rijetke i ugroŽene biljne vrste ii

RIJETKE I UGROŽENE

BILJNE VRSTE II

Marijana Jurić, prof.

Seminarski rad

Interdisciplinarni doktorski studij Zaštita prirode i okoliša

Osijek, 2012.

VEGETACIJA PRETEŽNO JEDNOGODIŠNJIH

HALOFITA NA OBALAMA S ORGANSKIM

NANAOSIMA

Na šljuncima morske obale bogate dušikovim organskim tvarima i nakupinama naplavljenog materijala razvijaju se zajednice jednogodišnjih biljaka i trajnica;

Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Cakile maritima, Salsola kali, Polygonum maritimum, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum;

Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić.1934);

Ugroženost staništa: brojni kupači, ali i čistači plaže koji kako bi ju održali čistom uklanjaju vegetaciju, čime se uništava stanište.

Glaucium flavum –

primorska makovica

▪ Strogo zaštićena

▪ EN - ugrožena

Salsola kali –

bodljikava solnjača

▪ Strogo zaštićena

▪ VU - osjetljiva

STIJENE I STRMCI MEDITERANSKIH OBALA

Obrasle halofilnom vegetacijom razreda

Chritmo-Limonietea;

Biljne vrste za prepoznavanje staništa:

Chritmum maritimum i različite vrste roda

Limonium (brojne endemične vrste);

Naša obala obiluje takvim staništima, uništenje

ovog staništa je moguće samo na vrlo

posjećenim lokalitetima.

Limonium cancellatum – rešetkasta

mrižica

▪ strogo zaštićena vrsta

▪ endem

▪ koristi se kao lijek kod

poremećaja urino - puteva

MULJEVITE I PJESKOVITE OBALE OBRASLE

VRSTAMA RODA SALICORNIA I DRUGIM

JEDNOGODIŠNJIM HALOFITIMA

Staništa zajednica sastavljenih pretežno od jednogodišnjih biljaka, napose iz porodice Chenopodiace i roda Salicornia ili iz trava;

One naseljavaju periodično plavljena muljevita ili pjeskovita tla uz more; u nekim dijelovima kontinenta nalaze se i duboko u unutrašnjosti gdje se slana tla pojavljuju zbog aridne klime (nema u Hrvatskoj);

Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Salicornia spp., Suaeda maritima, Frankenia pulverulenta, Salsola soda, Cressa cretica, Parapholis incurva, Hordeum marinum, Sagina maritima, Bupleurum tenuissimum, Spergularia salina;

Ugroženost staništa: vrlo malo ovih staništa (Tarska uvala, Malo blato na Pagu, ušće Neretve), iako nisu atraktivne kao plaže prijeti im opasnost od nasipavanja tvrdim građevinskim materijalom kako bi se proširila građevinska zona.

Suaeda maritima –

primorska jurčica ▪ prema IUCN: VU –

osjetljiva

▪ uzrok ugroženosti:

turizam

Hordeum marinum -

primorski ječam ▪ VU - osjetljiva

▪ uzrok ugroženosti:

turizam

MEDITERANSKE SITINE Halofilne mediteranske zajednice reda Juncetalia maritimi;

Razvijaju se na vlažnim staništima različite slanosti, naročito uz bočate vode;

Vrste za raspoznavanje staništa:

▪ Juncus maritimus ▪ Carex divisa

▪ Juncus acutus ▪ Ranunculus ophioglossifolius

▪ Aster tripolium ▪ Linum maritimum

▪ Scorzonera parviflora ▪ Centaurium spicatum

▪ Hordeum maritimum ▪ Crypsis schoenoides

▪ Trifolium squamosum ▪ Spergularia marina

▪ Aeluropus litoralis ▪ Puccinellia festuciformis

▪ Artemisia coerulescens ▪ Centaurium tenuiflorum

▪ Orchis coriophora ssp. ▪ Juncus gerardi

fragrans

Carex divisa – dijeljeni

šaš


▪ EN – ugrožena

▪ kriterij ugroženosti: A4c

(c – smanjivanje areala

i/ili kvalitete staništa)

▪ uzročnici ugroženosti:

promjene u poljoprivredi,

ljudska naselja, turizam

Carex extensa – veliki obalni šaš





ljudska naselja, turizam,

fragmentacija, odvodnjavanje/

navodnjavanje močvara/obala

Aeluropus littoralis – primorska obalnica


▪ CR – kritično ugrožena

▪ kriterij ugroženosti: A4c, B1bi,

B1bii, B1biii, B2bii, B2biii

(c – smanjivanje areala i/ili kvalitete

staništa, i – obima pojavljivanja, ii –

područja rasprostranjenosti, iii –

područja, obima, i/ili kvalitete staništa

▪ uzročnici ugroženosti: turizam,

gubitak staništa

Ranunculus ophioglossifolius –

jednolistni žabnjak ▪ strogo zaštićena vrsta




odvodnjavanje/navodnjavanje

močvara/obala

Hainardia cylindrica –

valjkasti tankorepić

▪ strogo zaštićena

▪ VU – osjetljiva

▪ kriterij ugroženosti: B2bii, B2biv

(iv – broj lokaliteta ili

subpopulacija)


infrastruktura

MEDITERANSKA I TERMOATLANSKA VEGETACIJA

HALOFILNIH GRMOVA

Stanište predstavlja vegetacija grmolikih

trajnica na morskim slanim muljevitim obalama

koja pripada razredu Sarcocornetea fruticosae;


Halimione portulacoides, Inula crithmoides,

Suaeda vera, Sarcocornia fruticosa,

Arthrocnemum macrostachyum, Limonium

oleifolium, Limonium bellidifolium, Aster

tripolium, Aeluropus litoralis.

Suaeda vera – grmolika jurčica


▪ VU – osjetljiva

▪ kriteriji ugroženosti: A3c, B1biii,

B2bii, B2biii

▪ uzrok ugroženosti: turizam

▪ mlade prokuhane biljke

mogu se jesti Limonium oleifolium –

maslinastolisna

mrižica


▪ DD – nedovoljno poznata

PANONSKE SLANE STEPE I SLANE MOČVARE

Slane stepe, slane močvare i plitka slana jezera razvijaju se

pod jakim utjecajem panonske kontinentalne klime s velikim

kolebanjima temperature i ljetnom suhoćom;

Zbog velikog isparivanja ljeti tlo se zaslanjuje uzlaznim tokom

podzemne vode koja sadrži veće količine lako topljivih soli;

One se nakupljaju na površini, često u vidljivoj bijeloj prevlaci;

Taj tip staništa djelomično je prirodnog postanka, a dijelom je

pod utjecajem ispaše;

Svojstvena je izrazita zonacija vegetacije unutar mikroljefa pa

se na mikrouzvisinama od 20-ak cm može vidjeti izmjena od

nekoliko vegetacijskih tipova, zahvaljujući različitoj

koncentraciji soli;


▪ Camphorosma annua

▪ Aster tripolium ssp. Pannonicum

▪ Plantgo tenuiflora

▪ Juncus gerardi

▪ Pholiurus pannonicus

▪ puccinellia distans ssp. limosa

Aster tripolium ssp. Pannonicum – panonski

zvjezdan



▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c, B1a,

B1biii, B2a,

B2biii

▪ uzroci ugroženosti: promjene u

poljoprivredi, navodnjavanje/

odvodnjavanje

▪ u Europi VU - osjetljiva

Plantago tenuiflora – slatinski trputac



▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c, B2a,

B2biii, B2bv, D


poljoprivredi, odvodnjavanje/

navodnjavanje, gubitak staništa

▪ poznata samo s jednog lokaliteta kraj Trpinje;

▪ pronađena je u plitkim i u proljeće vlažnim depresijama

pašnjaka na zaslanjenom tlu, ljeti se takva mjesta osuše, a sol

se pojavljuje na površini zbog visoke konc. Soli, vegetacija tada

propada, no većina biljaka slatina zbog kratkog životnog ciklusa

do tada su već razvile nove sjemenke.

Pholiurus pannonicus – panonski tankorepić



▪ kriteriji ugroženosti: A3a, A3c,

B2a, B2biii, D


poljoprivredi, odvodnjavanje/

navodnjavanje, gubitak staništa

EMBRIONSKE OBALNE SIPINE – PRVI STADIJ

STVARANJA SIPINA

Obale s prvim stadijem stvaranja sipina (dina), koje se sastoje od

valića pijeska ili izdignute pješčane površine gornjega dijela žala;

Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Agropyrum junceum,

Sporobolus pungens, Euphorbia peplis, Medicago marina,

Anthemis maritima, Anthemis tomentosa, Eryngium maritimum,

Pancratium maritimum;

Pješčane plaže su rijetke i malene te vrlo privlačne za kupače;

zbog toga velika frekvencija kupača što ih je uglavnom ostavilo

bez vegetacije;

Uvale Blace i Saplunara na Mljetu, Crnika na Rabu, Šunj na

Lopudu i Pržina na Pelješcu;

Na pijescima uvale Crnika na rabu ne mogu se više naći

karakteristične , a prije zabilježene psamofitske vrste; tu se

naselila neofitska invazivna vrsta Cenchrus incertus;

Pancratium maritimum – primorski žilj



▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c

▪ uzročnici ugroženosti: turizam, infrastruktura

(nasipi), sabiranje;

Elymus farctus –

bodljikava pirika



▪ kriteriji: A4a, A4c

▪ uzročnici: turizam

Echinophora spinosa –

trnovita ježika



▪ kriteriji: A4c

▪ uzročnici: turizam, gubitak

staništa

Calystegia soldanella –

pješčarski ladolež


▪ uzročnici: turizam,

infrastruktura, gubitak

staništa

Anthemis tomentosa –

pustenasti jarmen

▪ kriteriji: A3a A3c, B2a,

B2biii, C2aii

▪ uzročnici: turizam

Cyperus capitatus –

glavičasti šilj

▪ kriteriji: A4c, B2bii,

B2biii, B2biv

▪ uzročnici: rekreacija/turizam

Sporobolus pungens –

pješčarska sijačica


▪ uzročnici: turizam,

fragmentacija, nestanak

staništa

KONTINENTALNE PANONSKE SIPINE

Prioritetni stanišni tip za zaštitu prema Direktivi o staništima;

Nekad su bile jako rasprostranjene zbog košnje i ispaše;

Mozaici različitih staništa s otvorenim pijeskom, lišajske

zajednice pješčanih sipina, pionirske terofitske zajednice i

zatvoreni psamofitski travnjaci;

Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Corynephorus

canescens, Cladonia spp., Viola tricolor ssp. tricolor, Bassia

laniflora, Thymus serpyllum, Alyssum montanum ssp. gmelinii;

Nekada velika površina podravskih pijesaka na području od

Koprivnice do Virovitice; danas su pijesci umireni zasađenim

drvećem (kasnije se i samostalno proširio bagrem);

Područje je najvećim dijelom pod različitim oranicama;

Sve to onemogućava stvaranje sipina;

Đurđevački i Kloštarski peski;

Corynephorus canescens – sivkasta gladica



▪ Austrija, Njemačka – jako ugrožena, pred istrebljenjem


▪ uzročnici ugroženosti: plantažni uzgoj šuma, gubitak

staništa

Bassia laniflora –

pješčarska metlica ▪ strogo zaštićena


▪ Austrija, Njemačka, Italija –

jako ugrožena

▪ kriteriji ugroženosti: A4a,

A4c, D

▪ uzročnici ugroženosti: gubitak

staništa Festuca vaginata –

vlasulja bradica

▪ strogo zaštićena, CR

▪ kriteriji: A4a, A4c, B1bi, B1bii,

B1biii, B1biv

▪ uzročnici: ostalo

Polygonum arenarium –

pješčarski dvornik



▪ na Europskom crvenom popisu –

ugrožena

▪ kriterij ugroženosti: A4c, B2a, C1

▪ uzročnici: gubitak staništa Plantago indica –

pješčarski trputac



▪ kriteriji: D

▪ uzročnici: gubitak staništa

▪ koristi se kao lijek za

poremećaje probavnog sustava

PROLJETNICE

Cvjetaju u proljeće, na samom početku vegetacijske sezone, prije drugih

biljaka;

Nepovoljno razdoblje (zimu) preživljavaju pod zemljom, u obliku podzemnih

organa (lukovice, gomolji, podanci);

Poznate po svojim lijepim cvjetovima;

Razlozi ugroženosti: pretjerano sabiranje, direktno umištavanje staništa

(širenje građevinskih područja, pretvaranje područja u obradive površine,

krčenje šuma, odvodnjavanje i melioracija područja…), nestanak oprašivača

(bumbara, pčela, leptira…), prirodna vegetacijska sukcesija (izrastanje

travnjaka) uslijed prestanka košnje i ispaše, strane invazivne vrste;

Zaštita pojedinih proljetnica je i jedan od prioriteta na nekim područjima

Ekološke mreže RH;

Na razini EU Direktivom o staništima štiti se velika sasa (Pulsatilla grandis),

te će područja izdvojena za ovu vrstu činiti dio ekološke mreže NATURA

2000 u Hrvatskoj.

Anemone – čitav rod je u Hrvatskoj zaštićen, dvije

vrste strogo zaštićene, sve vrste otrovne

▪ velika šumarica (Anemone sylvestris) SZ

▪ trolisna šumarica (Anemone trifolia) SZ

▪ bijela šumarica (Anemone nemorosa)

▪ žuta šumarica (Anemone ranunculoides)

▪ vrtna šumarica (Anemone hortensis)

VELIKA SASA (PULSATILLA GRANDIS)

Helleborus – čitav rod zaštićen

▪ sve vrste ovog roda su potencijalno otrovne,

imaju neobične cvjetove , u kojima se nakon

cvatnje razvijaju veliki mjehuri;

▪ velecvjetni kukurijek (Helleborus niger ssp.

macranthus) SZ, VU

▪ crnocrveni kukurijek (Helleborus astrorubens)

SZ, stenoendem

Ranunculus – čitav rod žabnjaka zaštićen

- nekoliko strogo zaštićenih vrsta

Porodica Primulaceae:

▪ Rani jaglac (Primula vulgaris) – jedan od najpoznatijih vjesnika

proljeća, zbog njegove rane cvatnje naziv čitavog roda dolazi od

lat. primus što znači prvi;

▪ Jagljika (Primula veris ssp. columnae ) Z – raste na suhim

travnjacima brdsko-planinskih područja);

▪ Primorska ciklama (Cyclamen repandum) – proljetnica

primorskog područja, raste u šumama i šikarama; sve ciklame

su u Hrvatskoj zaštićene Zakonom; ostale cvatu u kasno ljeto i

jesen;

PRIMORSKA CIKLAMA (CYCLAMEN REPANDUM)

Ljuskava potajnica (Lathraea squamana) –

izgledom i načinom života različita od ostalih

proljetnica, parazit je na korijenju različitog

drveća (lijeske, johe, breze, bukve), nema

zelene listove i ne obavlja fotosintezu;

Blagajev likovac (Daphne blagayana) SZ, VU

Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) Z –

viseći bijeli cvjetovi kao i u visibabe;

Visibaba (Galanthus nivalis) Z

Višecvjetni sunovrat (Narcissus tazzeta) – raste

na travnjacima, bušicima i u pukotinama

stijena naše obale i otoka

Kockavica (Fritillaria meleagris) SZ, VU – glavni

uzrok njezine ugroženosti je gubitak staništa

uslijed izravnog negativnog čovjekovog

djelovanja (melioracija, urbanizacija,

pretvaranje livada u oranice ili građevinsko

zemljište;

Pasji zub (Erythronium dens–canis)

Mirisna lazarkinja (Galium odoratum)

Planinska biskupska kapica (Epimedium

alpinum) – ilirski endem i tercijarni relikt

hrbatske flore, raste u šumama, obično u

velikim populacijama;

Mali zimzelen (Vinca minor) – zaštićena vrsta

ljubičastih cvjetova , stvara guste tepihe na

šumskom tlu;

Šumski cecelj (Oxalis acetosella) – raste u

sjenovitim šumama od nizina do

pretplaninskog pojasa:

Korisni web izvori podataka….

Flora Croatica Baza podataka… http://hirc.botanic.hr/fcd/

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske online……

http://hirc.botanic.hr/fcd/CrvenaKnjiga/

Internet portal zaštite prirode…. http://www.zastita-prirode.hr/

Propisi… http://www.zastita-prirode.hr/Propisi-upisnici-

natjecaji/Propisi

Državni zavod za zaštitu prirode…. http://www.dzzp.hr

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode… http://www.mzoip.hr/

http://hirc.botanic.hr/fcd/

http://hirc.botanic.hr/fcd/CrvenaKnjiga/

http://www.zastita-prirode.hr/



http://www.zastita-prirode.hr/Propisi-upisnici-natjecaji/Propisi







http://www.dzzp.hr/

http://www.mzoip.hr/

PITANJA

1. Koji je najčešći uzrok ugroženosti biljnih vrsta?

2. Koji stupanj zakonske zaštite u Hrvatskoj

imaju sve vrste samoniklih orhideja?

3. Koji su sve uzroci ugroženosti kod halofilnih

vrsta, vrsta koje rastu na obalnim i

pješčarskim sipinama te proljetnica i nabroji

neke najugroženije vrste?

HVALA

NA

PAŽNJI !

rijetke i ugroŽene biljne vrste ii

Documents