rije č izdava ča - cidom. ?· rije č izdava ča Čovjek je društveno bi će, te svoje...

Download Rije č izdava ča - cidom. ?· Rije č izdava ča Čovjek je društveno bi će, te svoje materijalne i duhovne potrebe zadovoljava u okrilju socijalne i kulturne razmjene i suradnje

Post on 30-Jan-2018

225 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Rije izdavaa

    ovjek je drutveno bie, te svoje materijalne i duhovne potrebe zadovoljava u okrilju

    socijalne i kulturne razmjene i suradnje. Jezik je najvanije, ali i najjednostavnije sredstvo

    komunikacije meu ljudima. Jasno je kako ljudske zajednice i pojedinci ne mogu imati

    osobite uzajamne koristi od potencijala kojima raspolau ako ne poznaju jezik drugoga. U

    davnoj prolosti meusobna udaljenost pojedinih ljudskih zajednica, materijalna i duhovna

    razmjena i suradnja odvijala se obino izmeu susjednih drava i zajednica, a geografski

    udaljene kulture upoznavale su se iskljuivo putem posrednika. Meutim, u vremenu kada je

    svijet postao globalnim selom, kulturna razmjena i suradnja, pa time i potreba za

    poznavanjem jezika, stvari su od ivotnog znaaja za svaku kulturu.

    Kulturna razmjena izmeu Irana i Bosne i Hercegovine, prema raspoloivim

    historijskim izvorima, traje ve vie od eststo godina i datira jo iz vremena bogumila.

    Znanstveni i knjievni radovi na perzijskom jeziku koji se uvaju u Gazi Husrev-begovoj

    biblioteci u Sarajevu najbolja su svjedoanstva povezanosti uenih Bosanaca sa perzijskim

    jezikom.

    Ljubav prema perzijskom jeziku i knjievnosti na prostorima Bosne i Hercegovine nije

    splasnula ni nakon povlaenja Osmanske imperije sa ovih prostora, mada je osmanska vlast

    bila znaajnom potporom ovoj kulturnoj batini. Naprotiv, i u poslijeosmanskom razdoblju

    meu bosanskohercegovakom duhovnom i kulturnom elitom nastavljene su sesije itanja i

    tumaenja Mesnevije, a prevoena su i tumaena knjievna djela i ostalih glasovitih

    perzijskih autora poput Sa'dija, Hajama i Damija. Razlog tome je u injenici da su Osmanlije

    bili samo posrednici u ovoj kulturnoj perzijsko-bosanskoj interakciji, koja see i u

    predosmansko razdoblje. Ovdje treba napomenuti i to da perzijski jezik, kao i slavenski jezici,

    pa tako i bosanski, spada u indo-evropsku grupu jezika, te i ta veza izmeu ove dvije kulture

    nije zanemariva. Meutim, u postosmanskom razdoblju, dolaskom austrougarske uprave na

    ovo podruje, a kasnije i uspostavom komunistike vlasti, nastupa doba postepenog, ali

    ubrzanog usvajanja zapadne kulture i kulturnih obrazaca u bosanskohercegovakom drutvu,

    zbog ega nastaje velika praznina u komunikaciji sa kulturom Istoka, te i perzijski jezik

    polahko nestaje sa bosanskohercegovake kulturne scene.

    Osnivanje Katedre za perzijski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1950.

    godine, predstavljalo je iskru nade za prijatelje i poklonike perzijskog jezika i knjievnosti, ali

  • mnogo znaajniji obrat, ini se, desio se paralelno sa agresijom i genocidom nad Bonjacima

    u periodu 1992-1995. kada su Iranci pritekli u pomo i podrali odbranu napaenog naroda i

    zemlje. Radi uspostavljanja to lake komunikacije izmeu Iranaca i domaeg stanovnitva,

    javila se potreba za podsticanjem uenja perzijskog jezika. Odmah nakon rata, 1996. godine,

    nekoliko univerzitetskih profesora iz Irana osnovali su u Sarajevu Naunoistraivaki institut

    Ibn Sina, koji je u samom poetku svoga djelovanja organizirao odlazak nekoliko

    zainteresiranih studenata u Iran, radi uenja perzijskog jezika. Do tog vremena

    bosanskohercegovaki znanstvenici i intelektualci morali su koristiti druge jezike

    posrednike, kako bi se upoznali sa djelima i miljenjem svojih iranskih kolega. Zahvaljujui

    pregnuu ovoga Instituta, etrnaest godina nakon njegova osnivanja, sa zadovoljstvom

    istiemo injenicu da u ovome drutvu ivi i radi vie od stotinu osoba koje govore perzijski

    jezik i izravno koriste perzijsku literaturu. Istaknut emo da ve imamo etvero strunjaka za

    perzijski jezik i knjievnost sa akademskim zvanjima doktora nauka. Bosanskohercegovaki

    muslimani na tragu proirivanja i produbljivanja svojih saznanja o vlastitoj duhovnoj i

    kulturnoj batini koriste i perzijski kao jedan od najznaajnijih jezika na kojima su pisana

    temeljna djela i izvori islamske uenosti, kulture i civilizacije. O znaaju perzijskog jezika u

    dananjem bosanskohercegovakom drutvu govori i injenica da na Odsjeku za orijentalnu

    filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu od akademske 2008/2009. godine

    postoji i neovisan jednopredmetni studij perzijskog jezika i knjievnosti, na emu smo

    zahvalni rukovodstvu spomenutog Odsjeka.

    Institut Ibn Sina je od samoga osnivanja osjetio potrebu za jednim perzijsko-

    bosanskim rjenikom koji bi umnogome olakao kulturne odnose dvaju naroda i otklonio

    potekoe kojima je praeno koritenje jezika posrednika. Stoga se odmah pristupilo izradi

    plana za sainjavanje jednog takvog rjenika. Iste godine nekolicina tadanjih studenata

    dodiplomskog studija Odsjeka za orijentalnu filologiju, pod nadzorom rahmetli profesora dr.

    Beira Dake, tadanjeg efa Katedre za perzijski jezik i knjievnost, poeli su sa

    prikupljanjem prvih zabiljeki za budui rjenik. Njihov posao kontrolirali su i tadanji

    asistenti na Katedri za perzijski jezik i knjievnost, Namir Karahalilovi i enita Haveri, te

    direktor Instituta Ibn Sina, prof. dr. Reza Kelhur. Ovaj mukotrpni i izuzetno vrijedan posao

    u kasnijoj fazi nastavio je novi tim pod rukovodstvom dr. Namira Karahalilovia, da bi, na

    koncu, izradu Rjenika 2004. godine preuzele dr. Mubina Moker i mr. enita Haveri.

    Konano, u proljee 2010. godine, nakon vie od jedne decenije, sva zalaganja i napori

    uloeni u ovaj projekat, zaokrueni su i smireni u koricama prvog Perzijsko-bosanskog

  • rjenika, koji sadri preko 50 000 rijei, termina i frazema perzijskog jezika, kao i brojne

    primjere i pojanjenja, te kratku gramatiku i pregled nepravilnih glagola.

    Izdava ovog rjenika izraava zahvalnost svima koji su na bilo koji nain doprinijeli

    raanju ovog historijski vanog kulturnog dogaaja, koji nema premca u viestoljetnoj

    kulturnoj razmjeni Irana i zemalja junoslavenskog govornog podruja uope. Posebnu

    zahvalnost dugujemo osnivau Instituta Ibn Sina i zaetniku ovog projekta profesoru dr.

    Rezi Kelhuru, rahmetli profesoru Beiru Daki i prof. dr. Namiru Karahaliloviu, te

    nekadanjim direktorima instituta Ibn Sina Alireza Ensariju, dr. Bahadoru Aminianu, dr.

    Abdoulrezi Jamalzadehu i dr. Mohammadjavadu Pirmoradiju.

    Direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina

    Mr. Mohammadbagher Soleimaniamiri

  • !"#$#%&'()*()+,-.#/!"#$#%#&0112340-5116789:;/&22*1012 :;789:;/&?)? @

  • !"#$ %&'(")(%#!$*!#!!+ &,,"#!'+! %*$-!%$.#!*)/!'.&$ )$'0 )'. %+! %,,*$-!%$$ %1*) &.)!*##!- ')"$!$ $)! *)$!+! %*$-!%$2 3

    4 !'!#+! %*$!%$#!'&* 5# #*$!%05(!$)+)!"&5%!5#"$-#5, #*$-!%$26#%!5#*! +*$'!%0'"#!7 &!%"$&+ 50! +*$1!%$.&$!*+5&- "$. '#*$.-! '#*$.*(!#*$.()"$.$!()*$.(#*$! '!#*$!%026)&57)+ +5&*)*$&+##5! +*$1!%$.+! %*$*#*$!%$*&-!#!)*$*("#.*)'7)+! %*$+ +5 #*$.,,*#*$*(!#*$+ 50!%$28*) &+! %*$-!%$'9!'+ ))5 !'!#$5*&*! #*$# 55(5%!5#"$-#5 #*$-*)( !*$1#,, 52:'!.;

  • !"#$"%$##'!(!)"*+*"'(!,(*% -!*!./0123045167809:;;93=9:;?16213D/8=BE!'F ' FEG!H!FE' IJFK ' ',J#FEJJ!L!,JFEF

  • !"

    #$%"&%"'()*+,-(.-/,0123425,6(7/81*9:-;89(.(*.(*/.,;(M(*N36(O*P).8**QK*N(-(.*R8(M(*U(

  • !"#$%#&'()"(*+ "(,-./#012 32456789:;?@ABCDEFGHIJ?@AKLBCDEFE'2 2M67NO

  • !" !"#$%&$" '($)#*' +*",(- & %,(+, *"*. /0$123 45 6784598 7:;8 ?@,(*&(+ "%*()#*A*@1()#BC4' +*",(- & %,( D%,(!&(4(% **4(E(#@ ()#F=% ' +*",(- & %,(%(! .*,(()#G+ H(I' +*",(- & %,(*4( @*& *#%,$%#@*& JKLMNOPQROL?*"'*(*,(#"$*,("($&*,(!$(1 I? &**4 ,$ 4*"D#'% S(%,(A%/1BTUV(W"5XYZ[+(W\5]5+I( &*% @ ,$$!*_&@ *,(S*A%/1*,(& [+ abacKLdefghiOjhLk*S%(' 4,(%*.($('*,#4,('*#$$1lC4 %

  • !"#$ !%&'()*+,-./0! 120!23$4)*256)728235*7 8739):0)1* &25 *7 87392)57)1)97;$!6

  • !""#$%&'()*+,*-.$/&'012345$&'0+267)*897:+*;1:737*6(_

  • ! "#$ ! "#$% %& ' $'("('!& $'( "('!& $'( & ' $'(! $& $'( ! $& $'()*+,-.*/01/2+304*5/2-./63*/247/89'"' $!:$'! ;?H lm=nopqFghras=tuvAwxy z{=|}~IHa=H =@I=H =@Ia=H =q@Ia=A@G =G@yaa=L@G =yy==H =hh==LH =@==wH =H==>?h =gH==h!DUD DD

  • !"#$%&'())'*++,-./0123456789:;27?2;@5186=>712@569"A9;B94>C27DE;85CF272C27DE;85CF272

  • !"#$#%%!&'#%"(%#)*%)%)%%$%!&%%&%$%(#+,-&$*&(.)%%$!&%%"#%)&&$$'%%)%%$%#%&$"!*%&)%!% /0%12&34567809%:;$3?$%&!@%%!&'*%'*&A$)%!%)*.*%(BCC"&*%"&%%%!&('%A(C&%B&%$(#+,-%%" C(#&(&$%)*%*"#%'%"&.#(%$%&"!#&(#"&!"9$%"!&%""#')"%%"!*B%"!)' *%%'$))#C#"#)%&%&%$""" C!/D0E%#:F;;:388GHIJK8LHMN0E%#:O1P3QRSTUV0W%*:F;(:EX388YNZ[\8L]K0W%*:O1P38QRS_a09;13Rbc&) &"%&$%*%'$)%)#%)" C"$%FF&!@'$)%)#%%#% %%)(@$@(+d-)%*(eC!/D0:.F.:23888888888fg=7Thfij0k%l.F9%m23bn?fiopq0:F:.38888888888888888888ijfr>7 "(%&"&*E$&!(#%#)%!*B%(%*)FF*%'&%$%stu&!&!*#)'#)" '&%$%svuC&%$stu#')%%%swu$%&!@"&(!"#*#xyzyzy{|}z~~&.#(%$%&""(")(E$&(!((.")%&%(!#& '%. !"#$#%%!&'#%C9$&*" %"&$%*(9$( @(%C!/Dyy0%(.;:O1P3QRST5>09%(.3pc &%)((!#&(#""!#@&!.#)" &%FF%$%su+-su+-su+-C%%&&!*#).#)" &%$suyyyzyzyy

  • !"#$%&'!(#)$*'%++ !"#%*'!(#,($-("+#./.0'+0#1.$ 23456789:;???????@AB8:;CAD8E:;FGHIJK4LMNMKKE6MKKOPPL4KN4EK6KL6E5LMLM6EMKKKNQQLK67 85>RST8E;E=UK>VWIXYZ[\]_a\bcd]eZfed[]\_Zg5Eh$*'% !+i ( !'#$%&'!4LKEMQQ6

    jE5LEELLkl445LKEELK67 8m5U>noTpkqL4445Lr5E4EEK4s5EK4445EEEQQEKL4ELMELKEKt%&'!u#)$*'% !"#%*'!(;($-("+#1.$ 2=6vwU678Km

Recommended

View more >