RIJEKA VOLGA Pia Marić

SADRŽAJ1. Uvod

2. Riječni tok

2.1.Gornji tok

2.2.Srednji tok

2.3.Donji tok

2.4.Delta

2.5.Važni pritoci Volge

3.Vodeni sustav

4.Gospodarstvo

4.1. Energetika - Umjetna jezera na Volgi

4.2. Plovni kanali

4.3. Mjesta na Volgi

UVOD Duljina: 3,692 km

Nadmorska visina izvora: 228 m

Prosječni istjek: 8060 kod Volgograda m3/s

Površina porječja: 1.380.000 km2

Izvor: Volgoverhovje

Pritoci: Kama, Oka, Sura, Vetluga

Države: Ruska Federacija

Gradovi: Astrahan, Volgograd,  Samara, Kazan, Uljanovsk, Nižnji Novgorod, Jaroslavlj

Slijev: kaspijski

Ulijeva se u: Kaspijsko jezero(-28)

RIJEČNI TOKOVI

Čitav tok rijeke se obično dijeli na tri dijela:

gornji tok – od izvora do ušća Oke

srednji tok – od ušća Oke do ušća Kame

donji tok – od ušća Kame do ušća u Kaspijsko more

Gornji tok

Umjetna jezera : Ribinsko jezero – najstarije umjetno jezero na Volgi

Ugličko jezero – napravljeno gradnjom brane kod Uglička

Ivansko jezero

Gradovi : Rževo, Tver, Dubna, Ugličko

Kanali : Kanal Volga-Baltičko more,  kanal Moskva-Volga

zaleđena Volga kod Tvera

Srednji tok Umjetna jezera:  umjetno jezero Nižnji Novgorod – dugačko 80 km

 Čeboksarsko umjetno jezero

Samara- 6.450 km², najveće umjetno jezero na Volgi ali i u Europi (treće u svijetu)

Gradovi: Jaroslavlje, jedno od najstarijih (11. stoljeće) gradova središnje Rusije

 Kostroma, grad koji je osnovan 1152. na ušću istoimene rijeke

 Nižnji Novgorod – s desne strane utječe Oka

Kazan - glavni grad Tatarstana

Samara – milijunski grad

 Uz obalu su smješteni gradovi Simbirsk i Toljati

Donji tok Umjetna jezera: Saratovsko - nastalo je gradnjom kod Balakova

More: Crno more, Kaspijsko more

Gradovi: Balakovo- industriski grad

Saratov - industrijski i sveučilišni grad s oko 880.000 stanovnika

Volgograd - pruža se zapadnom obalom Volge u dužini većoj od 80 km

Kanali : Volga-Don

Delta Na početku delte Volge smjestio se grad Astrahan .

Dijelovi delte su zaštićeni kao važna međustanica ptica selica.

Dva najveća rukavca Volge u delti su Bahtemir i Tabola, a Ahtjuba utječe u najveće jezero na svijetu nešto istočnije.

Volga oko ušća

Važni pritoci Volge Mologa

Šeksna

Kostroma

Unša

Oka

Sura

Vetluga

Kama

Samara

Veliki Irgis

Arheologija Arheološki nalazi dokazuju da su na obalama Volge ljudi živjeli od prapovijesnih

vremena.

U različitim razdobljima su se na obalama rijeke nalazili različiti upravni i trgovački gradovi, kao Veliki Bulgar , Saraj (nedaleko Volgograda) i Ili (danas Astrahan)

Plodno tlo delte mnogi povjesničari smatraju koljevkom indogermanskih naroda, među njima Kelti , koji su s tog područja krenuli u širenje prema Europi.

Volga je služila i kao trgovački put od Skandinavije pa sve do Perzije.

Stjenka Razin baca perzijsku princezu u Volgu.

Vodeni sustav Osnovni izvori vode su snijeg (60%), podzemne vode (30%) i kiša (10%). Prirodni sustav karakterizira: dužina proljeća (od travnja do lipnja), malom količinom vode u ljeto i zimu, te kišom uzrokovane poplave u jesen (listopad).  Godišnje fluktuacije u razini na poziciji prije kaskada od brana doseže u Tveru 11 m, ispod

ušća Kame 15-17 m a u Astrahanu 3 m. Nakon regulacije toka fluktuacije se naglo smanjuju. Povećanje istijeka do Volgograda prikazuje tablica:

mjesto Prosječni godišnji istjek

Gornjovolška brana 29 m³/s

Tver 182 m³/s

Jaroslavlj 1110 m³/s

Nižnji Novograd 2970 m³/s

Samara 7720 m³/s

Volgograd 8060 m³/s

Prije postavljanja brane, rijeka je donosila na ušće godišnje oko 25 Mt nanosa i 40 do 50 Mt otopljenih minerala.

Temperatura vode u srpnju je oko 20 do 25°С.

U Astrahanu se rijeka otapa sredinom ožujka, uzvodnije do Kamišina u prvoj polovici travnja, te sredinom travnja u preostalom toku.

Na gornjem i srednjem toku rijeka se zamrzava krajem studenog, a na donjem toku početkom prosinca. Bez leda ostaje približno 200 dana, te 260 dana u Astrahanu.

Nakon što su postavljene brane, promijenio se temperaturni režim rijeke, na gornjem toku se vrijeme zaleđenosti produžilo, a na donjem se naprotiv taj period skratio.

Gospodarstvo Energetika - Umjetna jezera na Volgi

Na Volgi su sagrađena umjetna jezera kao dio Volga-Kama kaskade, od kojih su - gledano nizvodno - najveće sljedeće:

Umjetno jezero Ivankovo (poznato i kao Moskovsko more)(327 km², 1,12 mlrd.m³)

Ugličko umjetno jezero (249 km², 1,2 mlrd.m³)

Ribinsko umjetno jezero( 4.580 km², 25,4 mlrd.m³)

Umjetno jezero Nižnji Novgorod (ranije Umjetno jezero Gorki)(1590 km², 8,7 mlrd.m³)

Čeboksarsko umjetno jezero (2.274 km², 13,8 mlrd.m³)

Umjetno jezero Samara (ranije Kuibiševsko umjetno jezero)(6.450 km², 58 mlrd.m³)

Saratovsko umjetno jezero (1.831 km², 12,9 mlrd.m³)

Volgogradsko umjetno jezero (3.117 km², 31,5 mlrd.m³)

Plovni kanali Vodeni promet:

s Baltičkim morem

Volško-baltički vodení put

Gornjovolhovski kanal

Tihvinski kanal

s Bijelim morem

Sjevernodvinski kanal

Bjelomorsko-baltički kanal

s Azovskim i s Crnim morem

Volško-donski kanal

s rijekom Moskvom

Moskovski kanal

Planirano spajanje s rijekom Ural (Volško-Uralski kanal) nije realizirano.

Mjesta na Volgi

Volga sa svojim pritocima i kanalima, bila je u prošlosti i danas važna prometna arterija, koja prolazi slijedećim gradovima (nizvodno):

Ržev

Tver

Dubna

Kimry

Ribinsk

Jaroslavlj

Kostroma

Kinešma

Nižnji Novgorod

Bor

Kstovo

Čeboksari

Zelenodolsk

Kazan

Uljanovsk (Simbirsk)

Toljati

Samara

Sizran

Balakovo

Saratov

Marks

Engeljs

Kamišin

Volgograd

Volžskij

Astrahan

Volga u Jarasovlju,j esensko jutro

Vodeni promet

Izvori

http://hr.wikipedia.org/wiki/Volga

http://en.wikipedia.org/wiki/Volga_River

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65267