rje Čnik odabranih pojmova - ffzg.unizg.hr i znanje/oiz_  · rje Čnik odabranih pojmova abeceda...

Download RJE ČNIK ODABRANIH POJMOVA - ffzg.unizg.hr i znanje/oiz_  · RJE ČNIK ODABRANIH POJMOVA ABECEDA (alfabet,…

Post on 21-Jul-2018

213 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • RJENIK ODABRANIH POJMOVA

    ABECEDA (alfabet, eng. alphabet) - 1. ureeni skup znakova (prema nekom dogovorenom redu) koji se koristi za prikazivanje znakova u nekom govornom jeziku, 2. ureeni skup svih slova i specijalnih znakova koji se koriste u nekom jeziku za tvorbu rijei.

    ABECEDNA BIBLIOGRAFIJA (eng. alphabetical bibliography) bibliografija sreena prema abecednom redu (najee) imena autora; bibliografska graa prikazana po abecednom redu nekog elementa bibliografskog opisa (najee po imenima autora).

    ABECEDNI KATALOG (eng. alphabetical catalogue) katalog u kojem su bibliografske jedinice sreene po abecednom redu (v. predmetni katalog, struni katalog).

    ABECEDNI KOD (eng. alphabetic code) kod iji se skup znakova za prikazivanje podataka sastoji samo od slova i odgovarajuih specijalnih znakova.

    ABECEDNI SKUP ZNAKOVA (alfabetski skup znakova, slovani skup znakova, eng. alphabetic character set) skup znakova koji se sastoji od slova, a moe sadravati i kontrolne znakove, specijalne znakove, ali ne i brojke (znamenke).

    ABECEDNI RED (abecedni poredak, eng. alphabetical order) razvrstavanje jedinica prema redoslijedu znakova neke abecede (v. abecedno-sistematski red, sistematski red, kronoloki red).

    ABECEDNI TEZAURUS (eng. alphabetical thesaurus) tezaurus iji je glavni dio sreen po abecedi. Glavni dio tezaurusa moe biti sreen sistematski i/ili abecedno, a moe biti i kombinirano. Kad abecedno sreeni glavni dio sadri nedeskriptore i permutacije deskriptora i nedeskriptora, onda poseban abecedni registar nije potreban (v. sistematski tezaurus).

    ABECEDNO KAZALO (abecedni indeks, eng. alphabetical index, alphabetical register) kazalo u kojem su indeksne oznake poredane po abecednom redu.

    ABECEDNO OZNAIVANJE (abecedna /struna/ notacija, eng. alphabetical notation) oznaivanje koje koristi samo slova neke abecede (v. jednovrsno oznaivanje).

    ABECEDNO-SISTEMATSKI RED (abecedno-struni katalog, eng. alphabetic-classed filing system, alphabetic-classed catalogue) razvrstavanje jedinica prema strukama (razredima) koje su sreene po abecedi, a unutar struka po abecednom redu tema (v. sistematski red).

    abecedno-struni katalog -> ABECEDNO-SISTEMATSKI RED

    AFIKS (eng. affix) morfem koji se koristi, u pravilu, samo da se pridoda korijenu ili rijei, jer ne moe biti samostalni korijen za tvorbu novih rijei; prema svojem poloaju afiksi su ili prefiksi ili sufiksi ili infiksi.

    AKRONIM (eng. acronym) skraenica od poetnih slova ili slogova nekog viedijelnog naziva, koja se koristi i izgovara kao govorna rije, npr. radar (radio detection and ranging), NSB (Nacionalna i sveuilina biblioteka).

    ALMANAH (kalendar, eng. almanac) godinja ili povremena publikacija; prvobitno sadri samo kalendar i astronomske podatke; od 18. st. javljaju se informativni, politiki, knjievni itd. almanasi; danas je almanah po svom sadraju najee godinja smotra jedne odreene kulturne djelatnosti (v. godinjak).

    ANALI (ljetopisi, eng. annals) periodika publikacija koja donosi dogaaje tijekom godine, radove

    Page 1 of 56Rjenik odabranih pojmova

    23.3.2006file://D:\web literatura\dzs\text\Obavijest i znanje\oiz_rjecnik.htm

  • znanstvenih drutava i organizacija ili prikaze razvoja odreenog podruja; prvotno, anali su zapisi o najvanijim povijesnim dogaajima sreeni po kronolokom redu (v. almanah, godinjak).

    ANALITIKA KATALONA JEDINICA (eng. analytical entry) katalona jedinica za dio nekog dokumenta, ukljuuje i uputu na taj dokument; analitika katalona jedinica obino sadri podatke za dio publikacije koji ima posebnog autora i poseban naslov, odnosno za poglavlja u knjigama, lanke u zbornicima ili asopisima i sl (v. sporedna katalona jedinica).

    ANALITIKA KLASIFIKACIJA (eng. analytical classification) klasifikacijski sistem zasnovan na nepromjenljivim formalnim odnosima izmeu razreda; klasifikacija koja dijeli predmetno podruje od opeg ka posebnom pomou hijerarhijskih odnosa (v. hijerarhijska klasifikacija, analitiko-sintetina klasifikacija, sintetina klasifikacija).

    ANALITlKI ODNOSI (eng. analytical relations) odnosi izmeu termina koji postoje na temelju njihovih podruja znaenja. Hijerarhijski odnosi najvie se koriste kao odnosi za graenje pojmova i naziva; meutim, osim hijerarhijskih koriste se i druge vrste (analitikih) odnosa, kao npr: sljedbeni, kauzalni, generiki, proizvodni, kategorijalni, transmisijski, instrumentalni, funkcionalni odnosi. Ovi odnosi mogu se utvrditi izmeu pojedinih pojmova, a da se ne mora pozivati na potpun sistem pojmova, niti se u svakom sluaju takav mora razviti.

    ANALITlKO-SINTETlNA KLASIFIKACIJA (eng. analytico-synthetic classification) klasifikacijski sitem u kojem se spajaju naela analitike i sintetine klasifikacije, tj. dioba predmetnog podruja u nekoliko glavnih skupina (glavnih razreda), a potom dalje dijeljenje glavnih skupina na fasete.

    ANALIZA (eng. analysis) opis predmeta; postupak istraivanja cjeline s ciljem da se pronau njezini glavni dijelovi i utvrde odnosi izmeu njih. Analiza sadraja treba osigurati podatke to oznaavaju sadraj dokumenta u jasnom i preglednom obliku (v. fasetna analiza).

    ANALIZA DOKUMENTA (eng. document analysis) analiza sadraja dokumenata s ciljem da se odaberu sve oznake prema kojima se dokument ponovo moe pronai u pretraivanju (v. izrada saetaka, indeksiranje)

    anketni prikaz -> STRUKTURNI SAETAK

    ANOTACIJA (bibliografska biljeka, eng. annotation, bibliographic note, contents note, note) je kratak komentar ili objanjenje dokumenta ili njegova sadraja, obino u vidu primjedbe poslije bibliografskog opisa dokumenta. Ona ne sadri podatke koji su u naslovu ili se mogu iz njega zakljuiti, a slui za bolje razumijevanje naslova dokumenta bez obzira na odreene potrebe korisnika. Opisna je, ne mora imati potpune reenice, a moe sadravati samo takve podatke koji se mogu dokuiti direktno iz dokumenta. Uz to moe sadravati samo napomenu o obradi i upute za koritenje (v. saetak, anotirana bibliografija).

    ANOTIRANA BIBLIOGRAFIJA (eng. annotated bibliography) bibliografija koja ne daje samo bibliografski opis nego i dodatne anotacije.

    ANTOLOGIJA (eng. anthology) sekundarni dokument koji tvori zbirka dokumenata ili izvoda iz dokumenata; zbirka radova razliitih autora ili istog autora odabranih radi posebne svrhe ili prema posebnom kriteriju (v. zbornik).

    antonimija -> ODNOS SUPROTNOSTI

    APSTRAHIRANJE (eng. abstraction, generalization) postupak stvaranja opih pojmova ili razreda uopavanjem karakteristika individualnih pojmova ili razreda.

    Page 2 of 56Rjenik odabranih pojmova

    23.3.2006file://D:\web literatura\dzs\text\Obavijest i znanje\oiz_rjecnik.htm

  • apstrakcijski odnos -> GENERlKI ODNOS

    ARHIV (zbirka spisa, isprava; pismohrana, pismara, eng. archives) skup starih dokumenata trajne vrijednosti sauvanih, sa ili bez selekcije, od onih koji su ili odgovorni za njihovo stvaranje ili su ih naslijedili radi koritenja; ustanova koja obavlja slubu zatite, tj. prikuplja, preuzima, evidentira, struno obrauje i uva arhivsku grau (stare dokumente) i stavlja je na raspolaganje korisnicima; odjel ustanove u kojem se uvaju dokumenti (spisi, isprave i sl) nakon to je neki postupak ili proces dovren. Arhivi mogu biti dravni (nacionalni, savezni), centralni, specijalni, arhivske zbirke i sl.

    ARHIVAR (arhivist, eng. archivist) osoba koja se bavi prikupljanjem, zatitom i organizacijom dokumenata (arhivalija, podataka itd.) u arhivima.

    arhivist -> ARHIVAR

    ATRIBUT (eng. attribute) karakteristika nekog elementa.

    AUTOMATSKA IZRADA SAETAKA (eng. automatic abstracting) pripremanje saetaka pomou automatskih pomagala, obino putem automatskog izluivanja onih reenica iz originalnog teksta, koje upuuju na sadraj dokumenta (v. izrada saetaka, mehanizirana dokumentacija).

    AUTOMATSKI RJENIK (eng. automatic dictionary, machine dictionary) rjenik pohranjen u stroj za strojno prevoenje, koji treba da osigura pretvorbu rijei iz jednog jezika u drugi (tako da se sauva identinost rijei na planu njihova sadraja).

    automatski saetak -> STROJNO IZRAEN SAETAK

    AUTOMATSKO INDEKSIRANJE (eng. automatic indexing) indeksiranje pomou automatskih pomagala, tj. prikazivanje sadraja dokumenta automatskom selekcijom kljunih rijei ili naziva iz teksta ili automatskim doznaivanjem naziva iz jednog dokumentacijskog jezika; nalazi svoju praktinu primjenu posebno u publiciranju kazala "permutiranih naslova" (kazalo koje ponavlja sve termine iz naslova tako da se svaki naziv javlja kao odrednica). Dvije su najznaajnije publikacije ove vrste Chemical Titles i Biological Abstracts Subjects in Context (BASIC). Miljenja o djelotvornosti permutiranih indeksa, a i automatskog indeksiranja, vrlo su oprena (v. automatsko klasificiranje).

    AUTOMATSKO KLASIFICIRANJE (eng. automatic classification) klasificiranje dokumenata pomou automatskih pomagala, tj. automatsko doznaivanje naziva (notacija) iz jednog dokumentacijskog jezika prema unaprijed zadanoj strojnoj analizi dokumenta (v. automatsko indeksiranje).

    automatsko prevoenje -> STROJNO PREVOENJE

    AUTOR (eng. author) osoba ili korporativno tijelo odgovorno za intelektualni ili umjetniki sadraj nekog dokumenta.

    AUTORSKA BIBLIOGRAFIJA (personalna bibliografija, eng. author bibliography) bibliografija radova jednog autora; autorske bibliografije nazivaju se subjektivnim kad popisuju djela jednog autora, a objektivnim kad popisuju djela o jednom autoru (v. predmetna bibliografija).

    AUTORSKA ODREDNICA (eng. author entry) odrednica koju tvori ime individualnog autora ili naziv korporativnog autora; odrednica jednog dokumenta u nekoj datoteci koju tvori ime autora (v. osobna odrednica).

    AUTORSKI KATALOG (eng. author catalogue) abecedni katalog po autorima. Autorski

Recommended

View more >