ro-ro tehnologija

18
UVOD ''Svakog jutra, prosječan Hrvat, u modernoj kineskoj garderobi, ispija brazilsku kavicu, sjeda u talijanski auto, kupi za doručak francusko pecivo, vozi ulicama asfaltiranim njemačkom lovom i stigne na posao u austrijsku firmu. Odmah uključuje tajvanski mini-kompjuter i na engleskom jeziku počinje obavljati radne obveze. A kad se vrati sa posla, opere ruke turskim sapunom, otvori slovenski frižder, izvadi iz njega konzerviranu tajlandsku tunjevinju, nalije čašu makedonskog vina, upali južnokorejski televizor i uživa u turskim i latinoameričkim sapunicama. Dok ga grije ruski plin. '' Net.hr portal/vicevi Iako se radi o šali, vic lijepo opisuje današnjicu, izgrađenu na globalizaciji i konzumerizmu. Masovna proizvodnja zahtjeva i masovnu potrošnju a time i masovnu distribuciju proizvoda, poluproizvoda i sirovina. Okruženi smo robom koja potječe iz raznih krajeva Zemlje a to nam omogućuje prije svega brodarstvo, tj. fizički proces prijevoza robe kopnom i morem.

Upload: maja-pucic

Post on 16-Apr-2015

296 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

seminar

TRANSCRIPT

Page 1: ro-ro tehnologija

UVOD

''Svakog jutra, prosječan Hrvat, u modernoj kineskoj garderobi, ispija brazilsku kavicu, sjeda u talijanski auto, kupi za doručak francusko pecivo, vozi ulicama asfaltiranim njemačkom lovom i stigne na posao u austrijsku firmu.

Odmah uključuje tajvanski mini-kompjuter i na engleskom jeziku počinje obavljati radne obveze.

A kad se vrati sa posla, opere ruke turskim sapunom, otvori slovenski frižder, izvadi iz njega konzerviranu tajlandsku tunjevinju, nalije čašu makedonskog vina, upali južnokorejski televizor i uživa u turskim i latinoameričkim sapunicama. Dok ga grije ruski plin. ''

Net.hr portal/vicevi

Iako se radi o šali, vic lijepo opisuje današnjicu, izgrađenu na globalizaciji i

konzumerizmu. Masovna proizvodnja zahtjeva i masovnu potrošnju a time i masovnu distribuciju

proizvoda, poluproizvoda i sirovina. Okruženi smo robom koja potječe iz raznih krajeva Zemlje a to

nam omogućuje prije svega brodarstvo, tj. fizički proces prijevoza robe kopnom i morem.

Konzumerizam i globalizacija svakako su dvije pošasti, koje djeluju u jednom pravcu

(potrošnji), i ne podržavaju održivost, oporavak, autohtonost i tradiciju, već se hrane isključivo

konkurentnošću, kondicioniranjem društva i masovnom potražnjom/potrošnjom istog. Opet, ima

nešto pozitivno za posljedicu. Način na koji su se zemlje povezale, i trgovina organizirala

fascinirajuće su:

Razvojem svjetske trgovine, razvijali su se i pomorski sustavi i transportna sredstva

koja se i dalje usavršavaju te omogućuju optimalnu razmjenu dobara. Valja izdvojiti kontejnerski

prijevoz, čija je praktičnost opravdala svojedobnu prenamjenu velikog broja brodova za generalni

Slika 1:Na slici možemo vidjeti kartu brodarskih ruta, koje ujedno ilustriraju i relativnu gustoću komercijalnih puteva svjetskim oceanima

Page 2: ro-ro tehnologija

teret i daljnji specifični razvoj kontejnerskih brodova i luka. Distribucija tereta postala je puno

lakša, jer su se sami kontejneri počeli tretirati kao teret. A standardizacijom kontejnera, omogućen

je i prijevoz istih kopnom (željeznica, cestovni prijevoz), dok na mjestima gdje se mostovi ne mogu

graditi uskače RO-RO tehnologija.

Tijekom proteklih pedeset godina, korištenje kontejnera je revolucioniziralo rukovanje

teretom i uvelike doprinjelo rastu međunarodne trgovine. Gotovo svaki konzumirani proizvod

provede neko vrijeme u kontejneru. Oko 90% ne-rasutih tereta u svijetu bude prevezeno

kontejnerima (složenim na kontejnerskim brodovima). Od 2005, oko 18 milijuna ukupnih

kontejnera napravi više od 200 milijuna putovanja godišnje.

Statistika sugerira daljnji razvoj kontejnerskog prijevoza i RO-RO tehologije.

Slika 2: Primjer trgovačkih kontejnerskih ruta brodarske kompanije MSC

Page 3: ro-ro tehnologija

Razvoj transportne tehnologije

Nakon drugog svjetskog rata počeli su se naručivati brodovi visokog stupnja

iskoristivosti što se postiže i na način ubrzanja manipulacije teretom u lukama. Time se skraćuje

vrijeme boravka broda u luci i brod se u pravom smislu počinje koristiti najviše u plovidbi. Tako su

se u brodarstvu javile dvije vrste novih tehnologija koje se paralelno i uspješno usavršavaju i

razvijaju do današnjih dana, a to su:

-tehnologija intergralnog i

-tehnologija multimodalnog transporta.

Spomenute tehnologije zajedno obuhvaća naziv ''kombinirani transport'', koji zahvaća sve varijante

korištenja različitih transportnih sredstava na putu robe od proizvođača do tržišta.

Integralni transportni sustav

Integralnu transport je oblik rukovanja i prijevoza generalnog tereta u kojem se teret

objedinjuje u veće jedinice pomoću posebnih trajnih tehničkih sredstava, čime se omogućuje

primjena snažne mehanizacije i postizanje visoke produktivnosti, tj. visokih pretovarnih učinaka:

jedinični teret, paletizacija tereta i kontejnerizacija.

Multimodalni transportni sustav

Paralelno s razvojem integralnog transporta javlja se i multimodalni sustav, kojeg ćemo

definirati kao istovremenu upotrebu dvaju transportnih sustava iz dviju različitih grana transporta.

Pritom, prvo transportno sredstvo s teretom predstavlja teret za glavno transportno sredstvo. Postoje

različite kombinacije transportnog sustava kao npr.:

brod – kamion (RO-RO)

brod – željeznički vagon (RO-RO, train ferry)

brod – teglenica (LASH, SEA BEE, BACAT, CAPRICON)

željeznički vagon – kamion (Hucke pack)

zrakoplov – kamion

Razvoj RO-RO tehnologije

Za brodarstvo je od posebne važnosti vid transporta kod kojeg se na specijalne brodove

krca teret na kotačima preko pramčanih, krmenih i bočnih rampi koji se naziva RO-RO (Roll on –

Page 4: ro-ro tehnologija

Roll off) tehnologijom.

Moderni roll-on/roll-off prati svoje korijene unatrag više od stotinu godina u doba prvih

parnih vlakova. Brodovi su posebno dizajnirani za vlakove koji su morali prevoziti teret preko

rijeka, koje su bile preširoke za mostove. Brodovi su bili opremljeni sa tračnicama, a vlakovi su se

jednostavno ''uvaljali'' ravno na brod, koji je plovio preko rijeke na drugu stranu gdje se nastavljala

željeznička veza preko koje bi vlakovi nastavili sa svojim putovanjem. Primjer je Firth of Forth

trajekt iz Škotske koji je počeo s radom u 1851.

Međutim, ideja primjene ro-ro načela na cestovni promet nije se prakticirala sve do

drugog svjetskog rata – kada su se izgradila plovila za prijevoz tenkova koji su sudjelovali u danu-D

i u drugim bitkama. Princip je primijenjen na trgovačke brodove tek u kasnim četrdesetima i ranim

pedesetim godinama i pokazao se iznimno popularnim, posebice na kratkim trajektnim rutama,

potaknut tehničkim razvojem na kopnu te porastom cestovnog prijevoza. Za krcatelja, ro-ro brod jje

nudio niz prednosti u odnosu na tradicionalne brodove, osobito u brzini manipulacije teretom. Kao

što sam naziv sustava implicira, automobili i kamioni mogu se dovesti ravno na ro-ro brod u jednoj

luci i iskrcati/odvesti u drugoj luci u roku od nekoliko minuta od pristajanja broda. Ro-Ro

tehnologija djelovala je kao jednostavan koncept. Trebalo je jednostavno staviti vrata na oba kraja

broda, povezati ih ogromnom, neograničenom palubom, i na taj način stvorit zapravo plutajući

most.

Ro-ro brodovi su se dobro integrirali s drugim prometnim razvitcima, primjerice

razvojem kontejnera kao carinski zatvorenih jedinica (kasnih 1950-ih), koji su omogućili da se

granice pređu s minimalnim zakašnjenjima, čime se dodatno povećala brzina i učinkovitost

pošiljatelja. Ro-Ro brodovi pokazali su se iznimno popularnima među izletnicima i vlasnicima

privatnog automobila, te su značajno doprinijeli rastu turizma. Do ranih 1950-ih, ako je netko želio

da se njegov automobil preveze iz jedne zemlje u drugu morskim putem, morao se je služiti

dizalicom kako bi ukrcao automobil na brod što je dugotrajan i skup proces. Razvoj ro-ro trajekta

promijenio je sve to i mnogo luka je kao rezultat procvjetalo.

U Velikoj Britaniji, prvi par drive-in vezova je otvoren 1953. u Doveru. Do tada je luka

rukovala sa samo 10.000 automobila krcanih dizalicama svake godine, a prognoze kako će veći broj

takvih vezova omogućiti obradu deset puta više automobila, u najmanju ruku bile su optimistične.

No u prvoj godini brojka je premašila 100.000 automobila i 1985. Dover je rukovao sa više od 2,5

milijuna vozila i jedinica preko devet ro-ro vezova. Do 1994 ukupni broj vozila popeo se na više od

4,5 milijuna. Do 1994 je bilo u pogonu oko 4.600 ro-ro brodova širom svijeta. Kretanje vozila

morem započelo je s prijevozom malog broja vozila u brodova za generalni teret, od kojih su mnogi

tada bili moderni brodovi u linijskoj plovidbi. Ti linijski brodovi bili su obično twin-deckers,

brodovi sa međupalubljem, čiji teretni prostori su odvojeni od gornje palube jednom ili dvijema

Page 5: ro-ro tehnologija

palubama. Automobili su se podizali na i sa međupalube sa palube brodskim dizalicama. Broj

automobila koji se mogao prevoziti bio je ograničen jer može zahtijevati opsežan kopneni prijevoz

automobila, a automobili su osjetljivi na oštećenja za vrijeme procesa ukrcaja/iskrcaja. Potražnja za

prijevozom velikog broja automobila dovela je do njihove isporuke u bulkerima, brodovima sa

velikim otvorima teretnih prostora (grotlima), čiji teret se isporučuje u rasutom stanju kao što su

žitarice, rude i ugljen. Ti brodovi opremljeni su preklopnim palubama na kojima su se odlagali

automobili Lift on/Lift off metodom. Bulkeri su bili u stanju nositi veće količine automobila, iako

su automobili još uvijek bili izloženi oštećenjima u procesu ukrcaja/iskrcaja te prljanju (npr.

ugljenom), a luke su bile prilagođene tretiranju rasutog tereta, dok su automobili još uvijek bili

sekundarni teret.

Rastući volumen vozila kao tereta zahtjevao je i visoku kvalitetu usluge trgovaca

automobilima što je dovelo do projektiranja i izgradnje prvih PCC brodova (Pure Car Carriers),

plovila posvećena isključivo prijevozu automobila ili barem prilagođena za tu svrhu. Jedna od

najznačajnijih obilježja PCC brodova jest roll on / roll off ukrcaj i iskrcaj. Niz vanjskih i unutarnjih

rampi omogućio je dovoz automobila na brod, na određeno mjesto/spremište. Time se reduciralo

vrijeme boravka tereta u luci i smanjila opasnost od njegova oštećenja. Nadalje, budući da je PCC

brod optimiziran za prijevoz automobila, relativno laka tereta, njegov dizajn zadovoljava puno finiji

trup, i omogućuje postizanje većih brzina broda uz optimalniju potrošnju goriva. Takva vrsta

prijevoza, u odnosu na prijevoz u brodovima kombinirana tereta (car-bulkers), rezultirala je bržim

transportom, manjim oštećenjima tereta, onečišćenjima od ostatka prethodnih prljavih tereta i

mogučnošću selekcije luke (fleksibilnost). Automobili su sada postali primarni teret. Prednosti

PCC-a potaknule su mnoge proizvođače vozila na istovrsnu pošiljku svojih proizvoda. Uz sve

spomenute prednosti PCC je, međutim, i dalje visoko specijalizirani brod i nije u mogućnosti

prevoziti bilo koji drugi teret. Oni su osobito popularni u Europi, što se odražava u trgovačkim

obrascima. Dok čisti kontejnerski brodovi u velikom broju povezuju Europu i Sjevernu Ameriku,

Europu i Japan te Japan i Sjevernu Ameriku, ro-ro brodovi djeluju prvenstveno između Europe i

Sjeverne Amerike te Europe i Bliskog istoka, i ako postoji važna trgovačka veza između Sjeverne

Amerike i Kariba.

Page 6: ro-ro tehnologija

Slika 3: ro-ro brod sa spuštenom rampom i teretom koji čeka ukrcaj

Slika 4: iskrcavanje/odvoz tereta

Transportna logistika vozila prolazi kroz promjene svugdje u svijetu. Glavni proizvođači

su uspostavili i nastavljaju s osnivanjem tvornica u njihovim glavnim izvoznim zemljama kako bi se

nalazili u neposrednoj blizini krajnjih korisnika. Sezonski karakter prijevoza raste i transportne

količine se smanjuju. Auto dijelovi i komponente se prenose u sve većem količinama. Slobodnije

tržište zahtijeva veću fleksibilnost u transportu raznih tereta u rasutom stanju ili generalnog tereta,

prikladnije luke za rukovanje njima i sl. Ekonomsko korištenje brodova poziva na bolju

učinkovitost i tijekom povratnog putovanja. To je često problem kod trenutnih brodskih tipova.

Utovar i istovar više se ne odvija u samo dvije luke, već brod mora stati 5 do 10 puta.

Razvoj kontejnerizacije

Kontejnerizacija je sustav prometovanja teretom koji se vrši putem čeličnih

intermodalnih kntejnera (ISO kontejnera) standardiziranih dimenzija koji se mogu

ukrcavati/iskrcavajti, slagati i tako učinkovito transportirati na velikim udaljenostima te prenositi sa

jednog prijevoznog sredstva na drugi - kontejnerske brodove, željeznice i kamione polu-prikolice

bez otvaranja. Sustav je razvijen nakon drugog svjetskog rata, i značajno je smanjio troškove

prijevoza te podržao je veliki porast međunarodne trgovine.

Prije kontejnerizacije, sav teret osim onoga u rasutom stanju prevozio se je dio po dio.

Kutije su se slagale jedna po jedna na kamion koji ih je prevozio u luku, gdje su bile opet

Page 7: ro-ro tehnologija

pojedinačno istovarene, a zatim dizalicama ukrcane na brod. U luci iskrcaja isti proces ponovio se

je u obrnutom smjeru. Ne samo da je takvo rukovanje teretom bilo sporo, već su i ostali načini

prijevoza (poput željezničkog) pridonjeli neučinkovitosti procesa jer su zahtjevali dodatnu ljudsku

snagu za prijam i manipulaciju tereta. Također, teret je često bio izložen sitnoj krađi i oštećenjima.

Slika 5: ručni ukrcaj vreća

O prvim kontejnerima i kontejnerizaciji postoje brojna in različita mišljenja. Van den

Berg u svom radu ''Kontejnerizacija'' koristi izraz kontejner već 1911. godine. Opet, 1898. godine u

Rusiji su već primijenili novu vrstu prijevoza korištenjem ''prenosivog'' vagona, koji je bio

sastavljen od dvije polovice običnog dvoosovinskog zatvorenog vagona. Ta ideja je s vremenom

zamrla radi traganja za boljim načinima pretovara. Problem je bio u dizanju teških teretnih jedinica.

Godine 1918. bio je izrađen prijenosni sanduk nosivosti od 3,25 t, kojim se je već lakše

manipuliralo dizalicama. U 1931. i 1932. kontejnerizacija se je u SSSR snažno ukorijenila. Između

Moskve i Rostova već putuju univerzalni kontejneri.

Prvi redovni prijevozi u SAD sežu u godinu 1917. Nekoliko godina kasnije dolazi do

prijevoza kontejnera i po zapadnoj Europi. 1931. se u Europi osnovan je Međunarodni ured za

kontejnerizaciju, čija glavna svrha je bila standardizacija kontejnera. U večini zapadnoeuropskih

država su kontejnerski park predstavljali mali kontejneri. Iznimke su bile Norveška, Engleska i

Italija. Veliki kontejneri su zahtjevali za manipulaciju izdržljive, skupe mehanizacije i skladišne

površine. Posljedično tome, željeznice su se usmjerile na prijevoz kontejnera manjih dimenzija.

Tako je u Europi 60% svih kontejnera u optoku pripadalo željeznici. Iz željeznice se nova

tehnologija kontejnera širi i na uporabu kontejnera u cestovnom prometu. 1955. kontejneri su se

koristili već u svim europskim državama, osim u Grčkoj, i Finskoj. Kontejnerski parkovi su se

intenzivno razvijali. Večinom su se koristili, sada već polako zastarjeli kontejneri, nosivosti od

1.000 do 5.000 kg bruto. Porast broja kontejnera male nosivosti raste sve do 1965. godine. Nadalje,

počinje se intenzivno razvijati sistem kontejnera velike nosivosti, što nazivamo drugom fazom

razvoja kontejnerizacije.

U razvoju transporta s kontejnerima velike nosivosti vodeću ulogu preuzele su SAD na

račun svoje geogrefske pozicije i živahnog prekomorskog prometa. Počeci druge faze

kontejnerizacije počinju 1955., kada je Malcom McLean razmišljao o tehnologiji koja bi omogučila

Page 8: ro-ro tehnologija

prekrcaj tereta samo dva puta: pri ukrcaju i iskrcaju tereta. Isti se ne bi smjeo preslagati za vrijeme

putovanja. Došao je na ideju standardiziranih transportnig i skladišnih jedinica, koje bi

omogućavale pretovar istih (a ne tereta pojedinačno). Kupio je malu tankersku tvrtku Sea-Land a

brodove je preradio na način da su postali prikladni za prijevoz kamijonskih prikolica. Tako je

godina 1965 postala prelomna u razvoju kontejnerizacije. Tada je spomenuta američka tvrtka

najavila otvorenje prvog transatlantskog kontejnerskog broda, čije prvo putovanje bilo je na relaciji

Newark – Puerto Rico. Ostali brodovlasnici su slijedili trend i sami počeli sa preinakom svojih

brodova u nove namjenske brodove. U lukama su se počeli graditi kontejnerski terminali. Pravi

razvoj počinje tek nakon 1966., kada je u Americi postojalo 5 tvrtki, koje su nudile usluge

kontejnerizacije. 1967. je već postojalo 38 kontejnerskih linija koje su povezivale 100 luka. Dvije

godine kasnije, njihov broj se povećao na 88, a broj povezanih luka na 200.

Slika 6: Malcom McLean

Pojam Kontejnera

Prema pravilima Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), Carinske

konvencije o kontejnerima (1975), Europske Gospodarske komisije (CEE) i Carinske konvencije o

međunarodnom prijevozu robe na osnovi TIR režima, predstavljena je definicija kontejnera:

Kontejneri su posebne naprave, prenosni rezervoari, transportni sanduci, transportne posude,

namjensko konstruirane posude prema posebnim zahtjevima, mobilna transportna oprema itd., koji

moraju ispunjavati slijedeće uvjete:

potpuno su ili djelomično zatvoreni, s prostorom namjenjenom teretu, sa najmanje jednim

vratima

može ih se brzo i sigurno puniti/prazniti

konstruirani su tako da omogućuju brz prijevoz robe s jednim ili više transportnih sredstava

bez prekrcavanja

opremljeni su sistemima za brzo, sigurno i jednostavno rukovanje

izrađeni su iz postojanih materijala i dovoljno su čvrsti

Page 9: ro-ro tehnologija

za višestruku su uporabu i dugotrajni

otporni su na vremenske utjecaje

nihov volumen iznosi najmanje 1 kubični metar

Slika 7: Kontejner platforma

Slika 8: kontejner-cisterna

Slika 9: Unutrašnjost praznog kontejnera

Kontejner nije ambalaža, niti transportno sredstvo, pa ga opet tretiramo kao dio transportnog

sredstva, koje predstavlja transportni prostor, koji je u pravilu kompaktan za vrijeme trajanja

putovanja. Predstavlja samostalnu jedinicu tereta za skladištenje i karika je u transportnom robnom

lancu između proizvođača i potrošača.

Kontejnerizacija je tehnologija upotrebe kontejnera u procesu premještaja robe, koje se poslije

pakiranja i paletizacije uvaža u svim državama svijeta. Predstavlja skup međusobnih organizacijsko

povezanih radnih sredstava i tehnoloških postupaka za automatizirano manipuliranje i transport

većih jedinica tereta od surovinske baze do potrošača. Kontejnerizacija je omogućila uspostavljanje

neprekinutog transportnog lanca prema načelu ''od vrata – do vrata''. Postupak je udruživ s drugim

trensportnim tehnologijama, posebno s paletizacijom, RO-RO, LO-LO, FLO-FLO, huckepack i

Page 10: ro-ro tehnologija

bimodalnom transportnom tehnologijom.

Vrste kontejnera

Prema namjeni djelimo ih na:

Univerzalne:

kontejneri za opću uptrebu

kontejneri za posebnu namjenu

otvoreni kontejneri

zatvoreni kontejneri s ventilacijom

kontejneri – platforme s otvorenim bočnim stranicama i nepotpunim nadgrađem i fiksnim

čeličnim stranicama

kontejneri – platforme s otvorenim bočnim stranicama, nepotpunim nadgrađem i čeličnim

stranicama koje se mogu ukloniti

Namjenske:

termoizolirani kontejnerima

kontejneri – cisterne

kontejneri za prijevoz rasutog tereta

kontejneri za prijevoz drva

kontejneri za prijevoz opasnih tereta

kontejneri za vojne potrebe

Prema veličini, kontejnere djelimo na:

male (1 – 3 m³, 3 t nosivosti)

srednje (3 – 10 m³, 10 t nosivosti, maksimalna dužina 6m)

velike (>10 m³, duži od 6m)

Najčešće ih djelimo prema ISO standardima, po dužini:

20ft …... x 8 ft (širina) x 8 ft (visina)

Page 11: ro-ro tehnologija

30ft …... x 8 ft (širina) x 8 ft (visina)

40ft …... x 8 ft (širina) x 8 ft (visina)

45ft i više

Volumen kontejnera se mjeri u ''Twenty-foot Equivalent Units'' ili TEU. 1 TEU predstavlja

volumen skladišnog prostora u standardnom kontejneru dimenzija:

20 ft (dužina) x 8 ft (širina) x 8 ft (visina) ili

6,10 m x 2.44m x 2.59m ili približno 39 m³

ZAKLJUČAK

Razvoj kontejnerizacije i RO-RO tehnologije ne znaći isključivo razvoj kontejnera ili

postavljanje rampi na brod. Opisane transportne tehnologije zahtjevale su razvoj i adaptaciju kako

brodova, tako i luka i terminala za prihvat tereta. Kako su države diljem svijeta prihvatile ovaj način

transporta robe, sve upućuje na daljnji razvoj svih segmenata multimodalnog transporta.

Page 12: ro-ro tehnologija

Literatura:

The Scandinavian Shipping Gazette, April 21, 2006

http://www.exporthelp.co.za/modules/16_logistics/containerisation.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Containerization

Morska kontejnerska transportna tehnologija I., D. Vranić, S. Kos, PFRI 2008.

http://www.globalsecurity.org/military/systems/ship/ro-ro.htm

12