaša/dan
D
2.0001.0000
1,00
2,00
Cen
a ev
ro/fl
aša
CRTEŽ 10.1Tržišna potražnja za mineralnom vodom
Suočen sa prikazanom krivom tražnje, monopolista čiji je marginalni trošak proizvodnje jednak nuli proizvodio bi 1.000 flaša dnevno (količina za koju je marginalni prihod jednak nuli) i prodavao ih za evro po komadu.
Pretpostavimo da Knjaz Miloš snizi svoju cenu na 90 centi po boci. Prodajući po nižoj ceni nego Minakva, prodaće svu količinu potraživanu na tržištu, što je 1.100 boca dnevno, kao što je prikazano na Crtežu 10.2. Knjažev ekonomski proEit raste sa 500 evra dnevno na (0.90 po boci)(1.100 dnevno) = 990 dnevno -‐ što je skoro dvostruko više nego ranije. Istovremeno, ekonomski proEit Minakve pao bi sa 500 na nula evra dnevno. Pre nego što izgubi sav proEit, Minakva će izjednačiti Knjaževo sniženje, zadržavajući na taj način početnih 50% tržišnog udela. Međutim, kada svako preduzeće naplati 0.90 evra po boci i proda 550 boca dnevno, svako će zaraditi ekonomski proEit od (0.90 po boci)(550 boca dnevno) = 495 evra dnevno, ili 5 evra manje nego dan ranije. Posmatrajmo kartelski sporazum kao ekonomsku igru u kojoj su dostupne strategije da se prodaje po 1 evro po boci ili po 0.90 evra po boci. Isplate su ekonomski proEiti koji proizlaze iz ovakvih strategija.
Zašto je kompanijama veoma teško da sprovedu sporazume o visokim cenama?
Tabela 10.4. pokazuje matricu isplate za ovu igru. Dominantna strategija svakog preduzeća je da prodaje po nižoj ceni. Ipak, koristeći
9! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
tu strategiju, oni zarađuju niži proEit od proEita koji bi imali pri višoj ceni. Igra se ne završava kada oba preduzeća počnu da naplaćuju 0.90 evra po boci. Svako zna da može da osvoji celo tržište i na taj način zaradi značajno viši ekonomski proEit, ukoliko još malo snizi cenu.
CRTEŽ 10.2Iskušenje da se prekrši kartelski sporazum
Smanjenjem cene sa jednog evra na 90 centi, Knjaz može da proda svih 1.100 flaša vode koje su potrošači spremni da kupe po toj ceni, umesto da proda samo pola monopolske količine od 1.000 boca dnevno.
D
2.0001.000
0
1,00
2,00C
ena
(evr
o/flaša
)
0,99
1.100
MR
Flaša/dan
Dominantna strategija za svakoga je da naplaćuje 0.90 po boci, odnosno 10 centi manje u odnosu na kartelsku cenu. Zbog toga su kartelski sporazumi nestabilni.
Tabela 10.4Matrica isplate za kartelski sporazumTabela 10.4Matrica isplate za kartelski sporazumTabela 10.4Matrica isplate za kartelski sporazumTabela 10.4Matrica isplate za kartelski sporazum
MinakvaMinakva
Prodaje za 1€ Prodaje za 0,90€
Knjaz Miloš
Prodaje za 1€
500 dnevno za svakoga
0 za Knjaza990 za MinakvuKnjaz
Miloš Prodaje za 0,90€
990 za Knjaza0 za Minakvu
495 dnevno za svakoga
Pri svakom sledećem koraku, drugo preduzeće će izjednačiti cenu, dok cene ne budu snižene na nivo marginalnog troška -‐ u ovom primeru, na nulu.
Kartelski sporazum stavlja pred učesnike ekonomske podsticaje karakteristične za zatvorenikovu dilemu, što objašnjava zašto su takvi sporazumi bili toliko nestabilni kroz istoriju. Obično kartel ne čine samo dva preduzeća, nego njih nekoliko, pa je veoma teško uspostaviti mehanizam kojim se kažnjavaju spuštači cena. U mnogim slučajevima, teško je otkriti ko od učesnika krši sporazum. Na primer, Organizacija zemalja izvoznica nafte (Organization of Petroleum Exporting Countries -‐ OPEC), kartel proizvođača nafte uspostavljen 1970-‐ih da bi ograničio
ZATVORENIKOVA DILEMA 10
proizvodnju nafte, nije imao nikakav praktičan način da spreči države članice da tajno prodaju naftu u gluvo doba noći.
Milo-za-drago i ponavljajuća zatvorenikova dilema
Kada svi igrači sarađuju u zatvorenikovoj dilemi, svaki od njih dobija više isplate nego kada ne sarađuju. Zbog toga će ljudi suočeni sa zatvorenikovom dilemom tražiti načine da stvore podsticaje za obostranu saradnju. Ono što im je potrebno je način da kazne one koji ne sarađuju. To je teško, kada igrači ostvaruju samo jednu interakciju. Međutim, kada očekuju ponavljajuće interakcije, nastaju nove mogućnosti. Ponavljajuća zatvorenikova dilema je uobičajena zatvorenikova dilema koja suočava iste igrače, ne samo jednom, nego mnogo puta. Ekperimentalna istraživanja ponavljajuće zatvorenikove dileme u 1960-‐im godinama otkrila su jednostavnu strategiju koja se dokazala kao veoma eEikasna u sprečavanju nesaradnje. Ime strategije je milo-‐za-‐drago, i evo kako ona radi: kada stupite u kontakt sa nekim, sarađujete. U svakom sledećem kontaktu, jednostavno uradite isto što je druga osoba uradila prethodnom prilikom. Prema tome, ako vaš partner nije sarađivao, ni vi nećete sarađivati sledećeg puta sa njim. Ukoliko on tada sarađuje, vaš sledeći potez će biti da sarađujete i vi.
Na osnovu detaljnih računarskih simulacija Robert Akselrod, politikolog sa Univerziteta Mičigen, pokazao je da je milo-‐za-‐drago veoma eEikasna strategija čak i protiv mnogih lukavih strategija smišljenih samo sa
Ponavljajuća zatvorenikova dilema je standardna dilema sa kojojm se isti igrači suočavaju više puta.
Milo-za-drago je strategija u ponavljajućoj ZD po kojoj prvo sarađujete, a posle ponavljate poteze vašeg protivnika.
ciljem da poraze strategiju milo-‐za-‐drago. Da bi uspela, strategija milo-‐za-‐drago zahteva razumno stabilan skup igrača, od kojih svako može da zapamti šta su drugi igrači radili pri prethodnim interakcijama. Takođe, potrebno je da igračima dosta toga zavisi od budućih događaja, zato što strah od osvete odvraća ljude od nesaradnje.
Pošto konkurentska preduzeća na tržištu imaju interakcije iznova i iznova, može izgledati da je strategija milo-‐za-‐drago u stanju da osigura rasprostranjenu zaveru o povećanju cena. Ipak, dogovori o kartelima su uglavnom neuspešni. Nevolja je u tome što je uspešnost strategije milo-‐za-‐drago moguća ako u igri učestvuju samo dva igrača. U industrijama koje su konkurentne ili imaju monopolističku konkurenciju uglavnom postoji mnogo preduzeća, čak ih i u oligopolima često ima nekoliko. Kada postoji više od dva preduzeća i jedno odstupi od saradnje, kako će oni koji sarađuju kazniti preduzeće koje je prestalo da sarađuje? Smanjanjem cene? To bi kaznilo sve, ne samo prestupnika. Svako preduzeće može shvatiti da je kažnjavanje neostvarivo i odlučiti da snizi cene odmah, nadajući se barem nekom ekonomskom proEitu na kraći rok. U svakom slučaju, ono što izgleda jasno je da praktični problemi pri
11! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
primeni strategije milo-‐za-‐drago onemogućavaju održavanje kartelskih sporazuma na duži rok.
Primer 10.2Ekonomski prirodnjak
Zašto su proizvođači cigareta bili srećni kada im je Kongres zabranio da se reklamiraju na TV?
Kako je kongres nenameravano rešio dilemu o televizijskom reklamiranju sa kojom su se suočavali proizvođači cigareta?
Američki kongres je tokom 1970. godine usvojio zakon kojim je reklamiranje cigareta zabranjeno od 1. januara 1971. godine. Pošto se procenat Amerikanaca koji konzumiraju cigarete smanjivao, izlgedalo je da zakon ispunjava svoju svrhu tako što štiti građane od proizvoda dokazano štetnog po zdravlje. Međutim, zakon je imao i neželjenu posledicu -‐ povećao se ekonomski proEit proizvođača cigareta, kratkoročno. U godini pre usvajanja zakona, proizvođači su potrošili 300 miliona dolara na reklamiranje -‐ oko 60 miliona dolara više nego što su potrošili u godini posle usvajanja zakona. Veći deo uštede na reklamama 1971. godine odrazio se na povećanje proEita na kraju godine. Ako je ukidanje televizijskog reklamiranja učinilo proizvođače proEitabilnijim, zašto proizvođači sami nisu ukinuli reklame?
Kada nesavršeno konkurentna Eirma reklamira svoj proizvod, njegova kriva tražnje pomera se u desno, i to iz dva razloga. Prvo, ljudi koji nikada nisu koristili tu vrstu proizvoda saznaju za taj proizvod, a neki ga i kupe. Drugo, ljudi koji konzumiraju drugi brend mogu da promene brend. Posledica prvog je rast prodaje cele industrije; drugi dovodi samo do redistribucije prodaje među brendovima.
Iako reklamiranje proizvodi oba efekta u duvanskoj industriji, glavna posledica je promena brendova. Stoga, odluka da li da se reklamira stavlja preduzeće u situaciju zatvornikove dileme. Tabla 10.5 pokazuje isplate sa kojima su suočena dva proizvođača cigareta koji odlučuju da li da se reklamiraju. Ako se oba preduzeća reklamiraju na TV (gornje-‐levo polje), svako zarađuje proEit od samo 10 miliona dolara godišnje, u poređenju sa proEitom od 20 miliona dolara godišnje za svakoga, ukoliko se niko ne reklamira (donje-‐desno polje). Jasno je da će oba preduzeća biti na dobitku ukoliko se ni jedno ne reklamira.
Ipak, treba imati na umu podsticaj koji ima svako preduzeće. BAT (British American Tobacco) zna da, ako se Filip Moris (Phillip Morris) ne reklamira, reklamiranjem može da ostvari viši proEit (35 miliona dolara godišnje), nego što bi ostvario nereklamiranjem (20 miliona dolara godišnje). U slučaju da se Filip Moris reklamira, BAT takođe zna da će zaraditi više reklamiranjem (10 miliona dolara godišnje), nego nereklamiranjem (5 miliona dolara godišnje). Stoga je dominantna strategija za BAT da se reklamira. Pošto su isplate simetrične, domina-‐ntna strategija Filip Morisa je takođe da se reklamira. Tako, kada se svako preduzeće ponaša racionalno sa svoje tačke gledišta, dva predu-‐zeća zajedno bivaju na gubitku u odnosu na situaciju kada bise uzdržala
ZATVORENIKOVA DILEMA 12
od reklamiranja. Kongresna zabrana reklamiranja prisilila je proizvo-‐đače cigareta da postignu ono što sami ne bi bili u stanju da urade.
Tabela 10.5Reklamiranje cigareta kao zatvorenikova dilemaTabela 10.5Reklamiranje cigareta kao zatvorenikova dilemaTabela 10.5Reklamiranje cigareta kao zatvorenikova dilemaTabela 10.5Reklamiranje cigareta kao zatvorenikova dilema
Filip MorisFilip Moris
Reklamira se na TVNe reklamira se na
TV
BAT
Reklamira se na TV
10 miliona godišnje za oba
35 mil/god za BAT 5 mil/god za FM
BATNe reklamira
se na TV5 mil/god za BAT 35 mil/god za FM
20 miliona godišnje za oba
U mnogim industrijama primarni cilj reklamiranja je navođenje potrošača da promene brend. U tim industrijama dominantna strategija je masovno reklamiranje (gornje-levo polje), iako je za industriju kao grupu bolje da se ne reklamira (donje-desno
polje).
Kao što naredni primer pokazuje, razumevanje zatvorenikove dileme može pomoći ekonomskom prirodnjaku da razume ljudsko ponašanje ne samo u poslovnom svetu, već i u drugim oblastima života.
Zašto ljudi viču na zabavama?
Kad god se veliki broj ljudi okupi u zatvorenom prostoru radi druženja, nivo buke naglo poraste. Posle takvih okupljanja, ljudi se često žale na bol u grlu i promuklost. Ukoliko bi na zabavama svi pričali normalnim tonom, ukupan nivo buke bi bio manji, a ljudi bi se čuli podjednako dobro. Zašto onda ljudi viču?
Problem podrazumeva razliku između pojedinačnih podsticaja i grupnih podsticaja. Pretpostavimo da svi počnu da pričaju normalnim tonom. Zbog gužve, učesnici razgovora teško čuju jedni druge, čak i kada niko ne viče. Iz perspektive pojedinca prirodno rešenje je da govori malo glasnije. To je takođe prirodno rešenje za sve ostale. Kada svi govore glasnije, nivo buke raste, tako da niko ne čuje ništa bolje nego pre nego što su počeli da viču.
Bez obzira šta drugi urade, pojedinac će biti na dobitku ukoliko govori glasnije. Zapravo, to je dominantna strategija za sve. Ipak, kada svi prate dominantnu strategiju, rezultat je lošiji (niko ne može da čuje dobro) nego što je bio kada su svi pričali normalno. Iako vikanje predstavlja uzaludno trošene energije, pojedinci nemaju bolju opciju. Ko odluči da govori tiho, dok drugi viču, neće moći da se čuje. Niko ne želi da ide kući sa promuklim glasom, ali ljudi očigladno radije biraju taj trošak nego alternativu da niko ne može da ih čuje.
Primer 10.3Ekonomski prirodnjak
Zašto ljudi često moraju da govore glasno, da bi ih drugi čuli na zabavama?
13! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
Rekapitulacija Zatvorenikova dilema
Zatvorenikova dilema je igra u kojoj svaki igrač ima dominantnu strategiju; i u kojoj su isplate za svakog igrača manje, kada obojca odaberu dominantnu strategiju, nego kada obojca izaberu podređenu strategiju. Podsticaji analogni ovima u zatvorenikovoj dilemi su od pomoći kada se objašnjavaju različita ponašanja u poslovnom i svakodnevnom životu -‐ među njima su i prekomerna potrošnja na reklamiranje i nestabilnost kartela. Strategija milo-‐za-‐drago pomaže da se održi saradnja u ponavljajućim zatvorenikovim dilemama sa dva igrača, ali je neeEikasna u ponavljajućim zatvorenikovim dilemama sa više igrača.
Zatvorenikova dilema je igra u kojoj svaki igrač ima dominantnu strategiju; i u kojoj su isplate za svakog igrača manje, kada obojca odaberu dominantnu strategiju, nego kada obojca izaberu podređenu strategiju. Podsticaji analogni ovima u zatvorenikovoj dilemi su od pomoći kada se objašnjavaju različita ponašanja u poslovnom i svakodnevnom životu -‐ među njima su i prekomerna potrošnja na reklamiranje i nestabilnost kartela. Strategija milo-‐za-‐drago pomaže da se održi saradnja u ponavljajućim zatvorenikovim dilemama sa dva igrača, ali je neeEikasna u ponavljajućim zatvorenikovim dilemama sa više igrača.
Igre u kojima je važan tajmingU igrama koje smo razmatrali do sada, pretpostavka je bila da igrači svoje strategije biraju istovremeno i da nije važno koji igrač je napravio prvi potez. Na primer, u zatvorenikovoj dilemi, igrači koji slede sopstveni interes biraće svoje dominantne strategije, čak iako unapred znaju strategije koje su odabrali njihovi suparnici. U drugim situacijama, kao u pregovorima između Vornera i Tonija Beneta opisanim na početku ovog poglavlja, tajming je suštinski važan.
Počećemo sa primerom igre čiji ishod je nemoguće predvideti ako su oba igrača istovremeno na potezu, a čiji je ishod jasan ukoliko jedan igrač ima priliku da odigra pre drugog.
Da li Dodž treba da napravi hibridni Vajper?
Dodž Vajper (Dodge Viper) i Ševrolet Korveta (Chevrolet Corvette) takmiče se na ograničenom tržištu američkih zaljubljenika u sportske automobile. Svako preduzeće zna da drugo razmatra da li da proizvede hibridnu verziju svog automobila. Ako oba preduzeća proizvedu hibride, oba će zaraditi po 60 miliona dolara proEita. Ako ni jedno ne proizvede hibrid, oba će zaraditi 50 miliona dolara. Ako Ševrolet predstavi hibrid, a Dodž ne, Ševrolet će zaraditi 80 miliona dolara, a Dodž će zaraditi 70 miliona dolara. Ukoliko Dodž proizvede hibrid, a Ševrolet ne, Dodž će zaraditi 80 miliona dolara, a Ševrolet će zaraditi 70 miliona dolara. Da li neko od preduzeća ima dominantnu strategiju u ovoj situaciji? Šta će se dogoditi u ovoj igri ako Dodž bira prvi, a Ševrolet bira tek pošto vidi izbor Dodža?
Kada oba preduzeća treba da donesu svoje odluke u isto vreme, matrica isplate za ovaj primer izgleda kao na Tabeli 10.6.
IGRE U KOJIMA JE VAŽAN TAJMING 14
Logika proEita prikazanog u Tabeli 10.6 je takva da, iako se potrošačima generalno dopada ideja da voze hibridni sportski auto (zbog toga su proEiti veći ukoliko oba proizvođača proizvedu svoje modele nego ako to ne urade), proizvođači će morati više da se nadmeću međusobno ako ponude istu vrstu automobila (pa su zbog toga proEiti niži kada ponude iste vrste automobila, nego kada ponude različite).
Tabela 10.6Prednost različitostiTabela 10.6Prednost različitostiTabela 10.6Prednost različitostiTabela 10.6Prednost različitosti
Dodž VajperDodž Vajper
Nudi hibrid Ne nudi hibrid
Ševrolet Korveta
Nudi hibrid
60 miliona za svakoga80 mil. za Ševrolet70 mil. za Dodž Ševrolet
Korveta Ne nudi hibrid
70 mil. za Ševrolet80 mil. za Dodž
50 miliona za svakoga
Profiti su viši kada proizvođači ponude različite vrste auto-mobila (gornje-desno i donje-levo polje). Vozači preferiraju hibridna vozila (gornje-levo polje) u odnosu na nehibride (donje-desno polje).
U matrici isplate 10.6, ni jedan proizvođač nema dominantnu strategiju. Najbolji ishod za Dodž je da ponudi hibridnog Vajpera, ako Ševrolet ne ponudi hibridnu Korvetu (donje-‐levo polje). Najbolji ishod za Ševrolet je da ponudi hibridnu korvetu, ako Dodž ne ponudi hibridnog Vajpera (gornje-‐desno polje). Oba polja, i dolje-‐levo i gornje-‐desno su Nešove ravnoteže za ovu igru, zato što nijedna kompanija nema podsticaj da se jednostrano pomeri ako se nađu u nekom od ta dva polja. To je zato što Ševrolet ne bi hteo da napusti gornje-‐desno polje (to polje je ipak najbolji mogući ishod za Ševrolet), ali ne bi ni Dodž (zato što bi mu prelazak na hibridno vozilo umanjio proEit sa 70 na 60 miliona dolara). Ipak, bez dodatnih informacija, ne možemo predvideti gde će se naći dva preduzeća.
Ukoliko jedna strana može da igra pre druge, onda podsticaji za delanje naprasno postaju jasniji. U igrama u kojima vreme ima važnu ulogu, drvo odluke, ili drvo igre, je korisniji način za predstavljanje isplata od tradicionalne matrice isplate. Ova vrsta diagrama opisuje moguće poteze po redu po kome se mogu pojaviti i prikazuje Einalne isplate za svaku moguću kombinaciju poteza.
Drvo odluke (ili drvo igre) je dijagram koji redom opisuje moguće poteze u igri i prikazuje isplate koje odgovaraju svakoj mogućoj kombinaciji poteza.
Ako Dodž ima prvi potez, drvo odluke za ovu igru prikazano je na crtežu 10.3. U tački A Dodž započinje igru odlukom o tome da li da ponudi hibrid. Ako odluči da ponudi, onda Ševrolet mora da odabere svoj odgovor u B. Ako Dodž ne ponudi hibrid, Ševrolet će birati iz tačke C. U svakom slučaju igra se završava kada Ševrolet napravi svoj izbor.
15! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
CRTEŽ 10.3Drvo odluke za primer sa hibridomOvo drvo odluke pokazuje poteze i isplate, za igru sa hibridom, po redu po kome se mogu pojaviti.
A
Dodž odlučuje
Nudi hibrid
Ne nudi hibrid
Nudi hibrid
Nudi hibrid
Ne nudi hibrid
Ne nudi hibrid
B
C
Ševrolet odlučuje
G
D
E
F
Krajnji ishod
60 mil. za Ševrolet60 mil. za Dodž
70 mil. za Ševrolet80 mil. za Dodž
80 mil. za Ševrolet70 mil. za Dodž
50 mil. za Ševrolet50 mil. za Dodž
U strateškom razmišljanju o ovoj igri za Dodž je ključno da se stavi u poziciju Ševroleta i zamisli kako bi Ševrolet reagovao na različite izbore sa kojima se može suočiti. U principu, za Dodž ima smisla da pretpostavi da će Ševrolet reagovati u skladu sa sopstvenim interesom -‐ što znači da će izabrati opciju koja donosi najviši proEit za Ševrolet. Dodž zna da, ako izabere da ponudi hibrid, Ševroletova najbolja opcija u B biće da ne ponudi hibrid (pošto je Ševroletov proEit za 10 miliona dolara viši u E nego u D). Dodž takođe zna da ako izabere da ne ponudi hibrid, Ševroletova najbolja opcija u C će biti da ponudi hibrid (pošto je Ševroletov proEit za 30 miliona dolara viši u F nego u G). Prema tome, Dodž zna da će završiti u E i zaraditi 80 miliona dolara ako ponudi hibrid, dok će ako ne ponudi hibrid završiti u F, gde će zaraditi samo 70 miliona dolara. Možemo zaključiti da je za Dodž, u slučaju da igra prvi, najbolja strategija da ponudi hibrid. U tom slučaju za Ševrolet je najbolje da izabere suprotno, odnosno da ne ponudi hibrid.
Uverljive pretnje i obećanja
Uverljiva pretnja je pretnja koju onaj koji preti ima interes da izvrši.
Podsticaj
Da li je Ševrolet mogao da odvrati Dodž od predstavljanja novog hibrida pretnjom da će ponuditi svoj hibrid, bez obzira šta Dodž uradi? Problem sa ovom strategijom je što takva pretnja ne bi bila uverljiva. Jezikom teorije igara, uverljiva pretnja je pretnja koju onaj koji preti ima interes da izvrši u trenutku kada za to dođe vreme. Kao što nas uči princip podsticaja, ljudi će verovatno biti skeptični prema pretnji ukoliko znaju da ne postoje podsticaji za njeno izvršavanje. Ovde jeproblem taj što Dodž zna da nije u Ševroletovom interesu da izvrši svoju pretnju ukoliko Dodž ponudi hibrid. Naposletku, kada Dodž već
IGRE U KOJIMA JE VAŽAN TAJMING 16
ponudi hibrid, u Ševroletovom najboljem interesu je da ne ponudi hibrid.
Koncept uverljive pretnje zapazili smo u pregovorima između menadžera Vorner Bradersa i Tonija Beneta u vezi sa Benetovim honorarom za nastup u Eilmu MaHijaš na terapiji. Kada je veći deo Eilma već bio snimljen, menadžeri su znali da ne mogu uverljivo da zaprete da će odbiti zahtev za Benetovu nadoknadu, zato što bi u tom trenutku prilagođavanje Eilma drugom pevaču bilo ekstremno skupo. Suprotno tome, slična pretnja upućena pre snimanja Eilma bila bi uvreljiva.
Kao što je u nekim igrama nemoguće uputiti uverljive pretnje, u drugima nije moguće dati uverljivo obećanje. Uverljivo obećanje je ono čije je ispunjenje u interesu obećavaoca. U narednom primeru oba igrača su na gubitku zbog nemogućnosti da daju uverljivo obećanje.
Uverljivo obećanje je obećanje koje onaj koji ga daje ima interes da ispuni
Da li bi biznismen trebalo da otvori predstavništvo u drugom gradu?
Vlasnik veoma uspešnog biznisa želi da otvori predstavništvo u udaljenom gradu. Ako zaposli nekog da rukovodi novim predstavni-‐štvom, može mu dati mesečnu platu od 1000 evra -‐ dodatak od 500 evra preko onoga što bi menadžer inače mogao da zaradi na drugom mestu -‐ i da ostvari ekonomski proEit od 1000 evra mesečno za sebe. Za vlasnika predstavlja problem to što neće biti u mogućnosti da nadgleda menadžerovo ponašanje. Vlasnik zna da menadžer može da poveća svoju zaradu na 1500 evra, odnosno stvori vlasniku gubitak od 500 evra, ukoliko nepošteno vodi predstavništvo. Da li će vlasnik otvoriti novo predstavništvo ukoliko veruje da svi menadžeri sebično žele da uvećaju lični dohodak?
Kandidat za menadžera obećava da će upravljati pošteno
C
BA
Vlasnik ulaziu posao
Vlasnik ne ulazi u posao
Menadžer pošten;vlasnik dobija 1000,menadžer dobija 1000
Menadžer nepošten;vlasnik dobija -500,menadžer dobija 1500
Vlasnik dobija 0,menadžer dobija 500 radeći drugi posao
CRTEŽ 10.4Drvo odluke za igru sa isturenim predstavništvom.
Najbolji ishod za vlasnika je da uđe u posao i otvori istureno predstavništvo iz B, a menadžer izabere da bude pošten u C. Međutim, ako menadžer gleda samo svoj interes i vlasnik to zna, ovaj put neće voditi do ravnoteže.
Drvo odluke za igru istureno predstavništvo prikazano je na Crtežu
17! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
10.4. U A, kandidat za menadžera obećava da će upravljati pošteno, što dovodi vlasnika u B, gde on odlučuje da li da otvori predstavništvo. Ako otvori, oni dolaze u C, gde menadžer treba da odluči da li da upravlja pošteno. Ako je menadžerov jedini cilj da zaradi koliko god može, on će upravljati nepošteno (donja grana iz C) pošto će na taj način zaraditi 500 evra više nego poštenim upravljanjem (gornja grana iz C).
Prema tome, ako vlasnik otvori novo predstavništvo, na kraju će završiti sa ekonomskim gubitkom od 500 evra. Ako ne otvori predstavništvo (donja grana iz B), imaće ekonomski proEit od nula evra. Pošto je nula bolje od -‐500, vlasnik će odlučiti da ne otvori istureno predstavništvo. Na kraju oportunitetni trošak menadžerove nesposobnosti da da uverljivo obećanje je 1500 evra: menadžerova povišica od 500 i vlasnikov proEit od 1000 evra.
Vežba 10.3
Prle i Tihi igraju igru prikazanu na drvetu igre koje sledi. Prle je prvi na potezu iz A. Kada Prle izabere gornju ili donju granu iz A, Tihi, koji vidi šta je Prle izabrao, bira gornju ili donju granu iz B ili C. Kakav će biti ravnotežni ishod ove igre, imajući u vidu isplate koje su prikazane na kraju svake grane? A kakav će biti ako bi Tihi, pre Siminog poteza, mogao da se uverljivo obaveže da će izabrati neku gornju ili donju granu, kada na njega dođe red da bira?
' '
100 za Prleta100 za Tihog
60 za Prleta105 za Tihog
500 za Prleta400 za Tihog
50 za Prleta420 za Tihog
CTihi Bira
APrle bira
Tihi BiraB
Monopolistička konkurencija u kojoj je značajna lokacija.
U mnogim poteznim igrama (sequential games), igrač koji je prvi na potezu uživa stratešku prednost. Takav je bio slučaj, na primer, u odluci da li proizvoditi hibridne sportske automobile. U tom primeru, prvi igrač je bolje prošao zato što je bio u mogućnosti da iskoristi znanje da će obe Eirme proći ako im se proizvodi razlikuju, nego ako su slični. Međutim, to neće uvek biti slučaj. Kada je osobina koja diferencira
IGRE U KOJIMA JE VAŽAN TAJMING 18
proizvode dve proizvođača vremenska ili prostorna, proizvođač koji igra poslednji ponekad ima prednost, kao što Primer 10.4 ilustruje.
Zbog čega često viđamo trafike i prodavnice jedne do drugih na susednim ćoškovima i autobuskim stanicama?
U mnogim gradovima uobičajeno je videti traEike i prodavnice načičkane jedne oko drugih, a da pritom drugih radnji nema do drugog udaljenog mesta gde su ponovo grupisane (sledećeg autobuskog stajališta). Ako bi traEike bile udaljenije skoro svi potrošači bi mogli manje da hodaju do najbliže traEike. Zašto su onda traEike grupisane?
Na Crtežu 10.5, pretpostavite da je prva traEika koja je otvorena u A bila najbliža traEika za 1.200 potrošača koji žive u istim zgradama ravnomerno raspoređenim duž puta izmežu A i autoputa koji se nalazi jedan kilometar istočno.6 Oni koji žive istočno od autoputa kupuju negde drugde, jer ne mogu da pređu autoput. Oni koji žive zapadno od traEike u A kupuju ili u A ili u nekoj drugoj radnji na zapadu, u zavisnosti koja ima je bliža. Zašto će, u ovakvim okolnostima, preduzetnik koji želi da maksimizira proEit, otvarajući traEiku između A i autoputa, želeti da otvori novu traEiku u B, a ne na nekoj središnjoj lokaciji, poput C?
Primer 10.4Ekonomski prirodnjak
Zašto se prodavci na malo grupišu na istim lokacijama?
Ukoliko je traEika otvorena u C, dužina koju bilo koji kupac koji živi između A i autoputa mora da pređe biće najviše ⅓ kilometra do najbliže traEike. Potrošači, njih 800, koji žive između tačke D (koja je na pola puta od A i C) i autoputa kupovali bi u C, dok bi 400, koji žive između D i A, kupovalo u A.
CRTEŽ 10.5Zanimljiva tendencija monopolističkih konkurenata da se grupišu.
Kao grupa potrošači bi uživali u kraćoj šetnji da se radnja nalazi u C ili D, umesto u B. Međutim druga radnja će imati više mušterija ako se nalazi u B.
19! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
6 “ravnomerno raspoređenim” znači da je broj potrošača koji žive uz bilo koji deo puta između A i autoputa proporcionalan dužini tog dela puta. Na primer broj onih koji žive na delu puta koji predstavlja desetinu kilometra u dužini bio bi 1/10 x 1200 = 120
Uprkos činjenici da je C najpoželjnija pozicija za novu traEiku iz perspektive potrošača, to nije najisplativija pozicija za vlasnika traEike. Razlog je taj što vlasnikov proEit zavisi od toga koliko ljudi kupuje u njegovoj radnji, a ne od toga koliko oni moraju da pešače da bi do nje došli. Pošto je naglašeno da ljudi kupuju u radnji koja je najbliža njihovom domu, najbolja opcija iz preduzetničke perspektive je da radnju otvori u B, na ćošku odmah preko puta A. Na taj način će njegova radnja biti najbliža za svih 1200 ljudi koji žive između A i autoputa. Ovakva logika nam pomaže da objasnimo grupisanje traEika, benzinskih pumpi i drugih Eirmi u monopolističkoj konkurenciji čija je najvažnija diferencirajuća osobina njihova geografska lokacija.
Za uvid koji je pomogao da se dođe do odgovora na pitanje postavljeno u Primeru 10.4 zahvaljujemo ekonomisti Haroldu Hotelingu (Harold Hotelling).7 Hoteling je razumevanje ovog problema iskoristio kako bi objasnio zašto se dva prodavca viršli na širokoj plaži svoro uvek postave jedan do drugog na pola od jednog do drugog kraja plaže.
Mnogim oligopolističkim i Eirmama u monopolističkoj konkurenciji, za diferencijaciju proizvoda važnija je dimenzija pozicioniranja u vremenu, nego u prostoru. Vremena poletanja različitih avioprevoznika na relaciji Beograd-‐Podgorica je samo jedan primer. Vreme prikazivanja Eimskih projekcija u različitim lokalnim bioskopima je drugi. U ovim slučajevima takođe često možemo primetiti grupisanje proizvoda. Prema tome na tržištu Beograd-‐Podgorica, i JAT i Montenegro imaju letove tokom popodneva na svakih sat vremena. Takođe, u mnogim bioskopima prve večernje projekcije počinju u 20:00.
U drugim primerima se za najvažnije diferencirajuće osobine kaže da opisuju lokaciju proizvoda u apstraktnijem “prostoru proizvoda”. Kada su u pitanju bezalkoholna pića, na primer, možemo poređati različite proizvode po nivoima zaslađenosti i gaziranosti. Ovde je takođe veoma uobičajeno da su konkurentski proizvodi veoma slični, kao Koka Kola i Pepsi. Grupisanje u ovim slučajevima nastaje iz razloga analognim onima koje je Hoteling razmatrao u svom čuvenom radu.
Rekapitulacija Igre u kojima je važan tajming
Ishodi u mnogim igrama zavise od trenutka u kome igrači vuku svoje poteze. Za takve igre, isplate je bolje prikazati uz pomoć drveta odluke nego matrice isplate. Ponekad se drugi igrač trudi da ponudi proizvod koji se značajno razlikuje od postojećih proizvoda. U drugim slučajevima drugi igrač čini sve da njegov proizvod izgleda skoro isto kao postojeći proizvodi.
Ishodi u mnogim igrama zavise od trenutka u kome igrači vuku svoje poteze. Za takve igre, isplate je bolje prikazati uz pomoć drveta odluke nego matrice isplate. Ponekad se drugi igrač trudi da ponudi proizvod koji se značajno razlikuje od postojećih proizvoda. U drugim slučajevima drugi igrač čini sve da njegov proizvod izgleda skoro isto kao postojeći proizvodi.
IGRE U KOJIMA JE VAŽAN TAJMING 20
7 Harold Hotelling, “Stability and Competition,” u: Economic Jurnal 39, no. 1 (1929), str. 41-57.
Problemi obavezivanjaIgre kao ona u Vežbi 10.3, kao i u zatvorenikovoj dilemi, kartelskoj igri i igri isturenog predstavništva, suočavaju igrače sa problemom obavezivanja -‐ situacijom u kojoj oni imaju poteškoće da postignu ženjeni ishod zato što ne mogu da iznesu uverljive pretnje ili obećanja. Ukoliko oba igrača u originalnoj zatvorenikovoj dilemi mogu da daju obavezujuće obećanje da će ćutati, obojica bi osigurali manje kazne, kao
Problem obavezi-vanja je situacija u kojoj ljudi ne mogu da ostvare svoje ciljeve zato što ne mogu da upute uverljivu pretnju ili obećanje.
posledicu podzemnog kodeksa Omerta8, pod kojim će biti ubijene porodice onih koji daju neke dokaze protiv kolege maEijaša. Slična logika objašnjava usvajanje vojnih sporazuma o kontroli naoružanja, u kojima protivnici potpisuju obavezujuće obećanje da će smanjiti kupovinu oružija. Problem obavezivanja u igri isturenog predstavništva može biti rešen ako bi kandidat za menadžera mogao da pronađe način da se obaveže da će pošteno rukovoditi ako dobije posao. Kandidatu je potreban način obavezivanja (commitment device) -‐ nešto što mu daje podsticaj da ispuni svoje obećanje.
Način obavezivanja je način promene podsticaja zbog koga inače prazne pretnje ili obećanja postaju uvreljivi
Biznismeni su vrlo dobro svesni problema obavezivanja na radnom mestu i zato imaju različite načine obavezivanja da bi ih rešili. Zamislite, na primer, problem sa kojim se suočava vlasnica restorana. Ona želi da konobari pruže dobru uslugu kako bi mušterije uživale u obrocima i dolazile ponovo u restoran. Pošto joj je dobra usluga važna, ona je spremna da za nju dodatno plati konobarima. Sa svoje strane, konobari bi takođe bili radi da pruže dobru uslugu, ako zauzvrat budu dodatno plaćeni. Problem je u tome što vlasnica ne može uvek da nadgleda da li konobari pružaju dobru uslugu. Nju brine da li će konobari zabušavati kada ona ne gleda, iako su dodatno plaćeni. Dok vlasnica ne nađe način da reši ovaj problem, ona neće dodatno plaćati, konobari neće pružati dobru uslugu, pa će svi, zajedno sa gostima, ispaštati. Bolji ishod za sve zainteresovane bio bi moguć ukoliko bi konobari pronašli neki način da se obavežu na dobro pružanje usluga.
Restorani u mnogim državama su pokušavali da reše ovaj problem obavezivanja savetujući goste da ostave bakšiš pošto završe sa obrokom. Privlačnost ovog rešenja je u tome što su gosti uvek u dobroj poziciji da posmatraju kvalitet usluge. Mušterija bi trebalo da bude raspoložena da bakšišem velikodušno nagradi dobru uslugu pošto tako može da osigura dobru uslugu u budućnosti. Konobar takođe ima snažan podsticaj da pruži dobru uslugu, zato što zna da će visina bakšiša zavisiti od kvaliteta njegove usluge.
21! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
8 Zavet ćutanja
Svi različiti načini obavezivanja koje smo razmatrali -‐ podzemni kodeks Omerta, vojni sporazumi o kontroli naoružanja, bakšiš za konobara -‐ delotvorni su zato što menjaju podsticaje sa kojima se susreću donosioci odluka. Međutim, kao što islustruje sledeći primer, promena podsticaja u željenom pravcu nije uvek izvodljiva.
Da li će Šurda ostaviti bakšiš posle večere na putu?
Šurda je upravo večerao odrezak od 100 evra u restoranu udaljenom 500 kilometara od mesta u kome živi. Konobar ga je dobro uslužio. Ako Šurda brine samo o sebi, da li će ostaviti bakšiš?
Kada je već uslužio gosta, konobar ne može tu uslugu da vrati nazad, u slučaju da gost ne ostavi bakšiš. U restoranima u koje dolaze lokalni gosti, nedavanje bakšiša nije problem, jer konobar sledeći put vrlo lako može loše da usluži osobu koja ne ostavi bakšiš. Međutim konobar nema tu mogućnost kada su u pitanju gosti sa strane. Pošto je već dobro uslužen, Šurda bira da li da plati 100 evra ili 115 evra za svoj obrok. Ukoliko je stipsa u duši, prva opcija će mu biti privlačnija.
Vežba 10.4
Putnik obeduje u restoranu daleko od svog doma. I on i konobar koji ga uslužuje su racionalni i teže uskom ličnom interesu. Konobar prvo bira da li dobro ili loše da usluži gosta koji zatim bira da li da ostavi bakšiš ili ne. Isplate njihove interakcije su sažete na pratećem drvetu igre. Koliko je gost najviše spreman da plati kako bi signalizirao konobaru da će posle obroka ostaviti bakšiš ukoliko bude
Da li će na kvalitet usluge u restoranu izvan grada uticati to da li ste ostavili bakšiš?
dobro uslužen?
Uslužidobro
Uslužiloše
Konobar
10 za konobara5 za gosta
GostDaje bakšiš
Ne daje bakšiš -5 za konobara
30 za gosta
20 za konobara20 za gosta
Rekapitulacija Problemi obavezivanja
Problemi obavezivanja nastaju kada nesposobnost da se iznesu uverljive pretnje i obećanja sprečava ljude da dostignu željene ishode. Takvi problemi ponekad mogu biti rešeni korišćenjem načina obavezivanja -‐ načina za promenu podsticaja koji olakšavaju iznošenje uverljivih pretnji ili obećanja.
Problemi obavezivanja nastaju kada nesposobnost da se iznesu uverljive pretnje i obećanja sprečava ljude da dostignu željene ishode. Takvi problemi ponekad mogu biti rešeni korišćenjem načina obavezivanja -‐ načina za promenu podsticaja koji olakšavaju iznošenje uverljivih pretnji ili obećanja.
PROBLEMI OBAVEZIVANJA 22
Strateška uloga preferencijaU svim do sada razmatranim igrama, pretpostavljali smo da je igračima stalo samo do dobijanja najboljih mogućih ishoda za njih same. Prema tome, cilj svakog igrača bio je da dobije najvišu novčanu isplatu, najkraću zatvorsku kaznu, najbolje šanse da ga drugi čuju i tako dalje. Ironočno, u većini ovih igara, igrači ne uspevaju da dođu do najboljih ishoda. Bolji ishodi ponekad mogu biti dostignuti promenom materijalnih podsticaja sa kojima se suočavaju sebični igrači, ali ne i uvek.
Ako promena važnih materijalnih podsticaja nije moguća, problemi obavezivanja ponekad mogu biti rešeni promenom psiholoških podsticaja kod ljudi. Kao što sledeći primer ilustruje, u društvu u kome su ljudi snažno uslovljeni da razvijaju moralne stavove -‐ osećaj krivice kada naudimo drugima, osećaj simpatije prema trgovinskim partnerima, osećaj zgražavanja prema nepravdi -‐ problemi obavezivanja nastaju ređe nego u društvima koja se više vode uskim ličnim interesom.
Da li će biznismen otvoriti istureno predstaništvo, u moralnom društvu?
Zamislite ponovo vlasnika veoma uspešnog posla koji razmišlja da li da otvori predstavništvo u udaljenom gradu. Pretpostavimo da su u društvu u kome on živi svi građani veoma pošteni. Da li će on otvoriti istureno predstavništvo?
Pretpostavimo, na primer, da će kandidat za menadžera imati napad griže savesti ako proneveri vlasnikov novac. Većina ljudi odbija da osećaju krivice dodeli novčanu vrednost. Diskusije radi, pretpostavimo da su takva osećanja toliko neprijatna da bi menadžer bio spreman da plati 10.000 evra da bi ih izbegao. Pod tom pretpostavkom, menadžerova isplata ukoliko upravlja nepošteno ne bi bila 1.500 nego 1.500-‐10.000= -‐8.500 evra. Novo drvo odluke prikazano je na Crtežu 10.6.
23! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
CRTEŽ 10.6Igra “istureno predstavništvo” sa poštenim menadžerom Ako vlasnik može da nađe kandidata koji bi u C izabrao da upravlja pošteno, on bi zaposlio tog kandidata u B i otvorio istureno predstavništvo.
Kandidat za menadžera obećava da će upravljati pošteno
C
BA
Vlasnik ulaziu posao
Vlasnik ne ulazi u posao
Menadžer pošten;vlasnik dobija 1.000,menadžer dobija 1.000
Menadžer nepošten;vlasnik dobija -500,menadžer dobija -8.500
Vlasnik dobija 0,menadžer dobija 500 radeći drugi posao
U ovom slučaju najbolji izbor za vlasnika u B biće da otvori istureno predstavništvo zato što zna da će u C menadžerov najbolji izbor biti da upravlja pošteno. Ironično je naravno to što pošteni menadžer u ovom primeru na kraju biva bogatiji nego sebični menadžer u prethodnom primeru, koji je dobio samo manju platu na drugom poslu.
Da li su ljudi u suštini sebični?
Kao što prethodni primer navodi, pretpostavka da ljudi slede uski lični interes ne obuhvata uvek sve motive koji određuju izbor u strateškim situacijama. Setite se, na primer, kada ste vi poslednji put jeli u restoranu van grada. Da li ste ostavili bakšiš? Ako jeste, vaše ponašanje je bilo sasvim normalno. Istraživači su zaključili da je nivo bakšiša ostavljenog u restoranima u koje dolaze gosti sa strane u najvećem broju slučajeva isti kao u restoranima u koje dolaze lokalni gosti.
Zaista, postoji mnogo izuzetaka od ishoda prognoziranih na osnovu pretpostavke da ljudi slede svoj najuži lični interes. Ljudi koji su tretirani nefer često pokšavaju da se osvete, čak iako je to štetno za njih same. Svakoga dana, odbijaju da učestvuju u proEitabilnim aktivnostima zato što smatraju da one “nisu fer”. Kroz te, i bezbrojne druge primere izgleda da ljudi ne teže za usko deEinisanim ličnim interesom. Ukoliko su motivi za uski lični interes značajni, moramo ih uzeti u obzir pri pokušaju da predvidimo i objasnimo ljudsko ponašanje.
Preferencije, kao rešenja za problem obavezivanja
Ekonomisti često vide preferencije kao ciljeve po sebi. Uzimajući ih kao date, oni računaju koji potezi će najbolje služiti tim preferencijama. Ovaj pristup studiji o ponašanju često koriste drugi društvenjaci, teoretičari igara, vojni stratezi, EilozoEi i drugi. U svom standardnom obliku pristup
STRATEŠKA ULOGA PREFERENCIJA 24
pretpostavlja preferencije, koje su čisto u ličnom interesu, za sadašnjom i budućom potrošnjom dobara različitih vrsta, težnju ka dokolici i tako dalje. Pitanja poštenja, krivice, časti, simpatija i druga ne uzimaju se u obzir.
Ipak takva pitanja često utiču na izbore ljudi pri strateškim interakcijama. Simpatija prema trgovinskom partneru može učiniti poslovnu osobu pouzdanom čak i kada materijalni podsticaji navode na varanje. Osećaj za pravdu može često da navede osobu da prihvati troškove osvete, čak i kada im to neće nadoknaditi nanetu štetu.
Preferencije očigledno mogu da oblikuju ponašanje na ovaj način; ipak one same ne mogu rešiti probleme obavezivanja. Rešenje za takve probleme zahteva ne samo da osobe imaju određene preferencije, nego i da drugi imaju način da ih prepoznaju. Ukoliko poslodavac ne može da identiEikuje pouzdanog zaposlenog, zaposleni ne može da dobije posao za koji je plata zasnovana na poverenju. Pojedinac će veoma lako postati žrtva eksploatacije ukoliko nije sklon osveti. Da li možemo identiEikovati pouzdane partnere među onima sa kojima ćemo možda sklapati poslove koji zahtevaju poverenje? Kada bi ljudi savršeno prepoznavali ličnosti drugih ljudi, oni bi se uvek klonili nepoštenih osoba. Pošto ljudi i dalje, makar i retko, bivaju žrtve pokvarenih osoba, možemo zaključiti da savršeno pouzdani sudovi o ličnostima ili nisu mogući ili su preskupi.
Opreznost pri izboru trgovinskih partnera suštinski je element u rešavanju (ili izbegavanju) problema obavezivanja. Iako je korisno biti pošten i biti prepoznat kao takav, još korisnije je samo izgledati pošteno. Naposletku, lažov koji deluje pošteno imaće veće šanse nego onaj koji izgleda nervozno, znoji se i izbegava kontakt pogledom. Zaista, on će imati iste šanse kao i poštena osoba, ali će dobiti više isplate zato što će iskoristiti svoje šanse u potpunosti.
Na kraju, pitanje da li ljudi mogu razumno da procene ličnosti drugih je empirijsko. Eksperimentalne studije su pokazale da su učesnici veoma uspešni u procenama o tome ko će sarađivati u igri zatvorenikove dileme, a ko neće, čak i na osnovu kratkih susreta sa strancima. Na primer u jednom eksperimentu u kome samo 26 posto učesnika nije sarađivalo, preciznost procena o nesaradnji bila je viša od 56 procenata. Može se pretpostaviti da će predviđanja u vezi sa ljudima koje dobro poznajemo biti još preciznija.
Da li poznajete nekoga ko bi vratio kovertu sa 1000 evra u kešu, ako biste je izgubili u gužvi na koncertu? Ako poznajete, onda prihvatate tvrdnju da karakterne osobine mogu pomoći ljudima u rešavanju problema obavezivanja. Dok god pošteni pojedinci mogu da identiEikuju barem nekog drugog poštenog sa kojim mogu da sarađuju mimo
25! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
nepoštenih pojedinaca, pošteni pojedinci će prosperirati u kompetitivnom okruženju.
Rekapitulacija Strateška uloga preferencija
Za primenu većine koncepata iz teorije igara važna je pretpostavka da igrači slede lični interes u užem smislu. U praksi, međutim, mnogi postupci -‐ kao ostavljanje bakšiša u restoranu izvan grada -‐ nisu u skladu sa ovom pretpostavkom.
Činjenica da su ljudi vođeni složenijim skupom motiva čini ponašanje još težim za prognoziranje, ali takođe stvara nove načine za rešavanje problema obavezivanja. Psihološki podsticaji često mogu da služe kao načini obavezivanja kada promena materijalnih podsticaja nije praktična. Na primer, ljudi koji su u stanju da identiEikuju poštene trgovinske partnere i sarađuju sa njima mimo drugih, mogu da reše probleme obavezivanja koji nastaju usled nedostatka poverenja.
Za primenu većine koncepata iz teorije igara važna je pretpostavka da igrači slede lični interes u užem smislu. U praksi, međutim, mnogi postupci -‐ kao ostavljanje bakšiša u restoranu izvan grada -‐ nisu u skladu sa ovom pretpostavkom.
Činjenica da su ljudi vođeni složenijim skupom motiva čini ponašanje još težim za prognoziranje, ali takođe stvara nove načine za rešavanje problema obavezivanja. Psihološki podsticaji često mogu da služe kao načini obavezivanja kada promena materijalnih podsticaja nije praktična. Na primer, ljudi koji su u stanju da identiEikuju poštene trgovinske partnere i sarađuju sa njima mimo drugih, mogu da reše probleme obavezivanja koji nastaju usled nedostatka poverenja.
STRATEŠKA ULOGA PREFERENCIJA 26
SažetakSažetak• Ekonomisti koriste teoriju igara da analiziraju situacije u kojima isplate za poteze jednog učesnika zavise od postupaka drugih učesnika. Igre imaju tri osnovna elementa: igrače, spisak mogućih poteza ili strategija koje igrači mogu da izaberu; i isplate koji igrači dobijaju za te strategije. Matrica isplate je najuobičajeniji način da se sažmu te informacije u igrama u kojime vreme nema odlučujuću ulogu. U igrama u kojima je vreme važno, drvo odluka predstavlja bolji način za sažimanje informacija.
• Ravnoteža u igri nastaje kada svaki od igrača izabare strategiju koja mu donosi najveću isplatu, kada u obzir uzme strategiju drugog igrača.
• Dominantna strategija je ona koja donosi najviše isplate bez obzira na strategiju koju odabere drugi igrač. U nekim igrama, kao što je zatvorenikova dilema, svaki igrač ima dominantnu strategiju. Ravnoteža u takvim igrama nastaje kada svaki igrač izabere svoju dominantnu strategiju. Postoje igre u kojima dominantna strategija nije dostupna svim igračima.
• Ravnotežni ishodi su često neprivlačni za igrače kao grupu. Zatvorenikova dilema ima tu osobinu, zato što je dominantna strategija svakog igrača da prizna, ipak oba zatvorenika će odslužiti duže zatvorske kazne ako obojca priznaju. Struktura podsticaja ove igre pomaže u objašnjavanju inače različitih društvenih dilema kao što su prekomerno reklamiranje, vojna trka u naoružanju, nemogućnost da se ostvare potencijalne dobiti u interakci-‐jama koje zahtevaju poverenje.
• Pojedinci često mogu da razreše ove dileme ukoliko mogu da se obavežu da će se ponašati na određeni način. Neka obavezi-‐vanja -‐ kao i ona pri sporazumu o kontroli vojnog naoružanja -‐ postižu se promenama materi-‐jalnih podsticaja sa kojima se suočavaju igrači. Druga obavezivanja mogu se postići kroz oslanjanje na psihološke podsticaje koji su u suprotnosti sa materijalnim podsticajima. Moralna osećanja poput krivice, simpatije i osećaja za pravdu često dovode do boljih ishoda od onih koje dostižu igrači koji slede uski lični interes. Da bi ova vrsta obavezivanja bila delotvorna relevantna moralna osećanja moraju biti uočljiva kako bi ih drugi učesnici primetili.
27! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
Ključni pojmoviKljučni pojmovidominantna strategija (4)drvo igre (15)drvo odluke (15)kartel (8)matrica isplate (3)milo-‐za-‐drago (11)način obavezivanja (21)nešova ravnoteža (4)
osnovni elementi igre (2)podređena strategija (4)ponavljajuća zatvorenikova dilema (11) problem obavezivanja (21)uverljiva pretnja (16)uverljivo obećanje (17) zatvorenikova dilema (6)
Pitanja za obnavljanje
• Objasni zašto je vojna trka u naoružanju primer zatvorenikove dileme.
• Zašto su Vornerovi menadžeri pogrešili kada su do kraja snimanja Eilma MaHijaš na terapiji čekali da započnu pregovore sa Tonijem Benetom o njegovom nastupu u poslednjoj sceni?
• Pretpostavimo da Fiat pokušava da zaposli manju Eirmu da proizvodi kvake za Pontijak. Zadatak zahteva ulaganje u skupu opremu koja se ne može koristiti ni za šta drugo. Zašto će šef manje Eirme verovatno odbiti da uđe u takav posao bez dugoročnog ugovora
kojim će biti utvrđena cena tih kvaka?
• Kako će se promeniti vaš podsticaj za nesaradnjom u zatvorenikovoj dilemi kada saznate da ćete umesto samo jednom, igrati tu igru beskonačno mnogo puta sa istim partnerom?
• Opišite problem obavezivanja sa kojim se suočavaju konobari i gosti, usresređeni na uski lični interes, u restoranima na međunarodnom autoputu. Ukoliko u takvim restoranima davanje bakšiša osigurava dobru uslugu, da li mislite da će ljudi uvek biti sebični u najužem smislu?
SAŽETAK 28
Zadaci1. Dok je spremao ispit iz ekonomije Đokicu su brinule samo o dve stvari: njegova ocena i vreme koje mora da provede učeći. Dobra ocena bi mu dala korisnost od 20; prosečna ocena korisnost od 5; a loša ocena korisnost od 0. Ako bude učio mnogo Đokica će imati trošak od 10; a ako bude učio malo, trošak od 6. Dalje, ako Đokica uči mnogo, a drugi studenti uče malo, on će dobiti dobru ocenu dok će oni dobiti loše ocene. Ali, ako oni budu učili mnogo, a on malo, oni će dobiti dobre ocene, a on lošu. Naposletku, ako i on i svi drugi uče podjednako, svi će dobiti prosečne ocene. Drugi studenti imaju iste preferencije kao Đokica po pitanju ocena i vremena za učenje.
a. Modelirajte ovu situaciju kao zatvorenikovu dilemu dve osobe u kojoj su strategije “uči malo” i “uči mnogo”, igrači su Đokica i svi ostali studenti. U matricu ubacite i isplate.
b. Šta je ravnotežni ishod u ovoj igri? Da li je to najbolji ishod iz perspektive studenata?
2. Zamislite sledeću “igru izlaska” (dating game), u kojoj su dva igrača, A i B, koji imaju na raspolaganju dve strategije, da kupe kartu za bioskop ili za utakmicu. Isplate, predstavljene poenima, date su u matrici ispod. Obratite pažnju da su isplate najviše u slučaju da oba igrača dođu na isti događaj.
BB
Karta za bioskop
Karta za utakmicu
A
Karta za bioskop
2 za A3 za B
0 za A0 za B
AKarta za utakmicu
1 za A1 za B
3 za A2 za B
Zamislite da igrači A i B kupuju svoje karte u isto vreme, ali nezavisno jedan od drugoga. Svako mora da odluči šta da uradi znajući dostupne strategije i isplate, ali ne i šta je drugi zapravo izabrao. Svaki igrač veruje da je onaj drugi racionalan i da teži ličnom interesu.
a. Da li svaki igrač ima dominantnu strategiju?b. Koliko potencijalnih ravnoteža postoji? (Savet: Da biste videli da li data kombinacija strategija predstavlja ravnotežu, zapitajte se da li neki od igrača promenom strategije može dobiti višu isplatu)
c. Da li je ova igra zatvorenikova dilema? Objasnite.
29! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
d. Zamislite da igrač A prvi kupi kartu. Igrač B ne zna šta je A izabrao, ali zna da A bira prvi. Igrač A zna da igrač B zna da on bira prvi. Šta će biti ravnotežni ishod?
e. Zamislite situaciju sličnu kao pod d, samo što igrač B bira prvi. Šta će u tom slučaju biti ravnotežni ishod?
3. Crna Guja i Boldrik su racionalni, koristoljubivi kriminalci zatvoreni u odvojenim ćelijama u mračnoj srednjevekovnoj tamnici. Tamo su suočeni sa zatvorenikovom dilemom predstavljenom na matrici.
Crna gujaCrna guja
Prizna Negira
Boldrik
PriznaPo 5 godina za
obojcu0 za Boldrika
20 godina za Crnu GujuBoldrik
Negira20 god. za Boldrika
0 za Crnu GujuPo 1 godina za obojcu
Pretpostavimo da je Crna Guja spreman da plati 1000 funti za svaku godinu za koju može da umanji svoju kaznu od 20 godina. Korumpirani tamničar kaže Crnoj Guji da pre nego što odluči da li će priznati ili negirati zločin, on može da mu kaže Boldrikovu odluku. Koliko je ova informacija vredna Crnoj Guji?
4. Vlasnik uspešnog biznisa želi da otvori predstavništvo u udaljenom gradu. Ako može da zaposli nekoga ko će voditi njegov posao pošteno, on može toj osobi da plati nedeljnu platu od 2000 evra (1000 više nego što bi ta osoba mogla da zaradi na drugom mestu) i da sam ostvari ekonomski proEit od 800 evra. Vlasnika brine to što neće moći da kontroliše menadžerovo ponašanje i što će menadžer zbog toga biti u poziciji da proneveri novac preduzeća. Vlasnik zna da menadžer može da zaradi 3.100 evra ukoliko bude vodio posao na nepošten način, stvarajući vlasniku ekonomski gubitak od 600 evra nedeljno.
a. Da li će vlasnik otvoriti novo predstavništvo ukoliko veruje da svi menadžeri sebično žele da uvećaju lični dohodak?
b. Pretpostavimo da vlasnik zna da kandidat za menadžera ekstremno religiozna osoba koja osuđuje nepošteno ponašanje i koja bi bila spremna da plati do 15.000 evra kako bi izbegla grižu savesti koju bi imala u slučaju da se ponese nepošteno.
Da li će vlasnik otvoriti istureno predstavništvo?
5. Zamislite da ste u svom automobilu na parkingu, koji je trenutno pun, i da čekate da se neko isparkira kako biste mogli da se parkirate.
ZADACI 30
Vlasnik jednog od automobila seda u svoj auto i odlazi, ali vas istovremeno prestiže vozač koji je tek stigao na parking, sa očiglednom namerom da se parkira na prazno mesto pre vas. Pretpostavite da bi taj vozač bio spreman da plati do 10 evra da bi se parkirao na to mesto i do 30 evra da izbegne da svađu sa vama. (To znači da je korisnost parkiranja 10 evra, a trošak svađe 30 evra.) Istovremeno on ispravno pretpostavlja da biste i vi bili spremni da platite do 30 evra da izbegnete sukob i do 10 evra da parkirate auto na praznom mestu.
a. Modelirajte ovu situaciju kao drvo odluka koje ima dve faze, gde je početni potez njegov izbor da zauzme mesto posle čega se vama nude strategije da (1) protestujete i (2) neprotestujete. Ako protestujete (započnete svađu), pravila igre deEinišu da on mora da vam prepusti mesto. Prikažite isplate na svakoj grani drveta.
b. Šta je ravnotežni ishod?c. Koja bi bila prednost mogućnosti da uverljivo nagovestite drugom vozaču da bi vam suzdržavanje od svađe prouzrokovalo veliki psihološki trošak?
6. Ribolovačka aktivnost na Jadranu je drastično opala zbog prekomernog ribolova u prošlosti, iako su ribolovačka preduzeća navodno ograničena sporazumom o kvotama. Da su svi ribolovci poštovali sporazum, prinos ribe bio bi i dalje na visokom nivou.
a. Modelirajte ovu situaciju kao zatvorenikovu dilemu u kojoj su igrali Preduzeće A i Preduzeće B, a strategije su poštovanje kvote i prekoračenje kvote. U matricu uključite i prikladne isplate. Objasnite zašto je prekomerni ribolov neizbežan u odsustvu eEikasne primene sporazuma o kvotama.
b. Ponudite svoj primer zatvorenikove dileme iz životne sredine.c. U mnogim potencijalnim zatvorenikovim dilemama, izlazak iz dileme za one koji bi želeli da sarađuju je da načine pouzdane procene ličnosti o pouzdanosti potencijalnih partnera. Objasnite zašto ovo rešenje nije moguće u mnogim situacijama u kojima se ugrožava životna sredina.
7. Zamislite da sa prijateljem igrate igru, koja se zove uporedi novčić (matching pennies). Svako od vas ima novčić sakriven u šaci, tako da pokazuje glavu ili pismo (svako zna kako je okrenut novčić u njegovoj ruci). Na “tri-‐čet’ri-‐sad”, istovremeno pokazujete svoje novčiće jedan drugom. Ako ste jedan drugom pokazali iste strane novčića, vi dobijate njegov novčić, ako ste pokazali različite, on dobija vaš.
a. Ko su igrači u ovoj igri? Koje su njihove strategije? Konstruišite matricu isplate za ovu igru.
31! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
b. Postoji li dominantna strategija? Ako postoji, koja je?c. Postoji li ravnoteža? Ako postoji, koja je?
8. Zamislite sledeću igru. Nikola ima četiri dinara. On može da ponudi Sanji od 1 do 4 dinara. Ako ona prihvati ponudu, onda može da zadrži iznos koji joj je Nikola ponudio, a Nikola zadržava ostatak. Međutim, ako Sanja odbije Nikolinu ponudu, niko ne dobija ništa (nula dinara). Oni igraju ovu igru samo jednom i svakome je stalo samo do iznosa novca koji dobija na kraju.
a. Ko su igrači? Koje su njihove strategije? Konstruišite drvo odluka za ovu igru.
b. Znajući njihov cilj, koji je optimalni izbor za svakog igrača?
9. Dva proizvođača aviona razmatraju da li da proizvedu novi model, mlaznjak koji prevozi 150 putnika. Obojica odlučuju da li da uđu na tržište i proizvedu nove avione. Matrica isplate izgleda ovako (isplate su u milionima evra):
ErbasErbas
Proizvodi Ne proizvodi
Boing
Proizvodi -5 za svakoga100 za Boing0 za Erbas
BoingNe
proizvodi0 za Boing
100 za Erbas0 za svakoga
Posledica ovakvih isplata je da tržišnu tražnju može da zadovolji i samo jedan proizvođač. Ako obe Eirme uđu na tržište obe će snositi gubitke.
a. IdentiEikujte dva moguća ravnotežna ishoda ove igre.b. Razmotrite efekat subvencija. Pretpostavimo da Evropska unija odluči da subvencira evropskog proizvođača Erbas sa 25 miliona evra, ako uđe na tržište. Šta će biti novi ravnotežni ishod?
c. Uporedite dve kompanije (pre i posle subvencije). Kakav kvalitativni efekat ima subvencija?
10. Ivica i Marica oboje imaju po dve kofe kojima mogu da snose vodu sa brda. Svako se spušta samo jednom sa brda i svaka kofa vode se može prodati za 50 dinara. Spuštanje kofa niz brdo zahteva veliki napor. I Ivica i Marica su radi da plate po 20 dinara da izbegnu nošenje jedne kofe niz brdo i dodatnih 30 dinara da izbegnu nošenje druge kofe niz brdo.
ZADACI 32
a. Imajući u vidu tržišnu cenu, koliko kofa vode će svako dete sneti sa vrha brda?
b. Ivicini i Maricini roditelji se brinu da njihova deca ne sarađuju dovojno. Pretpostavimo da oni nateraju Ivicu i Maricu da podele ravnomerno svoje prihode od prodavanja vode. Imajući u vidu da su oboje koristoljubivi, konstruišite matricu isplate za odluke sa kojima su suočeni Ivica i Marica u vezi sa brojem kofa koje treba da ponesu. Koji je ravnotežni ishod?
Odgovori na pitajna iz vežbi unutar poglavlja10.1 Bez obzira šta Montenegro uradi, JAT će proći bolje ukoliko ostavi potrošnju za oglase nepromenjenom. Bez obzira šta JAT uradi, Montenegro će proći bolje ako poveća potrošnju za oglase. Prema tome, svaki igrač će izabrati svoju dominantnu strategiju: Montenegro će povećati potrošnju, dok JAT neće.
MontenegroMontenegro
Povećava potrošnju Ne menja potrošnju
JAT
Povećava potrošnju
3.000 za JAT8.000 za Montenegro
4.000 za JAT5.000 za Montenegro
JATNe menja potrošnju
8.000 za JAT4.000 za Montenegro
5.000 za JAT6.000 za Montenegro
10.2 U igri 1, bez obzira šta Reno uradi, Fiat će proći bolje ako investira. Isto tako, bez obzira šta Fiat uradi, Reno će proći bolje ako investira. Svako ima dominantnu strategiju, ali sledeći je, obojca će proći lošije nego što bi prošli da je nisu sledili. Prema tome, igra 1 je zatvorenikova dilema. U igri 2, bez obzira šta Reno uradi, Fiat će ponovo proći bolje ako investira; ali bez obzira šta Fiat uradi, Reno će proći bolje ako ne investira. Obojca imaju dominantnu strategiju i sledeći je obojca dobijaju isplatu 10 -‐ što je 5 više nego da su sledili svoje podređene strategije. Prema tome, igra 2 nije zatvorenikova dilema.
10.3 Prle pretpostavja da će Tihi izabrati granu koja mu uvećava isplatu, što je donja grana iz B ili C. Prema tome, Tihi će odabrati donju granu kada bude na potezu, bez obzira šta Prle izabere. Pošto će Prle bolje proći na donjoj grani iz B (60), nego na donjoj grani iz C (50), Prle će izabrati gornju granu iz A. Zbog toga će ravnoteža u ovoj igri biti postignuta kada Prle izabere gornju granu iz A, a Tihi donju granu iz B. Prle dobija 60 and Tihi 105.
33! POGLAVLJE 10 - IGRE I STRATEŠKO PONAŠANJE
100 za Prleta100 za Tihog
60 za Prleta105 za Tihog
500 za Prleta400 za Tihog
50 za Prleta420 za Tihog
CTihi Bira
APrle bira
Tihi BiraB
Ako Tihi može uverljivo da se obaveže da će odabrati gornju granu u bilo kom slučaju, obojca bi bila prošla bolje. Prle bi izabrao donju granu iz A, a Tihi bi izabrao gornju granu iz C, gde bi Prle dobio 500, a Tihi 400.
10.4 Ravnoteža u ovoj igri u odsustvu obaveze da se da bakšiš jeste da će konobar pružiti lošu uslugu zato što zna da je za gosta najbolje da ne da bakšiš, što čini da konobar bude na gubitku. Pošto mušterija dobija ishod od 20 ako uspe da se obaveže da ostavi bakšiš (15 više nego što bi dobio u odsustvu takvog obavezivanja), biće rada da plati do 15, da bi se obavezala.
Uslužidobro
Uslužiloše
Konobar
10 za konobara5 za gosta
GostDaje bakšiš
Ne daje bakšiš -5 za konobara
30 za gosta
20 za konobara20 za gosta
ODGOVORI NA PITANJA IZ VEŽBI UNUTAR POGLAVLJA 34