rje enje ku†ne raœunalne mre½e

Download RJE ENJE KU†NE RAŒUNALNE MRE½E

Post on 10-Apr-2015

2.195 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kućne računalne mreže, spajanje u mrežu, mrežni uređaji

TRANSCRIPT

VELEUILITE U RIJECI POSLOVNI ODIJEL Struni studij informatike

DIPLOMSKI RAD

RJEENJE KUNE RAUNALNE MREE

Ime i prezime: Iva Pili

Rijeka, travanj 2009.

II

VELEUILITE U RIJECI POSLOVNI ODIJEL Struni studij informatike

DIPLOMSKI RAD

RJEENJE KUNE RAUNALNE MREE

Mentor: Mr. sc. Alen Jakupovi

Ime i prezime: Iva Pili

Rijeka, travanj 2009.

IV

SADRAJstr. 1.UVOD...............................................................................................................................1 OSNOVNI POJMOVI KUNE RAUNALNE MREE..................................................2 MRENI UREAJI KUNE RAUNALNE MREE.....................................................8 PRIJEDLOG KUNE RAUNALNE MREE...............................................................15 Naziv mree (SSID),http://windowshelp.microsoft.com/Windows/hr-HR/help/7b8afeca-0d884cac-b5c3-e6994ac013901050.mspx ,( 28.prosinac 2008.)..............................................17 TROKOVNIK PREDLOENE KUNE RAUNALNE MREE................................40 ZAKLJUAK....................................................................................................................40 LITERATURA..................................................................................................................41 DODATAK A: POPIS TABLICA....................................................................................43 DODATAK B: POPIS SLIKA..........................................................................................45

I

1. UVOD21. stoljee u odnosu na prijanja odlikuje nevjerojatno brz razvoj tehnologije. Vjerovatno ima jo osoba koje moda i imaju osobna raunala ali ih je strah uvesti Internet zbog virusa, misle ga uvesti ali ne ele troiti previe vremena na traenje najboljih rjeenja, ve postojei korisnik eli proiriti svoju mreu tako da i ostali ukuani imaju pristup neovisno o tome tko je spojen, a tko nije ili primjerice jedna mala poslovna firma koja se eli proiriti nailazi na prepreke u stvarnom svijetu (mjesto, trokovi reklame, najma, nalaenje kupaca, elja za irenjem izvan granica svoje drave ) i vidi pristup Internet zajednici kao dobru mogunost za dodatnu zaradu. Zbog toga je i izabrana ova tema kako bi se takvim osobama koje nisu previe zahtjevne omoguilo da to jednostavnije pristupe uslugama Interneta ili proire postojeu mreu i to je najvanije da to naprave sami. Zbog pretpostavke da osoba ili proiruje mreu (sa 1 osobnog raunala na 2 ili vie) ili ima vie lanova, u radu je prikazano umreavanje 2 osobna raunala, 1 prijenosnog raunala i mrenog pisaa kako bi svi korisnici mogli koristiti uslugu ispisa. Taj prikaz ini srednji i najvaniji dio rada. Prvi dio ine neki osnovni pojmovi mree i sigurnost, a trei kotovnik jedne takve kune mree. Autor ovog rada se zahvaljuje mentoru koji je dao dobre informacije i savjete na to se treba orijentirati u radu i kod pisanja diplomskog rada i deku Goranu na dodatnim savjetima i ukazivanju na pogreke kad god bi se poelo skretati s teme.

1

OSNOVNI POJMOVI KUNE RAUNALNE MREEINTERNETPovijest Interneta zapoinje oko 1960. godine sa ARAPANET-om (Advanced Research Projects Agency Network). Tek 1974. godine prisvaja se naziv Internet. 1 "Nastao je kao alat vojnih i akademskih krugova (...)."2. Ne pokree ga nijedna osoba, skupina ili organizcija, ve je to zbirka tisua pojedinanih mrea i organizacija, od kojih svaka radi i financira se samostalno suraujui meusobno s drugim mreama na usmjeravanju internetskog prometa. "Razliite grupe usmjeravaju irenje Interneta poticanjem stvaranja standarda (...)."3. Najvanija od njih, privatna neprofitna skupina, Internet Society podrava rad odbora Internet Architecture Board (IAB), koja se bavi pitanjima vezanim za Internet i njegovu arhitekturu. "Skupina Internet Engineering Task Force (IETF) nadzire razvoj TCP/IP protokola."4. World Wide Web Consortium (W3C) razvija standarde za najpoznatiji dio Interneta, World Wide Web. Privatne tvrtke imaju nadzor nad registracijom Internetskih domena i moraju meusobno suraivati da ne bi vie osoba ili tvrtki dobile istu domenu. Iako su te organizacije vane, u njegovu sreditu lee pojedinane lokalne mree koje se mogu nai u privatnim tvrtkama, na sveuilitima, u vladinim ustanovama i na interaktivnim servisima. Financiraju se zasebno i neovisno naknadama od korisnika, podrkom tvrtki, porezima i donacijama. Radi vee uinkovitosti, lokalne mree se udruuju u konzorcije koji se nazivaju regionalne mree povezane raznim zakupljenim linjama kao to su telefonske linije, optiki kabeli ili satelitski prijenos.5 "Najpoznatije usluge na Internetu su: -World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u -razgovor ili avrljanje (chat) - moe biti komunikacija glasom ili pismena komunikacija primjer IRC, ICQ i sve popularniji Skype -elektronika pota - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na Internetu -prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve vie koristi peer to peer protokoli -Usenet - mrea namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama"6 Koliko je "Internet mrea svih mrea" vidi se na Sl.2.1.

1 2

History of the Internet, < http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_the_Internet>,(17.sijenja 2009.) Preston Gralla,Kako funkcionira Internet,Algoritam,Zagreb,2004, str. 254 3 Isto. str.7 4 Isto. 5 Isto. str.4,7 6 Internet,, (17.sijenja 2009.)

2

Slika 2.1 Vizualizacija koliine puteva na Internet Na slici 2.1 svaka linija nacrtana izmeu dva voria predstavlja dvije IP adrese. Duina linije je pokazatelj kanjenja izmeu dva vora, a boje oznaavaju razliite domene. Tako je tamnoplavom oznaena domena net, ca i us; zelenom com i org; crvenom mil, gov i edu; utom jp, cn, tw, au i de; ruiastom uk, it, pl i fr; zlatnom br, kr i nl, a bijela oznaava nepoznatu domenu. Mapa se temelji na podacima iz 2005 godine. 7

ADSL (asimetrina digitalna preplatnika linija)"ADSL je naziv za digitalnu pretplatniku liniju (DSL) kod koje je brzina prijenosa podataka u smjeru prema korisniku vea od brzine u suprotnom smjeru. Danas se uglavnom koristi za irokopojasni pristup Internetu. Slika 2.2 prikazuje raspon izmeu frekvencija.

7

Matt Britt, File:Internet map 1024.jpg, < http://en.wikipedia.org/wiki/File:Internet_map_1024.jpg>,01.prosinac 2006., (14. oujak 2009.)

3

Princip rada:

Slika 2.2 Uporaba frekvencija kod ADSL-a i ADSL2 Usluga ADSL-a na strani korisnika se ostvaruje jednostavnom instalacijom dva dodatna ureaja veliine obinog modema:

jedan ureaj je frekvencijski razdjelnik (splitter) i namijenjen je razdvajanju

frekvencijskih pojasa namijenjenih prijenosu govora i podataka koji do njega stiu istom telefonskom linijom "8 Crveni pojas na slici 2.2. prikazuje koje frekvencije se koriste za razgovor putem analognog telefona. "Bijeli pojas se koristi za posebne usluge (npr. tarifne impulse na 12 ili 16 kHz)"9, zeleni pojas slui za upload podataka, a plavi pojas za download podataka i predstavljaju ADSL.

"drugi ureaj je ADSL modem (ili usmjeriva - router), koji povezuje korisnikovo raunalo na Internet"10

LAN (Lokalna mrea)Lokalna mrea meusobno povezuje raznovrsne krajnje ureaje (osobna i prijenosna raunala, radna stanica) unutar ogranienog podruja i omoguuje razmjenu informacija izmeu tih ureaja. "Osnovna obiljeja lokalnih mrea: LAN je najee instaliran unutar jedne ili skupine zgrada na ogranienom podruju(...) broj krajnjih ureaja spojenih u lokalnu mreu je ogranien, raspona od nekoliko desetaka do nekoliko stotina krajnjih ureaja u jednoj lokalnoj mrei (...).89

ADSL, (7.sijeanj 2009.) Isto. 10 Isto.

4

Krajnji ureaji u lokalnim mreama meusobno komuniciraju na naelu ravnopravnosti (peer-to-peer). To znai da svaki krajnji ureaj u LAN-u moe samostalno zapoeti komunikaciju ne ekajui pritom inicijativu drugih krajnjih ureaja(...). Uslijed ravnopravnosti krajnjih ureaja i zbog koritenja topologije dijeljenog medija, svi okviri u LAN-u moraju sadravati adresu primatelja (odredita) i adresu poiljatelja (izvora). "11 1.1.1 Ethernet Ethernet je mrena tehnologija za LAN mree, temeljena na frame nainu rada, to znai da se podaci alju u paketima koji su prilagoeni za slanje preko raunarske mree. "Ethernet se sastoji od tri dijela: -Fizikog medija preko kojeg putuju informacije u raunarskoj mrei (UTP kabel itd.) -Protokola, odnosno skupa pravila za kontrolu pristupa na mediju -Ethernet paketa u kojima se prenose podaci koji su ustvari skupine bitova organizovanih u polja"12 Ethernet protokol odreuje da svaki paket zavri na zadanoj adresi jer svaki paket podataka mora imati adresu odredita i adresu izvora. Svako raunalo u Ethernet mrei ima 48bitni klju poznat kao MAC adresa iji je glavni zadatak osiguravanje razliite adrese za raunala u mrei. Ona je unikatna za svaki proizvedeni Ethernet ureaj. U jednoj Ethernet mrei svi su korisnici jednaki i svi dijele propusnost mree tako da nijedan korisnik ne moe zauzeti itav medij samo za sebe. "Poto se podaci u Ethernet mrei alju serijski u manjim paketima, velika je mogunost da u isto vrijeme dva ili vie korisnika alju neki podatak na istoj mrei."13. Da bi se podatak poslao raunalo mora provjeriti medij, pa tek kada ustanovi da je slobodan poinje prijenos nekog podatka. "Taj mehanizam kontrole se naziva MAC (Medium Acces Control) dok se on temelji na CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection) protokolu."14.

11

Alen Baant,Lokalne mree, 04. listopad 2004., < http://www.tel.fer.hr/files/peta/LiP/LAN.pdf>, (21. prosinac 2008.), str. 19 12 Ethernet,, (30.prosinac 2008.) 13 Isto. 14 Isto.

5

WLAN (Beina lokalna mrea)"WLAN (engl. Wireless Local Area Network ) oznaava lokalnu mreu (LAN) koja se zasniva na beinim tehnologijama."15 Standardi koji se koriste, a odobreni su od strane IEEE (Institute of Electrical and