rezime sporazuma i pravnih meĐunarodnih …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_konventat finale_final...

448
Prof. Dr. Qerim Qerimi / Prof. Dr. Remzije Istrefi / Mr. Sc. Flakron Sylejmani REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH INSTRUMENATA

Upload: others

Post on 15-Jan-2020

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

Prof. Dr. Qerim Qerimi / Prof. Dr. Remzije Istrefi / Mr. Sc. Flakron Sylejmani

REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH INSTRUMENATA

Page 2: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

Publikacija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Sudski institut Kosova (SIK) Autori: Qerim Qerimi / Remzije Istrefi / Flakron Sylejmani Doprineli: Luljeta Hetemi, SIK Besim Morina, v. d. direktor SIK-a Lektori: Skënder Berisha Mehmet Dashaj © 2016 Qerim Qerimi, Remzije Istrefi, Flakron Sylejmani i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Sudski institut Kosova (SIK) Sva prava zadržana. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Sudski institut Kosova (SIK) ne prihvataju nikakvu odgovornost za predstavljen sadržaj i nisu odgovorni za aktualnosti, tačnost ili kvalitet predstavljenih informacija. Stoga, biće odbačeni svi navodi o šteti prouzrokovanoj korišćenjem datih informacija, uključujući i one informacije koje su nepotpune ili netačne. Informacija Autorska prava za materijal koji su sastavili autori, GIZ i SIK su rezervisana. Nije dozvoljeno kopiranje/dupliranje materijala ili korišćenje objekata, kao što su slike itd. u drugim publikacijama bez saglasnosti GIZ-a, SIK-a i autora. Ukoliko određeni deo ili individualno izražavanje u tekstu nije zakonito ili korektno, sadržaj ili validnost ostalih delova teksta ostaje nedodirnuta ovom činjenicom. Jun 2016. godine Štampano u Prištini Izrada i objavljivanje ovog Komentara su omogućili Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Projekat Pravna reforma na Kosovu, u ime Nemačkog Federalnog Ministarstva za saradnju i privredni razvoj (BMZ) i Sudski institut Kosova (SIK).

Page 3: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

III

SADRŽAJ Uvod ............................................................................................................................ VII Reč autora ..................................................................................................................... IX LISTA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI I MEĐUNARODNI INSTRUMENTI KOJI SE DIREKTNO PRIMENJUJU U PRAVNOM PORETKU KOSOVA...............1

1. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA..........................3

2. Evropska konvencija o ljudskim pravima (1950) i dodatnim protokolima EVROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA IZMENJENA PROTOKOLOM BR. 11 I BR. 14 ....................................................................................................9 PROTOKOL UZ KONVENCIJU O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA, IZMENJEN PROTOKOLOM BR. 11.....................................25 PROTOKOL BR. 4 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OBEZBEĐUJU IZVESNA PRAVA I SLOBODE KOJA NISU UKLJUČENA U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU, IZMENJENO PROTOKOLOM BR. 11...........27 PROTOKOL BR. 6 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA O UKIDANJU SMRTNE KAZNE, IZMENJENO PROTOKOLOM BR. 11 .............................................................29 PROTOKOL BR. 7 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA, IZMENJENA PROTOKOLOM BR. 11 .................................................................................................................31 PROTOKOL BR. 12 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA...................................................................34 PROTOKOL BR. 13 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA O UKIDANJU SMRTNE KAZNE U SVIM OKOLNOSTIMA ................................................................................37 PROTOKOL BR. 14 UZ EVROPSKU KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA, KOJIM SE MENJA KONTROLNI SISTEM KONVENCIJE ............................................................39

3. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1996) MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA .....41 FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA....................................................58 DRUGI FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA................................................62

4. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina OKVIRNA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA ........65

5. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije MEĐUNARODNA KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA RASNE DISKRIMINACIJE ............................................................................................74

Page 4: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

IV

6. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena KONVENCIJA O ELIMINISANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA.................................................................................86

7. Konvencija o Pravu Deteta (1989) KONVENCIJA O PRAVU DETETA (1989).....................................................98

8. Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka

KONVENCIJA PROTIV TORTURE I DRUGIH SUROVIH, NELJUDSKIH ILI PONIŽAVAJUĆIH KAZNI I POSTUPAKA ............................................116

LISTA II LISTA DODATNIH MEĐUNARODNIH I EVROPSKIH INSTRUMENATA VEZANIH ZA LJUDSKIH PRAVA...........................................................................129

1. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima MEĐUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA.............................................................................131

2. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PRAVA SVIH RADNIKA MIGRANATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI......................................141

3. Konvencija ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i dva njena dodatna protokola

KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA ...............................................................174 PROTOKOL PROTIV KRIJUMČARENJA MIGRANATA KOPNOM, MOREM I VAZDUHOM, KOJI PREDSTAVLJA DOPUNU KONVENCIJE UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA ...............................................................202 PROTOKOL ZA PREVENCIJU, SUZBIJANJE I KAŽNJAVANJE TRGOVINE LJUDSKIM BIĆIMA, NAROČITO ŽENAMA I DECOM, KOJI DOPUNJAVA KONVENCIJU UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA....................214

4. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM.....................224 PREDLOG OPCIONOG PROTOKOLA NA MEĐUNARODNU KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM.....................249

5. Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima EVROPSKA POVELJA O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA ........................................................................................................254

6. Izmenjena evropska socijalna povelja IZMENJENA EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA .....................................269

7. Evropska konvencija o sprečavanju mučenja i nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (2002)

EVROPSKA KONVENCIJA O SPREČAVANJU MUČENJA I NEČOVEČNIH ILI PONIŽAVAJUĆIH KAZNI ILI POSTUPAKA..............301

Page 5: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

V

LISTA III DRUGI MEĐUNARODNI INSTRUMENTI KOJIMA SE VRŠI KODIFIKACIJA MEĐUNARODNIH VAŽNIH PRAVILA: DIPLOMATSKA I KONZULARNA ZAŠTITA I PRIMENU I TUMAČENJE SPORAZUMA............................................309

1. Povelja ujedinjenih nacija (1945) POVELJA UJEDINJENIH NACIJA................................................................311

2. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (1961) BEČKA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA.........................336

3. Bečka konvencija o konzularnim odnosima (1963) BEČKA KONVENCIJA O KONZULARNIM ODNOSIMA..........................350

4. Bečka konvencija o ugovornom pravu BEČKA KONVENCIJA O UGOVORNOM PRAVU.....................................375

LISTA IV MEĐUNARODNI PRAVNI INSTRUMENTI O OKOLINI I RAZVOJU..................403

1. Deklaracija konferencije ujedinjenih nacija o čovekovoj okolini DEKLARACIJA KONFERENCIJE UJEDINJENIH NACIJA O ČOVEKOVOJ OKOLINI .............................................................................405

2. Povelja iz Rija o čovekovoj okolini i razvoju (Deklaracija iz Rija) POVELJA IZ RIJA O ČOVEKOVOJ OKOLINI I RAZVOJU (DEKLARACIJA IZ RIJA) ..............................................................................411

3. Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u odlučivanju i dostupnosti pravosuđa u pitanjima koja se tiču životne sredine

KONVENCIJA O DOSTUPNOSTI INFORMACIJA, UČEŠĆU JAVNOSTI U ODLUČIVANJU I DOSTUPNOSTI PRAVOSUĐA U PITANJIMA KOJA SE TIČU ŽIVOTNE SREDINE ..........416

Page 6: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 7: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

VII

UVOD Poštovani, Kosovski institut za pravosuđe, radeći na ispunjenju svog mandata razvoja sudskog i tužilačkog sistema, osim što organizuje obuke u oblasti domaćeg i međunarodnog prava, sa posebnim osvrtom na ljudska prava, nadležan je da obavlja i druge delatnosti kao stručna istraživačka institucija, kojima će doprineti da se kosovsko pravosuđe razvije u skladu sa evropskim standardima. Imajući u vidu ovaj mandat, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo ovu “Zbirku međunarodnih instrumenata i ugovora” koja će posebno služiti stručnim licima u pravosuđu, da pristupe i da se pozovu na međunarodne instrumente brže i lakše, sa ciljem da se poveća efikasnost rada za rešavanje sudskih predmeta. Imajući u vidu da je jedan deo ovih međunarodnih pravnih instrumenata, direktno primenjiv u našem ustavnom poretku i imajući u vidu da je pozamašni deo ovih akata na službenim jezicima Evropske unije, KIP je u saradnji i uz podršku GIZ-a - Projekat Pravna i administrativna reforma, omogućio da se sastavi zbirka međunarodnih instrumenata na albanskom i srpskom jeziku u jednom dokumentu, koja će biti na raspolaganju sudijama, tužiocima i drugim stručnim licima u sudskom sistemu na Kosovu. Ova zbirka pruža tri liste na kojima su navedeni međunarodni ugovori i instrumenti koji su direktno primenjivi i u pravnom poretku na Kosovu, dodatni međunarodni i evropski instrumenti u vezi sa ljudskim pravima, međunarodni instrumenti koji kodifikuju značajna međunarodna pravila, kao što je diplomatska i konzularna zaštita, primena i tumačenje međunarodnih pravnih ugovora i instrumenata o životnoj sredini i razvoju. Kosovski institut za pravosuđe, ovom prilikom odaje svoju zahvalnost projektu GIZ-a, koji je omogućio realizaciju i objavljivanje ove zbirke i posebno autorima koji su doprineli u izradi zbirke i pripremi ovih akata za objavljivanje. S poštovanjem, Besim Morina vd direktora KIP-a

Page 8: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 9: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

IX

REČ AUTORA Svrhu ovog Istorijata opravdava nedostatak štampane zbirke u obliku knjige, koja na sistematski način organizuje tekstove svih međunarodnih sporazuma i drugih instrumenata koji su obuhvaćeni članom 22. Republike Kosovo i šire. Iako je određeni broj sporazuma i instrumenata preveden na albanski jezik, oni su raštrkani u različitim publikacijama. Štaviše, sudije kojima je poveren zadatak primene i tumačenja prava – a u konkretnoj okolnosti i sporazuma i drugih međunarodnih instrumenata koji predstavljaju deo unutrašnjeg prava i sledstveno se mogu koristiti pred sudovima na isti način kako se koriste i zakoni usvojeni u Skupštini Kosova – mogu imati koristi u njihovim svakodnevnim aktivnostima uvidom u tekstove ovih međunarodnih pravnih instrumenata na albanskom jeziku. Zbog razloga iz prošlosti i imajući u vidu vreme usvajanja istog (2008), Ustav Kosova sadrži niz drugačijih i veoma specifičnih osobenosti. Jedan takav primer je član 22. Ustava, koji se odnosi na direktnu primenu određenog broja međunarodnih sporazuma i instrumenata. Ovom ustavnom odredbom je sledećih osam (8) međunarodnih sporazuma i instrumenata (uključujući, tamo gde je navedeno, i odgovarajuće protokole) direktno primenjivo u pravnom poretku Kosova: (1) Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; (2) Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i protokoli iste; (3) Međunarodna konvencija o građanskim i političkim pravima i protokoli iste; (4) Okvirna konvencija Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina; (5) Konvencija o eliminisanju svih oblika rasne diskriminacije; (6) Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena; (7) Konvencija o pravima deteta; (8) Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, nečovečnih i ponižavajućih postupaka ili kazni. U stvari, u slučaju konflikta, obaveze koje proističu iz ovih gorenavedenih međunarodnih instrumenata imaju prevlast prema obavezama koje proističu iz zakona usvojenih u Skupštini i drugih akata koje donesu javne institucije Kosova. Član 53. Ustava ide još dalje, određujući: „Osnovna prava i slobode zagarantovane ovim Ustavom se tumače u saglasnosti sa sudskim odlukama Evropskog suda za ljudska prava“. Zbog značaja za sudsku praksu, a takođe i u cilju poređenja sa primenjivim međunarodnim i evropskim regionalnim standardima ljudskih prava, praktično bi validno bilo uzimanje u obzir proširenja liste sa još jednim delom, koji sadrži dodatne pravne instrumente koji štite i čuvaju osnovna ljudska prava. Takođe, imajući u vidu univerzalno priznavanje izraza neodvojivosti i međuzavisnosti svih ljudskih prava, dodavanje sledećih međunarodnih pravnih instrumenata bi imalo

Page 10: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

X

posebnu praktičnu vrednost za sudstvo, kao i za studente i, uopšteno, za akademsku zajednicu: (1) Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966); (2) Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica (1990); (3) Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i protokoli iste (2000):

(1) Protokol za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, naročito ženama i decom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala; i (2) Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i vazduhom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala; (4) Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i protokoli iste (2006); (5) Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992); (6) Evropska socijalna povelja (1996) (revidirana); i (7) Evropska konvencija o sprečavanju mučenja i drugih okrutnih, nečovečnih i ponižavajućih postupaka ili kazni (2002).

Zbirka takođe može biti korisna u smislu sveobuhvatnosti i sistematičnosti, dodajući još četiri međunarodna pravna instrumenta kao što sledi. Iako nisu izričito povezana sa kodifikacijom međunarodnih i evropskih ljudskih prava i osnovnih sloboda, ipak Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima kodifikuju odredbe koje sadrže, između ostalog, osnovne garancije za državljane strana potpisnica. Povelja Ujedinjenih nacija, na primer, uređuje osnovna pravila i centralna načela za funkcionisanje međunarodnog pravnog poretka. Kada se govori o Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, ona se primenjuje za sprovođenje i tumačenje sporazuma o ljudskim pravima na isti način kao što se primenjuje za druge međunarodne sporazume. Dakle, ovo je lista: (1) Povelja Ujedinjenih nacija (1945); (2) Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (1961); (3) Bečka konvencija o konzularnim odnosima (1963); i (4) Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora (1969). Imajući u vidu ustavni status gore opisanih međunarodnih sporazuma i instrumenata, kao i prevladavajućih okolnosti relativnog nedostatka, bilo u pristupu ili poznavanju istih, posebnom sadržaju ili odredbama tih instrumenata, zaključuje se da postoji relativno hitna potreba da sudije i drugi odgovarajući službenici imaju na raspolaganju, na jeziku koji oni razumeju, zbirku svih međunarodnih sporazuma i instrumenata koji su postali deo unutrašnjeg pravnog poretka članom 22. Ustava Kosova, uključujući takođe i nekoliko drugih važnih instrumenata.

Page 11: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

 

LISTA I

MEĐUNARODNI SPORAZUMI I MEĐUNARODNI INSTRUMENTI KOJI SE DIREKTNO PRIMENJUJU U PRAVNOM PORETKU KOSOVA

Page 12: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 13: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

3

1. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948)

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA Dana 10. decembra 1948. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je i proglasila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, čiji se kompletni tekst pojavljuje u narednim stranicama. Nakon ovog istorijskog čina, Skupština je pozvala sve zemlje članice da objave tekst Deklaracije i da pokušaju da istu podele, iznesu, kako bi se čitala i opisala naročito u školama i drugim obrazovnim institucijama svih zemalja i država bez obzira na njihovo politički status. Zvanični tekst Deklaracije je na šest zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija: engleskom, francuskom, kineskom, ruskom, španskom i arapskom jeziku.

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

UVOD Pošto je priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svetu; pošto je nepoštovanje i preziranje ljudskih prava vodilo varvarskim postupcima, koji su vređali savest čovečanstva, i pošto je stvaranje sveta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i ubeđenja i biti slobodna od straha i nestašice proglašeno kao najviša težnja svakog čoveka; pošto je bitno da ljudska prava budu zaštićena pravnim poretkom kako čovek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja; pošto je bitno da se podstiče razvoj prijateljskih odnosa među narodima; pošto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju veru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrednost čovekove ličnosti i ravnopravnost muškaraca i žena i pošto su odlučili da podstiču društveni napredak i poboljšaju uslove života u većoj slobodi; pošto su se države članice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbede opšte poštovanje i primenu ljudskih prava i osnovnih sloboda; pošto je opšte shvatanje ovih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje ove obaveze; Generalna Skupština proglašava

Page 14: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

4

ovu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajednički standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i vaspitavanjem doprinese poštovanju ovih prava i sloboda i da postupnim unutrašnjim i međunarodnim merama obezbedi njihovo opšte i stvarno priznanje i poštovanje kako među narodima samih država članica, tako i među narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.

Član 1 Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.

Član 2 Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, veroispovesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena.

Član 3 Svako ima pravo na život, slobodu i bezbednost ličnosti.

Član 4 Niko se ne sme držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim oblicima.

Član 5 Niko se ne sme podvrgnuti mučenju ili svirepom, nečovečnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.

Član 6 Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.

Član 7 Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.

Page 15: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

5

Član 8 Svako ima pravo na delotvorni pravni lek pred nadležnim nacionalnim sudovima protiv dela kojima se krše osnovna prava koja su mu priznata ustavom ili zakonima.

Član 9 Niko ne sme biti proizvoljno uhapšen, pritvoren, niti proteran.

Član 10 Svako ima potpuno jednako pravo na pravično javno suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji će odlučiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivične optužbe protiv njega.

Član 11 1. Svako ko je optužen za krivično delo ima pravo da se smatra nevinim dok se na

osnovu zakona krivica ne dokaže na javnom pretresu na kojem su mu obezbeđena sva jamstva potrebna za njegovu odbranu.

2. Niko se ne sme osuditi za dela ili propuštanja koja nisu predstavljala krivično delo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu u vreme kada su izvršena. Isto tako ne sme se izricati teža kazna od one koja se mogla primeniti u vreme kada je krivično delo izvršeno.

Član 12

Niko se ne sme izložiti proizvoljnom mešanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na čast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvog mešanja ili napada.

Član 13 1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine

države. 2. Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, uključujući svoju vlastitu, i da se vrati u

svoju zemlju.

Član 14 1. Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama azil od proganjanja. 2. Na ovo pravo se ne može pozvati u slučaju gonjenja koje se istinski odnosi na

krivična dela nepolitičke prirode ili na postupke protivne ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Page 16: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

6

Član 15 1. Svako ima pravo na državljanstvo. 2. Niko ne sme samovoljno biti lišen svog državljanstva niti prava da promeni

državljanstvo.

Član 16 1. Punoletni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva

ili veroispovesti, imaju pravo da sklope brak i da zasnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vreme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda.

2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak lica koja stupaju u brak.

3. Porodica je prirodna i osnovna ćelija društva i ima pravo na zaštitu države i društva.

Član 17

1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam i u zajednici s drugima. 2. Niko ne sme biti samovoljno lišen svoje imovine.

Član 18 Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo uključuje slobodu promene veroispovesti ili uverenja i slobodu da čovek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestuje svoju veru ili uverenje podučavanjem, običajima, molitvom i obredom.

Član 19 Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. 2. Niko se ne može primorati da pripada nekom udruženju.

Član 21 1. Svako ima pravo da učestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje,

neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. 2. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji.

Page 17: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

7

3. Volja naroda je osnova državne vlasti: ova volja treba da se izražava na povremenim i slobodnim izborima, koji će se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupkom kojim se obezbeđuje sloboda glasanja.

Član 22

Svako, kao član društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, društvena i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje ličnosti, uz pomoć države i putem međunarodne saradnje, a u skladu sa organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23 1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i

zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti. 2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. 3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuću naknadu koja njemu i

njegovoj porodici obezbeđuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja će, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite.

4. Svako ima pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa.

Član 24

Svako ima pravo na odmor i razonodu, uključujući razumno ograničenje radnog vremena i povremeno plaćeni odmor.

Član 25 1. Svako ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i blagostanje,

njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne službe, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovištva, starosti ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti nezavisnih od njegove volje.

2. Majke i deca imaju pravo na naročito staranje i pomoć. Sva deca, rođena u braku ili van njega, uživaju jednaku socijalnu zaštitu.

Član 26

1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno bar u

osnovnim i nižim školama. Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehničko i stručno obrazovanje treba da bude svima podjednako dostupno na osnovu njihove sposobnosti.

2. Obrazovanje treba da bude usmereno ka punom razvitku ljudske ličnosti i učvršćivanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da

Page 18: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

8

unapređuje razumevanje, trpeljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i verskim grupama, kao i delatnost Ujedinjenih nacija za održanje mira.

3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju decu.

Član 27 1. Svako ima pravo da slobodno učestvuje u kulturnom životu zajednice, da uživa u

umetnosti i da učestvuje u naučnom napretku i u dobrobiti koja otuda proističe. 2. Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proističu iz

svakog naučnog, književnog ili umetničkog dela čiji je on tvorac.

Član 28 Svako ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.

Član 29 1. Svako ima obaveze prema zajednici u kojoj je jedino moguć slobodan i pun

razvitak njegove ličnosti. 2. U vršenju svojih prava i sloboda svako se može podvrgnuti samo onim

ograničenjima koja su predviđena zakonom isključivo u cilju obezbeđenja potrebnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih, kao i zadovoljenja pravičnih zahteva morala, javnog poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.

3. Ova prava i slobode se ni u kom slučaju ne mogu ostvarivati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 30

Nijedna odredba ove Deklaracije ne može se tumačiti kao pravo za ma koju državu, grupu ili lice da obavlja bilo koju delatnost ili da vrši bilo kakvu radnju usmerenu na rušenje prava i sloboda koji su u njoj sadržani.

Page 19: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

9

2. Evropska konvencija o ljudskim pravima (1950) i dodatnim protokolima Tekst Konvencije je dopunjen odredbama Protokola. 14 (CETS br. 194) počev od dana stupanja na snagu 1. juna 2010. godine. Tekst Konvencije je dopunjen odredbama Protokola. 3 (ETS br. 45), koji je stupio na snagu 21. septembra 1970, Protokola. 5 (ETS br. 55), koji je stupio na snagu 20. decembra 1971. i Protokola. 8 (ETS br. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990. godine, a sadrži i tekst Protokola. 2 (ETS br. 44) koji, u skladu sa članom 5. stav 3 istoga, je sastavni deo ove konvencije od dana stupanja na snagu 21. septembra 1970. Sve odredbe koje su izmenjen i dodate ovim protokolima su zamenjene Protokolom br 11 (ETS br. 155) od dana njegovog stupanja na snagu 1. novembra 1998. Od tog datuma, Protokol 9 (ETS br. 140), koji je stupio na snagu 1. oktobra 1994. godine, je ukinut i Protokol br. 10 (ETS br. 146) je izgubio svoju svrhu.

EVROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA

IZMENJENA PROTOKOLOM BR. 11 I BR. 14

Rim, 4. XI.1950 Vlade potpisnice ove Konvencije, kao članice Saveta Evrope, Imajući u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948; Imajući u vidu da ova Deklaracija ima za cilj da osigura opšte i stvarno priznanje i poštovanje prava proklamovanih u njoj; Imajući u vidu da je cilj Saveta Evrope postizanje većeg jedinstva između njegovih članica i da je očuvanje i razvijanje osnovnih ljudskih prava i sloboda jedan od načina na koji tom cilju treba stremiti; Potvrđujući iznova svoju duboku veru u one osnovne slobode koje su temelj pravde i mira u svetu i koje se najbolje održavaju stvarnom političkom demokratijom, s jedne strane, i zajedničkim shvatanjem i poštovanjem ljudskih prava od kojih one zavise, s druge strane; Rešene da, kao vlade evropskih zemalja koje su sličnih pogleda i imaju zajedničko nasleđe političkih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, preduzmu prve korake za skupno ostvarivanje izvesnih prava navedenih u Univerzalnoj deklaraciji, Sporazumele su se o sledećem:

Page 20: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

10

Član 1 Obaveza poštovanja ljudskih prava

Visoke strane ugovornice jemče svakome u svojoj nadležnosti prava i slobode određene u Delu I ove Konvencije. 1 Naslov dodat prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Deo I Prava i slobode

Član 2

Pravo na život 1. Pravo na život svake osobe zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti namerno

lišen života, sem prilikom izvršenja presude suda kojom je osuđen za zločin za koji je ova kazna predviđena zakonom.

2. Lišenje života se ne smatra protivnim ovom članu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nužna: (a) radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja; (b) da bi se izvršilo zakonito hapšenje ili sprečilo bekstvo lica zakonito lišenog

slobode; (c) prilikom zakonitih mera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili

pobune.

Član 3 Zabrana mučenja

Niko ne sme biti podvrgnut mučenju, ili nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Član 4 Zabrana ropstva i prinudnog rada

1. Niko se ne sme držati u ropstvu ili ropskom položaju. 2. Ni od koga se ne može zahtevati da obavlja prinudni ili obavezni rad. 3. Za svrhe ovog člana izraz "prinudni ili obavezni rad" ne obuhvata:

(a) rad uobičajen u sklopu lišenja slobode određenog u skladu sa odredbama člana 5. ove Konvencije ili tokom uslovnog otpusta;

(b) službu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor savesti, službu koja se zahteva umesto odsluženja vojne obaveze;

(c) rad koji se iziskuje u slučaju kakve krize ili nesreće koja preti opstanku ili dobrobiti zajednice;

(d) rad ili službu koji čine sastavni deo uobičajenih građanskih dužnosti.

Page 21: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

11

Član 5 Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i bezbednost ličnosti. Niko ne može biti lišen slobode

osim u sledećim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: (a) u slučaju zakonitog lišenje slobode na osnovu presude nadležnog suda; (b) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode zbog neizvršenja zakonite

sudske odluke ili radi obezbeđenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom; 2 Naslov dodat prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155);

(c) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode radi privođenja lica pred nadležnu sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvršilo krivično delo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se predupredilo izvršenje krivičnog dela ili bekstvo po njegovom izvršenju.

(d) u slučaju lišenja slobode maloletnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lišenja slobode radi njegovog privođenja nadležnom organu.

(e) u slučaju zakonitog lišenja slobode da bi se sprečilo širenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lišenja slobode duševno poremećenih lica, alkoholičara ili uživalaca droga ili skitnica.

(f) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode lica da bi se sprečio njegov neovlašćeni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mere u cilju deportacije ili ekstradicije.

2. Svako ko je uhapšen biće odmah i na jeziku koji razume obavešten o razlozima za njegovo hapšenje i o svakoj optužbi protiv njega.

3. Svako ko je uhapšen ili lišen slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog člana biće bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo službeno lice zakonom određeno da obavlja sudske funkcije i imaće pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja. Puštanje na slobodu može se usloviti jemstvima da će se lice pojaviti na suđenju.

4. Svako ko je lišen slobode ima pravo da pokrene postupak u kome će sud hitno ispitati zakonitost lišenja slobode i naložiti puštanje na slobodu ako je lišenje slobode nezakonito.

5. Svako ko je bio uhapšen ili lišen slobode u suprotnosti s odredbama ovog člana ima utuživo pravo na naknadu.

Član 6

Pravo na pravično suđenje 1. Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o

krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izriče javno, ali se štampa i javnost mogu isključiti s celog ili s dela suđenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbednosti u demokratskom društvu, kada to zahtevaju interesi maloletnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u meri koja je, po mišljenju suda, nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde.

Page 22: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

12

2. Svako ko je optužen za krivično delo smatraće se nevinim sve dok se ne dokaže njegova krivica na osnovu zakona.

3. Svako ko je optužen za krivično delo ima sledeća minimalna prava: (a) da u najkraćem mogućem roku, podrobno i na jeziku koji razume, bude

obavešten o prirodi i razlozima za optužbu protiv njega; (b) da ima dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane; (c) da se brani lično ili putem branioca koga sam izabere ili, ako nema dovoljno

sredstava da plati za pravnu pomoć, da ovu pomoć dobije besplatno kada interesi pravde to zahtevaju;

(d) da ispituje svedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbedi prisustvo i saslušanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svedoče protiv njega;

(e) da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razume ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

3 Naslov dodat prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Član 7 Kažnjavanje samo na osnovu zakona

1. Niko se ne može smatrati krivim za krivično delo izvršeno činjenjem ili

nečinjenjem koje, u vreme kada je izvršeno, nije predstavljalo krivično delo po unutrašnjem ili međunarodnom pravu. Isto tako, ne može se izreći strožija kazna od one koja je bila propisana u vreme kada je krivično delo izvršeno.

2. Ovaj član ne utiče na suđenje i kažnjavanje nekog lica za činjenje ili nečinjenje koje se u vreme izvršenja smatralo krivičnim delom prema opštim pravnim načelima koja priznaju civilizovani narodi.

Član 8

Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života 1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i

prepiske. 2. Javne vlasti neće se mešati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa

zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne bezbednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

Član 9

Sloboda misli, savesti i veroispovesti 1. Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo uključuje

slobodu promene vere ili uverenja i slobodu čoveka da, bilo sam ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava veru ili uverenje molitvom, propovedi, običajima i obredom.

2. Sloboda ispovedanja vere ili ubeđenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u

Page 23: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

13

interesu javne bezbednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

Član 10

Sloboda izražavanja 1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu

posedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez mešanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprečava države da zahtevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzeća.

2. Pošto korišćenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, ono se može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbednosti, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprečavanja otkrivanja obaveštenja dobijenih u poverenju, ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

4 Naslov dodat prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Član 11 Sloboda okupljanja i udruživanja

1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima,

uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa.

2. Za vršenje ovih prava neće se postavljati nikakva ograničenja, osim onih koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti ili javne bezbednosti, radi sprečavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Ovim se članom ne sprečava zakonito ograničavanje vršenja ovih prava pripadnicima oružanih snaga, policije ili državne uprave.

Član 12

Pravo na sklapanje braka Muškarci i žene odgovarajućeg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutrašnjim zakonima koji uređuju vršenje ovog prava.

Član 13 Pravo na delotvorni pravni lek

Svako kome su povređena prava i slobode predviđeni u ovoj Konvenciji ima pravo na delotvoran pravni lek pred nacionalnim vlastima, bez obzira jesu li povredu izvršila lica koja su postupala u službenom svojstvu.

Page 24: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

14

Član 14 Zabrana diskriminacije

Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji obezbeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, veroispovest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno poreklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.

Član 15 Odstupanje u vanrednim okolnostima

1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja preti opstanku nacije, svaka Visoka

strana ugovornica može da preduzme mere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Konvenciji, i to u najnužnijoj meri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema međunarodnom pravu.

2. Prethodna odredba ne dopušta odstupanja od člana 2, osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili člana 3, 4. (stav 1.) i 7.

3. Svaka Visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obaveštava u potpunosti generalnog sekretara Saveta Evrope o merama koje preduzima i razlozima za njih. Ona takođe obaveštava generalnog sekretara Saveta Evrope kada takve mere prestanu da deluju i kada odredbe Konvencije ponovo počnu da se primenjuju u potpunosti.

5 Naslov dodat prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Član 16 Ograničenja političke aktivnosti stranaca

Nijedna odredba članova 10, 11 i 14. neće se tumačiti tako da sprečava Visoke strane ugovornice da ograničavaju političku delatnost stranaca.

Član 17 Zabrana zloupotrebe prava

Ništa u ovoj Konvenciji ne može se tumačiti tako da podrazumeva pravo bilo koje države, grupe ili lica da se upuste u neku delatnost ili izvrše neki čin koji je usmeren na poništavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograničavanje u većoj meri od one koja je predviđena Konvencijom.

Član 18 Granice korišćenja ograničenja prava

Ograničenja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Konvencijom neće se primenjivati ni u koje druge svrhe sem onih zbog kojih su propisana.

Page 25: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

15

Deo II Evropski sud za ljudska prava

Član 19

Uspostavljanje Suda Da bi se obezbedilo poštovanje obaveza iz Konvencije i protokola uz nju koje su prihvatile Visoke strane ugovornice, ustanovljava se Evropski sud za ljudska prava, u daljem tekstu "Sud". Sud će raditi kao stalni organ.

Član 20 Broj sudija

Sud se sastoji od onolikog broja sudija koliko je Visokih strana ugovornica.

Član 21 Uslovi za izbor

1. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posedovati kvalifikacije potrebne za

obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni stručnjaci. 2. Sudije služe u ličnom svojstvu. 3. Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su nespojivi s

njihovom nezavisnošću, nepristrasnošću ili zahtevima stalne službe; sva pitanja u vezi s primenom ovog stava rešava Sud.

6 Novi Odeljak II u skladu sa odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Član 22 Izbor sudija

(Protokol br. 14, Član 1) 1. Za svaku stranu ugovornicu sudiju bira Parlamentarna skupština većinom glasova,

sa liste od tri kandidata koje dotična Visoka strana ugovornica predloži. 2. Isti postupak se primenjuje za popunu Suda u slučaju pristupanja novih Visokih

strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upražnjenih mesta.

Član 23 Trajanje mandata

(Protokol br. 14, Član 2) 1. Sudije se biraju na period od devet godina godina. One se ne mogu ponovo birati. 2. Sudiji ističe mandate kada navrši 70 godina života. 3. Sudije ostaju na dužnosti dok im se ne odredi zamena. Međutim, oni nastavljaju da

rade na predmetima koje su već uyeli u razmatranje. 4. Sudija se ne može razrešiti funkcije osim ako druge sudije ne odluče

dvotrećinskom većinom da on više ne ispunjava potrebne uslove

Page 26: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

16

Član 24 Sekretarijat i izvestioci (Protokol br. 14, Član 4)

1. Sud ima sekretarijat čije se funkcije i organizacija utvrđuju Poslovnikom Suda. 2. Kada zaseda sudija pojedinac, Sudu pomažu izvestioci koji su potčinjeni

predsedniku Suda. Oni čine deo Sekretarijata Suda.

Član 25 Opšta sednica Suda

(Protokol br. 14, Član 5) Na opštoj sednici Sud:

(a) bira predsednika i jednog ili dva potpredsednika Suda na period od tri godine; oni se mogu ponovo birati;

(b) ustanovljava veća za određeni vremenski period; (c) bira predsednika veća Suda; oni se mogu ponovo birati; (d) usvaja poslovnik Suda; (e) bira sekretara Suda i jednog ili više njegovih zamenika; (f) podnosi zahtev u skladu sa članom 26. stav 2.

Član 26

Sudija pojedinac, odbori, veća i Veliko veće (Protokol br. 14, Član 6)

1. Sud razmatra predmete od strane sudije pojedinca, u odborima od tri sudije, veću

od sedam sudija i u Velikom veću od sedamnaest sudija. Veća Suda ustanovljavaju odbore za određen vremenski period.

2. Na zahtev Opšte sednice Suda, Komitet ministara može, jednoglasnom odlukom i za određeni period, da broj sudija veća smanji na pet.

3. Kada sudi kao sudija pojedinac, sudija ne može da razmatra predstavku podnetu protiv visoke strane ugovornice sa čije liste je izabran.

4. Po službenoj dužnosti u sastav veća i Velikog veća ulazi sudija izabran sa liste visoke strane ugovornice. Ako takvog nema ili nije u mogućnosti da učestvuje u radu, u svojstvu sudije sedi lice koga izabere predsednik Suda sa liste koju unapred podnosi ta visoka strana ugovornica.

5. U sastav Velikog veća ulaze i predsednik i potpredsednici Suda, predsednici veća i druge sudije izabrane u skladu sa Poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko veće na osnovu člana 43, sudije članovi veća koje je donelo presudu ne mogu učestvovati u radu Velikog veća, s izuzetkom predsednika Veća i sudije koji je izabran sa liste visoke strane ugovornice.

Page 27: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

17

Član 27 Nadležnost sudije pojedinca

(Protokol br. 14, Član 7) 1. Sudija pojedinac može da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta

Suda predstavku podnetu na osnovu člana 34, ako se takva odluka može podneti bez daljeg ispitivanja.

2. Ova odluka je konačna. 3. Ako sudija pojedinac ne proglasi predstavku neprihvatljivom ili je ne skine s liste

predmeta Suda, ustupiće je nekom od odbora ili veća na dalji postupak.

Član 28 Nadležnost odbora

(Protokol br. 14, Član 8) 1. Predstavku podnetu u skladu s članom 34. odbor može jednoglasnom odlukom:

(a) da proglasi neprihvatljivom ili je skine s liste predmeta, ako se takva odluka može doneti bez daljeg ispitivanja; ili

(b) da proglasi neprihvatljivom i istovremeno donese presudu o suštini spora, ako je pitanje koje je predmet spora, a odnosi se na tumačenje ili primenu Konvencije ili protokola uz nju, već podrobno elaborirano u sudskoj praksi Suda.

2. Odluke i presude donete na osnovu stava 1. su konačne. 3. Ako sudija izabran sa liste visoke strane ugovornice ne učestvuje u radu odbora,

odbor može u svakoj fazi postupka da pozove tog sudiju da zauzme mesto jednog od članova tog odbora, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice, uključujući i to da li je ta visoka strana ugovornica osporila primenu procedure predviđene stavom 1. tačka b).

Član 29

Odluke veća o prihvatljivosti i suštini stvari (Protokol br. 14, Član 9)

1. Ako nije doneta odluka na osnovu članova 27. i 28, niti je izrečena presuda na

osnovu člana 28, veće odlučuje o prihvatljivosti i suštini pojedinačnih predstavki podnetih na osnovu člana 34. Odluka o prihvatljivosti može se doneti posebno.

2. Veće odlučuje i o prihvatljivosti i suštini međudržavnih predstavki podnetih na osnovu člana 33. Odluka o prihvatljivosti donosi se posebno osim kada Sud, u izuzetnim slučajevima, ne odluči drugačije.

3. (brisan).

Član 30 Ustupanje nadležnosti Velikom veću

Ako se povodom predmeta koji veće razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od značaja za tumačenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rešenje pitanja pred većem može

Page 28: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

18

da dovede do rezultata koji nije u saglasnosti s nekom prethodno donetom presudom Suda, veće može, sve dok ne donese presudu, da ustupi nadležnost Velikom veću, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu.

Član 31 Ovlašćenja Velikog veća

Veliko veće:

(a) odlučuje o predstavkama podnetim na osnovu člana 33. i člana 34, kada mu neko od veća ustupi nadležnost na osnovu člana 30. ili kada mu je predmet upućen na osnovu člana 43;

(b) odlučuje o pitanjima koja Sudu upućuje Komitet ministara u skladu s članom 46, stav 4; i

(c) razmatra zahteve za savetodavna mišljenja podnete na osnovu člana 47.

Član 32 Nadležnost Suda

(Protokol br. 14, Član 11) 1. Nadležnost Suda se proteže na sve predmete koji se tiču tumačenja i primene ove

Konvencije i protokola uz nju, a koji su mu upućeni na osnovu članova 33, 34, 46. i 47.

2. U sporovima oko nadležnosti odlučuje Sud.

Član 33 Međudržavni sporovi

Svaka Visoka strana ugovornica može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju za koju smatra da se može pripisati nekoj drugoj Visokoj strani ugovornici.

Član 34 Pojedinačne predstavke

Sud može da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su žrtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, učinjene od strane neke Visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji način ne ometaju stvarno vršenje ovog prava.

Član 35 Uslovi prihvatljivosti

(Protokol br. 14, Član 12) 1. Sud može uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpu svi unutrašnji pravni lekovi,

u skladu sa opštepriznatim načelima međunarodnog prava, i u roku od šest meseci od dana kada je povodom njega doneta pravosnažna odluka.

Page 29: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

19

2. Sud ne postupa po pojedinačnoj predstavci podnetoj na osnovu člana 34. koja je: (a) anonimna, ili (b) u suštini istovetna s predstavkom koju je Sud već razmatrao, ili koja je već

podneta nekoj drugoj međunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rešavanja a ne sadrži nove relevantne činjenice.

3. Sud proglašava neprihvatljivom svaku pojedinačnu predstavku podnetu na osnovu člana 34. ako: (a) smatra da je predstavka nespojiva sa odredbama Konvencije ili protokola uz

nju, očigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku; ili

(b) smatra da podnosilac predstavke nije značajnije oštećen, osim ako poštovanje ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju ne zahteva ispitivanje suštine predstavke, s tim da se predstavka ne može odbaciti po ovom osnovu ukoliko slučaj nije prethodno s dužnom pažnjom razmotrio domaći sud.

4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog člana. On to može učiniti u svakoj fazi postupka.

Član 36

Intervencija trećih lica (Protokol br. 14, Član 13)

1. Visoka strana ugovornica čiji je podnosilac predstavke državljanin može podneti

pisani podnesak i uzeti učešće u raspravi u predmetima pred većem ili Velikim većem.

2. Predsednik Suda može u interesu ispravnog postupanja pozvati Visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svako zainteresovano lice koje nije podnosilac predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu učešće u raspravi.

3. Komesar za ljudska prava Saveta Evrope može podneti pisani podnesak i uzeti učešće u raspravi u predmetima pred većem ili Velikim većem.

Član 37

Brisanje predstavki

1. Sud u svakoj fazi postupka može odlučiti da izbriše predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti može zaključiti: (a) da podnosilac predstavke ne namerava da dalje učestvuje u postupku; ili (b) da je stvar rešena; ili (c) da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije više opravdano nastaviti sa

ispitivanjem predstavke. Međutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi poštovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.

2. Sud može odlučiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to nalažu.

Page 30: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

20

Član 38 Ispitivanje predmeta

(Protokol br. 14, Član 14) Sud razmatra predstavku zajedno s predstavnicima stranaka i, ako je to potrebno, preduzima istragu za čije će mu efikasno sprovođenje visoke strane ugovornice u pitanju obezbediti sve neophodne uslove.

Član 39 Prijateljska poravnanja (Protokol br. 14, Član 15)

1. U svakoj fazi postupka Sud se može staviti na raspolaganje stranama u sporu kako

bi se postiglo prijateljsko poravnanje zasnovano na poštovanju ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.

2. Postupak koji se vodi na osnovu stava 1. poverljive je prirode. 3. Ako se postigne prijateljsko rešenje, Sud skida predmet sa svoje liste odlukom

koja sadrži kratak opis činjenica i postignutog rešenja. 4. Odluka se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda izvršenje odredbi

prijateljskog poravnanja predviđenih odlukom.

Član 40 Javna rasprava i uvid u spise

1. Rasprave su javne, sem kada Sud u posebnim okolnostima odluči drukčije. 2. Spisi deponovani kod Sekretara dostupni su javnosti, sem kada predsednik Suda

odluči drukčije.

Član 41 Pravično zadovoljenje

Kada Sud utvrdi prekršaj Konvencije ili protokola uz nju, a unutrašnje pravo Visoke strane ugovornice u pitanju omogućava samo delimičnu odštetu, Sud će, ako je to potrebno, pružiti pravično zadovoljenje oštećenoj stranci.

Član 42 Presude veća

Presude veća postaju pravosnažne u skladu s odredbama člana 44, stav 2.

Član 43

Obraćanje Velikom veću 1. U roku od tri meseca od dana donošenja presude veća svaka stranka može, u

posebnim slučajevima, da zahteva da se predmet iznese pred Veliko veće.

Page 31: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

21

2. Kolegijum od pet sudija Velikog veća prihvatiće zahtev ako se predmet tiče nekog značajnog pitanja vezanog za tumačenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opšte važnosti.

3. Ako kolegijum prihvati zahtev, Veliko veće odlučuje o predmetu presudom.

Član 44 Pravosnažne presude

1. Presuda Velikog veća je pravosnažna. 2. Presuda veća je pravosnažna:

(a) kada stranke izjave da neće zahtevati da se predmet iznese pred Veliko veće; ili

(b) tri meseca posle donošenja presude, ako se ne zatraži da se predmet iznese pred Veliko veće; ili

(c) kada kolegijum odbije zahtev za obraćanje Velikom veću na osnovu člana 43. 3. Pravosnažna presuda se objavljuje.

Član 45 Obrazloženja presuda i odluka

1. Obrazloženje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglašava

prihvatljivom ili neprihvatljivom. 2. Ako presuda u celosti ili jednom svom delu ne predstavlja jednoglasno mišljenje

sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje.

Član 46 Obaveznost i izvršenje presuda

(Protokol br. 14, Član 16) 1. Visoke strane ugovornice se obavezuju da se povinuju pravosnažnoj presudi Suda

u svakom predmetu u kome su stranke. 2. Pravosnažna presuda Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno

izvršenje. 3. Ako Komitet ministara smatra da praćenje izvršenja pravosnažne presude remeti

neki problem u vezi sa tumačenjem presude, može se obratiti Sudu radi donošenja odluke povodom pitanja tumačenja. Za odluku o obraćanju Sudu potrebna je dvotrećinska većina glasova predstavnika koji sede u Komitetu.

4. Ako Komitet ministara smatra da neka visoka strana ugovornica odbija da se povinuje pravosnažnoj presudi u predmetu u kojem je stranka, on može, nakon što zvanično obavesti tu visoku stranu ugovornicu, a na osnovu odluke usvojene dvotrećinskom većinom glasova predstavnika koji sede u Komitetu, da se Sudu obrati pitanjem da li je ta visoka strana ugovornica propustila da ispuni svoju obavezu iz stava 1.

5. Ako Sud utvrdi da postoji povreda stava 1, upućuje predmet Komitetu ministara radi razmatranja mera koje treba preduzeti. Ako Sud utvrdi da stav 1. nije prekršen, vratiće predmet Komitetu ministara koji zaključuje raspravu o predmetu.

Page 32: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

22

Član 47 Savetodavna mišljenja

1. Na zahtev Komiteta ministara Sud može da daje savetodavna mišljenja o pravnim

pitanjima koja se tiču tumačenja Konvencije i protokola uz nju. 2. Takva mišljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadržaj ili obuhvat

prava i sloboda ustanovljenih Delom I Konvencije i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.

3. Za odluke Komiteta ministara da zahteva savetodavno mišljenje Suda potrebna je većina glasova predstavnika koji imaju pravo da u Komitetu zasedaju.

Član 48

Nadležnost Suda da daje savetodavna mišljenja Sud odlučuje da li zahtev za davanje savetodavnog mišljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadležnost određenu članom 47.

Član 49 Obrazloženje savetodavnih mišljenja

1. Savetodavna mišljenja Suda se obrazlažu. 2. Ako savetodavno mišljenje u celosti ili jednom svom delu ne predstavlja

jednoglasno mišljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno mišljenje.

3. Savetodavna mišljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara.

Član 50 Troškovi Suda

Troškove Suda snosi Savet Evrope.

Član 51 Privilegije i imuniteti sudija

Tokom vršenja svoje funkcije sudije uživaju privilegije i imunitete predviđene članom 40 Statuta Saveta Evrope i sporazumima donetim na osnovu njega.

Page 33: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

23

Deo III Ostale odredbe

Član 52

Obaveštenja generalnom sekretaru Po prijemu zahteva od generalnog sekretara Saveta Evrope, svaka Visoka strana ugovornica pružiće objašnjenje o načinu na koji njeno unutrašnje pravo obezbeđuje stvarnu primenu svih odredaba ove Konvencije.

Član 53 Obezbeđenje postojećih ljudskih prava

Nijedna odredba ove Konvencije neće se tumačiti tako da ograničava odnosno ugrožava ljudska prava i osnovne slobode koji bi bili priznati po zakonima svake Visoke strane ugovornice ili po svakom drugom sporazumu čija je ona strana ugovornica.

Član 54 Ovlašćenja Komiteta ministara

Ništa u ovoj Konvenciji ne dira u ovlašćenja koja su data Komitetu ministara Statutom Saveta Evrope.

Član 55 Isključenje drugih načina za rešavanje spora

Visoke strane ugovornice saglasile su se da se neće koristiti, izuzev ako postoji poseban sporazum, postojećim međusobnim ugovorima, konvencijama ili deklaracijama kako bi neki spor koji proizlazi iz tumačenja ili primene ove Konvencije putem predstavke podnela da se rešava nekim drugim načinom, a ne onima koji su predviđeni ovom Konvencijom.

Član 56 Teritorijalna primena

1. Prilikom ratifikacije, ili u svako doba posle toga, svaka država može izjaviti,

putem notifikacije upućene generalnom sekretaru Saveta Evrope, da će se u skladu sa odredbama stava 4. ovog člana ova Konvencija primenjivati na sve ili na neku od teritorija za čije je međunarodne odnose odgovorna.

2. Konvencija će se primenjivati na teritoriju ili teritorije označene u notifikaciji počev od tridesetog dana po prijemu ove notifikacije od strane generalnog sekretara Saveta Evrope.

3. Pri primeni odredaba ove Konvencije na takvim teritorijama vodiće se računa o lokalnim potrebama.

Page 34: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

24

4. Svaka država koja je dala izjavu u saglasnosti sa stavom 1 ovog člana može u svako doba posle toga izjaviti da prihvata nadležnost Suda u pogledu primanja predstavki od pojedinaca nevladinih organizacija ili grupa lica prema odredbama člana 34. Konvencije, a u odnosu na neku ili više teritorija na koje se izjava odnosi.

Član 57 Rezerve

1. Prilikom potpisivanja ove Konvencije, ili prilikom deponovanja instrumenta

ratifikacije, svaka država može staviti rezervu na svaku pojedinu odredbu Konvencije u obimu u kome neki zakon koji je tada na snazi na njenoj teritoriji nije saglasan sa tom odredbom. Rezerve opšteg karaktera nisu dozvoljene na osnovu ovog člana.

2. Svaka rezerva stavljena na osnovu ovog člana sadrži kratku izjavu o zakonu u pitanju.

Član 58

Otkazivanje 1. Visoka strana ugovornica može otkazati ovu Konvenciju tek po proteku pet godina

od dana kada je postala strana ugovornica i to putem otkaza sa šestomesečnim otkaznim rokom, koji se dostavlja generalnom sekretaru Saveta Evrope, koji o tome obaveštava druge Visoke strane ugovornice.

2. Otkaz ne može imati za posledicu da se Visoka strana ugovornica u pitanju oslobodi svojih obaveza prema ovoj Konvenciji u pogledu svake radnje učinjene do dana kada je otkaz počeo da dejstvuje, a koja bi mogla da predstavlja kršenje tih obaveza.

3. Pod ovim istim uslovima, svaka Visoka strana ugovornica koja prestane da bude članica Saveta Evrope prestaje da bude i ugovornica ove Konvencije.

4. Saglasno odredbama prethodnih stavova, Konvencija se može otkazati u odnosu na svaku teritoriju za koju je saglasno odredbama člana 56. izjavljeno da se primenjuje.

Član 59

Potpis i ratifikacija (Protokol br. 14, Član 17)

1. Ova Konvencija je otvorena za potpis članicama Saveta Evrope. Ona se ratifikuje.

Ratifikacije se deponuju kod generalnog sekretara Saveta Evrope. 2. Evropska unija može da pristupi ovoj konvenciji. 3. Ova Konvencija stupa na snagu posle deponovanja deset instrumenata ratifikacije. 4. U pogledu svake potpisnice koja je bude ratifikovala posle toga, Konvencija stupa

na snagu na dan kada ona deponuje svoj instrument ratifikacije.

Page 35: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

25

5. Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava sve članice Saveta Evrope o stupanju na snagu ove Konvencije, o imenima visokih strana ugovornica koje su je ratifikovale i o svim instrumentima ratifikacije naknadno deponovanim.

Sačinjeno u Rimu, dana 4. novembra 1950, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti overene prepise svakoj potpisnici.

PROTOKOL UZ KONVENCIJU

O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA, IZMENJEN PROTOKOLOM BR. 11

Pariz, 20.III.1952 Naslovi članaka dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155), od njenog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Vlade potpisnice, kao članice Saveta Evrope, rešene da preduzmu korake da bi osigurale skupno sprovođenje izvesnih prava i sloboda koji nisu uključeni u Deo I Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Zaštita imovine

Svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbedila naplatu poreza ili drugih dažbina ili kazni.

Član 2 Pravo na obrazovanje

Niko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da obezbede obrazovanje i nastavu koji su u skladu s njihovim verskim i filozofskim uverenjima.

Page 36: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

26

Član 3 Pravo na slobodne izbore

Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tela.

Član 4 Teritorijalna primena

Svaka Visoka strana ugovornica može prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba posle toga, dostaviti generalnom sekretaru Saveta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primenjuju na teritorijama za čije je međunarodne odnose odgovorna, a koje je označila u izjavi. Tekst izmenjen odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155) Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava može naknadno da dostavi novu izjavu kojom menja uslove sadržane u ranijoj izjavi ili ukida primenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. Izjava data u skladu sa ovim članom smatraće se kao da je data u skladu sa stavom 1, člana 56. Konvencije.

Član 5 Odnos s Konvencijom

U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe člana 1, 2, 3 i 4. ovog Protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu s tim.

Član 6 Potpis i ratifikacija

Ovaj Protokol je otvoren za potpis članicama Saveta Evrope koje su potpisnice Konvencije; on se ratifikuje istovremeno ili posle ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu posle deponovanja deset instrumenata ratifikacije. U pogledu svake potpisnice koji ga bude ratifikovala posle toga, Protokol stupa na snagu na dan kada ona deponuje svoj instrument ratifikacije. Instrumenti ratifikacije deponuju se kod generalnog sekretara Saveta Evrope, koji će sve članice obavestiti o imenima onih članica koje su izvršili ratifikaciju. Sa činjeno u Parizu, dana 20. marta 1952, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti overene prepise vladi svake države potpisnice.

Page 37: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

27

PROTOKOL BR. 4

UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA KOJIM SE OBEZBEĐUJU IZVESNA PRAVA I SLOBODE KOJA

NISU UKLJUČENA U KONVENCIJU I PRVI PROTOKOL UZ NJU, IZMENJENO PROTOKOLOM BR. 11

Strazbur, 16.IX.1963. Vlade potpisnice, kao članice Saveta Evrope, Rešene da preduzmu korake da bi osigurale skupno sprovođenje izvesnih prava i sloboda koji nisu uključeni u Deo I Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i članove 1. do 3. Prvog Protokola uz Konvenciju, potpisanog u Parizu 20. marta 1952, Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Zabrana kazne zatvora za dug

Niko se ne može lišiti slobode samo zato što nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu.

Član 2 Sloboda kretanja

1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne države ima, na toj teritoriji, pravo

na slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta. 2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, uključujući i sopstvenu. 3. Nikakva ograničenja ne mogu se postaviti u odnosu na vršenje ovih prava sem

onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti ili javne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, za sprečavanje kriminala, za zaštitu zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

4. Prava iz stava 1. mogu se, takođe, u izvesnim oblastima podvrgnuti ograničenjima koja su uvedena u skladu sa zakonom i opravdana javnim interesom u demokratskom društvu.

Član 3

Zabrana proterivanja sopstvenih državljana 1. Niko ne može biti proteran, bilo pojedinačnom bilo kolektivnom merom, s

teritorije države čiji je državljanin. 2. Niko ne može biti lišen prava da uđe na teritoriju države čiji je državljanin.

Page 38: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

28

Član 4 Zabrana grupnog proterivanja stranaca

Zabranjeno je kolektivno proterivanje stranaca.

Član 5 Teritorijalna primena

1. Svaka Visoka strana ugovornica može prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u

svako doba posle toga, dostaviti generalnom sekretaru Saveta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primenjuju na teritorijama za čije je međunarodne odnose odgovorna, a koje je označila u izjavi.

2. Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava može naknadno da dostavi novu izjavu kojom menja uslove sadržane u ranijoj izjavi ili ukida primenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju.

3. Izjava data u skladu s ovim članom smatraće se kao da je data u skladu sa stavom 1, člana 56. Konvencije.

4. Teritorija svake države na koju se primenjuje ovaj Protokol na osnovu ratifikacije ili prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj Protokol primenjuje na osnovu izjave te države date na osnovu ovog člana, smatraju se odvojenim teritorijama u smislu člana 2. i 3.

5. Država koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog člana može u svako doba izjaviti u ime jedne ili više teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadležnost Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca prema odredbama člana 34. Konvencije, a u vezi članova 1. do 4. ovog Protokola.

Član 6

Odnos s Konvencijom U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe člana 1. do 5. ovog Protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu s tim.

Član 7 Potpis i ratifikacija

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpis članicama Saveta Evrope koje su potpisnice

Konvencije; on se ratifikuje istovremeno ili posle ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu posle deponovanja pet instrumenata ratifikacije. U pogledu svake potpisnice koja ga bude ratifikovala posle toga, Protokol stupa na snagu na dan kada ona deponuje instrument ratifikacije.

2. Instrumenti ratifikacije deponuju se kod generalnog sekretara Saveta Evrope, koji će sve članice obavestiti o tome koje su članice izvršile ratifikaciju.

Page 39: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

29

U potvrdu čega su dole potpisani, propisno ovlašćeni u tom cilju, potpisali ovaj Protokol. Sačinjeno u Strazburu, dana 16. marta 1963, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako merodavna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti overene prepise svakoj državi potpisnici.

PROTOKOL BR. 6

UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA O UKIDANJU SMRTNE KAZNE,

IZMENJENO PROTOKOLOM BR. 11 Strazbur, 28.IV.1983 Naslovi članaka dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155), od njenog stupanja na snagu 1. novembra 1998. godine. Države članice Saveta Evrope, potpisnice ovog Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisanu u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Smatrajući da promene do kojih je došlo u nekoliko država članica Saveta Evrope izražavaju opštu težnju ka ukidanju smrtne kazne, Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Ukidanje smrtne kazne

Smrtna kazna se ukida. Niko se ne može osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti.

Član 2 Smrtna kazna za vreme rata

Država može u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za dela izvršena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primeniće se samo u slučajevima predviđenim zakonom i u skladu s njegovim odredbama. Država obaveštava generalnog sekretara Saveta Evrope o odgovarajućim odredbama tog zakona.

Član 3 Zabrana odstupanja

Nijedna odredba ovog Protokola ne može se ukinuti na osnovu člana 15. Konvencije.

Page 40: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

30

Član 4 Zabrana rezervi

Na odredbe ovog Protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu člana 57. Konvencije.

Član 5 Teritorijalna primena

1. Svaka država može, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument

ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol primenjuje.

2. Svaka država može, u svako doba posle toga, putem izjave upućene generalnom sekretaru Saveta Evrope, da proširi primenu ovog Protokola na bilo koju drugu teritoriju označenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

3. Svaka izjava učinjena na osnovu prethodna dva stava može, u pogledu teritorije označene u njoj, da se povuče putem izjave upućene generalnom sekretaru. Povlačenje izjave ima dejstvo od prvog dana meseca koji nastupa nakon dana kada je generalni sekretar primio takvo obaveštenje.

Član 6

Odnos s Konvencijom U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe člana 1. do 5. ovog Protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu s tim.

Član 7 Potpis i ratifikacija

Ovaj Protokol je otvoren za potpis državama članicama Saveta Evrope koje su potpisnice Konvencije. On se ratifikuje, prihvata ili odobrava. Država članica Saveta Evrope ne može da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratifikovala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponuju kod generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 8 Stupanje na snagu

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle dana kada je

pet država članica Saveta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama člana 7. Tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Page 41: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

31

2. U pogledu svake države članice koja posle toga izrazi svoj pristanak da je ovaj Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle dana kada je deponovan instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.

Član 9

Deponovanje Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava države članice Saveta Evrope o:

(a) svakom potpisu; (b) deponovanju instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; (c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa članovima 5. i

8. (d) svakoj kojoj drugoj radnji, obaveštenju ili saopštenju u vezi s ovim

Protokolom. U potvrdu čega su dole potpisani, propisno ovlašćeni u tom cilju, potpisali ovaj Protokol. Sa činjeno u Strazburu, dana 28. aprila 1983, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope će dostaviti overene prepise svakoj državi članici Saveta Evrope.

PROTOKOL BR. 7

UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA, IZMENJENA PROTOKOLOM BR. 11

Strazbur, 22. novembar 1984 Naslovi članaka dodati i tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155), od njenog stupanja na snagu 1. novembra 1998 godine Države potpisnice, članice Saveta Evrope, Rešene da preduzmu dalje korake da bi osigurale skupno sprovođenje izvesnih prava i sloboda putem Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Zaštita u postupku proterivanja stranaca

1. Stranac koji zakonito boravi na teritoriji jedne države ne može se iz nje proterati,

osim na osnovu odluke donete u skladu sa zakonom, i ima pravo: (a) da iznese razloge kojima osporava proterivanje; (b) da se njegov slučaj preispita; i

Page 42: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

32

(c) da u tu svrhu bude zastupljen pred nadležnim organom ili licem ili licima koja taj organ odredi.

2. Stranac se može proterati i pre nego što iskoristi svoja prava prema stavu 1. a, b i c ovog člana, ako je proterivanje neophodno u interesu javnog reda ili se temelji na razlozima nacionalne bezbednosti.

Član 2

Pravo na žalbu u krivičnim stvarima 1. Svako ko je odlukom suda osuđen za krivično delo ima pravo da njegovu osudu ili

kaznu preispita viši sud. Ostvarivanje ovog prava, uključujući i osnove za njegovo korišćenje, uređuje se zakonom.

2. Ovo pravo može trpeti izuzetke kada je reč o delima manjeg značaja, koja su određena zakonom, ili u slučajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najviši sud ili je bilo osuđeno na osnovu žalbe na oslobađajuću presudu.

Član 3

Naknada za pogrešnu osudu Ako je neko lice bilo pravosnažnom presudom osuđeno zbog krivičnog dela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga što neka nova ili novootkrivena činjenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj grešci, lice koje je pretrpelo kaznu kao posledicu takve osude dobi će naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotične države, osim ako se ne dokaže da je ono u potpunosti ili delimično odgovorno za to što nepoznata činjenica nije blagovremeno otkrivena.

Član 4 Pravo da se ne bude suđen ili kažnjen dvaput u istoj stvari

1. Nikome se ne može ponovo suditi niti se može ponovo kazniti u krivičnom

postupku u nadležnosti iste države za delo zbog koga je već bio pravosnažno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države.

2. Odredbe prethodnog stava ne sprečavaju ponovno otvaranje postupka u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom date države, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim činjenicama, ili ako je u ranijem postupku došlo do bitne povrede koja je mogla da utiče na njegov ishod.

3. Ovaj se član ne može staviti van snage na osnovu člana 15. Konvencije.

Član 5 Jednakost supružnika

U vezi s brakom, u toku braka i u slučaju njegovog raskida, supružnici su ravnopravni u pogledu međusobnih građanskopravnih prava i obaveza i u svom odnosu prema deci. Ovim se članom države ne sprečavaju da preduzimaju neophodne mere u interesu dece.

Page 43: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

33

Član 6 Teritorijalna primena

1. Svaka država može, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument

ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol primenjuje i da navede stepen u kome će se njegove odredbe primenjivati na tim teritorijama.

2. Svaka država može, u svako doba posle toga, putem izjave upućene generalnom sekretaru Saveta Evrope, da proširi primenu ovog Protokola na bili koju drugu teritoriju označenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle protoka dvomesečnog perioda od dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

3. Svaka izjava učinjena na osnovu prethodna dva člana može, u pogledu teritorije označene u njoj, da se povuče ili izmeni putem izjave upućene generalnom sekretaru. Povlačenje ili izmena izjave ima dejstvo od prvog dana meseca koji nastupa posle protoka dvomesečnog perioda od dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

4. Izjave data u skladu sa ovim članom smatraće se kao da je data u skladu sa stavom 1, člana 56. Konvencije.

5. Teritorija svake države na koju se primenjuje ovaj Protokol na osnovu ratifikacije, prihvatanja i odobrenja, i svaka teritorija na koju se ovaj Protokol primenjuje na osnovu izjave te države na osnovu ovog člana, mogu se smatrati odvojenim teritorijama u smislu člana 1.

6. Država koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog člana može u svako doba izjaviti u ime jedne ili više teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadležnost Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca prema odredbama člana 34. Konvencije, a u vezi članova 1. do 5. ovog Protokola.

Član 7

Odnos s Konvencijom U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe člana 1. do 6. ovog Protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu s tim.

Član 8 Potpis i ratifikacija

Ovaj Protokol je otvoren za potpis članicama Saveta Evrope koje su potpisnice Konvencije. On se ratifikuje, prihvata ili odobrava. Država članica Saveta Evrope ne može da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratifikovala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponuju kod generalnog sekretara Saveta Evrope.

Page 44: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

34

Član 9 Stupanje na snagu

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle protoka

dvomesečnog perioda od dana kada je sedam država članica Saveta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama člana 8.

2. U pogledu svake države članice koja posle toga izrazi svoj pristanak da je ovaj Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle protoka dvomesesečnog perioda od dana kada je deponovan instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja. Tekst izmijenjen prema odredbama Protokola broj 11 (ETS br 155)

Član 10

Deponovanje Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava države članice Saveta Evrope o:

(a) svakom potpisu; (b) deponovanju instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; (c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa članovima 6. i

9; (d) svakoj drugoj radnji, obaveštenju ili saopštenju u vezi s ovim Protokolom.

U potvrdu čega su dole potpisani, propisno ovlašćeni u tom cilju, potpisali ovaj Protokol. Sačinjeno u Strazburu, dana 22. novembra 1984, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope će dostaviti overene prepise svakoj državi članici Saveta Evrope.

PROTOKOL BR. 12

UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA

Rim, 4. novembar 2000. Države potpisnice, članice Saveta Evrope, imajući u vidu osnovno načelo da su svi ljudi jednaki pred zakonom i imaju pravo na jednaku zaštitu zakona; rešene da preduzmu dalje korake radi unapređivanja jednakosti svih ljudi kolektivnom primenom opšte zabrane diskriminacije putem Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu: »Konvencija«);

Page 45: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

35

potvrđujući da načelo nediskriminacije ne sprečava potpisnice da preduzimaju mere radi unapređivanja pune i stvarne jednakosti pod uslovom da postoji objektivno i razumno opravdanje za ovakve mere, saglasile su se o sledećem:

Član 1 Opšta zabrana diskriminacije

1. Svako pravo koje zakon predviđa ostvarivaće se bez diskriminacije po bilo kom

osnovu kao npr. polu, rasi, boji kože, jeziku, veroispovesti, političkom i drugom uverenju, nacionalnom ili društvenom poreklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, imovini, rođenju ili drugom statusu.

2. Javne vlasti neće ni prema kome vršiti diskriminaciju po osnovima kao što su oni pomenuti u stavu 1.

Član 2

Teritorijalna primena 1. Svaka država može, u vreme potpisivanja ili prilikom deponovanja instrumenta o

ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju, označiti teritoriju ili teritorije na kojima će se primenjivati ovaj Protokol.

2. Svaka država može bilo kada kasnije, deklaracijom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope, proširiti primenu ovog Protokola na neku drugu teritoriju označenu u deklaraciji. Protokol će stupiti na snagu u odnosu na takvu teritoriju prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana kada je Generalni sekretar primio ovakvu deklaraciju.

3. Svaka deklaracija data po jednom od dva prethodna stava može se, u odnosu na svaku teritoriju označenu u deklaraciji, povući ili izmeniti obaveštenjem upućenom Generalnom sekretaru. Povlačenje ili izmena stupiće na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana kada je Generalni sekretar primio obaveštenje.

4. Deklaracija data u skladu s ovim članom smatraće se saglasnom sa stavom 1 člana 56 Konvencije.

5. Svaka država koja je dala deklaraciju u skladu sa stavovima 1 ili 2 ovoga člana može u svako vreme izjaviti da prihvata nadležnost Suda da prima predstavke pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca u odnosu na član 1 ovog Protokola s jedne ili više teritorija na koje se deklaracija odnosi, kao što je predviđeno članom 34 Konvencije.

Član 3

Odnos prema Konvenciji Odredbe članova 1 i 2 ovoga Protokola smatraće se između ugovornica dodatnim članovima Konvencije; sve odredbe Konvencije će se shodno primenjivati.

Page 46: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

36

Član 4 Potpis i ratifikacija

Ovaj Protokol bi će otovren za potpisivanje od strane država članica Saveta Evrope koje su potpisale Konvenciju. On podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju. Država članica Saveta Evrope ne može ratifikovati, prihvatiti ili odobriti ovaj Protokol a da pre toga ili istovremeno ne ratifikuje Konvenciju. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju deponovaće se kod Generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 5 Stupanje na snagu

1. Ovaj Protokol stupiće na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri

meseca od dana kada su deset država članica Saveta Ervope izrazile saglasnost da ih Protokol obavezuje u skladu s odredbama člana 4.

2. U odnosu na svaku državu koja kasnije izrazi svoju saglasnost da bude njime obavezana Protokol će stupiti na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana deponovanja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju.

Član 6

Funkcije depozitara Generalni sekretar Saveta Evrope obavestiće sve države članice Saveta Evrope o:

(a) svakom potpisu; (b) deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju; (c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu s članovima 2 i 5; (d) svakom drugom aktu, obaveštenju ili dopisu koji se tiče ovog Protokola.

U potvrdu čega su dole potpisane, propisno opunomoćene ličnosti potpisale ovaj Protokol. Učinjeno u Rimu, dana 4. novembra 2000. godine, na engleskom i francuskom jeziku, s tim da su oba teksta jednako autentična, u jednom primerku koji će se deponovati u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope dostaviće overene prepise svakoj članici Saveta Evrope.

Page 47: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

37

PROTOKOL BR. 13

UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA O UKIDANJU SMRTNE KAZNE U SVIM OKOLNOSTIMA

Viljnus, 3. maj 2002. Države članice Saveta Evrope, potpisnice ovog Protokola, Uverene da je pravo svakoga na život osnovna vrednost u demokratskom društvu i da je ukidanje smrtne kazne od suštinske važnosti za zaštitu ovog prava, kao i za potpuno priznavanje urođenog dostojanstva svih ljudskih bića; Želeći da učvrste zaštitu prava na život, zajemčenog Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda potpisanoj u Rimu, 4. novembra 1950 (u daljem tekstu: Konvencija); Imajući u vidu da Protokol 6 uz Konvenciju, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne, potpisan u Strazburu, 28. aprila 1983, ne isključuje smrtnu kaznu za dela počinjena u vreme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti; Rešene da preduzmu odlučujući korak u cilju ukidanja smrtne kazne u svim okolnostima, Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Ukidanje smrtne kazne

Smrtna kazna se ukida. Niko se ne može osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti.

Član 2 Zabrana odstupanja

Nijedna odredba ovog Protokola ne može se ukinuti na osnovu člana 15 Konvencije.

Član 3 Zabrana stavljanja rezervi

Na odredbe ovog Protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu člana 57 Konvencije.

Član 4

Teritorijalna primena 1. Svaka država može u trenutku potpisivanja ili deponovanja instrumenata o

ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju, naznačiti teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol primenjuje.

Page 48: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

38

2. Svaka država ugovornica može naknadno, izjavom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope, proširiti primenu ovog Protokola na neku drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na tu teritoriju Protokol stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku perioda od tri meseca od dana kada je Generalni sekretar primio tu izjavu.

3. Sve izjave date u skladu s prethodna dva stava, u odnosu na svaku teritoriju navedenu u izjavi, mogu da se povuku notifikacijom dostavljenom Generalnom sekretaru. Povlačenje stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku perioda od tri meseca od dana kada je Generalni sekretar primio pomenutu notifikaciju.

Član 5

Odnos prema Konvenciji U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe članova 1 do 4 ovog Protokola smatraju se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu s tim.

Član 6 Potpis i ratifikacija

Ovaj Protokol je otvoren za potpis državama članicama Saveta Evrope koje su potpisnice Konvencije. On podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Država članica saveta Evrope ne može da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol bez prethodne ili istovremene ratifikacije Konvencije. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju deponuju se kod Generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 7 Stupanje na snagu

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku perioda

od tri meseca od dana kada je deset država članica Saveta Evrope izrazilo pristanak da se obavežu ovim Protokolom u skladu s odredbama člana 6.

2. U odnosu na državu članicu koja naknadno izrazi pristanak da se obaveže ovim Protokolom, on stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku perioda od tri meseca od dana deponovanja instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju.

Član 8

Funkcije depozitara Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava sve članice Saveta Evrope o sledećem:

(a) svakom potpisivanju; (b) svakom deponovanju instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju; (c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa članovima 4 i

7;

Page 49: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

39

(d) svakom drugom postupku, obaveštenju ili saopštenju koje se odnosi na ovaj Protokol;

U potvrdu toga su dole potpisani, propisno ovlašćeni za to, potpisali ovaj Protokol. Sačinjeno u Viljnusu 3. maja 2002, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta verodostojna, u jednom primerku koji će se deponovati u Arhivu Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope dostavlja overene prepise svakoj državi članici Saveta Evrope.

PROTOKOL BR. 14

UZ EVROPSKU KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA, KOJIM SE MENJA KONTROLNI

SISTEM KONVENCIJE

PREAMBULA Države članice Saveta Evrope, potpisnice ovog protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. godine (u daljem tekstu: "Konvencija"), Imajući u vidu Rezoluciju br. 1 i Deklaraciju usvojenu na Evropskoj ministarskoj konferenciji o ljudskim pravima koja je održana u Rimu 3. i 4. novembra 2000. godine, Imajući u vidu deklaracije koje je usvojio Komitet ministara 8. novembra 2001, 7. novembra 2002. i 15. maja 2003. godine, na svojoj 109, 111. odnosno 112. sednici, Imajući u vidu Mišljenje br. 251 (2004) koje je 28. aprila 2004. godine usvojila Parlamentarna skupština Saveta Evrope, Uvažavajući hitnu potrebu da se izmene neke odredbe Konvencije u cilju očuvanja i poboljšanja sistema kontrole na dugoročnoj osnovi, pre svega u svetlu stalnog povećavanja opterećenosti Evropskog suda za ljudska prava i Komiteta ministara Saveta Evrope, Imajući posebno u vidu potrebu da se omogući da Sud i dalje igra istaknutu ulogu u oblasti zaštite ljudskih prava u Evropi, Saglasile su se o sledećem:

Član 1-17* Prelazne i završne odredbe

Član 18

1. Ovaj protokol je otvoren za potpis državama članicama Saveta Evrope koje su

potpisnice Konvencije, koje svoj pristanak da budu obavezane protokolom mogu izraziti:

Page 50: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

40

(a) potpisom bez rezerve u pogledu ratifikacije, prihvatanja odnosno odobrenja; i (b) potpisom koji podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju, koji će biti

praćen ratifikacijom, prihvatanjem ili odobrenjem. 2. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja deponuju se kod generalnog

sekretara Saveta Evrope.

Član 19 Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po proteku tromesečnog perioda od dana kada su sve države ugovornice Konvencije izrazile svoj pristanak da ih ovaj protokol obavezuje u skladu sa odredbama člana 18.

Član 20 1. Od dana stupanja na snagu ovog protokola njegove odredbe primenjuju se na sve

predstavke već podnete pred Sudom, kao i na sve presude čije izvršenje nadgleda Komitet ministara.

2. Novi kriterijum prihvatljivosti koji je članom 12. ovog protokola uveden u član 35, stav 3. b) Konvencije ne odnosi se na podneske koji su proglašeni prihvatljivim pre stupanja na snagu ovog protokola. U roku od dve godine od stupanja na snagu ovog protokola novi kriterijum prihvatljivosti mogu da primenjuju samo veća i Veliko veće Suda.

Član 21

Mandat sudija koji na dan stupanja na snagu ovog protokola služe svoj prvi mandat biće ipso jure produžen na ukupno devet godina. Ostale sudije dovršiće svoj mandat koji se ipso jure produžava za dve godine.

Član 22 Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava zemlje članice Saveta Evrope o:

(a) svakom potpisu; (b) deponovanju instrumenata ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; (c) datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu s članom 19; i (d) svakoj drugoj radnji, obaveštenju ili saopštenju u vezi sa ovim protokolom.

U potvrdu čega su dolepotpisani, propisno ovlašćeni u tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sačinjeno u Strazburu, dana 13. maja 2004, na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se deponuje u Arhivu Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope će overene kopije dostaviti svakoj državi članici Saveta Evrope. Potvrđujem da je original dokumenta na engleskom i francuskom jeziku deponovan u arhivu Saveta Evrope.

Page 51: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

41

3. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1996)

MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA

Usvojen Rezolucijom 2200A (XXI) Generalne skupštine 16. decembra 1966. godine

Stupio na snagu 23. marta 1976. godine, u saglasnosti sa članom 49.

UVOD Države članice ovog Pakta, smatrajući da, prema principima izraženim u Povelji Ujedinjenih nacija, priznavanje dostojanstva koje je bitno za sve članove ljudske porodice i njihovih jednakih i neotuđivih prava, predstavlja osnovu slobode, pravde i mira u svetu, uviđajući da ova prava proizilaze iz dostojanstva neodvojivog od čovekove ličnosti, uviđajući da se, prema Opštoj deklaraciji o pravima čoveka, ideal slobodnog ljudskog bića koje uživa građanske i političke slobode i koje je oslobođeno od straha i bede, može postići samo ako se stvore uslovi koji omogućavaju svakome da uživa svoja građanska i politička prava, kao i svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, smatrajući da Povelja Ujedinjenih nacija nameće državama obavezu da unapređuju opšte i stvarno poštovanje ljudskih prava i sloboda, vodeći računa o činjenici da pojedinac ima dužnost prema drugome i prema zajednici kojoj pripada i da je dužan da se zalaže za unapređenje i poštovanje prava priznatih ovim paktom, dogovorile su se o sledećim članovima:

PRVI DEO

Član 1 1. Svi narodi imaju pravo na samoopredeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno

određuju svoj politički status i slobodno obezbeđuju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvitak.

2. Da bi postigli svoje ciljeve, svi narodi mogu slobodno da raspolažu svojim prirodnim bogatstvima i prirodnim izvorima, bez štete po obaveze koje proističu iz međunarodne ekonomske saradnje, zasnovane na principu uzajamnog interesa i

Page 52: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

42

međunarodnog prava. Jedan narod ne može ni u kom slučaju da bude lišen svojih sopstvenih sredstava za život.

3. Države članice ovog pakta, uključujući tu i one države koje su odgovorne za upravljanje nesamostalnim teritorijama i teritorijama pod starateljstvom, dužne su da pomažu ostvarenje prava naroda ka samoopredeljenje i da poštuju ovo pravo shodno odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.

DRUGI DEO

Član 2 1. Države članice ovog pakta obavezuju se da poštuju i garantuju svim licima koja se

nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost, prava priznata ovim paktom bez obzira naročito na rasu, boju, pol, jezik, veru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno poreklo, imovno stanje, rođenje ili svaku drugu okolnost.

2. Države članice ovog pakta obavezuju se da, u skladu sa svojim ustavnim postupkom i odredbama ovog pakta, preduzmu korake koji bi omogućili usvajanje takvih zakonskih ili drugih mera kojima mogu da ostvare prava priznata ovim paktom a koja nisu još stupila na snagu.

3. Države članice ovog pakta se obavezuju: (a) da garantuju da se svako lice čija su prava i slobode priznati ovim paktom

povređeni, može koristiti pravom žalbe, čak i ako su ih povredila lica u vršenju svojih zvaničnih dužnosti;

(b) da garantuju da će nadležne sudske, upravne ili zakonodavne vlasti ili svaka druga nadležna vlast prema propisima države, rešavati o pravima lica koje podnosi žalbu, i da prošire mogućnosti podnošenja žalbe pred sudom;

(c) da garantuju da će nadležne vlasti povoljno rešiti svaku žalbu koja bude smatrana opravdanom.

Član 3

Države članice ovog pakta obavezuju se da obezbede podjednako pravo muškarcima i ženama da uživaju sva građanska i politička prava formulisana u ovom paktu.

Član 4 1. U slučaju da izuzetna opšta opasnost ugrozi opstanak nacije i da je to objavljeno

službenim aktom, države članice ovog pakta mogu da preduzmu, u onom strogom obimu u kojem to stanje zahteva, mere koje odstupaju od obaveza predviđenih ovim paktom, pod uslovom da te mere ne budu u nesaglasnosti sa ostalim obavezama koje im nameće međunarodno pravo i da nemaju za posledicu diskriminaciju zasnovanu samo na rasi, boji, polu, jeziku, veri ili socijalnom poreklu.

Page 53: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

43

2. Prethodna odredba ne dopušta nikakvo odstupanje od čl. 6, 7, 8 (tač. 1. i 2), 11, 15, 16. i 18. ovog pakta.

3. Države članice ovog pakta koje se koriste pravom odstupanja moraju odmah da preko generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, saopšte ostalim državama članicama odredbe od kojih su odstupile, kao i razloge ovog odstupanja. One će istim putem ponovo obavestiti o tome kada budu prestale sa ovim odstupanjima.

Član 5

1. Ni jedna se odredba ovog pakta ne može tumačiti kao da sadrži bilo kakvo pravo

za neku državu, grupaciju ili pojedinca da obavlja neku djelatnost ili vrši neki akt u cilju rušenja prava i sloboda priznatih ovim paktom ili da zavode veća ograničenja od onih predviđenih ovim paktom.

2. Ne priznaje se nikakvo ograničenje ili odstupanje od osnovnih prava čovjeka koja su priznata ili važe u svakoj državi članici ovog pakta na osnovu primjene zakona, konvencije, propisa ili običaja, pod izgovorom da ih ovaj pakt ne priznaje ili ih priznaje u manjoj mjeri.

TREĆI DEO

Član 6 1. Pravo na život je neodvojivo od čovekove ličnosti. Ovo pravo mora da bude

zakonom zaštićeno. Niko ne može da bude proizvoljno lišen života. 2. U zemljama gde smrtna kazna nije ukinuta, smrtna presuda se može izreći samo za

najteže zločine, shodno zakonodavstvu na snazi u času kada je delo počinjeno i ne može da bude u suprotnosti sa odredbama ovog pakta ni sa Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ova kazna se može primeniti samo na osnovu pravnosnažne presude koju je doneo nadležni sud.

3. Kada lišenje života predstavlja zločin genocida, podrazumeva se da nijedna odredba ovog člana ne ovlašćuje državu članicu ovog pakta da odstupi na bilo koji način od bilo koje obaveze preuzete na osnovu odredaba Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

4. Svaki osuđenik na smrt ima pravo da zatraži pomilovanje ili zamenu kazne. Amnestija, pomilovanje ili zamena smrtne kazne mogu se odobriti u svim slučajevima.

5. Smrtna kazna se ne može izreći za zločine koje su počinila lica koja nisu navršila 18 godina i ne može se izvršiti nad bremenitim ženama.

6. Nijedna odredba ovog člana se ne može uzeti kao razlog za odlaganje ili sprečavanje ukidanja smrtne kazne od strane države članice ovog pakta.

Član 7

Niko ne može biti podvrgnut mučenju ili svirepim, nehumanim ili ponižavajućim kaznama ili postupcima. Posebno je zabranjeno da se neko lice podvrgne medicinskom ili naučnom eksperimentu bez njegovog slobodnog pristanka.

Page 54: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

44

Član 8 1. Niko se ne može držati u ropstvu; ropstvo i trgovina robljem su zabranjeni u

svakom obliku. 2. Niko se ne može držati u potčinjenosti. 3.

(a) Niko se ne može primorati na prisilan ili obavezan rad; (b) stav a) ove tačke ne može se tumačiti kao da zabranjuje, u zemljama gde neki

zločini mogu biti kažnjeni zatvorom sa prisilnim radom, izdržavanje kazne prisilnog rada koju je izrekao nadležni sud;

(c) ne smatra se kao "prisilan i obavezan rad" u smislu ove tačke: (i) svaki rad ili služba, koje ne predviđa stav b), a koji se normalno traže

od lica zatvorenog na osnovu redovne sudske odluke ili uslovno puštenog na slobodu pošto je bilo predmet takve odluke;

(ii) svaka služba vojnog karaktera i, u zemljama gde se priznaje odbijanje služenja vojske, svaka nacionalna služba koja se na osnovu zakona zahteva od onih koji odbiju da služe vojsku;

(iii) svaka služba koja se zahteva u slučaju više sile ili katastrofe koja ugrožava život ili blagostanje zajednice;

(iv) svaki rad ili služba koji čine deo normalnih građanskih obaveza.

Član 9 1. Svaki pojedinac ima pravo na slobodu i na bezbednost svoje ličnosti. Niko ne

može biti proizvoljno uhapšen ili pritvoren. Niko ne može biti lišen slobode osim iz razloga i shodno postupku koji je predviđen zakonom.

2. Svako uhapšeno lice obaveštava se u trenutku hapšenja o razlozima hapšenja kao što se u najkraćem roku obaveštava pismenim putem o svakoj optužbi koja je podignuta protiv njega.

3. Svako lice koje je uhapšeno ili pritvoreno zbog krivičnog dela biće u najkraćem roku predato sudiji ili nekoj drugoj vlasti zakonom ovlašćenoj da vrši sudske funkcije, i mora u razumnom roku da bude suđeno ili oslobođeno. Pritvaranje lica koja čekaju na suđenje nije obavezno, ali puštanje na slobodu može biti uslovljeno garancijama koje obezbeđuju dolazak lica u pitanju na pretres, kao i svim drugim radnjama postupka a, u datom slučaju, radi izvršenja presude.

4. Svako lice koje je lišeno slobode usled hapšenja ili pritvora ima pravo da podnese žalbu sudu kako bi ovaj rešavao bez odlaganja o zakonitosti pritvora i naredio njegovo puštanje na slobodu ako pritvor nije zasnovan na zakonu.

5. Svako lice koje je žrtva nezakonitog hapšenja ili pritvora ima pravo na naknadu štete.

Član 10

1. Sa svakim licem koje je lišeno slobode postupa se humano i sa poštovanjem

dostojanstva neodvojivog od čovečije ličnosti. 2.

Page 55: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

45

(a) Okrivljena lica su, osim u izuzetnim slučajevima, odvojena od osuđenih lica i podvrgnuta posebnom režimu koji odgovara njihovom statusu neosuđivanih lica;

(b) mladi okrivljeni su odvojeni od odraslih i o njihovim slučajevima se rešava što je moguće pre.

3. Kazneni režim obuhvata postupak sa osuđenicima čiji je glavni cilj njihovo popravljanje i socijalna rehabilitacija. Mladi prestupnici su odvojeni od odraslih i podvrgnuti režimu koji odgovara njihovim godinama i njihovom zakonskom statusu.

Član 11

Niko ne može da bude zatvoren iz jednog jedinog razloga što nije u stanju da izvrši ugovornu obavezu.

Član 12 1. Svako lice koje se legalno nalazi na teritoriji neke države ima pravo da se

slobodno kreće u njoj i da slobodno izabere svoje mesto stanovanja 2. Svako lice ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući i svoju. 3. Napred navedena prava mogu biti ograničena samo ako su ova ograničenja

zakonom predviđena, ako su ona potrebna radi zaštite nacionalne bezbednosti, javnog reda, javnog zdravlja ili morala ili prava i slobode drugih lica, i ako su u skladu sa ostalim pravima koja priznaje ovaj pakt.

4. Niko ne može biti proizvoljno lišen prava da uđe u svoju zemlju.

Član 13 Stranac koji se legalno nalazi na teritoriji države članice ovog pakta može biti proteran samo radi izvršenja odluke donete na osnovu zakona i, osim ako se tome ne protive nužni razlozi nacionalne bezbednosti, on mora da ima mogućnost da iznese razloge protiv njegovog proterivanja, kao i da njegov slučaj bude razmatran od strane nadležne vlasti, s tim što će u tom cilju odrediti svoga zastupnika.

Član 14 1. Svi su jednaki pred sudovima i sudovima pravde. Svako lice ima pravo da njegov

slučaj bude raspravljan pravično i javno pred nadležnim, nezavisnim i nepristrasnim sudom, ustanovljenim na osnovu zakona koji odlučuje o osnovanosti svake optužbe podignute protiv njega u krivičnim stvarima ili o osporavanju njegovih građanskih prava i obaveza. Može se narediti isključivanje javnosti za vreme trajanja cele rasprave ili jednog dela u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbednosti u demokratskom društvu, ili ako to interes ličnog života stranaka zahteva, ili još ako to sud smatra apsolutno potrebnim iz razloga posebnih okolnosti slučaja kada bi javnost štetila interesima pravde, ipak, svaka presuda doneta u krivičnim ili građanskim stvarima biće javna, osim ako interes

Page 56: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

46

maloletnika zahteva da se postupa drukčije ili ako se rasprava odnosi na bračne sporove ili na starateljstvo dece.

2. Za svako lice koje je optuženo za krivično delo pretpostavlja se da je nevino dok njegova krivica ne bude zakonski ustanovljena.

3. Svako lice koje je optuženo za krivično delo ima, uz potpunu ravnopravnost, prava bar na sledeće garancije: (a) da bude obavešteno u najkraćem roku, na jeziku koji razume i u

pojedinostima, o prirodi i razlozima optužbe koja je podignuta protiv njega; (b) da raspolaže potrebnim vremenom i olakšicama u vezi sa pripremanjem svoje

odbrane i da opšti sa braniocem koga ono bude izabralo; (c) da mu bude suđeno bez velikog zakašnjenja; (d) da prisustvuje raspravi i da se samo brani ili da ima branioca koga je izabralo;

ako nema branioca, da bude obavešteno o svom pravu da ga ima i, svaki put kad to zahtevaju interesi pravde, da mu se dodeli branilac po službenoj dužnosti besplatno, ako nema mogućnosti da ga nagradi;

(e) da sasluša ili da predloži da drugi saslušaju svedoke koji terete optuženog i da izdejstvuje dolazak i saslušanje svedoka odbrane pod istim uslovima kao i svedoka optužbe;

(f) da dobije besplatno pomoć tumača ako ne razume ili ne govori jezik na kojem se vodi rasprava;

(g) da ne bude prinuđeno da svedoči protiv samoga sebe ili da prizna krivicu. 4. Postupak koji se primenjuje na mladiće koji nisu punoletni prema krivičnom

zakonu vodiće računa o njihovim godinama i o interesu njihovog prevaspitavanja. 5. Svako lice oglašeno krivim za počinjeno krivično delo ima pravo da zatraži da,

shodno zakonu, viši sud ispita odluku o krivici i presudi. 6. Ako konačno izrečena krivična presuda bude docnije poništena ili ako je dato

pomilovanje zbog toga što nova ili naknadno otkrivena činjenica dokazuje da se radilo o sudskoj grešci, lice koje je izdržalo kaznu na osnovu ove osude biće obeštećeno shodno zakonu, ukoliko se ne dokaže da je ono u potpunosti ili delimično krivo za neblagovremeno otkrivanje nepoznate činjenice.

7. Niko ne može biti gonjen ili kažnjen zbot krivičnog dela u vezi kojeg je već bio oslobođen krivice ili osuđen pravnosnažnom presudom prema zakonu i krivičnom postupku svake zemlje.

Član 15

1. Niko ne može biti osuđen zbog dela ili propusta koji nisu predstavljali krivično

delo prema domaćem ili međunarodnom pravu u trenutku kada su počinjena. Takođe, ne može se izreći kazna koja je veća od one koja bi se primenila u trenutku kada je krivično delo počinjeno. Ako posle izvršenja ovog krivičnog dela zakon predviđa lakšu kaznu, krivac treba da se koristi time.

2. Odredbe ovog člana ne protive se suđenju ili kažnjavanju svakog lica zbog dela ili propusta koji su smatrani krivičnim delom u trenutku kada su počinjeni, shodno opštim principima prava koja priznaju sve nacije.

Page 57: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

47

Član 16 Svako ima pravo da mu se prizna na svakom mestu pravni subjektivitet.

Član 17 1. Niko ne može biti predmet samovoljnih ili nezakonitih mešanja u njegov privatni

život, u njegovu porodicu, u njegov stan ili njegovu prepisku, niti nezakonitih povreda nanesenih njegovoj časti ili njegovom ugledu.

2. Svako lice ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvih mešanja ili povreda.

Član 18 1. Svako lice ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti. Ovo pravo

podrazumeva slobodu ispovedanja i primanja vere ili ubeđenja po svom nahođenju, kao i slobodu da tu veru ili ubeđenje ispoljava pojedinačno ili zajedno sa drugima, kako javno tako i privatno, kroz kult, vršenja verskih i ritualnih obreda i veronauku.

2. Niko ne može biti predmet prinude kojom bi se kršila sloboda njegovog ispovedanja ili primanja vere ili ubeđenja po njegovom nahođenju.

3. Sloboda ispoljavanja vere ili ubeđenja može biti predmet samo onih ograničenja koja predviđa zakon a koja su nužna radi zaštite javne bezbednosti, reda, zdravlja ili morala, ili pak osnovnih prava i sloboda drugih lica.

4. Države članice ovog pakta obavezuju se da poštuju slobodu roditelja, a u datom slučaju zakonitih staratelja, da obezbede svojoj deci ono versko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim sopstvenim ubeđenjima.

Član 19

1. Niko ne može biti uznemiravan zbog svojih mišljenja. 2. Svako lice ima pravo na slobodu izražavanja; ovo pravo bez obzira na granice,

podrazumeva slobodu iznalaženja, primanja i širenja informacija i ideja svih vrsta, u usmenom, pismenom, štampanom ili umetničkom obliku, ili na bilo koji način po slobodnom izboru.

3. Ostvarivanje sloboda predviđenih u tački 2. ovog člana obuhvata posebne dužnosti i odgovornosti. Sledstveno tome, ono može biti podvrgnuto izvesnim ograničenjima koja moraju, međutim, biti izričito određena zakonom, a potrebna su iz razloga: (a) poštovanja prava ili ugleda drugih lica; (b) zaštite državne bezbednosti, javnog reda, javnog zdravlja i morala.

Član 20

1. Svako propagiranje rata je zakonom zabranjeno. 2. Svaki poziv na nacionalnu, rasnu ili versku mržnju koji predstavlja podsticanje na

diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, zakonom je zabranjeno.

Page 58: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

48

Član 21 Priznaje se pravo mirnog okupljanja. Vršenje ovog prava može samo da bude predmet ograničenja nametnutih u skladu sa zakonom, a koja su potrebna u jednom demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne bezbednosti, javnog reda ili radi zaštite javnog zdravlja ili morala ili prava i sloboda drugih lica.

Član 22 1. Svako lice ima pravo da se slobodno udruži sa drugim licima, uključujući i pravo

na osnivanje sindikata i učlanjenje u iste radi zaštite svojih interesa. 2. Vršenje ovog prava može biti samo predmet ograničenja predviđenih zakonom a

koja su potrebna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne bezbednosti, javnog reda ili radi zaštite javnog zdravlja i morala ili prava i sloboda drugih lica. Ovaj član ne sprečava da se vršenje ovog prava od strane članova oružanih snaga i policije podvrgne zakonskim ograničenjima.

3. Nijedna odredba ovog člana ne dopušta državama članicama Konvencije od 1948. godine Međunarodne organizacije rada o sindikalnoj slobodi i zaštiti sindikalnih prava da donese zakonske mere koje bi narušavale ili da primenjuju zakon na način koji bi narušavao garancije predviđene navedenom konvencijom.

Član 23

1. Porodica je prirodni i osnovni sastavni deo društva i ima pravo na zaštitu društva i

države. 2. Pravo na sklapanje braka i osnivanja porodice priznaje se čoveku i ženi kada su

dorasli za ženidbu. 3. Nijedan brak se ne može sklapati bez slobodnog i potpunog pristanka budućih

supružnika. 4. Države članice ovog pakta doneće odgovarajuće mere radi obezbeđenja jednakosti

u pravima i odgovornosti supružnika u pogledu braka za vreme braka i prilikom njegovog raskida. U slučaju raskida braka, preduzimaju se mere radi obezbeđenja potrebne zaštite dece.

Član 24

1. Svako dete, bez diskriminacije zasnovane na rasi, boji, polu, jeziku, veri,

nacionalnom ili socijalnom poreklu, imovnom stanju ili rođenju, ima pravo da mu njegova porodica, društvo i država ukazuju zaštitu koju zahteva njegov status maloletnika.

2. Odmah posle rođenja, svako dete mora biti upisano u matičnu knjigu rođenih i nositi neko ime.

3. Svako dete ima pravo da stiče neko državljanstvo.

Page 59: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

49

Član 25 Svaki građanin ima pravo i mogućnost, bez ikakve diskriminacije pomenute u članu 2. i bez neosnovanih ograničenja:

(a) da učestvuje u upravljanju javnim poslovima, bilo neposredno, bilo preko slobodno izabranih predstavnika;

(b) da bira i da bude biran na povremenim istinskim, opštim, jednakim i tajnim izborima, koji obezbeđuju slobodno izražavanje volje birača;

(c) da bude primljen, pod opštim jednakim uslovima, u javne službe svoje zemlje.

Član 26

Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim licima podjednaku i uspešnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika, vere, političkog ili drugog ubeđenja, nacionalnog ili socijalnog porekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja.

Član 27 U državama gde postoje etničke, verske ili jezičke manjine, lica koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti lišena prava da imaju, zajedno sa drugim članovima svoje grupe, svoj posebni kulturni život, da ispoljavaju i upražnjavaju svoju sopstvenu veru ili da se služe svojim jezikom.

ČETVRTI DEO

Član 28 1. Ustanovljava se Komitet za prava čoveka (dalje u tekstu: Komitet). Ovaj Komitet

je sastavljen od 18 članova a vrši funkcije koje su niže određene. 2. Komitet je sastavljen od državljana država članica ovog pakta, koji treba da imaju

visoke moralne kvalitete čija je kompetentnost u oblasti ljudskih prava priznata, s tim što će se voditi računa o korisnosti učešća nekih lica koja imaju pravno iskustvo.

3. Članovi Komiteta biraju se i zasedaju u ličnom svojstvu.

Član 29 1. Članovi Komiteta biraju se tajnim glasanjem na osnovu liste kandidata koji

ispunjavaju uslove predviđene u članu 28. ovog pakta i koje u tom cilju predlažu države članice ovog pakta.

Page 60: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

50

2. Svaka država članica ovog pakta može predložiti najviše dva lica. Ova lica treba da budu državljani države koja ih predlaže. 3. Isto lice može ponovno biti predloženo.

Član 30

1. Prvi izbori se održavaju najdocnije 6 meseci posle stupanja na snagu ovog pakta. 2. Najmanje četiri meseca pre svakog izbora u Komitet, sem ako se radi o izboru u

cilju popunjavanja upražnjenog mesta koje je prijavljeno shodno članu 34. ovog pakta, generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija pozvaće pismenim putem države članice ovog pakta da odrede, u roku od tri meseca, kandidate koje predlažu za članove Komiteta.

3. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija sastavlja listu po abecednom redu svih lica tako predloženih, navodeći države članice koje su ih predložile i saopštava je državama članicama ovog pakta najdocnije mesec dana pre svakog izbora.

4. Članovi Komiteta se biraju za vreme sastanka država članica koji je sazvao generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija u sedištu Organizacije. Na ovom sastanku gde kvorum sačinjava dve trećine država članica ovog pakta, za članove Komiteta izabrani su oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova predstavnika država članica koje su prisutne i koje glasaju.

Član 31

1. U Komitetu može da zaseda samo jedan državljanin jedne iste države. 2. Za izbor u Komitet, vodi se računa o pravednoj geografskoj raspodeli i o

zastupljenosti raznih oblika civilizacija, kao i o glavnim pravnim sistemima.

Član 32 1. Članovi Komiteta se biraju na četiri godine. Oni mogu biti ponovno izabrani ako

budu ponovno predloženi. Međutim, mandati devet članova koji su izabrani prilikom prvog biranja prestaju posle dve godine; odmah posle prvog biranja predsednik sastanka o kome je reč u članu 30. ovog pakta određuje žrebom imena ovih devet članova.

2. Po isteku mandata, izbori se održavaju shodno odredbama prethodnih članova ovog dela Pakta.

Član 33

1. Ako je, prema jednodušnom mišljenju ostalih članova, neki član Komiteta prestao

da obavlja svoje funkcije iz razloga koji nije privremeno odsustvo, predsednik Komiteta o tome obaveštava generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija, koji tada objavljuje da je upražnjeno mesto tog člana.

Page 61: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

51

2. U slučaju smrti ili ostavke nekog člana Komiteta, predsednik o tome odmah obaveštava generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji tada objavljuje da je mesto upražnjeno od dana smrti ili od dana kada odsustvo stupa na snagu.

Član 34

1. Kada je upražnjeno mesto objavljeno prema članu 33. ovog pakta i ako mandat

člana koga treba zameniti ne ističe u roku od šest meseci od dana kada je odsustvo objavljeno, generalni sekretar Ujedinjenih nacija izvestiće o tome države članice ovog pakta, koje mogu, u roku od dva meseca, da odrede kandidate prema odredbama člana 29. ovog pakta radi popunjavanja upražnjenog mesta.

2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sastavlja listu po abecednom redu svih lica tako određenih i dostavlja je državama članicama ovog pakta. Izbor za popunjavanje upražnjenog mesta vrši se prema odgovarajućim odredbama ovog dela Pakta. 3. Svaki član Komiteta koji je izabran na mesto za koje je objavljeno da je upražnjeno, saglasno članu 33, zasedaće u Komitetu sve do dana normalnog isteka mandata člana čije je mesto bilo upražnjeno u Komitetu prema odredbama navedenog člana.

Član 35

Članovima Komiteta se isplaćuju, po odobrenju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, naknade na teret sredstava Organizacije ujedinjenih nacija pod uslovima koje određuje Generalna skupština prema važnostima funkcija u Komitetu.

Član 36 Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija stavlja na raspoloženje Komitetu potrebno osoblje i materijalna sredstva koja su mu potrebna radi efikasnog vršenja funkcija koje su mu poverene na osnovu ovog pakta.

Član 37 1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija saziva članove Komiteta na prvi sastanak u

sedištu Organizacije. 2. Posle ovog prvog sastanka, Komitet se sastaje u svim slučajevima predviđenim

poslovnikom. 3. Sastanci Komiteta se redovno održavaju u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija

ili u Uredu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Član 38 Pre nego što stupi na dužnost, svaki član Komiteta mora da se na javnoj sednici svečano obaveže da će obavljati svoje funkcije potpuno nepristrasno i savesno.

Page 62: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

52

Član 39 1. Komitet bira svoj biro za vreme od dve godine. Članovi biroa mogu biti ponovno

izabrani. 2. Komitet donosi svoja pravila procedure; međutim, ova pravila treba da sadrže,

između ostalog, sledeće odredbe: (a) da 12 članova sačinjavaju kvorum; (b) da se odluke Komiteta donose većinom glasova prisutnih članova.

Član 40

1. Države članice ovog pakta se obavezuju da podnose izveštaje o donetim merama

kojima se sprovode u život prava priznata ovim paktom, kao i o postignutim uspesima u ostvarivanju ovih prava: (a) u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pakta za svaku državu

članicu u pitanjima koja se na nju odnose; (b) ubuduće, svaki put kada Komitet bude to zatražio.

2. Svi izveštaji podnose se generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija koji ih dostavlja Komitetu na razmatranje. U izveštajima treba navesti, ako ustreba, faktore i teškoće koji ometaju primenu odredaba ovog pakta.

3. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija može, posle savetovanja sa Komitetom, dostaviti specijalizovanim zainteresovanim ustanovama kopiju svih delova izveštaja koji bi se mogli odnositi na oblast njihove nadležnosti.

4. Komitet proučava izveštaje koje podnose države članice ovog pakta. On dostavlja državama članicama svoje sopstvene izveštaje, kao i sve primedbe opšteg karaktera koje smatra celishodnim. Komitet može takođe da dostavlja Ekonomskom i socijalnom savetu ove primedbe sa kopijama izveštaja koje je primio od država članica ovog pakta.

5. Države članice ovog pakta mogu da podnose Komitetu komentare o svakoj primedbi koja je učinjena na osnovu tačke 4. ovog člana.

Član 41

1. Svaka država članica ovog pakta može, na osnovu ovog člana, da izjavi u svakom

trenutku da priznaje nadležnost Komiteta da prima i razmatra saopštenja u kojima jedna država tvrdi da neka druga država članica ne ispunjava svoje obaveze na osnovu ovog pakta. Saopštenja koja se podnose na osnovu ovog člana mogu biti primljena i razmatrana samo ako potiču od države članice koja je dala izjavu kojom priznaje, što se nje tiče, nadležnost Komiteta. Komitet ne prima saopštenje od države članice koja nije dala ovakvu izjavu. Sledeći postupak se primenjuje na saopštenja koja su primljena shodno ovom članu: (a) Ako jedna država članica ovog pakta smatra da neka druga država članica ne

primenjuje njegove odredbe, ona može pismenim putem da skrene pažnju one druge države na ovo pitanje. U roku od tri meseca od prijema saopštenja, država kojoj se šalje daje državi koja je dostavila saopštenje objašnjenje ili svaku drugu pismenu izjavu kojima razjašnjava pitanje, a koje sadrže, ukoliko

Page 63: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

53

je to moguće i korisno, obaveštenja o njenim pravilima procedure i o pravnim sredstvima koja su već korišćena, koja su pokrenuta ili koja se mogu još koristiti.

(b) Ako, u roku od šest meseci od dana prijema prvobitnog saopštenja od strane države kojoj je ovo upućeno, pitanje ne bude rešeno na zadovoljstvo obeju zainteresovanih država članica, jedna kao i druga država imaju pravo da ga podnesu Komitetu, dostavljajući saopštenje i Komitetu i drugoj zainteresovanoj državi.

(c) Komitet može rešavati o jednom predmetu koji mu je podnet samo ako utvrdi da sva raspoloživa unutrašnja pravna sredstva korišćena i iscrpena, shodno opšte priznatim principima međunarodnog prava. Ovo pravilo se ne primenjuje u slučajevima gde postupci po žalbi prevazilaze razumne rokove.

(d) Komitet isključuje javnost sa svojih sednica kada razmatra saopštenja o kojima je reč u ovom članu.

(e) Pod rezervom odredaba stava c), Komitet stavlja svoje dobre usluge na raspolaganje zainteresovanim državama članicama kako bi se postiglo sporazumno rešenje pitanja koje je zasnovano na poštovanju prava čoveka i osnovnih sloboda, kako ih priznaje ovaj pakt.

(f) U vezi sa svakim predmetom koji mu je podnet, Komitet može da zatraži od zainteresovanih država članica pomenutih u stavu b) da mu dostave svako umesno obaveštenje.

(g) Zainteresovane države članice, pomenute u stavu b) imaju pravo da budu predstavljene prilikom razmatranja predmeta od strane Komiteta i da stavljaju pismene ili usmene primedbe ili u jednom i drugom obliku.

(h) Komitet mora da podnese izveštaj u roku od dvanaest meseci, računajući od dana kada je primio saopštenje pomenuto u stavu b): (i) ako je postignuto rešenje u skladu sa odredbama stava e), Komitet se u

svom izveštaju ograničava na kratko iznošenje činjenica i postignutog rešenja;

(ii) ako rešenje nije postignuto, u skladu sa odredbama stava e), Komitet se u svom izveštaju ograničava na kratko iznošenje činjenica; tekst pismenih primedaba i zapisnik o usmenim primedbama koje su stavile zainteresovane države prilažu se uz izveštaj. Za svaki predmet izveštaj se dostavlja zainteresovanim državama članicama.

2. Odredbe ovog člana stupaju na snagu kada deset država članica ovog pakta budu dale izjavu predviđenu u tački 1. ovog člana. Navedena izjava deponuje se kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija, koji dostavlja kopiju ostalim državama članicama. Izjava se može u svako doba povući putem saopštenja upućenog generalnom sekretaru. Ovo povlačenje je bez štete po razmatranje svakog pitanja koje je predmet već dostavljenog saopštenja na osnovu ovog člana; nikakvo drugo saopštenje neke države članice neće se primati pošto generalni sekretar bude obavešten o povlačenju izjave, ukoliko zainteresovana država članica ne da novu izjavu.

Page 64: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

54

Član 42 1.

(a) Ako pitanje koje je podneto Komitetu, shodno članu 41. ovog pakta, ne bude rešeno na zadovoljstvo zainteresovanih država članica, Komitet može, uz prethodnu saglasnost zainteresovanih država članica, da odredi ad hoc komisiju za pomirenje (u daljem tekstu: komisija). Komisija stavlja svoje dobre usluge na raspolaganje zainteresovanim državama članicama u cilju postizanja mirnog rešenja pitanja zasnovanog na poštovanju ovog pakta;

(b) Komisija se sastoji od pet članova naimenovanih uz saglasnost zainteresovanih država članica. Ako zainteresovane države članice ne postignu sporazum o celokupnom ili o jednom delu sastava komisije u roku od tri meseca, članovi komisije o kojima se nisu mogle saglasiti biraju se tajnim glasanjem među članovima Komiteta većinom od dve trećine članova Komiteta.

2. Članovi komisije zasedaju u ličnom svojstvu. Oni ne mogu biti državljani ni zainteresovanih država članica ni države koja nije član ovog pakta, niti države koja nije dala izjavu predviđenu u članu 41. ovog pakta.

3. Komisija bira svog predsednika i donosi svoja sopstvena pravila procedure. 4. Komisija održava redovno svoje sastanke u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija

ili u Uredu Ujedinjenih nacija u Ženevi. Međutim, ona može da se sastane u svakom drugom odgovarajućem mestu, koje komisija može da odredi u saglasnosti sa generalnim sekretarom Organizacije ujedinjenih nacija i zainteresovanim državama članicama.

5. Sekretarijat, predviđen u članu 36. ovog pakta, pruža takođe svoje usluge komisijama koje su naimenovane na osnovu ovog člana.

6. Podaci koje dobija i pregleda Komitet stavljaju se na raspolaganje komisiji koja može da zahteva da joj zainteresovane države članice pruže svako umesno naknadno obaveštenje.

7. Pošto bude razmotrila pitanje u svim svojim vidovima, ali u svakom slučaju najdocnije u roku od dvanaest meseci od dana kada joj je podneto, komisija podnosi izveštaj predsedniku Komiteta koji ga dostavlja zainteresovanim državama članicama: (a) ako komisija ne može da dovrši razmatranje pitanja u roku od dvanaest

meseci, u svom izveštaju ona ukratko samo naznačava dokle je stigla u svom razmatranju;

(b) ako je postignuto sporazumno rešenje pitanja, zasnovano na poštovanju prava čoveka, priznatih ovim paktom, u svom izveštaju komisija se ograničava da ukratko navede činjenice i postignuto rešenje;

(c) ako se ne postigne rešenje u smislu stava b), komisija unosi u izveštaj svoje zaključke po svim činjenicama koje se odnose na pitanje koje se raspravlja između zainteresovanih država članica, kao i svoje konstatacije u vezi sa mogućnostima postizanja sporazumnog rešenja pitanja; izveštaj sadrži takođe pismene primedbe i zapisnik o usmenim primedbama koje su učinile zainteresovane države članice;

Page 65: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

55

(d) ako je izveštaj komisije podnet prema stavu c), zainteresovane države članice saopštavaju predsedniku Komiteta, u roku od tri meseca od prijema izveštaja, da li prihvataju ili ne izveštaj komisije.

8. Odredbe ovog člana treba tako razumeti da ne idu na uštrb nadležnosti Komiteta predviđenih u članu 41. ovog pakta.

9. Zainteresovane države članice snose podjednako troškove članova komisije na osnovu predračuna koji donosi generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija.

10. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija je ovlašćen, da u slučaju potrebe, isplati troškove članovima komisije pre nego što ih zainteresovane države članice nadoknade prema tački 9. ovog člana.

Član 43

Članovi Komiteta i članovi ad hoc komisija za pomirenje koje mogu biti ustanovljene prema članu 42. ovog pakta, imaju pravo na olakšice, privilegije i imunitete koji se priznaju stručnjacima u misiji Organizacije ujedinjenih nacija, prema odgovarajućim odeljcima Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

Član 44 Odredbe o sprovođenju u život ovog pakta primenjuju se bez štete za postupke koji su ustanovljeni po pitanju prava čoveka prema ili na osnovu bitnih instrumenata i konvencija Organizacije ujedinjenih nacija i specijalizovanih ustanova, i ne sprečavaju države članice da pribegnu drugim postupcima za rešavanje nekog spora shodno međunarodnim opštim ili posebnim sporazumima koji ih obavezuju.

Član 45 Komitet dostavlja svake godine Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija izveštaj o svom radu preko Ekonomskog i socijalnog saveta.

PETI DEO

Član 46 Nijedna odredba ovog pakta ne može se tumačiti kao da narušava odredbe Povelje Ujedinjenih nacija i ustave specijalizovanih ustanova, koji određuju odgovornost raznih organa Organizacije ujedinjenih nacija i specijalizovanih ustanova po pitanjima koja su obrađena u ovom paktu.

Član 47 Nijedna odredba ovog pakta ne može se tumačiti kao da narušava pravo svojstveno svim narodima da uživaju i da u potpunosti i slobodno koriste svoja prirodna bogatstva i izvore.

Page 66: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

56

ŠESTI DEO

Član 48 1. Ovaj pakt je otvoren za potpisivanje svake države članice Organizacije ujedinjenih

nacija ili članice jedne od njenih specijalizovanih ustanova, svake države članice Statuta Međunarodnog suda pravde, kao i svake države koju Generalna skupština pozove da postane članica ovog pakta.

2. Ovaj pakt podleže ratifikaciji i instrumenti o ratifikaciji se deponuju kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

3. Ovaj pakt je otvoren za pristupanje svakoj državi o kojoj je reč u tački 1. ovog člana.

4. Pristupanje se vrši deponovanjem instrumenata o pristupanju kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

5. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija obaveštava sve države koje su potpisale ovaj pakt ili one koje su mu pristupile, o deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 49

1. Ovaj pakt stupa na snagu tri meseca od dana deponovanja kod generalnog

sekretara Organizacije ujedinjenih nacija trideset petog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratifikuje ovaj pakt ili koja mu pristupi posle deponovanja tridesetpetog instrumenta o ratifikaciji, navedeni pakt stupa na snagu tri meseca od dana deponovanja instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju te države.

Član 50

Odredbe ovog pakta primenjuju se, bez ikakvog ograničenja i izuzetka, na sve jedinice koje su sastavni deo federativnih država.

Član 51 1. Svaka država članica ovog pakta može da predloži izmenu ili dopunu čiji tekst

podnosi generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija. Generalni sekretar dostavlja sve predloge izmena i dopuna državama članicama ovog pakta, tražeći od njih da mu naznače da li žele da se saziva konferencija država članica radi razmatranja ili glasanja o podnetim predlozima. Ako se najmanje jedna trećina država izjasni za ovo sazivanje, generalni sekretar saziva konferenciju pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija. Svaka izmena ili dopuna koju je usvojila većina država prisutnih i koje glasaju, podnosi se radi odobrenja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

2. Ove izmene i dopune stupaju na snagu kada ih odobri Generalna skupština Ujedinjenih nacija i kada ih prihvati dve trećine država članica ovog pakta prema njihovim ustavnim pravilima.

Page 67: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

57

3. Kad ove izmene i dopune stupe na snagu, one su obavezne za države članice koje su ih prihvatile, s tim što ostale države članice ostaju vezane odredbama ovog pakta, kao i svakom izmenom ili dopunom koju su ranije prihvatile.

Član 52

Nezavisno od saopštenja predviđenih u tački 5. člana 48. ovog pakta generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija obaveštava sve države pomenute u tački 1. tog člana o:

(a) stavljenim potpisima na ovaj pakt i o instrumentima o ratifikaciji ili pristupanju deponovanim shodno članu 48;

(b) danu stupanja na snagu ovog pakta shodno članu 49. ovog pakta i o danu stupanja na snagu izmena i dopuna predviđenih u članu 51. ovog pakta.

Član 53

1. Ovaj pakt čiji su engleski, francuski, ruski, španski i kineski tekst podjednako

verodostojni, deponuje se u arhivu Organizacije ujedinjenih nacija. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja overenu kopiju ovog pakta svim

državama pomenutim u članu 48 ovog pakta. U potvrdu čega su niže potpisani, propisno ovlašćeni od svojih vlada, potpisali ovaj pakt koji je otvoren za potpisivanje u Njujorku devetnaestog decembra hiljadu devet stotina šezdeset šeste godine."

Page 68: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

58

FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA

Usvojen i otvoren za potpis, ratifikaciju i pristupanje

Rezolucijom Generalne skupštine 2200 A (XXI) od 16. decembra 1996 STUPANJE NA SNAGU: 23. marta 1976, uskladu sa članom 9

UVOD Države ugovornice ovog Protokola, Smatrajući da bi što boljem obezbeđenju postizanja ciljeva Pakta o građanskim i političkim pravima (dalje nazvan "Pakt") i primene njegovih odredaba, odgovaralo da se ovlasti Komitet za ljudska prava, uspostavljen na osnovu četvrtog dela ovog Pakta (dalje nazvan "Komitet"), da primi i razmatra, kao što je predviđeno u ovom Protokolu, predstavke koje potiču od pojedinaca koji tvrde da su žrtve kršenja nekog od prava izloženih u Paktu, Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Svaka država ugovornica Pakta koja postane strana ugovornica ovog Protokola priznaje da je Komitet nadležan da prima i razmatra predstavke koje potiču od pojedinaca koji spadaju pod njenu nadležnost a koji tvrde da su žrtve kršenja od strane te države ugovornice bilo kog prava navedenog u Paktu. Komitet neće primati nikakva saopštenja koja se tiču države ugovornice Pakta koja nije stranka ovog Protokola.

Član 2 Pod uslovom iz odredaba člana 1. svaki pojedinac koji tvrdi da je žrtva kršenja ma koga od prava navedenih u Paktu i koji je iscrpeo sva raspoloživa unutrašnja pravna sredstva, može podneti Komitetu na razmatranje pismenu predstavku.

Član 3 Komitet neće prihvatiti nijednu predstavku podnetu na osnovu ovog Protokola ako je nepotpisana ili za koju smatra da predstavlja zloupotrebu prava na podnošenje takvih predstavki, ili da je nespojiva s odredbama Pakta.

Page 69: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

59

Član 4 1. Pod uslovima iz odredaba člana 3. Komitet stavlja do znanja svaku predstavku

koja mu je podneta državi ugovornici ovog Protokola za koju se navodi da je prekršila neku od odredaba ovog Pakta.

2. U toku sledećih šest meseci pomenuta država će dostaviti Komitetu pismena objašnjenja ili izjave rasvetljavajući pitanje i navodeći, prema potrebi, sve mere koje je eventualno preduzela da bi popravila situaciju.

Član 5

1. Komitet će razmotriti predstavke primljene na osnovu ovog Protokola vodeći

računa o svim pismenim obaveštenjima koja su mu podneli pojedinci i zainteresovana država.

2. Komitet neće razmatrati nijednu predstavku pojedinaca ako se nije uverio: (a) da se isto pitanje već ne razmatra u postupku pred nekim drugim

međunarodnim organom za ispitivanje ili rešavanje, (b) da je pojedinac iscrpeo sva raspoloživa unutrašnja pravna sredstva. Ovo se

pravilo ne primenjuje ako je postupak po žalbi produžen preko razumnog roka.

3. Komitet će održavati nejavne sednice kada bude razmatrao predstavke predviđene ovim Protokolom.

4. Komitet će upoznati sa svim što je ustanovio zainteresovanu državu ugovornicu i pojedinca.

Član 6

Komitet uključuje u godišnji izveštaj, koji sačinjava shodno članu 45. Pakta, sažeti pregled svojih delatnosti na osnovu ovog Protokola.

Član 7 U očekivanju ostvarenja ciljeva rezolucije 1514 (XV), usvojene od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 14. decembra 1946. koja sadrži Deklaraciju o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima, odredbe ovog Protokola neće ni u čemu ograničavati pravo peticije koje je ovim narodima dato Poveljom Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim konvencijama i instrumentima zaključenim pod okriljem Ujedinjenih nacija ili njenih specijalizovanih ustanova.

Član 8 1. Ovaj Protokol je otvoren za potpisivanje svakoj državi koja je potpisala Pakt. 2. Ovaj Protokol podleže ratifikaciji svake države koja je ratifikovala Pakt ili mu je

pristupila. Instrumenti ratifikacije deponovaće se kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Page 70: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

60

3. Ovaj Protokol biće otvoren za pristupanje svakoj državi koja je ratifikovala Pakt ili mu je pristupila.

4. Pristupanje će se izvršiti deponovanjem instrumenata o pristupanju kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

5. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavestiće sve države koje su potpisale ovaj Protokol, ili su mu pristupile, o deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 9

1. Pod uslovom stupanja na snagu Pakta, ovaj Protokol stupiće na snagu tri meseca

posle deponovanja kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratifikuje ovaj Protokol ili mu pristupi posle deponovanja desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, pomenuti Protokol će stupiti na snagu tri meseca posle deponovanja od strane ove države njenog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 10

Odredbe ovog Protokola primenjivaće se, bez ikakvog ograničenja i izuzetka, na sve jedinice federativnih država.

Član 11 1. Svaka država ugovornica ovog Protokola može predložiti njegovu izmenu ili

dopunu i njihov tekst dostaviti generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar će potom proslediti sve predložene izmene ili dopune državama ugovornicama ovog Protokola, tražeći od njih da mu saopšte da li žele sazivanje konferencije država ugovornica radi razmatranja tih predloga i glasanja o njima. Ako se najmanje jedna trećina država izjasni u prilog ovog sazivanja, generalni sekretar će sazvati konferenciju pod okriljem Ujedinjenih nacija. Svaka izmena ili dopuna koju je usvojila većina država ugovornica prisutnih na konferenciji i koje učestvuju u glasanju podleže odobrenju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

2. Ove izmene ili dopune stupaju na snagu kada ih odobri Generalna skupština Ujedinjenih nacija i prihvati dve trećine država ugovornica ovog Protokola, saobrazno njihovim ustavnim postupcima.

3. Kada ove izmene ili dopune stupe na snagu, one su obavezne za sve države ugovornice koje su ih prihvatile, dok druge države ugovornice ostaju vezane odredbama ovog Protokola i svakom izmenom i dopunom koju su ranije prihvatile.

Page 71: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

61

Član 12 1. Svaka država ugovornica može, u svako doba, otkazati ovaj Protokol putem

pismenog saopštenja upućenog generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Otkaz proizvodi dejstvo tri meseca od dana kada je generalni sekretar primio saopštenje.

2. Otkaz neće sprečiti primenu odredaba ovog Protokola na svako saopštenje podneto na osnovu člana 2. pre nego što otkaz proizvede dejstvo.

Član 13

Bez obzira na saopštavanja predviđena u stavu 5. člana 8. ovog Protokola, generalni sekretar Ujedinjenih nacija će obavestiti sve države koje se pominju u stavu 1. člana 48. Pakta:

(a) o potpisima stavljenim na ovaj Protokol i o instrumentima ratifikacije i pristupanja deponovanim shodno članu 8,

(b) o datumu stupanja na snagu ovog Protokola shodno članu 9. i o datumu stupanja na snagu svake izmene ili dopune predviđene u članu 11,

(c) o otkazima koji su učinjeni shodno članu 12.

Član 14 1. Ovaj Protokol, čiji su tekstovi na engleskom, kineskom, španskom, francuskom i

ruskom podjednako verodostojni, deponovaće se u arhivi Ujedinjenih nacija. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostaviće overene prepise ovog Protokola

svakoj državi na koju se odnosi član 48. Pakta.

Page 72: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

62

DRUGI FAKULTATIVNI PROTOKOL UZ MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA

ČIJI JE CILJ UKIDANJE SMRTNE KAZNE

Prihvaćen i proglašen rezolucijom Generalne skupštine 44/128 od 15 decembra 1989. godine

Države članice ovog protokola, verujući da ukidanje smrtne kazne doprinosi poštovanju ljudskog dostojanstva i progresivnom razvoju ljudskih prava, podsećajući na član 3. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, usvojene 10. decembra 1948. i član 6. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, usvojen 16. decembra 1996, konstatujući da se član 6. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima odnosi prema smrtnoj kazni na način koji snažno sugeriše njeno ukidanje, uverene da bi sve mere preduzete u cilju ukidanja smrtne kazne trebalo smatrati unapređivanjem zaštite prava na život, želeći da na ovaj način preuzmu međunarodnu obavezu da ukinu smrtnu kaznu, saglasile su se o sledećem:

Član 1 1. Niko u nadležnosti države ugovornice ovog Protokola ne može biti pogubljen. 2. Države ugovornice će preduzeti sve neophodne mere u okviru svoje nadležnosti u

cilju ukidanja smrtne kazne.

Član 2 1. Rezerve na ovaj protokol nisu dozvoljene, sem rezervi stavljenih u trenutku

ratifikacije ili pristupanja koje omogućavaju da smrtna kazna bude primljena za vreme rata, za najteža krivična dela vojne prirode počinjena u toku ratnog stanja.

2. Država ugovornica koja je stavila ovakvu rezervu proslediće u trenutku ratifikacije ili pristupanja Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija tekst odgovarajućih odredbi zakona koje se primenjuju u vreme rata.

3. Država ugovornica koja je stavila ovakvu rezervu obavestiće Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o proglašenju i ukidanju ratnog stanja na svojoj teritoriji.

Page 73: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

63

Član 3 Države ugovornice ovog protokola uključiće u izveštaje koje podnose Komitetu za ljudska prava u skladu sa članom 40. Pakta podataka o merama preduzetim u cilju ispunjenja obaveza preuzetih ovim protokolom.

Član 4 U odnosu na države ugovornice Pakta koje su dale izjavu u skladu s članom 42, nadležnost Komiteta za ljudska prava da prima i razmatra saopštenja u kojima neka država ugovornica tvrdi da druga država ugovornica ne ispunjava svoje obaveze biće proširena i na odredbe ovog Protokola, sem ako država u pitanju nije izjavila suprotno u trenutku ratifikacije ili pristupanja.

Član 5 U odnosu na države ugovornice Prvog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, usvojenog 16. decembra 1996. godine, nadležnost Komiteta za ljudska prava da prima i razmatra saopštenja koja potiču od pojedinaca u njihovoj nadležnosti biće proširena i na odredbe ovog protokola, sem ako država u pitanju nije izjavila suprotno u trenutku ratifikacije ili pristupanja.

Član 6 1. Odredbe ovog protokola će se primenjivati kao dopunske odredbe Pakta. 2. Bez uticaja na mogućnost stavljanja rezerve u skladu s članom 2. ovog protokola,

pravo zajemčeno članom 1. st. 1. ovog protokola neće biti podložno ukidanju u skladu s članom 4. Pakta.

Član 7

1. Ovaj protokol je otvoren za potpisivanje svakoj državi koja je potpisala Pakt. 2. Ovaj protokol podleže ratifikaciji svake države koja je ratifikovala Pakt ili mu je

pristupila. Instrumenti ratifikacije biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

3. Ovaj protokol biće otvoren za pristupanje svakoj državi koja je ratifikovala Pakt ili mu je pristupila.

4. Pristupanje će se izvršiti deponovanjem instrumenta o pristupanju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

5. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavestiće sve države koje su potpisale ovaj protokol ili su mu pristupile o deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Page 74: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

64

Član 8 1. Ovaj protokol stupiće na snagu tri meseca posle deponovanja kod Generalnog

sekretara Ujedinjenih nacija desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku državu koja ratifikuje ovaj protokol ili mu pristupa posle deponovanja

desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, pomenuti protokol će stupiti na snagu tri meseca posle deponovanja od strane ove države njenog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 9

Odredbe ovog protokola primenjivaće se, bez ikakvog ograničenja ili izuzetka, na sve članice saveznih država.

Član 10 Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će obavestiti sve države na koje se odnosi član 48. st. 1. Pakta o sledećem:

(a) rezervama, saopštenjima i obaveštenjima u skladu s članom 2. ovog protokola;

(b) izjavama datim u skladu s članovima 4. i 5. ovog protokola; (c) potpisima, ratifikacijama i pristupanjima u skladu s članom 7. ovog

protokola; (d) datum stupanja na snagu ovog protokola u skladu s članom 8.

Član 11

1. Ovaj protokol, čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom,

ruskom i španskom jeziku podjednako verodostojni, biće deponovan u arhivi Organizacije ujedinjenih nacija.

2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostaviće overene prepise ovog Protokola svakoj državi na koju se odnosi član 48. Pakta. 

Page 75: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

65

4. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina

OKVIRNA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA

Države članice Saveta Evrope i druge države potpisnice ove okvirne Konvencije; Smatrajući da je cilj Saveta Evrope da ostvari veće jedinstvo među članicama radi očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koji predstavljaju njihovo zajedničko nasleđe; Smatrajući da je jedan od načina kojim se ovom cilju može stremiti očuvanje i dalje ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda; U želji da sprovedu Deklaraciju šefova država i vlada država članica Saveta Evrope usvojenu u Beču 9. oktobra 1993; Odlučne da u okviru svojih teritorija zaštite opstanak nacionalnih manjina; Smatrajući da su burni prevrati u evropskoj istoriji pokazali da je zaštita nacionalnih manjina od ključnog značaja za stabilnost, demokratsku bezbednost i mir na ovom kontinentu; Smatrajući da pluralističko i istinsko demokratsko društvo treba ne samo da poštuje etnički, kulturni, jezički i verski identitet svakog pripadnika nacionalne manjine, već i da stvara odgovarajuće uslove koji im omogućavaju da izraze, očuvaju i razviju taj identitet; Smatrajući da je stvaranje klime tolerancije i dijaloga neophodno da bi se omogućilo da kulturna raznolikost bude izvor i činilac, ne podele, već obogaćenja svakog društva; Smatrajući da ostvarenje tolerantne i prosperitetne Evrope ne zavisi samo od saradnje među državama već zahteva prekograničnu saradnju među lokalnim i regionalnim organima bez ugrožavanja ustava i teritorijalnog integriteta svake države; Imajući u vidu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i protokole uz nju; Imajući u vidu obaveze u pogledu zaštite nacionalnih manjina u konvencijama i deklaracijama Ujedinjenih nacija i dokumentima konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji, posebno u Dokumentu iz Kopenhagena od 29. juna 1990; Odlučne da odrede načela koja treba poštovati i obaveze koje iz njih proističu u cilju osiguranja efikasne zaštite nacionalnih manjina i prava i sloboda pripadnika tih manjina, u okviru vladavine prava, poštujući teritorijalni integritet i nacionalni

Page 76: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

66

suverenitet država u državama članicama i drugim državama koje mogu pristupiti ovom instrumentu,; Rešene da načela navedena u ovoj okvirnoj Konvenciji sprovedu putem nacionalnog zakonodavstva i odgovarajuće vladinie politike, Sporazumele su se o sledećem:

Odeljak I

Član 1 Zaštita nacionalnih manjina i prava i sloboda pripadnika tih manjina sastavni je deo međunarodne zaštite ljudskih prava i kao takva spada u oblast međunarodne saradnje.

Član 2 Odredbe ove okvirne Konvencije primenjuju se u dobroj veri, u duhu razumevanja i tolerancije i u skladu s načelima dobrosusedstva, prijateljskih odnosa i saradnje među državama.

Član 3 1. Svaki pripadnik nacionalne manjine ima pravo da slobodno bira da se prema

njemu postupa ili ne postupa kao takvom i neće doći u nepovoljan položaj zbog takvog opredeljenja ili ostvarivanja prava vezanih za to opredeljenje.

2. Pripadnici nacionalnih manjina mogu da ostvaruju ona prava i uživaju slobode koje proizilaze iz načela sadržanih u ovoj okvirnoj Konvenciji, pojedinačno ili u zajednici s drugima.

Odeljak II

Član 4 1. Ugovornice se obavezuju da zajamče pripadnicima nacionalnih manjina

ravnopravnost pred zakonom i jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu zabraniće se svaka diskriminacija na osnovu pripadnosti nacionalnoj manjini.

2. Ugovornice se obavezuju da usvoje, gde je to potrebno, odgovarajuće mere za unapređenje, u svim oblastima ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, pune i efektivne ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i onih koji pripadaju većini. U tom pogledu će voditi računa o posebnom uslovima pripadnika nacionalnih manjina.

3. Mere usvojene u skladu sa stavom 2. ne smatraju se aktom diskriminacije.

Page 77: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

67

Član 5 1. Ugovornice se obavezuju da unapređuju uslove potrebne za održavanje i razvijanje

kulture pripadnika nacionalnih manjina i očuvanje neophodnih elemenata njihovog identiteta, naime, vere, jezika, tradicije i kulturnog nasleđa.

2. Bez štete po mere preduzete u okviru svoje opšte integracione politike, ugovornice će se uzdržati od politike i prakse asimilacije pripadnika nacionalnih manjina protivno njihovoj volji i štitiće ih od svake akcije usmerene ka takvoj asimilaciji.

Član 6

1. Ugovornice će podsticati duh tolerancije i međukulturnog dijaloga i preduzimaće

efikasne mere za unapređenje uzajamnog poštovanja i razumevanja i saradnje među svim ljudima koji žive na njihovoj teritoriji, bez obzira na njihov etnički, kulturni, jezički ili verski identitet, posebno u oblasti obrazovanja, kulture i medija.

2. Ugovornice se obavezuju da preduzmu odgovarajuće mere zaštite lica izloženih pretnjama ili diskriminaciji, neprijateljstvima ili nasilju zbog svog etničkog, kulturnog, jezičkog ili verskog identiteta.

Član 7

Ugovornice će obezbediti poštovanje prava svakog pripadnika nacionalne manjine na slobodu mirnog okupljanja, slobodu udruživanja, slobodu izražavanja i slobodu misli, savesti i veroispovesti.

Član 8 Ugovornice se obavezuju da priznaju svakom pripadniku nacionalne manjine pravo da slobodno izražava svoja verska uverenja i da osniva verske ustanove, organizacije i udruženja.

Član 9 1. Ugovornice se obavezuju da priznaju a pravo svakog pripadnika nacionalne

manjine na slobodu izražavanja obuhvata slobodu uverenja i primanja i davanja informacija i ideja, na manjinskom jeziku, bez ometanja od strane vlasti i bez obzira na granice. U okviru svojih pravnih sistema, ugovornice će obezbediti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pristup sredstvima javnog informisanja bez diskriminacije.

2. Stav 1. ne sprečava ugovornice da uslove rad radio i televizijskihstanica ili bioskopskih preduzeća dobijanjem odobrenja na osnovu objektivnih merila i bez diskriminacije.

3. Ugovornice neće ometati pripadnike nacionalnih manjina da stvaraju i koriste štampana sredstva javnog informisanja. U pravnom režimu za zvučne radio i televizijske emisije, one će obezbediti koliko god je moguće, a uzimajući u obzir

Page 78: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

68

odredbe stava 1., da pripadnici nacionalnih manjina dobijaju mogućnost stvaranja i korišćenja sopstvenih sredstava javnog informisanja.

4. U okviru svojih pravnih sistema, ugovornice će usvojiti odgovarajuće mere da se pripadnicima nacionalnih manjina olakša pristup sredstvima javnog informisanja i u cilju unapređenja tolerancije i omogućavanja kulturnog pluralizma.

Član 10

1. Ugovornice se obavezuju da priznaju pravo svakog pripadnika nacionalne manjine

na korišćenje, slobodno i bez ometanja, svog manjinskog jezika privatno i javno, usmeno ili pismeno.

2. U oblastima koje su tradicionalno ili u znatnom broju naseljene pripadnicima nacionalnih manjina, ukoliko ti pripadnici to zatraže, i kada taj zahtev odgovara stvarnoj potrebi, ugovornice će nastojati da obezbede koliko je to moguće, uslove koji bi omogućili da se manjinski jezik koristi u odnosima između tih pripadnika i organa uprave.

3. Ugovornice se obavezuju da zajamče pravo svakom pripadniku nacionalne manjine da bude odmah obavešten, na jeziku koji razume, o razlozima hapšenja i o prirodi i razlozima optužbe protiv njega/nje, kao i da se brani na tom jeziku, ako je potrebno, uz besplatnu pomoć tumača.

Član 11

1. Ugovornice se obavezuju da priznaju pravo svakog pripadnika nacionalne manjine

da koristi svoje prezime i ime na manjinskom jeziku i pravo na njihovo zvanično priznavanje na način utvrđen pravnim sistemom svake ugovornice.

2. Ugovornice se obavezuju da priznaju pravo svakog/svake pripadnika/ce nacionalne manjine da na mestima vidljivim za javnost izloži oznake, natpise i druge informacije privatnog karaktera pisane na njegovom maternjem jeziku.

3. U oblastima tradicionalno naseljenim znatnim brojem pripadnika nacionalnih manjina, ugovornice će nastojati, u okviru svojih pravnih sistema, uključujući, gde je to pogodno, ugovore s drugim državama, a uzimajući u obzir svoje posebne uslove, da tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i druge topografske oznake namenjene javnosti budu takođe ispisane na lokalnom jeziku kada postoji dovoljna tražnja za takvim oznakama.

Član 12

1. Gde god je to pogodno, ugovornice će preduzeti mere u oblasti obrazovanja i

istraživanja radi negovanja kulture, istorije, jezika i veroispovesti svojih nacionalnih manjina i većinskog stanovništva na svojoj teritoriji.

2. S tim u vezi ugovornice će, između ostalog, obezbediti odgovarajuće mogućnosti za osposobljavanje nastavnika i pristup udžbenicima i olakšaće komunikaciju između učenika i nastavnika raznih zajednica.

3. Ugovornice se obavezuju da unapređuju jednake mogućnosti pristupa obrazovanju na svim stupnjevima za pripadnike nacionalnih manjina.

Page 79: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

69

Član 13 1. U okviru svojih sistema obrazovanja, ugovornice će priznati pravo pripadnika

nacionalnih manjina na osnivanje i vođenje sopstvenih privatnih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje.

2. Ostvarivanje tog prava ne podrazumeva nikakvu finansijsku obavezu za ugovornice.

Član 14

1. Ugovornice se obavezuju da priznaju pravo svakog pripadnika/ce nacionalne

manjine da uči svoj manjinski jezik. 2. U oblastima koje su tradicionalno ili u znatnom broju naseljene pripadnicima

nacionalnih manjina, ako ima dovoljno zahteva, ugovornice će nastojati da obezbede, koliko god je moguće i u okviru svojih obrazovnih sistema, da pripadnici tih manjina imaju odgovarajuće mogućnosti da uče maternji jezik ili da imaju nastavu na tom jeziku.

3. Stav 2. ovog člana primeniće se bez štete po izučavanje zvaničnog jezika ili nastave na tom jeziku.

Član 15

Ugovornice će stvoriti neophodne uslove za efikasno učešće pripadnika nacionalnih manjina u kulturnom, socijalnom i ekonomskim životu i javnim poslovima, naročito onim koji se njih tiču.

Član 16 Ugovornice će se uzdržati od mera koje menjaju odnos stanovništva u oblastima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina a imaju cilj da ograniče prava i slobode koje proizilaze iz načela sadržanih u ovoj okvirnoj Konvenciji.

Član 17 1. Ugovornice se obavezuju da ne ometaju pravo pripadnika nacionalnih manjina da

zasnivaju i održavaju slobodne miroljubive odnose preko granice s licima koja zakonito borave u drugim državama, posebno onim s kojima imaju zajednički etnički, kulturni, jezički ili verski identitet ili zajedničko kulturno nasleđe.

2. Ugovornice se obavezuju da ne ometaju pravo pripadnika nacionalnih manjina da učestvuju u radu nevladinih organizacija, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu.

Page 80: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

70

Član 18 1. Ugovornice će nastojati da zaključe, gde je potrebno, dvostrane i višestrane

sporazume s drugim državama, posebno susednim, radi obezbeđivanja zaštite pripadnika odnosnih nacionalnih manjina.

2. Gde je to potrebno ugovornice će preduzeti mere za podsticanje prekogranične saradnje.

Član 19

Ugovornice se obavezuju da poštuju i da spovode načela sadržana u ovoj okvirnoj Konvenciji i da, gde je potrebno, unesu samo ona ograničenja, restrikcije ili ukidanja koji su određeni međunarodnim pravnim instrumentima posebno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, u meri u kojoj su od značaja za prava i slobode koji proizilaze iz pomenutih načela.

Odeljak III

Član 20 Pri ostvarivanju prava i sloboda koja proizilaze iz načela sadržanih u ovoj okvirnoj Konvenciji, svaki pripadnik nacionalne manjine poštovaće nacionalno zakonodavstvo i prava drugih, posebno pripadnika većine ili drugih nacionalnih manjina.

Član 21 Ništa se u ovoj okvirnoj Konvenciji neće tumačiti kao da podrazumeva nećije pravo na preduzimanje delatnosti ili vršenje dela suprotnih osnovnim načelima međunarodnog prava, a posebno suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu i političkoj ravnopravnosti država.

Član 22 Ništa u ovoj okvirnoj Konvenciji neće se tumačiti kao da ograničava ili ukida bilo koje ljudsko pravo ili osnovnu slobodu koji mogu biti zajamčeni pravom neke ugovornice ili nekim drugim sporazumom čija je ona ugovorna strana.

Član 23 U onoj meri u kojoj su predmet odgovarajuće odredbe u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ili u protokolima uz nju, prava i slobode koje proizilaze iz načela sadržanih u ovoj okvirnoj Konvenciji smatraće se saglasnim s njima.

Page 81: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

71

Odeljak IV

Član 24 1. Komitet ministara Saveta Evrope nadziraće kako ugovornice spovode ovu okvirnu

Konvenciju. 2. Ugovornice koje nisu članice Saveta Evrope učestvovaće u mehanizmima njenog

spovođenja pod uslovima koji će se utvrditi.

Član 25 1. U roku od godinu dana od stupanja na snagu ove okvirne Konvencije za

odgovarajuću ugovornicu, ova će podneti Generalnom sekretaru Saveta Evrope puna obaveštenja o zakonodavnim i drugim merama preduzetim da se sprovedu u delo načela utvrđena u ovoj okvirnoj Konvenciji.

2. Posle toga, svaka ugovornica dostavljaće Generalnom sekretaru periodično i kad god Komitet ministara to zatraži, dalja obaveštenja od značaja za sprovođenje ove okvirne Konvencije.

3. Generalni sekretar će dostaviti Komitetu ministara obaveštenja prosleđena na osnovu ovog člana.

Član 26

1. Prilikom ocene dovoljnosti mera preduzetih od strane ugovornice radi ostvarenja

načela utvrđenih u ovoj okvirnoj Konvenciji, Komitetu ministara pomagaće Savetodavni komitet, čiji će članovi biti priznati stručnjaci u oblasti zaštite nacionalnih manjina.

2. Sastav savetodavnog komiteta i njegov poslovnik utvrdiće Komitet ministara u roku od godinu dana od stupanja na snagu ove okvirne Konvencije.

Odeljak V

Član 27 Ova okvirna Konvencija otvorena je za potpisivanje za sve države članice Saveta Evrope. Do dana kada Konvencija stupi na snagu, otvorena je za potpisivanje i svim drugim državama koje pozove Komitet ministara. Ona podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju deponuju se kod Generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 28 1. Ova okvirna Konvencija stupa na snagu prvog dana u mesecu po isteku roka od tri

meseca od dana kada dvanaest država članica Saveta Evrope izraze saglasnost da se obavezuju Konvencijom shodno odredbama člana 27.

Page 82: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

72

2. U pogledu države članice koja naknadno izrazi spremnost da se njome obaveže, okvirna Konvencija stupa na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana deponovanja instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju.

Član 29

1. Posle stupanja na snagu ove okvirne Konvencije i posle savetovanja s državama

ugovornicama, Komitet ministara Saveta Evrope može da pozove na pristupanje Konvenciji, većinskom odlukom shodno članu 20d. Statuta Saveta Evrope državu nečlanicu Saveta Evrope, koja iako pozvana da potpiše, shodno odredbama člana 27, još to nije učinila i drugu državu nečlanicu.

2. U odnosu na svaku državu koja pristupi, okvirna Konvencija stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupi po isteku roka od tri meseca od dana deponovanja instrumenata o pristupanju kod Generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 30

1. Svaka država može u trenutku potpisivanja ili prilikom deponovanja instrumenta o

ratifikaciji, prihvatanju, odobrenju ili pristupanju, da odredi teritoriju ili teritorije za čije je međunarodne odnose odgovorna na koje se primenjuje ova okvirna Konvencija.

2. Svaka država može kasnije, izjavom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope proširiti primenu ove okvirne Konvencije na neku drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na tu teritoriju okvirna Konvencija stupiće na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana prijema te izjave od strane Generalnog sekretara.

3. Izjava data po prethodnom stavu može se, u odnosu na teritoriju utvrđenu u izjavi, povući obaveštenjem Generalnom sekretaru. Povlačenje ima pravno dejstvo prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri meseca od dana prijema tog obaveštenja od strane Generalnog sekretara.

Član 31

1. Svaka ugovornica može da otkaže ovu okvirnu Konvenciju u svako doba

obaveštenjem Generanom sekretaru Saveta Evrope. 2. Otkazivanje stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupi po isteku roka od

šest meseci od dana prijema obaveštenja od strane Generalnog sekretara.

Član 32 Generalni sekretar Saveta Evrope obavestiće države članice Saveta, druge potpisnice, i svaku državu koja je pristupila ovoj okvirnoj Konvenciji, o:

(a) svakom potpisu; (b) deponovanju svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju,

pristupanju;

Page 83: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

73

(c) danu stupanja ove okvirne Konvencije na snagu shodno članovima 28, 29. i 30;

(d) svakom drugom aktu, obaveštenju ili podnesku u vezi s ovom okvirnom Konvencijom.

U potvrdu toga, dole potpisani, valjano opunomoćeni, potpisali su ovu okvirnu Konvenciju. Sačinjeno u Strazburu, dana 1. februara 1995. godine, na engleskom i francuskom jeziku, s tim što su oba teksta autentična u jednom primerku koji se deponuje u arhivi Saveta Evrope; Generalni sekretar Saveta Evrope dostaviće overene kopije svakoj državi članici Saveta Evrope i svakoj državi koja bude pozvana da potpiše ovu okvirnu Konvenciju ili da joj pristupi.

Page 84: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

74

5. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA RASNE DISKRIMINACIJE

Usvojena i otvorena za potpis i ratifikaciju Rezolucijom Generalne skupštine 2106

A (XX) od 21. decembra 1965. STUPANJE NA SNAGU: 4. januara 1969. u skladu sa članom 19 Države članice ove Konvencije, Smatrajući da se Povelja Ujedinjenih nacija zasniva na principima dostojanstva i jednakosti svih ljudi i da su se sve države članice obavezale da delaju, zajedno i posebno, u saradnji sa Organizacijom, radi postizanja jednog od ciljeva Ujedinjenih nacija, tj. da razvijaju i podstiču opšte i stvarno poštovanje prava čoveka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik ili veru, Smatrajući da Univerzalna deklaracija o pravima čoveka proklamuje da se svi ljudi rađaju slobodni i jednaki po dostojanstvu i pravima i da se svako može koristiti svim pravima i svim slobodama navedenim u njoj, bez ikakve razlike, naročito s obzirom na rasu, boju ili nacionalno poreklo, Smatrajući da su svi ljudi jednaki pred zakonom i da imaju pravo na podjednaku zakonsku zaštitu od svake diskriminacije i svakog podsticanja na diskriminaciju, Smatrajući da su Ujedinjene nacije osudile kolonijalizam i svako vršenje segregacije i diskriminacije koje ga prate, u bilo kom obliku i na bilo kom mestu da postoje i da je Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima od 14. decembra 1960. godine (rezolucija 1514 /XV/ Generalne skupštine) potvrdila i svečano proklamovala potrebu njegovog brzog i bezuslovnog okončanja, Smatrajući da Deklaracija Ujedinjenih nacija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, od 20. novembra 1963. godine (rezolucija 1904 /XVIII/ Generalne skupštine) svečano potvrđuje potrebu brzog ukidanja svih oblika i svih pojava rasne diskriminacije u svim delovima sveta i obezbeđenja razumevanja i poštovanja dostojanstva ljudske ličnosti, Ubeđene da je svaka doktrina o superiornosti zasnovanoj na razlici između rasa naučno lažna, za osudu sa moralne tačke gledišta i socijalno nepravedna i opasna i da ništa ne bi moglo opravdati, ma gde to bilo, rasnu diskriminaciju, ni teoretski ni praktično,

Page 85: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

75

Ponovno potvrđujući da diskriminacija među ljudima po osnovu rase, boje ili etničkog porekla predstavlja smetnju prijateljskim i miroljubivim odnosima među narodima i da može da naruši mir i bezbednost među narodima, kao i skladnu koegzistenciju građana iste države, Ubeđene da je postojanje rasnih prepreka nesaglasivo sa idealima svakog ljudskog društva, Zabrinute pojavama rasne diskriminacije koje još postoje u nekim krajevima sveta, kao i politikama vlada koje se zasnivaju na rasnoj superiornosti ili mržnji kao što je politika apartheida, segregacije ili odvajanja, Rešene da preduzmu sve potrebne mere radi brzog ukidanja svih oblika i svih pojava rasne diskriminacije i da spreče i da se bore protiv rasističkih doktrina i prakse kako bi pomogle razumevanje među rasama i izgradile međunarodnu zajednicu oslobođenu svih oblika rasne segregacije i diskriminacije, Imajući u vidu Konvenciju o diskriminaciji u oblasti zapošljenja i zanimanja koju je Međunarodna organizacija rada usvojila 1958. godine i Konvenciju o borbi protiv diskriminacije u oblasti nastave koju je usvojila Organizacija ujedinjenih nacija za prosvetu, nauku i kulturu, 1960. godine, U želji da sprovedu u život principe navedene u Deklaraciji Ujedinjenih nacija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i da obezbede što je moguće brže usvajanje praktičnih mera u tom cilju, Dogovorile su se o sledećem:

PRVI DEO

Član 1 1. U ovoj konvenciji izraz "rasna diskriminacija" odnosi se na svako razlikovanje,

isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva koji se zasniva na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom poreklu koji imaju za cilj ili za rezultat da naruše ili da kompromituju priznavanje, uživanje ili vršenje, pod jednakim uslovima, prava čoveka i osnovnih sloboda i političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj oblasti ili u svakoj drugoj oblasti javnog života.

2. Ova konvencija ne primenjuje se na razlikovanja, isključivanja, ograničavanja ili davanja prvenstva koje sprovodi država članica Konvencije kad su u pitanju njeni državljani ili lica koja nisu njeni državljani.

3. Nijedna odredba ove konvencije ne može se tumačiti kao da na bilo koji način narušava zakonske odredbe država članica Konvencije u pogledu narodnosti, državljanstva ili prijema u državljanstvo, pod uslovom da ove odredbe ne prave razlike u odnosu na neku posebnu narodnost.

Page 86: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

76

4. Posebne mere, donete jedino radi obezbeđivanja odgovarajućeg napretka izvesnih rasnih ili etničkih grupa ili lica kojima je neophodna zaštita koja može da bude potrebna radi garantovanja, uživanja i ostvarivanja prava čoveka i osnovnih sloboda pod jednakim uslovima, ne smatraju se kao mere rasne diskriminacije, pod uslovom da nemaju za rezultat održanje različitih prava za razne rasne grupe i da se ne održavaju na snazi kad se postignu ciljevi zbog kojih su ove mere bile preduzete.

Član 2

1. Države članice osuđuju rasnu diskriminaciju i obavezuju se da svim

odgovarajućim sredstvima i bez odlaganja sprovode politiku koja teži da ukine svaki oblik rasne diskriminacije i da pomažu razumevanje između svih rasa, i u tom cilju: (a) Svaka država članica obavezuje se da ne počini nikakvo delo rasne

diskriminacije ili ne vrši rasnu diskriminaciju protiv lica, grupa lica ili ustanova, kao i da postupa tako da se sve javne vlasti i javne, nacionalne i lokalne ustanove pridržavaju ove obaveze;

(b) Svaka država članica obavezuje se da ne podstiče, brani ili podržava rasnu diskriminaciju koju sprovodi bilo kakvo lice ili organizacija;

(c) Svaka država članica treba da preduzme efikasne mere radi ponovnog razmatranja nacionalne i lokalne vladine politike i izmene, ukidanja ili poništenja svakog zakona i svakog propisa koji ima za cilj da zavede rasnu diskriminaciju ili da je ustali tamo gde ona postoji;

(d) Svaka država članica treba da svim odgovarajućim sredstvima, uključujući, ukoliko to okolnosti zahtevaju, i zakonske mere, zabrani rasnu diskriminaciju koju sprovode lica, grupe ili organizacije, kao i da je okonča;

(e) Svaka država članica obavezuje se da pomaže, u datom slučaju, višerasne integracionističke organizacije i pokrete i druga sredstva radi ukidanja prepreka između rasa, kao i da se bori protiv onoga što teži da ojača rasnu podelu.

2. Države članice će preduzeti, ako okolnosti to zahtevaju, u socijalnoj, ekonomskoj, kulturnoj i ostalim oblastima, posebne i konkretne mere za odgovarajuće obezbeđivanje razvoja ili zaštite izvesnih rasnih grupa ili pojedinaca koji pripadaju ovim grupama radi garantovanja pod uslovima jednakosti, punog ostvarenja prava čoveka i osnovnih sloboda. Ove mere ne mogu ni u kom slučaju imati za rezultat održanje nejednakih ili različitih prava za razne rasne grupe, kad se postignu ciljevi zbog kojih su ove mere bile preduzete.

Član 3

Države članice osuđuju posebno rasnu segregaciju i apartheid i obavezuje se da na teritorijama pod njihovom jurisdikcijom sprečavaju, zabranjuju i ukidaju svaku praksu ove prirode.

Page 87: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

77

Član 4 Države članice osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili grupe lica izvesne boje ili izvesnog etničkog porekla ili koje žele da opravdaju ili podrže svaki oblik rasne mržnje ili diskriminacije; one se obavezuju da bez odlaganja usvoje pozitivne mere koje imaju za cilj da ukinu svako podsticanje na takvu diskriminaciju, ili na svako delo diskriminacije, i, u tom cilju, vodeći računa o principima navedenim u Univerzalnoj deklaraciji o pravima čoveka i o pravima koja su izričito navedena u članu 5. ove konvencije, one se naročito obavezuju:

(a) da utvrde kao krivično delo svako širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mržnji, svako podsticanje na rasnu diskriminaciju, kao i sva dela nasilja, ili izazivanje na takva nasilja, uparena protiv svih rasa ili svake grupe lica druge boje ili drugog etničkog porekla, kao i pružanje pomoći rasističkim aktivnostima, podrazumevajući tu i njihovo finansiranje;

(b) da izjave da su nezakonite i da zabrane organizacije i aktivnosti organizovane propagande i svaku drugu vrstu propagandne aktivnosti koji podstiču na rasnu diskriminaciju i koji je pomažu, kao i da izjave da je učešće u ovim organizacijama ili u njenim aktivnostima zakonom kažnjivo delo;

(c) da ne dozvole javnim vlastima niti javnim nacionalnim ili lokalnim ustanovama da podstiču na rasnu diskriminaciju ili da je pomažu.

Član 5

Prema osnovnim obavezama navedenim u članu 2. ove konvencije, države članice se obavezuju da zabrane i da ukinu rasnu diskriminaciju u svim njenim oblicima i da garantuju pravo svakome na jednakost pred zakonom bez razlike na rasu, boju ili nacionalno ili etničko poreklo, naročito u pogledu uživanja sledećih prava:

(a) prava na jednak postupak pred sudovima i svakim drugim sudskim organom; (b) prava na bezbednost lica i zaštitu države od nasilja i zlostavljanja, bilo od

strane vladinih službenika, bilo od svakog lica, grupe ili ustanove; (c) političkih prava, naročito prava učešća na izborima, prava glasa i kandidature

- prema sistemu opšteg i jednakog prava glasa, prava učestvovanja u vladi kao i u upravljanju javnim poslovima, na svim nivoima, i prava pristupa, pod jednakim uslovima, javnim funkcijama;

(d) ostalih građanskih prava, naročito: (i) prava da se slobodno kreću i izaberu svoje boravište u jednoj državi; (ii) prava da napuste svaku zemlju, podrazumevajući i svoju, i prava

povratka u svoju zemlju; (iii) prava na narodnost; (iv) prava na sklapanje braka i izbora supružnika; (v) prava svakog lica na svojinu, kao pojedinaca ili u zajednici; (vi) prava na nasleđivanje; (vii) prava na slobodu mišljenja, savesti i vere; (viii) prava na slobodu mišljenja i izražavanja; (ix) pravo na slobodu miroljubivog zbora i udruživanja;

Page 88: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

78

(e) ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, naročito: (i) prava na rad, na slobodan izbor rada, na pravične i zadovoljavajuće

uslove rada, na zaštitu u slučaju nezapošljenosti, na jednaku zaradu za jednak rad, na pravičnu i zadovoljavajuću nagradu;

(ii) prava na osnivanje sindikata i učlanjivanje u iste; (iii) prava na stan; (iv) prava na zdravlje, lekarsku pomoć, socijalno osiguranje i korišćenje

socijalnih službi; (v) prava na obrazovanje i stručno osposobljavanje; (vi) prava učešća, pod jednakim uslovima, u kulturnim aktivnostima.

(f) prava pristupa na sva mesta i službe namenjene javnoj upotrebi, kao što su prevoz, hoteli, restorani, kafane, priredbe i parkovi.

Član 6

Države članice obezbediće svakom licu pod njihovom jurisdikcijom stvarnu zaštitu i pravo na žalbu pred nacionalnim sudovima i ostalim državnim nadležnim organima protiv svih dela rasne diskriminacije koja bi, suprotno ovoj konvenciji, povredila njegova individualna prava i njegove osnovne slobode, kao i pravo da od ovih sudova traži zadovoljenje ili pravednu i odgovarajuću naknadu za svaku štetu koju bi mogla da mu nanese takva diskriminacija.

Član 7 Države članice obavezuju se da preduzmu hitne i efikasne mere, naročito u oblasti nastave, vaspitanja, kulture i informacija u cilju borbe protiv predrasuda koje vode rasnoj diskriminaciji i pomaganja razumevanja, tolerancije i prijateljstva među narodima, rasnim ili etničkim grupama, kao i unapređenja ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija, Univerzalne deklaracije o pravima čoveka, Deklaracije Ujedinjenih nacija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i ove konvencije.

DRUGI DEO

Član 8 1. Ustanovljen je Komitet za ukidanje rasne diskriminacije (u daljem tekstu:

Komitet) sastavljen od osamnaest stručnjaka poznatih po svojim visokim moralnim kvalitetima i svojoj nepristrasnosti, koje među svojim državljanima biraju države članice a koji zasedaju u ličnom svojstvu, s tim što se vodi računa o pravednoj geografskoj podeli i zastupljenosti raznih oblika civilizacije, kao i glavnih pravnih sistema.

2. Članovi Komiteta biraju se tajnim glasanjem prema listi kandidata koje odrede države članice. Svaka država članica može da odredi kandidata koga izabere među svojim državljanima.

Page 89: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

79

3. Prvi izbor održaće se šest meseci posle stupanja na snagu ove konvencije. Tri meseca pre svakog izbora, generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija dostavlja pismo državama članicama pozivajući ih da podnesu svoje kandidature u roku od dva meseca. Generalni sekretar sastavlja spisak svih tako određenih kandidata, po azbučnom redu, sa naznačenjem država članica koje su ih odredile i dostavlja ga državama članicama.

4. Članovi Komiteta biraju se na sastanku država članica koji saziva generalni sekretar u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija. Na tom sastanku, na kojem kvorum čine dve trećine država članica, za članove Komiteta biraju se kandidati koji dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu predstavnika država članica koji su prisutni i koji glasaju.

5. (a) Članovi Komiteta biraju se na četiri godine. Međutim, mandat devet članova

izabranih na prvom glasanju ističe posle dve godine; odmah posle prvog izbora predsednik Komiteta izvlači žrebom imena ovih devet članova;

(b) Radi popune eventualno upražnjenih mesta, država članica čiji je stručnjak prestao da obavlja svoje funkcije člana Komiteta imenuje drugog stručnjaka među svojim državljanima, pod rezervom odobrenja Komiteta.

6. Države članice snose troškove članova Komiteta za period u kome ovi obavljaju funkcije u Komitetu.

Član 9

1. Države članice obavezuju se da radi razmatranja od strane Komiteta podnesu

generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija izveštaj o zakonskim, sudskim, administrativnim ili drugim merama koje donesu a koje daju dejstvo odredbama ove Konvencije: a) u roku od godine dana računajući od stupanja na snagu Konvencije za svaku zainteresovanu državu u pogledu onoga što se na nju odnosi i b) zatim, svake dve godine, a, osim toga, svaki put kada Komitet to zatraži. Komitet može da zatraži naknadna obaveštenja od država članica.

2. Komitet podnosi svake godine Generalnoj skupštini Organizacije ujedinjenih nacija, preko generalnog sekretara, izveštaj o svom radu i može da daje sugestije i preporuke opšteg karaktera na osnovu razmatranja izveštaja i obaveštenja dobivenih od država članica. On upoznaje Generalnu skupštinu sa ovim sugestijama i preporukama opšteg karaktera, a u datom slučaju sa primedbama država članica.

Član 10

1. Komitet donosi svoj unutrašnji pravilnik. 2. Komitet bira svoj sekretarijat za period od dve godine. 3. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija vrši dužnost sekretara

Komiteta. 4. Komitet održava redovno svoje sastanke u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija.

Page 90: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

80

Član 11 1. Ako jedna od država članica smatra da neka druga država koja je isto tako članica

ne primenjuje odredbe ove konvencije, ona može da skrene pažnju Komiteta na ovo pitanje. Komitet izveštava o tome zainteresovanu državu članicu. U roku od tri meseca zainteresovana država podnosi Komitetu pismeno objašnjenje ili izjavu kojom objašnjava pitanje i u datom slučaju, naznačava mere koje bi navedena država mogla da preduzme radi rešenja ove situacije.

2. Ako se, u roku od šest meseci računajući od dana prijema originalnog saopštenja od strane zainteresovane države, ne reši pitanje na zadovoljavajući način za obe države, putem dvostranih pregovora ili putem svakog drugog postupka kojim raspolažu, jedna i druga država ima pravo da ga ponovo podnose Komitetu upućujući jedno saopštenje Komitetu, a drugo - zainteresovanoj državi.

3. Komitet može da bude nadležan za rešavanje pitanja, koje mu je podneto shodno tački 2. ovog člana, samo ako se prethodno uverio da su bila iskorišćena i iscrpena sva raspoloživa pravna sredstva unutrašnjeg prava prema opšte priznatim principima međunarodnog prava. Ovo pravilo ne primenjuje se ako postupci po žalbama prelaze razumne rokove.

4. Za svako pitanje koje mu je podneto na rešavanje Komitet može da zatraži od država članica da mu pruže sva potrebna naknadna objašnjenja.

5. Kad Komitet razmatra neko pitanje shodno ovom članu, zainteresovane države članice imaju pravo da odrede predstavnika koji će bez prava glasa učestvovati u radu Komiteta za sve vreme rasprave.

Član 12

1.

(a) Pošto Komitet dobije i podrobno razmotri sva obaveštenja koja smatra potrebnim, predsednik imenuje jednu ad hoc Komisiju za izmirenje (u daljem tekstu: Komisija) sastavljenu od pet lica uz potpun i jednoglasan pristanak strana u sporu; Komisija stavlja svoje dobre usluge na raspolaganje zainteresovanim državama, kako bi se postiglo prijateljsko rešenje pitanja zasnovano na poštovanju ove konvencije.

(b) Ako države članice u sporu u roku od tri meseca ne postignu sporazum o potpunom ili delimičnom sastavu Komisije, članovi Komisije koji nisu dobili pristanak država članica biraju se tajnim glasanjem među članovima Komiteta, dvotrećinskom većinom članova Komiteta.

2. Članovi Komisije zasedaju u ličnom svojstvu. Oni ne moraju biti državljani jedne od država članica u sporu niti države koja nije članica ove konvencije.

3. Komisija bira svog predsednika i donosi svoj unutrašnji pravilnik. 4. Komisija održava svoje redovne sastanke u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija

ili na bilo kom drugom odgovarajućem mestu koje određuje Komisija. 5. Sekretarijat predviđen u tački 3. člana 10. ove konvencije pruža isto tako svoje

usluge Komisiji svaki put kad neki spor između država članica ima za posledicu obrazovanje komisije.

Page 91: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

81

6. Sve troškove članova Komisije snose, isto tako, države članice u sporu na osnovu predračuna generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

7. U slučaju potrebe, generalni sekretar je ovlašćen da isplati troškove članovima Komisije pre nego što države članice u sporu naknade troškove shodno tački 6. ovog člana.

8. Obaveštenja koja dobije i podrobno razmotri Komitet stavljaju se na raspolaganje Komisiji, koja može da zatraži od zainteresovanih država da joj dostave svako odgovarajuće naknadno obaveštenje.

Član 13

1. Pošto razmotri pitanje u svim njegovim vidovima, Komisija priprema i podnosi

predsedniku Komiteta izveštaj koji sadrži njene zaključke o svim činjeničnim pitanjima u vezi sa sporom između strana sa preporukama koje smatra celishodnim za rešavanje spora na prijateljski način.

2. Predsednik Komiteta dostavlja izveštaj Komisije svakoj državi članici u sporu. Ove države obaveštavaju predsednika Komiteta, u roku od tri meseca, da li prihvataju ili ne preporuke koje su sadržane u izveštaju Komisije.

3. Po isteku roka predviđenog u tački 2. ovog člana, predsednik Komiteta dostavlja izveštaj Komisije i izjave zainteresovanih članica ostalim državama članicama Konvencije.

Član 14

1. Svaka država članica može da izjavi u svakom trenutku da priznaje nadležnost

Komiteta da prima i razmatra saopštenja lica ili grupa lica pod njenom jurisdikcijom koja se žale da su žrtve povrede od strane te države članice u pogledu bilo kog prava pomenutog u ovoj konvenciji. Komitet ne prima nijedno saopštenje koje interesuje državu članicu koja nije dala ovakvu izjavu.

2. Svaka država članica koja dâ izjavu shodno tački 1. ovog člana može da obrazuje ili odredi organ, u okviru svog nacionalnog pravnog poretka, koji je nadležan da prima i razmatra predstavke lica ili grupa lica pod jurisdikcijom ove države, koji se žale da su žrtve povrede bilo kog prava pomenutog u ovoj konvenciji a koji su iscrpli ostala raspoloživa lokalna pravna sredstva.

3. Zainteresovana država članica upućuje izjavu, datu shodno tački 1. ovog člana, kao i ime svakog organa obrazovanog ili određenog shodno tački 2. ovog člana generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija koji jednu njenu kopiju dostavlja ostalim državama članicama. Izjava može da se povuče svakog trenutka putem saopštenja koje se upućuje generalnom sekretaru, ali ovo povlačenje ne odnosi se na saopštenja koja su već podneta Komitetu.

4. Organ ustanovljen ili određen shodno tački 2. ovog člana treba da vodi registar predstavki, a overene kopije registra deponuju se svake godine kod generalnog sekretara na odgovarajući način, s tim što se sadržina ovih kopija ne objavljuje javnosti.

Page 92: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

82

5. Ako ne dobije saglasnost organa koji je ustanovljen ili određen shodno tački 2. ovog člana, podnosilac predstavke ima pravo da se u roku od šest meseci, u ovom cilju obrati Komitetu.

6. (a) Komitet, na poverljiv način, sa svakim saopštenjem upoznaje državu članicu

koja je navodno povredila bilo koju odredbu Konvencije, ali identitet lica ili grupa zainteresovanih lica ne može se otkriti bez izričitog odobrenja tog lica ili grupe lica. Komitet ne prima anonimna saopštenja.

(b) Posle tri meseca, ova država dostavlja pismenim putem Komitetu objašnjenja ili izjave koje razjašnjavaju pitanje i naznačava, u datom slučaju, mere koje bi se mogle preduzeti za rešenje situacije.

7. (a) Komitet razmatra saopštenja vodeći računa o svim obaveštenjima koja su mu

podneli zainteresovana država članica i podnosilac predstavke. Komitet ne razmatra saopštenje podnosioca predstavke dok ne proveri da li je ovaj iscrpeo sva unutrašnja raspoloživa pravna sredstva. Međutim, ovo pravilo ne primenjuje se ako postupci po žalbama prelaze razumne rokove.

(b) Komitet upućuje svoje sugestije i eventualne preporuke zainteresovanoj državi članici i podnosiocu predstavke.

8. Komitet unosi u svoj godišnji izveštaj kratak sadržaj ovih saopštenja, a u datom slučaju, kratak sadržaj objašnjenja i izjava zainteresovanih država članica i svojih sopstvenih sugestija i preporuka.

9. Komitet je nadležan da vrši funkcije predviđene u ovom članu samo ako je najmanje deset država članica Konvencije vezano izjavama koje su date shodno tački 1. ovog člana.

Član 15

1. U očekivanju ostvarenja ciljeva Deklaracije o davanju nezavisnosti kolonijalnim

zemljama i narodima, sadržanoj u rezoluciji 1514 (XV) Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija od 14. decembra 1960. godine, odredbe ove konvencije ni u čemu ne ograničavaju pravo na predstavku koje ovim narodima daju drugi međunarodni instrumenti ili Organizacija ujedinjenih nacija ili njene specijalizovane ustanove.

2. (a) Komitet, ustanovljen shodno tački 1. člana 8. ove konvencije, prema kopiju

predstavki koje dolaze od organa Organizacije ujedinjenih nacija, a bave se pitanjima u neposrednoj vezi sa principima i ciljevima ove konvencije, izražava mišljenje i daje preporuke u vezi sa pripremljenim predstavkama prilikom razmatranja predstavki stanovnika teritorija pod starateljstvom ili neautonomnih teritorija ili svake druge teritorije na koju se primenjuje rezolucija 1514 (XV) Generalne skupštine u vezi sa pitanjima pomenutim u ovoj konvenciji a koja su podneta na rešavanje ovim organima.

(b) Komitet prima od nadležnih organa Organizacije ujedinjenih nacija kopiju izveštaja o zakonskim, sudskim, administrativnim ili drugim merama u neposrednoj vezi sa principima i ciljevima ove konvencije koje su

Page 93: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

83

administrativne sile primenile na teritorije pomenute u stavu a) ove tačke i izražava mišljenja i daje preporuke ovim organima.

3. Komitet u svoje izveštaje Generalnoj skupštini uključuje kratak pregled predstavki i izveštaja koje je primio od organa Organizacije ujedinjenih nacija, kao i svoja mišljenja i preporuke o pitanju ovih predstavki i izveštaja.

4. Komitet upućuje molbu generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija da mu dostavi sve podatke koji se odnose na ciljeve ove konvencije kojima raspolaže u pitanju teritorija pomenutih u stavu a) tačke 2. ovog člana.

Član 16

Odredbe ove konvencije, u vezi sa merama koje treba preduzeti radi rešenja nekog spora ili neke žalbe, primenjuju se bez štete po ostale postupke za rešavanje sporova ili žalbi o pitanju diskriminacije predviđene u osnovnim instrumentima Organizacije ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih ustanova ili u konvencijama koje su usvojile ove organizacije i ne sprečavaju države članice da primene druge postupke za rešenje nekog spora shodno opštim ili posebnim međunarodnim sporazumima koji ih vezuju.

TREĆI DEO

Član 17 1. Ova konvencija otvorena je za potpisivanje svakoj državi članici Organizacije

ujedinjenih nacija ili članu bilo koje njene specijalizovane ustanove, svakoj državi članici Statuta Međunarodnog suda pravde, kao i svakoj drugoj državi koju Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija pozove da postane članica Konvencije.

2. Ova konvencija podleži ratifikaciji, a ratifikacioni instrumenti deponuju se kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 18

1. Ovoj konvenciji može pristupiti svaka država pomenuta u tački 1. člana 17.

Konvencije. 2. Pristupanje se vrši deponovanjem instrumenta o pristupanju kod generalnog

sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 19 1. Ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana od dana deponovanja kod

generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija dvadeset sedmog ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratifikuje ovu konvenciju ili joj pristupi posle deponovanja dvadeset sedmog ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju, ova

Page 94: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

84

konvencija stupa na snagu tridesetog dana od dana deponovanja od strane ove države ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju.

Član 20

1. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija primiće tekst sa rezervama koje

budu učinjene u trenutku ratifikovanja ili pristupanja i saopštiće ga svim državama koje su članice ove konvencije ili mogu to da postanu. Svaka država koja stavi prigovor na rezervu obavestiće generalnog sekretara, u roku od devedeset dana računajući od dana ovog saopštenja, da ne prihvata ovu rezervu.

2. Nikakva rezerva koja bi bila nesaglasna sa predmetom i ciljem ove konvencije ne može biti odobrena kao ni ona rezerva koja bi imala za rezultat da predlaže rad bilo kojeg organa koji je ustanovila Konvencija. Smatra se da rezerva pripada napred navedenim kategorijama ako najmanje dve trećine država članica Konvencije stave prigovor.

3. Rezerve mogu da se povuku u svakom trenutku putem saopštenja upućenog generalnom sekretaru. Saopštenje stupa na snagu od dana njegovog prijema.

Član 21

Svaka država članica može da otkaže ovu konvenciju putem saopštenja upućenog generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija. Otkaz stupa na snagu po isteku perioda od jedne godine, računajući od dana kada je generalni sekretar primio ovo saopštenje.

Član 22 Svaki spor između dve ili više država članica u vezi sa tumačenjem ili primenom ove konvencije, koji se ne reši putem pregovora ili po postupku izričito predviđenom ovom konvencijom iznosi se, na zahtev bilo koje od strana u sporu, pred Međunarodni sud pravde da on o njemu rešava, osim ako se strane u sporu ne dogovore o nekom drugom načinu rešavanja.

Član 23 1. Svaka država članica može da uputi u svakom trenutku zahtev za reviziju ove

konvencije putem pismenog saopštenja upućenog generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija.

2. Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija rešava, u datom slučaju, o merama koje treba preduzeti u vezi sa ovim zahtevom.

Član 24

Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija obaveštava sve države navedene u tački 1. člana 17. ove konvencije o:

Page 95: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

85

(a) potpisima stavljenim na ovu konvenciju i o ratifikacionim instrumentima i instrumentima o pristupanju deponovanim shodno članovima, 17. i 18.;

(b) datumu stupanja na snagu ove konvencije shodno članu 19; (c) saopštenjima i izjavama primljenim shodno članovima 14, 20. i 23; (d) otkazima saopštenim shodno članu 21.

Član 25

1. Ova konvencija čiji su engleski, kineski, španski, francuski i ruski tekst

podjednako verodostojni, deponuje se u arhivu Organizacije ujedinjenih nacija. 2. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija po jednu overenu kopiju ove

konvencije dostavlja svim državama koje pripadaju bilo kojoj od kategorija pomenutih u tački 1. člana 17. Konvencije.

U potvrdu čega su niže potpisani, propisno ovlašćeni od svojih odnosnih vlada, potpisali ovu konvenciju koja je bila otvorena za potpisivanje u Njujorku 7. marta 1966. godine.

Page 96: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

86

6. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena1

KONVENCIJA O ELIMINISANJU SVIH OBLIKA

DISKRIMINACIJE ŽENA

U potvrdu čega su dole potpisani propisano ovlašćeni u tu svrhu potpisali ovu konvenciju.

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje Rezolucijom Generalne skupštine 34/180 od 18. decembra 1979.

STUPILA NA SNAGU: 3. septembra 1981. u skladu sa članom 27 (1)

Države članice ove konvencije, Konstatujući da Povelja Ujedinjenih nacija ponovo proglašava veru u osnovna prava čoveka, dostojanstvo i vrednost čovekove ličnosti i u ravnopravnost muškaraca i žena, Konstatujući da opšta deklaracija o pravima čoveka potvrđuje načelo nedopustivosti diskriminacije i proglašava da su svi ljudi rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima, i da svakom pripadaju sva prava i slobode koje su tamo navedene, bez ikakvih razlika, uključujući i razliku u pogledu pola, Konstatujući da države potpisnice Međunarodnog pakta o pravima čoveka imaju obavezu da obezbede ravnopravnost muškaraca i žena u pogledu svih ekonomskih, društvenih, kulturnih, građanskih i političkih prava, Imajući u vidu međunarodne konvencije zaključene pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija i specijalizovanih agencija koje se odnose na ravnopravnost muškaraca i žena, Zabrinute, međutim, zbog činjenice da, i pored svih ovih instrumenata, i dalje postoji široka diskriminacija žena, Podsećajući da se diskriminacijom žena krše načela ravnopravnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva, da to predstavlja prepreku ravnopravnom učešću žena u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu njihovih zemalja, sputava dalji napredak društva i porodice i otežava potpun razvoj sposobnosti žena da učestvuju u službi svojih zemalja i čovečanstva,

                                                            1 Usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija rezolucijom 34/180 od 18. decembra 1979. Stupila na snagu 3. septembra 1981. u skladu sa članom 27 (1). Do 1. marta 1988. godine instrumente o ratifikaciji ili pristupanju deponovale su 94 države. Prevod preuzet iz Zakona o ratifikaciji Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, „Službeni list SFRJ” Međunarodni ugovori, br.11/1981.

Page 97: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

87

Zabrinute zbog činjenice da su, u uslovima siromaštva, ženama najmanje dostupne hrana, zdravstvena zaštita, obrazovanje, obuka i zapošljavanje i zadovoljenje drugih potreba, Uverene da će uspostavljanje novog međunarodnog ekonomskog poretka, zasnovanog na ravnopravnosti muškaraca i žena, Naglašavajući da je likvidacija aparthejda, svih oblika rasizma, rasne diskriminacije, kolonijalizma, neokolonijalizma, agresije, strane okupacije, dominacije i mešanja u unutrašnje stvari drugih država od bitne važnosti za potpuno ostvarenje prava muškaraca i žena, Potvrđujući da će jačanje međunarodnog mira i bezbednosti, popuštanje međunarodne zategnutosti, međusobna saradnja svih država, bez obzira na njihov društveni i ekonomski sistem, opšte i potpuno razoružanje, posebno nuklearno razoružanje pod strogom i efikasnom međunarodnom kontrolom, afirmacija principa pravičnosti, ravnopravnosti i uzajamne koristi u odnosima među zemljama, ostvarenje prava naroda pod stranom i kolonijalnom dominacijom i stranom okupacijom na samoopredeljenje i nezavisnost, kao i poštovanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, doprineti društvenom napretku i razvoju, a time i ostvarenju potpune ravnopravnosti muškaraca i žena, Uverene da potpun i svestran razvoj zemalja, blagostanje sveta i stvar mira zahtevaju najveće učešće žena, ravnopravno s muškarcima, u svim sferama života, Imajući u vidu veliki doprinos žena blagostanju porodice i razvoju društva, što do sada nije u potpunosti priznato, društveni značaj materinstva i ulogu oba roditelja u porodici i podizanju dece treba smatrati zajedničkom odgovornošću muškaraca i žena i društva u celini. Svesne da je potrebno izmeniti tradicionalnu ulogu muškarca, kao i ulogu žene u društvu kako bi se ostvarila potpuna ravnopravnost muškaraca i žena, Rešene da primene principe sadržane u Deklaraciji o eliminisanju diskriminacije žena, kao i da u tu svrhu usvoje mere potrebne za otklanjanje te diskriminacije u svim njenim vidovima i manifestacijama, Saglasile su se o sledećem:

PRVI DEO

Član 1 Za svrhe ove konvencije, izraz „diskriminacija žena„ označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu pola, što ima za posledicu ili cilj da ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili vršenje od strane žena, ljudskih prava i osnovnih

Page 98: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

88

sloboda na političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena.

Član 2 Države članice osuđuju diskriminaciju žena u svim vidovima, saglasne su da sprovode svim odgovarajućim sredstvima, koja im stoje na raspolaganju i bez odlaganja, politiku otklanjanja diskriminacije žena i radi toga se obavezuju:

(a) da unesu princip ravnopravnosti muškaraca i žena u svoje nacionalne ustave ili odgovarajuće zakone, ako to već nisu učinile, kao i da obezbede, zakonskim ili drugim odgovarajućim merama, praktičnu primenu tog principa;

(b) da usvoje odgovarajuće zakonske i druge mere, uključujući i sankcije kada je potrebno, kojima se zabranjuju svi vidovi diskriminacije žena;

(c) da uvedu pravnu zaštitu prava žena na ravnopravnoj osnovi s muškarcima i da preko nadležnih nacionalnih sudova i drugih javnih institucija obezbede efikasnu zaštitu žena od svakog postupka kojim se vrši diskriminacija;

(d) da se uzdrže od svakog postupka ili prakse diskriminacije žena i da obezbede da javni organi i institucije postupaju u skladu s ovom obavezom;

(e) da preduzmu sve potrebne mere za otklanjanje diskriminacije žena od strane bilo kog lica, organizacije ili preduzeća;

(f) da preduzmu sve podesne mere, uključujući i zakonodavne, radi izmene ili ukidanja postojećih zakona, propisa, običaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju žena;

(g) da stave van snage sve unutrašnje kaznene odredbe kojima se vrši diskriminacija žena.

Član 3

Države članice preduzimaju u svim oblastima, posebno političkoj, društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj, sve prikladne mere, uključujući zakonodavne, da bi obezbedile potpun razvoj i napredak žena, kako bi im se garantovalo ostvarivanje i uživanje prava čoveka i osnovnih sloboda, ravnopravno s muškarcima.

Član 4 1. Usvajanje posebnih privremenih mera od strane država članica, čiji je cilj da se

ubrza ostvarenje ravnopravnosti muškaraca i žena de facto, ne smatra se diskriminacijom kako je definisana u ovoj konvenciji, ali ne sme ni na koji način imati za posledicu nejednaka ili različita merila; a ove mere će prestati da važe kada se ostvari cilj da se svima pruže jednake mogućnosti i tretman.

2. Usvajanje posebnih mera od strane država članica, uključujući i mere sadržane u ovoj konvenciji čiji je cilj zaštita materinstva, ne smatra se diskriminacijom.

Page 99: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

89

Član 5 Države članice preduzimaju sve podesne mere:

(a) radi izmene društvenih i kulturnih običaja u pogledu ponašanja muškaraca i žena da bi se otklonile predrasude, kao i uobičajena i svaka druga praksa zasnovana na shvatanju o inferiornosti ili superiornosti jednog ili drugog pola ili tradicionalnoj ulozi muškaraca, odnosno žena;

(b) da porodično vaspitanje obuhvati i pravilno shvatanje materinstva kao društvene funkcije i priznanje zajedničke odgovornosti muškaraca i žena u podizanju i razvoju dece, podrazumevajući da se u svim slučajevima mora, pre svega, voditi računa o interesima deteta.

Član 6

Države članice preduzimaju sve podesne mere, uključujući zakonodavne, radi suzbijanja svih oblika trgovine ženama, kao iskorišćavanja prostitucije žena.

DRUGI DEO

Član 7 Države članice preduzimaju sve podesne mere za otklanjanje diskriminacije žena u političkom i javnom životu zemlje, a posebno su dužne da obezbede, pod jednakim uslovima kao i muškarcima, pravo žena da:

(a) glasaju na svim izborima i javnim referendumima i da budu birane u sva tela koja se biraju putem javnih izbora;

(b) učestvuju u kreiranju i sprovođenju vladine politike i da zauzimaju rukovodeće položaje i obavljaju sve javne funkcije na svim nivoima vlasti;

(c) učestvuju u radu nevladinih organizacija i udruženja koja se bave javnim i političkim životom u zemlji.

Član 8

Države članice preduzimaju sve podesne mere da bi obezbedile ženama mogućnost da pod jednakim uslovima s muškarcima, bez diskriminacije, predstavljaju svoje vlade na međunarodnom nivou, kao i da učestvuju u radu međunarodnih organizacija.

Član 9 1. Države članice priznaju ženama jednaka prava kao i muškarcima da steknu,

promene ili zadrže svoje državljanstvo. One se posebno staraju da sklapanje braka sa stranim državljaninom ili promena državljanstva muža za vreme trajanja braka nema automatski za posledicu promenu državljanstva žene, niti da ona postane lice bez državljanstva, odnosno da bude prisiljena da uzme državljanstvo muža.

Page 100: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

90

2. Države članice obezbeđuju ženama jednaka prava kao i muškarcima u pogledu državljanstva dece.

TREĆI DEO

Član 10 Države članice preduzimaju sve podesne mere radi otklanjanja diskriminacije žena da bi im obezbedile jednaka prava kao i muškarcima u pogledu obrazovanja, a posebno da bi na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena obezbedile:

(a) jednake uslove u pogledu karijere i profesionalnog usmeravanja, u pogledu mogućnosti za učenje i sticanje diploma u obrazovnim ustanovama svih kategorija, kako u seoskim tako i u gradskim sredinama; ova ravnopravnost se obezbeđuje u pogledu predškolskog, opšteg, tehničkog i stručnog obrazovanja, kao i višeg tehničkog obrazovanja i svih vrsta profesionalnog usmeravanja;

(b) dostupnost jednakih nastavnih programa, jednakih ispita i nastavnog osoblja koje ima kvalifikacije istog nivoa, kao i školskih prostorija i opreme istog kvaliteta;

(c) otklanjanje tradicionalnog shvatanja o ulogama muškaraca i žena na svim stepenima i u svim oblicima obrazovanja podsticanjem stvaranja mešovitih odeljenja i drugih vrsta obrazovanja koji mogu doprineti postizanju tog cilja, posebno revizijom udžbenika i školskih programa i prilagođavanjem nastavnih metoda;

(d) jednake mogućnosti korišćenja stipendija i drugih vrsta bespovratne pomoći za studije;

(e) jednake mogućnosti pristupa programima permanentnog obrazovanja, uključujući programe za obrazovanje odraslih i funkcionalne programe za opismenjavanje, posebno one čiji je cilj da se, u što je moguće kraćem vremenu, smanji jaz u stepenu obrazovanja između muškaraca i žena;

(f) smanjenje stope napuštanja škole ženske omladine i organizacija programa za devojke i žene koje su prerano napustile školu;

(g) jednake mogućnosti aktivnog bavljenja sportom i fizičkim vaspitanjem; (h) dostupnosti posebnih informacija iz oblasti obrazovanja radi pružanja pomoći

u obezbeđenju zdravlja i blagostanja porodice, uključujući informacije i savete o planiranju porodice.

Član 11

1. Države članice preduzimaju sve podesne mere radi eliminisanja diskriminacije

žena u oblasti zapošljavanja, kako bi se na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena obezbedila jednaka prava, a posebno: (a) pravo na rad kao neotuđivo pravo svih ljudi; (b) pravo na jednake mogućnosti zapošljavanja, uključujući i primenu jednakih

kriterijuma pri izboru kandidata za radno mesto;

Page 101: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

91

(c) pravo na slobodan izbor profesije i zaposlenja, pravo na unapređenje, sigurnosti zaposlenja i sva prava i uslove koji proističu iz rada, kao i pravo na stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju, uključujući učenje u privredi, više stručno osposobljavanje i povremeno dodatno osposobljavanje;

(d) pravo na jednaku nagradu uključujući beneficije, kao i na jednak tretman za jednak rad i jednak tretman pri ocenjivanju kvaliteta rada;

(e) pravo na socijalnu zaštitu, posebno u slučaju odlaska u penziju, nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti, starosti i druge nesposobnosti za rad, kao i pravo na plaćeno odsustvo;

(f) pravo na zdravstvenu zaštitu i zaštitu na radu, uključujući i zaštitu bioloških i reproduktivnih funkcija žena;

2. Radi sprečavanja diskriminacije žena zbog stupanja u brak ili materinstva i obezbeđivanja njihovog stvarnog prava na rad, države članice preduzimaju odgovarajuće mere radi: (a) zabrane, pod pretnjom preduzimanja sankcija, davanja otkaza zbog trudnoće

ili porodiljskog odsustva i diskriminacije prilikom otpuštanja s posla zbog bračnog stanja;

(b) uvođenja plaćenog porodiljskog odsustva ili sličnih socijalnih beneficija, bez gubljenja prava na ranije radno mesto, primanja po osnovu staža i socijalna primanja;

(c) podsticanja obezbeđenja potrebnih pomoćnih društvenih službi kako bi se roditeljima omogućilo da usklade porodične obaveze s obavezama na radnom mestu i učešćem u društvenom životu, posebno podsticanjem osnivanja i razvoja mreže ustanova za brigu o deci;

(d) obezbeđenja posebne zaštite žena za vreme trudnoće na onim radnim mestima za koja je dokazano da su štetna za trudnice.

3. Mere zakonske zaštite koje se odnose na pitanja obuhvaćena u ovom članu preispituju se periodično, u svetlu naučnih i tehnoloških saznanja, i prema potrebi revidiraju, ukidaju ili produžuju.

Član 12

1. Države članice preduzimaju odgovarajuće mere radi eliminisanja diskriminacije

žena u oblasti zdravstvene zaštite kako bi, na osnovu ravnopravnosti žena i muškaraca, obezbedile dostupnost zdravstvenih usluga, uključujući one koje se odnose na planiranje porodice.

2. Bez obzira na odredbe stava 1 ovog člana, države članice obezbeđuju odgovarajuće zdravstvene usluge ženama za vreme trudnoće, porođaja i u periodu posle rođenja deteta, obezbeđivanjem besplatnih usluga; kada je to potrebno, kao i odgovarajuće ishrane za vreme trudnoće i dojenja.

Član 13

Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere radi eliminisanja diskriminacije žena u drugim oblastima privrednog i društvenog života kako bi im se, na osnovu ravnopravnosti žena i muškaraca, obezbedila jednaka prava, a posebno:

Page 102: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

92

(a) pravo na porodična davanja; (b) pravo na bankarske zajmove, hipotekarne i druge vrste finansijskih kredita; (c) pravo na učešće u rekreativnim aktivnostima, sportu i svim oblicima

kulturnog života.

Član 14 1. Države članice uzeće u obzir posebne probleme s kojima se suočava žena na selu,

kao i značajnu ulogu koju ona ima u ekonomskom opstanku svoje porodice, uključujući njen rad u sektorima privrede u kojima se ne ostvaruje dohodak, i preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile da se odredbe ove konvencije primenjuju na žene na selu.

2. Države članice će preduzeti sve odgovarajuće mere radi eliminisanja diskriminacije žena u seoskim područjima kako bi obezbedile da one, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena, učestvuju u razvoju sela i da od toga imaju koristi, posebno da bi obezbedile njihovo pravo na: (a) učešće u izradi i sprovođenju planova razvoja na svim nivoima; (b) pristup odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući informacije, savete i

usluge u vezi s planiranjem porodice; (c) direktno korišćenje programa socijalne zaštite; (d) sticanje svih vrsta obuke i obrazovanja, formalnog i neformalnog, uključujući

opismenjavanje, kao i pristup svim uslugama u okviru mesne zajednice, kao i savetodavnim uslugama, inter alia, radi proširenja njihovih opštih, tehničkih znanja;

(e) organizovanje grupa za samopomoć i zadruga kako bi ostvarile jednak pristup privrednim delatnostima putem zapošljavanja ili obavljanja samostalne delatnosti;

(f) učešće u svim aktivnostima mesne zajednice; (g) dostupnost poljoprivrednih kredita i zajmova, olakšica za prodaju proizvoda,

odgovarajuće tehnologije i jednakog tretmana u zemljišnoj i agrarnoj reformi, kao i programa za ponovno naseljavanje;

(h) adekvatne životne uslove, posebno u pogledu stanovanja, higijenskih uslova, električne energije i snabdevanja vodom, saobraćaja i veza.

ČETVRTI DEO

Član 15 1. Države članice priznaju ženama jednaka prava pred zakonom kao i muškarcima. 2. Države članice priznaju ženama jednaku pravnu sposobnost u građanskim

stvarima kao i muškarcima i daju im jednake mogućnosti da se njome koriste. One posebno daju ženama jednaka prava na zaključenje ugovora i upravljanje imovinom i tretira ih ravnopravno u svim fazama postupka pred sudom.

Page 103: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

93

3. Države članice su saglasne da se svi napori i svi drugi privatni instrumenti bilo koje vrste čije pravno dejstvo ima za cilj da ograniči pravnu sposobnost žena smatraju ništavnim i nevažećim.

4. Države članice priznaju ženama i muškarcima jednaka prava u pogledu zakona o kretanju lica i slobode izbora mesta boravka i prebivališta.

Član 16

1. Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere radi otklanjanja diskriminacije

žena u svim pitanjima koja se odnose na brak i porodične odnose, a posebno obezbeđuju, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena: (a) jednako pravo na sklapanje braka; (b) jednako pravo na slobodan izbor bračnog druga i sklapanje braka samo po

slobodnoj volji i uz potpunu saglasnost; (c) jednaka prava i odgovornosti u braku i prilikom razvoda; (d) jednaka roditeljska prava i obaveze u odnosu na decu, bez obzira na bračni

status. U svim ovim slučajevima interesi dece moraju biti na prvom mestu; (e) jednaka prava da slobodno i odgovorno odlučuju o planiranju porodice, kao i

da imaju pristup informacijama, obrazovanju i sredstvima koja će im omogućiti da se koriste ovim pravima;

(f) jednaka prava i odgovornosti u pogledu starateljstva, tutorstva, upravljanja imovinom i usvajanja dece ili sličnih institucija ako postoje u nacionalnom zakonodavstvu. U svim slučajevima interesi dece moraju biti na prvom mestu;

(g) jednaka lična prava muža i žene, uključujući pravo na izbor porodičnog imena, profesije i zanimanja;

(h) jednaka prava oba bračna druga u pogledu vlasništva nad imovinom, odnosno sticanja, upravljanja, uživanja i otuđivanja imovine, bez obzira na to da li se ovo obavlja besplatno ili za znatnu materijalnu nagradu.

2. Veridba i stupanje deteta u brak ne može imati nikakvih pravnih posledica a preduzeće se sve potrebne mere, uključujući zakonodavne, radi utvrđivanja minimalnih godina života za sklapanje braka, kao i uvođenje obaveze da se brak sklopi u zvaničnom matičnom uredu.

PETI DEO

Član 17 1. Radi praćenja napretka ostvarenog u primeni ove Konvencije, obrazovaće se

Komitet za eliminisanje diskriminacije žena (u daljem tekstu: Komitet), koji će prilikom stupanja Konvencije na snagu imati 18, a posle ratifikacije ili pristupanja 35. države članice, 23 stručnjaka visokih moralnih kvaliteta i stručnosti za oblast na koju se odnosi ova konvencija. Države članice među svojim državljanima biraju stručnjaka koji će u radu Komiteta učestvovati u ličnom svojstvu. Pri izboru članova Komiteta vodiće se računa o ravnomernoj geografskoj zastupljenosti, kao

Page 104: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

94

i o tome da budu izabrani stručnjaci koji predstavljaju razne civilizacije i glavne pravne sisteme.

2. Članovi Komiteta biraju se tajnim glasanjem na osnovu spiska kandidata koje su imenovale države članice. Svaka država članica može imenovati jednog svog državljanina.

3. Prvi izbori će se održati šest meseci od dana stupanja ove konvencije na snagu. Najmanje tri meseca pre datuma svakih izbora generalni sekretar Ujedinjenih nacija uputiće poziv državama članicama da podnesu predloge u roku od dva meseca. Generalni sekretar će pripremiti spisak svih na taj način imenovanih lica, po azbučnom redu, s nazivima država članica koje su ih imenovale, i dostaviti ga državama članicama.

4. Izbori za članove Komiteta održaće se na sastanku država članica koji će sazvati generalni sekretar Ujedinjenih nacija i koji će se održati u sedištu Ujedinjenih nacija. Na tom sastanku, na kome kvorum sačinjavaju dve trećine članica, biće izabrani oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova prisutnih predstavnika država članica koji glasaju.

5. Članovi Komiteta se biraju na četiri godine. Međutim, mandat devetorice članova koji budu izabrani na prvom glasanju ističe posle dve godine. Odmah posle prvih izbora, predsednik Komiteta će žrebom izabrati imena ove devetorice članova.

6. Izbori za pet dodatnih članova Komiteta održaće se u skladu s odredbama st. 2, 3, i 4 ovog člana, posle saopštenja o trideset petoj ratifikaciji ili pristupanju Konvenciji. Mandat dvojice dodatnih članova Komiteta koji budu izabrani tom prilikom ističe posle dve godine. Ova dva člana bira predsednik Komiteta žrebom.

7. Za popunjavanje eventualnih praznih mesta, država članica čijem je predstavniku prestala funkcija u svojstvu člana Komiteta imenuje drugo lice iz redova svojih državljana pod rezervom odobrenja Komiteta.

8. Članovi Komiteta će, uz saglasnost Generalne skupštine, primati nagrade iz sredstava Ujedinjenih nacija, pod uslovima koje odredi Generalna skupština, imajući u vidu značaj zadataka koje obavlja Komitet.

9. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obezbeđuje potrebno osoblje i uslove za efikasno vršenje funkcija Komiteta u okviru ove Konvencije.

Član 18

1. Države članice se obavezuju da generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija podnesu,

radi razmatranja u Komitetu, izveštaj o zakonodavnim sudskim, upravnim ili drugim merama koje su usvojile radi primene odredaba Konvencije, kao i napretku ostvarenom u tom periodu: (a) u roku od godinu dana posle stupanja Konvencije na snagu u odnosnoj državi; (b) najmanje svake četvrte godine posle toga i uvek kad to Komitet zatraži.

2. U izveštajima se mogu navesti faktori i teškoće koji utiču na to do koje mere se izvršavaju obaveze koje proističu iz ove Konvencije.

Page 105: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

95

Član 19

1. Komitet usvaja poslovnik o radu. 2. Komitet bira svoje funkcionere za period od dve godine.

Član 20 1. Komitet se obično sastaje jednom godišnje u trajanju od najviše dve nedelje, radi

razmatranja izveštaja podnetih u skladu s članom 18 ove Konvencije. 2. Sastanci Komiteta se obično održavaju u sedištu Ujedinjenih nacija ili na bilo kom

drugom odgovarajućem mestu koje odredi Komitet.

Član 21 1. Komitet, preko Ekonomskog i Socijalnog saveta, svake godine izveštava

Generalnu skupštinu o svom radu i može davati predloge i opšte preporuke na osnovu razmotrenih izveštaja i informacija koje je primio od država članica. Takvi predlozi i opšte preporuke unose se u izveštaj Komiteta, zajedno sa eventualnim primedbama država članica.

2. Izveštaje Komiteta generalni sekretar dostavlja Komisiji za položaj žena, radi informisanja.

Član 22

Specijalizovane agencije imaju pravo da prisustvuju sastancima prilikom razmatranja primene onih odredaba ove Konvencije koje spadaju u njihov delokrug rada. Komitet može zatražiti da specijalizovane agencije podnesu izveštaje o primeni odredaba Konvencije u oblastima koje spadaju u delokrug njihovog rada.

ŠESTI DEO

Član 23 Nijedna odredba ove konvencije ne sme uticati na bilo koje odredbe koje efikasnije vode postizanju ravnopravnosti muškaraca i žena, a koje mogu biti sadržane u:

(a) zakonodavstvu države članice, ili (b) u bilo kojoj drugoj međunarodnoj konvenciji, ugovoru ili sporazumu koji je

na snazi u odnosnoj državi članici.

Član 24 Države članice se obavezuju da usvoje sve potrebne mere na unutrašnjem planu radi potpunog ostvarivanja prava priznatih u ovoj konvenciji.

Page 106: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

96

Član 25 1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje svim državama. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je određen za depozitara Konvencije. 3. Ova konvencija podleže ratifikaciji. Ratifikacioni instrumenti se deponuju kod

generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. 4. Ova konvencija je otvorena za pristupanje svim državama. Pristupanja se vrše

deponovanjem instrumenata o pristupanju kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 26

1. Zahtev za reviziju Konvencije može podneti svaka država članica, u svako doba,

saopštenjem u pismenoj formi upućenim generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. 2. Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučuje o eventualnim merama koje treba

preduzeti u vezi sa zahtevom.

Član 27 1. Ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana računajući od dana deponovanja

kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratifikuje ovu konvenciju ili joj pristupi posle deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju Konvencija stupa na snagu tridesetog dana računajući od dana deponovanja njenog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 28

1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija prima i dostavlja svim državama tekst

rezervi koje države izjave prilikom ratifikacije ili pristupanja. 2. Rezerva koja nije spojiva s predmetom i ciljevima ove konvencije nije dozvoljena. 3. Rezerve se mogu povući u svako doba saopštenjem upućenim generalnom

sekretaru Ujedinjenih nacija, koji o tome obaveštava sve države. Takvo saopštenje stupa na snagu počev od datuma prijema.

Član 29

1. Svaki eventualni spor između dve ili više država članica u pogledu tumačenja ili

primene ove konvencije koji se ne reši pregovorima podnosi se na arbitražu na zahtev jedne od njih. Ako u roku od šest meseci od datuma podnošenja zahteva za arbitražu države članice ne uspeju da se slože o organizaciji arbitraže, svaka strana se može obratiti Međunarodnom sudu pravde radi rešavanja spora zahtevom koji se podnosi u skladu sa Statutom suda.

2. Svaka država članica može prilikom potpisivanja ili ratifikovanja ove konvencije ili prilikom pristupanja konvenciji izjaviti da se ne smatra obaveznom shodno

Page 107: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

97

stavu 1 ovog člana. Druge države članice neće biti obavezne shodno stavu 1 ovog člana u odnosu na svaku državu članicu koja je izjavila takvu rezervu.

3. Svaka država članica koja je izjavila rezervu u skladu sa stavom 2 ovog člana može u svako doba povući rezervu saopštenjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član 30

Ova konvencija je sačinjena na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako verodostojni i deponovaće se kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U potvrdu čega su dole potpisani propisano ovlašćeni u tu svrhu potpisali ovu konvenciju.

Page 108: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

98

7. Konvencija o Pravu Deteta (1989)

KONVENCIJA O PRAVU DETETA (1989)

Usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija

20. novembra 1989

PREAMBULA Države članice ove konvencije, Smatrajuć i da, u skladu sa principima proklamovanim u Povelji Ujedinjenih nacija, priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih pripadnika ljudske zajednice predstavlja osnovu slobode, pravde i mira u svetu, Imajući u vidu da su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo potvrdili veru u osnovna prava čoveka i dostojanstvo i vrednost ljudske ličnosti i odlučili da doprinose socijalnom napretku i podizanju životnog standarda u većoj slobodi, Svesne da su Ujedinjene nacije u Opštoj deklaraciji o pravima čoveka i međunarodnim paktovima o pravima čoveka proklamovale i saglasile se da svakom pojedincu pripadaju sva prava i slobode sadržane u njima, bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, veroispovest, političko ili drugo ubeđenje, nacionalno ili socijalno poreklo i imovinsko stanje, rođenje ili drugi status, Podsećajući da su Ujedinjene nacije u Opštoj deklaraciji o pravima čoveka proklamovale da detinjstvu pripada posebna briga i pomoć, Uverene da porodici, kao osnovnoj jedinici društva i prirodnoj sredini za razvoj i blagostanje svih njenih članova, a posebno dece, treba da bude pružena neophodna zaštita i pomoć kako bi mogla u potpunosti da preuzme odgovornosti u zajednici, Svesne činjenice da dete, u cilju potpunog i skladnog razvoja ličnosti, treba da raste u porodičnoj sredini, u atmosferi sreće, ljubavi i razumevanja, Smatraju da dete treba da bude u potpunosti pripremljeno da živi samostalno u društvu i da bude vaspitano u duhu ideala proklamovanih u Povelji Ujedinjenih nacija, a posebno u duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti, Imajući u vidu da je potreba za posvećivanjem posebne brige za dete iznesena u Ženevskoj deklaraciji o pravima deteta iz 1924. godine i u Deklaraciji o pravima deteta koju su usvojile Ujedinjene nacije 1959. godine i priznata u Opštoj deklaraciji o pravima čoveka, u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (posebno u čl. 23. i 24), u Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

Page 109: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

99

(posebno u članu 10) i u statutima i odgovarajućim instrumentima specijalizovanih agencija i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom dece, Imajući u vidu, kako je naznačeno u Deklaraciji o pravima deteta koju je usvojila Generalna skupština 20. novembra 1959. godine, da su "detetu, s obzirom na njegovu fizičku i mentalnu nezrelost, potrebni posebna zaštita i briga, uključujući odgovarajuću pravnu zaštitu, kako pre tako i posle rođenja". Podsećajući na odredbe Deklaracije o socijalnim i pravnim principima koje se odnose na zaštitu i blagostanje dece, s posebnim osvrtom na nacionalno i međunarodno starateljstvo i usvojenje, Pravilima Ujedinjenih nacija o standardnom minimumu u maloletničkom pravosuđu (Pekinška pravila) i Deklaraciju o zaštiti žena i dece u slučaju vanrednog stanja i oružanog sukoba, Svesne da u svim zemljama sveta ima dece koja žive u vanredno teškim uslovima i da je takvoj deci neophodna posebna briga, Uzimajući u obzir značaj tradicija i kulturnih vrednosti svakog naroda za zaštitu i skladan razvoj deteta, Svesne značaja međ unarodne saradnje za poboljšanje uslova života dece u svim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, Saglasile su se o sledećem:

DEO I

Član 1 Za svrhe ove konvencije, dete je ljudsko biće koje nije navršilo osamnaest godina života, ako se, na osnovu zakona koji se odnosi na dete, punoletstvo ne stiče ranije.

Član 2 1. Države članice ove konvencije poštuju i obezbeđuju prava sadržana u Konvenciji

svakom detetu pod njihovom jurisdikcijom, bez ikakve diskriminacije i bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, veroispovest, političko ili drugo ubeđenje, nacionalno, etničko ili socijalno poreklo, imovno stanje, onesposobljenost, rođenje ili drugi status deteta ili njegovog roditelja ili zakonitog staratelja.

2. Države članice preduzimaju sve potrebne mere kako bi se obezbedila zaštita deteta od svih oblika diskriminacije ili kazne zasnovane na statusu, aktivnostima, izraženom mišljenju ili ubeđenju roditelja, zakonitih staratelja ili članova porodice deteta.

Page 110: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

100

Član 3 1. U svim aktivnostima koje se tiču dece od primarnog značaja su interes deteta bez

obzira na to da li ih sprovode javne ili privatne institucije za socijalnu zaštitu, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tela.

2. Države članice se obavezuju da detetu obezbede takvu zaštitu i brigu koja je neophodna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i obaveze njegovih roditelja, zakonitih staratelja ili drugih pojedinaca koji su pravno odgovorni za dete i preduzimaju u tom cilju sve potrebne zakonodavne i administrativne mere.

3. Države članice se staraju da institucije, službe i ustanove koje su odgovorne za brigu ili zaštitu dece budu u skladu sa standardima koje su utvrdili nadležni organi, posebno u oblasti sigurnosti i zdravlja i broju i podobnosti osoblja, kao i stručnog nadzora.

Član 4

Države članice preduzimaju sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne i ostale mere za ostvarivanje prava priznatih u ovoj konvenciji. U vezi sa ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, države članice preduzimaju takve mere maksimalno koristeći svoja raspoloživa sredstva, a gde je to potrebno, u okviru međunarodne saradnje.

Član 5 Države članice poštuju odgovornosti, prava i dužnosti roditelja ili, ako je takav slučaj, članova šire porodice ili zajednice, kako je predviđeno lokalnim običajima, zakonskih staratelja ili drugih lica zakonski odgovornih za dete, da na način koji je u skladu s razvojem sposobnosti deteta obezbede, upute i usmeravaju dete u ostvarivanju njegovih prava koja su priznata u ovoj konvenciji.

Član 6 1. Države članice priznaju da svako dete samim rođenjem ima pravo na život. 2. Države članice obezbeđuju u najvećoj mogućoj meri opstanak i razvoj deteta.

Član 7 1. Dete se prijavljuje odmah nakon rođenja i od rođenja ima pravo na ime, pravo na

staranje, državljanstvo i, ako je to moguće, pravo da zna ko su mu roditelji i pravo na njihovo staranje.

2. Države članice obezbeđuju ostvarivanje ovih prava u skladu s nacionalnim zakonom i svojim obavezama u skladu s odgovarajućim međunarodnim instrumentima iz ove oblasti, posebno u slučajevima u kojima bi dete inače bilo apatrid.

Page 111: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

101

Član 8 1. Države članice se obavezuju da poštuju pravo deteta na očuvanje svog identiteta,

uključujući državljanstvo, ime i porodične veze, kako je to priznato zakonom, bez nezakonitog mešanja.

2. U slučajevima kada je dete nelegalno lišeno nekih ili svih elemenata svog identiteta, države članice pružaju odgovarajuću pomoć i zaštitu kako bi mu što brže bio vraćen identitet.

Član 9

1. Države članice obezbeđuju da nijedno dete ne bude odvojeno od svojih roditelja

protiv njihove volje, osim kada nadležni organi na osnovu sudskog uvida odluče, u skladu s odgovarajućim zakonom i procedurama, da je takvo razdvajanje neophodno i u najboljem interesu deteta. Takva odluka može biti neophodna u određenom slučaju, kao npr. ako roditelji zlostavljaju ili zanemaruju dete ili ako žive odvojeno pa se mora doneti odluka o mestu stanovanja deteta.

2. U svakom postupku, u skladu a tačkom 1, sve zainteresovane strane dobiće priliku da učestvuju u postupku i da iznesu svoje mišljenje.

3. Države članice poštuju pravo deteta koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja da održava lične odnose i neposredne kontakte sa oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti sa najboljim interesima deteta.

4. U slučajevima kada je razdvajanje posledica mere koju je preduzela država članica, kao što su pritvor, zatvor, izgnanstvo, deportacija ili smrt (uključujući smrt koja iz bilo kod razloga nastupi dok je na brizi države) jednog ili oba roditelja ili deteta, država članica će, na zahtev, roditeljima, detetu ili, ako je takav slučaj, drugom članu porodice obezbediti osnovne informacije o mestu boravka odsutnog člana/članova porodice ako davanje takve informacije ne ide na štetu dobrobiti deteta. Države članice se nadalje staraju da podnošenje takvog zahteva samo po sebi ne povlači nikakve štetne posledice za zainteresovano lice/lica.

Član 10

1. U skladu sa obavezom država članica, shodno članu 9. tačka 1, zahteve deteta ili

njegovih roditelja da uđe u državu članicu ili je napusti radi spajanja porodice države članice rešavaju na pozitivan, human i ekspeditivan način. Države članice, takođe, obezbeđuju da podnošenje takvog zahteva ne povlači nikakve štetne posledice za podnosioce zahteva i članove njihove porodice.

2. Dete čiji roditelji žive u različitim državama ima pravo da održava lične veze i neposredne kontakte sa oba roditelja na stalnoj osnovi, osim pod izuzetnim okolnostima. U tom cilju i u skladu sa obavezom država članica, shodno članu 9. tačka 2, države članice poštuju pravo deteta i njegovih roditelja da napuste svaku zemlju, uključujući i sopstvenu, kao i da uđu u svoju zemlju. Pravo na napuštanje svake zemlje podleže samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su potrebna radi zaštite nacionalne bezbednosti, javnog reda (ordre public) javnog

Page 112: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

102

zdravlja i morala ili prava i sloboda drugih i koja su u skladu sa ostalim pravima priznatim u ovoj konvenciji.

Član 11

1. Države članice preduzimaju mere za borbu protiv nelegalnog transfera i

nevraćanje dece iz inostranstva. 2. U tom cilju, države članice podstiču zaključivanje bilateralnih ili multilateralnih

sporazuma ili pristupanje postojećim sporazumima.

Član 12 1. Države članice obezbeđuju detetu koje je sposobno da formira svoje sopstveno

mišljenje pravo slobodnog izražavanja tog mišljenja o svim pitanjima koja se tiču deteta, s tim što se mišljenju deteta posvećuje dužna pažnja u skladu sa godinama života i zrelošću deteta.

2. U tu svrhu, detetu se posebno daje prilika da bude saslušano u svim sudskim i administrativnim postupcima koji se odnose na njega, bilo neposredno ili preko zastupnika ili odgovarajućeg organa, na način koji je u skladu sa proceduralnim pravilima nacionalnog zakona.

Član 13

1. Dete ima pravo na slobodu izražavanja koja obuhvata i slobodu da traži, prima i

daje informacije i ideje svih vrsta, bez obzira na granice, bilo usmeno ili pismeno ili preko štampe, umetnosti ili nekog drugog medija po izboru deteta.

2. Ostvarivanje ovog prava može da podleže izvesnim ograničenjima, ali samo onim koja su određena zakonom i koja su neophodna: (a) radi poštovanja prava ili ugleda drugih; ili (b) radi zaštite nacionalne bezbednosti, ili javnog reda (ordre public), ili javnog

zdravlja ili morala.

Član 14 1. Države članice poštuju pravo deteta na slobodu mišljenja, savesti i veroispovesti. 2. Države članice poštuju prava i dužnosti roditelja i, ako je takav slučaj, zakonitih

staratelja da usmeravaju dete u ostvarivanju njegovog prava na način koji je u skladu sa razvojem njegovih sposobnosti.

3. Sloboda ispoljavanja veroispovesti ili ubeđenja može da podleže samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su neophodna radi zaštite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala ili osnovnih prava i sloboda drugih.

Član 15

1. Države članice priznaju prava deteta na slobodu udruživanja i slobodu mirnog

okupljanja.

Page 113: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

103

2. Ne mogu se nametnuti nikakva ograničenja na ostvarivanje ovih prava, osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbednosti ili javne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

Član 16

1. Ni jedno dete ne sme biti izloženo samovoljnom ili nezakonitom mešanju u njegov

privatni i porodični život, dom ili ličnu prepisku, kao ni nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled.

2. Dete ima pravo na zaštitu zakona od takvog mešanja ili napada.

Član 17 Države članice priznaju značajnu ulogu sredstvima javnog informisanja i omogućavaju pristup deteta informacijama i materijalima iz različitih nacionalnih i međunarodnih izvora, posebno onih čiji je cilj unapređenje njegovog socijalnog, duhovnog i moralnog dobra i fizičkog i mentalnog zdravlja. U tom cilju, države članice:

(a) podstiču sredstva javnog informisanja da šire informacije i materijale od socijalnog i kulturnog interesa za dete i u skladu sa članom 29;

(b) podstiču međunarodnu saradnju u proizvodnji, razmeni i širenju takvih informacija i materijala iz različitih kulturnih, nacionalnih i međunarodnih izvora;

(c) podstiču objavljivanje i širenje dečjih knjiga; (d) podstiču sredstva javnog informisanja da posvete posebnu pažnju

lingvističkim potrebama deteta koje pripada manjinskoj grupi ili koje je autohtonog porekla;

(e) podstiču razvoj odgovarajućih smernica za zaštitu deteta od informacija i materijala koji štete njegovom dobru, imajući u vidu odredbe čl. 13. i 18.

Član 18

1. Države članice će uložiti sve napore kako bi se uvažavalo načelo da oba roditelja

imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju deteta. Roditelji ili, u zavisnosti od slučaja, zakoniti staratelji imaju glavnu odgovornost za podizanje i razvoj deteta. Interesi deteta su njihova osnovna briga.

2. Radi garantovanja i unapređivanja prava sadržanih u ovoj konvenciji, države članice pružaju roditeljima i zakonitim starateljima odgovarajuću pomoć u obavljanju dužnosti vaspitavanja deteta i obezbeđuju razvoj institucija, objekata i službi za brigu o deci.

3. Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile da se deca zaposlenih roditelja koriste uslugama dečjih ustanova i objekata.

Page 114: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

104

Član 19 1. Države članice preduzimaju sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne,

socijalne i obrazovne mere radi zaštite deteta od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povreda ili zloupotrebe, zanemarivanja ili nemarnog odnosa, maltretiranja ili eksploatacije, uključujući i seksualnu zloupotrebu, dok je na brizi kod roditelja, zakonitih staratelja ili nekog drugog lica kome je poverena briga o detetu.

2. Takve zaštitne mere treba da obuhvate, po potrebi, efikasne postupke za ustanovljavanje socijalnih programa za obezbeđenje podrške neophodne detetu i onima kojima je poverena briga o detetu, kao i ostale oblike sprečavanja, utvrđivanja, prijavljivanja, prosleđivanja, istrage, postupanja i praćenja slučajeva ovde navedenog zlostavljanja deteta i, po potrebi, obraćanja sudu.

Član 20

1. Dete koje je privremeno ili trajno lišeno porodične sredine ili kome, u njegovom

najboljem interesu, nije dozvoljeno da ostane u tom krugu ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć države.

2. Države članice, u skladu sa svojim nacionalnim zakonima, obezbeđuju alternativno staranje za takvo dete.

3. Takvo staranje treba da obuhvata, između ostalog, smeštaj u drugu porodicu, kafalah prema islamskom pravu, usvojenje ili, ako je neophodno, smeštaj u odgovarajuće ustanove za brigu o deci. Pri razmatranju rešenja, treba obratiti dužnu pažnju i na činjenicu da je poželjan kontinuitet u podizanju deteta, kao i na etničko, versko, kulturno i lingvističko poreklo deteta.

Član 21

Države članice koje priznaju i/ili dozvoljavaju sistem usvojenja obezbeđuju da najbolji interesi deteta budu odlučujući i:

(a) obezbeđuju da usvojenje deteta odobrava samo nadležni organ koji utvrđuje, u skladu sa odnosnim zakonom i procedurama i na osnovu svih relevantnih i pouzdanih informacija, da se usvojenje dozvoljava s obzirom na položaj deteta u vezi sa roditeljima, rođacima i zakonitim starateljima i, po potrebi, da su zainteresovana lica svesno dala saglasnost za usvojenje na osnovu takvog saveta koji može biti potreban;

(b) priznaju da se međudržavno usvojenje može smatrati alternativnom mogućnošću brige o detetu ako se dete ne može smestiti u drugu porodicu ili biti usvojeno ili ako se o njemu ne može voditi briga na pogodan način u zemlji njegovog porekla;

(c) obezbeđuju da dete na koje se odnosi međudržavno usvojenje uživa zaštitu i standarde jednake onima koji postoje u slučaju usvojenja u okviru jedne zemlje;

(d) preduzimaju sve odgovarajuće mere kako u slučaju međudržavnog usvojenja smeštaj ne bi imao za posledicu neopravdanu finansijsku korist za one koji u tome ne učestvuju;

Page 115: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

105

(e) unapređuju, gde je to pogodno, ciljeve ovog člana zaključivanjem bilateralnih ili multilteralnih aranžmana ili sporazuma i nastoje, u tom okviru, da smeštaj deteta u drugoj zemlji izvrše nadležni organi ili tela.

Član 22

1. Države članice preduzimaju odgovarajuće mere kako bi detetu koje traži status

izbeglice ili koje se smatra izbeglicom, u skladu sa odgovarajućim međunarodnim ili nacionalnim zakonom i procedurama, bez obzira na to da li je dete u pratnji svojih roditelja ili nekog drugog lica ili ne, omogućile da dobije odgovarajuću zaštitu i humanitarnu pomoć u ostvarivanju prava sadržanih u ovoj konvenciji i u drugim međunarodnim instrumentima o pravima čoveka ili o humanitarnim pitanjima čije su članice pomenute države.

2. U tom cilju, države članice, ako smatraju za shodno, učestvuju u svim naporima Ujedinjenih nacija i drugih nadležnih međuvladinih ili nevladinih organizacija koje sarađuju sa Ujedinjenim nacijama, u cilju zaštite i pružanja pomoći takvom detetu i nalaženja roditelja ili drugih članova porodice deteta izbeglice radi pribavljanja informacija neophodnih za spajanje sa njegovom porodicom. U slučajevima kada se ne mogu pronaći roditelji niti ostali članovi porodice, detetu se pruža jednaka zaštita kao i svoj drugoj deci koja su stalno ili privremeno lišena porodičnog kruga iz bilo kog razloga, kako je to navedeno u ovoj konvenciji.

Član 23

1. Države članice priznaju da mentalno zaostalo ili fizički invalidno dete treba da

uživa pun i dostojan život, u uslovima kojima se obezbeđuje njegovo dostojanstvo, podstiče samostalnost i olakšava aktivno učešće deteta u zajednici.

2. Države članice uvažavaju pravo invalidnog deteta na posebnu negu i podsticaće i obezbe-đivati pomoć detetu koje za to ispunjava uslove i onima koji su odgovorni za staranje o njemu, a za koju je podnesen zahtev, zavisno od raspoloživih sredstava, i koja odgovara stanju deteta i uslovima roditelja ili drugih lica koja se staraju o detetu.

3. Uvažavajući posebne potrebne invalidnog deteta, pomoć u skladu s tačkom 2. pruža se besplatno uvek kad je to moguće, imajući u vidu finansijska sredstva roditelja ili drugih lica koja se staraju o detetu, i koja je tako osmišljena da invalidno dete ima efikasan pristup i dobija obrazovanje, obuku, usluge zdravstvene zaštite i rehabilitacije, pripremu za zapošljavanje i mogućnost rekreacije na način koji doprinosi ostvarivanju što potpunije društvene integracije i ličnog razvoja deteta, uključujući kulturni i duhovni razvoj.

4. Države članice unapređuju, u duhu međunarodne saradnje, razmenu odgovarajućih informacija u oblasti preventivne zaštite zdravlja i medicinskog, psihološkog i funkcionalnog lečenja invalidnog deteta, uključujući širenje i dostupnost informacija u vezi sa metodama obuke u cilju rehabilitacije i stručnog osposobljavanja, kako bi se državama članicama omogućilo da poboljšaju svoje mogućnosti i veštine i prošire svoja iskustva u tim oblastima. U tom cilju, posebna pažnja poklanja se potrebama zemalja u razvoju.

Page 116: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

106

Član 24 1. Države članice priznaju pravo deteta na najviši nivo zdravstvene i medicinske

zaštite i na rehabilitaciju. Države članice će nastojati da ni jednom detetu ne bude uskraćeno pravo na takvu zdravstvenu zaštitu.

2. Države članice će se zalagati za potpuno ostvarivanje ovog prava i, posebno, preduzimati odgovarajuće mere za: (a) smanjenje smrtnosti odojčadi i dece; (b) obezbeđenje neophodne medicinske pomoći i zdravstvene zaštite svoj deci, sa

naglaskom na razvoj primarne zdravstvene zaštite; (c) suzbijanje bolesti i pothranjenosti, uključujući u okviru primarne zdravstvene

zaštite, između ostalog primenu lako dostupne tehnologije i obezbeđujući adekvatne hranljive namirnice i čistu vodu za piće, uzimajući u obzir opasnosti i rizik zagađenja životne sredine;

(d) obezbeđenje odgovarajuće zaštite majke pre i posle rođenja deteta; (e) omogućavanje svim segmentima društva, posebno roditeljima i deci, da budu

informisani i da im se pruži podrška u korišćenju osnovnih znanja o zdravIju, ishrani deteta, prednostima dojenja, higijeni i higijenskim uslovima životne sredine, kao i sprečavanju nesreća;

(f) razvoj preventivne zdravstvene zaštite, savete roditeljima i obrazovanje i pružanje usluga u vezi s planiranjem porodice.

3. Države članice preduzimaju sve efikasne i odgovarajuće mere za ukidanje tradicionalne prakse koja šteti zdravlju dece.

4. Države članice preuzimaju na sebe obavezu da unapređuju i podstiču međunarodnu saradnju u cilju postepenog postizanja potpune realizacije prava iz ovog člana. U tom pogledu, posebno će se uzeti u obzir potrebe zemalja u razvoju.

Član 25

Države članice uvažavaju pravo deteta, koje su nadležni organi zbrinuli radi staranja, zaštite ili lečenja njegovog fizičkog ili mentalnog zdravlja, na periodične provere lečenja koja se obezbeđuje detetu i svih ostalih okolnosti od značaja za njegovo zbrinjavanje.

Član 26 1. Države članice uvažavaju pravo svakog deteta da koristi socijalnu zaštitu,

uključujući socijalno osiguranje, i preduzimaju sve mere neophodne za puno ostvarivanje tog prava u skladu s nacionalnim zakonima.

2. Ove povlastice treba da budu priznate, ako to odgovara, uzimajući u obzir sredstva i uslove deteta i lica koja su odgovorna za izdržavanje deteta, kao i sve ostale uslove značajne za zahteve za povlastice koje podnese dete ili koji se podnesu u njegovo ime.

Page 117: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

107

Član 27 1. Države članice priznaju pravo svakog deteta na životni standard primeren

fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju deteta. 2. Roditelj(i) ili druga lica odgovorna za dete imaju prvenstveno odgovornost da, u

okviru svojih sposobnosti i finansijskih mogućnosti, obezbede životne uslove potrebne za razvoj deteta.

3. Države članice, u skladu s nacionalnim uslovima i svojim mogućnostima, preduzimaju odgovarajuće mere za pomoć roditeljima i drugim licima odgovornim za dete, radi ostvarivanja ovog prava i, u slučaju potrebe, obezbeđuju materijalnu pomoć i programe potpore, posebno u pogledu ishrane, odeće i stanovanja.

4. Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere kako bi obezbedile da dete dobija izdržavanje od roditelja ili drugih lica koja su finansijski odgovorna za dete, kako u okviru države članice tako i iz inostranstva. Posebno, ako lice koje je finansijski odgovorno za dete ne živi u istoj državi u kojoj i dete, države članice podstiču pristupanje međunarodnim sporazumima, odnosno zaključenje takvih sporazuma, kao i drugih odgovarajućih aranžmana.

Član 28

1. Države članice priznaju pravo deteta na obrazovanje i, radi postepenog ostvarenja

tog prava na osnovu jednakih mogućnosti, posebno: (a) proglašavaju osnovno obrazovanje obaveznim i besplatnim za sve; (b) podstiču razvoj različitih oblika srednjoškolskog obrazovanja, uključujući

opšte i stručno obrazovanje, koje je dostupno svoj deci i preduzimaju odgovarajuće mere kao što su uvođenje besplatnog obrazovanja i pružanje finansijske pomoći u slučaju potrebe;

(c) svima omogućavaju sticanje visokog obrazovanja na osnovu sposobnosti, koristeći prikladna sredstva;

(d) svoj deci stavljaju na raspolaganje obrazovne i stručne informacije i usluge profesionalne orijentacije;

(e) preduzimaju mere za podsticanje redovnog pohađanja škole i smanjenje ispisivanja iz škole.

2. Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere kako bi se disciplina u školama mogla sprovoditi na način koji je u skladu sa ljudskim dostojanstvom deteta i ovom konvencijom.

3. Države članice unapređuju i podstiču međunarodnu saradnju o pitanjima koja se odnose na obrazovanje, posebno radi doprinosa eliminaciji neznanja i nepismenosti u svetu i olakšanja pristupa nauci, tehničkom znanju i savremenim metodama nastave. U tom pogledu, posebna pažnja se poklanja potrebama zemalja u razvoju.

Član 29

1. Države članice saglasne su da obrazovanje deteta treba da bude usmereno na:

(a) razvoj ličnosti deteta i razvoj obdarenosti i mentalnih i fizičkih sposobnosti do krajnjih granica;

Page 118: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

108

(b) razvoj poštovanja prava čoveka i osnovnih sloboda, kao i poštovanje principa sadržanih u Povelji Ujedinjenih nacija;

(c) razvoj poštovanja roditelja deteta, njegovog kulturnog identiteta, jezika i vrednosti, nacionalnih vrednosti zemlje u kojoj dete živi i zemlje iz koje ono potiče, kao i civilizacija koje su različite od njegove;

(d) pripremu deteta za odgovoran život u slobodnom društvu, u duhu razumevanja, mira, tolerancije, jednakosti polova i prijateljstva među svim narodima, etničkim, nacionalnim i verskim grupama i licima autohtonog porekla;

(e) razvoj poštovanja prirodne sredine. 2. Ni jedna odredba ovog člana, kao ni člana 28. ne sme se tumačiti tako da se

ograničava sloboda pojedinaca i tela da osnivaju i upravljaju obrazovnim ustanovama, imajući uvek u vidu poštovanje principa izloženih u tački 1. ovog člana i pod uslovom da je obrazovanje u takvim institucijama u skladu sa minimalnim standardima koje može propisati država.

Član 30

U onim državama u kojima postoje etničke, verske ili jezičke manjine ili lica autohtonog porekla, dete koje pripada takvoj manjini ili je autohtonog porekla ne sme biti lišeno prava, u zajednici sa ostalim pripadnicima grupe, na svoju kulturu, ispovedanje svoje vere i vršenje verskih obreda ili upotrebu svog jezika.

Član 31 1. Države članice priznaju pravo deteta na odmor i slobodno vreme, na igru i

rekreaciju koja odgovara uzrastu deteta i slobodno učešće u kulturnom životu i umetnosti.

2. Države članice poštuju i unapređuju pravo deteta na puno učešće u kulturnom i umetničkom životu i podstiču pružanje odgovarajućih i jednakih mogućnosti za kulturne, umetničke, rekreativne i slobodne aktivnosti.

Član 32

1. Države članice priznaju pravo deteta na zaštitu od ekonomske eksploatacije i rada

na poslu koji može biti opasan ili ometati obrazovanje deteta ili štetiti zdravlju deteta, odnosno njegovom fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom ili socijalnom razvoju.

2. Države članice preduzimaju zakonodavne, administrativne, socijalne i obrazovne mere za primenu odredaba ovog člana. U tom cilju, a imajući u vidu odgovarajuće odredbe drugih međunarodnih instrumenata, države članice posebno: (a) određuju minimalnu starost za zapošljavanje; (b) obezbeđuju regulisanje radnog vremena i uslova rada; (c) određuju odgovarajuće kazne ili druge sankcije kako bi se osigurala efikasna

primena odredaba ovog člana.

Page 119: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

109

Član 33 Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere, uključujući zakonodavne, administrativne, socijalne i obrazovne mere, za zaštitu dece od nelegalne upotrebe opojnih droga i psihotropskih supstanci, kako je definisano odgovarajućim međunarodnim ugovorima, i za sprečavanje korišćenja dece u nelegalnoj proizvodnji i trgovini tim supstancama.

Član 34 Države članice obavezuju se da zaštite dete od svih oblika seksualnog izrabljivanja i seksualne zloupotrebe. U tom cilju, države članice posebno preduzimaju sve odgovarajuće nacionalne, bilateralne i multilateralne mere za sprečavanje:

(a) navođenja ili prisiljavanja deteta da učestvuje u nezakonitim seksualnim aktivnostima;

(b) eksploatatorskog korišćenja dece u prostituciji ili drugim nezakonitim seksualnim radnjama;

(c) eksploatatorskog korišćenja dece u pornografskim predstavama i časopisima.

Član 35 Države članice preduzimaju sve odgovarajuće nacionalne, bilateralne i multilateralne mere za sprečavanje nasilnog odvođenja, prodaje ili trgovine decom u bilo kom cilju i u bilo kom obliku.

Član 36 Države članice štite dete od svih drugih oblika eksploatacije štetne za dete.

Član 37 Države članice obezbeđuju da:

(a) ni jedno dete ne bude izloženo mučenju ili drugim okrutnim, neljudskim ili ponižavajućim postupcima ili kazni. Smrtna kazna i doživotna robija bez mogućnosti puštanja na slobodu ne može se izreći za krivična dela koja su učinila lica mlađa od osamnaest godina;

(b) ni jedno dete ne može biti lišeno slobode nezakonito ili samovoljno. Hapšenje, pritvor ili zatvor za dete mora biti u skladu sa zakonom i koristiti se samo kao poslednja moguća mera i za najkraće moguće vreme;

(c) sa detetom lišenim slobode postupa se tako što se poštuje dostojanstvo ljudske ličnosti, kao i na način kojim se uzimaju u obzir potrebe lica njegovih godina. Svako dete lišeno slobode odvaja se od odraslih, osim ako se ne smatra da je to u najboljem interesu deteta i ima pravo da održava kontakt sa svojom porodicom preko pisama i poseta, osim u izuzetnim slučajevima;

(d) svako dete lišeno slobode ima pravo na hitnu pravnu i drugu odgovarajuću pomoć, pravo da pred sudom ili drugim nadležnim, nezavisnim i

Page 120: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

110

nepristrasnim organom postavi pitanje zakonitosti lišavanja slobode, kao i pravo na hitnu odluku o tom pitanju.

Član 38

1. Države članice obavezuju se da poštuju i obezbede poštovanje pravila

međunarodnog humanitarnog prava koja se primenjuju na njih u oružanim sukobima, a koja se odnose na dete.

2. Države članice preduzimaju sve praktično izvodljive mere kako lica koja još nisu navršila petnaest godina života ne bi neposredno učestvovala u sukobima.

3. Države članice se uzdržavaju od regrutovanja u oružane snage lica koja još nisu navršila petnaest godina života. Pri regrutovanju onih lica koja su navršila petnaest godina života ali ne osamnaest države članice nastoje da daju prednost najstarijima.

4. U skladu sa obavezama na osnovu međunarodnog humanitarnog prava da štite civilno stanovništvo u oružanim sukobima, države članice preduzimaju sve praktično izvodljive mere kako bi obezbedile zaštitu i brigu o deci pogođenoj oružanim sukobom.

Član 39

Države članice preduzimaju sve odgovarajuće mere za bolji fizički i psihički oporavak i socijalnu reintegraciju deteta koje je žrtva nekog oblika zanemarivanja, eksploatacije, zloupotrebe, mučenja ili nekog drugog oblika okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja ili oružanih sukoba. Takav oporavak i reintegracija se odvijaju u sredini koja podstiče zdravlje, samopoštovanje i dostojanstvo deteta.

Član 40 1. Države članice priznaju pravo svakog deteta za koje se tvrdi ili koje je optuženo ili

za koje je priznato da je prekršilo krivični zakon da se s njim postupa na način kojim se podstiče njegovo osećanje dostojanstva i vrednosti, što jača njegovo poštovanje prava čoveka i osnovne slobode drugih i pri čemu se uzimaju u obzir uzrast deteta i želja da se poboljša njegova reintegracija i da ono preuzme konstruktivnu ulogu u društvu.

2. U tom cilju i imajući u vidu odgovarajuće odredbe međunarodnih instrumenata, države članice posebno obezbeđuju da se: (b) ni za jedno dete neosnovano ne tvrdi, da ne bude optuženo ili da ne prizna da

je prekršilo krivični zakon zbog dela ili propusta koji nisu zabranjeni nacionalnim ili međunarodnim zakonima u vreme kada su učinjeni;

(c) svakom detetu za koje se tvrdi ili koje je optuženo za kršenje krivičnog zakona daju bar sledeće garancije: (i) da se smatra nevinim dok se krivica ne dokaže po zakonu; (ii) da bude odmah i direktno obavešteno o optužbama protiv njega i

ukoliko je potrebno njegovih roditelja ili zakonskih staratelja i da ima

Page 121: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

111

pravnu ili drugu odgovarajuću pomoć u pripremi i prezentiranju svoje odbrane;

(iii) da se postupak vodi bez zakašnjenja od strane nadležnog nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tela, u pravičnom saslušanju u skladu sa zakonom, u prisustvu pravne ili druge odgovarajuće pomoći, i osim ukoliko se ne smatra da to nije u interesu deteta, posebno uzimajući u obzir njegove godine, ili položaj njegovih roditelja ili zakonskih staratelja;

(iv) da ne bude prisiljeno da svedoči ili da prizna krivicu; da se ispituju ili da budu ispitani svedoci druge strane i da se obezbedi učešće i ispitivanje njegovih svedoka pod jednakim uslovima;

(v) da ukoliko se smatra da je prekršilo krivični zakon, ovu odluku i svaku dosuđenu meru koja iz toga proizlazi, ponovo razmatra viši, nadležni, nezavisni i nepristrasni organ ili sudsko telo u skladu sa zakonom;

(vi) da ima besplatnu pomoć prevodioca ukoliko dete ne može da razume ili ne govori jezik koji se koristi;

(vii) da se poštuje njegova privatnost na svim nivoima postupka. 3. Države potpisnice će nastojati da podstiču donošenje zakona, postupaka,

uspostavljanje organa i ustanova primenljivih na decu za koju se tvrdi, koja su optužena i za koju se smatra da su prekršili krivični zakon, a posebno: (a) utvrđivanje najniže starosti ispod koje deca ne mogu biti smatrana sposobnim

za kršenje krivičnog zakona; (b) kadgod je moguće i poželjno, mere za postupanje sa takvom decom, bez

pribegavanja sudskom postupku, s tim da ljudska prava i zakonska zaštita budu u potpunosti poštovana.

4. Raznolikost raspoloživih mogućnosti kao što su briga, savetovanje, nadzor; pravno zastupanje; uslovno kažnjavanje; prihvat; obrazovanje i programi stručnog usmeravanja i druge mogućnosti institucionalne brige biće na raspolaganju da bi se obezbedilo da se sa decom postupa na način koji odgovara njihovom dobu i koji je proporcionalan i okolnostima i učinjenom delu.

Član 41

Ni jedna odredba ove konvencije neće uticati na bilo koje druge odredbe koje više doprinose ostvarivanju prava deteta, a koje se eventualno nalaze:

(a) u zakonima države članice ili (b) u međunarodnom pravu koje ta država primenjuje.

Page 122: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

112

DEO II

Član 42 Države članice obavezuju se da s principima i odredbama Konvencije što šire i na odgovarajući i aktivan način upoznaju kako odrasla lica tako i decu.

Član 43 1. Radi razmatranja postignutog napretka država članica u izvršavanju obaveza

preuzetih na osnovu ove konvencije, osniva se Komitet za prava deteta koji vrši funkcije navedene u daljem tekstu.

2. Komitet sačinjava osamnaest eksperata visokih moralnih kvaliteta i priznate kompetentnosti u oblasti na koju se odnosi ova Konvencija. Članove Komiteta biraju države članice iz redova svojih državljana i oni obavljaju svoje dužnosti u ličnom svojstvu, pri čemu se vodi računa o podjednakoj geografskoj zastupljenosti, kao i o glavnim pravnim sistemima.

3. Članovi Komiteta biraju se tajnim glasanjem sa liste lica koja nominuju države članice. Svaka država članica može nominovati jedno lice iz redova svojih državljana.

4. Prvi izbori za Komitet održavaju se najkasnije šest meseci nakon datuma stupanja na snagu ove konvencije, a nakon toga svake druge godine. Najmanje četiri meseca pre datuma svih izbora, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija upućuje pismo državama članicama pozivajući ih da podnesu svoje nominacije u roku od dva meseca. Generalni sekretar nakon toga priprema listu svih tako nominovanih lica prema abecednom redu, naznačujući i države članice koje su ih nominovale i podnosi je državama članicama ove konvencije.

5. Izbori se održavaju na sastancima država članica koje saziva Generalni sekretar u sedištu Ujedinjenih nacija. Na tim sastancima na kojima kvorum čine dve trećine država članica, u Komitetu se biraju lica koja dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova predstavnika država članica koji su prisutni i koji glasaju.

6. Članovi Komiteta biraju se na period od četiri godine. Mogu se ponovo birati ako budu ponovno nominovani. Mandat petorice članova izabranih na prvim izborima ističe nakon dve godine. Odmah nakon prvih izbora, imena te petorice članova žrebom utvrđuje predsedavajući sastanka.

7. Ako neki član Komiteta umre ili podnese ostavku ili izjavi da iz nekog drugog razloga ne može više da obavlja dužnosti u Komitetu, država članica koja je nominovala tog člana imenuje drugog eksperta iz redova svojih državljana na isto mesto za preostali deo mandata u zavisnosti od odobrenja Komiteta.

8. Komitet utvrđuje svoj poslovnik. 9. Komitet bira svoje funkcionere na period od dve godine. 10. Sastanci Komiteta obično se održavaju u sedištu Ujedinjenih nacija ili u nekom

drugom pogodnom mestu koje odredi Komitet. Komitet se obično sastaje jednom godišnje. Dužina trajanja sastanka Komiteta određuje se i, po potrebi, preispituje

Page 123: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

113

na sastanku država članica ove konvencije, u zavisnosti od saglasnosti Generalne skupštine.

11. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obezbeđuje potrebno osoblje i uslove za efikasno obavljanje funkcija Komiteta na osnovu ove konvencije.

12. Uz saglasnost Generalne skupštine, članovi Komiteta osnovanog na osnovu ove konvencije primaju platu iz sredstava Ujedinjenih nacija pod uslovima koje odredi Skupština.

Član 44

1. Države članice obavezuju se da Komitetu preko Generalnog sekretara Ujedinjenih

nacija podnose izveštaje o merama koje su usvojile, a koje doprinose ostvarivanju prava koja su ovde priznata, kao i o napretku postignutom u ostvarivanju tih prava: (a) u roku od dve godine od stupanja Konvencije na snagu u državama

članicama; (b) nakon toga, svakih pet godina.

2. U izveštajima pripremljenim u skladu s ovim članom ukazaće se na faktore i teškoće, ako ih ima, koji utiču na stepen ostvarivanja obaveza po ovoj konvenciji. Izveštaji treba da sadrže dovoljno informacija na osnovu kojih će Komitet imati potpun uvid u primenu Konvencije u odnosnoj zemlji.

3. Država članica koja je podnela sveobuhvatan prvi izveštaj Komitetu ne mora u svojim narednim izveštajima koji se podnose u skladu s tačkom 1(b) ponavljati osnovne informacije koje je prethodno već dala.

4. Komitet može zatražiti od država članica dodatne informacije koje se odnose na primenu Konvencije.

5. Komitet podnosi Generalnoj skupštini, preko ekonomskog i socijalnog saveta, svake dve godine izveštaje o svojim aktivnostima.

6. Države članice stavljaju izveštaje na uvid javnosti u svojim zemljama.

Član 45 Radi podsticanja efikasne primene Konvencije i ohrabrivanja međunarodne saradnje u oblasti o kojoj je reč u ovoj konvenciji:

(a) specijalizovane agencije, UNICEF i drugi organi Ujedinjenih nacija imaju pravo na prisustvo svog predstavnika prilikom razmatranja primene onih odredaba ove konvencije koje su u njihovoj nadležnosti. Komitet može pozvati specijalizovane agencije, UNICEF i druge organe Ujedinjenih nacija da podnesu izveštaje o primeni Konvencije u oblastima koje su u okviru njihovih aktivnosti;

(b) Komitet, ako smatra za shodno, dostavlja specijalizovanim agencijama, UNICEF-u i drugim nadležnim telima izveštaje država članica koji sadrže zahtev ili ukazuju na potrebu za stručnim savetima ili pomoći, zajedno sa eventualnim zapažanjima i predlozima u vezi s tim molbama ili potrebama;

Page 124: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

114

(c) Komitet može dati preporuku Generalnoj skupštini da zamoli Generalnog sekretara da u ime Komiteta preduzme studije o konkretnim pitanjima koja se odnose na pravo deteta;

(d) Komitet može davati predloge i opšte preporuke koje se zasnivaju na informacijama primljenim u skladu sa čl. 44. i 45. ove konvencije. Takvi predlozi i opšte preporuke dostavljaju se zainteresovanim državama članicama, a Generalna skupština se o njima obaveštava uz eventualne komentare država članica.

DEO III

Član 46 Ova Konvencija je otvorena za potpisivanje svim državama.

Član 47 Konvencija podleže ratifikaciji. Ratifikacioni instrumenti se deponuju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 48 Ova Konvencija ostaje otvorena za pristupanje svim državama. Instrumenti o pristupanju deponuju se kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 49 1. Ova Konvencija stupa na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja

dvadesetog ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

2. Za svaku državu koja ratifikuje Konvenciju ili joj pristupi nakon deponovanja dvadesetog ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju, Konvencija stupa na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja ratifikacionog instrumenta ili instrumenta o pristupanju.

Član 50

1. Svaka država članica može predložiti amandman i podneti ga Generalnom

sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar nakon toga dostavlja predloženi amandman državama članicama uz molbu da naznače da li su za konferenciju država članica radi razmatranja i glasanja o predlozima. U slučaju da se u roku od četiri meseca od datuma dostavljanja takvog amandmana najmanje jedna trećina država članica izjasni za konferenciju, Generalni sekretar saziva konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svi amandmani koje usvoji većina država

Page 125: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

115

članica koje su prisutne i koje glasaju na konferenciji, podnose se na odobrenje Generalnoj skupštini.

2. Amandman usvojen u skladu s tačkom (1) ovog člana stupa na snagu nakon odobrenja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i prihvatanja od strane dve trećine država članica.

3. Kada stupi na snagu, amandman postaje obavezan za one države članice koje su ga prihvatile, a ostale države članice i dalje obavezuju odredbe ove konvencije i svi eventualni amandmani prihvaćeni ranije.

Član 51

1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija prima i dostavlja svim državama tekst o

rezervama koje izraze države u vreme ratifikacije ili pristupanja. 2. Rezerva koja nije u skladu s ciljem i namenom ove konvencije nije dozvoljeno. 3. Rezerve se mogu povući u bilo koje vreme pismenim obaveštenjem upućenim

Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji o tome obaveštava sve države. Takvo obaveštenje stupa na snagu na dan kada ga primi Generalni sekretar.

Član 52

Država članica može otkazati ovu konvenciju pismenim obaveštenjem Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Otkaz stupa na snagu godinu dana nakon što Generalni sekretar primi ovo obaveštenje.

Član 53 Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je određen za depozitara Konvencije.

Član 54 Original ove konvencije, čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španskom jeziku podjednako verodostojni, deponuje se kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Potvrđujući navedeno, potpisnici za to propisno ovlašćeni, potpisali su ovu konvenciju.

Page 126: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

116

8. Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka

KONVENCIJA PROTIV TORTURE I DRUGIH SUROVIH, NELJUDSKIH ILI PONIŽAVAJUĆIH KAZNI I POSTUPAKA

Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i pristupanje Rezolucijom

Generalne skupštine 39/46 od 10. decembra 1984 STUPILA NA SNAGU: 26. juni 1987, u skladu sa članom 27 (1) Države članice ove konvencije, Smatrajući da, shodno principima Povelje Ujedinjenih nacija, priznavanje jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske porodice predstavlja osnove slobode, pravde i mira u svetu, Smatrajući da ta prava proističu iz dostojanstva neodvojivog od ljudske ličnosti, Smatrajući da su države dužne da, na osnovu Povelje, naročito člana 55. podstiču opšte i stvarno poštovanje prava čoveka i osnovnih sloboda, Vodeći računa o članu 5. Opšte deklaracije o pravima čoveka i o članu 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima prema kojima niko ne može biti podvrgnut torturi, niti surovim, neljudskim ili ponižavajućim kaznama ili postupcima, Vodeći računa, takođe, o Deklaraciji o zaštiti svih lica od mučenja i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, koju je usvojila Generalna skupština 9. decembra 1975. godine, U želji da povećaju efikasnost borbe protiv mučenja i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka u čitavom svetu, Saglasile su se o sledećem:

PRVI DEO

Član 1 1. U smislu ove konvencije, izraz "tortura" označava svaki akt kojim se jednom licu

namerno nanose bol ili teške fizičke ili mentalne patnje u cilju dobijanja od njega ili nekog trećeg lica obaveštenja ili priznanja ili njegovog kažnjavanja za delo koje

Page 127: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

117

je to ili neko treće lice izvršilo ili za čije izvršenje je osumnjičeno, zastrašivanja tog lica ili vršenja pritiska na njega ili zastrašivanja ili vršenja pritiska na neko treće lice ili iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kom obliku diskriminacije ako taj bol ili te patnje nanosi službeno lice ili bilo koje drugo lice koje deluje u službenom svojstvu ili na njegov podsticaj ili sa njegovim izričitim ili prećutnim pristankom. Taj izraz se ne odnosi na bol ili patnje koje su rezultat isključivo zakonitih sankcija, neodvojivih od tih sankcija ili koje te sankcije prouzrokuju.

2. Ovaj član je bez štete po bilo koji međunarodni instrument ili bilo koji nacionalni zakon koji sadrži ili može sadržavati odredbe šireg značaja.

Član 2

1. Svaka država članica preduzima zakonske, administrativne, sudske ili druge

efikasne mere kako bi sprečila izvršenje akata torture na teritoriji pod njenom jurisdikcijom.

2. Kao opravdanje za torturu ne može se navoditi nikakva izuzetna okolnost bilo da se radi o ratnom stanju ili opasnosti od rata, unutrašnjoj političkoj nestabilnosti ili bilo kom drugom vanrednom stanju.

3. Kao opravdanje za torturu ne može se navoditi naredba neke pretpostavljene ličnosti ili organa vlasti.

Član 3

1. Ni jedna država članica neće proterati, isterati niti izručiti jedno lice drugoj državi

ako postoje ozbiljni razlozi da se posumnja da može biti podvrgnuto torturi. 2. Da bi utvrdili postojanje takvih razloga, nadležni organi vodiće računa o svim

relevantnim okolnostima, uključujući, eventualno, postojanje niza sistematskih, ozbiljnih, očiglednih ili masovnih povreda prava čoveka u toj državi.

Član 4

1. Svaka država članica nastoji da se prema njenom krivičnom pravu sva akta torture

smatraju krivičnim delima. Isti je slučaj i sa pokušajem vršenja torture ili nekog drugog akta koji izvrši neko lice, a koji predstavlja saučesništvo ili učestvovanje u aktu torture.

2. Svaka država članica određuje za ova krivična dela odgovarajuće kazne kojima je uzeta u obzir njihova težina.

Član 5

1. Svaka država članica preduzima potrebne mere kako bi utvrdila svoju nadležnost

za krivična dela spomenuta u članu 4. u sledećim slučajevima: (a) ako je krivično delo izvršeno na teritoriji pod jurisdikcijom spomenute države

ili na vazduhoplovima ili brodovima upisanim u toj državi; (b) ako je navodno izvršilac krivičnog dela državljanin spomenute države;

Page 128: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

118

(c) ako je žrtva državljanin spomenute države i ako ona to smatra potrebnim. 2. Svaka država članica preduzima, takođe, potrebne mere kako bi utvrdila svoju

nadležnost za spomenuta krivična dela u slučaju da je navodni izvršilac tih dela na teritoriji pod njenom jurisdikcijom i da ga spomenuta država ne izručuje, shodno članu 8, jednoj od država spomenutih u tački 1. ovog člana.

3. Ova konvencija ne isključuje ničiju krivičnu nadležnost zasnovanu na nacionalnom zakonodavstvu.

Član 6

1. Ako smatra da je okolnostima to opravdano, nakon razmatranja obaveštenja

kojima raspolaže, svaka država članica na čijoj se teritoriji nalazi lice za koje se sumnja da je izvršilo krivično delo spomenuto u članu 4. obezbeđuje hapšenje tog lica ili preduzima sve potrebne sudske mere kako bi obezbedila njegovu prisutnost. To hapšenje i te mere treba da budu u skladu sa zakonodavstvom spomenute države; one se mogu sprovoditi samo u roku potrebnom za pokretanje krivičnog gonjenja ili postupka za izdavanje.

2. Spomenuta država prethodno neodložno vrši istragu radi utvrđivanja činjenica. 3. Svako lice uhapšeno u skladu s tačkom 1. ovog člana može neodložno da stupi u

kontakt sa najbližim ovlašćenim predstavnikom države čije državljanstvo ima ili, ako je reč o apatridu, sa predstavnikom države u kojoj ima uobičajeno prebivalište.

4. Ako je jedna država uhapsila jedno lice, u skladu s odredbama ovog člana, ona o tom hapšenju i okolnostima kojima se opravdava to hapšenje odmah obaveštava države spomenute u tački 1. člana 5. Država koja sprovodi prethodnu istragu spomenutu u tački 2. ovog člana ubrzo o tome saopštava zaključke spomenutim državama i obaveštava ih o tome da li namerava da vrši svoju nadležnost.

Član 7

1. Država članica na teritoriji pod čijom jurisdikcijom je otkriven navodni izvršilac

krivičnog dela spomenutog u članu 4. ako ne izvrši izdavanje tog izvršioca, u slučajevima spomenutim u članu 5, podnosi predmet nadležnim organima kako bi sproveli krivični postupak.

2. Ti organi donose odluku pod istim uslovima kao i za svako drugo teško krivično delo opšteg prava u skladu s pravnim propisima te države. U slučajevima spomenutim u tački 2. člana 5. dokazna pravila koja se primenjuju na gonjenje i na osudu ni na koji način nisu manje stroga od pravila koja se primenjuju u slučajevima spomenutim u tački 1. člana 5.

3. Svako lice koje se goni za bilo koje krivično delo spomenuto u tački 4. ima zagarantovano pravo na pravično postupanje u svim fazama postupka.

Član 8

1. Krivična dela spomenuta u tački 4. se automatski unose u svaki ugovor o

izdavanju zaključen između država članica. Države članice se obavezuju da će

Page 129: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

119

uneti spomenuta krivična dela u svaki ugovor o izdavanju koji budu zaključile između sebe.

2. Ako jednoj državi članici koja izdavanje uslovljava postojanjem ugovora druga država članica, sa kojom nije vezana ugovorom o izdavanju, podnese zahtev za izdavanje, ona može ovu konvenciju smatrati kao pravnu osnovu za izdavanje u pogledu spomenutih krivičnih dela. Izdavanje zavisi od drugih uslova predviđenih pravom zamoljene države.

3. Države članice koje izdavanje ne uslovljavaju postojanjem ugovora međusobno priznaju spomenuta krivična dela kao slučajeve za izdavanje u uslovima predviđenim pravom zamoljene države.

4. Između država članica spomenuta krivična dela se smatraju, radi izdavanja, kao učinjena, kako prema mestu njihovog izvršenja tako i prema teritoriji pod jurisdikcijom država koje su dužne da utvrde svoju nadležnost prema tački 1. člana 5.

Član 9

1. Države članice pružaju jedne drugima najširu moguću pravnu pomoć u svakom

krivičnom postupku u vezi s krivičnim delima spomenutim u članu 4. uključujući i dostavljanje svih dokaznih elemenata kojima raspolažu i koja su potrebna radi postupka.

2. Države članice izvršavaju svoje obaveze u skladu s tačkom 1. ovog člana shodno svakom ugovoru o pravnoj pomoći koji može postojati između njih.

Član 10

1. Svaka država članica će se starati da upoznavanje i informisanje o zabrani torture

bude sastavni deo obrazovanja civilnog ili vojnog osoblja zaduženog za primenu zakona, medicinskog osoblja, vršilaca javnih funkcija i ostalih lica koja na bilo koji način mogu učestvovati u čuvanju, saslušanju ili ophođenju sa nekom uhapšenom, ili pritvorenom ili zatvorenom osobom.

2. Svaka država članica unosi spomenutu zabranu u utvrđena pravila ili uputstva u vezi s obavezama i dužnostima tih lica.

Član 11

Svaka država članica vrši sistematski nadzor nad pravilima, uputstvima, metodama i praksom saslušanja i nad odredbama u vezi sa čuvanjem i postupanjem na bilo koji način sa uhapšenim, pritvorenim ili zatvorenim licima na nekoj teritoriji pod njenom jurisdikcijom, a radi sprečavanja svakog slučaja torture.

Član 12 Svaka država članica se stara da nadležni organi neodložno izvrše nepristrasnu istragu svaki put kad postoje opravdani razlozi da se posumnja da je akt torture izvršen na nekoj teritoriji pod njenom jurisdikcijom.

Page 130: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

120

Član 13 Svaka država članica obezbeđuje svakom licu koje tvrdi da je bilo podvrgnuto torturi na nekoj teritoriji pod njenom jurisdikcijom pravo da se žali nadležnim organima spomenute države koji će neodložno i nepristrasno ispitati slučaj. Preduzeće se mere radi obezbeđenja zaštite lica koje se žalilo i lica kao svedoka od svakog lošeg postupanja ili bilo kakvog zastrašivanja zbog podnesene žalbe ili bilo kakve date izjave.

Član 14 1. Svaka država članica, u svom pravnom sistemu, garantuje žrtvi nekog akta torture

pravo dobijanja naknade i pravednog i odgovarajućeg obeštećenja, uključujući sredstva potrebna za njegovu što potpuniju rehabilitaciju. U slučaju smrti žrtve akta torture, imaoci prava te žrtve polažu pravo na obeštećenje.

2. Ovaj član ne isključuje nikakvo pravo na obeštećenje koje bi imala žrtva ili bilo koje drugo lice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Član 15

Svaka država članica se stara da izjava za koju se dokaže da je dobijena torturom ne može da bude navedena kao dokazni element u nekom postupku, osim protiv lica optuženog za torturu da bi se utvrdilo da je izjava data.

Član 16 1. Svaka država članica se obavezuje da će na teritoriji pod svojom jurisdikcijom

zabraniti primenu drugih dokumenata o uvođenju surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, a koja nisu akta torture utvrđena u članu 1, ako takva akta vrši predstavnik javne funkcije ili neko drugo lice koje istupa u službenom svojstvu ili na njegovo podsticanje ili sa njegovim izričitim ili prećutnim pristankom. Posebno, obaveze navedene u čl. 10, 11, 12. i 13. primenjuju se tako što će pojam torture biti zamenjen pojmom drugih oblika surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.

2. Odredbe ove konvencije ne idu na štetu odredaba bilo kog međunarodnog instrumenta ili nacionalnog zakona koji zabranjuje surove, neljudske ili ponižavajuće kazne ili postupke ili koji se odnose na izdavanje ili proterivanje.

DRUGI DEO

Član 17 1. Obrazovan je Komitet protiv torture (u daljem tekstu: Komitet) čije su funkcije

definisane. Komitet čini deset eksperata visokih moralnih kvaliteta čija je kompetentnost u oblasti prava čoveka priznata i koji zasedaju u ličnom svojstvu.

Page 131: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

121

Eksperte biraju države članice, vodeći računa o pravednoj geografskoj zastupljenosti i značaju učešća u radu Komiteta nekih lica sa pravnim iskustvom.

2. Članovi Komiteta se biraju tajnim glasanjem prema listi kandidata koje odrede države članice. Svaka država članica može odrediti jednog kandidata koga bira među svojim državljanima. Države članice imaju u vidu značaj činjenice da određeni kandidati istovremeno budu članovi Komiteta za prava čoveka, osnovanog u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, koji su spremni da budu članovi Komiteta protiv torture.

3. Članovi Komiteta se biraju prilikom sastanaka država članica koje saziva generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija i koji se održavaju svake druge godine. Na tim sastancima, na kojima kvorum čine dve trećine država članica, za članove Komiteta biraju se kandidati koji dobijaju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova predstavnika država članica koji su prisutni i koji glasaju.

4. Prvi izbori će se obaviti najkasnije šest meseci posle datuma stupanja na snagu ove konvencije. Četiri meseca najmanje pre datuma svakog izbora, generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija upućuje pismo državama članicama i poziva ih da svoje kandidature podnesu u roku od tri meseca. Generalni sekretar sačinjava listu prema alfabetskom redu svih tako određenih kandidata, navodeći države članice koje su ih odredile i dostavlja je državama članicama.

5. Članovi Komiteta se biraju ne četiri godine. Oni se mogu ponovo izabrati ako budu ponovo kandidovani. Međutim, mandat pet članova izabranih na prvim izborima prestaje nakon dve godine. Neposredno posle prvih izbora, ime tih pet članova izvlači žrebom predsednik sastanka spomenutog u tački 3. ovog člana.

6. Ako jedan član Komiteta premine, razreši se funkcija ili iz bilo kog razloga više ne bude u stanju da obavlja svoje funkcije u Komitetu, država članica koja ga je odredila imenuje drugog eksperta, svog državljanina, koji ostaje u Komitetu za preostalo vreme mandata, pod rezervom odobrenja većine država članica. Smatra se da je ovo odobrenje dobijeno, osim ako polovina država članica ili više od polovine ne iznese suprotno mišljenje u roku od šest nedelja od trenutka kada ih generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija obavesti o predloženom imenovanju.

7. Države članice snose troškove članova Komiteta za period u kome obavljaju funkcije u Komitetu.

Član 18

1. Komitet bira svoj biro za period od dve godine. Članovi biroa mogu biti ponovo

birani. 2. Komitet sam utvrđuje svoj poslovnik. Taj poslovnik, međutim, treba da sadrži

naročito sledeće odredbe: (a) za kvorum je potrebno prisustvo šest članova; (b) odluke Komiteta usvajaju se većinom glasova prisutnih članova.

3. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija stavlja na raspolaganje Komitetu osoblje i prostorije koji su mu potrebni za efikasno obavljanje poslova poverenih mu u skladu sa ovom konvencijom.

Page 132: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

122

4. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija saziva prvi sastanak članova Komiteta. Posle svog prvog sastanka, Komitet se sastaje u svim prilikama predviđenim njegovim poslovnikom.

5. Države članice snose troškove održavanja sastanaka država članica i Komiteta, uključujući plaćanje Organizaciji ujedinjenih nacija svih troškova, kao što su troškovi osoblja i prostorije koje Organizacija bude angažovala u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Član 19

1. Države članice podnose Komitetu, posredstvom generalnog sekretara Organizacije

ujedinjenih nacija, izveštaj o merama koje su preduzele da bi ispunile svoje obaveze u skladu sa ovom konvencijom, u roku od godinu dana, računajući od dana stupanja na snagu Konvencije za zainteresovanu državu članicu. Zatim, države članice svake četvrte godine podnose dopunski izveštaj o svim novim preduzetim merama i druge izveštaje koje Komitet zatraži.

2. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija dostavlja izveštaj svim državama članicama.

3. Komitet razmatra svaki izveštaj i može da daje uopštene komentare o izveštaju koje oceni potrebnim i dostavlja ih svakoj zainteresovanoj državi članici. Ta država članica može da ih dostavi Komitetu kao odgovor na sve primedbe koje smatra korisnim.

4. Komitet može odlučiti da u godišnjem izveštaju, koji sačinjava u skladu sa članom 24, ponovi sve komentare koje je formulisao u skladu sa tačkom 3. ovog člana, zajedno sa primedbama koje su po tom pitanju dobijene od zainteresovane države članice. Ako zainteresovana država članica to zahteva, Komitet, takođe, može ponoviti izveštaj koji je podneo na osnovu tačke 1. ovog člana.

Član 20

1. Ako Komitet primi verodostojna obaveštenja za koja mu se učini da sadrže

pouzdana obaveštenja o tome da se tortura sistematski primenjuje na teritoriji jedne države članice, on poziva tu državu da sarađuje u razmatranju tih obaveštenja i da ga, u tom cilju, obavesti o svojim opaskama o tom pitanju.

2. Vodeći računa o svim primedbama koje eventualno podnese zainteresovana država članica i o ostalim odgovarajućim obaveštenjima kojima raspolaže, Komitet može, ako to smatra opravdanim, da zaduži jednog ili više svojih članova da pristupe poverljivoj istrazi i da mu o tome hitno podnesu izveštaj.

3. Ako se istraga sprovodi u skladu sa tačkom 2. ovog člana, Komitet traži saradnju zainteresovane države članice. U dogovoru sa tom državom članicom, a radi istrage, može se predvideti poseta teritoriji te države.

4. Nakon što razmotri zaključke koje mu član ili članovi podnesu shodno tački 2. ovog člana, Komitet dostavlja te zaključke zainteresovanoj državi članici, kao i sve komentare i sugestije koje smatra umesnim imajući u vidu datu situaciju.

5. Celokupna aktivnost Komiteta spomenuta u tač. 1. do 4. ovog člana poverljiva je, a u svim etapama tog rada teži se postizanju saradnje sa državom članicom. Kada

Page 133: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

123

završi rad u vezi sa istragom vođenom u skladu sa tačkom 2. i nakon konsultovanja sa zainteresovanom državom članicom, Komitet može odlučiti da se u godišnji izveštaj koji on sačinjava u skladu sa članom 24. unese kratak izveštaj o rezultatima rada.

Član 21

1. Svaka država članica ove konvencije može, u skladu sa ovim članom, izjaviti u

svakom trenutku da priznaje da je Komitet nadležan da prima i razmatra saopštenja u kojima jedna država članica tvrdi da neka druga država članica ne ispunjava svoje obaveze na osnovu ove konvencije. Ta saopštenja se mogu primati i razmatrati u skladu sa ovim članom samo ako potiču od države članice koja je dala izjavu da priznaje, što se nje tiče, nadležnost Komiteta. Komitet ne prima nikakvo saopštenje koje se odnosi na državu članicu koja nije dala takvu izjavu. Navedena procedura se primenjuje u vezi sa saopštenjima koja se prime u skladu sa ovim članom: (a) Ako država članica ove konvencije smatra da neka druga država takođe

članica Konvencije ne primenjuje odredbe Konvencije, ona može, pismenim putem, da skrene pažnju toj državi na to pitanje. U roku od tri meseca, računajući od datuma prijema saopštenja, država kojoj je to saopštenje upućeno dostaviće državi koja je uputila saopštenje, objašnjenje ili bilo koju drugu pismenu izjavu kojom se objašnjavaju pitanja i koja treba da sadrži što je moguće više i što korisnija obaveštenja o pravilima postupka i o pravnim sredstvima, bilo da su već korišćena, bilo da se koriste ili se tek mogu koristiti;

(b) Ako u roku od šest meseci, računajući od datuma kada država kojoj je saopštenje upućeno primi to originalno saopštenje, pitanje ne bude rešeno na zadovoljstvo dveju zainteresovanih država članica, obe imaju pravo da podnesu to pitanje Komitetu, upućujući po jedno saopštenje Komitetu i drugoj zainteresovanoj državi;

(c) Komitet može biti nadležan za predmet koji mu je podnesen u skladu sa ovim članom samo nakon što bude siguran da su sva raspoloživa interna pravna sredstva iskorišćena i iscrpljena, u skladu sa opštepriznatim principima međunarodnog prava. To pravilo se ne primenjuje u slučajevima u kojima žalidbeni postupci prekoračuju razumne rokove niti u slučajevima u kojima je malo verovatno da će žalidbeni postupci dati zadovoljenje licu koje je žrtva kršenja ove konvencije;

(d) Komitet održava svoje sednice iza zatvorenih vrata kada razmatra saopštenja predviđena ovim članom;

(e) Pod rezervom odredaba stava (c), Komitet stavlja svoje dobre usluge na raspolaganje zainteresovanim državama članicama kako bi postigle mirno rešenje pitanja, zasnovano na poštovanju obaveza predviđenih ovom konvencijom. U tom cilju, Komitet može, ako to smatra potrebnim, osnovati ad hoc komisiju za pomirenje;

Page 134: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

124

(f) U svakom sporu koji mu je podnesen u skladu sa ovim članom, Komitet može da zatraži od zainteresovanih država članica navedenih u stavu (b) da mu dostave sva odgovarajuća obaveštenja;

(g) Zainteresovane države članice navedene u stavu (b) imaju pravo da budu zastupljene za vreme dok Komitet razmatra predmete i da daju primedbe usmeno ili pismeno ili u jednoj i u drugoj formi;

(h) Komitet mora podneti izveštaj u roku od dvanaest meseci računajući od dana kada je primio saopštenje navedeno u stavu (b): (i) Ako je bilo moguće naći rešenje u skladu sa odredbama stava (e),

Komitet se u svom izveštaju ograničava na kratko iznošenje činjenica i postignutog rešenja;

(ii) Ako se rešenje nije moglo naći u skladu sa odredbama stava (e), Komitet se u svom izveštaju ograničava na kratko iznošenje činjenica; tekst pismenih primedaba i zapisnik o usmenim primedbama koje su iznele zainteresovane države članice dodaju se izveštaju. Za svaki predmet izveštaj se dostavlja zainteresovanim državama članicama.

2. Odredbe ovog člana stupaju na snagu kada pet država članica ove konvencije daju izjavu predviđenu tačkom 1. ovog člana. Spomenutu izjavu država članica deponuje kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija koji kopije te izjave dostavlja drugim državama članicama. Izjava se može povući u svakom trenutku saopštenjem upućenim generalnom sekretaru. To povlačenje je bez štete po razmatranje svakog pitanja koje je predmet saopštenja već dostavljenog u skladu sa ovim članom; nikakvo drugo saopštenje jedne države članice neće se primiti u skladu sa ovim članom nakon što generalni sekretar primi saopštenje o povlačenju izjave, osim ako zainteresovana država članica ne da novu izjavu.

Član 22

1. Svaka država članica ove konvencije može, shodno ovom članu, izjaviti u svakom

trenutku da priznaje da je Komitet nadležan da primi i razmatra saopštenja koja su mu dostavili pojedinci ili su dostavljena u ime pojedinaca koji su pod njenom jurisdikcijom i koji utvrde da su žrtve kršenja odredaba Konvencije od strane neke države članice. Komitet ne prima nikakvo saopštenje koje se odnosi na jednu državu članicu koja nije dala takvu izjavu.

2. Komitet oglašava neprihvatljivim svako saopštenje koje je podneseno u skladu sa ovim članom, a koje je anonimno ili za koje on smatra da predstavlja zloupotrebu prava na podnošenje takvih saopštenja ili da je nespojivo sa odredbama ove konvencije.

3. Pod rezervom odredaba tačke 2, svako saopštenje koje mu je podneseno u skladu sa ovim članom Komitet upućuje državi članici ove konvencije koja je dala izjavu u skladu sa tačkom 1, a koja je navodno prekršila bilo koju odredbu Konvencije. U roku sledećih šest meseci, spomenuta država podnosi Komitetu pismeno objašnjenje ili izjavu kojom se objašnjavaju pitanja i navode, u slučaju potrebe, mere koje bi ona mogla preduzeti radi poboljšanja situacije.

Page 135: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

125

4. Komitet razmatra saopštenja koja je primio u skladu sa ovim članom, vodeći računa o svim informacijama koje su mu podneli pojedinci ili su podnesene u ime pojedinaca ili su ih podnele zainteresovane države članice.

5. Komitet neće razmatrati ni jedno saopštenje pojedinca u skladu sa ovim članom, a da se prethodno ne uveri u sledeće: (a) da isto pitanje nije razmatrano i da se ne razmatra pred nekom drugom

međunarodnom instancom nadležnom za istragu ili rešavanje spora; (b) da je pojedinac iscrpeo sva interna raspoloživa sredstva; to pravilo se ne

primenjuje ako žalbeni postupci premašuju razumne rokove ili ako je malo verovatno da će oni dati zadovoljenje pojedincu koji je žrtva kršenja ove konvencije.

6. Komitet održava sednice iza zatvorenih vrata ako razmatra saopštenja predviđena ovim članom.

7. Komitet saopštava svoje konstatacije zainteresovanoj državi članici i pojedincu. 8. Odredbe ovog člana stupaju na snagu kada pet država članica ove konvencije daju

izjavu predviđenu u tački 1. ovog člana. Država članica deponuje tu izjavu kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija, koji dostavlja kopije te izjave ostalim državama članicama. Izjava se može povući u svakom trenutku saopštenjem upućenim generalnom sekretaru. To povlačenje je bez štete po razmatranje svakog pitanja koje je predmet saopštenja koje je već dostavljeno u skladu sa ovim članom. Nikakvo drugo saopštenje koje je dostavio pojedinac ili je dostavljeno za račun pojedinca neće biti primljeno u skladu sa ovim članom nakon što generalni sekretar primi saopštenje o povlačenju izjave, osim ako zainteresovana država članica nije dala novu izjavu.

Član 23

Članovi Komiteta i članovi ad hoc komisija za pomirenje koji bi mogli biti naimenovani u skladu sa stavom (e) tačke 1. člana 21. imaju pravo na olakšice, privilegije i imunitete koji su priznati ekspertima u službi Organizacije ujedinjenih nacija, kao što su navedeni u odgovarajućim delovima Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

Član 24 Komitet podnosi državama članicama i Generalnoj skupštini Organizacije ujedinjenih nacija godišnji izveštaj o aktivnostima koje će preduzeti u svrhe primene ove konvencije.

TREĆI DEO

Član 25 1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje svim državama. 2. Ova konvencija podleže ratifikaciji. Instrumenti o ratifikaciji će biti deponovani

kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Page 136: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u... 

126

Član 26 Sve države mogu pristupiti ovoj konvenciji. Pristupanje će se vršiti deponovanjem instrumenta o pristupanju kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 27 1. Ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana od dana deponovanja kod

generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili o pristupanju.

2. Za svaku državu koja bude ratifikovala ovu konvenciju ili joj pristupi posle deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili o pristupanju, Konvencija stupa na snagu trećeg dana od datuma kada ta država deponuje svoj instrument o ratifikaciji ili o pristupanju.

Član 28

1. Svaka država će moći, u trenutku kada potpiše ili ratifikuje ovu konvenciju ili joj

pristupi, izjaviti da ne priznaje nadležnost datu Komitetu u skladu sa članom 20. 2. Svaka država članica koja bude formulisala rezervu u skladu sa odredbama tačke

1. ovog člana moći će u svakom trenutku povući tu rezervu saopštenjem upućenim generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 29

1. Svaka država članica ove konvencije može da predloži amandman i da podnese

svoj predlog generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija. Generalni sekretar saopštava predlog amandmana državama članicama tražeći od njih da mu saopšte da li prihvataju organizovanje konferencije država članica radi razmatranja predloga i njegovog stavljanja na glasanje. Ako se za četiri meseca od datuma takvog saopštenja najmanje jedna trećina država članica izjasni za održavanje te konferencije, generalni sekretar organizuje konferenciju pod pokroviteljstvom Organizacije ujedinjenih nacija. Svaki amandman koji usvoji većina država članica koje prisustvuju konferenciji i koje glasaju, generalni sekretar će podneti na prihvatanje svim državama članicama.

2. Amandman usvojen prema odredbama tačke 1. ovog člana stupa na snagu kada dve trećine država članica ove konvencije obaveste generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija da su ga prihvatile u skladu sa procedurom predviđenom njihovim ustavom.

3. Kada stupe na snagu, amandmani imaju obavezujuću snagu za države članice koje ih prihvate, pri čemu ostale države članice ostaju vezane odredbama ove konvencije i svim prethodnim amandmanima koje su prihvatile.

Page 137: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista I - Međunarodni sporazumi i međunarodni instrumenti koji se direktno primenjuju u...

127

Član 30 1. Svaki spor između dve ili više država članica u vezi sa tumačenjem ili primenom

ove konvencije koji se ne može rešiti pregovorima podnosi se arbitraži na traženje jedne od tih država. Ako za šest meseci od datuma zahteva za arbitražu strane ne postignu sporazum o organizovanju arbitraže, svaka od njih može podneti spor Međunarodnom sudu pravde podnoseći žalbu u skladu sa Statutom Suda.

2. Svaka država može, u trenutku kada potpiše ili ratifikuje ovu konvenciju ili joj pristupi, izjaviti da se ne smatra vezanom odredbama tačke 1. ovog člana. Ostale države članice neće biti vezane spomenutim odredbama u odnosu na svaku državu članicu koja bude formulisala takvu rezervu.

3. Svaka država članica koja bude formulisala rezervu u skladu sa odredbama tačke 2. ovog člana moći će u svakom trenutku povući tu rezervu saopštenjem upućenim generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 31

1. Država članica može otkazati ovu konvenciju pismenim saopštenjem upućenim

generalnom sekretaru Organizacije ujedinjenih nacija. Otkazivanje dobija dejstvo godinu dana posle datuma kada saopštenje primi generalni sekretar.

2. Takvo otkazivanje ne oslobađa državu članicu obaveza koje joj pripadaju u skladu sa ovom konvencijom u vezi sa svakim aktom ili svakim propustom koji počini pre datuma kada otkazivanje dobije dejstvo. Otkazivanje nije prepreka za nastavljanje razmatranja svakog pitanja koje je već bilo izneseno pred Komitetom na dan kada je otkazivanje dobilo dejstvo.

3. Posle datuma kada otkazivanje od jedne države članice dobije dejstvo, Komitet ne preduzima razmatranje ni jednog novog pitanja u vezi sa tom državom.

Član 32

Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija saopštava svim državama članicama Organizacije ujedinjenih nacija i svim državama koje budu potpisale ovu konvenciju ili joj budu pristupile:

(a) potpise, ratifikacije i pristupanja primljene na osnovu čl. 25. i 26; (b) datum stupanja na snagu Konvencije na osnovu člana 27. i datum stupanja na

snagu svakog amandmana primenom člana 29; (c) otkazivanja primljena na osnovu člana 31.

Član 33

1. Ova konvencija, čiji su tekstovi na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom,

ruskom i španskom jednako verodostojni, biće deponovana kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

2. Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija dostaviće po jednu propisno overenu kopiju ove konvencije svim državama.

Page 138: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 139: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

LISTA II

LISTA DODATNIH MEĐUNARODNIH I EVROPSKIH INSTRUMENATA VEZANIH ZA LJUDSKIH PRAVA

Page 140: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 141: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

131

1. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

MEĐUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA

Usvojen i otvoren za potpis, ratifikaciju i pristupanje Rezolucijom Generalne

skupštine 2200A (XXI) od 16. decembra 1966 STUPANJE NA SNAGU: 3. januar 1976. u skladu sa članom 27

PREAMBULA Države članice ovog pakta, Smatrajući da, prema principima izraženim u Povelji Ujedinjenih nacija, priznanje dostojanstva koje je bitno za sve članove ljudske porodice i njihovih jednakih i neotuđivih prava predstavlja osnovu slobode, pravde i mira u svetu, Uviđajući da ova prava proizilaze iz dostojanstva neodvojivog od čovekove ličnosti, Uviđajući da se, prema Opštoj deklaraciji o pravima čoveka, ideal slobodnog ljudskog bića, oslobođenog straha i bede, može postići samo ako se stvore uvjeti koji omogućavaju svakome da uživa svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, i svoja građanska i politička prava, Smatrajući da Povelja Ujedinjenih nacija nameće državama obavezu da unapređuje opšte i stvarno poštovanje čovekovih prava i sloboda, Vodeći računa o činjenici da pojedinac ima dužnost prema drugome i prema zajednici kojoj pripada i da je dužan zalagati se za unapređenje i poštovanje prava priznatih ovim paktom, Dogovorile su se o sledećim članovima:

DEO I

Član 1 1. Svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava, oni slobodno

određuju svoj politički status i slobodno osiguravaju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj.

2. Da bi postigli svoje ciljeve, svi narodi mogu slobodno da raspolažu svojim bogatstvima i svojim prirodnim izvorima, bez štete po obaveze koje proističu iz

Page 142: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

132

međunarodne privredne saradnje, zasnovane na principu uzajamnog interesa i međunarodnog prava. Jedan narod ne može ni u kom slučaju da bude lišen svojih vlastitih sredstava za život.

3. Države članice ovog pakta, uključujući tu i one države koje su odgovorne za upravljanje neautonomnim teritorijama i teritorijama pod starateljstvom, dužne su pomagati ostvarenja prava naroda na samoopredjeljenje i poštovati ovo pravo shodno odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.

DEO II

Član 2 1. Svaka država članica ovog pakta obavezuje se da i pojedinačno i putem

međunarodne pomoći i saradnje, naročito na ekonomskom i tehničkom polju, a koristeći u najvećoj mogućoj meri svoje raspoložive izvore poduzima korake kako bi se postepeno postiglo puno ostvarenje prava priznatih u ovom paktu svim odgovarajućim sredstvima, posebno uključujući donošenje zakonodavnih mera.

2. Države članice ovog pakta obavezuju se da garantuju da će sva prava koja su u njemu formulisana biti ostvarivana bez ikakve diskriminacije zasnovane na rasi, boji, polu, jeziku, političkom ili kakvom drugom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom porieklu, imovinskom stanju, rođenju ili kakvoj drugoj okolnosti.

3. Vodeći na odgovarajući način računa o pravima čoveka i svojoj nacionalnoj privredi, zemlje u razvoju mogu odrediti u kojoj će meri garantovati licima koja nisu njeni državljani ekonomska prava priznata ovim paktom.

Član 3

Države članice ovog pakta obavezuju se da osiguraju jednako pravo muškarcima i ženama da uživaju sva ekonomska, socijalna i kulturna prava koja su nabrojena u ovom paktu.

Član 4 Države članice ovog pakta priznaju da, u pogledu uživanja prava koje država osigurava prema ovom paktu, država može ograničiti ta prava samo zakonom, i to u onoj meri koja je u saglasnosti sa prirodom ovih prava i isključivo unaprjeđenja opšteg blagostanja u demokratskom društvu.

Član 5 1. Ni jedna odredba ovog pakta ne može se tumačiti kao da sadrži bilo kakvo pravo

za neku državu, grupaciju ili pojedinca da obavlja neku delatnost ili da vrše neki akt u cilju rušenja prava ili slobode priznate ovim paktom ili da zavode veća ograničenja od onih predviđenih ovih paktom.

Page 143: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

133

2. Ne priznaje se nikakvo ograničenje ili odstupanje od osnovnih prava čoveka koja su priznata ili važe u svakoj zemlji prema zakonima, konvencijama, propisima ili običajima, pod izgovorom da ih ovaj pakt ne priznaje ili ih priznaje u manjoj meri.

DEO III

Član 6 1. Države članice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaća pravo koje ima

svako lice na mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i poduzimaju odgovarajuće mere za očuvanje ovog prava.

2. Među mera koje svaka država članica ovog pakta treba da poduzme u cilju punog ostvarenja ovog prava spadaju programi tehničke i stručne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uslovima koji čovjeku garantuju uživanje osnovih političkih i ekonomskih sloboda.

Član 7

Države članice ovog pakta priznaju pravo koje ima svako lice da se koristi pravičnim i povoljnim uslovima za rad koji naročito osiguravaju:

(a) nagradu koja mininalno osigurava svim radnicima: (i) pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad i iste vrednosti bez ikakve

razlike, a posebno žene moraju da imaju garanciju da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primaju istu nagradu kao oni za isti rad;

(ii) pristojan život za njih i njihovu porodicu shodno odredbama ovog pakta;

(b) higijensko - tehničku zaštitu na radu; (c) istu mogućnost za sve da napreduju u svom radu u višu odgovarajuću

kategoriju, vodeći računa jedino o navršenim godinama službe i o sposobnostima;

(d) odmor, razonodu, razumno ograničenje radnog vremene i povremena plaćena odsustva, kao i naknadu za praznične dane.

Član 8

1. Države članice ovog pakta obavezuju se da osiguraju:

(a) pravo koje ima svako lice da sa drugima osniva sindikate i da se učlani u sindikat po svom izboru, uz jedini uslov da pravila budu utvrđena od strane zainteresovane organizacije, u cilju unapređenja i zaštite ekonomskih i socijalnih interesa. Ostvarivanje ovog prava može biti predmet jedino ograničenja predviđenih zakonom i koja predstavljaju potrebne mere u demokratskom društvu, u interesu nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, ili zaštite prava i sloboda drugoga;

Page 144: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

134

(b) pravo koje imaju sindikati da stvaraju udruženja i nacionalne saveze i pravo koje ovi imaju na stvaranje međunarodnih sindikalnih organizacija ili na učlanjivanje u njih;

(c) pravo koje imaju sindikati da slobodno obavljaju svoju delatnost, bez drugog ograničenja osim onog koje predviđa zakon, a koje predstavlja potrebnu meru u demokratskom društvu, u interesu nacionalne sigurnosti ili javnog poretka, ili radi zaštite prava i sloboda drugoga;

(d) pravo na štrajk, koje se ostvaruje prema zakonima svake zemlje. 2. Ovaj član ne sprečava da se vršenje ovih prava od strane članova oružanih snaga,

policije ili državne uprave, podvrgne zakonskim ograničenjima. 3. Nijedna odredba ovog člana ne dopušta državama članicama Konvencije

Međunarodne organizacije rada od 1948. godine o sindikalnoj slobodi i zaštiti sindikalnog rada da donosi zakonske mere koje bi narušavale ili da primenjuju zakon na način koji bi narušavao garancije predviđene navedenom konvencijom.

Član 9

Države članice ovog pakta priznaju pravo svakom licu na socijalno obezbjeđenje, uključujući tu socijalno osiguranje.

Član 10 Države članice ovog pakta priznaju da: 1. Treba da bude pružena što šira zaštita i pomoć porodice koja je prirodni i osnovni

sastavni deo društva, posebno za njeno obrazovanje i za ono vreme za koje ona snosi odgovornost za izdržavanje i odgajanje dece o kojima se brine. Na sklapanje braka budući supružnici moraju slobodno pristati.

2. Treba da bude pružena posebna zaštita majkama za razumno vreme pre i posle rođenja dece. Zaposlene majke treba da uživaju, za vreme ovog perioda, plaćeno odsustvo ili odsustvo uz odgovarajuća davanja iz socijalnog osiguranja.

3. Treba poduzeti posebne mere zaštite i pomoći u korist dece i mladih, bez ikakve diskriminacije iz rodbinskih ili drugih razloga. Deca i omladina moraju da budu zaštićeni od ekonomske i socijalne eksploatacije. Zakonom treba da se zabrani zapošljavanje na poslovima koji su takve prirode da mogu da izlože opasnosti njihov moral ili njihovo zdravlje, da dovedu u opasnost njihov život ili da naškode njihovom normalnom razvoju. Države treba isto tako da utvrde granice starosti ispod koji je plaćeni rad dečije radne snage zakonom zabranjen i kažnjiv.

Član 11

1. Države članice ovog pakta priznaju pravo svakom licu na životni standard

dovoljan za njega samog i njegovu porodicu, ubrajajući tu i dovoljnu hranu, odeću i smeštaj, kao i stalno poboljšanje njegovih uslova života. Države članice će poduzeti odgovarajuće mere radi osiguranja ostvarenja ovog prava i u tom cilju one priznaju bitni značaj slobodno izabrane međunarodne saradnje.

Page 145: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

135

2. Države članice ovog pakta, priznajući osnovno pravo koje ima svako lice na zaštitu od gladi, donet će, pojedinačno ili kroz međunarodnu saradnju, potrebne mjere uključujući tu i konkretne programe: (a) za poboljšanje metoda proizvodnje, očuvanja i podele prehrambenih

proizvoda kroz puno korištenje tehničkih i naučnih znanja, kroz širenje odgojnih principa o ishrani, razvitak ili reformu agrarnih sistema tako da osiguraju što je moguće bolje osposobljavanje i korišćenje prirodnih bogatstava;

(b) za osiguranje pravične raspodele svetskih prehrambenih bogatstava u odnosu na potrebe, vodeći računa o problemima koji se postavljaju kako u zemljama uvoznicama tako i u zemljama izvoznicama prehrambenih proizvoda.

Član 12

1. Države članice ovog pakta priznaju pravo koje ima svako lice na najbolje psihičko

i mentalno zdravlje koje može da postigne. 2. Mere koje će država članica ovog pakta poduzeti u cilju osiguranja punog

ostvarenja ovog prava treba da obuhvate mere potrebne radi osiguranja: (a) smanjenje broja mrtvorođene dece i smrtnosti dece, kao i zdrav razvitak

deteta; (b) poboljšanje svih vidova higijene sredine i industrijske higijene; (c) profilaksije i liječenje epidemičkih, endemičkih, profesionalnih i drugih

oboljenja, kao i borbu protiv ovih bolesti; (d) stvaranje uslova za osiguranje svima lekarskih usluga i pomoći u slučaju

bolesti.

Član 13 1. Države članice ovog pakta priznaju svakom licu pravo na obrazovanje. One se

slažu da obrazovanje treba da ima za cilj pun razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva i da pojača poštovanje prava čoveka i osnovnih sloboda. One su suglasne osim toga da obrazovanje treba da omogući svakom licu da igra korisnu ulogu u slobodnom društvu, da potpomaže razumevanje, toleranciju i prijateljstvo između svih naroda i svih rasnih, etničkih ili verskih grupa i da podstiče razvoj delatnosti Ujedinjenih naroda na očuvanje mira.

2. Države članice ovog pakta priznaju da u cilju osiguranja punog korišćenja ovog prava: (a) osnovno školovanje mora da bude obavezno i svima dostupno besplatno; (b) srednje školovanje, u svojim raznim vidovima uključujući tu i srednje

tehničko i stručno školovanje, treba da bude opšte i dostupno svima kroz odgovarajuće mere, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog školovanja;

(c) više školovanje treba da bude dostupno svima podjednako, zavisno od sposobnosti svakoga, kroz odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog školovanja;

Page 146: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

136

(d) osnovno obrazovanje treba da bude podsticano ili pojačano što je moguće više za lica koja nisu dobila osnovno obrazovanje ili koja ga nisu dobila u potpunosti;

(e) treba aktivno raditi na razvoju školske mreže na svim stupnjevima, uspostaviti adekvatan sistem stipendija i stalno poboljšavati materijalne uslove nastavnog osoblja.

3. Države članice ovog pakta se obavezuju da poštuju slobodu roditelja i, u datom slučaju, zakonskih staratelja, da izaberu za svoju decu i druge ustanove koje mogu da propišu ili da se usvoje od strane države po pitanju školovanja i da osiguraju vjersko i moralno odgajanje svoje dece prema svojim vlastitim uverenjima.

4. Nikakva odredba iz ovog člana ne može se tumačiti kao da narušava slobodu pojedinca i pravnih lica da osnivaju i upravljaju školama pod uslovom da principi izneti u stavu 1. ovog člana budu poštovani i da obrazovanje koje pružaju ove škole bude u skladu sa minimalnim normama koje može da propiše država.

Član 14

Svaka država članica ovog pakta koja, u trenutku kada postaje članica, nije još mogla da osigura u svojoj metropoli ili na teritorijama pod svojom upravom, obaveznu i besplatnu osnovnu nastavu obavezuje se da izradi i donese u roku od dve godine iscrpni plan mjera potrebnih za postupno ostvarenje, u razumnom broju godina koje utvrdi taj plan, punu primjenu principa obaveznog besplatnog osnovnog školovanja za sve.

Član 15 1. Države članice ovog pakta priznaju svakom pravo:

(a) da učestvuje u kulturnom životu; (b) da se koristi dostignućima nauke i njihovom primenom; (c) da uživa zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proističu iz svake

naučne, književne ili umetničke proizvodnje čiji je on autor. 2. Mere koje države članice ovog pakta budu poduzele u cilju osiguranja punog

korišcenja ovog prava moraju obuhvatiti mere koje su potrebne za osiguranje očuvanja, razvitka i širenja nauke i kulture.

3. Države članice ovog pakta obavezuju se poštovati slobodu preko potrebnu za naučno istraživanje i stvaralačku delatnost.

4. Države članice ovog pakta priznaju koristi koje treba da budu rezultati jačanja i razvitka međunarodne saradnje i veza na polju nauke i kulture.

Page 147: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

137

DEO IV

Član 16 1. Države članice ovog pakta obavezuju se da podnesu, prema odredbama ovog dela

pakta, izveštaj o merama koje budu usvojile kao i o napretku postignutom u cilju osiguranja poštovanja prava priznatih u Paktu.

2. (a) Svi izveštaji se upućuju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija koji

dostavlja njihovu kopiju Ekonomskom i socijalnom savetu na razmatranje u skladu sa odredbama ovog pakta.

(b) Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja isto tako specijaliziranim agencijama kopiju izveštaja ili odgovarajuće delove izveštaja koje su uputile države članice ovog pakta, koje su takođe članovi navedenih specijaliziranih agencija ukoliko se ovi izveštaji ili delovi izveštaja odnose na pitanja u vezi sa nadležnostima ovih ustanova u skladu sa njihovim zakonodavnim aktima.

Član 17

1. Države članice ovog pakta podnose svoje izveštaje po etapama, prema programu

koji će izraditi Ekonomski i socijalni savet u roku od jedne godine računajući od dana stupanja na snagu ovog pakta, pošto bude konslutirao države članice i zainteresovane specijalizirane agencije.

2. Izveštaji mogu da iznesu faktore i teškoće koje ometaju ove države da u potpunosti izvrše svoje obaveze predviđene u ovom paktu.

3. U slučaju da je država članica ovog pakta već uputuila Ujedinjenim nacijama ili nekoj specijaliziranoj agenciji obaveštenje po tom pitanju, neće biti potrebno da se umnožavaju obaveštenje i biće dovoljno pozvati se na ova obaveštenja.

Član 18

Na osnovu odgovornosti koje su mu date Poveljom Ujedinjenih nacija po pitanju prava čoveka i osnovnih sloboda, Ekonomski i socijalni savet može da zaključi sporazume sa specijaliziranim agencijama radi podnošenja izveštaja u vezi sa postignutim napretkom u pogledu poštovanja odredaba ovog pakta koje ulaze u okvir njihove delatnosti. Ovi izveštaji mogu da obuhvate podatke o odlukama i preporuka, a usvojenim od strane nadležnih organa specijaliziranih agencija po pitanju provođenja ovih mera.

Član 19 Ekonomski i socijalni savet može da vrati Komisiji za prava čoveka radi opšteg proučavanja i preporuka ili radi informacije, ako je potrebno, izveštaje po pitanju prava čoveka koje dostavljaju države shodno članovima 16. i 17. i izveštaje po pitanju prava čoveka koje dostavljaju specijalizovane agencije prema članu 18. ovog pakta.

Page 148: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

138

Član 20 Države članice ovog pakta i zainteresovane specijalizirane ustanove mogu da podnesu Ekonomskom i socijalnom savetu primedbe o svakoj preporuci opšteg karaktera učinjenoj shodno članu 19. ovog pakta ili o svakoj napomeni preporuke opšteg karaktera u izveštaju Komisije o pravima čoveka ili u svakom drugom dokumentu navedenom u tom izveštaju.

Član 21 Ekonomski i socijalni savet može, s vremena na vreme, da podnese Generalnoj skupštini izveštaje koji sadrže preporuke ošteg karaktera i pregled obaveštenja koja su dobijena od država članica ovog pakta i specijalizovanih agencija o poduzetim merama i postignutom napretku radi osiguranja opšteg poštovanja prava priznatih u ovom paktu.

Član 22 Ekonomski i socijalni savet može da skrene pažnju ostalim organima Ujedinjenih nacija, njihovim pomoćnim organima i zainteresovanim specijaliziranim agencijama koje se bave pružanjem tehničke pomoći, na svako pitanje koje je pokrenuto u izveštajima navedenim u ovom delu ovog pakta, a koje može da pomogne organima da se izjasne, svaki u oblasti svoje nadležnosti, o umjesnosti međunarodnih mera koje mogu da doprinesu stvarnom i postupnom provođenju ovog pakta.

Član 23 Države članice ovog pakta saglasne su da mere međunarodnog karaktera koje imaju za cilj da osiguraju ostvarenje prava priznatih u ovom paktu obuhvaćaju naročito zaključivanje konvencija, usvajanje preporuke, davanje tehničke pomoći i organizovanje, zajedno sa zainteresovanim vladama, regionalnih i tehničkih sastanaka radi konsultiranja i proučavanja.

Član 24 Nijedna odredba ovog pakta ne može se tumačiti kao da narušava odredbe Povelje Ujedinjenih nacija i ustava specijaliziranih agencija, koje određuje odgovornosti raznih organa Ujedinjenih nacija i specijaliziranih agencija u pogledu pitanja koja su obrađena u ovom paktu.

Član 25 Nijedna odredba ovog pakta ne može se tumačiti kao da narušava pravo koje pripada svim narodima na puno i slobodno uživanje i korišcenje njihovih bogatstava i prirodnih izvora.

Page 149: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

139

DEO V

Član 26 1. Ovaj pakt otvoren je za potpisivanje svakoj državi članici Ujedinjenih nacija, ili

članu bilo koje specijalizirane agencije, svakoj državi članici Statuta Međunarodnog suda pravde, kao i svakoj drugoj državi koju pozove Generalna skupština Ujedinjenih nacija da postane članica ovog pakta.

2. Ovaj pakt podleže ratificiranju, a instrumenti o ratifikaciji se deponiraju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

3. Ovaj pakt je otvoren za pristupanje svakoj državi pomenutoj u stavu 1. ovog člana. 4. Pristupanje se vrši deponiranjem instrumenta o pristupanju kod Generalnog

sekretara Ujedinjenih nacija. 5. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obaveštava sve države koje su potpisale ovaj

pakt ili koje su mu pristupile o deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji ili instrumenta o pristupanju.

Član 27

1. Ovaj pakt stupa na snagu tri meseca nakon dana deponiranja kod Generalnog

sekretara Organizacije ujedinjenih nacija trideset petog instrumenta o ratifikaciji ili instrumenta o pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratificira ovaj pakt, ili mu pristupi posle deponiranja trideset petog instrumenta o ratifikaciji ili intrumenta o pristupanju, ovaj pakt stupa na snagu tri meseca po deponiranju instrumenta o ratifikaciji ili instrumenta o pristupanju od strane države.

Član 28

Odredbe ovog pakta primjenjuju se bez ikakvog ograničenja i izuzetka, na sve ustavne jedinice federativnih država.

Član 29 1. Svaka država članica ovog pakta može da predloži izmenu i dopunu i da izmenjen

i dopunjen tekst deponira kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar dostavlja tada sve nacrte izmena i dopuna državama članicama ovog pakta, tražeći da mu naznače da li žele da se sazove konferencija država članica radi razmatranja ovih nacrta i njihovih izglasavanja. Ako se najmanje jedna trećina država izjasni za ovo sazivanje, Generalni sekretar saziva konferenciju pod okriljem Ujedinjenih nacija. Svaka izmena i dopuna koju usvoji većina država koje su prisutne i koje glasaju na konferenciji dostavlja se na usvajanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

2. Ove izmene i dopune stupaju na snagu kada ih odobri Generalna skupština Ujedinjenih nacija i prihvati, prema svojim ustavnim pravilima, dvotrećinska većina država članica ovog pakta.

Page 150: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

140

3. Kada ove izmene i dopune stupe na snagu, obavezne su za države članice koje su ih usvojile, a ostale države članice ostaju vezane odredbama ovog pakta i svakom drugom dopunom i izmenom koja kasnije bude usvojena.

Član 30

Neovisno od saopštenja predviđenih u stavu 5. člana 26. ovog pakta Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija obaveštava sve države pomenute u stavu 1. tog člana:

(a) o potpisima, ratifikacijama i pristupanjima u skladu sa članom 26. ovog pakta;

(b) o datumu stupanja na snagu ovog pakta u skladu s članom 27. i o datumu stupanja na snagu izmena i dopuna predviđenih u članu 29. ovog pakta.

Član 31

1. Ovaj pakt, čiji su engleski, kineski, španski, francuski i ruski tekst podjednako

verodostojni, deponira se u arhivu Ujedinjenih nacija. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja overenu kopiju ovog pakta svim

državama navedenim u članu 26. ovog pakta.

Page 151: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

141

2. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI PRAVA SVIH RADNIKA

MIGRANATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Usvojena rezolucijom Generalne skupštine 45/158 od 18. decembra 1990.

PREAMBULA

Države članice ove konvencije, Uzimajući u obzir principe sadržane u osnovnim instrumentima Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, posebno Opštoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Konvenciji o pravima deteta, Uzimajući takođe u obzir principe i standarde utvrđene odgovarajućim instrumentima razrađenim u okviru rada Međunarodne organizacije rada, posebno Konvencije o migraciji u cilju zapošljavanja (br. 97), Konvenciji o migracijama u uslovima zloupotrebe i unapređenja jednakih mogućnosti i tretmana radnika migranata (br. 143), Preporuci o migraciji u cilju zapošljavanja (br. 86), Preporuci o radnicima migrantima (br. 151), Konvenciji o prisilnom i obaveznom radu (br. 29) i Konvenciji o ukidanju prinudnog rada (br. 105), Ponovno potvrđujući značaj principa sadržanih u Konvenciji Organizacije ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu protiv diskriminacije u obrazovanju, Podsećajući na Konvenciju protiv torture i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, Deklaraciju Četvrtog kongresa Ujedinjenih nacija o sprečavanju kriminala i tretmanu optuženih, Kodeks o ponašanju službenika unutrašnjih poslova i Konvenciju o ropstvu, Podsećajući da je jedan od zadataka međunarodne organizacije rada, kao što je navedeno u Statutu, zaštita interesa radnika zaposlenih u drugim zemljama, i imajući na umu ekspertize i iskustva te organizacije u oblastima koje se odnose na radnike migrante i članove njihovih obitelji, Priznavajući značaj rada obavljenog u vezi sa radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji u raznim organima Ujedinjenih nacija, a posebno u Komisiji za ljudska prava i Komisiji za društveni razvoj, i u Organizaciji ujedinjenih nacija za

Page 152: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

142

ishranu i poljoprivredu, Organizaciji ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu i Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao i u drugim međunarodnim organizacijama, Priznavajući takođe i napredak učinjen od strane nekih država na regionalnoj ili bilateralnoj osnovi u cilju zaštite prava radnika migranata i članova njihovih obitelji, kao i značaj i korist bilateralnih i multilateralnih sporazuma u ovoj oblasti, Shvaćajući značaj i obim migracionog fenomena koji obuhvaća milione ljudi i utiče na veliki broj država u međunarodnoj zajednici, Svesni uticaja toka kretanja radnika migranata na države i narode na koje se to odnosi, i u želji za uspostavljanjem normi koje doprinose usklađivanju stavova država putem prihvaćanja osnovnih principa koji se odnose na tretman radnika migranata i članova njihovih obitelji, Smatrajući situaciju ugroženosti u kojoj se često nalaze radnici migranti i članovi njihovih obitelji zbog, između ostalog, odsustva iz država svog porekla i teškoća sa kojima se susreću zbog svog prisustva u državi zaposlenja, Uvereni da prava radnika migranata i članova njihovih obitelji nisu svugde dovoljno priznata zbog čega je potrebna odgovarajuća međunarodna zaštita, Uzimajući u obzir činjenicu da je migracija često uzrok ozbiljnih problema za članove obitelji radnika migranata kao i za same radnike, posebno zbog razdvojenosti obitelji, Imajući na umu da su ljudski problemi vezani za migraciju mnogo ozbiljniji u slučaju vanrednih migracija i uvereni da zbog toga odgovarajuća akcija treba biti podstaknuta u cilju sprečavanja ili ukidanja prikrivenih kretanja ili nezakonitu trgovinu radnicima migrantima, dok bi istovremeno trebalo osigurati zaštitu njihovih temeljnih ljudskih prava, Uzimajući u obzir da su radnici koji su bez odgovarajućih dokumenata ili koji su u nekoj vandrednoj situaciji zapošljavani pod nepovoljnim uslovima rada u odnosu na druge radnike i da neki poslodavci podstaknuti time traže takve radnike u cilju ostvarivanja koristi od nelojalne konkurencije, Uzimajući takođe u obzir da će priznavanje mnogo širih temeljnih prava svih radnika migranata uticati na smanjenje želje za zapošljavanje pod nepovoljnijim uslovima radnika migranata koji su u vandrednoj situaciji i šta više priznavanje u normalnim situacijima određenih dodatnih prava radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji podstaći migrante i poslodavce da poštuju i da se ponašaju u skladu sa zakonima i postupcima uspostavljenim od države koje su u pitanju, Uvereni, stoga, o potrebi donošenja međunarodne zaštite prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji, ponovno potvrđujući i uspostavljajući osnovne norme u jednoj sveobuhvatnoj konvenciji koja bi mogla biti univerzalno primljena,

Page 153: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

143

Složile su se o sledećem:

DEO I POLJE PRIMENE I DEFINICIJE

Član 1

1. Ova konvencija se primjenjuje, osim ako je drugačije utvrđeno u daljem tekstu, na

sve radnike migrante i članove njihovih obitelji bez ikakve razlike u odnosu na pol, rasu, boju kože, jezik, religiju ili uverenje, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno poreklo, državljanstvo, dob, ekonomski položaj, imovinu, bračno stanje, rođenje ili drugi status.

2. Ova konvencija primenjiva će se na cielo vrieme trajanja migracije radnika migranata i članova njihovih obitelji, što obuhvaća pripremu za migraciju, odlazak, tranzit i čitav period boravka i plaćenih aktivnosti u zemlji zaposlenja kao i povratak u državu porekla ili državu nastanjenja.

Član 2

U svrhe ove konvencije: 1. Izraz “radnik migrant” odnosi se na osobu koja će biti zaposelna, jeste zaposlena

ili je bila zaposlena u delatnosti uz novčanu naknadu u državi čiji on/ona nije državljanin.

2. (a) Izraz “pogranični radnik” odnosi se na radnika migranta koji zadržava svoje

mesto nastanjenja u susednoj državi u koju se on/ona redovno vraća svaki dan ili najmanje jednom nedeljno;

(b) Izraz “sezonski radnik” odnosi se na radnike čiji rad po svojoj prirode zavisi od sezonskih uslova i obavlja se samo za vreme jednog dela godine;

(c) Izraz “moreplovac”, koji uključuje ribare, odnosi se na radnike migrante zaposlene na brodu koji je registriran u državi čiji on ili ona nisu državljani;

(d) Izraz “radnik na priobalnom postrojenju” odnosi se na radnika migranta koji je zaposlen na priobalnom postrojenju koje je pod jurisdikcijom države čiji on ili ona nisu državljani;

(e) Izraz “putujući radnik” odnosi se na radnika migranta koji, imajući svoje mesto nastanjenja u jednoj državi, mora putovati u drugu državu ili države na kraće periode, zbog prirode njegovog ili njenog zanimanja;

(f) Izraz “radnik vezan za projekat” odnosi se na radnika migranta primljenog u državi zaposlenja na određeni period da radi samo na određenom projektu koji se izvodi u državi njegovog ili njenog poslodavca;

(g) Izraz radnik “specifičnog zaposlenja” odnosi se na radnika migranta: (i) koji je bio poslat od strane njegovog ili njenog poslodavca na

ograničen ili određeni period vremena u državu zaposlenja da preuzme određeni zadatak ili dužnost; ili

Page 154: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

144

(ii) koji je angažiran na ograničen i određen period vremena na poslu koji zahteva profesionalnu, komercijalnu, stručnu ili drugu visoko specijaliziranu kvalifikaciju; ili

(iii) koji je, po zahtevu njegovog ili njenog poslodavca u državi zaposlenja, angažovan na ograničen i određen period vremena na poslu koji je privremene ili kratke prirode; i koji ima obavezu napustiti državu zaposlenja po isteku odobrenog vremena njegovog ili njenog boravka ili ranije ukoliko više ne obavlja ranije određeni zadatak ili nije angažovan u tom poslu;

(h) Izraz “samozaposleni radnik” odnosi se na radnika migranta koji je angažovan u delatnostima uz novčanu naknadu drugačije nego po ugovoru o zaposlenju i koji ostvaruje svoju zaradu putem te aktivnosti obično radeći sam ili zajedno sa članovima svoje obitelji i na svakog drugog radnika migranta kojeg zakonodavstvo države zaposlenja i bilateralni ili multilateralni ugovori priznaju kao samozaposlene.

Član 3

Ova konvencija se neće odnositi na:

(a) Osobe upućene ili zaposlene kod međunarodnih organizacija ili agencija za obavljanje zvanične dužnosti ili osobe koje su upućene ili zaposlene od strane države van njene teritorije čiji su prijem i status regulirani opštim međunarodnim pravom ili posebnim međunarodnim ugovorima ili konvencijama;

(b) Osobe upućene ili zaposlene od strane države ili u njeno ima van njene teritorije, čiji je prijem i status regulisan sa državom u kojoj je osoba zaposlena i koji se, u skladu sa tim sporazumom, ne smatraju radnicima migantima, a koji učestvuju u programima razvoja i drugim programima saradnje;

(c) Osobe koje se naseljavaju kao investitori u državi koja nije država njihovog porekla;

(d) Izbeglice i osobe bez državljanstva, ukoliko takva primena nije predviđena relevantnim državnim zakonodavstvom, ili međunarodnim instrumentima koji su na snazi u državi članici;

(e) Studente i one koji su na obuci; (f) Moreplovce i radnike na nekom priobalnom postrojenju kojima nije odobreno

nastanjenje i angažovanje u plaćenim aktivnostima u državi zaposlenja.

Član 4 U svrhe ove konvencije izraz ¨članovi obitelji¨ odnosi se na osobe koje su supružnici radnika migranata ili osobe koje sa njima imaju odnose koji, prema pozitivnom zakonodavstvu, imaju iste efekte kao brak, kao i njihovu decu koju izdržavaju i druge osobe koje izdržavaju, a koje su priznate kao članovi obitelji pozitivnim zakonodavstvom ili multilateralnim sporazumima koji se primenjuju između država koje su u pitanju.

Page 155: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

145

Član 5 U svrhe ove konvencije, radnici migranti i članovi njihovih obitelji su oni koji:

(a) imaju važeće dokumente ili regularni status, ako im je u državi zaposlenja dozvoljen ulazak, boravak i angažovanje u plaćenim aktivnostima, a u skladu sa zakonom te države i međunarodnim sporazumima koje je ta država potpisala;

(b) nemaju važeće dokumente ili regularni status zbog toga što ne zadovoljavaju uslove iz alinije (a) ovog člana.

Član 6

U svrhu ove konvencije:

(a) Izraz “država porijekla” znači državu čiji je državljanin osoba na koju se odnosi;

(b) Izraz “država zaposlenja” znači državu u kojoj će radnik migrant biti zaposlen, jeste zaposlen ili je bio zaposlen u delatnosti uz novčanu naknadu, u zavisnosti od slučaja na koji se odnosi;

(c) Izraz “država tranzita” znači bilo koju državu kroz koju osoba na koju se odnosi prolazi na bilo kom putovanju u državu zaposlenja, ili iz države zaposlenja u državu porekla ili u državu nastanjenja.

DEO II NEDISKRIMINACIJA U ODNOSU NA PRAVA

Član 7

Države članice prihvaćaju, u saglasnosti sa međunarodnim dokumentima koji se odnose na ljudska prava, da poštuju i osiguraju svim radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji na svojoj teritoriji ili koja je pod njihovom jurisdikcijom prava utvrđena ovom konvencijom bez ikakve razlike u odnosu na pol, rasu, boju kože, jezik, religiju ili uverenje, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno poreklo, državljanstvo, dob, ekonomski položaj, imovinu, bračno stanje ili drugi status.

DEO III LJUDSKA PRAVA SVIH RADNIKA MIGRANATA

I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Član 8 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će slobodu da napuste bilo koju

državu, uključujući i državu njihovog porekla. Ovo pravo neće podležati bilo kakvim ograničenjima izuzev onih utvrđenih zakonom, radi zaštite nacionalne sigurnosti, javnog reda (ordre public), javnog zdravlja ili morala ili prava i sloboda

Page 156: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

146

drugih i biće u saglasnosti sa ostalim pravima koja su priznata u ovom delu Konvencije.

2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da uđu bilo kada i ostanu u svojoj državi porekla.

Član 9

Pravo na život radnika migranata i članova njihovih obitelji bi će zaštićeno zakonom.

Član 10 Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti izložen torturi ili okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju.

Član 11 1. Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti držan u

ropstvu ili na robiji. 2. Niti od jednog radnika migranta niti člana njegove ili njene obitelji neće biti

zahtevano da ide na prisilan ili obavezan rad. 3. Stav 2. ovog člana neće isključivati obavljanje teškog rada u skladu sa presudom

izrečenom od strane nadležnog suda u državama gde je teški rad predviđen uz izdržavanje kazne zatvora kao kazna za krivično delo.

4. U svrhu ovog člana izraz ¨prisilan ili obavezan rad¨ neće obuhvatati: (a) Bilo koji rad ili usluga na koje se ne odnosi stav 3. ovog člana, a koje se

normalno traže od osobe koja je u pritvoru kao posledica pravosnažnog rešenja suda ili od osobe za vreme uslovnog otpusta od takvog pritvora;

(b) Bilo kakva usluga koja se zahteva usled vanredne situacije ili prirodne nesreće koja preti životu ili dobrobiti zajednice;

(c) Bilo koji rad ili uslugu koje čine deo normalnih građanskih obaveza u meri u kojoj se to odnosi i na građane te države.

Član 12

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na slobodu misli, savesti i

religije. To pravo će uključivati slobodu da imaju ili prihvate religiju ili verovanje po svom izboru i slobodu da bilo individualno bilo u zajednici sa ostalim i javno ili privatno manifestiraju svoju religiju ili verovanje u bogosluženju, poštovanju, obavljanju obreda i propovedanju.

2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji neće podlegati prisili koja bi umanjila njihovu slobodu da imaju ili da usvoje religiju ili veru po svom izboru.

3. Slobodno manifestiranje nečije religije ili verovanja može podlegati samo takvim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su potrebna u cilju zaštite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala ili osnovnih prava i sloboda drugih.

Page 157: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

147

4. Države članice ove konvencije prihvaćaju da poštuju slobodu roditelja, od kojih je bar jedan radnik migrant i, kad je primenljivo, zakonitog staratelja da bi osigurali versko i moralno obrazovanje njihove dece prema svojim uslovima.

Član 13

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na nesmetanu slobodu

mišljenja. 2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na slobodu izražavanja;

ovo pravo podrazumijeva pravo da traže, primaju i prenose informacije i sve vrste ideja, usmeno, pismeno ili štampano, u umetničkoj formi ili kroz bilo koji medij po vlastitom izboru, bez obzira na granice.

3. Korišćenje utvrđenog prava iz stava 2. ovog člana podrazumeva posebne obaveze i odgovornosti. Zbog toga može podlegati izvesnim ograničenjima, ali će to biti samo kada su utvrđena zakonom i kada su potrebna: (a) Radi poštivanja prava i ugleda drugih; (b) Radi zaštite nacionalne sigurnosti država koje su u pitanju ili javnog reda

(ordre public) ili javnog zdravlja i morala; (c) Radi sprečavanja bilo kakve ratne propagande; (d) Radi sprečavanja bilo kakvog zagovaranja nacionalne, rasne ili verske mržnje

koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

Član 14 Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti izložen proizvoljno ili nezakonito mešanju u njegovu ili njenu privatnost, obitelj, domaćinstvo, prepisku ili druge komunikacije, ili nezakonitom napadu na njegovu ili njenu čast ili ugled. Svaki radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji ima će pravo na zakonsku zaštitu od takvog ugrožavanja.

Član 15 Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti proizvoljno lišen imovine, bez obzira da li je ima u individualnom vlasništvu ili u zajednici sa drugim. Gdje je prema pozitivnom zakonodavstvu države zaposlenja imovina radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji eksproprisana u celini ili delimično, osoba na koju se odnosi ima će pravo na odgovarajuću i pravičnu kompenzaciju.

Član 16 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na ličnu slobodu i

sigurnost. 2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na, od države osiguranu,

efikasnu zaštitu od nasilja, fizičke povrede, pretnji i zastrašivanja, bilo od strane javnih službenika ili pojedinaca, grupa ili ustanova.

Page 158: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

148

3. Svaka provera identiteta radnika migranata ili članova njihovih obitelji od strane službenih lica bi će obavljena u skladu sa službenim postupcima ustanovljenim zakonom.

4. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji neće biti ni individualno ni kolektivno izloženi proizvoljnom hapšenju ili pritvaranju, niti biti lišeni svoje slobode izuzev po osnovu i u skladu sa postupcima utvrđenim zakonom.

5. Uhapšeni radnici migranti i članovi njihovih obitelji bi će u momentu hapšenja obavešteni, po mogućnosti na jeziku koji oni razumeju, o razlozima njihovog hapšenja i u najkraćem roku bi će obavešteni na jeziku koji razumeju o bilo kojoj optužbi protiv njih.

6. Uhapšeni ili pritvoreni radnici migranti i članovi njihovih obitelji pod optužbom za krivično delo bit će u najkraćem vremenu izvedeni pred sudiju ili drugo lice zakonom ovlašćeno da obavlja sudsku vlast, i da budu suđeni u razumnom roku ili da budu oslobođeni. Neće biti generalno pravilo da oni budu u pritvoru dok očekuju suđenje, ali otpust može podlegati garancijama da će se pojaviti na suđenju, u svakom drugom stadiju sudskog postupka i, ako prilike zahtevaju, za izvršenje presude.

7. Kada je radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji uhapšen ili je izdat nalog za zatvor ili pritvor vezano za sudski postupak ili je zadržan na bilo koji drugi način: (a) Konzularna ili diplomatska predstavništva njegove ili njene države porekla ili

države koja zastupa interes te države, bi će bez odlaganja, ukoliko to on ili ona zahtevaju, obavešten o njegovom ili njenom hapšenju ili pritvoru i razlozima za to;

(b) Osoba koja je u pitanju ima će pravo na komunikaciju sa navedenim predstavništvima. Svaka komunikacija osobe koja je u pitanju sa navedenim predstavništvima bi će prosleđena bez odlaganja, a on ili ona će takođe imati pravo da bez odlaganja prime komunikaciju koju šalju navedena predstavništva.

(c) Osoba koja je u pitanju bez odlaganja će biti obaveštena o ovom pravu i pravima koja proizilaze iz odgovarajućih ugovora, ako postoje, koji se primenjuju između država zainteresiranih za ovaj slučaj na prepisku i susrete sa predstavnicima navedenih predstavništava i da sa njima dogovori sporazume o njegovom ili njenom zakonskom zastupanju.

8. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji su lišeni slobode po osnovu zatvora ili pritvora ima će pravo na sudski postupak, da bi sud bez odlaganja ocenio zakonitost pritvaranja i naredio oslobađanje ako pritvaranje nije zakonito. Kada učestvuju u tom postupku oni će imati, ukoliko je potrebno, ukoliko ne razumu ili ne govore jezik koji je u upotrebi, besplatnu pomoć prevodioca.

9. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji su bili žrtve nezakonitog hapšenja ili pritvora ima će zakonsko pravo na kompenzaciju.

Page 159: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

149

Član 17 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji su lišeni slobode bi će tretirani

humano i sa poštovanjem prirodnog dostojanstva ljudskog bića i njihovog kulturnog identiteta.

2. Optuženi radnici migranti i članovi njihovih obitelji će, izuzev u posebnim okolnostima, biti odvojeni od osuđenih osoba i imati odvojen tretman koji odgovara njihovom statusu neosuđenih osoba. Optuženi maloletnici bi će odvojeni od odraslih i u najkraćem mogućem vremenu izvedeni pred sud.

3. Bilo koji radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji koji je pritvoren u državi tranzita ili državi zaposlenja zbog kršenja propisa o migraciji bi će zadržan, u meri u kojoj je to dozvoljeno, odvojeno od osuđenih osoba ili osoba pritvorenih u iščekivanju suđenja.

4. Za bilo koje vreme koje se provodi u zatvoru na osnovu sudske odluke, osnovni cilj tretmana radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji bit će njegovo ili njeno popravljanje i socijalna rehabilitacija. Kažnjeni maloletnici bi će odvojeni od odraslih i bi će im osiguran tretman koji odgovara njihovom uzrastu i zakonskom statusu.

5. Kao i svi građani države u pitanju, radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na posete svojih obitelji, za vreme trajanja pritvora ili zatvora.

6. Kad god je radnik migrant lišen svoje slobode, nadležne službe države koja je u pitanju pokloni će pažnju problemima koje bi mogli imati članovi njegove ili njene obitelji, posebno supružnici i maloletna deca.

7. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji su po bilo kojem obliku pritvoreni ili u zatvoru u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom države zaposlenja ili u državi tranzita uživa će ista prava kao i državljani tih država koji su u istoj situaciji.

8. Ako je radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji zadržan u cilju provere kršenja bilo koje odredbe koja se odnosi na migraciju, on ili ona neće snositi troškove nastale u vezi s tim.

Član 18

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na jednakost pred

sudovima i tribunalima sa državljanima države koja je u pitanju. U utvrđivanju bilo kakve krivične optužnice protiv njih ili njihovih prava i obaveza u sudskoj parnici, oni će imati pravo na fer i javno saslušanje od strane nadležnih, nezavisnih i nepristrasnih sudova uspostavljenih zakonom.

2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji optuženi za krivično delo ima će pravo na pretpostavku da su nevini sve dok se u skladu sa zakonom ne dokaže krivica.

3. U razmatranju bilo koje optužnice protiv njih zbog krivičnog dela, radnici migranti i članovi njihovih obitelji imaju pravo na sledeće minimalne garancije: (a) Da budu odmah i detaljno obavešteni o prirodi i razlozima optužbe protiv

njih, na jeziku koji razumeju; (b) Da im se obezbedi razumno vreme i mogućnost za pripremu svoje odbrane i

komuniciranje sa advokatom po vlastitom izboru; (c) Da budu izvedeni pred sud bez neopravdanog odugovlačenja;

Page 160: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

150

(d) Da lično prisustvuju suđenju, da se brane lično ili uz pravnu pomoć po vlastitom izboru; ako nemaju pravnu pomoć, da budu obavešteni o tom pravu; i da imaju dodeljenu pravnu pomoć, u svakom slučaju gde to interes pravde zahteva i besplatno u svakom slučaju kada nemaju dovoljno sredstava za plaćanje;

(e) Da ispitaju ili nalože ispitati svedoke koji svedoče protiv njih i da im se osigura pristustvo i ispitivanje svedoka u njihovu korist pod istim uslovim kao i svedoka protiv njih;

(f) Da imaju besplatnu pomoć prevodioca ako oni ne razumeju jezik kojim se govori u sudnici;

(g) Da ne budu prisiljeni da svedoče protiv sebe ili da priznaju krivicu. 4. U slučaju maloletnih osoba u proceduri će se voditi računa o njihovom uzrastu i

podsticati rehabilitacija. 5. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji su osuđeni za krivično delo, imaju

pravo prema zakonu da njihova presuda i kazna budu revidirane od strane višeg suda.

6. Kada radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji po konačnoj odluci, bude osuđen za krivično delo i kada se zatim njegova ili njena presuda izmeni i on ili ona budu oslobođeni na osnovu nove ili novootkrivene činjenice koja uverljivo pokazuje da je bila pogrešna primena prava, osoba koja je bila kažnjena na bazi takve presude bi će po zakonu obeštećena, osim ako se dokaže da se neiznošenje nepoznatih činjenica na vreme može u celosti ili delimično pripisati kao propust te osobe.

7. Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji ne podleže ponovom suđenju ili kažnjavanju za prekršaj za koji je prema zakonu i kaznenim postupkom odnosne države već bio konačno kažnjen ili oslobođen.

Član 19

1. Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti smatran krivim

za bilo koje krivično delo zbog bilo kojeg činjenja ili propusta činjenja koje ne sadrži krivično delo definirano nacionalnim ili međunarodnim pravom u vreme kada je krivično delo učinjeno, niti će biti primijenjena teža kazna od one koja je bila propisana u vreme kada je ono počinjeno. Ako su, posle izvršenja počinjenog dela, zakonom definirane blaže kazne, primeni će se na njega ili nju.

2. Humanitarni aspekt statusa radnika migranta, posebno u odnosu na njegova ili njena prava na boravak ili rad, treba biti uzet u obzir prilikom izricanja kazne za krivična dela počinjena od strane radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji.

Član 20

1. Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti zatvoren samo

zbog neizvršenja ugovorne obaveze. 2. Ni jedan radnik migrant niti član njegove ili njene obitelji neće biti lišen svoje

dozvole boravka ili rada ili biti proteran samo na osnovu propusta da ispuni

Page 161: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

151

obaveze koje proizilaze iz radnog ugovora, izuzev u slučaju kada je ispunjenje takve obaveze uslov za takvo odobrenje ili dozvolu.

Član 21

Nezakonito je da bilo ko, izuzev propisima ovlašćenog javnog službenika, oduzme, uništi ili pokuša uništiti lična dokumenta, dokumenta koja odobravaju ulazak ili ostanak, boravak ili smeštanje na državnoj teritoriji ili radne dozvole. Ni jedno ovlašćeno oduzimanje takvih dokumenata neće se obaviti bez izdavanja detaljne potvrde. Ni u kom slučaju neće biti dozvoljeno uništenje pasoša ili sličnih dokumenata radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji.

Član 22 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji neće podlegati masovnim

proterivanjima. Svaki slučaj proterivanja bi će individualno ispitan i o njemu će biti odlučeno.

2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji mogu biti proterani sa teritorije države članice samo u skladu sa odlukom donesenom od strane nadležnog organa i saglasnosti sa zakonom.

3. Odluka im se dostavlja na jeziku koji razumeju. Na njihov zahtjev, gde drugačije nije obavezno, odluka će im biti prenesena u pismenoj formi, izuzev u vandrednim situacijama zbog nacionalne sigurnosti i bi će navedeni razlozi za takvu odluku. Osobe o kojima je reč bi će informirane o ovim pravima pre ili najkasnije u vreme donošenja odluke.

4. Izuzev tamo gde je konačna odluka proglašena od strane sudskih organa, osoba u pitanju ima će pravo da podnese razlog zašto on ili ona ne bi trebali biti proterani i ima će pravo da njegov ili njen slučaj bude ponovo razmotren od strane odgovarajućeg organa, izuzev ako obavezujući razlozi nacionalne sigurnosti ne zahtevaju drugačije. Očekujući takav postupak, osoba u pitanju ima pravo tražiti odlaganje odluke o proterivanju.

5. Ako je odluka o proterivanju koja je već izvršena kasnije poništena, osoba u pitanju imat će na osnovu zakona pravo na obeštećenje i prethodna odluka neće biti korišćena za sprečavanje njegovog ili njenog ponovog ulaska u državu koja je u pitanju.

6. U slučaju proterivanja, osoba koja je u pitanju ima će razumnu mogućnost da pre ili posle svog odlaska reši bilo koja potraživanja po osnovu plata ili po drugim osnovama koja nisu ispunjena ili po tekućim potraživanjima.

7. Bez štete po izvršenje odluke o proterivanju, radnik migrant ili član njegove ili njene obitelji na koga se odnosi ta odluka, može tražiti ulaz u državu koja nije država njegovog ili njenog porekla.

8. U slučaju proterivanja radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji, on ili ona neće snositi troškove proterivanja. Od osobe u pitanju, može se tražiti da snosi putne troškove.

9. Proterivanje iz države zaposlenja neće samo po sebi negativno uticati na bilo koja prava radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji stečene u skladu sa

Page 162: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

152

zakonom te države, uključujući pravo da prime platu i druge naknade koje im pripadaju.

Član 23

Kad god su prava priznata ovom konvencijom dovedena u pitanje, radnici migranti i članovi njihovih obitelji će imati pravo da traže pomoć i zaštitu od konzularnih i diplomatskih predstavništava svoje države porekla ili od države koja zastupa interese te države. Posebno u slučaju proterivanja, osoba koja je u pitanju bi će bez odlaganja informisana o ovom pravu, a vlasti države iz koje se proteruje će omogućiti realizaciju takvog prava.

Član 24 Svaki radnik migrant i svaki član njegove ili njene obitelji ima pravo da svuda pred zakonom bude priznat kao ličnost.

Član 25 1. Radnici migranti će u vezi sa nadoknadom za svoj rad uživati ne manje povoljan

tretman od onoga koji se primjenjuje na državljane države zaposlenja i: (a) Ostale uslove rada, kao što su prekovremeni rad, radno vreme, nedjeljni

odmor, plaćeni praznici, zaštita na radu, zdravstvena zaštita, prekid radnog odnosa i bilo koji drugi uslovi rada koji se, prema nacionalnom zakonodavstvu i praksi, pod ovim podrazumijevaju.

(b) Ostali uslovi zaposlenja, kao što su minimalne godine starosti za zapošljavanje, ograničenje kućnog rada i bilo koje drugo pitanje koje se, prema nacionalnom zakonodavstvu i praksi, smatraju uslovom za zapošljavanje.

2. Protuzakonito je nepoštivati princip jednakog tretmana u privatnim ugovorima o zaposlenju, na šta se odnose odredbe iz stava 1. ovog člana.

3. Države članice poduze će se sve odogovarajuće mere osiguranja da radnici migranti ne budu lišeni bilo kojeg prava koje proizilazi iz ovog principa zbog bilo koje neregularnosti u vezi sa njihovim boravkom ili zaposlenjem. Posebno, poslodavci neće biti oslobođeni bilo kojih zakonskih ili ugovornih obaveza, niti će njihove obaveze biti ograničene na bilo koji način zbog bilo koje takve nepravilnosti.

Član 26

1. Države članice priznaju prava radnika migranata i članova njihovih obitelji:

(a) Da učestvuju na sastancima i aktivnostima sindikata i bilo kojih drugih udruženja osnovanih u skladu sa zakonom, sa ciljem da zaštite njihove ekonomske, socijalne, kulturne i druge interese, podložno samo propisima organizacije koja je u pitanju;

Page 163: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

153

(b) Da se slobodno uključe u bilo koji sindikat i bilo koje udruženje kao što je gore navedeno, podložno samo propisima organizacije koja je u pitanju;

(c) Da traže pomoć i podršku od bilo kojeg sindikata ili od bilo kojeg navedenog udruženja.

2. Ne bi trebalo da se postavljaju nikakve restrikcije na ostvarivanje ovih prava izuzev onih koje su određene zakonom i koje su potrebne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javnog reda (ordre public) ili zaštite prava i sloboda drugih.

Član 27

1. U vezi sa socijalnim osiguranjem, radnici migranti i članovi njihovih obitelji uživa

će u državi zaposlenja isti tretman koji imaju i državljani države zaposlenja sve dok oni ispunjavaju uslove predviđene pozitivnim zakonodavstvom te države i bilateralnim i multilateralnim ugovorima na snazi. Nadležni organi države porekla i države zaposlenja mogu se u bilo koje vreme sporazumjeti u cilju određivanja modaliteta primene ove norme.

2. U slučaju da pozitivno zakonodavstvo ne dozvoljava radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji povlasticu, države koje su u pitanju će ispitati mogućnost nadoknade zainteresiranim osobama novčane vrednosti doprinosa koje su oni dali u odnosu na tu povlasticu po osnovu tretmana koji imaju državljani te zemlje koji su u sličnim uslovima.

Član 28

Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na medicinski tretman koji im je hitno potreban radi zaštite njihovih života ili za izbegavanje nepopravljivog ugrožavanja njihovog zdravlja po osnovu jednakosti u tretmanu sa državljanima države koja je u pitanju. Takva hitna medicinska pomoć neće im biti uskraćena iz razloga bilo kakve neregularnosti u vezi sa njihovim boravkom ili zaposlenjem.

Član 29 Svako dete radnika migranta ima će pravo na ime, upis rođenja i na državljanstvo.

Član 30 Svako dete radnika migranta ima će osnovno pravo pristupa obrazovanju po osnovu jednakosti sa državljanima države koja je u pitanju. Pristup javnim predškolskim obrazovnim ustanovama ili školama neće biti uskraćen ili ograničen po osnovu neregularnog statusa u odnosu na boravak ili zaposelenje bilo kojeg od roditelja ili po osnovi koja proizilazi iz neregularnosti boravka deteta u državi zaposelenja.

Page 164: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

154

Član 31 1. Države članice će osigurati poštivanje kulturnog identiteta radnika migranata i

članova njihovih obitelji i neće ih sprečavati u održavanju njihovih kulturnih veza sa njihovom državom porekla.

2. Države članice mogu poduzimati odgovarajuće mere da pomognu i podstiću napore u tom cilju.

Član 32

Po završetku svog boravka u državi zaposlenja, radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo prenosa svoje zarade i ušteđevine, svojih ličnih stvari i imovine, u saglasnosti sa pozitivnim zakonodavstvom države koja je u pitanju.

Član 33 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da budu obaveštavani od

strane države porekla, države zaposlenja ili države tranzita, u vezi sa: (a) Njihovim pravima koja proizilaze iz ove konvencije; (b) Uslovima njihovog prijema, njihovim pravima i obavezama u skladu sa

zakonom i praksom države koja je u pitanju i o ostalim pitanjima koji će im omogućiti da zadovolje administrativne i ostale formalnosti u toj zemlji.

2. Države članice će poduzeti sve mere koje smatraju potrebnim za diseminaciju navedenih informacija ili da osiguraju uslove da se to osigura preko poslodavaca, sindikata ili drugih tela i institucija. Ukoliko odgovara oni će sarađivati sa drugim državama koje su u pitanju.

3. Takve odgovarajuće informacije bi će osigurane na zahtev radnika migranata i članova njihovih obitelji i, ukoliko je to moguće, na jeziku koji oni razumeju.

Član 34

Ništa u ovom delu Konvencije neće uticati na oslobađanje radnika migranata i članova njihovih obitelji kako od obaveza da se ponašaju u skladu sa zakonima i propisima svake tranzitne države kao i države zaposlenja tako i od obaveza da poštuju kulturni identitet stanovnika tih država.

Član 35 Ništa u ovom delu Konvencije neće se tumačiti kao nešto što implicira regulisanje položaja radnika migranata ili članova njihovih obitelji koji nemaju važeće isprave ili regularni status ili ikakvo pravo na takvo regulisanje njihovog statusa, niti će prejudicirati mere s ciljem osiguranja valjanih i ravnopravnih uslova za međunarodnu migraciju, kako je predviđeno u delu VI. ove konvencije.

Page 165: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

155

DEO IV OSTALA PRAVA RADNIKA MIGRANATA I ČLANOVA NJIHOVIH

OBITELJI KOJI IMAJU ODGOVARAJUĆE ISPRAVE ILI IMAJU REGULARAN STATUS

Član 36

Radnici migranti i članovi njihovih obitelji koji imaju važeće isprave ili regularan status u državi zaposlenja uživa će prava utvrđena u ovom delu Konvencije dodatno pravima navedenim u delu III.

Član 37 Pre svog odlaska, ili najkasnije do vremena svog prijema u državu zaposelanja, radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da od strane države porekla ili države zaposlenja, kako je pogodno, budu u potpunosti informirani o svim uslovima koji se primenjuju na njihov prijem, a posebno onim koji se tiču njihovog boravka i plaćenih aktivnosti na kojima se mogu angažovati, kao i o zahtevima koje moraju ispuniti u državi zaposlenja i organu vlasti kojem se moraju obratiti radi bilo koje promene ovih uslova.

Član 38 1. Države zaposlenja će učiniti svaki napor da odobre radnicima migrantima i

članovima njihovih obitelji da povremeno odsustvuju, bez posledica na njihove dozvole za boravak i rad, zavisno od slučaja. Postupajući tako, države zaposlenja će uzeti u obzir posebne potrebe i obaveze radnika migranata i članova njihovih obitelji, a posebno u državama njihovog porekla.

2. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da u potpunosti budu informisani o uslovima pod kojim su ova privremena odsustvovanja dozvoljena.

Član 39

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo na slobodu kretanja na

teritorije države zaposlenja, kao i slobodu da tamo odaberu mesto boravka. 2. Prava navedena u stavu 1. ovog člana ne podležu bilo kakvim ograničenjima osim

onih predviđenih zakonom, radi zaštite nacionalne sigurnosti, javnog reda (ordre public), javnog zdravlja ili morala, ili prava i sloboda drugih i usklađena su sa ostalim pravima priznatim u ovoj konvenciji.

Član 40

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da osnivaju udruženja i

sindikate u državi zaposlenja radi unapređenja i zaštite svojih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ostalih interesa.

Page 166: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

156

2. Nikakva ograničenja neće se primenjivati na uživanje ovog prava osim onih koja su propisana zakonom i koja su potrebna u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javnog reda (ordre public) ili zaštite prava i sloboda drugih.

Član 41

1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji ima će pravo da učestvuju u javnim

poslovima države svog porekla i glasati i biti birani na izborima te države, u skladu sa njenim zakonodavstvom.

2. Države na koje se ovo odnosi će, kako je pogodno i u skladu sa svojim zakonodavstvom, olakšati uživanje ovih prava.

Član 42

1. Države članice razmotri će ustanovljenje postupaka ili institucija putem kojih se

mogu uzeti u obzir, kako je pogodno, posebne potrebe, težnje i obaveze radnika migranata i članova njihovih obitelji, kako u državama porekla, tako i u državama zaposlenja i razmotri će mogućnost da radnici migranti i članovi njihovih obitelji imaju svoje slobodno odabrane predstavnike u tim institucijama.

2. Države zaposlenja će, u skladu sa njihovim nacionalnim zakonodavstvom olakšati dogovaranje ili učestvovanje radnika migranata i članova njihovih obitelji u donošenju odluka koje se tiču života i upravljanja lokalnim zajednicama.

3. Radnici migranti mogu uživati politička prava u državi zaposlenja ukoliko im ta država, provodeći svoj suverenitet, daje ta prava.

Član 43

1. Radnici migranti uživa će jednak tretman kao državljani države zaposlenja u

odnosu na: (a) Pristup obrazovnim institucijama i službama pod rezervom da ispunjavaju

zahteve za prijem i druga pravila tih institucija i službi; (b) Pristup institucijama za profesionalnu orijentaciju i zapošljavanje; (c) Pristup službama i institucijama za stručno obrazovanje i prekvalifikaciju; (d) Pravo na stan, uključujući beneficirane programe stanovanja i zaštitu od

zloupotrebe u odnosu na stanarine; (e) Pravo na usluge socijalne i zdravstvene službe, pod uslovom da su zahtevi za

korišćenje odgovarajućih programa udovoljeni; (f) Pristup zadrugama i samoupravnim preduzećima, što neće podrazumevati

promenu njihovog statusa migranta i podlegaće pravilima i odredbama tih organizacija;

(g) Pristup i učešće u kulturnom životu. 2. Države članice će podsticati uslove radi osiguranja stvarne jednakosti kako bi

omogućile da radnici migranti uživaju prava navedena u stavu 1. ovog člana, kad god uslovi njihovog boravka zadovoljavaju odgovarajuće zahteve, kako su propisani od strane države zaposlenja.

Page 167: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

157

3. Države zaposlenja neće sprečavati poslodavce radnika migranata da za njih uspostavljaju stambene ili socijalne ili kulturne pogodnosti. Pod rezervom odredbi člana 70. ove konvencije država zaposlenja može uspostavljanje takvih pogodnosti uslovljavati ispunjavanjem zahteva koji se primjenjuju u toj državi i kada je u pitanju njihovo uvođenje.

Član 44

1. Države članice, priznavajući da je obitelj prirodna i osnovna društvena zajednica s

pravom na zaštitu od strane društva i države, poduze će odgovarajuće mere radi osiguranja zaštite celovitosti obitelji radnika migranata.

2. Države članice poduzet će mere koje smatraju potrebnim i koje su u domenu njihovih kompetencija da olakšaju ponovno spajanje radnika migranata sa njihovim supružnicima ili osobama koje sa radnicima migrantima imaju odnos koji, po pozitivnom zakonodavstvu ima obeležje bračne zajednice, kao i sa njihovom neoženjenom decom koju izdržavaju.

3. Države zaposlenja, će na humanitarnim osnovama povoljno razmotriti davanje jednakog tretmana ostalim članovima obitelji radnika migranata, kako je predviđeno u stavu 2. ove konvencije.

Član 45

1. Članovi obitelji radnika migranata će u državi zaposlenja uživati jednak tretman

kao državljani te države u pogledu: (a) Pristupa obrazovnim institucijama i službama pod rezervom da ispunjavaju

zahteve za prijem i druga pravila tih institucija i službi. (b) Pristupa institucijama i službama profesionalne orijentacije i obuke, pod

uslovima da su ispunjeni zahtevi za korišćenje; (c) Pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama, pod uslovom da su ispunjenim

zahtevi za korišćenje odgovarajućih programa; (d) Pristup i učešće u kulturnom životu.

2. Države zaposlenja će slediti politiku, kako je pogodno, u saradnji sa državama porekla, čiji je cilj olakšavanje integracije dece radnika migranata u lokalni školski sistem, posebno kada je u pitanju učenje lokalnog jezika.

3. Države zaposlenja će nastojati da deci radnika migranata olakšaju učenje njihovog maternjeg jezika i kulture, i u ovom pogledu, države porekla će sarađivati kad god je to pogodno.

4. Države zaposlenja mogu osigurati posebne programe za obrazovanje dece radnika migranata na maternjem jeziku, i ako je potrebno u saradnji sa državama porekla.

Član 46

Radnici migranti i članovi njihovih obitelji će, u zavisnosti od pozivitnog zakonodavstva države zaposlenja, kao i relevantnih međunarodnih sporazuma i obaveza država na koje se to odnosi, a koje proizilazi iz njihovog učešće u carinskim unijama, biti oslobođeni od plaćanja uvoznih i izvoznih carina i poreza na svoju ličnu i

Page 168: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

158

kućnu imovinu, kao i opremu potrebnu za obavljanje dohodovne aktivnosti zbog koje su primljeni u državu zaposlenja:

(a) Pri napuštanju države porekla ili države nastanjenja; (b) Pri prvom ulasku u državu zaposlenja; (c) Pri konačnom napuštanju države zaposlenja; (d) Pri konačnom povratku u državu porekla ili državu nastanjenja.

Član 47

1. Radnici migranti ima će pravo na prenos svoje zarade i ušteđevine, a posebno onih

sredstava koja su potrebna za izdržavanje njihovih obitelji, iz država zaposlenja u državu porekla ili bilo koju drugu državu. Ovakvi prenosi obavlja će se u skladu sa postupcima utvrđenim pozitivnim zakonodavstvom države na koju se to odnosi i u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima.

2. Države na koje se to odnosi poduze će odgovarajuće mere kako bi olakšale takve prenose.

Član 48

1. Bez štete po važeće sporazume o dvostrukom oporezivanju, radnici migranti i

članovi njihovih obitelji, po pitanju zarada u državi zaposlenja: (a) Neće podležati obavezama plaćanja poreza, carine ili dažbina bilo koje vrste

koje bi bile više ili teže od onih koje se primjenjuju na državljane u sličnim okolnostima;

(b) Ima će pravo na odbitke ili izuzimanja od bilo kakvih poreza i poreskih olakšica koje se primenjuju na državljane u sličnim okolnostima, uključujući poreske olakšice na članove obitelji koje izdržavaju.

2. Države članice će nastojati da usvoje odgovarajuće mere da bi se izbeglo dvostruko oporezivanje zarada i ušteđevine radnika migranata i članova njihovih obitelji.

Član 49

1. U slučaju gdje se nacionalnim zakonodavstvom zahtevaju posebne dozvole za

boravak i zaposlenje, države zaposlenja će radnicima migrantima izdati dozvole boravka na najmanje isti period vremena koliko traje radna dozvole za rad u plaćenoj aktivnosti.

2. Radnici migranti kojima je u državi zaposlenja dozvoljeno da slobodno biraju plaćene aktivnosti neće biti smatrani da imaju neregularan status, niti će izgubiti dozvolu za boravak samom činjenicom prestanka njihove plaćene aktivnosti pre isticanja njihovih radnih dozvola ili sličnih odobrenja.

3. Da bi se radnicima migrantima, na koje se odnosi stav 2. ovog člana, dalo dovoljno vremena da nađu alternativnu plaćenu aktivnost, dozvola boravka neće biti povučena najmanje za period koji odgovara periodu u toku kojeg mogu ostvariti naknadu zbog nezaposlenosti.

Page 169: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

159

Član 50 1. U slučaju smrti radnika migranta ili raskida braka, država zaposlenja će

blagonaklono razmotriti odobrenje boravka članovima obitelji tog radnika migranta koji borave u toj zemlji na osnovu spajanja obitelji; država zaposlenja će uzeti u obzir dužinu njihovog boravka u toj državi.

2. Članovima obitelji koji ne dobiju ovakvu dozvolu bi će dozvoljen razuman period da pre odlaska regulišu prava i obaveze u državi zaposlenja.

3. Odredbe stava 1. i 2. ovog člana ne mogu biti tumačene tako da štetno utiču na bilo koje pravo na boravak i rad dato po drugom osnovu takvim članovima obitelji zakonodavstvom države zaposlenja ili bilateralnim i multilateralnim ugovorima koji se primjenjuju u toj državi.

Član 51

Neće se smatrati da imaju neregularan status niti će izgubiti dozvolu boravka samom činjenicom da im je plaćena aktivnost prestala pre isticanja njihove radne dozvole oni radnici migranti kojima u državi zaposlenja nije dozvoljeno da slobodno biraju plaćenu aktivnost, osim u slučajevima gde dozvola boravka izričito zavisi od specifične plaćene aktivnosti radi koje su bili primljeni. Takvi radnici migranti će imati pravo da traže alternativno zaposlenje, učešće u programima javnih radova, kao i prekvalifikaciju u toku preostalog perioda važenja njihove dozvole za rad, u zavisnosti od uslova i ograničenjima navedenim u dozvoli za rad.

Član 52 1. Radnici migranti će pod rezervom sledećih ograničenja ili uslova imati pravo da u

državi zaposlenja slobodno biraju plaćene aktivnosti. 2. Država zaposlenja može za svakog radnika migranta:

(a) Ograničiti pristup određenim kategorijama zaposlenja, funkcija, službi ili aktivnosti gde je to potrebno u interesu te države i predviđeno nacionalnim zakonodavstvom;

(b) Ograničiti slobodan izbor plaćenih aktivnosti u skladu sa svojim zakonodavstvom koji se odnosi na priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih van njene teritorije. Međutim, države članice na koje se ovo odnosi nastoja će da osiguraju priznanje takvih kvalifikacija.

3. Radnicima migrantima čija je dozvola za rad vremenski ograničena, država zaposlenja može takođe: (a) Dati pravo da slobodno biraju plaćene aktivnosti pod uslovom da je radnik

migrant zakonito boravio na njenoj teritoriji radi plaćene aktivnosti, u vremenskom periodu određenom njenim nacionalnim zakonodavstvom koji ne može biti duži od dve godine;

(b) Ograničiti pristup radnicima migrantima plaćenim aktivnostima u skladu sa politikom davanja prioriteta svojim državljanima ili osobama izjednačenim sa njima u te svrhe, po osnovu zakona ili bilateralnih ili mulrilateralnih sporazuma. Svako takvo ograničenje će prestati da se primjenjuje na radnika

Page 170: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

160

migranta koji je zakonito boravio na njenoj teritoriji radi plaćenih aktivnosti u vremenskom periodu određenom njenim nacionalnim zakonodavstvom, a koji ne može biti duži od pet godina.

4. Države zaposlenja će propisati uslove pod kojima radnik migrant, koji je primljen radi zaposlenja, može dobiti odobrenje da se bavi poslom za njegov ili njen lični račun. Uzeće se u obzir period u roku koga je radnik već zakonito boravio u državi zaposlenja.

Član 53

1. Članovima obitelji radnika migranta koji imaju dozvolu boravka ili prijema koja

nije vremenski ograničena, ili se automatski obnavlja, biće dozvoljeno da slobodno biraju svoje plaćene aktivnosti pod istim uslovima koji se primjenjuju na navedenog radnika migranta u skladu sa članom 52. ove konvencije.

2. U odnosu na članove obitelji radnika migranta kojima nije dozvoljeno da slobodno biraju plaćene aktivnosti, države članice će blagonaklono razmotriti davanje prednosti pri dobijanju dozvole za zapošljavanje u plaćenim aktivnostima u odnosu na druge radnike koji traže prijem u državu zaposlenja, ovisno u važećim bilateralnim i multilateralnim sporazumima.

Član 54

1. Bez štete po uslove dobijanja dozvole boravka ili dozvole za rad i prava

predviđenih članovima 25. i 27. ove konvencije, radnici migranti će uživati jednak tretman kao državljani države zaposlenja u pogledu: (a) Zaštite od otpuštanja; (b) Pomoći u slučaju nezaposlenosti; (c) Pristupa programima javnih radova čiji je cilj borba protiv nezaposlenosti; (d) Prava na alternativno zaposlenje u slučaju gubitka posla ili prestanka drugih

plaćenih aktivnosti, pod rezervom odredbi člana 52. ove konvencije. 2. Ukoliko radnik migrant tvrdi da su uslovi njegovog ili njenog ugovora o radu

povređeni od strane njegovog ili njenog poslodavca, on ili ona ima će pravo da njegov ili njen slučaj upute nadležnim organima države zaposlenja uz uslove predviđene članom 18. stav 1. ove konvencije.

Član 55

Radnici migranti kojima je data dozvola za obavljanje plaćenih aktivnosti, pod rezervom uslova koje sadrži takva dozvola, ima će jednak tretman kao i državljani države zaposlenja prilikom vršenja tog posla.

Član 56 1. Radnici migranti i članovi njihovih obitelji, na koje se odnosi ovaj deo konvencije

ne mogu biti proterani iz države zaposlenja, osim iz razloga utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu te države i pod rezervom zaštite utvrđene u delu III.

Page 171: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

161

2. Neće se pribegavati proterivanju u cilju lišavanja radnika migranta ili članove njegove ili njene obitelji prava koja proizilaze iz dozvole boravka i radne dozvole.

3. U razmatranju da li proterati radnika migranta ili člana njegove ili njene obitelji, u obzir treba uzeti humanitarne aspekte i vremenski period koji je osoba na koju se to odnosi već provela u državi zaposlenja.

DEO V ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA POSEBNE KATEGORIJE

RADNIKA MIGRANATA I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI

Član 57 Posebne kategorije radnika migranata i članova njihovih obitelji navedene u ovom delu Konvencije koji imaju važeće dokumente ili regularni status uživa će prava utvrđena u delu III. i, osim ako nije izmenjeno niže, prava utvrđena u delu IV.

Član 58 1. Pogranični radnici, kako je definisano članom 2. stav 2 (a), ove konvencije, imaće

prava predviđena u delu IV. koja se na njih mogu primeniti zbog rada i pristustva na teritoriji države zaposlenja, uzimajući u obzir da oni u toj državi nemaju stalni boravak.

2. Države zaposlenja će blagonaklono razmotriti da se pograničnim radnicima da pravo slobodnog izbora plaćenih aktivnosti nakon određenog perioda vremena. Davanje takvog prava neće uticati na njihov status pograničnih radnika.

Član 59

1. Sezonski radnici, kao je utvrđeno članom 2. stav 2 (b) ove konvencije, ima će

prava predviđena u delu IV. koja se mogu primeniti na njih zbog njihovog prisustva i rada na teritoriji države zaposlenja i koja su u skladu sa njihovim statusom sezonskih radnika u toj državi, uzimajći u obzir činjenicu da su oni u toj državi pristuni samo jedan deo godine.

2. Država zaposlenja će, pod rezervom stava 1. ovog člana, razmotiti da se sezonskim radnicima, zaposlenim na njenoj teritoriji duži vremenski period, da mogućnost da se bave drugim plaćenim aktivnostima, kao i da im se da prednost pred ostalim radnicima koji traže prijem u tu državu, u zavisnosti o važećim bilateralnim i multilateralnim sporazumima.

Član 60

Putujući radnici, kako je utvrđeno članom 2. stav 2 (e) ove konvencije, ima će prava predviđena u delu IV koja im se mogu dati zbog prisustva i rada na teritoriji države zaposlenja i koja su u skladu sa njihovim statusom putujućih radnika u toj državi.

Page 172: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

162

Član 61 1. Radnici vezani za projekat, kako je određeno članom 2. stav 2 (f), ove konvencije,

kao i članovi njihovih obitelji imaće prava predviđena u delu IV osim odredbi člana 43. stav 1 (b) i (c), član 43. stav 1 (d), koji se tiču socijalnih stambenih programa, član 45. stav 1 (b) i članova od 52-55.

2. Ako projektom vezani radnik tvrdi da su uslovi njegovog ili njenog ugovora o radu prekršeni od strane njegovog ili njenog poslodavca, on ili ona će imati pravo da njegov ili njen slučaj upute nadležnim organima države koja ima jurisdikciju nad tim poslodavcem, pod uslovom predviđenim u članu 18. stav 1. ove konvencije.

3. Pod rezrvom bilateralnih ili multilateralnih sporazuma koji su na snazi za njih, države članice na koje se ovo odnosi, nastojaće omogućiti radnicima vezanim za projekat da ostanu pod odgovarajućom zaštitom socijalnog osiguranja države njihovog porekla ili nastanjenja u periodu dok traje njihov angažman na projektu. Države na koje se ovo odnosi poduzeće odgovarajuće mere kako bi se izbeglo svako poricanje prava ili dvostruka plaćanja u ovom pogledu.

4. Bez štete po odredbe člana 47. ove konvencije, kao i odgovarajuće bilateralne i multilateralne sporazume, države članice na koje se ovo odnosi dozvoliće da prihodi radnika vezanih za projekat mogu biti isplaćenih u državi njihovog porekla ili nastanjenja.

Član 62

1. Radnici specifičnih zaposlenja, kako je određeno članom 2. stav 2 (g) ove

konvencije, imaće prava određena u delu IV osim odredbi člana 43. stav 1 (b) i (c), član 43. stav 1 (d), koji se odnosi na socijalne stambene programe, član 52 i član 54. stav 1 (d).

2. Članovi obitelji radnika specifičnog zanimanja imaće prava koja se odnose na članove obitelji radnika migranata predviđenih u delu IV ove konvencije osim odredbi iz člana 53.

Član 63

1. Samozaposleni radnici, kako je određeno članom 2. stav 2 (h) ove konvencije,

imaće prava predviđena u delu IV s izuzetkom onih prava koja se isključivo primenjuju na radnike koji imaju ugovor o zaposlenju.

2. Bez štete po članove 52. i 79. ove konvencije, prestanak privredne aktivnosti samozaposlenih radnika neće sam po sebi implicirati povlačenje dozvole boravka ili zapošljavanja za njih ili članove njihovih obitelji u državi zaposlenja, osim gde je dozvola za boravak izričito uslovno specifičnom plaćenom aktivnošću radi koje su primljeni.

Page 173: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

163

DEO VI PODSTICANJE PRIMERENIH, RAVNOPRAVNIH, HUMANIH I

PUNOPRAVNIH USLOVA U VEZI SA MEĐUNARODNOM MIGRACIJOM RADNIKA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Član 64

1. Bez štete po odredbe člana 79. ove konvencije, države članice na koje se ovo

odnosi će se, kako je pogodno, konsultirati i surađivati u pogledu podsticanja primerenih, ravnopravnih i humanih uslova u vezi sa međunarodnom migracijom radnika i članova njihovih obitelji.

2. S tim u vezi, dužna pažnja neće biti posvećena samo potrebama rada i resursima, nego i socijalnim, ekonomskim, kulturnim i ostalim potrebama radnika migranata i članova njihovih obitelji koji su u to uključeni.

Član 65

1. Države članice imaće odgovarajuće službe koje će se baviti pitanjima koja se

odnose na međunarodnu migraciju radnika i članova njihovih obitelji. Njihove funkcije će, inter alia, uključivati: (a) Utvrđivanje i provođenje politike koja se odnosi na takvu migraciju; (b) Razmjenu informacija, konsultacija i suradnje sa nadležnim organima vlasti

drugih država članica koje su uključene u takvu migraciju; (c) Pružanje odgovarajućih informacija, posebno poslodavcima, radnicima i

njihovim organizacijama, o politici, zakonima i propisima koji se odnose na migraciju i zapošljavanje, o sporazumima zaključenim sa drugim državama po pitanju migracije kao i o ostalim relevantnim pitanjima;

(d) Pružanje informacija i odgovarajuću pomoć radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji po pitanju potrebnih dozvola i formalnosti i aranžmana koji se tiču odlaska, putovanja, dolaska, boravka, plaćenih aktivnosti, izlaska i povratka, kao i uslova za rad i život u državi zaposlenja i o carinama, valuti, porezu i ostalim relevantnim zakonima i propisima.

2. Države članice će, prema potrebi, omogućiti odgovarajuće konzularne i druge usluge koje su potrebne radi zadovoljavanja društvenih, kulturnih i ostalih potreba radnika migranata i članova njihovih obitelji.

Član 66

1. Pod rezervom stava 2. ovog člana, pravo za poduzimanje aktivnosti za

angažovanje radnika radi zapošljavanja u drugoj državi bi će ograničeno na: (a) Javne službe ili tela države u kojoj se takve aktivnosti provode; (b) Javne službe ili tela države zaposlenja na osnovu sporazuma između država

koje su u pitanju; (c) Telo ustanovljeno na osnovu bilateralnog ili multilateralnog sporazuma.

2. Pod rezervom bilo kojeg odobrenja, saglasnosti i nadzora od strane javnog organa vlasti država članica na koje se ovo odnosi, agencije, potencijalni poslodavci ili

Page 174: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

164

osobe koje rade u njihovo ime mogu takođe u skladu sa zakonodavstvom i praksom ovih država da dobiju ovlašćenja za poduzimanje spomenutih aktivnosti.

Član 67

1. Države članice koje u u pitanju će prema potrebi sarađivati po pitanju usvajanja

mera koje se tiču povratka u skladu sa propisima radnika migranata i članova njihovih obitelji u državu porekla kada se odluče na povratak ili kada njihova dozvola za boravak ili rad istekne, ili kad se u državi zaposlenja nađu u neregularnom statusu.

2. Što se tiče radnika migranata i članova njihovih obitelji koji imaju regularan status, države članice koje su u pitanju će sarađivati, prema potrebi, pod usloviima dogovorenim od strane ovih država, u pogledu podsticanja adekvatnih ekonomskih uslova za njihovo ponovno naseljavanje i pomoći oko njihove trajne društvene i kulturne reintegracije u državi porekla.

Član 68

1. Države članice, uključujući i države tranzita, će sarađivati u pogledu sprečavanja i

otklanjanja nezakonitih ili potajnih kretanja i zapošljavanja radnika migranata koji nemaju regularan status. Mere koje će se u tom cilju poduzeti u okviru jurisdikcije svake od država na koju se ovo odnosi će uključivati: (a) Odgovarajuće mere protiv širenja dezinformacija koje se odnose na

emigraciju i imigraciju; (b) Mere radi otkrivanja i iskorenjivanja ilegalnih ili tajnih kretanja radnika

migranata i članova njihovih obitelji i radi uvođenja delotvornih sankcija protiv osoba, grupa ili organizacija koje organiziraju, obavljaju ili pomažu u organizovanju ili obavljanju takvih kretanja;

(c) Mere za uvođenje delotvornih sankcija protiv osoba, grupa ili organizaciju koje koriste silu, pretnje ili zastrašivanje protiv radnika migranata ili članova njihovih obitelji koji imaju neregularan status.

2. Države zaposlenja će poduzeti adekvatne i efikasne mere kako bi ukinule zapošljavanje na njihovoj teritoriji radnika migranata koji nemaju regularan status, uključujući, kad god je pogodno, sankcije protiv poslodavaca takvih radnika. Prava radnika migranata vis-a-vis njihovog poslodavca koja proizilaze po osnovu zapošljavanja neće biti ugrožena ovim merama.

Član 69

1. Države članice kad se na njihovoj teritoriji nađu radnici migranti i članovi

njihovih obitelji koji nemaju regularan status, poduze će odgovarajuće mere kako takva situacije ne bi potrajala.

2. Kad god države članice na koje se ovo odnosi razmatraju mogućnost reguliranja položaja takvih osoba u skladu sa važećim zakonodavstvom i bilateralnim i multilateralnim sporazumima, u obzir će uzeti odgovarajuće okolnosti njihovog

Page 175: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

165

ulaska, dužinu boravka u državama zaposlenja kao i ostale relevantne razloge, posebno one koji se odnose na status njihovih obitelji.

Član 70

Države članice će poduzeti mere koje neće biti ništa manje povoljne od onih koje se primenjuju na njihove državljane kako bi se osiguralo da su radni i životni uslovi radnika migranata i članova njihovih obitelji koji imaju regularan status u saglasnosti sa standardima primerenosti, sigurnosti, zdravlja i principima ljudskog dostojanstva.

Član 71 1. Države članice će, kad god je potrebno, pružiti pomoć pri vraćanju tela umrlih

radnika migranata i članova njihovih obitelji u državu porekla. 2. Po pitanju davanja odštete u vezi sa smrću radnika migranta ili članova njegove ili

njene obitelji, države članice će, prema potrebi, osigurati pomoć osobama na koje se to odnosi u cilju neodložnog rešavanja takvih pitanja Ova pitanja će biti rešena na osnovu pozitivnog nacionalnog zakonodavstva u skladu sa odredbama ove konvencije, kao i svih relevantnih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.

DEO VII PRIMENA KONVENCIJE

Član 72

1.

(a) U svrhu praćenja primene ove konvencije biće ustanovljen Komitet za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: ¨Komitet¨),

(b) Komitet će u vreme stupanja na snagu ove konvencije brojati deset članova, a nakon stupanja na snagu za četrdeset prvu državu članicu brojaće četrnest eskperata visokih moralnih kvaliteta, nepristrasnih i sa priznatom stručnošću u oblasti koju pokriva ova konvencija.

2. (a) Članovi Komiteta biraće se tajnim glasanjem od strane država članica sa liste

osoba nominiranih od strane država članica, pri čemu će se uzeti u obzir ravnomerna geografska zastupljenost, uključujući kako države porekla tako i države zaposlenja, kao i predstavljenost glavnih pravnih sistema. Svaka država članica može nominirati po jednu osobu od svojih državljana.

(b) Članovi će biti birani i delovati u ličnom svojstvu. 3. Prvi izbori će se održati ne kasnije od šest meseci od datum stupanja na snagu ove

konvencije, a naredni izbori će se održavati svake druge godine. Najmanje četri meseca pre datuma održavanja svakih izbora, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će uputiti pismo svim državama članicama pozivajući ih da u roku od dva meseca podnesu svoje nominacije. Generalni sekretar će pripremiti abecednu listu

Page 176: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

166

svih tako nominiranih osoba, naznačavajući države članice koje su ih nominirale, i podneće je državama članicama najkraće mesec dana pre datuma održavanja odgovarajućih izbora, zajedno sa biografijama tako nominiranih.

4. Izbor članova Komiteta biće održan na sastanku država članica, koji će u sedištu Ujedinjenih nacija sazvati Generalni sekretar. Na tom sastanku, gde će kvorum činiti dve trećine država članica, osobe koje će biti izabrane u Komitet će biti oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova i apsolutnu većinu glasova država članica koje su prisutne i koje glasaju.

5. (a) Članovi Komiteta obavljaće tu dužnost četri godine. Međutim, trajanje

mandata petorice članova izabranih na prvim izborima ističe krajem druge godine; odmah nakon prvih izbora, imena ovih pet članova će biti odabrana žrebanjem od strane predsedavajućeg sastanka država članica.

(b) Izbor četri dodatna člana Komiteta će se održati u skladu sa odredbama stava 2., 3. i 4 ovog člana, nakon što Konvencija za četrdeset prvu državu članicu stupi na snagu. Trajanje mandata dva dodatna člana izabrana tom prilikom će isteći krajem druge godine; imena ovih članova će žrebanjem odabrati predsedavajući sastanka država članica.

(c) Članovi Komiteta mogu biti ponovo izabrani ukoliko su ponovo predloženi. 6. Ukoliko član Komiteta umre, podnese ostavku ili izjavi da iz bilo kojeg drugog

razloga ne može nastaviti sa obavljanjem dužnosti u Komitetu, za preostali deo njegovog mandata, država članica koja je nominirala tog eksperta imenovaće drugog eksperta iz reda svojih državljana. Novo imenovanje podleže potvrdi Komiteta.

7. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će osigurati potrebno osoblje i uslove za efikasan rad Komiteta.

8. Članovi Komiteta će primati naknadu od Ujedinjenih nacija pod uslovima koje odredi Generalna skupština.

9. Članovi Komiteta će imati pravo na pogodnosti, privilegije i imunitete eksperata u misiji Ujedinjenih nacija, kako je utvrđeno u odgovarajućim delovima Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

Član 73

1. Države članice preuzimaju obavezu da Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija

da podnesu izveštaj o zakonodavnim, sudskim, administrativnim i drugim merama koje su poduzele u vezi sa provođenjem odredbi ove konvencije, koje će razmotriti Komitet: (a) U vremenu od jedne godine nakon stupanja na snagu Konvencije za zemlju

članicu na koju se ovo odnosi; (b) Zatim svakih pet godina i kad god Komitet to zahteva.

2. Izveštaji pripremljeni po ovom članu će takođe ukazivati na činjenice i teškoće, ako ih ima, koje utiču na provođenje Konvencije i sadržavaće informacije o karakteristikama migracionih tokova u koje je država članica na koju se to odnosi uključena.

Page 177: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

167

3. Komitet će odlučiti o svim daljnjim smernicama koje se primenjuju na sadržaj ovih izveštaja.

4. Države članice će učiniti svoje izveštaje široko dostupnim javnosti.

Član 74 1. Komitet će proučiti izveštaje podnesene od svake države članice i bude li to

smatrao potrebnim poslati komentare državi članici koja je u pitanju. Ova država članica može podneti Komitetu opažanja o svakoj primedbi Komiteta u skladu sa ovim članom. U vezi sa razmatranjem ovih izveštaja Komitet može zahtevati dodatne informacije od država članica.

2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će pravovremeno, a pre otvaranja svakog redovnog zasedanja Komiteta poslati direktoru međunarodnog ureda rada primerak izveštaja koje su podnele države članice na koje se ovo odnosi, kao i informacije koje se tiču razmatranja ovih izveštaja u nameri da omogući Uredu da pomaže Komitetu ekspertskim znanjem koje Ured može osigurati po pitanju problema kojim se bavi Konvencija, a koje spadaju u nadležnost Međunarodne organizacije rada. Komitet će razmotriti te komentare i materijale koje je Ured dao.

3. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija takođe može, nakon konsultacija sa Komitetom, poslati drugim specijaliziranim agencijama kao i međuvladinim organizacijama primerke onih delova izveštaja koji su u njihovoj nadležnosti.

4. Komitet može pozvati specijalizirane agencije i organe Ujedinjenih nacija, kao i međuvladine organizacije i ostala zainteresovana tela da podnesu na razmatranje Komitetu pisane informacije o problemima kojima se bavi ova konvencija, a koje spadaju u domen njihovih aktivnosti.

5. Međunarodni ured rada biće pozvan od strane Komiteta da odredi predstavnike koji će na sednicama Komiteta učestvovati u svojstvu konsultanata.

6. Komitet može pozvati predstavnike ostalih specijaliziranih agencija i organa Ujedinjenih nacija, kao i međuvladine organizacije, da prisustvuju i učestvuju u radu njegovih sednica kad god se razmatraju pitanja iz domena njihovih nadležnosti.

7. Komitet će Generalnoj supštini Ujedinjenih nacija podnositi godišnji izveštaj o sprovođenju ove konvencije, koji će sadržavati njegova vlastiti razmatranja i preporuke, posebno zasnovane na proučavanju izveštaja i svim opažanjima prezentiranim od strane država članica.

8. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će dostaviti godišnje izveštaje Komiteta državama članicama ove konvencije, Ekonomskom i socijalnom savetu, Komisiji Ujedinjenih nacija za ljudska prava, generalnom direktoru Međunarodnog ureda rada i ostalim relevantnim organizacijama.

Član 75

1. Komitet će usvojiti svoj vlastitit poslovnik. 2. Komitet će izabrati svoje zvaničnike za period od dve godine. 3. Komitet će se, po pravilu, sastajati jedanput godišnje.

Page 178: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

168

4. Sjedinice Komiteta će se uobičajeno održavati u sedištu Ujedinjenih nacija.

Član 76 1. Prema ovom članu, država članica ove konvencije može u svako doba izjaviti da

prihvata nadležnost Komiteta da primi i razmatra prijave da jedna država članica tvrdi da druga država članica ne ispunjava svoje obaveze u skladu sa ovom konvencijom. Prema ovom članu prijave mogu biti primljene i razmatrane samo ako su podnesene od strane države članice koja je izjavila da i sama prihvata nadležnost Komiteta u odnosu na sebe. Komitet neće prihvatiti nijednu prijavu od države članice ako nije dala takvu izjavu. Prijave koje su primljene u skladu sa ovim članom bit će razmatrane po sledećoj proceduri: (a) Ako država članica ove konvencije smatra da druga država članica ne

ispunjava obaveze prema ovoj konvenciji, ona takođe može pismenim putem skrenuti pažnju na to pitanje toj državi članici. Država članica može takođe o tom pitanju obavestiti Komitet. Država članica primalac će u roku od tri meseca po prijemu prijave uputiti državi koja je poslala prijavu obašnjenje ili bilo koju drugu pismenu izjavu kojom objašnjava pitanje koje treba da uključi, u meri u kojoj je moguće, i prihvatljivu informaciju o domaćim procedurama i pravnim lekovima poduzetim, koji su bili ili mogu biti poduzeti u vezi s tim slučajem;

(b) Ako problem nije rešen na zadovoljstvo obje države članice na koje se ovo odnosi, u roku od šest meseci od prijema prve prijave od strane države primaoca, bilo koja od ovih država imaće pravo da predmet upute Komitetu, obraćanjem Komitetu i drugoj državi;

(c) Komitet će predmet koji mu je upućen uzeti u postupak tek nakon što se ustanovi da su sva domaća pravna sredstva bila upotrijebljena i iscrpljena u rešavanju tog predmeta, a u skladu sa opste priznatim principima međunarodnog prava. Ovo neće biti slučaj tamo gde je po mišljenju Komiteta primena ovakvih pravnih sredstava bezrazložno prolongirana;

(d) Ovisno o odredbama alineje (c) ovog stava Komitet će svoje usluge dobre volje staviti na raspolaganje državama članicama na koje se ovo odnosi u pogledu rešavanja predmeta na prijateljski način i na osnovu uvažavanja obaveza utvrđenih ovom konvencijom;

(e) Komitet će razmatrati prijave po ovom članu na zatvorenim sednicama; (f) Po pitanju svake prijave upućene na njega u skladu sa alinejom (b) ovog

stava, Komitet može pozvati države članice na koje se ovo odnosi, o čemu je reč u aliniji (b), da prilože bilo koje relevantne informacije;

(g) Države članice na koje se ovo odnosi, o kojima je reč u aliniji (b) ovog stava, imaće pravo da za vreme kada ovaj predmet bude razmatran od strane Komiteta budu predstavljene i da podnesu priloge u usmenoj i/ili pismenoj formi;

(h) Komitet će u roku od dvanest meseci od prijema saopstenja prema aliniji (b) ovog stava, podneti izveštaj, kako sledi:

Page 179: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

169

(i) Ako se postigne rešenje u okviru uslova alineje (d) ovog stava Komitet će svoj izveštaj ograničiti na kratko saopstenje o činjenicama i o postignutom rešenju;

(ii) Ukoliko se ne postigne rešenje u okviru uslova iz alineje (d) ovog stava, Komitet će u svom izveštaju dati relevantne činjenice koje se odnose na pitanje između država članica na koje se ovo odnosi. Uz izveštaj će se dodati pisani prilozi kao i zapisnik usmenih izlaganja država članica na koje se ovo odnosi. Komitet može takođe da saopsti samo državama članicama na koje se ovo odnosi svako svoje stanovište za koje smatra da je u vezi sa problemom koji je među njima. U svakom slučaju, izveštaj će biti poslat državama na koje se ovo odnosi.

2. Odredbe ovog člana će stupiti na snagu kada deset država članice ove konvencije daju izjavu u skladu sa članom 1. ove konvencije. Takve izjave će biti pohranjene od strane država članica kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji će nakon toga poslati kopije ostalim državama članicama. Izjava može u bilo koje vreme biti povučena uz obaveštenje Generalnom sekretaru. Takvo povlačenje neće biti na štetu bilo kog pitanja koje je predmet već upućene prijave na osnovu ovog člana. Nijedna sledeća prijava niti od jedne države članice neće biti primljena u skladu sa ovim članom nakon obaveštenja Generalnom sekretaru da će prijava biti povučena, ukoliko država članica nije uputila novu prijavu.

Član 77

1. Država članica ove konvencije prema ovom članu može u svako doba izjaviti da

priznaje nadležnost Komiteta da prima i razmatra prijave koje mu upute pojedinci ili neko u njihovo ime, koji podležu njenoj jurisdikciji i koji tvrde da su njihova individualna prava ustanovljena ovom konvencijom kršena od strane te države članice. Komitet neće primati nikakve prijave ukoliko država članica nije dala takvu izjavu.

2. Komitet će smatrati neprihvatljivom svaku prijavu podnesenu na osnovu ovog člana koja je anonimna ili prijavu za koju smatra da je zloupotreba prava podnošenja takvih prijava ili koja je inkompatibilna sa odredbama ove konvencije.

3. Komitet neće razmatrati ni jednu prijavu od pojedinca podnesenu na osnovu ovog člana ukoliko nije utvrdio: (a) Da isto pitanje nije bilo niti je predmet nekog drugog međunarodnog

istražnog postupka ili rešavanja; (b) Da je pojedinac iscrpio sve raspoložive domaće pravne lekove; ovo neće biti

pravilo kada je, po mišljenju Komiteta, primena ovih pravnih lekova bezrazložno produžena ili je malo verovatno da će stvarno pomoći tom pojedincu.

4. Pod rezervom odredbi stava 2. ovog člana Komitet će svaku prijavu podnesenu u skladu sa ovim članom uputiti državi članici ove konvencije koja je dala izjavu prema stavu 1. i koja je optužena da krši bilo koju odredbu Konvencije. Država primalac će u roku od šest meseci podneti Komitetu objašnjenja ili izjave u pisanoj

Page 180: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

170

formi pojašnjavajući pitanja i pravne lekove, ako ih ima, koji bi ta država mogla poduzeti.

5. Komitet će na osnovu ovog člana razmotriti prijave koje je dobio u vezi sa ovim članom u svetlu svih informacija koje mu je na raspolaganje stavio pojedinac, ili neko u njegovo ime ili država članica na koju se to odnosi.

6. Komitet će prijave podnesene na osnovu ovog člana razmatrati na zatvorenim sednicama.

7. Komitet će svoja gledišta uputiti državi članici na koju se to odnosi kao i pojedincu.

8. Odredbe ovog člana će stupiti na snagu kada deset država članica ove konvencije daju izjave u skladu sa stavom 1. ovog člana. Takve izjave će države članice pohraniti kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji će nakon toga kopije poslati ostalim državama članicama. Izjava može biti povučena u svako doba obaveštenjem poslatim Generalnom sekretaru. Takvo povlačenje neće biti od štete ni po jedno pitanje koje je u skladu sa ovim članom predmet već poslatog saopstenja; neće se primati ni jedna prijava od strane pojedinca ili u njegovo ime u skladu sa ovim članom nakon što Generalni sekretar primi obavestenje o povlačenju deklaracije, ukoliko država članica ne bi dala novu izjavu.

Član 78

Odredbe člana 76. ove konvencije primenjivaće se bez štete po bilo koju od procedura za rešavanje sporova ili žalbi u oblasti koje pokriva ova konvencija, koje su utvrđene baznim instrumentima ili u konvencijama usvojenim od strane Ujedinjenih nacija i specijaliziranih agencija i neće sprečavati države članice da prihvate bilo koju proceduru za rešavanje spora u skladu sa međunarodnim sporazumima koji su na snazi između njih.

DEO VIII OPšTE ODREDBE

Član 79

Ni jedna odredba ove konvencije neće uticati na pravo svake države članice na utvrđivanje kriterijuma za prijem radnika migranata i članova njihovih obitelji. U vezi sa ostalim pitanjima koja se odnose na njihov pravni status i tretman radnika migranata i članova njihovih obitelji, države članice će poštovati ograničenja utvrđena u ovoj konvenciji.

Član 80 Ni jedna odredba ove konvencije neće se tumačiti u suprotnosti sa odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i ustava specijaliziranih agencija kojima su utvrđene odgovarajuće odgovornosti raznih organa Ujedinjenih nacija i specijaliziranih agencija u vezi sa pitanjima iz ove konvencije.

Page 181: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

171

Član 81 1. Ni jedna odredba ove konvencije neće uticati na povoljnija prava ili slobode koje

se daju radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji na osnovu: (a) Zakona ili prakse države članice; ili (b) Bilo kojeg bilateralnog ili multilateralnog ugovora koji je na snazi za državu

članicu koja je u pitanju. 2. Ni jedna odredba ove konvencije neće se tumačiti tako da podrazumijeva da bilo

koja država, grupa ili osoba može imati pravo uključivanja u bilo koju aktivnost ili da može izvršiti bilo koju radnju koja bi bila na štetu prava utvrđenih ovom konvencijom.

Član 82

Prava radnika migranata i članova njihovih obitelji utvrđena ovom konvencijom ne mogu biti povučena. Neće biti dozvoljeno bilo kakvo vršenja pritiska na radnike migrante i članove njihovih obitelji u cilju njihovog odricanja ili odstupanja od bilo kojeg od navedenih prava. Prava utvrđena ovom konvencijom neće moći biti umanjena ugovorom. Države članice će poduzeti odgovarajuće mere kako bi osigurale poštovanje ovih principa.

Član 83 Svaka država članice ove konvencije će:

(a) osigurati da svaka osoba čija su prava i slobode priznati ovom konvencijom povređena ima efikasan pravni lek, pa i u slučaju kada je to kršenje počinjeno od strane osoba u vršenju službene družnosti;

(b) osigurati da zahtev bilo kojih od osoba koje zatraže takav pravni lek bude razmotren i da o njemu odluče nadležni sudski, upravni ili zakonodavni organi, ili bilo koji drugi nadležni organ uspostavljen na osnovu pravnog sistema te države, kao i da se uspostavi mogućnost pravnog leka;

(c) osigurati da nadležni organi provedu takve pravne lekove kada se odluke donesu.

Član 84

Svaka država članica prihvata da donese zakonske i druge mere koje su potrebne za provođenje odredbi ove konvencije.

DEO IX ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija određen je za depozitara ove konvencije.

Page 182: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

172

Član 86 1. Ova konvencija je otvorena za potpis svim državama. Ona podleže ratifikaciji. 2. Ova konvencija je otvorena za pristupanje svakoj državi. 3. Instrumenti o ratifikaciji ili pristupanju biće pohranjeni kod Generalnog sekretara

Ujedinjenih nacija.

Član 87 1. Ova konvencija će stupiti na snagu prvog dana onog meseca koji usledi nakon

perioda od tri meseca nakon datuma deponiranja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja ratificira ili pristupi ovoj konvenciji posle njenog stupanja na snagu, ova konvencija će stupiti na snagu prvog dana onog meseca koji usledi nakon perioda od tri meseca nakon datuma deponiranja njenog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 88

Država koja ratificira ili pristupa ovoj konvenciji ne može isključiti primjenu bilo kojeg njenog dela, ili, bez štete po članu 3. isključiti iz njene primene bilo koju posebnu kategoriju radnika migranata.

Član 89

1. Bilo koja država članica može otkazati ovu konvenciju, ne ranije od pet godina

nakon što je ova konvencija stupila na snagu za tu državu, na osnovu pismenog obaveštenja upućenog Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

2. Ovakav otkaz će stupiti na snagu prvog dana onog mesece koji usledi nakon isteka perioda od dvanest meseci nakon datuma kada je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija primio to obaveštenje.

3. Ovakav otkaz ne oslobađa državu članicu njenih obaveze iz ove konvencije u pogledu bilo kojeg činjenja ili propuštanja činjenja koji se desi pre datuma kad otkaz stupi na snagu, niti će otkaz biti štetan na bilo koji način na nastavljanje razmatranja bilo kojeg pitanja koje je podneto od strane Komiteta pre datuma kada je otkaz stupio na snagu.

4. Nakon datuma na koji je otkaz neke države članice stupio na snagu, Komitet neće započinjati razmatranje bilo kojeg novog pitanja koje se odnosi na tu državu.

Član 90

1. Nakon pet godina od stupanja na snagu Konvencije zahtev za reviziju Konvencije

može biti uložen u bilo koje vreme od strane bilo koje države članice putem pismenog saopstenja upućenog Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar će potom obavestiti države članice o svim predloženim izmenama uz zahtev da ga obaveste da li su za državanje konferencije država članice u cilju razmatranja i

Page 183: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

173

glasanja o tim predlozima. U slučaju da u periodu od četiri mjeseca od dana kada je upućeno to obavještenje najmanje jedna trećina država članica bude za održavanje takve konferencije, Generalni sekretar će sazvati konferenciju pod okriljem Ujedinjenih nacija. Bilo koja izmena koju usvoji većina država članica koje su prisutne i koje glasaju biće podnesene Generalnoj skupštini na odobrenje.

2. Izmjene će stupiti na snagu kada ih odobri Generalna skupština Ujedinjenih nacija i prihvati dvotrećinska većina država članica u skladu sa svojim ustavnim postupcima.

3. Kada izmene stupe na snagu one će obavezivati države članice koje su ih prihvatile, a ostale države članice biće i dalje obavezne po osnovu odredbi ove konvencije i ranijih izmena koje su one prihvatile.

Član 91

1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će primiti i dostaviti svim državama tekst

rezervi koje su izrazile države prilikom potpisa, ratifikacije ili pristupanja. 2. Rezerva koja nije u skladu sa ciljem i svrhom ove konvencije neće biti dozvoljena. 3. Rezerve se mogu povući u bilo koje vreme putem obaveštenja u tom cilju

upućenog Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će potom o tome izvestiti sve države. Takvo obaveštenje ima dejstvo od dana prijema.

Član 92

1. Bilo koji spor između dve ili više država članica u vezi sa tumačenjem ili

primenom ove konvencije koji se ne reši putem pregovora biće, na zahtev jedne od njih, podnesen na arbitražu. Ukoliko se u roku od šest meseci od dana podnošenja zahteva za arbitražu članice ne mogu složiti o organiziranju arbitraže, bilo koja od članica može podneti spor Međunarodnom sudu pravde na osnovu zahteva koji je u saglasnosti sa Statutom Suda.

2. Svaka država članica može u vreme potpisa ili ratifikacije ove konvencije ili pristupanja istoj izjaviti da se ne smatra obavezanom stavom 1. ovog člana. Druge države članice neće biti obavezane po tom stavu u odnosu na bilo koju državu članicu koja je dala takvu izjavu.

3. Svaka država članica koja je dala izjavu u skladu sa stavom 2. ovog člana može u bilo koje vreme povući tu izjavu obaveštenjem Generalnom skeretaru Ujedinjenih nacija.

Član 93

1. Ova konvencija čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom,

ruskom i španskom podjednako verodostojni, bit će pohranjena kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će dostaviti overene primerke ove konvencije svim državama.

3. U potvrdu čega su dole potpisani opunomoćenici, propisno ovlašćeni od strane svojih vlada, potpisali ovu konvenciju.

Page 184: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

174

3. Konvencija ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala

KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Član 1

Izjava o svrsi Svrha ove konvencije je da na efikasniji način unapredi saradnju u pogledu sprečavanja i borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Član 2 Korišćenje termina

Za svrhu ove konvencije:

(a) "grupa za organizovani kriminal" označava organizovanu grupu od tri ili više lica, koja postoji u izvesnom vremenskom periodu i koja deluje sporazumno u cilju činjenja jednog ili više teških zločina ili krivičnih dela utvrđenih u skladu sa ovom konvencijom, radi zadobijanja, posredno ili neposredno, finansijske ili druge materijalne koristi;

(b) "težak zločin" označava radnju koja predstavlja krivično delo kažnjivo maksimalnom kaznom lišenja slobode u trajanju od najmanje četiri godine ili nekom težom kaznom;

(c) "organizovana grupa" označava grupu koja nije slučajno formirana radi neposrednog izvršenja krivičnog dela, i koja ne mora da ima formalno definisane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu;

(d) "imovina" označava stvari svake vrste, bilo materijalne ili nematerijalne, pokretne ili nepokretne, procenjive ili neprocenjive, kao i pravna dokumenta ili instrumente kojima se dokazuje pravo, ili interes u odnosu na takve stvari;

(e) "dobit od kriminala" označava imovinu koja je proistekla ili je ostvarena, direktno ili indirektno, izvršenjem krivičnog dela;

(f) "zamrzavanje" ili "zaplena" označava privremenu zabranu prenosa, pretvaranja, raspolaganja ili premetanja imovine ili privremeno preduzeto čuvanje ili kontrolu imovine na osnovu naloga koji izda sud ili drugi nadležni organ;

(g) "konfiskacija", koja obuhvata oduzimanje gde je primenjivo, znači trajno lišavanje prava svojine na imovini po nalogu suda ili drugog nadležnog organa;

(h) "predikatno krivično delo" označava bilo koje krivično delo čijim izvršenjem je ostvarena dobit koja može da bude predmet krivičnog dela kako je definisano u članu 6. ove konvencije;

(i) "kontrolisana isporuka" označava tehniku kojom se dozvoljava da nelegalne ili sumnjive pošiljke izađu, pređu ili uđu na teritoriju jedne ili više država, uz

Page 185: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

175

znanje i pod nadzorom njihovih nadležnih organa u cilju sprovođenja istrage i identifikovanja lica umešanih u izvršenje krivičnog dela;

(j) "regionalna organizacija za ekonomsku integraciju" označava organizaciju koju su stvorile suverene države datog regiona, na koju su njene države članice prenele ovlašćenja u pogledu pitanja koje reguliše ova konvencija i koja je propisno ovlašćena, u skladu sa svojim unutrašnjim postupkom, da je potpiše, ratifikuje, prihvati, odobri ili joj pristupi; pojam "država potpisnica" iz ove konvencije odnosi se na sve takve organizacije u okviru granica njihove nadležnosti.

Član 3

Delokrug primene 1. Osim ukoliko nije drugačije navedeno u ovoj konvenciji, Konvencija će se

primenjivati na prevenciju, istragu i sudsko gonjenje: (a) krivičnih dela utvrđenih u skladu sa čl. 5, 6, 8. i 23. ove konvencije; i (b) teških zločina definisanih u članu 2. ove konvencije; gde je krivično delo po

prirodi transnacionalno i podrazumeva grupu za organizovani kriminal. a. Za potrebe stava 1. ovog člana, krivično delo je po prirodi transnacionalno ako je:

(a) učinjeno u više država; (b) učinjeno u jednoj državi, ali je veći deo priprema, planiranja, rukovođenja ili

kontrole obavljen u nekoj drugoj državi; (c) učinjeno u jednoj državi, ali je u njega uključena grupa za organizovani

kriminal koja se bavi kriminalnim aktivnostima u više država; ili (d) učinjeno u jednoj državi, ali su bitne posledice nastupile u nekoj drugoj

državi.

Član 4 Zaštita suvereniteta

1. Države potpisnice su dužne da svoje obaveze po ovoj konvenciji izvršavaju na

način koji je u skladu sa načelima suverene ravnopravnosti i teritorijalnog integriteta države, kao i načela nemešanja u unutrašnje stvari drugih država.

2. Ni jedna odredba ove konvencije ne daje pravo nekoj od država potpisnica da na teritoriji druge države vrši nadležnosti i funkcije koje su isključivo rezervisane za organe vlasti te druge države na osnovu njenih zakona.

Član 5

Kažnjavanje učešća u grupama za organizovani kriminal 1. Svaka država potpisnica treba da usvoji zakonodavne i druge mere koje su

potrebne da bi se ustanovila kao krivična dela, kada su učinjene sa namerom: (a) jedno ili oba dole navedena krivična dela koja se razlikuju od krivičnog dela u

pokušaju ili svršenog krivičnog dela: (i) dogovaranje sa jednim ili više lica radi izvršenja teškog zločina sa

ciljem koji se posredno ili neposredno odnosi na pribavljanje

Page 186: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

176

finansijske ili druge materijalne koristi koje, gde je tako predviđeno domaćim zakonom, uključuje radnje preduzete od strane jednog od učesnika u realizaciji dogovora ili učešće grupe za organizovani kriminal;

(ii) radnje lica koje, sa saznanjem o cilju i opštoj kriminalnoj aktivnosti grupe za organizovani kriminal, ili o njenim namerama da počini pomenuta krivična dela, uzima aktivnog učešća u: a) kriminalnim aktivnostima grupe za organizovani kriminal; b) ostalim aktivnostima grupe za organizovani kriminal sa znanjem

da će njegovo učešće doprineti ostvarenju gore navedenog krimi-nalnog cilja;

c) organizovanje, davanje naloga, pomaganje, podsticanje, omogu-ćavanje ili davanje saveta u vezi sa činjenjem teških zločina u kojima učestvuje grupa za organizovani kriminal.

2. Postojanju saznanja, namere, svrhe ili dogovora iz stava 1. ovog člana može se zaključiti na osnovu objektivnih činjeničnih okolnosti.

3. Države potpisnice čiji zakoni zahtevaju umešanost grupe za organizovani kriminal kako bi se krivično delo okarakterisalo u skladu sa stavom 1 (a) (i) ovog člana moraju osigurati da njihovi domaći zakoni obuhvataju sve teške zločine u koje su uključene grupe za organizovani kriminal. Takve države potpisnice, kao i države potpisnice čijim domaćim zakonima je predviđena radnja realizacije dogovora kako bi se krivična dela okarakterisala u skladu sa stavom 1 (a) (i) ovog člana, obavestiće o tome Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija u vreme potpisivanja ili deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja ovoj konvenciji.

Član 6

Kriminalizacija pranja dobiti stečene kroz kriminal 1. Svaka država potpisnica će usvojiti, u skladu sa osnovnim principima domaćeg

zakonodavstva, neophodne zakonodavne i druge mere kojima se kao krivična dela utvrđuju, kada su učinjena s namerom: (a)

(i) pretvaranje ili prenos imovine, znajući da se do te imovine došlo putem kriminala, a u cilju sakrivanja i prikrivanja nezakonitog porekla imovine, ili pomaganja licu umešanom u izvršenje predikatnog krivičnog dela kako bi izbeglo zakonske posledice svog činjenja;

(ii) skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja ili vlasništva ili prava na imovinu, znajući da je takva imovina stečena kroz kriminal;

(b) Zavisno od osnovnog koncepta svog pravnog sistema: (i) pribavljanje, posedovanje ili korišćenje imovine znajući, u trenutku

prijema iste, da je takva imovina dobit od kriminala; (ii) učestvovanje, povezivanje ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja

izvršenja i pomaganja, podsticanja, omogućavanja i davanja saveta u

Page 187: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

177

pogledu izvršenja bilo kojeg krivičnog dela ustanovljenog u skladu s ovim članom.

2. U cilju primene stava 1. ovog člana: (a) svaka država potpisnica mora težiti da primenom stava 1. ovog člana obuhvat

što više predikatnih krivičnih dela; (b) svaka država potpisnica će u predikatna krivična dela uključiti sve teške

zločine definisane članom 2. ove konvencije i krivična dela ustanovljena u skladu sa čl. 5, 8. i 23. ove konvencije. U slučaju da zakonodavstvo država članica predviđa spisak posebnih predikatnih krivičnih dela, one su dužne da, kao minimum, uvrste u taj spisak širok raspon krivičnih dela vezanih za grupe za organizovani kriminal;

(c) za potrebe podtačke (b), predikatna krivična dela obuhvataju krivična dela učinjena kako unutar, tako i van jurisdikcije konkretne države potpisnice. Međutim, krivična dela učinjena van jurisdikcije neke države potpisnice predstavljaju predikatna krivična dela samo kada određena radnja predstavlja krivično delo po zakonu države u kojoj je učinjeno, a bilo bi krivično delo i po zakonu države potpisnice koja izvršava ili primenjuje ovaj član da je učinjeno u njoj;

(d) svaka država potpisnica mora dostaviti primerke svojih zakona kojima se sprovodi ovaj član, kao i sve naknadne izmene i dopune tih zakona ili opise istih, Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija;

(e) ukoliko je tako predviđeno osnovnim načelima domaćeg zakonodavstva neke od države potpisnice, može se predvideti da se krivična dela iz stava 1. ovog člana ne primenjuju na lica koja su učinila predikatno krivično delo;

(f) saznanja, namera ili cilj koji su sastavni elementi krivičnog dela iz stava 1. ovog člana mogu se ustanoviti na osnovu objektivnih činjeničnih okolnosti.

Član 7

Mere za borbu protiv pranja novca 1. Svaka država potpisnica je:

(a) dužna da uspostavi i sveobuhvatni nacionalni regulatorni i nadzorni režim za banke i nebankarske finansijske institucije i, ako je potrebno, ostale organe koji su posebno podložni pranju novca, u okviru svoje nadležnosti, kako bi se sprečili ili otkrili svi oblici pranja novca, s tim što se režimom mora posebno predvideti utvrđivanje identiteta korisnika, vođenje evidencije i prijavljivanje sumnjivih pravnih poslova;

(b) dužna da, ne dovodeći u pitanje čl. 18. i 27. ove konvencije, obezbedi da administrativni, regulatorni organi unutrašnjih poslova i ostali organi koji se bave borbom protiv pranja novca (uključujući i sudske organe, ukoliko je predviđeno domaćim zakonima) imaju mogućnost da sarađuju i razmenjuju informacije na nacionalnom i međunarodnom nivou u okviru uslova propisanih domaćim zakonima i da u tom cilju razmotre formiranje finansijsko-obaveštajne jedinice koja će služiti kao nacionalni centar za prikupljanje, analizu i prosleđivanje informacija u vezi sa potencijalnim pranjem novca.

Page 188: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

178

2. Države potpisnice će razmotriti primenu izvodljivih mera radi otkrivanja i praćenja kretanja gotovog novca i odgovarajućih prenosivih instrumenata plaćanja preko svojih granica, pod uslovom da se obezbede garancije propisnog korišćenja informacija, ne ometajući ni na koji način kretanje legitimnog kapitala. Takve mere mogu predviđati uslov da fizička i pravna lica prijavljuju prekogranični transfer značajnih količina novca i odgovarajućih prenosivih instrumenata plaćanja.

3. Prilikom uspostavljanja domaćeg regulatornog i nadzornog režima pod uslovima iz ovog člana, ne dovodeći u pitanje ni jedan drugi član iz ove konvencije, apeluje se na države potpisnice da kao smernicu koriste relevantne inicijative regionalnih, međuregionalnih i multilateralnih organizacija usmerene protiv pranja novca.

4. Države potpisnice će se truditi da razvijaju i unapređuju globalnu, regionalnu, subregionalnu i bilateralnu saradnju između pravosudnih organa, organa unutrašnjih poslova i finansijskih regulatornih organa u cilju borbe protiv pranja novca.

Član 8

Kažnjavanje korupcije 1. Svaka država potpisnica će usvojiti neophodne zakonodavne i druge mere da bi se

ustanovilo kao krivično delo, kada je učinjeno sa namerom: (a) obećanje, ponuda ili davanje državnom službeniku, posredno ili neposredno,

neprimerene koristi, namenjene njemu lično ili nekom drugom licu ili entitetu, kako bi taj službenik delovao, ili se uzdržao od delovanja u obavljanju svojih službenih dužnosti;

(b) traženje ili prihvatanje od strane državnog službenika posredno ili neposredno, neprimerene koristi namenjene njemu lično ili drugom licu ili entitetu, kako bi taj službenik delovao ili se uzdržao od delovanja u obavljanju svojih službenih dužnosti.

2. Svaka država potpisnica će razmotriti usvajanje neophodnih zakonodavnih i drugih mera da bi se ustanovilo kao krivično delo ponašanje opisano u stavu 1. ovog člana u čije izvršenje je umešan strani državni službenik ili međunarodni državni službenik. Na sličan način, svaka država potpisnica će razmotriti kvalifikovanje drugih oblika korupcije kao krivičnih dela.

3. Svaka država potpisnica će, takođe, usvojiti neophodne mere da bi se ustanovilo kao krivično delo saučesništvo krivičnom delu utvrđenom u skladu sa ovim članom.

4. Za potrebe stava 1. ovog člana i člana 9. ove konvencije "državni službenik" označava državnog službenika ili lice koje radi u javnim službama onako kako je definisano u domaćim zakonima i kako se primenjuje u krivičnom zakonu države potpisnice u kojoj dotično lice obavlja tu funkciju.

Page 189: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

179

Član 9 Mere protiv korupcije

1. Pored mera propisanih članom 8. ove konvencije, svaka država potpisnica će, u

meri u kojoj je to moguće i u skladu sa svojim pravnim sistemom, usvojiti zakonodavne, administrativne i druge delotvorne mere kako bi se ojačao integritet i sprečili, otkrili i kaznili korumpirani državni službenici.

2. Svaka država potpisnica će preduzeti mere kako bi se obezbedilo efikasno delovanje njenih organa u cilju sprečavanja, otkrivanja i kažnjavanja korumpiranih državnih službenika, uključujući i obezbeđivanje odgovarajuće nezavisnosti takvih organa da bi se sprečio neprimereni uticaj na njihov rad.

Član 10

Odgovornost pravnih lica 1. Svaka država potpisnica će usvojiti neophodne mere, u skladu sa svojim pravnim

načelima, kako bi se ustanovila odgovornost pravnih lica za učestvovanje u teškim krivičnim delima u koje je umešana grupa za organizovani kriminal i za krivična dela utvrđena u skladu sa čl. 5, 6, 8. i 23. ove konvencije.

2. Zavisno od pravnih načela države potpisnice, odgovornost pravnih lica može biti krivična, građanska ili administrativna.

3. Takva odgovornost ne dovodi u pitanje krivičnu odgovornost fizičkih lica koja su izvršila krivično delo.

4. Svaka država potpisnica će, posebno, obezbediti da pravna lica koja su odgovorna u skladu sa ovim članom podležu efikasnom, proporcionalnom i preventivnom krivičnom ili nekrivičnom kažnjavanju, koje uključuje novčane kazne.

Član 11

Krivično gonjenje, suđenje i izricanje kazni 1. Svaka država potpisnica će za izvršenje krivičnog dela utvrđenog čl. 5, 6, 8. i 23.

ove konvencije predvideti sankcije koje će uzeti u obzir težinu dela. 2. Svaka država potpisnica će se truditi da obezbedi da se diskreciona pravna

ovlašćenja predviđena domaćim zakonima, a koja se odnose na gonjenje lica za krivična dela obuhvaćena ovom konvencijom vrše tako da se postigne što viši stepen efikasnosti primene zakonskih mera u odnosu na takva dela, vodeći računa o potrebi da se spreči činjenje pomenutih krivičnih dela.

3. Kada je reč o krivičnim delima ustanovljenim u skladu sa čl. 5, 6, 8. i 23. ove konvencije, svaka država potpisnica će preduzeti odgovarajuće mere, u skladu sa domaćim zakonima, uz poštovanje prava na odbranu, kako bi se obezbedilo da se kod uslova predviđenih u vezi sa odlukom o puštanju na slobodu do suđenja ili podnošenja žalbe uzme u obzir potreba da se osigura prisustvo okrivljenog na predstojećem suđenju.

4. Svaka država potpisnica mora obezbediti da njeni sudovi ili drugi nadležni organi imaju na umu ozbiljnost krivičnih dela iz ove konvencije prilikom razmatranja

Page 190: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

180

eventualnog puštanja na slobodu pre isteka kazne ili uslovnog otpusta lica osuđenih za pomenuta dela.

5. Svaka država potpisnica će, gde je potrebno, predvideti u domaćem zakonu dug zakonski rok zastarelosti u toku kojeg će se započeti sudski postupak za svako delo predviđeno ovom konvencijom, kao i duži rok kad je navodni učinilac izbegavao izvršenje pravde.

6. Ni jedna odredba ove konvencije neće uticati na načelo da su opis krivičnog dela ustanovljenog u skladu sa ovom konvencijom i primena prava na odbranu ili drugim pravnim principima kojima se kontroliše zakonitost postupka, rezervisani za domaće pravo države potpisnice i da će se takva krivična dela goniti i kažnjavati u skladu sa tim zakonima.

Član 12

Konfiskacija i zaplena 1. Države potpisnice će, u najvećem mogućem stepenu koji dopušta njihov pravni

sistem, usvojiti neophodne mere koje će omogućiti konfiskaciju: (a) dobiti stečene izvršenjem krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom, ili

imovine čija vrednost odgovara vrednosti te dobiti; (b) imovine, opreme ili drugih instrumenata korišćenih ili namenjenih za

korišćenje u vršenju krivičnih dela iz ove konvencije. 2. Države potpisnice će usvojiti neophodne mere kako bi se omogućila identifikacija,

ulaženje u trag, zamrzavanje ili zaplena bilo koje stvari iz stava 1. ovog člana radi eventualne konfiskacije.

3. Ako je dobit stečena izvršenjem krivičnih dela transformisana ili pretvorena delimično ili u celosti, u neku drugu imovinu, takva imovina podleže merama iz ovog člana, umesto navedene dobiti.

4. Ako je dobit od kriminala pomešana sa imovinom stečenom legitimnim putem, takva imovina će biti, bez narušavanja bilo kakvih ovlašćenja vezanih za zamrzavanje ili zaplenu, podložna konfiskaciji do procenjene vrednosti pomešanih sredstava od kriminala.

5. Prihod ili druge beneficije proistekle iz dobiti od kriminala, iz imovine u koju je ta dobit transformisana ili pretvorena, ili imovine sa kojom je ta dobit pomešana, takođe podleže merama iz ovog člana, na isti način i u istom stepenu kao i sama dobit od kriminala.

6. Za potrebe ovog člana i člana 13. ove konvencije, svaka država potpisnica će ovlastiti svoje sudove ili druge nadležne organe da nalože da se bankarska, finansijska ili komercijalna evidencija stavi na raspolaganje ili da bude zaplenjena. Države potpisnice neće odbiti da postupe po odredbama ovog stava pod izgovorom bankarske tajne.

7. Države potpisnice mogu razmotriti mogućnost da od prekršioca zatraže da dokaže zakonitost porekla navodne dobiti od kriminala ili druge imovine koja podleže konfiskaciji u meri u kojoj je takav zahtev saobrazan načelima domaćih zakona i prirodi sudskog i drugih postupaka.

8. Odredbe ovog člana ne smeju se tumačiti na štetu prava bona fide trećih lica.

Page 191: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

181

9. Ni jedna odredba ovog člana neće uticati na princip da mere na koje se on odnosi budu definisane i primenjivane u skladu sa i zavisno od odredbi domaćih zakona države potpisnice.

Član 13

Međunarodna saradnja u cilju konfiskacije 1. Država potpisnica koja je primila zahtev druge države potpisnice koja ima

jurisdikciju u odnosu na krivično delo iz ove konvencije kojim se traži da izvrši konfiskaciju dobiti od kriminala, imovine, opreme i drugih instrumenata iz člana 12. stav 1. ove konvencije, a koji se nalaze na njenoj teritoriji, u najvećoj mogućoj meri koju dopušta njen pravni sistem će: (a) podneti zahtev svojim nadležnim organima kako bi se pribavio nalog za

konfiskaciju i, ako se takav nalog pribavi, sprovešće ga; ili (b) dostaviti svojim nadležnim organima, radi sprovođenja u zatraženoj meri,

nalog za konfiskaciju izdat od strane suda sa teritorije države potpisnice molilje u skladu sa članom 12. stava 1. ove konvencije, u meri u kojoj se odnosi na dobit od kriminala, imovinu, zaradu, opremu ili druge instrumente navedene u članu 12. stav 1. a koji se nalaze na teritoriji zamoljene države potpisnice.

2. Posle zahteva podnetog od strane druge države potpisnice koja ima jurisdikciju nad krivičnim delom iz ove konvencije, zamoljena država potpisnica će preduzeti mere kako bi se identifikovala, pronašla i zamrzla ili zaplenila dobit od kriminala, imovina, oprema i ostali instrumenti iz člana 12. stav 1. ove konvencije u cilju eventualne konfiskacije koju će naložiti bilo država potpisnica molilja ili, u skladu sa zahtevom iz stava 1. ovog člana, zamoljena država.

3. Odredbe iz člana 18. ove konvencije primenjuju se, mutatis mutandis, i na ovaj član. Pored podataka navedenih u članu 18. stav 15. zahtevi podneti u skladu sa ovim članom moraju sadržati sledeće: (a) u slučaju zahteva iz stava 1 (a) ovog člana, opis imovine koja treba da je

konfiskuje i izjavu o činjenicama na kojima se zasniva zahtev države potpisnice - molilje, koje su dovoljne da omoguće zamoljenoj državi potpisnici da traži izdavanje naloga po osnovu svojih domaćih zakona;

(b) u slučaju zahteva iz stava 1 (b) ovog člana, pravno prihvatljivu kopiju naloga za konfiskaciju na kojoj se zasniva zahtev izdat od strane države potpisnice molilje, kao i izjavu o činjenicama i podatke o meri u kojoj se traži izvršenje naloga;

(c) u slučaju zahteva iz stava 2. ovog člana, izjavu o činjenicama na kojima se zasniva zahtev države potpisnice molilje, kao i opis traženih radnji.

4. Odluke ili radnje iz st. 1. i 2. ovog člana treba da budu preduzete od strane zamoljene države potpisnice u skladu sa i u zavisnosti od odredaba njenih domaćih zakona i pravila procedure, odnosno bilo kojeg bilateralnog ili mulilateralnog ugovora, sporazuma ili aranžmana koje je obavezuju prema državi potpisnici molilji.

Page 192: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

182

5. Svaka država potpisnica mora dostaviti primerke svojih zakona i propisa kojima se sprovodi ovaj član, kao i sve naknadne izmene i dopune zakona i propisa ili opise istih, Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

6. Ukoliko se država potpisnica opredeli da preduzimanje mera iz st. 1. i 2. ovog člana uslovi postojanjem relevantnog ugovora, onda će ta država potpisnica ovu konvenciju smatrati neophodnim i dovoljnim ugovornim osnovom.

7. Država potpisnica može odbiti saradnju po ovom članu ukoliko krivično delo na koje se zahtev odnosi nije obuhvaćeno ovom konvencijom.

8. Odredbe ovog člana se ne smeju tumačiti na štetu prava bona fide trećih lica. 9. Države potpisnice će razmotriti potrebu zaključivanja bilateralnih ili

multilateralnih ugovora, sporazuma ili aranžmana u cilju jačanja efikasnosti međunarodne saradnje preduzete u skladu sa ovim članom.

Član 14

Raspolaganje konfiskovanom dobiti od kriminala ili imovinom 1. Dobit od kriminal ili imovina koju je konfiskovala država potpisnica shodno čl.

12. ili 13. stav 1. ove konvencije biće na raspolaganju toj državi potpisnici u skladu sa njenim domaćim zakonima i administrativnim procedurama.

2. Kada budu postupale po zahtevu druge države potpisnice u skladu sa članom 13. ove konvencije, države potpisnice će, u meri u kojoj im to dozvoljavaju domaći zakoni i ukoliko budu zamoljene da to učine, dati prioritet razmatranju vraćanja konfiskovane dobiti od kriminala ili imovine, državi potpisnici molilji tako da ta država može da kompenzuje žrtve kriminala ili da tu zaradu od kriminala ili imovinu vrati legitimnim vlasnicima.

3. Kada bude postupala po zahtevu druge države potpisnice u skladu sa čl. 12. i 13. ove konvencije, država potpisnica može da posebno razmotri zaključivanje sporazuma ili dogovora o: (a) uplaćivanju vrednosti dobiti od kriminala ili imovine ili sredstava ostvarenih

prodajom dobiti od kriminala ili imovine ili nekog njenog dela na račun određen u skladu sa članom 30. stav 2(c) ove konvencije, i međuvladinim organima specijalizovanim za borbu protiv organizovanog kriminala;

(b) podeli sa drugim državama, po principu od slučaja do slučaja, te dobiti od kriminala ili imovine, ili sredstava ostvarenih prodajom takve dobiti od kriminala ili imovine, u skladu sa domaćim zakonima ili administrativnim procedurama.

Član 15

Jurisdikcija 1. Svaka država potpisnica će usvojiti neophodne mere da bi ustanovila jurisdikciju

nad krivičnim delima propisanim u skladu sa čl. 5, 6, 8. i 23. ove konvencije, kada je: (a) krivično delo učinjeno na teritoriji te države potpisnice; ili

Page 193: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

183

(b) krivično delo učinjeno na brodu koji plovi pod zastavom te države potpisnice ili u avionu koji je registrovan po zakonima te države potpisnice u trenutku kada je delo učinjeno.

2. U skladu sa članom 4. ove konvencije država potpisnica takođe može uspostaviti svoju jurisdikciju nad bilo kojim krivičnim delom te vrste kada je: (a) krivično delo učinjeno protiv državljanina te države potpisnice; (b) krivično delo učinjeno od strane državljanina te države potpisnice ili apatrida

koji ima stalno boravište na njenoj teritoriji, ili (c) krivično delo:

(i) propisano članom 5. stav1. ove konvencije učinjeno izvan njene teritorije u cilju izvršenja teškog zločina unutar njene teritorije;

(ii) propisano članom 6. stav 1 (b) (ii) ove konvencije, učinjeno izvan njene teritorije u cilju izvršenja krivičnog dela propisanog članom 6. stav 1 (a)(i), ili (ii), ili (b)(i) ove konvencije, unutar njene teritorije.

3. Za potrebe člana 16. stav 10. ove konvencije, svaka država potpisnica će usvojiti neophodne mere za uspostavljanje svoje jurisdikcije nad krivičnim delima obuhvaćenim ovom konvencijom kada se određeni učinilac nalazi na njenoj teritoriji, a ona ga ne izručuje samo na osnovu toga što je njen državljanin.

4. Svaka država potpisnica može da usvoji neophodne mere za uspostavljanje svoje jurisdikcije nad krivičnim delima iz ove konvencije kada se određeni učinilac nalazi na njenoj teritoriji a ona ga ne izručuje.

5. Ukoliko je država potpisnica koja vrši svoju nadležnost prema st. 1. ili 2. ovog člana obaveštena, ili je na neki drugi način saznala, da neke druge države potpisnice sprovode istragu, krivično ili sudsko gonjenje u vezi sa istim delom, nadležni organi ovih država potpisnica će, gde je to moguće, konsultovati jedna drugu u cilju usklađivanja svojih aktivnosti.

6. Ne narušavajući norme opšteg međunarodnog prava, ova konvencija ne isključuje vršenje bilo kakve krivične jurisdikcije koju je uspostavila država potpisnica u skladu sa svojim domaćim zakonima.

Član 16

Ekstradicija 1. Ovaj član će se primenjivati na krivična dela iz ove konvencije ili na slučajeve u

kojima krivično delo iz člana 3. stav 1(a) ili (b), podrazumeva umešanost grupe za organizovani kriminal i lica čije se izdavanje traži i koje se nalazi na teritoriji zamoljene države potpisnice, pod uslovom da je krivično delo zbog kojeg se traži izdavanje kažnjivo po domaćim zakonima države potpisnice molilje i zamoljene države potpisnice.

2. Ako je zahtevom za izdavanje obuhvaćeno više različitih teških krivičnih dela, od kojih neka nisu predviđena ovim članom, zamoljena država potpisnica može primeniti ovaj član i prema takvim krivičnim delima.

3. Svako od krivičnih dela na koja se primenjuje ovaj član će se smatrati uključenim u krivična dela za koja se dozvoljava izdavanje svakim ugovorom o ekstradiciji koji postoji između država potpisnica. Države potpisnice se obavezuju da će

Page 194: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

184

predvideti takva dela kao dela za koja dozvoljava izdavanje svakim ugovorom o ekstradiciji koji će međusobno zaključiti.

4. Ako neka država potpisnica koja uslovljava izdavanje postojanjem ugovora primi zahtev za izdavanje od druge države potpisnice sa kojom nema ugovor o ekstradiciji, može smatrati ovu konvenciju pravnim osnovom za izdavanje u odnosu na svako krivično delo na koje se ovaj član primenjuje.

5. Države potpisnice koje izdavanje uslovljavaju postojanjem ugovora su dužne da: (a) prilikom deponovanja instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju ili

pristupanju ovoj konvenciji, obaveste Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da li će uzeti ovu konvenciju kao pravni osnov za saradnju u oblasti ekstradicije sa drugim državama potpisnicama ove konvencije; i

(b) ako ne prihvate ovu konvenciju kao pravni osnov za saradnju u oblasti ekstradicije, kad je moguće, nastoje da zaključe ugovore o izdavanju sa drugim državama potpisnicama ove konvencije kako bi se ovaj član primenjivao.

6. Države potpisnice koje ekstradiciju ne uslovljavaju postojanjem ugovora međusobno prihvataju da krivična dela iz ovog člana podležu izdavanju.

7. Izdavanje će zavisiti od uslova predviđenih domaćim zakonima zamoljene države potpisnice, ili važećim ugovorima o ekstradiciji, uključujući, između ostalog, uslove u pogledu minimalne kazne koja se traži kod izdavanja i osnova po kojoj zamoljena država potpisnica može odbiti ekstradiciju.

8. U skladu sa domaćim zakonima, države potpisnice će se truditi da ubrzaju postupak izdavanja i da pojednostave dokazni postupak s tim u vezi za svako krivično delo na koje se ovaj član odnosi.

9. U skladu sa odredbama domaćeg zakonodavstva i njenih ugovora o ekstradiciji zamoljena država potpisnica može, pošto se na zadovoljavajući način uverila da okolnosti to zahtevaju, i da su hitne, a po zahtevu države potpisnice molilje, pritvoriti lice čije se izdavanje traži i koje se nalazi na njenoj teritoriji ili preduzeti druge odgovarajuće mere kako bi se osiguralo njegovo prisustvo u postupku ekstradicije.

10. Država potpisnica na čijoj teritoriji se nalazi navodni počinilac, ako ne izruči takvo lice po osnovu krivičnog dela iz ovog člana isključivo sa obrazloženjem da je to lice njen državljanin, dužna je, na zahtev države potpisnice koja traži izdavanje da slučaj preda bez nepotrebnog odlaganja svojim nadležnim organima radi sudskog gonjenja. Pomenuti organi će doneti odluku i sprovesti postupak na isti način kao i u slučaju svakog drugog teškog krivičnog dela po zakonima dotične države potpisnice. Zainteresovane države potpisnice će sarađivati, posebno u domenu procedure i pribavljanja dokaza, kako bi se obezbedila efikasnost gonjenja.

11. Kad god je nekoj državi potpisnici njenim zakonima, dozvoljeno da ekstradira ili na neki drugi način preda svog državljanina, ali samo uz uslov da to lice bude vraćeno državi potpisnici na izdržavanje kazne izrečene posle suđenja ili postupka zbog kojeg je traženo izdavanje ili predaja pomenutog lica, te se ta država potpisnica i država potpisnica koja traži izdavanje pomenutog lica sporazumeju o takvoj opciji i drugim uslovima koje smatraju primerenim, takvo uslovno izdavanje ili predaja će biti dovoljni za izvršenje obaveza iz stava 10. ovog člana.

Page 195: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

185

12. Ukoliko se izdavanje traženo radi izvršenja presude odbije zato što je traženo lice državljanin zamoljene države potpisnice, zamoljena država potpisnica će, ako joj to dozvoljavaju njeni zakoni i u skladu sa uslovima iz tih zakona, po zahtevu potpisnice molilje razmotriti izvršenje presude donete na osnovu zakona države molilje, odnosno preostalog dela kazne.

13. Svakom licu protiv koga se vodi sudski postupak u vezi sa nekim od krivičnih dela iz ovog člana je garantovano pravično suđenje u svim fazama postupka, uključujući uživanje svih prava i garancija predviđenih zakonima države potpisnice na čijoj teritoriji se to lice nalazi.

14. Ni jedna od odredaba ove konvencije ne može se tumačiti tako da nameće obavezu izdavanja ukoliko zamoljena država potpisnica ima dovoljno osnova da veruje da je zahtev podnet u cilju gonjenja ili kažnjavanja nekog lica zbog njegovog pola, rase, vere, nacije, etničkog porekla ili političkih uverenja, ili da će postupanje po zahtevu naneti štetu tom licu iz bilo kojeg od navedenih razloga.

15. Države potpisnice ne mogu odbiti zahtev za ekstradiciju isključivo sa obrazloženjem da se smatra da su krivičnim delom obuhvaćena i fiskalna pitanja.

16. Pre nego što se odbije ekstradicija zamoljena država potpisnica se mora, kada je moguće, konsultovati sa državom potpisnicom moliljom kako bi joj pružila dovoljno mogućnosti za iznošenje mišljenja i pružanje informacija relevantnih za njenu optužbu.

17. Države potpisnice će nastojati da zaključe bilateralne i multilateralne sporazume ili aranžmane radi izvršenja ili poboljšanja efikasnosti izdavanja.

Član 17

Transfer osuđenih lica Države potpisnice mogu razmotri sklapanje bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana o premeštaju na svoju teritoriju lica osuđenih na zatvorske kazne ili druge oblike lišavanja slobode za krivična dela iz ove konvencije, kako bi tamo mogla do kraja da izdrže svoju kaznu.

Član 18 Uzajamna pravna pomoć

1. Države potpisnice će jedna drugoj pružiti najširu moguću pravnu pomoć u istrazi,

gonjenju i sudskom postupku u vezi sa krivičnim delima iz ove konvencije kako je predviđeno članom 3. i recipročno će se uzajamno na sličan način pomagati kada država potpisnica molilja osnovano sumnja da je krivično delo iz člana 3. stav 1(a), ili (b) transnacionalno po svojoj prirodi, kao i da se žrtve, svedoci, dobit, instrumenti ili dokazi o takvim krivičnim delima nalaze u zamoljenoj državi potpisnici i da je u krivičnom delu učestvovala neka grupa za organizovani kriminal.

2. Uzajamna pravna pomoć će se pružiti u najvećoj mogućoj meri na osnovu relevantnih zakona, ugovora, sporazuma i aranžmana zamoljene države potpisnice u pogledu istrage, gonjenja i sudskog postupka u vezi krivičnog dela za koje se

Page 196: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

186

neko pravno lice može smatrati odgovornim, u skladu sa članom 10. ove konvencije, u državi potpisnici.

3. Uzajamna pravna pomoć koja se pruža u skladu sa ovim članom može biti zatražena iz nekog od sledećih razloga: (a) uzimanja dokaza ili izjave od lica; (b) uručenja sudskih dokumenata; (c) izvršenja pretresa, zaplene i zamrzavanja; (d) pregleda predmeta i mesta; (e) dostavljanja informacija, dokaznog materijala i nalaza veštaka; (f) dostave originala ili overenih kopija relevantnih dokumenata i evidencije,

uključujući državne, bankarske, finansijske, privredne ili poslovne evidencije; (g) identifikovanja ili pronalaženja dobiti od kriminala, imovine, instrumenata ili

drugih stvari koje mogu poslužiti kao dokaz; (h) olakšavanja dobrovoljnog pojavljivanja lica u državi potpisnici molilji; (i) svake druge vrste pomoći koja nije u suprotnosti sa zakonima zamoljene

države potpisnice. 4. Ne narušavajući domaće zakone, nadležni organi države potpisnice mogu, bez

prethodnog zahteva, preneti informacije koje se odnose na krivičnu stvar nadležnom organu druge države potpisnice ukoliko smatraju da takva informacija može pomoći pomenutom organu u preduzimanju ili uspešnom završetku istrage i krivičnog postupka, ili rezultirati zahtevom formulisanom od strane drugopomenute države potpisnice u skladu sa ovom konvencijom.

5. Prenos informacija iz stava 4. ovog člana ne sme ometati istragu i krivični postupak u državi čiji nadležni organi pružaju navedene informacije. Nadležni organi koji primaju informacije moraju ispoštovati zahtev da te informacije ostanu poverljive, čak i privremeno, ili da se ograniči njihova upotreba. Međutim, to ne može sprečiti državu potpisnicu koja ih primi da u toku postupka otkrije informacije koje terete okrivljeno lice. U takvom slučaju, država potpisnica koja ih prima dužna je da državu potpisnicu koja dostavlja informacije obavesti unapred da će ih otkriti, i da će se, ako se to traži konsultovati sa državom potpisnicom koja ih šalje. Ako u izuzetnom slučaju nije moguće unapred dostaviti takvu najavu, država potpisnica koja prima informacije će o njihovom otkrivanju odmah obavestiti državu potpisnicu koja ih šalje.

6. Odredbe ovog člana ne utiču na obaveze po bilo kom drugom ugovoru, bilateralnom ili multilateralnom, koji reguliše ili će regulisati, u celosti ili delimično, uzajamnu pravnu pomoć.

7. St. 9. do 29. ovog člana odnose se na zahteve podnete u skladu sa ovim članom, ako dotične države potpisnice nisu obavezane ugovorom o uzajamnoj pravnoj pomoći. Ako su te države potpisnice obavezane takvim ugovorom, primenjivaće se odgovarajuće odredbe iz ugovora, osim ako se države potpisnice ne dogovore da umesto njih primenjuju st. 9. do 29. ovog člana. Državama potpisnicama se izričito preporučuje da primenjuju ove stavove, ako oni olakšavaju saradnju.

8. Države potpisnice neće odbiti pružanje uzajamne pravne pomoći iz ovog člana po osnovu čuvanja bankarske tajne.

9. Države potpisnice mogu odbiti pružanje uzajamne pravne pomoći iz ovog člana na osnovu odsustva dvojne kažnjivosti. Međutim, zamoljena država potpisnica može,

Page 197: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

187

kada smatra adekvatnim, pružiti pomoć po sopstvenom nahođenju, bez obzira da li takva radnja predstavlja krivično delo prema domaćim zakonima zamoljene države potpisnice.

10. Lice koje je u pritvoru ili služi kaznu na teritoriji jedne države potpisnice, a čije prisustvo se traži u drugoj državi potpisnici za potrebe identifikacije, svedočenja ili pružanja pomoći u pribavljanju dokaza i istrazi, gonjenju ili sudskom postupku po osnovu krivičnih dela iz ove konvencije, može biti premešteno ukoliko se zadovolje sledeći uslovi: (a) ako je to lice upoznato i slobodno da da svoj pristanak, (b) ako se nadležni organi obe države potpisnice slože pod uslovima koje obe

države potpisnice smatraju odgovarajućim. 11. Za potrebe stava 10. ovog člana:

(a) Država potpisnica u koju se pomenuto lice premešta je ovlašćena i dužna da to lice drži u pritvoru, osim ukoliko drukčije nije zatraženo ili odobreno od države potpisnice iz koje je lice premešteno;

(b) Država potpisnica u koju se pomenuto lice premešta će bez odlaganja izvršiti svoju obavezu vraćanja tog lica u pritvor države potpisnice iz koje je lice premešteno, na osnovu prethodnog ili nekog drugog dogovora između nadležnih organa obeju država potpisnica;

(c) Država potpisnica u koju je lice premešteno neće zahtevati od države potpisnice iz koje je lice premešteno da pokrene postupak za ekstradiciju radi vraćanja tog lica;

(d) Licu koje je premešteno uračunava se u izdržavanje kazne koju izdržava u državi iz koje je premešteno vreme provedeno u pritvoru u državi potpisnici u koju je premešteno.

12. Osim ako se država potpisnica iz koje neko lice treba da bude premešteno u skladu sa st. 10. i 11. ovog člana ne složi sa tim, to lice, koje god da je nacionalnosti, neće biti krivično gonjeno, pritvarano, kažnjavano ili podvrgnuto bilo kojem drugom ograničenju lične slobode na teritoriji države u koju se premešta u vezi sa delima, nečinjenjem ili osudama pre njegovog odlaska sa teritorije države iz koje se to lice premešta.

13. Svaka država potpisnica imenuje centralni organ koji ima odgovornost i ovlašćenje da prima zahteve za uzajamnu pravnu pomoć i da ih ili izvršava ili prenosi nadležnim organima radi izvršenja. U slučajevima kada država potpisnica ima poseban region ili teritoriju sa odvojenim sistemom uzajamne pravne pomoći, ona može da odredi poseban centralni organ koji ima istu funkciju za taj region ili teritoriju. Centralni organi se staraju da se primljeni zahtevi brzo i pravilno izvrše i prenesu. U slučajevima kada centralni organ prenese zahtev nadležnom organu radi izvršenja, on pomaže brzo i pravilno izvršenje zahteva od strane nadležnog organa. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija će biti obavešten o centralnom organu određenom za ovu srhu u trenutku kada svaka država potpisnica deponuje svoj instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja ili pristupanja ovoj konvenciji. Zahtevi za uzajamnu pravnu pomoć i bilo koji dopis vezan za to prosleđuju se centralnim organima koje su odredile države potpisnice. Ovaj zahtev neće uticati na pravo države potpisnice da traži da joj takvi zahtevi i dopisi budu

Page 198: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

188

upućeni diplomatskim putem, a u hitnim slučajevima kada se države potpisnice slože, preko Međunarodne organizacije kriminalističke policije, ako je to moguće.

14. Zahtevi se podnose u pisanoj formi ili, tamo gde je moguće, bilo kojim sredstvima koja mogu da ostave pisani trag, na jeziku koji je prihvatljiv za zamoljenu državu potpisnicu, pod uslovima koji omogućavaju toj državi potpisnici da utvrdi autentičnost. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija biće obavešten o jeziku ili jezicima koji su prihvatljivi za svaku državu potpisnicu u trenutku kada ona deponuje svoj instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja ili pristupanja ovoj konvenciji. U hitnim slučajevima, kada se o tome saglase države potpisnice, zahtevi mogu da se podnesu i usmeno, ali će odmah potom biti potvrđeni u pisanoj formi.

15. Zahtev za uzajamnu pravnu pomoć sadrži: (a) identitet organa koji podnosi zahtev; (b) predmet i prirodu istrage, krivičnog gonjenja ili sudskog postupka na koji se

zahtev odnosi i ime i funkcije organa koji sprovodi istragu, krivično gonjenje ili sudski postupak;

(c) rezime relevantnih činjenica, osim ako se zahtevom traži uručenje sudskih dokumenata;

(d) opis pomoći koja se traži i detalje bilo koje posebne procedure koju država potpisnica molilja želi da bude primenjena;

(e) tamo gde je moguće, identitet, lokaciju i nacionalnost bilo kog lica koje ima veze sa zahtevom; i

(f) svrhu za koju se traži dokaz, informacija ili preduzimanje radnje. 16. Zamoljena država potpisnica može da traži dodatne informacije kada joj se čini da

je to neophodno radi izvršenja zahteva u skladu sa njenim domaćim zakonodavstvom ili kada to može da olakša to izvršenje.

17. Zahtev se izvršava u skladu sa domaćim zakonodavstvom zamoljene države potpisnice i, u meri u kojoj to nije u suprotnosti sa domaćim zakonodavstvom zamoljene države potpisnice i tamo gde je to moguće, u skladu sa procedurom navedenom u zahtevu.

18. Kad god je to moguće i u skladu sa osnovnim principima domaćeg zakonodavstva, kada se neko lice nalazi na teritoriji države potpisnice, a treba da bude saslušano kao svedok ili veštak od strane sudskih organa druge države potpisnice, prva država potpisnica može, na zahtev one druge, da dozvoli da saslušanje bude održano putem video konferencije ako nije moguće ili poželjno da se lice koje je u pitanju lično pojavi na teritoriji države potpisnice molilje. Države potpisnice mogu da se dogovore da saslušanje bude sprovedeno od strane sudskog organa države potpisnice molilje, a da mu prisustvuje sudski organ zamoljene države potpisnice.

19. Država potpisnica molilja neće prenositi ili koristiti informacije ili dokaze koje joj je dostavila zamoljena država potpisnica u istrazi, prilikom krivičnog gonjenja ili sudskog postupka osim onih navedenih u zahtevu, bez prethodnog pristanka zamoljene države potpisnice. Ništa u ovom stavu ne sprečava državu potpisnicu molilju da u svom postupku otkrije informacije ili dokaze koji okrivljenog oslobađaju krivice. U ovom drugom slučaju, država potpisnica molilja obaveštava zamoljenu državu potpisnicu pre otkrivanja i, ako je tako traženo, konsultuje se sa zamoljenom državom potpisnicom. Ako, u izuzetnim slučajevima, nije u

Page 199: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

189

mogućnosti da je obavesti unapred, država potpisnica molilja će o otkrivanju obavestiti zamoljenu državu potpisnicu bez odlaganja.

20. Država potpisnica molilja može da traži da zamoljena država potpisnica čuva poverljivost činjenica i suštine zahteva, osim u meri koja je potrebna da se izvrši zahtev. Ako zamoljena država potpisnica ne može da ispoštuje zahteve poverljivosti, ona odmah obaveštava državu potpisnicu molilju.

21. Uzajamna pravna pomoć može se odbiti: (a) ako zahtev nije podnet u skladu sa odredbama ovog člana; (b) ako zamoljena država potpisnica smatra da bi izvršenje tog zahteva verovatno

štetilo njenom suverenitetu, bezbednosti, javnom redu ili drugim bitnim interesima;

(c) ako bi organima zamoljene države potpisnice bilo zabranjeno prema domaćem zakonodavstvu da izvrše radnju koja se traži u odnosu na bilo koje slično krivično delo, da je ono bilo predmet istrage, krivičnog gonjenja ili sudskog postupka pod njihovom sopstvenom jurisdikcijom;

(d) ako bi bilo u suprotnosti sa pravnim sistemom zamoljene države potpisnice da se zahtevu za uzajamnu pravnu pomoć udovolji.

22. Države potpisnice ne mogu da odbiju zahtev za uzajamnu pravnu pomoć samo na osnovu toga što se smatra da krivično delo uključuje i fiskalna pitanja.

23. Za bilo koje odbijanje uzajamne pravne pomoći daju se razlozi. 24. Zamoljena država potpisnica izvršava zahtev za uzajamnu pravnu pomoć što je pre

moguće i uzima u obzir, u meri u kojoj je to moguće krajnje rokove koje predloži država potpisnica molilja, za koje je potrebno da budu navedeni razlozi po mogućnosti u zahtevu. Zamoljena država potpisnica odgovara na razumne zahteve države potpisnice molilje o napretku u postupanju po zahtevu. Država potpisnica molilja odmah obaveštava zamoljenu državu potpisnicu kada tražena pomoć nije više potrebna.

25. Zamoljena država potpisnica može da odloži uzajamnu pravnu pomoć s obrazloženjem da to smeta istrazi, krivičnom gonjenju ili sudskom postupku koji je u toku.

26. Pre odbijanja zahteva, shodno stavu 21. ovog člana, ili odlaganja njegovog izvršenja, shodno stavu ovog člana, zamoljena država potpisnica konsultuje se sa državom potpisnicom moliljom da bi razmotrila da li pomoć može da bude pružena pod uslovima i u granicama za koje ona proceni da su neophodni. Ako država potpisnica molilja prihvati pomoć pod uslovima ona treba da ih se pridržava.

27. Ne utičući na primenu stava 12. ovog člana, svedok, veštak ili drugo lice koje, na zahtev države potpisnice molilje, pristane da pruži dokaze u postupku ili da pomogne u istrazi, krivičnom gonjenju ili sudskom postupku na teritoriji države potpisnice molilje, neće biti krivično gonjeno, pritvoreno ili kažnjeno ili podvrgnuto bilo kom drugom ograničenju lične slobode na toj teritoriji u odnosu na bilo koja dela načinjena ili osude pre njegovog odlaska sa teritorije zamoljene države potpisnice. Takva garancija prestaje ako svedok, veštak ili drugo lice, nakon što je u periodu od petnaest uzastopnih dana ili u bilo kom periodu dogovorenom od strane država potpisnica od datuma kada je zvanično obavešteno da sudskim organima njegovo prisustvo nije više potrebno, imalo priliku da

Page 200: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

190

napusti državu potpisnicu molilju, ipak dobrovoljno ostalo na teritoriji države potpisnice molilje, ili se, nakon što ju je napustilo, vratilo po svojoj sopstvenoj slobodnoj volji.

28. Uobičajene troškove izvršavanja zahteva snosi zamoljena država potpisnica, osim ako se dotične države potpisnice drugačije ne dogovore. Ako su, da bi se zahtev ispunio, potrebni ili će biti potrebni, troškovi znatne ili neuobičajene prirode, države potpisnice će se konsultovati da bi utvrdile uslove i odredbe pod kojima će zahtev biti izvršen, kao i način na koji će troškovi biti pokriveni.

29. Zamoljena država potpisnica: (a) Dostavlja državi potpisnici molilji kopije vladine evidencije, dokumente ili

informacije u njenom posedu koji su prema njenom domaćem zakonodavstvu dostupni javnosti;

(b) Može, po svom nahođenju, da dostavi državi potpisnici molilji, u celini ili delimično ili podložno uslovima za koje proceni da su celishodni, kopije bilo koje vladine evidencije, dokumenta ili informacije u njenom posedu koji prema njenom domaćem zakonodavstvu nisu dostupni javnosti.

30. Države potpisnice razmatraju, prema potrebi, mogućnost zaključivanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana koji bi bili u funkciji odredaba ovog člana, davali mu praktično dejstvo ili ga poboljšavali.

Član 19

Zajedničke istrage Države potpisnice će razmatrati zaključivanje bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana prema kojima, u odnosu na stvari koje su predmet istraga, krivičnih gonjenja ili sudskih postupaka u jednoj ili više država zainteresovani nadležni organi mogu da obrazuju zajedničke istražne organe. U odsustvu takvih sporazuma ili aranžmana, zajedničke istrage mogu da se preduzimaju na osnovu dogovora za svaki pojedinačni slučaj. Države potpisnice o kojima je reč postaraće se da se u potpunosti poštuje suverenitet države potpisnice na čijoj teritoriji takva istraga treba da bude preduzeta.

Član 20 Specijalne istražne tehnike

1. Ako to dozvoljavaju osnovni principi njenog domaćeg pravnog sistema, svaka

država potpisnica, u okviru svojih mogućnosti i pod uslovima propisanim njenim domaćim zakonodavstvom, preduzima neophodne mere da omogući odgovarajuće korišćenje kontrolisane isporuke i, tamo gde proceni da je to celishodno, korišćenje drugih specijalnih istražnih tehnika, kao što je elektronsko praćenje ili drugi oblici nadzora i tajne operacije, od strane nadležnih organa na njenoj teritoriji za potrebe efikasne borbe protiv organizovanog kriminala.

2. Za svrhe istrage u krivičnim delima koja su obuhvaćena ovom konvencijom, države potpisnice se podstiču da zaključe, kada je potrebno, odgovarajuće bilateralne ili multilateralne sporazume ili aranžmane za korišćenje takvih specijalnih istražnih aktivnosti u kontekstu saradnje na međunarodnom nivou.

Page 201: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

191

Takvi sporazumi ili aranžmani se zaključuju i primenjuju uz puno poštovanje principa suverene jednakosti država i sprovode se strogo u skladu sa odredbama tih sporazuma ili aranžmana.

3. U odsustvu sporazuma ili aranžmana onako kako je izneto u stavu 2. ovog člana, odluke o korišćenju tih specijalnih istražnih tehnika na međunarodnom nivou donose se od slučaja do slučaja i mogu, kada je to potrebno, da uzmu u obzir finansijske aranžmane i dogovore u odnosu na vršenje jurisdikcije od strane dotičnih država potpisnica.

4. Odluke o korišćenju kontrolisane isporuke na međunarodnom nivou mogu, uz pristanak država potpisnica koje su u pitanju, da obuhvate i metode kao što je presretanje robe i dozvoljavanje da roba produži netaknuta ili da bude uklonjena ili zamenjena u celini ili delimično.

Član 21

Prenos krivičnog postupka Države potpisnice će razmotriti mogućnost da jedna na drugu prenesu postupak krivičnog gonjenja za krivično delo obuhvaćeno ovom konvencijom u slučajevima u kojima se smatra da bi takav prenos bio u interesu pravilnog sprovođenja pravde, naročito u slučajevima kada je obuhvaćeno nekoliko jurisdikcija, u cilju jedinstvenog krivičnog gonjenja.

Član 22 Ustanovljenje kaznenih evidencija

Svaka država potpisnica može da usvoji takve zakonske i druge mere koje mogu biti potrebne da bi se uzele u obzir, pod uslovima i u one svrhe za koje proceni da su celishodne, bilo koje ranije osude u drugoj državi određenog učinioca u cilju korišćenja takvih informacija u krivičnom postupku koji se odnosi na krivično delo obuhvaćeno ovom konvencijom.

Član 23 Utvrđivanje ometanja pravde kao krivičnog dela

Svaka država potpisnica će usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti potrebne da se utvrde kao krivična dela, kada su izvršena namerno:

(a) korišćenje fizičke sile, pretnje i zastrašivanja ili obećavanje, nuđenje ili davanje nepripadajuće koristi da bi se nagovorilo na lažno svedočenje ili da bi se uticalo na davanje iskaza svedoka ili na izvođenje dokaza u postupku koji se odnosi na izvršenje krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom;

(b) korišćenje fizičke sile, pretnje i zastrašivanja radi uticaja na vršenje službene dužnosti od strane službenika pravosudnih organa ili organa unutrašnjih poslova u vezi sa izvršenjem krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom. Ništa u ovom podstavu ne utiče na pravo država potpisnica da zakonima štite i druge kategorije državnih službenika.

Page 202: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

192

Član 24 Zaštita svedoka

1. Svaka država potpisnica će preduzeti odgovarajuće mere, u okviru svojih

mogućnosti, kojima će pružiti delotvornu zaštitu od moguće odmazde ili zastrašivanja svedoka koji svedoče u krivičnim postupcima povodom krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom a, po potrebi, njihovim rođacima i drugim njima bliskim licima.

2. Mere predviđene u stavu 1. ovog člana mogu da obuhvate, između ostalog, bez uticaja na pravo okrivljenog, uključujući i pravo na poštovanje zakona: (a) utvrđivanje procedure za fizičku zaštitu takvih lica, kao što je, u meri u kojoj

je neophodno i izvodljivo, njihovo preseljenje i dozvola, tamo gde je potrebno, da informacije o njihovom identitetu i mestu gde se trenutno nalaze ne budu otkrivene ili otkrivanje takvih informacija bude ograničeno;

(b) donošenje pravila o dokaznom postupku koja dozvoljavaju da svedočenje bude dato na način koji osigurava sigurnost svedoka, kao što je dozvoljavanje da svedočenje bude dato korišćenjem komunikacione tehnologije kao što su video linkovi ili druga adekvatna sredstva.

3. Država potpisnica će razmotriti potrebu sklapanja sporazuma ili aranžmana sa drugim državama radi preseljenja lica iz stava 1. ovog člana.

4. Odredbe ovog člana takođe se primenjuju i na žrtve ukoliko su one svedoci.

Član 25 Pomoć žrtvama i njihova zaštita

1. Svaka država potpisnica će preduzimati odgovarajuće mere u okviru svojih

mogućnosti, radi pružanja pomoći i zaštite žrtvama krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom, naročito u slučajevima pretnji odmazdom ili zastrašivanja.

2. Svaka država potpisnica će uspostaviti odgovarajući postupak da bi obezbedila pravo na korišćenje naknade i restituciju žrtvama krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom.

3. Svaka država potpisnica će, shodno svom domaćem zakonodavstvu, omogućiti da stavovi i pitanja od interesa za žrtve budu izneti i razmotreni u odgovarajućim fazama krivičnog postupka protiv učinilaca na način koji neće uticati na pravo odbrane.

Član 26

Mere za unapređivanje saradnje sa organima unutrašnjih poslova 1. Svaka država potpisnica će preduzeti odgovarajuće mere da bi podstakla lica koja

učestvuju ili su učestvovala u grupama za organizovani kriminal: (a) da pruže informacije koje su korisne za nadležne organe za potrebe istrage i

dokaznog postupka u stvarima kao što su: (i) identitet, priroda, sastav, struktura, lokacija ili aktivnosti grupa za

organizovani kriminal;

Page 203: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

193

(ii) veze, uključujući međunarodne veze, sa drugim grupama za organizovani kriminal;

(iii) krivična dela koja su grupe za organizovani kriminal izvršile ili mogu da izvrše;

(b) da pruže faktičku, konkretnu pomoć nadležnim organima koja može da doprinese da grupe za organizovani kriminal budu lišene njihovih resursa ili dobiti od kriminala.

2. Svaka država potpisnica će razmotriti mogućnost da predvidi, u odgovarajućim slučajevima, blaže kazne za okrivljeno lice koje značajno sarađuje u istrazi ili krivičnom gonjenju u vezi sa krivičnim delom obuhvaćenim ovom konvencijom.

3. Svaka država potpisnica će razmotriti mogućnost da predvidi, u skladu sa osnovnim principima svog domaćeg zakonodavstva, davanje imuniteta od krivičnog gonjenja licu koje je značajno sarađivalo u istrazi ili krivičnom gonjenju u vezi sa krivičnim delom obuhvaćenim ovom konvencijom.

4. Zaštita tih lica će biti onakva kakva je predviđena članom 24. ove konvencije. 5. U slučajevima kada lice iz stava 1. ovog člana, koje se nalazi u jednoj državi

potpisnici, može da pruži značajnu saradnju nadležnim organima druge države potpisnice, dotične države potpisnice mogu da razmotre sklapanje sporazuma ili aranžmana, u skladu sa njihovim domaćim zakonodavstvom, koji se odnose na moguće obezbeđivanje od strane druge države potpisnice tretmana iznetog u st. 2. i 3. ovog člana.

Član 27

Saradnja organa unutrašnjih poslova 1. Države potpisnice će tesno međusobno sarađivati, u skladu sa svojim domaćim

pravnim i administrativnim sistemima, da bi poboljšale delotvornost akcija organa unutrašnjih poslova u borbi protiv krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom. Svaka država potpisnica će naročito usvojiti efikasne mere: (a) za unapređivanje, i tamo gde je neophodno, uspostavljanje puteva za

komunikaciju između svojih nadležnih organa, agencija i službi da bi olakšala sigurnu i brzu razmenu informacija koje se odnose na sve aspekte krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom, uključujući, ako države potpisnice koje su u pitanju procene da je to celishodno, veze sa drugim kriminalnim aktivnostima;

(b) za saradnju sa drugim državama potpisnicima u sprovođenju istraga u vezi sa krivičnim delima obuhvaćenim ovom konvencijom, koja se odnosi na: (i) identitet, mesto gde se trenutno nalaze i aktivnosti lica osumnjičenih da

su umešana u takva krivična dela ili lokaciju drugih lica s tim u vezi; (ii) kretanje dobiti od kriminala ili imovine stečene izvršenjem takvih

krivičnih dela; (iii) kretanje imovine, opreme ili drugih sredstava koja se koriste ili su

namenjena za korišćenje u izvršenju takvih krivičnih dela; (c) za obezbeđivanje, kada je potrebno, neophodnih predmeta ili količina

supstanci za potrebe analiza ili istrage;

Page 204: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

194

(d) za olakšanje efikasne koordinacije između nadležnih organa, agencija i službi i za unapređivanje razmene kadrova i drugih eksperata, uključujući, shodno bilateralnim sporazumima ili aranžmanima između dotičnih država potpisnica, postavljanje oficira za vezu;

(e) za razmenu informacija sa drugim državama potpisnicama o specifičnim sredstvima i metodima koje koriste grupe za organizovani kriminal uključujući, tamo gde je primenljivo, rute i prevozna sredstva i korišćenje lažnih identiteta, izmenjenih ili lažnih dokumenata ili drugih metoda za sakrivanje njihovih aktivnosti;

(f) za razmenu informacija i koordiniranje administrativnih i drugih mera koje se preduzimaju prema potrebi u cilju rane identifikacije krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom.

2. U cilju primene ove konvencije, države potpisnice će razmotriti potrebu zaključivanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana o direktnoj saradnji između svojih organa unutrašnjih poslova, a u slučajevima kada takvi sporazumi ili aranžmani već postoje, potrebu njihove izmene i dopune. U odsustvu takvih sporazuma ili aranžmana između dotičnih država potpisnica, potpisnice mogu da smatraju ovu konvenciju kao osnovu za međunarodnu saradnju organa unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim delima obuhvaćenim ovom konvencijom. Kad god je to celishodno, države potpisnice u punoj meri koriste sporazume ili aranžmane, uključujući međunarodne ili regionalne organizacije, za unapređivanje saradnje između njihovih organa unutrašnjih poslova.

3. Države potpisnice će nastojati da sarađuju u okviru svojih mogućnosti da bi odgovorile na transnacionalni organizovani kriminal počinjen korišćenjem moderne tehnologije.

Član 28

Prikupljanje, razmena i analiza informacija o prirodi organizovanog kriminala

1. Svaka država potpisnica će analizirati, u konsultaciji sa naučnim i akademskim

udruženjima, trendove organizovanog kriminala na svojoj teritoriji, okolnosti u kojima organizovani kriminal deluje, kao i profesionalne grupe i tehnologije koje u tome učestvuju.

2. Države potpisnice će razmotriti razradu i razmenu analitičkih stručnih znanja koja se odnose na aktivnosti organizovanog kriminala između sebe i kroz međunarodne i regionalne organizacije. U tu svrhu, treba izraditi zajedničke definicije, standarde i metodologije i primeniti ih prema potrebi.

3. Svaka država potpisnica će razmotriti praćenje svoje politike i stvarnih mera za borbu protiv organizovanog kriminala i ocenjivanje njihove delotvornosti i efikasnosti.

Page 205: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

195

Član 29 Obuka i tehnička pomoć

1. Svaka država potpisnica će, u meri koja je neophodna, pokretati, razrađivati ili

poboljšati specifične programe obuke za pripadnike organa reda, uključujući tu i tužioce, istražne sudije i carinsko osoblje i drugo osoblje koje radi u oblasti prevencije, otkrivanja i kontrole krivičnih dela obuhvaćenih ovom konvencijom. Ti programi mogu da obuhvate preraspoređivanje i razmenu osoblja. Ti programi baviće se, posebno i u meri dozvoljenoj domaćim zakonodavstvom, sledećim: (a) metodima koji se koriste u prevenciji, otkrivanju i kontroli krivičnih dela

obuhvaćenih ovom konvencijom; (b) rutama i tehnikama koje koriste lica osumnjičena da su umešana u krivična

dela obuhvaćena ovom konvencijom, uključujući u tranzitnim državama, i odgovarajuće kontramere;

(c) praćenjem kretanja krijumčarene robe; (d) otkrivanjem i praćenjem kretanja dobiti od kriminala, imovine, opreme ili

drugih sredstava i metoda koji se koriste za prenos, sakrivanje ili prikrivanje te dobiti, imovine, opreme ili drugih sredstava, kao i metodima koji se koriste u borbi protiv pranja novca i drugih finansijskih krivičnih dela;

(e) prikupljanjem dokaza; (f) tehnikama kontrole u slobodnim trgovinskim zonama i slobodnim lukama; (g) modernom policijskom opremom i tehnikama, uključujući elektronsko

praćenje, kontrolisane isporuke i tajne operacije; (h) metodima koji se koriste u borbi protiv transnacionalnog organizovanog

kriminala počinjenog korišćenjem kompjutera, telekomunikacionih mreža ili drugih oblika moderne tehnologije; i

(i) metodima koji se koriste za zaštitu žrtava i svedoka. 2. Države potpisnice će pomagati jedna drugoj u planiranju i sprovođenju programa

istraživanja i obuke namenjenih razmeni stručnih znanja u oblastima pomenutim u stavu 1. ovog člana i u tom cilju će takođe, kada je potrebno, koristiti regionalne i međunarodne konferencije i seminare za unapređivanje saradnje i za stimulisanje razgovora o problemima koji brinu sve, uključujući i specijalne probleme i potrebe tranzitnih država.

3. Države potpisnice će unapređivati obuku i tehničku pomoć koja će olakšati ekstradiciju i uzajamnu pravnu pomoć. Takva obuka i tehnička pomoć mogu da obuhvate učenje jezika, preraspoređivanje i razmenu kadrova između centralnih organa ili agencija sa odgovarajućim nadležnostima.

4. U slučaju da postoje bilateralni i multilateralni sporazumi ili aranžmani, države potpisnice će jačati, u potrebnoj meri, napore da se maksimalno pojačaju operativne aktivnosti i aktivnosti obuke u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija i u okviru drugih relevantnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma ili aranžmana.

Page 206: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

196

Član 30 Druge mere: sprovođenje Konvencije kroz ekonomski razvoj

i tehničku pomoć 1. Države potpisnice će preduzimati mere koje vode optimalnom sprovođenju ove

konvencije u meri koja je moguća, kroz međunarodnu saradnju, uzimajući u obzir negativne posledice organizovanog kriminala po društvo uopšte, naročito po održivi razvoj.

2. Države potpisnice će ulagati konkretne napore, u meri u kojoj je moguće i to u međusobnoj koordinaciji i sa međunarodnim i regionalnim organizacijama: (a) da bi unapredile svoju saradnju na različitim nivoima sa zemljama u razvoju,

u cilju jačanja sposobnosti ovih zemalja da sprečavaju transnacionalni organizovani kriminal i da se bore protiv njega;

(b) da bi uvećale finansijsku i materijalnu pomoć za podršku naporima zemalja u razvoju da se efikasno bore protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i da bi im pomogle da uspešno sprovedu ovu konvenciju;

(c) da bi pružile tehničku pomoć zemljama u razvoju i zemljama čije su privrede u tranziciji kako bi im se pomoglo da zadovolje svoje potrebe za sprovođenje ove konvencije. U tom cilju, države potpisnice nastoje da uplaćuju adekvatne i redovne dobrovoljne priloge na račun koji je posebno namenjen za tu svrhu u okviru mehanizma. Ujedinjenih nacija za finansiranje. Države potpisnice mogu takođe posebno da razmotre, u skladu sa svojim domaćim zakonodavstvom i odredbama ove konvencije, uplatu na gore pomenuti račun određenog procenta novca, ili odgovarajuće vrednosti, od dobiti od kriminala ili imovine konfiskovane u skladu sa odredbama ove konvencije;

(d) da bi podstakle i ubedile druge države i finansijske institucije prema potrebi da im se pridruži u naporima u skladu sa ovim članom, naročito pružanjem više programa obuke i obezbeđivanjem moderne opreme za zemlje u razvoju kako bi im se pomoglo da postignu ciljeve ove konvencije.

3. U meri u kojoj je moguće, ove mere neće uticati na postojeće obaveze pružanja strane pomoći ili na druge aranžmane finansijske saradnje na bilateralnom, regionalnom ili međunarodnom nivou.

4. Države potpisnice mogu da zaključuju bilateralne ili multilateralne sporazume ili aranžmane o materijalnoj ili logističkoj pomoći, uzimajući u obzir finansijske aranžmane koji su neophodni da bi sredstva međunarodne saradnje predviđena ovom konvencijom bila delotvorna i za prevenciju, otkrivanje i suzbijanje transnacionalnog organizovanog kriminala.

Član 31

Prevencija 1. Države potpisnice će nastojati da izrade i procene nacionalne projekte i da utvrde i

unaprede najbolju praksu i politiku u cilju prevencije transnacionalnog organizovanog kriminala.

2. Države potpisnice će nastojati da, u skladu sa osnovnim principima svog domaćeg zakonodavstva, smanje postojeće ili buduće mogućnosti da grupe za organizovani

Page 207: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

197

kriminal učestvuju na zakonitim tržištima sa dobiti od kriminala, kroz odgovarajuće zakonske, administrativne ili druge mere. Ove mere treba da budu usredsređene na: (a) jačanje saradnje između organa unutrašnjih poslova ili tužilaca i relevantnih

privatnih subjekata, uključujući industriju; (b) unapređivanje izrade standarda i procedura namenjenih očuvanju integriteta

javnih i relevantnih privatnih subjekata, kao i kodeksa ponašanja za odgovarajuće profesije, naročito pravnike, javne beležnike, poreske konsultante i računovođe;

(c) prevenciju zloupotrebe od strane grupa za organizovani kriminal procedura licitacija koje sprovode državni organi i dotacija i dozvola koje daju državni organi za komercijalnu delatnost;

(d) prevenciju zloupotrebe pravnih lica od strane grupa za organizovani kriminal, takve mere mogu da obuhvate: (i) uspostavljanje javne evidencije o pravnim i fizičkim licima koja

učestvuju u osnivanju, rukovođenju i finansiranju pravnih lica; (ii) uvođenje mogućnosti da lica osuđena za krivična dela obuhvaćena

ovom konvencijom budu diskvalifikovana, sudskim nalogom ili bilo kojim drugim odgovarajućim sredstvima, u jednom razumnom vremenskom periodu, za vršenje funkcije direktora pravnih lica registrovanih u njihovoj jurisdikciji;

(iii) uspostavljanje nacionalne evidencije o licima koja su diskvalifikovana za vršenje funkcije direktora pravnih lica; i

(iv) razmenu informacija sadržanih u evidencijama iz podstavova (d), (i) i (iii) ovog stava sa nadležnim organima drugih država potpisnica.

3. Države potpisnice će nastojati da potpomognu reintegraciju u društvo lica osuđenih za krivična dela obuhvaćena ovom konvencijom.

4. Države potpisnice će nastojati da periodično ocenjuju postojeće relevantne pravne propise i administrativnu praksu u cilju otkrivanja koliko su podložne i zloupotrebi od strane grupa za organizovani kriminal.

5. Države potpisnice će nastojati da podignu nivo svesti u javnosti o postojanju, uzrocima i težini transnacionalnog organizovanog kriminala i o tome kakvu pretnju on predstavlja. Informacije mogu da se šire putem masovnih sredstava javnog informisanja, tamo gde je potrebno i obuhvataju mere za unapređivanje učešća javnosti u sprečavanju tog kriminala i borbi protiv njega.

6. Svaka država potpisnica će obavestiti Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o imenu i adresi organa (jednog ili više) koji mogu da pomognu drugim državama potpisnicama u razradi mera za prevenciju transnacionalnog organizovanog kriminala.

7. Države potpisnice će prema potrebi, sarađivati jedna sa drugom i sa relevantnim međunarodnim i regionalnim organizacijama na unapređivanju i razvijanju mera iz ovog člana. To uključuje i učešće u međunarodnim projektima koji imaju za cilj prevenciju transnacionalnog organizovanog kriminala, na primer ublažavanjem okolnosti koje čine socijalno marginalizovane grupe podložnim za aktivnosti transnacionalnog organizovanog kriminala.

Page 208: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

198

Član 32 Konferencija potpisnica Konvencije

1. Ovim se osniva Konferencija potpisnica ove konvencije da bi se povećale

sposobnosti država potpisnica da se bore protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i da unapređuju i nadgledaju primenu ove konvencije.

2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija saziva Konferenciju potpisnica najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ove konvencije. Konferencija potpisnica usvaja poslovnik i pravila koja uređuju aktivnosti iznete u st. 3. i 4. ovog člana (uključujući pravila koja se odnose na plaćanje troškova podnetih u sprovođenju ovih aktivnosti).

3. Konferencija potpisnica se dogovara o mehanizmima za postizanje ciljeva iz stava 1. ovog člana, uključujući: (a) olakšavanje aktivnosti država potpisnica prema čl. 29, 30. i 31. ove

konvencije, i time što će podsticati mobilizaciju dobrovoljnih doprinosa; (b) olakšavanje razmene informacija među državama potpisnicama o modelima i

trendovima transnacionalnog organizovanog kriminala i o uspešnoj praksi za borbu protiv njega;

(c) saradnju sa relevantnim međunarodnim i regionalnim organizacijama i nevladinim organizacijama;

(d) periodični pregled primene ove konvencije; (e) davanje preporuka za poboljšanje ove konvencije i njene primene.

4. Za svrhe st. 3 (d) i (e) ovog člana, Konferencija potpisnica će sticati neophodna saznanja o merama koje su preduzele države potpisnice za sprovođenje ove konvencije i teškoćama na koje su pri tome naišle putem informacija koje one dostavljaju i dopunskih mehanizama pregleda koje ustanovi Konferencija potpisnica.

5. Svaka država potpisnica će dostavljati Konferenciji potpisnica informacije o svojim programima, planovima i praksi, kao i zakonskim i administrativnim merama za primenu ove konvencije, kako to traži Konferencija potpisnica.

Član 33

Sekretarijat 1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obezbeđuje neophodne usluge sekretarijata

Konferenciji potpisnica Konvencije. 2. Sekretarijat:

(a) pomaže Konferenciji potpisnica u obavljanju aktivnosti iznetih u članu 32. ove konvencije ili vrši pripreme i obezbeđuje neophodne usluge za zasedanja Konferencije potpisnica;

(b) na zahtev, pomaže državama potpisnicama da dostave informacije Konfe-renciji potpisnica kako je predviđeno članom 32. stav 5. ove konvencije; i

(c) stara se o neophodnoj koordinaciji sa sekretarijatima relevantnih među-narodnih i regionalnih organizacija.

Page 209: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

199

Član 34 Primena Konvencije

1. Svaka država potpisnica preduzima neophodne mere, uključujući zakonske i

administrativne mere, u skladu sa osnovnim principima svog domaćeg zakonodavstva, da bi osigurala sprovođenje svojih obaveza prema ovoj konvenciji.

2. Krivična dela ustanovljena u skladu sa čl. 5, 6, 8. i 23. ove konvencije biće ustanovljena i u domaćem zakonodavstvu svake države potpisnice nezavisno od transnacionalne prirode ili umešanosti grupa za organizovan kriminal kako je opisano u članu 3. stav 1. ove konvencije, osim u meri da član 5. ove konvencije zahteva umešanost neke grupe za organizovani kriminal.

3. Svaka država potpisnica može da usvoji i strože ili oštrije mere nego što su one predviđene ovom konvencijom za prevenciju transnacionalnog organizovanog kriminala i borbu protiv njega.

Član 35

Rešavanje sporova 1. Države potpisnice nastoje da reše sporove koji se odnose na tumačenje ili primenu

ove konvencije putem pregovora. 2. Bilo koji spor između dve ili više država potpisnica koji se odnosi na tumačenje ili

primenu ove konvencije, a koji ne može da bude rešen putem pregovora u razumnom roku, predaje se na zahtev jedne od tih država potpisnica arbitraži. Ako, šest meseci od dana predaje zahteva arbitraži, te države potpisnice ne mogu da se dogovore o organizovanju arbitraže, bilo koja od tih država potpisnica može da prepusti spor Međunarodnom sudu pravde zahtevom u skladu sa Statutom suda.

3. Svaka država potpisnica može, u trenutku potpisivanja, ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja ili pristupanja ovoj konvenciji, da izjavi da se ne smatra obavezanom stavom 2. ovog člana. Druge države potpisnice neće biti obavezane stavom 2. ovog člana u odnosu na bilo koju državu potpisnicu koja je izvršila takvu rezervu.

4. Bilo koja država potpisnica koja je izrazila rezervu u skladu sa stavom 3. ovog člana može u bilo kom trenutku da povuče tu rezervu pisanim obaveštenjem Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član 36

Potpisivanje, ratifikacija, prihvatanje, odobravanje i pristupanje 1. Ova konvencija je otvorena za sve države za potpisivanje od 12. do 15. decembra

2000. u Palermu, Italija i nakon toga u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku do 12. decembra 2001.

2. Ova konvencija je takođe otvorena za potpisivanje od strane regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju pod uslovom da je bar jedna država članica te organizacije potpisala ovu konvenciju u skladu sa stavom 1. ovog člana.

3. Ova konvencija podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja deponuju se kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju može da

Page 210: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

200

deponuje svoj instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja ako je bar jedna od njenih država članica učinila isto. U tom instrumentu ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja, ta organizacija obaveštava o obimu svoje nadležnosti u vezi sa pitanjima uređenim ovom konvencijom. Ta organizacija takođe obaveštava depozitara o bilo kojoj relevantnoj izmeni u obimu svoje nadležnosti.

4. Ova konvencija je otvorena za pristupanje bilo koje države ili bilo koje regionalne organizacije za ekonomsku integraciju čija je bar jedna država članica potpisnica ove konvencije. Instrumenti pristupanja deponuju se kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U trenutku pristupanja, regionalna organizacija za ekonomsku integraciju obaveštava o obimu svoje nadležnosti u vezi sa pitanjima uređenim ovom konvencijom. Ta organizacija takođe obaveštava depozitara o bilo kojoj relevantnoj izmeni u obimu svoje nadležnosti.

Član 37

Odnos sa protokolima 1. Ova konvencija može da bude dopunjena jednim ili više protokola. 2. Da bi postala potpisnica protokola, država ili regionalna organizacija za

ekonomsku integraciju mora takođe da bude potpisnica ove konvencije. 3. Država potpisnica ove konvencije nije obavezna protokolom osim ako ne postane

potpisnica protokola u skladu sa odredbama iste. 4. Bilo koji protokol na ovu konvenciju tumači se zajedno sa ovom konvencijom,

uzimajući u obzir svrhe tog protokola.

Član 38 Stupanje na snagu

1. Ova konvencija stupa na snagu devedesetog dana od datuma deponovanja

četrdesetog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja. Za svrhe ovog stava, bilo koji instrument koji je deponovala regionalna organizacija za ekonomsku integraciju neće se računati kao dodatni u odnosu na one koje su deponovale države članice te organizacije.

2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za ekonomsku integraciju koja ratifikuje, prihvati, odobri ili pristupi ovoj konvenciji nakon deponovanja četrdesetog instrumenta te vrste, ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja od strane te države ili organizacije relevantnog instrumenta.

Član 39

Amandmani 1. Nakon isteka pet godina od stupanja na snagu ove konvencije, država potpisnica

može da predloži amandman i da ga prosledi Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će potom dostaviti predloženi amandman državama potpisnicama i Konferenciji potpisnica Konvencije da bi predlog bio razmotren i o njemu doneta odluka. Konferencija potpisnica će uložiti maksimalne napore da postigne konsenzus o svakom amandmanu. Ako svi napori za postizanje konsenzusa budu

Page 211: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

201

iscrpljeni i ne postigne se dogovor za usvajanje amandmana će, kao poslednja mera, biti potrebna dvotrećinska većina glasova država potpisnica koje su prisutne i koje su glasale na sastanku Konferencije potpisnica.

2. Regionalne organizacije za ekonomsku integraciju, u pitanjima koja spadaju u njihovu nadležnost, ostvaruju svoje pravo da glasaju prema ovom članu sa brojem glasova koji je jednak broju država njihovih članica koje su potpisnice ove konvencije. Te organizacije ne koriste svoje pravo da glasaju ako to svoje pravo iskoriste njihove države članice i obrnuto.

3. Amandman koji je usvojen u skladu sa stavom 1. ovog člana podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju od strane država potpisnica.

4. Amandman koji je u skladu sa stavom 1. ovog člana stupa na snagu u odnosu na državu potpisnicu devedesetog dana od datuma deponovanja kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja takvog amandmana.

5. Kada amandman stupi na snagu, biće obavezujući za one države potpisnice koje su izrazile svoj pristanak da budu njime obavezane. Druge države potpisnice će i dalje biti obavezane odredbama ove konvencije i bilo kojim prethodnim amandmanima koje su ratifikovale, prihvatile ili odobrile.

Član 40

Otkazivanje 1. Država potpisnica može da otkaže ovu konvenciju pisanim obaveštenjem

Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. To otkazivanje stupa na snagu godinu dana od datuma kada je Generalni sekretar primio obaveštenje o tome.

2. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju prestaje da bude potpisnica ove konvencije kada je otkažu sve njene države članice.

3. Otkazivanje ove konvencije u skladu sa stavom 1. ovog člana povlači otkazivanje svih njenih protokola.

Član 41

Depozitar i jezici 1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je imenovani depozitar ove Konvencije. 2. Original ove konvencije, čiji arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španski

tekst su podjednako autentični, deponovan je kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

U potvrdu čega, dole potpisana opunomoćena lica, propisno ovlašćena za to od strane svojih uvaženih vlada, potpisala su ovu Konvenciju.

Page 212: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

202

PROTOKOL PROTIV KRIJUMČARENJA MIGRANATA KOPNOM, MOREM I VAZDUHOM, KOJI PREDSTAVLJA DOPUNU KONVENCIJE

UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG ORGANIZOVANOG KRIMINALA

PREAMBULA

Države potpisnice ovog protokola Izjavljujući da delotvorna akcija sprečavanja i borbe protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i vazduhom zahteva sveobuhvatni međunarodni pristup, uključujući saradnju, razmenu informacija i druge odgovarajuće mere, uključujući društveno-ekonomske mere, na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Podsećajući na Rezoluciju Generalne skupštine 54/212 od 22. decembra 1999. godine, u kojoj je Skupština apelovala na države članice i sistem Ujedinjenih nacija da ojačaju međunarodnu saradnju u oblasti međunarodne migracije i razvoja kako bi se pozabavile korenom uzroka migracije, naročito onih uzroka koji se odnose na siromaštvo, i maksimalno povećale koristi od međunarodne migracije za one na koje se to odnosi, i podstakle, gde je to relevantno, međuregionalne, regionalne i subregionalne mehanizme da nastave da se bave pitanjem migracije i razvoja, Uverene u potrebu da se migrantima pruži humani tretman i da se u potpunosti zaštite njihova prava, Uzimajući u obzir činjenicu da uprkos radu drugih međunarodnih foruma ne postoji univerzalni instrument koji se bavi svim aspektima krijumčarenja migranata i drugim pitanjima koja su sa tim u vezi, Zabrinute zbog značajnog porasta aktivnosti grupa za organizovani kriminal u krijumčarenju migranata i drugih sa tim u vezi kriminalnih aktivnosti iznetih u ovom protokolu, koje nanose veliku štetu državama o kojima se radi, Takođe zabrinute što krijumčarenje migranata može ugroziti živote ili bezbednost migranata o kojima se radi, Podsećajući na rezoluciju Generalne skupštine 53/111 od 9. decembra 1998, u kojoj je Skupština odlučila da osnuje otvoren međuvladin ad hoc komitet u cilju razrade sveobuhvatne međunarodne konvencije protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i u cilju diskusije o razradi, između ostalog, međunarodnog instrumenta koji se bavi nezakonitim prometom i transportom migranata, uključujući i morem, Uverene da će dopunjavanje Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala međunarodnim instrumentom usmerenim protiv krijumčarenja

Page 213: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

203

migranata kopnom, morem i vazduhom, biti korisno u sprečavanju ovog zločina i borbi protiv njega, Dogovorile su se o sledećem:

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1 Odnos sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog

organizovanog kriminala 1. Ovaj protokol dopunjava Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog

organizovanog kriminala. On će se tumačiti zajedno sa Konvencijom. 2. Odredbe Konvencije će se primenjivati, mutatis mutandis, na ovaj protokol osim

ako ovde nije drukčije predviđeno. 3. Krivična dela utvrđena u skladu sa članom 6. ovog protokola smatraće se

krivičnim delima utvrđenim u skladu sa Konvencijom.

Član 2 Izjava o svrsi

Svrha ovog protokola je da spreči krijumčarenje migranata i da se bori protiv toga, kao i da unapređuje saradnju između država potpisnica u tom cilju, istovremeno štiteći prava krijumčarenih migranata.

Član 3 Korišćenje termina

Za svrhu ovog protokola:

(a) "krijumčarenje migranata" će značiti obezbeđivanje nelegalnog ulaska u državu potpisnicu lica koje nije njen državljanin ili lica sa stalnim boravkom, a u cilju sticanja, na neposredan ili posredan način, finansijske ili druge materijalne koristi;

(b) "nelegalni ulazak" će značiti prelazak granica bez ispunjenja potrebnih zahteva za legalan ulazak u državu primaoca;

(c) "lažni putni ili identifikacioni dokument" će značiti bilo koji putni ili identifikacioni dokument: (i) koji je krivotvoren ili menjan na neki materijalan način od strane bilo

koga osim lica ili organa zakonom ovlašćenog da izrađuje ili izdaje putna ili identifikaciona dokumenta u ime neke države; ili

(ii) koji je na neodgovarajući način izdat ili pribavljen putem pogrešnog predstavljanja, korupcije ili prinude ili na bilo koji drugi nezakonit način; ili

(iii) koji koristi lice koje nije zakonit nosilac; (d) "plovilo" će značiti bilo koju vrstu plovnog objekta, uključujući i plovni

objekat bez deplasmana i morske avione, koji se koriste ili se mogu koristiti

Page 214: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

204

kao sredstvo prevoza po vodi, osim ratnog broda, mornaričkog pomoćnog ili drugog plovila čiji je vlasnik ili kojim raspolaže vlada i koji se za sada koriste samo za vladine nekomercijalne svrhe.

Član 4

Delokrug primene Ovaj protokol će se primenjivati, osim ako ovde nije drukčije naznačeno, na sprečavanje, istragu i krivično gonjenje krivičnih dela utvrđenih u skladu sa članom 6. ovog protokola, tamo gde su krivična dela transnacionalna po prirodi i uključuju neku grupu za organizovani kriminal kao i na zaštitu prava lica koja su predmet takvih krivičnih dela.

Član 5 Krivična odgovornost migranata

Migranti neće biti podložni krivičnom gonjenju shodno ovom protokolu zbog činjenice da su predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

Član 6 Kriminalizacija

1. Svaka država potpisnica će usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti

neophodne da se ustanove kao krivična dela, kada se učine na međunarodnom nivou, a u cilju sticanja finansijske ili druge materijalne koristi na neposredan ili posredan način: (a) krijumčarenje migranata; (b) kada se učine u cilju omogućavanja krijumčarenja migranata:

(i) proizvođenje lažnog putničkog ili identifikacionog dokumenta; (ii) nabavka, obezbeđivanje ili posedovanje takvog dokumenta;

(c) omogućavanje licu koje nije državljanin ili lice sa stalnim boravkom da ostane u državi u kojoj je reč bez ispunjenja potrebnih zahteva za zakonit ostanak u državi sredstvima pomenutim u podstavu (b) ovog stava ili bilo kojim drugim nelegalnim sredstvima.

2. Svaka država potpisnica će takođe usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti neophodne da bi se ustanovile kao krivično delo: (a) zavisno od osnovnog koncepta njenog pravnog sistema, pokušaja da se učini

krivično delo utvrđeno u skladu sa stavom 1. ovog člana; (b) učešće u svojstvu saučesnika u krivičnom delu utvrđenom u skladu sa stavom

1 (a), (b) (i) ili (c) ovog člana, i shodno osnovnom konceptu njenog pravnog sistema, učešće u svojstvu saučesnika u krivičnom delu utvrđenom u skladu sa stavom 1 (b) (ii) ovog člana;

(c) organizovanje ili upućivanje drugih lica da učine krivično delo utvrđeno u skladu sa stavom 1. ovog člana.

3. Svaka država potpisnica će usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti neophodne da se utvrde kao otežavajuće okolnosti kod krivičnih dela utvrđenih u

Page 215: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

205

skladu sa st. 1 (a), (b) (i) i (c) ovog člana, i podložno osnovnom konceptu svog pravnog sistema, a kod krivičnih dela utvrđenih u skladu sa st. 2 (b) i (c) ovog člana, sledeće okolnosti: (a) koje ugrožavaju, ili je verovatno da ugrožavaju, živote ili bezbednost

migranata o kojima je reč; ili (b) koje povlače nehumani ili degradirajući tretman, uključujući i eksploataciju

takvih migranata. 4. Ništa u ovom protokolu neće sprečavati državu potpisnicu da preduzima mere

protiv lica čije ponašanje predstavlja krivično delo u skladu sa domaćim zakonom.

II. KRIJUMČARENJE MIGRANATA MOREM

Član 7 Saradnja

Države potpisnice će sarađivati u punoj meri u sprečavanju i suzbijanju krijumčarenja migranata morem, u skladu sa međunarodnim pravom mora.

Član 8 Mere protiv krijumčarenja migranata morem

1. Država potpisnica koja ima opravdan osnov da posumnja da je plovilo koje nosi

njenu zastavu ili registracione oznake, koje je bez nacionalnosti ili koje je mada nosi stranu zastavu ili odbija da pokaže zastavu, u stvarnosti nacionalnosti države potpisnice o kojoj je reč, uključeno u krijumčarenje migranata morem, može tražiti pomoć drugih država potpisnica u sprečavanju korišćenja plovila u te svrhe. Države potpisnice od kojih se to zahteva pružiće takvu pomoć u mogućem obimu u okviru svojih sredstava.

2. Država potpisnica koja ima opravdan osnov da posumnja da je plovilo koje primenjuje slobodu plovidbe u skladu sa međunarodnim pravom i koje je istaklo zastavu ili oznake registracije druge države potpisnice umešano u krijumčarenje migranata morem može da o tome obavesti državu čija je zastava i da zatraži potvrdu registracije i, ukoliko je potvrđena, da zahteva ovlašćenje od države čija je zastava da preduzme odgovarajuće mere u vezi sa plovilom. Država čija je zastava može odobriti državi molilji, inter alia, da: (a) se ukrca na plovilo; (b) pretraži plovilo; i (c) ukoliko je pronađen dokaz da je plovilo učestvovalo u krijumčarenju

migranata morem, da preduzme odgovarajuće mere u vezi sa plovilom i licima i teretom na plovilu, kako je odobreno od strane države čija je zastava.

3. Država potpisnica koja je preduzela neku od mera u skladu sa stavom 2. ovog člana hitno će obavestiti zainteresovanu državu čija je zastava o rezultatima te mere.

Page 216: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

206

4. Država potpisnica će hitno odgovoriti na zahtev druge države da ustanovi da li plovilo koje ističe njenu registraciju ili plovi pod njenom zastavom ima ovlašćenje na to i na zahtev za ovlašćenje koji je postavljen u skladu sa stavom 2. ovog člana.

5. Država čija je zastava može, u skladu sa članom 7. ovog protokola, dati ovlašćenja pod uslovima koji će biti dogovoreni između nje i države molilje, uključujući uslove koji se odnose na odgovornosti i obim efektivnih mera koje treba da se preduzmu. Država potpisnica neće preduzeti dodatne mere bez ovlašćenja države čija je zastava, izuzev onih koje su neophodne da bi se otklonila značajna opasnost za živote lica ili onih koje potiču iz relevantnih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.

6. Svaka država potpisnica će označiti organ, ili tamo gde je neophodno, organe koji će primati i odgovarati na zamolnice za pomoć, za potvrdu registracije ili prava plovila da istakne njenu zastavu i za davanje ovlašćenja da se preduzmu odgovarajuće mere. Takvo označenje biće drugim državama objavljeno preko Generalnog sekretara u roku od mesec dana od dana označenja.

7. Država potpisnica koja ima opravdan osnov da posumnja da plovilo koje je učestvovalo u krijumčarenju migranata morem nema nacionalnost ili se može izjednačiti da plovilom bez nacionalnosti, može da se ukrca i pretraži plovilo. Ukoliko su pronađeni dokazi koji potvrđuju sumnju, država potpisnica će preduzeti odgovarajuće mere u skladu sa relevantnim domaćim i međunarodnim pravom.

Član 9

Zaštitna klauzula 1. Kada država potpisnica preduzme mere protiv nekog plovila u skladu sa članom 8.

ovog protokola, ona će: (a) osigurati bezbednost i humani tretman lica na brodu; (b) voditi računa o potrebi da se ne ugrozi bezbednost plovila ili njegovog tereta; (c) voditi računa o potrebi da se ne nanese šteta komercijalnim ili pravnim

interesima države o čijoj je zastavi reč ili bilo koje druge zainteresovane države;

(d) osigurati, u okviru raspoloživih sredstava, da svaka mera preduzeta u pogledu tog plovila bude ekološki ispravna.

2. Tamo gde se pokaže da osnov za mere preduzete u skladu sa članom 8. ovog protokola ne postoji, plovilu će se nadoknaditi svaki gubitak ili šteta koju je eventualno pretrpelo, pod uslovom da to plovilo nije počinilo nikakvo delo koje opravdava preduzete mere.

3. Svaka mera preduzeta, usvojena ili primenjena u skladu sa ovim poglavljem će uzeti u obzir potrebu da se ne ometa odnosno da se ne utiče na: (a) prava i obaveze i sprovođenje nadležnosti obalskih država u skladu sa

međunarodnim pravom mora; ili (b) ovlašćenje države o čijoj je zastavi reč da sprovodi nadležnost i kontrolu u

administrativnim, tehničkim i socijalnim pitanjima koja se tiču plovila. 4. Sve mere preduzete na moru u skladu sa ovim poglavljem sprovodiće samo ratni

brodovi ili vojne letelice, ili drugi brodovi ili letelice koji su jasno označeni i koje

Page 217: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

207

je moguće identifikovati kao one koji su u službi vlade i koji su ovlašćeni u tu svrhu.

III. SPREČAVANJE, SARADNJA I DRUGE MERE

Član 10 Informacije

1. Bez štete po čl. 27. i 28. Konvencije, države potpisnice naročito one sa

zajedničkim granicama ili one koje su locirane na putevima kojima se migranti krijumčare će u cilju postizanja ciljeva ovog protokola, razmenjivati međusobno, u skladu sa njihovim odnosnim domaćim pravnim i administrativnim sistemima, relevantne informacije o pitanjima kao što su: (a) tačke ukrcavanja i odredišta, kao i maršrute, prevoznici i sredstva prevoza, za

koje se zna ili sumnja da se koriste od strane neke grupe za organizovani kriminal koja se bavi radnjama iznetim u članu 6. ovog protokola;

(b) identitet i metodi organizacija ili grupa za organizovani kriminal za koje se zna ili za koje se sumnja da se bave radnjama iznetim u članu 6. ovog protokola;

(c) autentičnost i odgovarajuća forma putnih dokumenata koje je izdala država potpisnica i krađe ili vezane zloupotrebe praznih putnih ili indentifikacionih dokumenata;

(d) sredstva i metode sakrivanja i transporta lica, protivzakonito menjanje, reprodukcija ili pribavljanje ili druga zloupotreba putnih ili identifikacionih dokumenata koji se koriste u okviru radnji iznetih u članu 6. ovog protokola i način za njihovo otkrivanje;

(e) zakonska iskustva i prakse i mere sprečavanje i borbu protiv radnji iznetih u članu 6. ovog protokola; i

(f) naučne i tehnološke informacije korisne za sprovođenje zakona, kao što je povećanje međusobne sposobnosti da spreče, otkriju i istraže radnje iznete u članu 6. ovog protokola i da se krivično gone oni koji su u njih uključeni.

2. Država potpisnica koja primi informacije udovoljiće svakom zahtevu države potpisnice koja je prenela informaciju, u pogledu ograničenja i korišćenja te informacije.

Član 11

Mere na granici 1. Bez štete po međunarodne obaveze u pogledu slobodnog kretanja ljudi, države

potpisnice će ojačati, u meri u kojoj je to moguće, takvu pograničnu kontrolu kakva može biti neophodna za sprečavanje i otkrivanje krijumčara migranata.

2. Svaka država potpisnica će usvojiti zakonske ili druge odgovarajuće mere za sprečavanje korišćenja, u meri u kojoj je to moguće, sredstava prevoza koja koriste komercijalni prevoznici u činjenju krivičnih dela utvrđenih u skladu sa članom 6. stav 1 (a) ovog protokola.

Page 218: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

208

3. Tamo gde je to odgovarajuće, i bez štete po važeće međunarodne konvencije, takve mere će podrazumevati utvrđivanje obaveze komercijalnih prevoznika, uključujući sve transportne kompanije ili vlasnika ili operatora bilo kojih sredstava prevoza, da utvrde da svi putnici imaju putna dokumenta potrebna za ulazak u državu primaoca.

4. Svaka država potpisnica će preduzeti neophodne mere, u skladu sa svojim domaćim zakonom, da obezbedi kazne u slučaju kršenja obaveze iznete u stavu 3. ovog člana.

5. Svaka država potpisnica će razmotriti donošenje mera koje omogućavaju, u skladu sa njihovim domaćim zakonom, zabranu ulaska ili povlačenja viza za lica umešana u izvršenja krivičnih dela utvrđenih u skladu sa ovim protokolom.

6. Bez štete po član 27. Konvencije, države potpisnice će razmotriti jačanje saradnje između organa za pograničnu kontrolu, između ostalog, time što će uspostaviti i održavati direktne kanale komunikacije.

Član 12

Sigurnost i kontrola dokumenata Svaka država potpisnica će preduzimati one mere koje mogu biti neophodne, u okviru raspoloživih sredstava:

(a) da se osigura da su putni ili identifikovani dokumenti koje je izdala budu takvog kvaliteta da se ne mogu lako zloupotrebiti i da se ne mogu brzo falsifikovati ili protivzakonito menjati, umnožavati ili izdavati; i

(b) da se osigura potpunost i sigurnost putnih ili identifikacionih dokumenata koje je izdala država potpisnica ili koji su izdati u ime države potpisnice i da spreči njihovo protivzakonito privođenje, izdavanje i korišćenje.

Član 13

Pravovaljanost i validnost dokumenata Na zahtev druge države potpisnice, država potpisnica će u skladu sa svojim domaćim zakonom, verifikovati u razumnom roku pravovaljanost i validnost putnih ili identifikacionih dokumenata koje je izdala ili za koje se ukazuje da su izdati u njeno ime i za koje se sumnja da se koriste u svrhu radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

Član 14 Obuka i tehnička saradnja

1. Države potpisnice će obezbediti ili unaprediti specijalizovanu obuku za

imigracione i druge relevantne službenike u sprečavanju radnji iznetih u članu 6. ovog protokola i u humanom tretmanu migranata koji su bili predmet takvih radnji istovremeno poštujući njihova prava kako je naznačeno u ovom protokolu.

2. Države potpisnice će sarađivati međusobno i sa nadležnim međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, drugim elementima građanskog društva kako u relevantnim organizacijama i drugim elementima građanskog društva kako je odgovarajuće, da bi se obezbedila odgovarajuća obuka osoblja na

Page 219: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

209

njihovim teritorijama, radi prevencije suzbijanja i iskorenjenja radnji iznetih u članu 6. ovog protokola, da bi se zaštitila prava migranata koji su bili predmet takvih radnji. Takva obuka će uključivati: (a) poboljšanje sigurnosti i kvaliteta putnih dokumenata; (b) prepoznavanje i otkrivanje lažnih putnih ili identifikacionih dokumenata; (c) prikupljanje krivičnih obaveštenja, koja se posebno odnose na identifikaciju

grupa za organizovani kriminal za koje se zna ili sumnja da su učestvovale u radnjama opisanim u članu 6. ovog protokola, na metode koje su upotrebljene radi transporta krijumčarenih migranata u cilju izvršenja radnji iz člana 6. i načine prikrivanja koji su upotrebljeni pri krijumčarenju migranata;

(d) unapređenje postupka za otkrivanje krijumčarenih lica na uobičajenim i neuobičajenim mestima ulaska i izlaska;

(e) humani postupak prema migrantima i zaštitu njihovih prava koja su navedena u ovom protokolu.

3. Države potpisnice sa relevantnim ekspertizama razmotriće pružanje tehničke pomoći državama koje se često pojavljuju kao zemlje porekla ili tranzita lica koja su bila predmet radnji iz člana 6. ovog protokola. Države potpisnice će učiniti svaki napor da obezbede neophodna sredstva kao što su prevozna sredstva, kompjuterski sistemi i dokumenta, radi suzbijanja radnji iz člana 6.

Član 15

Druge preventivne mere 1. Svaka država potpisnica će preduzimati mere da bi sa sigurnošću obezbedila ili

osnažila obaveštajne programe koji će povećati javnu svest o činjenici da su radnje člana 6. ovog protokola kriminalne aktivnosti koje često izvršavaju grupe za organizovani kriminal radi profita i da nose ozbiljan rizik za migrante na koje se odnose.

2. U skladu sa članom 31. Konvencije države potpisnice će sarađivati na polju javnog obaveštavanja u cilju prevencije da potencijalni migranti postanu žrtve za organizovani kriminal.

3. Svaka država potpisnica će unaprediti i jačati, kako je odgovarajuće, razvojne programe i saradnju na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, uzimajući u obzir socijalno-ekonomske realnosti migranata i obraćajući posebnu pažnju na ekonomski i socijalno ugrožena područja, u cilju borbe protiv korena socio-ekonomskih uzroka krijumčarenja migranata, kao što su siromaštvo i nerazvijenost.

Član 16

Zaštita i mere pomoći 1. U primeni ovog protokola svaka država potpisnica će preduzeti, saglasno

obavezama prema međunarodnom pravu, sve odgovarajuće mere, uključujući zakonske ako je neophodno, da bi očuvala i zaštitila prava lica koja su bila predmet radnji iz člana 6. ovog protokola, kako je dogovoreno prema odgovarajućem međunarodnom pravu, posebno pravo na život i pravo da se ne

Page 220: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

210

bude predmet torture i drugih okrutnih nehumanih i ponižavajućih postupaka i kazni.

2. Svaka država potpisnica će preduzeti odgovarajuće mere da dodeli migrantima odgovarajuću zaštitu protiv nasilja koje se može primenjivati na njima, bilo od strane pojedinaca ili grupa, zato što su bili predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

3. Svaka država potpisnica će dodeljivati odgovarajuću pomoć migrantima čiji su životi ili bezbednost ugroženi zato što su bili predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

4. U primeni odredbi ovog člana, države potpisnice će uzeti u obzir specijalne potrebe žena i dece.

5. U slučaju zadržavanja lica koje je bilo predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola, svaka država potpisnica će ispuniti svoje obaveze u skladu sa Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima,1 tamo gde je primenjivo, uključujući i obavezu da informiše lice o kome je reč bez odlaganja o odredbama koje se tiču obaveštenja i komunikacije sa konzularnim službenicima.

Član 17

Sporazumi i aranžmani Države potpisnice će razmotriti zaključivanje bilateralnih ili regionalnih sporazuma ili operativnih aranžmana ili sporazuma čiji je cilj:

(a) utvrđivanje najadekvatnijih i najdelotvornijih mera za sprečavanje i suzbijanje radnji iznetih u članu 6. ovog protokola; ili

(b) proširenje odredbi ovog protokola između njih.

Član 18 Povratak krijumčarenih migranata

1. Svaka država potpisnica je saglasna da olakša i prihvati, bez nepotrebnog ili

nerazumnog odlaganja, povratak lica koje je bilo predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola i koje je njen državljanin ili koje ima pravo stalnog boravka na njenoj teritoriji u vreme povratka.

2. Svaka država potpisnica će razmotriti mogućnost da olakša i prihvati povratak lica koje je bilo predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola i koje je imalo pravo stalnog boravka na njenoj teritoriji u vreme ulaska u državu primaoca u skladu sa njenim domaćim zakonom.

3. Na zahtev države potpisnice primaoca, zamoljena država potpisnica će bez nepotrebnog i nerazumnog odlaganja potvrditi da li je lice koje je bilo predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola njen državljanin ili ima pravo stalnog boravka na njenoj teritoriji.

4. Da bi se olakšao povratak lica koje je bilo predmet radnji iz člana 6. ovog protokola koje je bez odgovarajuće dokumentacije, država potpisnica čiji je državljanin to lice ili u kojoj to lice ima pravo na stalni boravak se slaže da izda,

                                                            1 Ujedinjene nacije, Serije ugovora, tom 596 br. 8638-8640

Page 221: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

211

na zahtev države potpisnice primaoca, takva putna dokumenta ili druga ovlašćenja koja mogu biti neophodna da bi se omogućilo da to lice i ponovo uđe na njenu teritoriju.

5. Svaka država potpisnica uključena u povratak lica koje je bilo predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola preduzeće sve odgovarajuće mere da sprovede povratak u redu i miru i uz dužni obzir prema bezbednosti i dostojanstvu tog lica.

6. Države potpisnice mogu sarađivati sa relevantnim međunarodnim organizacijama u sprovođenju ovog člana.

7. Ovaj član neće biti na štetu bilo kog prava datog, shodno bilo kom domaćem zakonu države potpisnice primaoca, koja su bila predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

8. Ovaj član neće uticati na obaveze preuzete u skladu sa bilo kojim drugim važećim ugovorom, bilateralnim ili multilateralnim, ili bilo kojim drugim važećim operativnim sporazumom ili aranžmanom koji reguliše u celini ili delimično, povratak lica koja su bila predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 19 Odnos Protokola prema drugim međunarodnim aktima i njegovo tumačenje

1. Ništa u ovom protokolu neće uticati na druga prava, i obaveze i odgovornosti

država i pojedinaca shodno međunarodnom pravu, uključujući i međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo koje reguliše ljudska prava, i naročito, kada je to izvodljivo, Konvenciju iz 1951.1 i Protokol iz 1967.2 koji se odnose na status izbeglica i princip nevraćanja koji je u njima sadržan.

2. Mere iznete u ovom protokolu tumačiće se i primenjivati na način koji nije diskriminatoran po lica na osnovu toga što su predmet radnji iznetih u članu 6. ovog protokola. Tumačenje i primena ovih mera biće u skladu sa međunarodno priznatim principima nediskriminacije.

Član 20

Rešavanje sporova 1. Države potpisnice će nastojati da reše sporove vezena za tumačenje ili primenu

ovog protokola putem pregovora. 2. Svaki spor između dve ili više država potpisnica u vezi sa tumačenjem ili

primenom ovog protokola koji ne može da se reši kroz pregovore u razumnom roku, biće predat arbitraži na zahtev jedne od tih država potpisnica. Ako šest meseci posle dana podnošenja zahteva arbitraži, te države potpisnice nisu uspele da se dogovore oko organizacije arbitraže, bilo koja od ovih država potpisnica može da uputi ovaj spor Međunarodnom sudu pravde putem zahteva, u skladu sa Statutom suda.

                                                            1 Ujedinjene nacije, Serija ugovora, tom 189 br. 2545. 2 Ibid., tom 606, br. 8791.

Page 222: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

212

3. Svaka država potpisnica može u vreme potpisivanja, ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja ili pristupanja ovom protokolu, izjaviti da se ne smatra obaveznom prema stavu 2. ovog člana u pogledu bilo koje države potpisnice koja je iznela takvu rezervu.

4. Svaka država potpisnica koja je iznela rezervu u skladu sa stavom 3. ovog člana može u bilo koje vreme povući tu rezervu putem obaveštavanja Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član 21

Potpisivanje, ratifikacija, prihvatanje, odobravanje i pristupanje 1. Ovaj protokol biće otvoren za potpisivanje za sve države od 12. do 15. decembra

2000. godine u Palermu, Italija, i posle toga u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku do 12. decembra 2002. godine.

2. Ovaj protokol će takođe biti otvoren za potpisivanje od strane regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju, pod uslovom da je bar jedna država članica takve organizacije potpisala ovaj protokol u skladu sa stavom 1. ovog člana.

3. Ovaj protokol je podložan ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju može deponovati svoj instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja ako je bar jedna od njenih država članica to isto učinila. U tom instrumentu ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja, takva organizacija će izneti obim svoje nadležnosti u pogledu pitanja regulisanih ovim protokolom. Takva organizacija će takođe obavestiti depozitara o bilo kojoj relevantnoj promeni u obimu njene nadležnosti.

4. Ovaj protokol je otvoren za pristupanje bilo koje države ili bilo koje regionalne organizacije za ekonomsku integraciju čija je bar jedna država članica strana ovog protokola. Instrumenti pristupanja će biti deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U vreme njenog pristupanja, regionalna organizacija za ekonomsku integraciju će dati izjavu o obimu svoje nadležnosti u pogledu pitanja regulisanih ovim protokolom. Takva organizacija će takođe obavestiti depozitara o bilo kojoj relevantnoj izmeni u obimu njene nadležnosti.

Član 22

Stupanje na snagu 1. Ovaj protokol će stupiti na snagu devedesetog dana posle dana deponovanja

četrdesetog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja ali neće stupiti na snagu pre stupanja na snagu Konvencije. U smislu ovog stava, svaki instrument deponovan od strane neke regionalne organizacije za ekonomsku integraciju neće se računati kao dodatni instrument u odnosu na one koji su deponovani od strane država članica takve organizacije.

2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za ekonomsku integraciju koja ratifikuje, prihvata, odobrava ili pristupa ovom protokolu posle deponovanja četrdesetog instrumenta takve radnje, ovaj protokol će stupiti na snagu trideset dana posle datuma deponovanja odgovarajućeg instrumenta od strane takve države

Page 223: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

213

ili organizacije ili na dan kada ovaj protokol stupi na snagu u skladu sa stavom 1. ovog člana, zavisno od toga koji datum nastupa kasnije.

Član 23

Amandmani 1. Posle isteka pet godina od stupanja na snagu ovog protokola, neka država

potpisnica Protokola može predložiti amandman i podneti ga Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će posle toga preneti predloženi amandman državama potpisnicama i Konferenciji potpisnica Konvencije u cilju razmatranja i odlučivanja o tom predlogu. Države potpisnice ovog protokola koje se sastaju na Konferenciji potpisnica uložiće sve napore da postignu konsenzus o svakom amandmanu. Ako se iscrpe svi napori za postizanje konsenzusa i ne postigne se nikakav sporazum, da bi se ovaj amandman usvojio biće potrebna, kao poslednje sredstvo, dvotrećinska većina država potpisnica ovog protokola koje su prisutne i koje glasaju na zasedanju Konferencije potpisnica.

2. Regionalne organizacije za ekonomsku integraciju, u pitanjima u okviru njihove nadležnosti, uživaće pravo da glasaju u skladu sa ovim članom sa brojem glasova koji je jednak broju njihovih država članica koje su strane ovog protokola. Takve organizacije neće uživati pravo glasa ako njihove države članice koriste svoje pravo glasa, i obrnuto.

3. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog člana podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju od strane država potpisnica.

4. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog člana stupiće na snagu u odnosu na državu potpisnicu devedeset dana posle datuma deponovanja instrumenata ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja takvog amandmana kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

5. Kada neki amandman stupi na snagu biće obavezujući za one države potpisnice koje su izrazile svoju saglasnost da budu njime vezane. Druge države potpisnice će i dalje biti vezane odredbama ovog protokola i svim ranijim amandmanima koje su ratifikovale, prihvatile ili odobrile.

Član 24

Otkazivanje 1. Država potpisnica može otkazati ovaj protokol putem pismenog obaveštenja

Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Takvo otkazivanje će stupiti na snagu godinu dana od dana kada to obaveštenje primi Generalni sekretar.

2. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju će prestati da bude strana ovog protokola kada ga sve njene države članice otkažu.

Član 25

Depozitar i jezici 1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je imenovan depozitar ovog protokola.

Page 224: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

214

2. Original ovog protokola čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom ruskom i španskom podjednako autentični, biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

U potvrdu čega su dole potpisana opunomoćena lica, propisno za to ovlašćena od strane svojih uvaženih vlada, potpisala ovaj protokol. PROTOKOL ZA PREVENCIJU, SUZBIJANJE I KAŽNJAVANJE TRGOVINE LJUDSKIM BIĆIMA, NAROČITO ŽENAMA I DECOM, KOJI DOPUNJAVA KONVENCIJU UJEDINJENIH NACIJA PROTIV TRANSNACIONALNOG

ORGANIZOVANOG KRIMINALA

PREAMBULA Države potpisnice Protokola Izjavljujući da efikasna akcija na prevenciji i borbi protiv trgovine ljudskim bićima, naročito ženama i decom, zahteva jedan sveobuhvatan međunarodni pristup u zemljama porekla, tranzita i krajnjeg odredišta, koji obuhvata mere za prevenciju takve trgovine, kažnjavanje onih koji se bave takvom trgovinom i zaštitu žrtava takve trgovine, tako što će biti zaštićena i njihova međunarodno priznata ljudska prava; Uzevši u obzir činjenicu da, uprkos postojanju niza međunarodnih instrumenata koji sadrže pravila i praktične mere za borbu protiv eksploatacije ljudskih bića, naročito žena i dece, nema univerzalnog instrumenta koji se bavi svim aspektima trgovine ljudskim bićima; Zabrinute zbog toga što, u odsustvu takvog instrumenta, lica koja su podložna trgovini neće biti dovoljno zaštićena; Podsećajući na rezoluciju Generalne skupštine 53/111 od 9. decembra 1998. u kojoj Skupština odlučuje da osnuje otvoreni međuvladin ad hoc komitet za potrebe izrade sveobuhvatne međunarodne konvencije protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i za razgovore o izradi, između ostalog, jednog međunarodnog instrumenta koji se bavi pitanjima trgovine ženama i decom; Uverene da će dopunjavanje Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala jednim međunarodnim instrumentom za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudskim bićima, naročito ženama i decom, biti korisno u prevenciji i borbi protiv tog oblika kriminala; Dogovorile su se o sledećem:

Page 225: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

215

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1 Odnos prema Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog

organizovanog kriminala 1. Ovaj protokol dopunjava Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog

organizovanog kriminala. On se tumači zajedno sa Konvencijom. 2. Odredbe Konvencije odnose se, mutatis mutandis, na ovaj protokol, osim ako njim

nije drugačije predviđeno. 3. Krivična dela ustanovljena u skladu sa članom 5. ovog protokola smatraju se

krivičnim delima ustanovljenim u skladu sa Konvencijom.

Član 2 Izjava o svrsi

Svrha ovog protokola je:

(a) prevencija i borba protiv trgovine ljudskim bićima, uz poklanjanje posebne pažnje ženama i deci;

(b) zaštita i pomoć žrtvama takve trgovine, uz puno poštovanje njihovih ljudskih prava; i

(c) unapređivanje saradnje među državama potpisnicama kako bi se ostvarili ovi ciljevi.

Član 3

Korišćenje termina Za svrhu ovog protokola:

(a) "trgovina ljudskim bićima" znači vrbovanje, prevoženje, prebacivanje, skrivanje i primanje lica, putem pretnje silom ili upotrebom sile ili drugih oblika prisile, otmice, prevare, obmane, zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja ili davanja ili primanja novca ili koristi da bi se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad drugim licem, u cilju eksploatacije. Eksploatacija obuhvata, kao minimum, eksploataciju prostitucije drugih lica ili druge oblike seksualne eksploatacije, prinudni rad ili službu, ropstvo ili odnos sličan ropstvu, servitut ili uklanjanje organa;

(b) pristanak žrtve trgovine ljudskim bićima na nameravanu eksploataciju iznetu u podstavu (a) ovog člana je bez značaja u slučajevima u kojima je korišćena bilo koja mera izneta u podstavu (a);

(c) vrbovanje, prevoženje, prebacivanje, skrivanje ili primanje deteta za svrhe eksploatacije smatra se "trgovina ljudskim bićima" čak i ako ne obuhvata bilo koje od sredstava iznetih u podstavu (a) ovog člana;

(d) "dete" znači bilo koju osobu mlađu od osamnaest godina.

Page 226: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

216

Član 4 Delokrug primene

Ovaj protokol će se primenjivati, osim ako u njemu nije drukčije navedeno, na sprečavanje, istragu i gonjenje krivičnih dela utvrđenih u skladu sa članom 5. ovog protokola, u slučajevima u kojima su ta krivična dela po svojoj prirodi međunarodna i uključuju neku grupu za organizovani kriminal, kao i na zaštitu žrtava tih krivičnih dela.

Član 5 Kriminalizacija

1. Svaka država potpisnica će usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti

potrebne da se ustanovi kao krivično delo ponašanje predviđeno u članu 3. ovog protokola, kada je učinjeno sa namerom.

2. Svaka država potpisnica će usvojiti takve zakonske i druge mere koje mogu biti potrebne da se kao krivična dela ustanove: (a) saglasno osnovnim konceptima svog pravnog sistema, pokušaj izvršenja dela

utvrđenog u skladu sa stavom 1. ovog člana; (b) učestvovanje kao saučesnik u krivičnom delu utvrđenom u skladu sa stavom

1. ovog člana; i (c) organizovanje ili naređivanje drugim licima da izvrše krivično delo utvrđeno

u skladu sa stavom 1. ovog člana.

II. ZAŠTITA ŽRTAVA NELEGALNE TRGOVINE LJUDIMA

Član 6 Pomoć žrtvama nelegalne trgovine ljudima i njihova zaštita

1. U odgovarajućim slučajevima i u meri u kojoj je moguće na osnovu domaćih

zakonskih propisa, svaka država potpisnica će štititi privatnost i identitet žrtava nelegalne trgovine ljudima uključujući, između ostalog, i poverljivo vođenje zakonskih postupaka koji se odnose na ovu nelegalnu trgovinu.

2. Svaka država potpisnica će obezbediti da njeno domaće zakonodavstvo ili administrativni sistem sadrže mere koje u odgovarajućim slučajevima pružaju žrtvama nelegalne trgovine ljudima: (a) obaveštenja o relevantnim sudskim i administrativnim postupcima; (b) pomoć koja će omogućiti da njihova stanovišta i interesi budu izneseni i

razmotreni u odgovarajućim fazama krivičnog postupka protiv počinilaca krivičnog dela, na način koji neće uticati na pravo odbrane.

3. Svaka država potpisnica će razmotriti sprovođenje mera kojima treba da se obezbedi fizički, psihološki i socijalni oporavak žrtava nelegalne trgovine ljudima uključujući, u odgovarajućim slučajevima, i saradnju sa nevladinim organizacijama i drugim elementima građanskog društva, a posebno, obezbeđivanje:

Page 227: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

217

(a) odgovarajućeg stanovanja; (b) pružanja saveta i informacija, posebno vezano za njihova zakonska prava, na

jeziku koje žrtve nelegalne trgovine ljudima mogu da razumeju; (c) lekarske, psihološke i materijalne pomoći; i (d) zaposlenja, mogućnosti obrazovanja i obuke.

4. Svaka država potpisnica će prilikom primene odredaba iz ovog člana uzimati u obzir godine starosti, pol i posebne potrebe žrtava nelegalne trgovine ljudima, a posebno specijalne potrebe dece, uključujući i odgovarajuće stanovanje, obrazovanje i brigu o njima.

5. Svaka država potpisnica će se truditi da obezbedi fizičku bezbednost žrtava nelegalne trgovine ljudima dok su one na njenoj teritoriji.

6. Svaka država potpisnica će obezbediti da njen domaći pravni sistem sadrži mere koje žrtvama nelegalne trgovine ljudima pružaju mogućnost dobijanja nadoknade na ime pretrpljene štete.

Član 7

Status žrtava nelegalne trgovine ljudima u državama koje ih primaju 1. Pored preduzimanja mera u skladu sa članom 6. ovog protokola, svaka država

potpisnica će razmotriti usvajanje zakonskih ili drugih odgovarajućih mera koje žrtvama nelegalne trgovine ljudima dozvoljavaju da na njenoj teritoriji ostanu privremeno ili trajno, u određenim slučajevima.

2. Prilikom sprovođenja odredbe sadržane u stavu 1. ovog člana, svaka država potpisnica će na odgovarajući način imati u vidu humanitarne i faktore samilosti.

Član 8

Repatrijacija žrtava nelegalne trgovine ljudima 1. Država potpisnica čiji je državljanin žrtva nelegalne trgovine ljudima, ili u kojoj je

to lice imalo pravo na stalni boravak u vreme ulaska na teritoriju države potpisnice primaoca, omogućiće i prihvatiće, uz dužnu brigu o bezbednosti lica, povratak tog lica bez nepotrebnog ili neopravdanog odlaganja.

2. Kada država potpisnica vraća žrtvu nelegalne trgovine ljudima državi potpisnici čiji je državljanin to lice ili u kojoj je ono imalo pravo na stalni boravak u vreme ulaska na teritoriju države potpisnice primaoca, to vraćanje će biti, uz dužnu brigu o bezbednosti tog lica i o stanju svih vrsta pravnih postupaka s obzirom na činjenicu da je to lice žrtva nelegalne trgovine ljudima, po mogućstvu, dobrovoljno.

3. Na zahtev države potpisnice primaoca, država potpisnica od koje to bude zatraženo će bez bespotrebnog ili neopravdanog odlaganja potvrditi da li je lice koje je žrtva nelegalne trgovine ljudima njen državljanin ili da li je imalo pravo na stalan boravak na njenoj teritoriji u vreme ulaska na teritoriju države potpisnice primaoca.

4. Da bi omogućila povratak žrtve nelegalne trgovine ljudima, koja je bez odgovarajuće dokumentacije, država potpisnica čiji je državljanin to lice, ili u kojoj je ono imalo pravo na stalan boravak u vreme ulaska na teritoriju države

Page 228: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

218

potpisnice primaoca, složiće se da izda na zahtev države potpisnice primaoca sva putna dokumenta ili drugo ovlašćenje koje može biti potrebno da omogući tom licu putovanje i ponovni ulazak na njenu teritoriju.

5. Ovaj član ne dovodi u pitanje nijedno pravo koje žrtvama nelegalne trgovine ljudima daje bilo koji domaći zakonski propis države potpisnice primaoca.

6. Ovaj član ne dovodi u pitanje nijedan važeći bilateralan ili multilateralan sporazum ili aranžman koji uređuje, u celini ili delimično, povratak žrtvama nelegalne trgovine ljudima.

III. SPREČAVANJE, SARADNJA I DRUGE MERE

Član 9 Sprečavanje nelegalne trgovine ljudima

1. Države potpisnice će uspostaviti opsežne politike, programe i druge mere:

(a) radi sprečavanja nelegalne trgovine ljudima i borbe protiv nje; i (b) radi zaštite žrtava nelegalne trgovine ljudima, posebno žena i dece, da ne bi

opet postale žrtve ove trgovine. 2. Države potpisnice će nastojati da preduzimaju mere poput istraživanja,

informisanja i kampanja preko sredstava javnog informisanja i društvenih i ekonomskih inicijativa u pravcu sprečavanja nelegalne trgovine ljudima i borbe protiv nje.

3. Politike, programi i druge mere uspostavljene u skladu sa ovim članom će, prema potrebi, uključivati i saradnju sa nevladinim organizacijama, drugim relevantnim organizacijama i drugim elementima građanskog društva.

4. Države potpisnice će preduzimati ili jačati mere, uključujući i puteve bilateralne ili multilateralne saradnje za ublažavanje onih faktora koji čine da lica, posebno žene i dece, budu izložena nelegalnoj trgovini, a to su siromaštvo, nedovoljna razvijenost i pomanjkanje jednakih mogućnosti.

5. Države potpisnice će usvojiti ili jačati zakonske ili druge mere, kao što su obrazovne, socijalne ili kulturne mere, uključujući i puteve bilateralne ili multilateralne saradnje, da bi obeshrabrile tražnju koja jača sve oblike eksploatacije ljudi, posebno žena i dece, koja vodi nelegalnoj trgovini.

Član 10

Razmena informacija i obuka 1. Organi zaduženi za primenu zakona, za poslove imigracije i drugi relevantni

organi država potpisnica će, po potrebi, međusobno sarađivati putem razmene informacija, u skladu sa njihovim domaćim zakonskim propisima, da bi na taj način mogli da utvrde: (a) da li su pojedinci koji prelaze ili koji pokušavaju da pređu međunarodnu

granicu sa putnim dokumentima koja pripadaju drugim licima, ili su bez putnih dokumenata, počinioci ili žrtve nelegalne trgovine ljudima;

Page 229: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

219

(b) vrste putnog dokumenta koje su pojedinci koristili ili pokušali da koriste da bi prešli međunarodnu granicu radi objavljivanja nelegalne trgovine ljudima; i

(c) sredstva i metode koje koriste grupe za organizovani kriminal radi obavljanja nelegalne trgovine ljudima uključujući vrbovanje i prevoz žrtava, puteve i veze između pojedinaca i grupa koje se angažuju za ovu nelegalnu trgovinu, i moguće mere za njihovo otkrivanje.

2. Države potpisnice će obezbediti ili ojačati obuku ljudi koji rade na sprovođenju zakona, useljenju i drugih relevantnih službenih lica na sprečavanju nelegalne trgovine ljudima. Obuka treba da bude usmerena na metode koje se koriste u sprečavanju ove nelegalne trgovine, na gonjenje njihovih izvršilaca i na zaštitu prava žrtava, uključujući i zaštitu žrtava od izvršilaca ove trgovine. Obuka takođe treba da uzme u obzir i potrebu razmatranja ljudskih prava i pitanja osetljive prirode koja se odnose na decu i na pol, i treba da pospešuje saradnju sa nevladinim organizacijama, drugim relevantnim institucijama i drugim elementima građanskog društva.

3. Država potpisnica koja prima informacije ispoštovaće svaki zahtev države potpisnice koja je prenela informacije, koji se odnosi na ograničeno korišćenje tih informacija.

Član 11

Mere na granici 1. Bez dovođenja u pitanje međunarodnih obaveza u pogledu slobodnog kretanja

ljudi, države potpisnice će ojačati, u meri u kojoj je moguće, one granične kontrole koje mogu biti potrebne za sprečavanje i otkrivanje nelegalne trgovine ljudima.

2. Svaka država potpisnica će usvojiti zakonske ili druge odgovarajuće mere za sprečavanje, u meri koja je potrebna, korišćenja saobraćajnih sredstava sa kojima rade komercijalni prevozioci u izvršavanju krivičnih dela utvrđenih u skladu sa članom 5. ovog protokola.

3. U slučajevima gde je to moguće, i bez dovođenja u pitanje važećih međunarodnih konvencija, ove mere će obuhvatati i utvrđivanje obaveze za komercijalne prevozioce, uključujući i svaku saobraćajnu kompaniju ili vlasnika ili prevoznika bilo kog saobraćajnog sredstva da potvrdi da sva lica imaju putni dokument koji je potreban za ulazak u državu primaoca.

4. Svaka država potpisnica će preduzeti potrebne mere, u skladu sa svojim domaćim zakonskim propisima, za obezbeđivanje sankcija u slučajevima kršenja obaveze iz stava 3. ovog člana.

5. Svaka država potpisnica će razmotriti preduzimanje mera koje omogućavaju, u skladu sa njenim domaćim zakonskim propisima, odbijanje ulaska ili oduzimanje viza licima koja su umešana u izvršenje krivičnih dela utvrđenih u skladu sa ovim protokolom.

6. Bez dovođenja u pitanje odredbi iz člana 27. Konvencije, države potpisnice će razmotriti jačanje saradnje između graničnih kontrolnih službi putem, između ostalog, uspostavljanja i održavanja direktnih kanala komunikacije.

Page 230: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

220

Član 12 Sigurnost i kontrola dokumenata

1. Svaka država potpisnica će preduzimati one mere koje, u okvirima raspoloživih

sredstava mogu biti potrebne: (a) da obezbede da putna ili druga lična dokumenta koja ona izda budu takvog

kvaliteta da se ne mogu lako zloupotrebiti i da se ne mogu lako falsifikovati ili nezakonito menjati, kopirati ili izdavati; i

(b) da obezbede potpunost i sigurnost putnih ili ličnih dokumenata koja je izdala država potpisnica ili koji su izdati u njeno ime, i spreče njihovu nezakonitu izradu, izdavanje i korišćenje.

Član 13

Pravovaljanost i validnost dokumenata Na zahtev druge države potpisnice, država potpisnica će u skladu sa svojim domaćim zakonskim propisima potvrditi u razumnom vremenskom roku pravovaljanost i validnost putnih i ličnih dokumenata koja je ona izdala ili su izdata u njeno ime i za koja se sumnja da se koriste za nelegalnu trgovinu ljudi.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 14 Odnos Protokola prema drugim međunarodnim aktima i njegovo tumačenje

1. Ništa što je sadržano u ovom protokolu neće uticati na prava, obaveze i

odgovornosti država i pojedinaca po osnovu međunarodnog prava, uključujući i međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima i posebno, gde se može primeniti, Konvenciju1 i Protokol iz 1967.2 koji se odnose na status izbeglica i na princip nevraćanja kako je u njemu sadržano.

2. Mere utvrđene u ovom protokolu tumačiće se i primenjivati na način koji nije diskriminatoran prema licima na temelju činjenice da su ona žrtve nelegalne trgovine ljudima. Tumačenje i primena tih mera biće konzistentni sa međunarodno priznatim principima nediskriminacije.

Član 15

Rešavanje sporova 1. Države potpisnice će nastojati da sporove u vezi sa tumačenjem ili primenom

ovog protokola rešavaju pregovorima. 2. Svaki spor između dve ili više država potpisnica u vezi sa tumačenjem ili

primenom ovog protokola, koji se ne može rešiti putem pregovora u razumnom vremenskom roku, biće na zahtev jedne od tih država potpisnica predat arbitraži.

                                                            1 Ujedinjene nacije, Serija Međunarodnih sporazuma, sveska 189. br. 2545 2 Isto, sveska 606, br. 8791

Page 231: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

221

Ukoliko, šest meseci od dana predaje zahteva arbitraži, te države potpisnice nisu u stanju da se usaglase o organizovanju arbitraže, svaka od ovih država potpisnica može da podnese spor Međunarodnom sudu pravde molbom koja će biti u skladu sa statutom ovog Suda.

3. Svaka država potpisnica može da izjavi, u vreme potpisivanja, ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja ili pristupanja ovom protokolu, da smatra da nju ne obavezuje stav 2. ovog člana. Druge države potpisnice neće biti obavezane stavom 2. ovog člana u odnosu na bilo koju državu potpisnicu koja je izjavila ovu rezervu.

4. Svaka država potpisnica koja je izjavila rezervu u skladu sa stavom 3. ovog člana može u svakom trenutku povući ovu rezervu dostavljanjem obaveštenja Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član 16

Potpisivanje, ratifikacija, prihvatanje, odobrenje i pristupanje 1. Ovaj protokol će biti otvoren za potpisivanje za sve države od 12. do 15. decembra

2000. godine u Palermu, Italija, a zatim u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku do 12. decembra 2002. godine.

2. Ovaj protokol takođe će biti otvoren za potpisivanje od strane regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju, pod uslovom da je najmanje jedna država članica te organizacije potpisala ovaj protokol u skladu sa stavom 1. ovog člana.

3. Ovaj protokol podlaže ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju može deponovati svoj instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja ukoliko je najmanje jedna od njenih država članica učinila isto. U tom instrumentu ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja, ova organizacija će navesti stepen svoje nadležnosti u vezi sa pitanjima koja reguliše ovaj protokol. Ova organizacije će takođe obavestiti organizaciju kod koje se vrši deponovanje instrumenata o svakoj relevantnoj promeni u stepenu njene nadležnosti.

4. Ovaj protokol je otvoren za pristupanje svake države ili svake regionalne organizacije za ekonomsku integraciju čija je najmanje jedna država članica strana potpisnica ovog protokola. Instrumenti pristupanja će biti deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U vreme pristupanja, regionalna organizacija za ekonomsku integraciju će navesti obim svoje nadležnosti u vezi sa pitanjima koja uređuje ovaj protokol. Ta organizacija takođe će obavestiti organizaciju kod koje se vrši deponovanje instrumenata o svakoj relevantnoj promeni u obimu njene nadležnosti.

Član 17

Stupanje na snagu 1. Ovaj protokol će stupiti na snagu devedesetog dana od dana deponovanja

četrdesetog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja, osim ako ne bude stupio na snagu pre stupanja na snagu Konvencije. U smislu ovog stava, svaki instrument koji deponuje regionalna organizacija za ekonomsku

Page 232: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

222

integraciju neće se računati kao dodatni instrument onima koje su deponovale države članice te organizacije.

2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za ekonomsku saradnju koja ratifikuje, odbori ili pristupi ovom protokolu nakon deponovanja četrdesetog instrumenta takve radnje, ovaj protokol će stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada ta država ili organizacija deponuje relevantni instrument ili danom stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa stavom 1. ovog člana, zavisno od toga koji datum nastupa kasnije.

Član 18

Amandmani 1. Po isteku pet godina od stupanja na snagu ovog protokola, država potpisnica

protokola može da predloži amandman i da ga podnese Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, koji će potom saopštiti predloženi amandman državama potpisnicama i Konferenciji potpisnika Konvencije radi razmatranja predloga i odlučivanja o njemu. Države potpisnice ovog protokola koje se sastanu na Konferenciji potpisnika učiniće sve da se o svakom amandmanu postigne konsensus. Ukoliko svi napori na postizanju konsensusa budu iscrpljeni i ne bude postignut nikakav dogovor, za usvajanje amandmana će biti potrebno, kao poslednja mera, da za njega glasa dvotrećinska većina država potpisnica ovog protokola koje prisustvuju i glasaju na sastanku Konferencije potpisnika.

2. Regionalne organizacije za ekonomsku integraciju će o pitanjima u okviru svojih nadležnosti ostvarivati pravo glasanja po osnovu ovog člana brojem glasova koji je jednak broju njihovih država članica koje su potpisnice ovog protokola. Ove organizacije neće ostvarivati pravo da glasaju ukoliko njihove države članice ostvaruju svoje pravo i obratno.

3. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog člana podlaže ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju od strane država potpisnica.

4. Amandman usvojen u skladu sa stavom 1. ovog člana stupiće na snagu u odnosu na državu potpisnicu devedeset dana od dana deponovanja kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija instrumenata ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja te izmene.

5. Kada amandman stupi na snagu, on će biti obavezujući za one države potpisnice koje su dale pristanak da ih ovaj amandman obavezuje. Druge države potpisnice će biti i dalje obavezne odredbama ovog protokola i svim ranijim amandmanima koje su one ratifikovale, prihvatile ili odobrile.

Član 19

Otkazivanje 1. Država potpisnica može da otkaže ovaj protokol dostavljanjem pismenog

obaveštenja Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Ovo otkazivanje stupa na snagu godinu dana od dana kada Generalni sekretar dobije obaveštenje.

2. Regionalna organizacija za ekonomsku integraciju prestaje da bude potpisnica ovog protokola kada ga otkažu sve njene države članice.

Page 233: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

223

Član 20 Depozitar i jezici

1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je organ određen za čuvanje ovog protokola. 2. Original ovog protokola čiji su tekstovi na arapskom, kineskom, engleskom,

francuskom, ruskom i španskom jeziku podjednako autentični, biće deponovani kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

U potvrdu napred iznetog dole potpisanog opunomoćena lica, uredno za to ovlašćena od svojih uvaženih vlada, potpisala su ovaj protokol.

Page 234: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

224

4. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom

KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM

Preambula Države potpisnice Konvencije: Podsećajući se načela proklamovanih Poveljom Ujedinjenih nacija, koja priznaju urođeno dostojanstvo i jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao osnovu slobode, pravde i mira u svetu; Priznajući da su Ujedinjene nacije univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i međunarodnim paktovima o pravima čoveka proklamovale i potvrdile da svako ima pravo na uživanje prava i sloboda proklamovanih pomenutim aktima, bez ikakve razlike; Ponovo potvrđujući univerzalnost, nedeljivost i međuzavisnost svih ljudskih prava i osnovnih sloboda i potrebu da se osobama sa invaliditetom garantuje puno uživanje pomenutih prava, bez ikakve razlike; Podsećajući se Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim, kulturnim i političkim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencije protiv torture i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kazni, Konvencije o pravima deteta i Međunarodne konvencije o zaštiti prava radnika imigranata i članova njihovih porodica; Priznajući da je fenomen invalidnosti koncept koji se razvija a da sama invalidnost proističe iz interakcije osoba sa oštećenjima barijera iz njihovog okruženja i barijerama koje se odražavaju u stavovima zajednice a otežavaju puno i efikasno učešće osoba sa invaliditetom u društvu na osnovu jednakosti i sa ostalim članovima tog društva; Priznajući važnost načela i smernica za sprovođenje politike sadržanih u Svetskom programu akcije za osobe sa invaliditetom i Standardnim pravilima za izjednačavanje mogućnosti koje se pružaju osobama sa invaliditetom za promovisanje, formulisanje i vrednovanje politike, planova, programa i mera koji se na nacionalnim, regionalnom i međunarodnom planu sprovode kako bi se dalje izjednačile mogućnosti za osobe sa invaliditetom; Naglašavajući značaj punog uključivanja invalidske problematike u sve glavne i relevantne strategije održivog razvoja;

Page 235: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

225

Priznajući takođe, da je diskriminacija protiv bilo koje osobe po osnovu invalidnosti kršenje urođenog dostojanstva ljudskog bića; Priznajući dalje raznovrsnost osoba sa invaliditetom; Priznajući potrebu za promovisanjem i zaštitom ljudskih prava svih osoba sa invaliditetom, uključujući one kojima je potreban veći stepen podrške; Zabrinute što, uprkos pomenutim dokumentima, naporima i merama koje su vlade, ustanove i relevantne organizacije preduzimale, osobe sa invaliditetom nastavljaju da se suočavaju sa barijerama za njihovo učešće u društvu na osnovu ravnopravnosti, kao i sa kršenjem svojih ljudskih prava širom sveta; Naglašavajući značaj međunarodne saradnje za unapređivanje uslova života osoba sa invaliditetom u svim zemljama, naročito u zemljama u razvoju; Naglašavajući već postojeće i potencijalne vredne doprinose koje su osobe sa invaliditetom dale opštem blagostanju i raznovrsnosti društva u kojem one žive, kao i to da će promovisanje punog uživanja ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane osoba sa invaliditetom i njihovog punog učešća dovesti do njihovog povećanog osećanja pripadnosti, te značajnog napretka u ljudskom, ekonomskom i društvenom razvitku i uklanjanju siromaštva; Priznajući značaj lične autonomije i samostalnosti za osobe sa invaliditetom, uključujući slobodu tih osoba da same vrše izbor i odlučuju o svom životu; Smatrajući da osobe sa invaliditetom treba da uživaju mogućnost da budu aktivno uključene u procese donošenja odluka o politici i programima, uključujući i one koji se neposredno tiču samih osoba sa invaliditetom; Zabrinute zbog teškog stanja sa kojim se suočavaju osobe sa invaliditetom koje su izložene višestrukim ili pogoršanim odnosima diskriminacije po osnovu rase, boje kože, pola, jezika, vere, političkih i drugih opredeljenja, nacionalnog, domorodačkog ili socijalnog porekla, imovine, rođenja ili drugog statusa ili ličnog svojstva; Priznajući da su devojčice, devojke i žene sa invaliditetom često izložene većem riziku od nasilja, povreda, zlostavljanja, zloupotreba i eksploatacije, kako u svojim domovima, tako i izvan njih; Priznajući da deca sa invaliditetom treba u potpunosti uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode na osnovu jednakosti sa drugom decom, i sećajući se obaveza koje su države potpisnice Konvencije o pravima deteta u tom smislu preduzele; Naglašavajući potrebu da se rodna i polna perspektiva unese u sve napore za promovisanja punog uživanja ljudskih prava i osnovnih sloboda osoba sa invaliditetom;

Page 236: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

226

Upozoravajući na činjenicu da nesrazmerno veliki broj osoba sa invaliditetom živi u uslovima siromaštva i imajući u tom smislu na umu potrebu za hitnim bavljenjem negativnim uticajem siromaštva na položaj osoba sa invaliditetom; Imajući na umu da su uslovi mira i bezbednosti, zasnovani na punom poštovanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji UN i poštovanje primenjivih dokumenata o ljudskim pravima od nezamenjive važnosti za punu zaštitu osoba sa invaliditetom, naročito tokom oružanih sukoba i strane okupacije; Priznajući važnost pristupa fizičkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom okruženju, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, informacijama i komunikacijama o omogućavanju osobama sa invaliditetom da u potpunosti uživaju u ljudskim pravima i osnovnim slobodama; Uzimajući u obzir da je pojedinac, imajući obaveze prema drugima i zajednici u kojoj živi, dužan da ulaže napore na promovisanju i poštovanju prava zacrtanim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima; Uverenje da je porodica prirodna i suštinska jedinica društva, te kao takva treba da uživa zaštitu društva i države a da osobe sa invaliditetom i članovi njihovih porodica treba da prime posebnu zaštitu i pomoć koja će porodici omogućiti da doprinese punom i ravnopravnom uživanju prava od strane osoba sa invaliditetom; Uverene da će sveobuhvatna i integrativna međunarodna konvencija za zaštitu prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom predstavljati značajan doprinos naporima za umanjivanje značajnih socijalnih nepogodnosti kojima su osobe sa invaliditetom izložene i da će promovisati njihovo učešće u građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim sferama života uz jednake mogućnosti, kako u razvijenim, tako i zemljama u razvoju, Saglasne su u sledećem:

Član 1 Svrha Konvencije

Svrha ove Konvencije jeste da promoviše, štiti i osigura puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane svih osoba sa invaliditetom i da promoviše poštovanje njihovog urođenog dostojanstva. Osobe sa invaliditetom obuhvataju osobe koje imaju dugoročna fizička, mentalna, intelektualna ili senzorna oštećenja koja u sadejstvu sa različitim barijerama mogu otežati puno i efektivno učešće svih osoba u društvu na osnovu jednakosti sa drugima.

Page 237: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

227

Član 2 Definicije

Za potrebe ove Konvencije: “Komunikacija” obuhvata jezike, Brajevo pismo, taktilnu komunikaciju, formate sa velikim slovima, pristupačne multimedije, kao i pisane audio snimke, jednostavan jezik, ljudske čitače i augmentativne i alternativne oblike, sredstva i formate komunikacija, uključujući pristupačne informativne i komunikacijske tehnologije; “Jezik” obuhvata govorne i znakovne jezike i druge oblike neizgovorenih jezika; “Diskriminacija po osnovu invalidnosti” znači svako pravljenje razlike, isključivanje ili ograničavanje po osnovu invalidnosti čiji cilj ili posledica jeste ograničavanje ili poništavanje priznanja, uživanja ili sprovođenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda u oblastima politike, ekonomije, socijalnih, kulturnih, građanskih prava i bilo kojoj drugoj oblasti. Diskriminacija uključuje sve oblike diskriminacije, uključujući uskraćivanje razumnih adaptacija; “Razumne adaptacije” jesu neophodne i odgovarajuće modifikacije prilagođavanja koje ne predstavljaju nesrazmeran ili neprimeran teret a potrebne su u konkretnim slučajevima kako bi se osobama sa invaliditetom garantovalo uživanje ili ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda na jednakim osnovama; “Univerzalni dizajn” predstavlja dizajniranje proizvoda, okruženja, programa i usluga tako da sva lica mogu u najvećoj mogućoj meri da ih koriste bez dodatnih adaptacija; “Univerzalni dizajn” ne isključuje postojanje sredstava asistencije i pomagala za određene kategorije osoba sa invaliditetom kad su im takva sredstva potrebna.

Član 3 Opšta načela

Osnovna načela ove Konvencije biće:

(a) Poštovanje urođenog dostojanstva, induvidualne anatomije osoba sa invaliditetom, uključujući njihovo pravo da donose odluke o sopstvenim životima i samostalnosti tih osoba;

(b) Nediskriminacija; (c) Puno i efektivno učešće i uključenost u sve sfere društvenog života; (d) Poštovanje različitosti i prihvatanje osoba sa invaliditetom kao dela ljudske

vrste i raznovrsnog ljudskog roda; (e) Jednakost mogućnosti; (f) Pristupačnost; (g) Jednakost muškaraca i žena; (h) Poštovanje razvijajućih kapaciteta dece sa invaliditetom i poštovanje prava te

dece da očuvaju sopstveni identitet.

Član 4 Opšte obaveze

1. Države potpisnice obavezuju se da će osigurati i promovisati puno ostvarivanje

svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve osobe sa invaliditetom bez ikakve

Page 238: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

228

diskriminacije po osnovu invalidnosti. Da bi to ostvarile, države potpisnice obavezuju se da će: (a) Usvojiti sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne i druge mere kako bi

sprovele prava priznata ovom Konvencijom; (b) Preduzeti sve odgovarajuće mere, uključujući i zakonodavne, radi izmene,

opozivanja ili poništavanja svih zakona, podzakonskih akata, običaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju osoba sa invaliditetom;

(c) Uzeti u obzir pitanje zaštite i promovisanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom prilikom formulisanja i primene svake politike i svih programa;

(d) Uzdržati se od preduzimanja bilo kog akta ili prakse koja nije u skladu sa ovom Konvencijom i osigurati da se javne vlasti i ustanove ponašaju u skladu sa Konvencijom;

(e) Preduzeti sve odgovarajuće mere kako bi uklonili diskriminaciju po osnovu invalidnosti koju vrši bilo koje lice, bilo koja organizacija ili privatni preduzetnik;

(f) Vršiti i promovisati istraživanje i razvoj dobara, usluga, opreme i objekata dizajniranih u skladu sa načelima univerzalnog dizajna, definisanog u članu 2 ove Konvencije, koje iziskuju najmanji mogući stepen adaptacije kako bi zadovoljile posebne potrebe osoba sa invaliditetom uz najnižu moguću cenu i promovisati primenu univerzalnog dizajna u izradi standarda i smernica;

(g) Vršiti i promovisati istraživanje i razvoj, promovisati dostupnost novih tehnologija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, pomagala za kretanje, sredstva, tehnologiju asistencije pogodnu za osobe sa invaliditetom, dajući prednost tehnologijama izrađenim po pristupačnim cenama;

(h) Pružati pristupačne informacije osobama sa invaliditetom o pomagalima za kretanje, sredstvima i tehnologiji asistencije, uključujući nove tehnologije, kao i drugim oblicima asistencije, službama podrške i pogodnostima;

(i) Promovisati trening i obuku stručnjaka i osoblja koje radi sa osobama sa invaliditetom u oblasti prava priznatih ovom Konvencijom kako bi bolje pružile asistenciju i usluge, garantovane i proistekle iz garantovanih prava.

2. U odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava države potpisnice će preduzeti takve mere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolažu i po potrebi u sklopu međunarodne saradnje, sa ciljem da progresivno postignu puno ostvarivanje ovih prava, bez zadiranja u obaveze proistekle iz ove Konvencije koje su neposredno primenljive shodno odredbama međunarodnog javnog prava.

3. Prilikom razvoja i sprovođenja politike i zakonodavstva usmerenih na primenu ove Konvencije, kao i drugim procesima donošenja odluke o pitanjima koja se neposredno tiču osoba sa invaliditetom, države potpisnice će to činiti uz bliske konsultacije i aktivno učešće osoba sa invaliditetom, uključujući decu sa invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju i zastupaju.

4. Ništa u ovoj Konvenciji neće uticati na povoljnije odredbe iz zakona ili međunarodno - pravnih propisa na snazi u nekoj od država potpisnica koje se odnose na ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom. Neće biti ograničavanja ili ukidanja bilo kog osnovnog ljudskog prava koje je priznato ili postoji u nekoj od država potpisnica ove Konvencije na osnovu drugih konvencija, zakona, propisa

Page 239: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

229

ili običaja pod izgovorom da ova Konvencija ne priznaje ta prava, ili da je priznaje u užem obimu.

5. Odredbe ove Konvencije odnosiće se na sve delove federalnih država bez ikakvih ograničenja ili izuzetaka.

Član 5

Ravnopravnost i nediskriminacija 1. Države potpisnice priznaju da su sve osobe jednake pred zakonom i imaju pravo

na jednaku zaštitu pred zakonom i uživanje jednakih blagodeti zakona, bez ikakvih diskriminacija.

2. Države potpisnice zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju po osnovu invalidnosti i garantuju svim osobama sa invaliditetom jednaku i efektivnu pravnu zaštitu od diskriminacije po bilo kom osnovu.

3. Da bi promovisali ravnopravnost i ukinuli diskriminaciju, države potpisnice će preduzeti sve odgovarajuće korake kako bi osigurali pružanje razumnih adaptacija.

4. Posebne mere neophodne za postizanje i ubrzavanje de fakto jednakosti osoba sa invaliditetom neće se smatrati diskriminacijom po osnovu invalidnosti shodno odredbama ove Konvencije.

Član 6

Žene sa invaliditetom 1. Države potpisnice priznaju da su žene i devojčice sa invaliditetom izložene

višestrukoj diskriminaciji i u tom smislu preduzeće mere radi osiguravanja punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i osnovnh sloboda od strane žena i devojčica sa invaliditetom.

2. Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi osigurale pun razvoj, napredak i osnaživanje žena, radi garantovanja vršenja i uživanja njihovih ljudskih prava i osnovnih sloboda iz ove Konvencije.

Član 7

Deca sa invaliditetom 1. Države potpisnice preduzeće sve potrebne mere kako bi osigurale da deca sa

invaliditetom uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode na osnovu jednakosti sa drugom decom.

2. U svim akcijama koje se odnose na decu sa invaliditetom prvenstvena pažnja biće posvećena najboljem interesu deteta.

3. Države potpisnice osiguraće da deca sa invaliditetom imaju pravo da slobodno izraze svoje stavove o svakom pitanju koje ih se tiče na osnovu jednakosti sa drugom decom, uzimajući u obzir njihove godine i zrelost, a u ostvarivanju tog prava biće im pružena asistencija u skladu sa njihovim uzrastom i invalidnošću.

Page 240: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

230

Član 8 Podizanje nivoa svesti o pitanjima invalidnosti

1. Države potpisnice obavezuju se da odmah preduzmu efektivne i odgovarajuće

mere radi: (a) Podizanje nivoa svesti o osobama sa invaliditetom u celom društvu,

uključujući na nivou njihovih porodica, i promovisanja poštovanja prava i dostojanstva ovih osoba;

(b) Borbe protiv stereotipova, predrasuda o osobama sa invaliditetom i štetnih postupaka vezanih za ove osobe u svim oblastima života, uključujući one zasnovane na polu i uzrastu;

(c) Podizanja nivoa svesti o doprinosima i sposobnostima osoba sa invaliditetom. 2. Ove mere između ostalog uključuju:

(a) Pokretanje i održavanje pokretljivih kampanja za podizanje nivoa svesti javnosti usmerenih na: (i) podsticanje prihvatanje prava osoba sa invaliditetom; (ii) promovisanje pozitivnog gledanja na osobe sa invaliditetom i većeg

stepena društvene svesti o ovim osobama; (iii) promovisanje veština, vrednosti, sposobnosti i doprinosa osoba sa

invaliditetom na radnom mestu i tržištu rada. (b) Podizanje nivoa svesti kako bi se izgradio odnos poštovanja prema pravima

osoba sa invaliditetom, uključujući rad sa decom, počev od najranijeg uzrasta pa kroz sve nivoe obrazovnog sistema;

(c) Podsticanje organa medija da prezentuju sliku o osobama sa invaliditetom koja bi bila u skladu sa ciljevima ove Konvencije;

(d) Promovisanje programa treninga za podizanje nivoa svesti o osobama sa invaliditetom i njihovim pravima.

Član 9

Pristupačnost 1. Da bi osobama sa invaliditetom omogućile da samostalno žive i u potpunosti

učestvuju u svim aspektima života, države potpisnice preduzeće odgovarajuće mere da osobama sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa drugima, osiguraju pristup izgrađenom okruženju, prevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i drugim uslugama i objektima namenjenim javnosti, kako u ubranim tako i ruralnim sredinama. Ove mere, koje će uključivati identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupačnosti, između ostalog će se primenjivati na: (a) Zgrade, puteve, prevoz i druge unutrašnje i spoljne objekte i postrojenja,

uključujući i škole, stambene objekte, medicinska zdanja i radna mesta; (b) Informacije, komunikacije i druge usluge, uključujući elektronske usluge i

službe i servise za slučaj vanrednih situacija. 2. Države potpisnice će takođe preduzeti odgovarajuće mere kako bi:

(a) Razvile, podsticale i nadzirale primenu minimalnih standarda i smernica za pristupačnost zgrada i usluga otvorenih za javnost, ili namenjenih javnosti;

Page 241: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

231

(b) Osigurale da privatna lica i preduzetnici koji pružaju usluge i drže objekte otvorene za javnost, ili namenjene javnosti, uzmu u ozir sve aspekte pristupačnosti za osobe sa invaliditetom;

(c) Pružile trening i obuku o pitanjima pristupačnosti relevantnim za osobe sa invaliditetom svim relevantnim subjektima i akterima;

(d) Obezbediti natpise na Brajevom pismu i lako čitljivom formatu u zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost, ili namenjenim javnosti;

(e) Obezbedile druge oblike žive asistencije i posrednika, uključujući vodiče, čitače i prevodioce na znakovni jezik kako bi olakšali pristup zgradama i drugim objektima otvorenim za javnost, ili namenjenim javnosti;

(f) Promovosale druge odgovarajuće oblike asistencije i podrške osobama sa invaliditetom kako bi im osigurale pristup informacijama;

(g) Promovisale pristup za osobe sa invaliditetom novim komunikacijskim tehnologijama i sistemima, uključujući internet;

(h) Promovisale dizajniranje, razvoj, proizvodnju i distribuciju pristupačnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema u ranoj fazi kako bi informatičko društvo postalo pristupačno po najnižoj ceni.

Član 10

Pravo na život Države potpisnice ponovo potvrđuju da svako ljudsko biće ima urođeno pravo na život, i preduzeće sve potrebne mere kako bi osigurale da osobe sa invaliditetom uživaju ovo pravo na jednakim osnovama sa drugima.

Član 11 Situacije rizika i vanredne humanitarne krizne situacije

Države potpisnice preduzeće, u skladu sa obavezama proisteklim iz međunarodnog prava, uključujući odredbe međunarodnog humanitarnog prava i odredbe o ljudskim pravima, sve potrebne mere da bi osigurale zaštitu i bezbednost osoba sa invaliditetom u situacijama rizika uključujući oružane sukobe, vanredne humanitarne krizne situacije i prirodne katastrofe.

Član 12 Jednako priznanje lica pred zakonom

1. Države potpisnice potvrđuju ponovo da osobe sa invaliditetom svuda imaju pravo

na priznanje pravne sposobnosti. 2. Države potpisnice priznaju da osobe sa invaliditetom uživaju poslovnu sposobnost

na jednakim osnovama sa drugim licima u svim oblastima. 3. Države potpisnice preduzeće odgovarajuće mere da osobama sa invaliditetom

omoguće pristup podršci koja im može biti potrebna za ostvarivanje njihove poslovne sposobnosti.

4. Države potpisnice osiguraće da sve mere koje se odnose na uživanje poslovne sposobnosti predviđaju odgovarajuće i efektivne mehanizme zaštite koji će sprečiti

Page 242: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

232

zloupotrebe, u skladu sa odredbama međunarodnog javnog prava o ljudskim pravima. Ti mehanizmi zaštite osiguraće da mere vezane za uživanje poslovne sposobnosti poštuju prava dotične osobe sa invaliditetom, njihovu volju, želje dotične osobe, isključe svaki sukob interesa i nedozvoljeno mešanje, budu proporcionalne okolnostima u kojoj se svaka osoba nalazi, da se odvijaju u najkraćem mogućem periodu i da podležu redovnoj reviziji od strane nadležnog, nezavisnog i nepristrasnog organa ili sudskog tela. Zaštitni mehanizmi treba da budu proporcionalni stepenu u kom mere utiču na prava i interese osoba sa invaliditetom.

5. Shodno odredbama ovog člana, države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće i efektivne mere kako bi osigurale jednako pravo osoba sa invaliditetom da poseduju i nasleđuju imovinu, da kontrolišu svoje finansijske poslove i imaju pristup bankarskim zajmovima, hipotekama i drugim oblicima kredita pod jednakim uslovima, i osiguraće da osobe sa invaliditetom ne budu arbitrarno lišene imovine.

Član 13

Pristup pravdi 1. Države potpisnice osiguraće osobama sa invaliditetom efektivan pristup pravdi

pod jednakim uslovima sa ostalima, uključujući kroz pružanje adaptacije u postupku primerenih uzrastu osoba, da bi olakšale njihove efektivne uloge kao direktnih ili indirektnih učesnika uključujući i kao svedoka, u pravnim postupcima, uključujući istražne postupke i druge preliminarne faze postupaka.

2. Da bi pomogle osiguravanje efektivnog pristupa pravdi za osobe sa invaliditetom, države potpisnice će promovisati trening i obuku osoba koje rade na polju deljenja pravde, uključujući policijsko i zatvorsko osoblje.

Član 14

Sloboda i sigurnost osoba 1. Države potpisnice će osigurati da osobe sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa

drugima: (a) Uživaju na slobodu i sigurnost ličnosti; (b) Ne bivaju nezakonito ili arbitrerno lišene slobode, da svako lišavanje slobode

bude u skladu sa zakonom a da postojanje invalidnosti ni u kom slučaju ne služi kao osnov za lišavanje slobode.

2. Države potpisnice će osigurati da, ukoliko osobe sa invaliditetom budu lišene slobode, one, na osnovu jednakosti sa drugima, uživaju garancije u skladu sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima i da se sa njima postupa u skladu sa ciljevima i načelima ove Konvencije, uključujući kroz pružanje razumnih adaptacija.

Page 243: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

233

Član 15 Sloboda od torture i surovog, nehumanog ili

degradirajućeg postupanja ili kazne 1. Niko neće biti podvrgnut torturi, ili surovom, nehumanom ili degradirajućem

postupanju ili kaznama. Naročito se ne mogu vršiti medicinski i naučni eksperimenti bez slobodnog pristanka osoba koje treba da budu podvrgnute dotičnim eksperimentima.

2. Države potpisnice preduzeće sve efektivne zakonodavne, administrativne, pravosudne, ili druge mere kako bi, na osnovu jednakosti sa drugima, sprečile da osobe sa invaliditetom budu podvrgnute torturi, ili surovom, nehumanom ili degradirajućem postupanju ili kaznama.

Član 16

Sloboda od eksploatacije, nasilja i zlostavljanja 1. Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće zakonodavne, administrativne,

socijalne, obrazovne i druge mere kako bi zaštitili osobe sa invaliditetom od svih oblika eksploatacije, nasilja i zloupotreba, uključujući njihove radno zasnovane aspekte i manifestacije, kako u njihovim domovima, tako i izvan njihovih domova.

2. Države potpisnice preduzeće takođe sve odgovarajuće mere kako bi sprečile nasilje i zlostavljanje obezbeđujući osobama sa invaliditetom, njihovim porodicama i licima koja se staraju za njih, između ostalog, odgovarajuće oblike asistencije i podrške koji će voditi računa o specifičnostima uzrasta i roda osoba, uključujući pružanje informacija kako da izbegnu, prepoznaju i prijave slučajeve nasilja i zlostavljanja. Države potpisnice osiguraće da servisi zaštite vode računa o invalidnosti, rodu i uzrastu osoba.

3. Države potpisnice će osigurati da svi programi, objekti i ustanove za osobe sa invaliditetom budu efektivno nadzirani od strane nezavisnih vlasti kako bi sprečili slučajeve eksploatacije, nasilja i zlostavljanja.

4. Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi promovisale fizički, kongnitivni i psihološki oporavak, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju osoba sa invaliditetom koje su bile žrtve eksploatacije, nasilja i zlostavljanja, uključujući pružanje zaštitnih uloga. Ovaj oporavak i reintegracija odvijaće se u okruženju koje podstiče zdravlje, blagostanje, samopoštovanje, dostojanstvo i autonomiju ličnosti i vodi računa o posebnim potrebama vezanim za uzrast i rod.

5. Države potpisnice će usvojiti efikasno zakonodavstvo i politiku, koji će između ostalog uzeti u obzir rod i uzrast, kako bi osigurale identifikovanje, istragu i, kada je to primereno, procesuiranje slučajeva eksploatacije, nasilja i zloupotreba protiv osoba sa invaliditetom.

Član 17

Zaštita integriteta ličnosti Svaka osoba sa invaliditetom ima pravo na poštovanje njenog fizičkog i mentalnog integriteta na osnovu jednakosti sa drugima.

Page 244: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

234

Član 18 Sloboda kretanja i državljanstvo

1. Države potpisnice priznaće pravo osoba sa invaliditetom na slobodu kretanja,

slobodu izbora mesta stanovanja i na državljanstvo na osnovu jednakosti sa drugima, uključujući osiguravanje da osobe sa invaliditetom: (a) imaju pravo da steknu, da promene državljanstvo i da ne mogu biti arbitrerno

lišeni državljanstva na osnovu njihove invalidnosti: (b) nisu lišene po osnovu invalidnosti, prava da steknu, poseduju i koriste isprave

o državljanstvu ili druge isprave, ili da koriste druge relevantne postupke poput postupka za imigraciju koji mogu biti potrebni kako bi ove osobe lakše ostvarile svoju slobodu kretanja;

(c) imale pravo da napuste bilo koju zemlju, uključujući i svoju sopstvenu; (d) nisu lišene arbitrarno, ili na osnovu svoje invalidnosti prava da uđu u svoju

sopstvenu zemlju. 2. Deca sa invaliditetom biće registrovana odmah po rođenju i od rođenja će uživati

pravo na ime, pravo da steknu državljanstvo i u meri u kojoj je to moguće, pravo da ih njihovi roditelji poznaju i da se staraju o njima.

Član 19

Samostalni život i uključenost u lokalnu zajednicu Države potpisnice ove Konvencije osobama sa invaliditetom priznaju jednako pravo da žive u zajednici i uživaju pravo izbora jednako sa drugim osobama i preduzeće efektivne i odgovarajuće mere kako bi olakšale osobama sa invaliditetom da u potpunosti uživaju ovo pravo, omogućile njihovu punu uključenost u zajednicu i učešće u životu zajednice, uključujući preduzimanje mera kako bi osigurale da:

(a) Osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da izaberu mesto svog prebivanja, sa kim će i gde živeti, pod jednakim uslovima sa drugima i neće biti obavezne da žive pod određenim aranžmanima;

(b) Osobe sa invaliditetom imaju pristup spektru službe podrške u svojim domovima, ustanovama za smeštaj i lokalnoj zajednici, uključujući personalne asistente, neophodne radi podrške uključenosti i životu osoba sa invaliditetom u svojim lokalnim zajednicama i sprečavanja izolacije ili isključenosti iz zajednice;

(c) Usluge u lokalnoj zajednici koje su na raspolaganju opštoj populaciji treba da budu dostupne osobama sa invaliditetom pod jednakim uslovima i da budu u skladu sa potrebama osoba sa invaliditetom.

Član 20

Lična pokretljivost Države potpisnice ove Konvencije preduzeće efektivne mere radi osiguravanje lične pokretljivosti za osobe sa invaliditetom sa njihovom najvećom mogućom samostal-nošću, uključujući:

Page 245: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

235

(a) Olakšavanje lične pokretljivosti osoba sa invaliditetom na način i u vreme kada one to to odaberu i po pristupačnim cenama;

(b) Olakšavanje pristupa osobama sa invaliditetom kvalitetnim pomagalima za ostvarivanje pokretljivosti, tehlologijama asistencije i oblicima žive asistencije i posrednicima, uključujući mogućnost da oni budu dostupni po pristupačnim cenama;

(c) Pružanje treninga i obuke u veštinama pokretljivosti osobama sa invaliditetom i specijalistima koji rade sa tim osobama;

(d) Ohrabrivanje privatnog sektora koji proizvodi pomagala za ostvarivanje pokretljivosti, tehnologije asistencije i sredstva da uzme u obzir sve aspekte pokretljivosti osoba sa invaliditetom.

Član 21

Sloboda mišljenja i izražavanja, pristup informacijama Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi osigurale da osobe sa invaliditetom mogu da ostvare slobodu izražavanja i mišljenja, uključujući slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja o osnovama jednakosti sa drugim uz upotrebu svih oblika komunikacije definisanih u članu 2 ove Konvencije, po izboru osoba sa invaliditetom, uključujući:

(a) Pružanje osobama sa invaliditetom informacija namenjenih opštoj javnosti na blagovremen način i bez dodatih troškova po osobe sa invaliditetom u pristupačnim formatima i tehnologijama primerenim različitim vrstama invbalidnosti;

(b) Prihvatanje i olakšavanje znakovnog jezika, Brajevog pisma i augmentativne i alternativne komunikacije i svih drugih pristupačnih načina, sredstava i formata po izboru osoba sa invaliditetom u službenim odnosima;

(c) Pozivanje da privatna lica i organizacije koje pružaju usluge opštoj javnosti, uključujući kroz upotrebu interneta, pružaju informacije i usluge u pristupačnim formatima koje osobe sa invaliditetom mogu koristiti;

(d) Ohrabrivanje masovnih medija, uključujući one koji pružaju informacije putem interneta da svoje usluge učine pristupačnim osobama sa invaliditetom;

(e) Podsticanje i priznavanje znakovnog jezika.

Član 22 Poštovanje privatnosti

1. Ni jedna osoba sa invaliditetom, bez obzira na mesto prebivanja ili njene životne

aranžmane, neće biti izložena arbitrarnom ili nezakonitom mešanju u njegovu ili njenu privatnost, porodični život, domaćinstvo, korespodenciju ili druge oblike komunikacije, kao ni nezakonitim napadima na njegovu ili njenu čast ili reputaciju. Sve osobe sa invaliditetom uživaju pravo na zakonsku zaštitu od takvih mešanja ili napada.

2. Države potpisnice štitiće privatnost ličnih podataka, podataka vezanih za zdravstveno stanje i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom na osnovu jednakosti sa drugima.

Page 246: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

236

Član 23 Poštovanje doma i porodice

1. Države potpisnice će preduzeti efektivne i odgovarajuće mere kako bi eliminisale

diskriminaciju osoba sa invaliditetom u svim pitanjima vezanim za bračne, porodične, lične odnose i roditeljstvo, na osnovu jednakosti sa drugima, kako bi osigurali da: (a) Pravo svih osoba sa invaliditetom koje su u uzrastu u kojem se može stupiti u

brak da stupaju u brak i zasnivaju porodicu na osnovu punog i slobodno izraženog pristanka budućih supružnika bude priznato;

(b) Budu uvažena prava osoba sa invaliditetom da slobodno i odgovorno odlučuju o broju svoje dece i razmaku između njih na jednakim osnovama sa drugima, da imaju pristup informacijama primerenim njihovom uzrastu, obrazovanju o reprodukciji i planiranju porodice i sredstvima potrebnim kako bi bile u stanju da ostvaruju dotična prava;

(c) Osobe sa invaliditetom, uključujući decu, očuvaju svoju plodnost na osnovu jednakosti sa drugima.

2. Države potpisnice ove Konvencije osiguraće da prava i odgovornosti osoba sa invaliditetom u odnosu na hraniteljstvo, starateljstvo i usvajanje dece i druge slične ustanove u nacionalnim zakonodavstvima, gde takvi koncepti postoje, budu poštovana. U svakom slučaju mora se prioritetno poštovati najbolji interes deteta. Države potpisnice će osobama sa invaliditetom pružati odgovarajuću podršku u ostvarivanju njihovih odgovornosti u podizanju dece.

3. Države potpisnice će osigurati da deca sa invaliditetom imaju jednaka prava u pogledu porodičnog života. Radi ostvarivanja tih prava i sprečavanja sakrivanja, napuštanja, zlostavljanja i odvajanja dece sa invaliditetom, države potpisnice obavezuju se da deci sa invaliditetom i njihovim porodicama pruže rane i sveobuhvatne informacije, servise i podršku.

4. Države potpisnice će osigurati da dete ne bude odvojeno od svojih roditelja protiv njihove volje, osim kada nadležni organi donesu odluku u skladu sa primenjivim pravom i postupcima, koja može biti podvrgnuta sudskoj reviziji, da je odvajanje u najboljem interesu deteta. Ni u kom slučaju dete neće biti odvojeno od roditelja sa invaliditetom na osnovu invalidnosti bilo deteta, bilo jednog ili oba roditelja.

5. Države potpisnice obavezuju se da u slučajevima kada neposredna porodica nije u stanju da se stara o detetu sa invaliditetom preduzmu sve napore kako bi detetu kao alternativu pružili negu u široj porodici a kada to nije moguće brigu unutar zajednice u porodičnom okruženju.

Član 24

Obrazovanje 1. Države potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom na obrazovanje. Sa

ciljem da ostvare uživanje ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, države potpisnice osiguraće inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima i učenje tokom čitavog života usmereno na:

Page 247: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

237

(a) Pun razvoj ljudskih potencijala i osećanja dostojanstva i samovrednosti, kao i jačanje poštovanja ljudskih prava, osnovnih sloboda i ljudske raznovrsnosti;

(b) Razvijanje ličnosti, talenata i mentalnih i fizičkih sposobnosti osobe sa invaliditetom do najveće moguće mere;

(c) Omogućavanje da sve osobe sa invaliditetom efektivno učestvuju u slobodnom društvu.

2. Prilikom ostvarivanja ovog prava, države potpisnice će osigurati da: (a) Osobe sa invaliditetom ne budu isključene iz opšteg obrazovnog sistema na

osnovu svoje invalidnosti, a da niti jedno dete sa invaliditetom ne bude isključeno iz besplatnog i obaveznog osnovnog obrazovanja, ili iz srednjeg obrazovanja, zbog svog invaliditeta;

(b) Osobe sa invaliditetom imaju pristup inkluzivnom, kvalitetnom, besplatnom i obaveznom osnovnom obrazovanju u svojoj lokalnoj zajednici na osnovu jednakosti sa drugima;

(c) Budu osugurane razumne adaptacije koje će odgovarati potrebama pojedinaca;

(d) Osobama sa invaliditetom bude pružena podrška u sklopu opšteg obrazovnog sistema koja im je potrebna da bi im se olakšalo efektivno obrazovanje;

(e) Budu pružene induvidualne mere podrške u okruženjima koje maksimiziraju akademski i socijalni razvoj, u skladu sa ciljem pune uključenosti.

3. Države potpisnice će omogućiti osobama sa invaliditetom da uče životne veštine relevantne za socijalni razvoj koje su im neophodne kako bi olakšale njihovo puno i jednako učešće u obrazovanju i kao članova zajednice. Da bi ostvarile ovaj cilj, države potpisnice će preduzeti odgovarajuće mere koje će između ostalog: (a) Olakšati učenje Brajevog i alternativnog pisma, argumentovanih i

alternativnih načina, sredstava i formata komunikacije, veštine orijentacije i mobilnosti, olakšati vršnjačko obrazovanje i razmenu iskustava među osobama u sličnoj situaciji;

(b) Olakšati učenje znakovnog jezika i promovisanje lingvističkog identiteta zajednice gluvih osoba;

(c) Osigurati da se obrazovanje osoba, a naročito dece koja su gluva, slepa ili slepogluva vrši na jezicima i oblicima komunikacije koji su najprimerniji i u okruženju koje osigurava maksimalan akademski i društveni razvoj.

4. Da bi pomogle u garantovanju uživanja ovog prava, države potpisnice preduzeće odgovarajuće mere za zapošljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi znakovni jezik i brajevo pismo, uključujući nastavnike koji su i sami osobe sa invaliditetom i da obuče stručnjake i osoblje koji rade na svim nivoima obrazovanja. Takav trening i obuka treba da obuhvate podizanje nivoa svesti o invalidnosti, upotrebu odgovarajućih argumentovanih i alternativnih načina, sredstava i formata komunikacije, obrazovnih tehnika i materijala radi podrške osobama sa invaliditetom.

5. Države potpisnice osiguraće da osobe sa invaliditetom mogu imati pristup opštem tercijalnom obrazovanju, profesionalnom osposobljavanju i edukaciji, obrazovanju za odrasle i životnom učenju na jednakim osnovama sa ostalim licima, radi ostvarivanja pomenutog cilja, države potpisnice će osigurati da se osobama sa invaliditetom pruže razumne adaptacije.

Page 248: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

238

Član 25 Zdravstvena zaštita

Države potpisnice priznaju da sve osobe sa invaliditetom imaju pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda zdravlja bez diskriminacije po osnovu invalidnosti. Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće mere kako bi osigurale pristup zdravstvenim i uslugama rehabilitacije vezanim za zdravstvenu zaštitu, koje će voditi računa o odgovarajućim aspektima. Države potpisnice naročito će:

(a) Osobama sa invaliditetom pružiti isti raspon i standarde pristupačnih zdravstvenih usluga koje su obezbeđene i za ostale građane, uključujući usluge vezane za seksualno zdravlje i reprodukciju i programe javne zaštite zdravlja namenjene najširoj populaciji;

(b) Osobama sa invaliditetom pružiti one zdravstvene usluge koje im posebno trebaju zbog njihove invalidnosti, uključujući ranu identifikaciju i intervencije onda kada je to primereno, i usluge usmerene na minimiziranje i sprečavanje dalje invalidnosti, uključujući među decom i starijim osobama;

(c) Nastojati da pomenute zdravstvene usluge obezbede osobama sa invaliditetom što bliže zajednicama u kojima te osobe žive, uključujući seoske zajednice;

(d) Zahtevati od zdravstvenih radnika da osobama sa invaliditetom pružaju zaštitu istog kvaliteta koja se pruža i ostalim licima, uključujući na osnovu slobodnog i informisanog pristanka, kroz, između ostalog, podizanje nivoa svesti dotičnih radnika o ljudskim pravima, dostojanstvu, autonomiji i potrebama osoba sa invaliditetom putem treninga i promovisanja etičkih standarda za javnu i privatnu zdravstvenu zaštitu;

(e) Zabraniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom prilikom pružanja zdavstvenog osiguranja i osiguranja života u slučajevima kad nacionalno zakonodavstvo dopušta to osiguranje, koja će biti pružena pod fer i razumnim uslovima;

(f) Sprečiti diskriminatorno uskraćivanje zdravstvene zaštite, zdravstvenih usluga, hrane ili tečnosti na osnovu invalidnosti.

Član 26

Habilitacija i rehabilitacija 1. Države potpisnice će preduzeti efektivne i odgovarajuće mere, uključujući kroz

vršnjačko obrazovanje i razmenu iskustava među osobama u sličnim situacijama, da osobama sa invaliditetom omoguće da postignu maksimalnu samostalnost, potpune fizičke, mentalne, socijalne i profesionalne kapacitete, i potpunu uključenost i učešće u svim aspektima života. Da bi ostvarile taj cilj, države potpisnice će organizovati, ojačati i proširiti sveobuhvatne habilitacijske i rehabilitacijske usluge, naročito u oblastima zdravlja, zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih servisa, na takav način da: (a) Usluge i programi habilitacije i rehabilitacije počinju u najranijem dobu, i da

su zasnovane na multidisciplinarnoj proceni potreba i snaga pojedinca;

Page 249: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

239

(b) Usluge i programi habilitacije i rehabilitacije podržavaju učešće i uključivanje u zajednicu i sve aspekte društva, dobrovoljni su i dostupni osobama sa invaliditetom što je moguće bliže njihovim vlastitim zajednicama, uključujući i seoska područja.

2. Države potpisnice će promovisati razvoj početnih i treninga za kontinuirano stručno usavršavanje za stručnjake i osoblje koje radi na habilitacijskim i rehabilitacijskim uslugama.

3. Države potpisnice promovisaće raspoloživost, znanje o i upotrebu asistivnih sredstava i tehnologija dizajniranih za osobe sa invaliditetom koje se odnose na habilitaciju i rehabilitaciju.

Član 27

Rad i zapošljavanje 1. Države potpisnice priznaju pravo osobama sa invaliditetom na rad na osnovu

jednakosti sa drugima; ovo uključuje mogućnost da zarađuju za život obavljajući posao koji su slobodno odabrali ili prihvatili na tržištu rada i u radnom okruženju koji su otvoreni, inkluzivni i pristupačni za osobe sa invaliditetom. Države potpisnice preduzeće odgovarajuće korake da osiguraju i promovišu ostvarivanje prava na rad, uključujući i za one osobe koje su stekle invaliditet tokom procesa rada, kroz preduzimanje odgovarajućih mera, uključujući zakonsku regulativu, usmerenih, između ostalog, na: (a) Zabranu diskriminacije na osnovu invalidnosti u odnosu na sva pitanja vezana

za sve oblike zapošljavanja, uključujući uslove regrutovanja, zapošljavanja i primanja na posao, nastavak zapošljavanja, napredovanje u službi, uslove rada, zaštitu zdravlja i bezbednost na radu;

(b) Zaštitu prava osoba sa invaliditetom, na osnovu jednakosti sa drugima, na pravedne i povoljne uslove rada, uključujući jednaku nadoknadu za jednak rad, bezbedne i zdrave uslove rada, uključujući zaštitu od uznamiravanja i mogućnost pokretanja postupka pravne zaštite u slučaju kršenja ovih prava;

(c) Osiguravanje da osobe sa invaliditetom mogu da ostvaruju svoja radna i sindikalna prava na osnovu jednakosti sa drugima;

(d) Omogućavanje osobama sa invaliditetom da imaju efektivan pristup opštim tehničkim i programima pronalađenja posla, profesionalnoj rehabilitaciji i produženom treningu i obuci, uslugama za pronalaženje radnog mesta;

(e) Promovisanje mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje u karijeri za osobe sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, kao i pomoći ovim osobama u traženju, dobijanju i zadržavanju posla;

(f) Promovisanje mogućnosti za samozapošljavanje, preduzetništvo, razvoj kooperativa i pokretanje sopstvenog biznisa;

(g) Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u javnom sektoru; (h) Podsticanje poslodavaca da zapošljavaju osobe sa invaliditetom u privatnom

sektoru kroz odgovarajuće mere i politiku, što može uključivati i programe afirmativne akcije, podsticanje i druge mere;

(i) Obezbeđivanje razumnih adaptaccija na radnom mestu i u radnom okruženju za osobe sa invaliditetom;

Page 250: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

240

(j) Promovisanje sticanja radnog iskustva za osobe sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada;

(k) Promovisanje profesionalne rehabilitacije i osposobljavanja, programa povratka na posao i zadržavanja posla za osobe sa invaliditetom.

2. Države potpisnice osiguraće da osobe sa invaliditetom ne budu držane u ropstvu ili zavisnom položaju i budu, na osnovu jednakosti sa drugima, zaštićene od prisilnog rada.

Član 28

Adekvantan životni standard i socijalna zaštita 1. Države potpisnice priznaju pravo osoba sa invaliditetom na adekvantan standard

života za te osobe i njihove porodice, uključujući adekventnu hranu, odeću, stanovanje, kao i pravo na kontinuirano poboljšanje uslova života i preduzeće odgovarajuće korake da osiguraju i promovišu ostvarivanje ovih prava bez diskriminacije na osnovu invalidnosti.

2. Države potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom na socijalnu sigurnost i na uživanje tog prava bez diskriminacije po osnovu invalidnosti i preduzeće odgovarajuće korake da osiguraju i promovišu ostvarivanje ovog prava, uključujući mere radi: (a) Osiguravanja osobama sa invaliditetom jednakog pristupa čistoj vodi i

pristupa odgovarajućim službama, sredstvima i drugoj asistenciji za zadovoljavanje potreba vezanih za invalidnost po pristupačnim cenama;

(b) Osiguravanja osobama sa invaliditetom, naročito ženama i devojkama sa invaliditetom i ostarelim licima sa invaliditetom, pristup programima socijalne zaštite i programima za smanjenje siromaštva;

(c) Osiguravanja osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama, koje žive u uslovima siromaštva, pristupa državnoj pomoći da pokriju troškove vezane za invalidnost, uključujući odgovarajuću obuku, savetovanje, finansijsku pomoć i ustanove za privremeni smeštaj;

(d) Osiguravanja osobama sa invaliditetom pristupa javno finansiranim programima stanovanja;

(e) Osiguravanja osobama sa invaliditetom jednakog pristupa pogodnostima penzijskog osiguranja.

Član 29

Učešće u političkom i javnom životu Države potpisnice će osobama sa invaliditetom garantovati njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti sa drugima i obavezuju se da:

(a) Osiguraju da osobe sa invaliditetom mogu da ostvare efektivno i puno učešće u političkom i javnom životu na osnovama jednakosti sa drugima, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika, uključujući pravo i mogućnost građana sa invaliditetom da biraju, budu birani, između ostalog kroz: (i) Osiguravanje za izborni postupak, izborna mesta i materijali budu

odgovarajući, pristupačni i lako razumljivi;

Page 251: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

241

(ii) Zaštitu prava građana sa invaliditetom na tajno glasanje na izborima i referendumima bez zastrašivanja, na mogućnost kandidovanja i vršenja svih javnih funkcija na svim nivoima vlasti, olakšavajući upotrebu postojećih i novih tehnologija asistencije kad je to primerno;

(iii) Garantovanje izražavanja slobodne volje osoba sa invaliditetom kao glasača i radi toga, kad je to potrebno, dopuštanje pružanja asistencije prilikom glasanja građanima sa invaliditetom na njihov zahtev i od strane osobe koje one odaberu.

(b) Aktivno promovišu okruženje u kojem će osobe sa invaliditetom, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, moći da ostvare puno i efektivno učešće u vođenju javnih poslova i podstiču učešće ovih osoba u javnim poslovima, uključujući: (i) Učešće u nevladinim organizacijama i udruženjima koja se bave

političkim i javnim životom zemlje, i u aktivnostima i vođenju političkih partija;

(ii) Osnivanje organizacija osoba sa invaliditetom i priključivanje takvih organizacijama koje će predstavljati organizacije sa invaliditetom na međunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnim nivoima.

Član 30

Učešće u kulturnom, sportskom životu, rekreaciji i slobodnim aktivnostima 1. Države potpisnice priznaju pravo svih osoba sa invaliditetom da uzmu učešća u

kulturnom životu na osnovama jednakosti sa drugima i preduzeće odgovarajuće mere da osiguraju da osobe sa invaliditetom: (a) Uživaju prisup kulturnim materijalima u pristupačnim formatima; (b) Uživaju pristup televizijskim programima, filmovima, pozorišnim i drugim

kulturnim aktivnostima u pristupačnim formatima; (c) Uživaju pristup mestima gde se odvijaju kulturna događanja ili pružaju

kulturne usluge, poput pozorišta, muzeja, bioskopa, biblioteka i turističkih usluga i uživaju, u meri u kojoj je to moguće, pristup spomenicima i lokalitetima od nacionalne kulturne važnosti.

2. Države potpisnice će preduzeti odgovarajuće mere kako bi omogućile osobama sa invaliditetom da razvijaju i koriste svoje kreativne, umetničke i intelektualne potencijale, ne samo radi svoje dobiti, već i radi obogaćivanja čitavog društva.

3. Države potpisnice preduzeće sve odgovarajuće korake u skladu sa međunarodnim pravom kako bi osigurale da zakoni kojima se štiti intelektualna svojina ne predstavljaju nerazumnu ili diskriminatorsku prepreku pristupu kulturnim materijalima za osobe sa invaliditetom.

4. Osobe sa invaliditetom imaće pravo, na osnovama jednakosti sa drugima, na priznavanje njihovog posebnog kulturnog i lingvističkog identiteta, uključujući znakovni jezik i kulturu gluvih, kao i na odgovarajuću podršku radi ostvarivanja ovog identiteta.

5. Da bi osobama sa invaliditetom omogućile učešće u rekreativnim, sportskim i aktivnostima u slobodno vreme na osnovama jednakosti sa drugima, države potpisnice preduzeće odgovarajuće mere kako bi:

Page 252: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

242

(a) Podstakle i promovisale učešće osoba sa invaliditetom u opštim sportskim aktivnostima na svim nivoima u najvećoj mogućoj meri;

(b) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da organizuju, razvijaju i učestvuju u sportskim aktivnostima specifičnim za osobe sa invaliditetom i u tom cilju podsticale dobijanje odgovarajućih uputstava, treninga i sredstava na osnovu jednakosti sa drugima;

(c) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju pristup sportskim i objektima za rekreaciju i turizam;

(d) Osigurale da deca sa invaliditetom imaju jednak pristup učešću u igri, rekreativnim, sportskim i aktivnostima u slobodno vreme, uključujući aktivnosti koje se odvijaju u sklopu obrazovnog sistema;

(e) Osigurale da osobe sa invaliditetom imaju pristup uslugama onih koji se bave organizacijom sportskih, rekreativnih, turističkih i aktivnosti u slobodno vreme.

Član 31

Prikupljanje statističkih podataka 1. Države potpisnice obavezuju se da prikupljaju odgovarajuće informacije,

uključujući statističke i podatke za istraživanja, kako bi bile u stanju da formulišu i sprovode politike usmerene na ostvarivanje ove Konvencije. Proces prikupljanja i održavanja podataka će biti: (a) U skladu sa pravno ustanovljenim mehanizmima zaštite, uključujući

zakonodavstvo o zaštiti podataka, kako bi osigurale poverljivost i poštovanje privatnosti osoba sa invaliditetom;

(b) U skladu sa međunarodno prihvaćenim normama o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i etičkim principima prikupljanja statističkih podataka.

2. Podaci prikupljeni u skladu sa odredbama ovog člana biće segregirani prema potrebi i korišćeni da bi se državama potpisnicama olakšalo ocenjivanje sprovođenja obaveza preuzetih ovom Konvencijom, kao i da bi se identifikovale prepreke sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju u ostvarivanju svojih prava.

3. Države potpisnice preuzeće odgovornost za distribuciju ovih statističkih podataka i osiguravanje da oni budu pristupačni osobama sa invaliditetom.

Član 32

Međunarodna saradnja 1. Države potpisnice priznaju važnost međunarodne saradnje i njenog promovisanja,

kao podrške naporima koje države preduzimaju pojedinačno na nacionalnom nivou radi sprovođenja ciljeva i svrhe ove Konvencije i preduzeće odgovarajuće i efektivne mere u tom pogledu između država i kada je to primereno, u partnerstvu sa relevantnim međunarodnim, regionalnim organizacijama i civilnim društvom, naročito organizacijama osoba sa invaliditetom. Te mere mogu između ostalog obuhvatati:

Page 253: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

243

(a) Osiguravanje da međunarodna saradnja, uključujući međunarodne programe razvoja, uključuje i bude pristupačna osobama sa invaliditetom;

(b) Olakšavanje i podržavanje izgradnje kapaciteta, uključujući kroz razmenu informacija, iskustva, programa treninga i obuke, najbolje prakse;

(c) Olakšavanje saradnje u istraživanjima i pristupu naučnom i tehničkom znanju;

(d) Pružanje, kada je to primereno, tehničke i ekonomske pomoći, uključujući olakšavanje pristupa i delenje pristupačnih i asistivnih tehnologija, kao i transfer tehnologije.

2. Odredbe ovog člana neće uticati na obavezu svake države potpisnice da ispunjava dužnosti preuzete na osnovu ove Konvencije.

Član 33

Sprovođenje i nadzor nad sprovođenjem Konvencije na nacionalnom planu 1. Države potpisnice će, u skladu sa sistemom svoje unutrašnje organizacije, odrediti

jedno ili više tela u okviru vlade nadležno za pitanja u vezi primene ove Konvencije, i razmotriće uspostavljanje mehanizma koordinacije koji će olakšati određene akcije u različitim sektorima i na različitim nivoima.

2. Države potpisnice će, u skladu sa svojim zakonskim i administrativnim sistemom, na nivou države zadržati, ojačati, imenovati ili uspostaviti okvir, uključujući jedan ili više nezavisnih mehanizama kada je to primereno, za promovisanje, zaštitu i nadgledanje sprovođenja odredbi ove Konvencije. Prilikom imenovanja ili uspostavljanja tog mehanizma države potpisnice će uzeti u obzir načela koja se odnose na status i funkcionisanje nacionalnih ustanova za zaštitu i promovisanje ljudskih prava.

3. Civilno društvo, posebno osobe sa invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, biće uključeni i u potpunosti će učestvovati u procesu nadgledanja.

Član 34

Komitet za prava osoba sa invaliditetom 1. Radi ostvarivanja ovde zacrtanih funkcija biće ustanovljen Komitet za prava osoba

sa invaliditetom (u daljem tekstu “Komitet”) 2. Komitet će se sastojati od 12 eksperata u trenutku kada Konvencija stupi na snagu.

Posle dodatih 60 ratifikacija ili pristupa Konvenciji, broj članova će se povećati za 6 i dostići će maksimalan broj članova Komiteta, 18.

3. Članovi Komiteta služiće kao pojedinci i biće visokog moralnog ugleda sa priznatom stručnošću u oblastima uređenim ovom Konvencijom. Prilikom nominacije svojih kandidata države potpisnice vodiće računa i o odredbama stava 3 člana 4 ove Konvencije.

4. Države potpisnice će birati članove Komiteta, vodeći računa o ravnomernoj geografskoj zastupljenosti, zastupljenosti različitih civilizacija i glavnih pravnih sistema, izbalansiranoj radnoj zastupljenosti i učešću eksperata sa invaliditetom.

5. Članovi Komiteta biće birani tajnim glasanjem sa liste kandidata koje države potpisnice nominuju među svojim državljanima na sastanku država potpisnica

Page 254: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

244

koje sazove generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Na tim sastancima, na kojima će dve trećine država činiti kvorum, biće izabrani oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova koji mora činiti apsolutnu većinu država potpisnica koje prisustvuju sastanku i glasale su.

6. Izbor prvih članova Komiteta biće objavljen najkasnije šest meseci po stupanju Konvencije na snagu a potom će se obavljati obavljati svake druge godine. Najkasnije šest meseci pre svakog izbora generalni sekretar UN uputiće pismo državama potpisnicama pozivajući ih da u roku od 2 meseca podnesu nominacije. Generalni sekretar će potom pripremiti spisak kandidata po azbučnom redu, uz naznaku koje države potpisnice su nominovale kog kandidata i uputiti taj spisak državama potpisnicama Konvencije.

7. Članovi Komiteta biće birani na 4 godine. Mogu biti jednom reizabrani na tu dužnost. Mandat šestorice članova izabranih na prvim izborima okončaće se po isteku dve godine a imena tih članova Komiteta biće održana žrebom od strane predsedavajućeg odmah posle sastanka iz stava 5 ovog člana.

8. Izbor šestorice dodatnih članova Komiteta vršiće se prilikom redovnih izbora, u skladu sa odredbama ovog člana.

9. Ukoliko član Komiteta umre ili podnese ostavku, ili izjavi da iz bilo kog drugog razloga ne može više da vrši tu dužnost, država potpisnica koja je nominovala tog člana Komiteta naimenovaće drugu osobu koja poseduje potrebne kvalifikacije i zadovoljava uslove iz relevantnih stavova ovog člana da vrši dužnost do kraja mandata na osnovu potvrde Komiteta.

10. Komitet će usvojiti ovaj Poslovnik o radu. 11. Generalni sekretar UN obezbediće potrebno osoblje, pogodnosti i objekte nužne za

efektivan rad i obavljanje dužnosti od strane Komiteta shodno odredbama ove Konvencije i sazvaće prvi sastanak Komiteta.

12. Uz odobrenje Generalne skupštine UN, članovi Komiteta ustanovljenog u skladu sa odredbama ove Konvencije dobiće nadoknade iz izvora Ujedinjenih nacija pod uslovima koje Skupština postavi, uzimajući u obzir važnost odgovornosti Komiteta.

13. Članovi Komiteta imaće pravo na pogodnosti, privilegije i imunitete eksperata u misiji Ujedinjenih nacija, u skladu sa odredbama relevantnih odeljaka Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

Član 35

Podnošenje izveštaja Komitetu od strane država potpisnica 1. Države potpisnice će preko generalnog sekretara UN Komitetu podneti

sveobuhvatni izveštaj o merama koje su preduzele da bi omogućile ostvarenje prava priznatih ovom Konvencijom i o napretku ostvarenom u uživanju pomenutih prava u roku od 2 godine od dana kada je Konvencija stupila na snagu za svaku državu ponaosob.

2. Države potpisnice potom će podnositi dalje izveštaje najmanje jednom u 4 godine i dalje kada Komitet to zatraži.

3. Komitet će odlučiti o smernicama u vezi sa sadržajem pomenutih izveštaja.

Page 255: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

245

4. Država potpisnica koja je podnela sveobuhvatan prvi izveštaj Komitetu ne mora u kasnijim izveštajima da ponavlja informacije koje je već pružila. Prilikom pripreme izveštaja Komitetu države potpisnice se pozivaju da razmotre mogućnost usvajanja dotičnog izveštaja na otvoren i pregledan način, uz uzimanje u obzir odredbi iz stava 3 člana 4 ove Konvencije.

5. U svojim izveštajima države potpisnice mogu ukazati na faktore i poteškoće koje utiču na stepen izvršavanja obaveza iz ove Konvencije.

Član 36

Razmatranje izveštaja 1. Komitet će razmatrati svaki podneti izveštaj, daće komentare i opšte preporuke

koje nađe za shodno i proslediti ih zainteresovanoj državi potpisnici. Država potpisnica može odgovoriti na način koji nađe za shodno. Komitet može od države potpisnice tražiti one dodatne informacije koje smatra relevantnim za sprovođenje Konvencije.

2. Ako država potpisnica značajno kasni sa podnošenjem izveštaja, Komitet može obavestiti dotičnu državu o potrebi da razmotri sprovođenje ove Konvencije u dotičnoj državi na osnovu pouzdanih informacija koje stoje Komitetu na raspolaganju ako država ne podnese izveštaj u roku od 3 meseca. U tom slučaju Komitet će pozvati dotičnu državu potpisnicu da učestvuje u takvom razmatranju sprovođenja Konvencije. Ako država potpisnica odgovori podnošenjem relevantnog izveštaja odredbe člana primeniće se odredbe stava 1 ovog člana.

3. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija staviće izveštaje na raspolaganje svim državama potpisnicama.

4. Države potpisnice učiniće izveštaje široko dostupnim javnosti u tim zemljama i olakšaće pristup podnošenju predloga i opštih preporuka vezanih za dotične izveštaje.

5. Komitet može, kad nađe za shodno, da specijalizovanim agencijama, programima i fondovima Ujedinjenih nacija i drugim nadležnim telima prosledi izveštaje država potpisnica da bi se bavio zahtevima, ili ukazivanjem na potrebu za pružanjem tehničkih saveta ili pomoći, zajedno sa eventualnim opservacijama i predlozima Komiteta vezanim za te zahteve ili indikacije.

Član 37

Saradnja država sa Komitetom 1. Svaka država potpisnica sarađivaće sa Komitetom i pomagati članovima Komiteta

u vršenju njihovih dužnosti. 2. U svojim odnosima sa državama potpisnicama Komitet će razmatrati načine i

sredstva za ojačavanje i pospešivanje nacionalnih kapaciteta za sprovođenje ove Konvencije, uključujući kroz međunarodnu saradnju.

Page 256: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

246

Član 38 Odnos Komiteta sa drugim telima

Da bi se podstaklo efektivno sprovođenje ove Konvencije i ohrabrila međunarodna saradnja u poljima uređenim ovom Konvencijom:

(a) Specijalizovane agencije i drugi organi Ujedinjenih nacija biće ovlašćeni da budu prisutni prilikom razmatranja sprovođenja onih odredbi Konvencije koji protpadaju pod njihove mandate. Kad nađe za shodno Komitet može pozvati te specijalizovane agencije i druga nadležna tela da daju ekspertska mišljenja o sprovođenju onih odredbi Konvencije koji potpadaju pod njihove mandate. Komitet može pozvati specijalizovane agencije i druge organe Ujedinjenih nacija da podnesu izveštaje o sprovođenju Konvencije u oblastima kojima se bave.

(b) Prilikom vršenja svog mandata Komitet će se, kad je to primerno, konsul-tovati sa drugim relevantnim telima za nadzor ustanovljenim u okviru relevantnih međunarodnopravnih dokumenata o zaštiti ljudskih prava da bi osigurao konsistentnost sa njihovim komentarima, opservacijama i preporukama i sprečio dupliranje i preplitanje u vršenju njihovih funkcija.

Član 39

Izveštaj Komiteta Komitet će svake dve godine podnositi godišnji izveštaj o svim svojim aktivnostima Generalnoj skupštini UN i Savetu za ekonomska i socijalna pitanja i može davati predloge i opšte preporuke zasnovane na ispitivanju izveštaja i informacija primljenih od strane država potpisnica. Takvi predlozi i opšte preporuke biće uključene u izveštaj generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, zajedno sa komentarima država potpisnica ako one podnesu ikakve komentare.

Član 40 Konferencija država potpisnica

1. Države potpisnice sastajaće se redovno na Konferenciji država potpisnica da bi

razmatrale bilo koje pitanje vezano za sprovođenje ove Konvencije. 2. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazvaće Konferenciju država potpisnica ne

kasnije od šest meseci od dana stupanja Konvencije na snagu. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazvaće kasnije konferencije svake dve godine i u skladu sa odlukom Konferencije država potpisnica.

Član 41

Depozitar Generalni sekretar Ujedinjenih nacija određen je za depozitara ove Konvencije.

Page 257: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

247

Član 42 Potpisivanje

Ova Konvencija će biti otvorena za potpisivanje svim državama i regionalnim organizacijama za integraciju u Njujorku od 30. marta 2007. godine.

Član 43 Pristanak da bude obavezan Konvencijom

Ova Konvencija predlaže ratifikaciju od strane država potpisnica i formalnoj potvrdi od strane regionalnih organizacija za integraciju koje su je potpisale. Biće otvorena za pristupanje svim državama i regionalnim organizacijama za integraciju koje je nisu potpisale.

Član 44 Regionalne organizacije za integraciju

1. “Regionalne organizacije za integraciju” označavaće organizaciju osnovanu od

strane suverenih država jednog regiona na koju su njene države članice prenele nadležnost u oblastima uređenim ovom Konvencijom. Takve organizacije će u svojim formalnim instrumentima o potvrđivanju i pristupanju, naznačiti obim njihove nadležnosti u oblastima uređenim ovom Konvencijom. Takve organizacije će u svojim formalnim instrumentima o potvrđivanju ili pristupanju, naznačiti obim njihove nadležnosti u oblastima uređenim ovom Konvencijom. One će kasnije obavestiti depozitara o svakom suštinskom menjanju svoje nadležnosti u ovoj oblasti.

2. Pominjanje “država potpisnica” u ovoj Konvenciji odnosiće se i na pomenute organizacije u okvirima njihovih nadležnosti.

3. Za potrebe stava 1 člana 45 i stavova 2 i 3 člana 47 bilo koji instrument podnet od strane regionalne organizacije za integraciju neće se brojati.

4. Regionalne organizacije za integraciju mogu u pitanjima koja se nalaze u okviru njihovih nadležnosti ostvariti pravo glasa na konferenciji država potpisnica sa brojem glasova koji će biti jednak broju država članica te organizacije koje su potpisnice ove Konvencije. Ovakve organizacije neće moći da ostvare pravo na glasanje ako bilo koja od njenih država članica iskoristi to pravo i obrnuto.

Član 45

Stupanje na snagu 1. Ova Konvencija će stupiti na snagu tridesetog dana od datuma deponovanja

dvadesetog instrumentu o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za integraciju koja ratifikuje, formalno

potvrdi ili pristupi Konvenciji posle deponovanja dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. Konvencija će stupiti na snagu tridesetog dana nakon što država deponuje svoj instrument.

Page 258: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

248

Član 46 Rezerve

1. Rezerve nespojive sa ciljem i svrhom ove Konvencije neće biti dozvoljene. 2. Rezerve mogu biti povučene u bilo koje vreme.

Član 47 Amandmani

1. Svaka država potpisnica može predložiti amandman i dostaviti ga generalnom

sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar će potom poslediti predloženi amandman državama potpisnicama, sa zahtevom da se izjasne žele li Konferenciju država potpisnica radi razmatranja i glasanja o predlozima amandmana. U slučaju da se u roku od četiri meseca od datuma slanja takvog predloga najmanje jedna trećina država potpisnica opredeli za takvu konferenciju, generalni sekretar UN će sazvati Konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaki amandman usvojen dvotrećinskom većonom prisutnih država potpisnica koje su glasale na Konferenciji biće podnešen na odobrenje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i potom svim državama potpisnicama na prihvatanje.

2. Amandman usvojen i potvrđen u skladu sa stavom 1 ovog člana će stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada broj instrumenata o prihvatanju dostigne broj od dve trećine država potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana. Posle toga, amandman će stupiti na snagu za bilo koju državu trideset dana od dana kad je ta država podnela instrument o prihvatanju amandmana. Amandman će obavezati samo one države potpisnice koje su ga prihvatile.

3. Ako Konferencija država potpisnica odluči konsensusom o tome, amandman usvojen i potvrđen u skladu sa odredbama stava 1 koji se odnosi samo na članove 34, 38, 39 i 40 ove Konvencije stupiće na snagu za sve države potpisnice tridesetog dana od dana kada broj instrumenta o prihvatanju dostigne broj od dve trećine država potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana.

Član 48

Povlačenje iz Konvencije Država potpisnica može se povući iz ove Konvencije pisanim obaveštenjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Povlačenje postaje efektivno godinu dana od dana prijema notifikacije od strane generalnog sekretara.

Član 49 Pristupačni format

Tekst ove Konvencije biće učinjen dostupnim u pristupačnom formatu.

Page 259: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

249

Član 50 Autentičnost tekstova

Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španski tekstovi ove Konvencije jednako su verodostojni. KAO SVEDOČENJE TOGA, dole potpisani opunomoćenici, punovažno ovlašćeni od strane svojih Vlada, potpisali su ovu Konvenciju. PREDLOG OPCIONOG PROTOKOLA NA MEĐUNARODNU KONVENCIJU

O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM Države potpisnice ovog Protokola saglasne su u sledećem:

Član 1 1. Država potpisnica ovog Protokola (u daljem tekstu “država potpisnica”) priznaje

nadležnost Komiteta za prava osoba sa invaliditetom (u daljem tekstu “Komitet”) da prima i razmatra predstavke podnete od strane ili u ime pojedinaca ili grupa pojedinaca pod jurisdikcijom dotične države koji tvrde da su bili žrtve kršenja odredbi ove Konvencije od strane dotične države potpisnice.

2. Komitet ne može primati podneske koji se odnose na pojedinu državu potpisnicu Konvencije ukoliko ta država nije potpisnica ovog protokola.

Član 2

Komitet će odbaciti predstavku kao neprihvatljivu u sledećim slučajevima:

(a) Predstavka je anonimna; (b) Predstavka predstavlja zloupotrebu prava podnošenja predstavke ili nije

spojiva sa odredbama ove Konvencije; (c) Isto pitanje je već bilo ispitivano od strane Komiteta ili predstavlja predmet

drugog postupka međunarodnog ispitivanja ili mirenja; (d) Nisu iscrpljeni svi raspoloživi pravni lekovi u domaćem pravosuđu. Ovo

pravilo neće se primenjivati u slučajevima kada je primena domaćih pravnih lekova neopravdano produžena ili je verovatno da ti pravni lekovi neće imati efekta;

(e) Predstavka je očito neosnovana ili nedovoljno potkrepljena; (f) Činjenice iz predstavke su nastupile pre no što je Konvencija ili mogućnost

podnošenja predstavke postala obavezujuća za dotičnu državu potpisnicu, osim ukoliko se činjenice nisu nastavile i posle datog datuma.

Član 3

Vodeći računa o odredbama člana 2 ovog Protokola, Komitet će državi potpisnici na koju se predstavka odnosi poverljivo skrenuti pažnju na dotičnu predstavku. U roku od

Page 260: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

250

šest meseci država potpisnica koja je primila predstavku dostaviće Komitetu pisano objašnjenje slučaja i podatke o pravnim lekovima, ukoliko su bili pruženi u konkretnom slučaju.

Član 4 1. U bilo kom trenutku posle prijema predstavke, a pre odlučivanja o meritumu

slučaja, Komitet može državi potpisnici na koju se predstavka odnosi dostaviti na hitno razmatranje zahtev da država preduzme one privremene mere koje mogu biti potrebne radi izbegavanja nanošenja nepovratne štete žrtvi ili žrtvama navodnog kršenja Konvencije.

2. U slučajevima kada Komitet vrši ovlašćenja iz stava 1 ovog člana to neće prejudicirati donošenje odluke o meritumu ili prihvatljivosti predstavke.

Član 5

Komitet će držati zatvorene sednice kad bude razmatrao predstavke podnete shodno odredbama ovog člana. Posle ispitivanja predstavke Komitet će državi potpisnici na koju se predstavka odnosi i podnosiocu predstavke dostaviti svoje preporuke, ako ih ima.

Član 6 1. U slučaju da Komitet dođe do pouzdanih informacija koje ukazuju na ozbiljna ili

sistematična kršenja prava iz ove Konvencije od strane države potpisnice, Komitet će pozvati dotičnu državu da sarađuje u ispitivanju informacije i da u tom pogledu dostavi svoje stavove u vezi sa informacijom o kojoj je reč.

2. Uzimajući u obzir stavove države potpisnice koje je ova mogla dostaviti Komitetu, kao i bilo koje druge pouzdane informacije do koje je Komitet mogao doći, Komitet može odrediti jednog ili više svojih članova da sprovedu istragu i hitno podnesu izveštaj. Kad je to opravdano i uz saglasnost države potpisnice, istraga može obuhvatiti i posetu teritoriji dotične države.

3. Posle ispitivanja nalaza istrage, Komitet će državi potpisnici na koju se istraga odnosi dostaviti te nalaze, zajedno sa svojim eventualnim komentarima i preporukama.

4. Država potpisnica na koju se istraga odnosi dostaviće svoje stavove Komitetu u roku od šest meseci od dana prijema nalaza, komentara i preporuka Komiteta.

5. Istraga će biti sprovedena poverljivo a od države potpisnice će se tražiti saradnja u svim fazama postupka.

Član 7

1. Komitet može pozvati državu potpisnicu na koju se istraga odnosi da informacije

o bilo kojim merama preduzetim kao odgovor na istragu vođenu shodno odredbama člana 6 ovog Protokola uključi i svoje izveštaje koje podnosi Komitetu shodno članu 35 Konvencije.

Page 261: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

251

2. Po isteku roka od 6 meseci iz stava 4 člana 6, Komitet može, ako to bude potrebno, pozvati državu potpisnicu na koju se istraga odnosi da da informacije o merama koje je eventualno preduzela kao odgovor na istragu.

Član 8

U trenutku potpisivanja ili ratifikacije ove Konvencije, ili pristupanja istoj, svaka država potpisnica može dati izjavu da ne priznaje nadležnost Komiteta predviđenu ovim članovima 6 i 7 ovog Protokola.

Član 9 Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je određen za depozitera ove Konvencije.

Član 10 Ovaj Protokol će biti otvoren za potpisivanje svim državama i regionalnim organizacijama za integraciju u Njujorku 30. marta 2007. godine.

Član 11 Ovaj Protokol podleže ratifikaciji od strane država potpisnica Protokola koje su ratifikovale ili pristupile Konvenciji. Biće otvoren za formalnu potvrdu od strane regionalnih organizacija za integraciju koje su potpisale Protokol a formalno su ratifikovale ili pristupile Konvenciji. Biće otvoren za pristupanje svim državama i regionalnim organizacijama za integraciju koje su ratifikovale, formalno potvrdile ili pristupile Konvenciji a nisu potpisale Protokol.

Član 12 1. “Regionalna organizacija za integraciju” označavaće organizaciju osnovanu od

strane suverenih država jednog regiona na koju su njene države članice prenele nadležnost u oblastima uređenim ovom Konvencijom i ovim Protokolom. Takve organizacije će u svojim formalnim instrumentima o potvrđivanju ili pristupanju, naznačiti obim njihove nadležnosti u oblastima uređenim ovom Konvencijom i ovim Protokolom. One će kasnije obavestiti depozitara o svakom suštinskom menjanju svoje nadležnosti u ovoj oblasti.

2. Pominjanje “država potpisnica” u ovoj Konvenciji odnosiće se i na pomenute organizacije u okvirima njihove nadležnosti.

3. Za potrebe stava 1 člana 13 i stava 2 člana 15 bilo koji instrument podnet od strane regionalne organizacije za integraciju neće se brojati.

4. Regionalne organizacije za integraciju mogu u pitanjima koja se nalaze u okviru njihovih nadležnosti ostvariti pravo glasa na Konferenciji država potpisnica sa brojem glasova koji će biti jednak broju država članica te organizacije koje su potpisnice ovog Protokola. Ovakve organizacije neće moći da ostvare pravo na glasanje ako bilo koja od njenih država članica iskoristi to pravo i obrnuto.

Page 262: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

252

Član 13 1. Posle stupanja Konvencije na snagu, ovaj Protokol će stupiti na snagu tridesetog

dana od datuma deponovanja desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za integraciju koja ratifikuje, formalno

potvrdi ili pristupi Protokolu posle deponovanja desetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, Protokol će stupiti na snagu tridesetog dana nakon što država deponuje svoj instrument.

Član 14

1. Rezerve nespojive sa ciljem i svrhom ovog Protokola neće biti dozvoljene. 2. Rezerve mogu biti povučene u bilo koje vreme.

Član 15 1. Svaka država potpisnica može predložiti amandman na ovaj Protokol i dostaviti ga

generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar će potom proslediti predloženi amandman državama potpisnicama, sa zahtevom da se izjasne žele li sastanak država potpisnica radi razmatranja i glasanja o predlozima amandmana. U slučaju da se u roku od tri meseca od datuma slanja takvog predloga najmanje jedna trećina država potpisnica opredeli za takav sastanak, generalni sekretar UN će sazvati sastanak pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaki amandman usvojen dvotrećinskom većinom prisutnih država potpisnica koje su glasale na konferenciji biće podnešen na odobrenje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i potom svim državama potpisnicama na prihvatanje.

2. Amandman usvojen i potvrđen u skladu sa stavom 1 ovog člana će stupiti na snagu tridesetog dana od dana kada broj instrumenata o prihvatanju dostigne broj od dve trećine država potpisnica koje su bile potpisnice u trenutku usvajanja amandmana. Posle toga amandman će stupiti stupiti na snagu za bilo koju državu trideset dana od dana kad je ta država podnela instrument o prihvatanju amandmana. Amandman će obavezivati samo one države potpisnice koje su ga prihvatile.

Član 16

Država potpisnica može se povući iz ovog Protokola pisanim obaveštenjem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Povlačenje postaje efektivno godinu dana od dana prijema notifikacije od strane generalnog sekretara.

Član 17 Tekst ovog Protokola biće učinjen dostupnim u pristupačnom formatu.

Page 263: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

253

Član 18 Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španski tekstovi ovog Protokola jednako su verodostojni. KAO SVEDOČENJE TOGA, dole potpisani opunomoćenici, punovažno ovlašćeni od svojih Vlada, potpisali su ovaj protokol.

Page 264: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

254

5. Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

EVROPSKA POVELJA O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA Strasbourg, 5.11.1992

PREAMBULA Države članice Saveta Evrope, Smatrajući da je cilj Saveta Evrope postizanje većeg jedinstva izme u njegovih članica, posebno u cilju obezbedjenja i ostvarivanja ideala i načela koji čine njihovo zajedničko nasledje; Smatrajući da je zaštita istorijskih regionalnih i manjinskih jezika u Evropi, od kojih su neki u opasnosti od mogućeg nestanka, nešto što doprinosi održanju i razvoju kulturnog bogatstva i tradicije Evrope; Smatrajući da je pravo na upotrebu regionalnih i manjinskih jezika u privatnom i javnom životu neotudjivo pravo koje je u saglasnosti sa načelima Medjunarodnog pakta o gradjanskim i političkim pravima i u skladu sa duhom Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Saveta Evrope; Imajući na umu posao koji je obavljen u okviru KEBS, a posebno Helsinški završni akt iz 1975. godine i dokumenta sastanka u Kopenhagenu 1990. godine; Naglašavajući vrednost interkulturalizma i multilingvalizma i smatrajući da je zaštita i unapredjenje regionalnih i manjinskih jezika nešto što ne treba da bude smetnja zvaničnim jezicima i potrebi da se oni poznaju; Shvativši da je zaštita i unapredjenje manjinskih jezika u različitim zemljama i regionima Evrope važan doprinos u izgradnji Evrope koja bi se zasnivala na načelima demokratije i kulturne raznovrsnosti unutar okvira nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta; Uzimajući u obzir posebne uslove i istorijske tradicije u različitim regionima evropskih država, Sporazumele su se o sledećem:

Page 265: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

255

Deo I OPŠTE ODREDBE

Član 1

Definicija Za potrebe ove povelje:

(a) "regionalni ili manjinski jezici" su jezici koji: (i) su tradicionalno u upotrebi na odredjenoj teritoriji jedne države od

strane državljana te države koji čine brojčano manju grupu od ostatka stanovništva te države i koji su

(ii) različiti od zvaničnog jezika te države, što ne uključuje dijalekte zvaničnog jezika te države ili jezike radnika migranata;

(b) "teritorija u kojoj su regionalni ili manjinski jezici u upotrebi" označava geografsku oblast u kojoj su pomenuti jezici sredstvo izražavanja odredjenog broja ljudi, čime se opravdavaju različite mere zaštite i unapredjenja predvidjene ovom poveljom;

(c) "neteritorijalni jezici" su oni jezici koje koriste državljani države članice koji se razlikuju od jezika koji su u upotrebi kod ostalog stanovništva države ali koji, iako se tradicionalno koriste na teritoriji te države, ne mogu da budu poistovećeni sa nekom njenom konkretnom teritorijom.

Član 2

Obaveze 1. Svaka država preuzima obavezu da primeni odredbe drugog dela na sve regionalne

ili manjinske jezike koji se govore na njenoj teritoriji i koji su u skladu sa definicijom sadržanom u članu 1.

2. Po pitanju svakog od jezika koji je preciziran u vreme ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja u skladu sa članom 3, svaka država članica preuzima obavezu da primeni najmanje 35 stavova i podstavova odabranih me u odredbama trećeg dela Povelje, uključujući najmanje tri koji treba da budu odabrani u članovima 8. i 12. i po jedan izčlanova 9, 18, 11. i 13.

Član 3

Praktični aranžmani 1. Svana država ugovornica će u svom instrumentu ratifikacije, prihvatanja ili

odobravanja ove povelje precizirati svaki od regionalnih ili manjinskih jezika ili zvanični jezik koji je manje u upotrebi na onoj teritoriji ili njenom delu za koje želi da obezbedi primenu odredaba odabranih u skladu sa drugim stavom člana 2.

2. Svaka država članica može u bilo kom trenutku dati na znanje generalnom sekretaru da prihvata obaveze koje proističu iz odredaba bilo kog paragrafa Povelje koji već nisu odabrani u njenom instrumentu ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja, ili da će primeniti stav 1. ovog člana na ostale regionalne ili

Page 266: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

256

manjinske jezike ili na ostale zvanične jezike koji se manje upotrebljavaju na njenoj teritoriji ili na jednom delu.

3. Obaveze o kojima govore prethodna dva stava smatraće se integralnim delom ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja i imaće isto dejstvo od datuma notifikacije.

Član 4

Postojeći režim zaštite 1. Ništa u ovoj povelji ne treba razumeti kao ograničavanje ili derogiranje bilo kojih

prava zajamčenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. 2. Odredbe ove povelje neće ni na koji način uticati na povoljniji tretman regionalnih

ili manjinskih jezika ili na pravni režim osoba koje pripadaju manjinama koji može da postoji u nekoj od država članica ili koji je obezbe djen odgovarajućim dvostranim ili višestranim sporazumom.

Član 5

Postojeće obaveze Ništa u ovoj povelji ne može se tumačiti da podrazumeva pravo na upuštanje u kakvu aktivnost ili na vršenje kakve radnje koji su u suprotnosti sa ciljevima Povelje Ujedinjenih nacija ili drugim obavezama prema me unarodnom pravu, uključujući tu i načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.

Član 6 Informacije

Države članice preuzimaju obavezu da ispitaju način na koji će vlasti, organizacije i osobe kojih se tiče sadržaj ove povelje biti informisane o svojim pravima i dužnostima ustanovljenim ovom poveljom.

Deo II CILJEVI I NAČELA U SKLADU SA ČLANOM 2. STAV 1.

Član 7

Ciljevi i načela 1. Po pitanju regionalnih ili manjinskih jezika, u okviru teritorija na kojima su ti

jezici u upotrebi i u skladu sa situacijom svakog od tih jezika, države članice grade svoju politiku, zakonodavstvo i praksu na sledećim ciljevima i načelima: (a) priznanje regionalnih ili manjinskih jezika kao izraz kulturnog bogatstva; (b) poštovanje geografske oblasti svakog regionalnog ili manjinskog jezika kako

bi se obezbedilo da postojeća ili nova upravna podela ne predstavlja prepreku unapredjenju regionalnog ili manjinskog jezika o kome se radi;

(c) potreba za odlučnom akcijom kako bi se unapredili regionalni ili manjinski jezici i na taj način sačuvali;

Page 267: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

257

(d) stvaranje uslova za olakšanje i/ili ohrabrivanje upotrebe regionalnih ili manjinskih jezika u govoru i pisanju, u javnom i privatnom životu;

(e) održavanje i razvijanje veza, u oblastima koje pokriva ova povelja, izme u grupa koje koriste regionalne ili manjinske jezike i ostalih grupa u državi koje upotrebljavaju jezik u identičnoj ili sličnoj formi, kao i uspostavljanje kulturnih odnosa sa ostalim grupama u državi koje koriste različite jezike;

(f) donošenje odredaba putem kojih bi se na odgovarajući način i odgovarajućim sredstvima obezbedilo proučavanje regionalnih ili manjinskih jezika na svim odgovarajućim stupnjevima;

(g) olakšavanje da i oni koji ne govore regionalne ili manjinske jezike, a žive u oblasti gde se oni govore, mogu da ih nauče ukoliko to žele;

(h) unapredjenje proučavanja i istraživanja regionalnih ili manjinskih jezika na univerzitetima ili sličnim ustanovama;

(i) unapredjenje odgovarajućih oblika transnacionalne razmene, u onim oblastima o kojima govori ova povelja, za regionalne ili manjinske jezike koji se koriste u identičnom ili sličnom obliku u dve ili više država.

2. Države članice preuzimaju obavezu da uklone, ako već to do sada nisu učinile, bilo koje neopravdano ugrožavanje, isključivanje, ograničavanje ili nepovoljan tretman koji bi se odnosio na upotrebu regionalnog ili manjinskog jezika i koji bi imao cilj da obeshrabri ili dovede u pitanje njegovo održavanje i razvoj. Usvajanje posebnih mera u korist regionalnih ili manjinskih jezika, koje bi imale za cilj unapredjenje jednakosti izmedju onih koji koriste ove jezike i ostatka stanovništva ili koje uzimaju u obzir njihove specifične uslove, ne može se smatrati aktom diskriminacije protiv onih koji koriste jezike koji su u većoj upotrebi od manjinskih.

3. Države članice preuzimaju obavezu da na odgovarajući način unaprede medjusobno razumevanje izme u svih jezičkih grupa unutar zemlje i da tu posebno uključe poštovanje, razumevanje i trpeljivost u odnosu na regionalne ili manjinske jezike u okviru procesa obrazovanja, kao i da ohrabre sredstva javnog informisanja da slede isti cilj.

4. U odredjivanju svoje politike u odnosu na regionalne ili manjinske jezike, države članice uzimaju u obzir potrebe i želje onih grupa stanovništva koje koriste te jezike. Treba ih ohrabriti da ustanove, ukoliko je to neophodno, odgovarajuća tela koja bi se bavila savetovanjem vlasti o svim pitanjima koja se tiču regionalnih ili manjinskih jezika.

5. Države članice preuzimaju obavezu da, mutatusmutandis, primene ista ova načela koja su nabrojana u stavovima 1. do 4. i na neteritorijalne jezike. Medjutim, što se tiče ovih jezika, priroda i obim mera koje treba preduzeti da bi se ostvarili efekti predvidjeni ovom poveljom treba da budu odrdjeni na elastičan način. imajući na umu potrebe i želje, kao i poštujući tradicije i karakteristike onih grupa koje te jezike koriste.

Page 268: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

258

Deo III MERE ZA UNAPREDJENJE UPOTREBE REGIONALNIH ILI MANJINSKIH JEZIKA U JAVNOM ŽIVOTU U SKLADU SA OBAVEZAMA SADRŽANIM

U ČLANU 2. STAV 2.

Član 8 Obrazovanje

1. U pogledu obrazovanja države preuzimaju obavezu da na onoj teritoriji na kojoj su

ovi jezici u upotrebi, u skladu sa situacijom svakog od ovih jezika, i bez ikakvih ometanja učenja zvaničnog jezika: (a)

(i) omoguće predškolsko obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku; ili

(ii) omoguće značajan deo predškolskog obrazovanja na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku; ili

(iii) primene jednu od ovih mera makar na one polaznike čije porodice tako nešto zahtevaju a čiji se broj smatra dovoljnim; ili

(iv) ako javne vlasti nemaju direktnih ovlašćenja u oblasti predškolskog obrazovanja, da stimulišu ili ohrabre primenu mera koje su pomenute;

(b) (i) omoguće osnovno obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili

manjinskom jeziku; ili (ii) obezbede značajan deo osnovnog obrazovanja na odgovarajućem

regionalnom ili manjinskom jeziku; ili (iii) obezbede, u okviru osnovnog obrazovanja, da učenje odgovarajućeg

regionalnog ili manjinskog jezika postane integralni deo nastavnog plana; ili

(iv) primene jednu od ove tri mere makar na one polaznike čije porodice tako nešto zahtevaju a čiji se broj smatra dovoljnim;

(c) (i) omoguće srednje obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili

manjinskom jeziku; ili (ii) omoguće značajan deo srednjeg obrazovanja na odgovarajućem

regionalnom ili manjinskom jeziku; ili (iii) obezbede, u okviru srednjeg obrazovanja, uslove za učenje odgovarajućeg

regionalnog ili manjinskog jezika u okviru nastavnog plana; ili (iv) primene jednu od ovih mera makar na one djake koji tako žele ili, ako je

to primenljivo, čije porodice tako žele i čiji se broj smatra dovoljnim; (d)

(i) omoguće tehničko ili specijalističko obrazovanje na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(ii) omoguće značajan deo tehničkog obrazovanja na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

Page 269: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

259

(iii) u okviru tehničkog ili specijalističkog obrazovanja stvore uslove za učenje odgovarajućeg regionalnog ili manjinskog jezika u okviru nastavnog plana; ili

(iv) primene jednu od ovih mera makar prema onim djacima koji tako žele ili, ako je to primenljivo, čije porodice tako žele u broju koji se smatra dovoljnim,

(e) (i) omoguće univerzitetsko ili drugo više obrazovanje na odgovarajućim

regionalnim ili manjinskim jezicima: ili (ii) omoguće uslove za studiranje ovih jezika kao predmeta na

univerzitetima ili višim školama; ili (iii) ukoliko se prema ulozi države koju ona ima u odnosu na

visokoobrazovne institucije ne mogu primeniti pomenuti podstavovi, da ohrabre ili dozvole mogućnost univerzitetskog ili drugog višeg obrazovanja na regionalnim ili manjinskim jezicima, ili da omoguće uslove za proučavanje ovih jezika na univerzitetima ili višim školama;

(f) (i) predvide obrazovanje odraslih putem stalnih kurseva koji bi bili

održavani uglavnom ili u potpunosti na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(ii) ponude ove jezike kao predmet u okviru obrazovanja za odrasle; ili (iii) ako vlasti nemaju direktnog ovlašćenja u oblasti obrazovanja odraslih,

da stimulišu ili ohrabre proučavanje tih jezika kao predmeta u okviru obrazovanja odraslih;

(g) načine aranžmane koji bi obezbedili učenje istorije i kulture koja se tiče regionalnih ili manjinskih jezika;

(h) obezbede osnovno i kasnije osposobljavanje nastavnika potrebnih da primene odredbe sadržane u tačkama a) do g) ovog stava a koje su prihvatile;

(i) uspostave nadzorno telo ili tela koja bi bila odgovorna za nadgledanje mera koje su preuzete i napretka koji je ostvaren u proučavanju regionalnih ili manjinskih jezika, kao i za pisanje periodičnih izveštaja sopstvenih nalaza koji bi bili objavljivani.

2. Što se tiče obrazovanja na teritorijama van oblasti u kojima su regionalni ili manjinski jezici tradicionalno u upotrebi, strane preuzimaju obavezu, ako broj onih koji govore te jezike tako nešto opravdava, da odobre, ohrabre ili omoguće učenje na regionalnim ili manjinskim jezicima na svakom od odgovarajućih stupnjeva obrazovanja.

Član 9

Sudska ovlašćenja 1. Zemlje članice se obavezuju, u odnosu na one sudske oblasti u kojima broj

stanovnika koji upotrebljavaju regionalne ili manjinske jezike opravdava dole pomenute mere, u skladu sa situacijom sa svakim od ovih jezika i pod uslovom da sudija ne smatra da upotreba olakšica predvi enih ovim članom može da omete valjano sprovo enje postupka:

Page 270: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

260

(a) u krivičnom postupku: (i) da obezbede da sudovi, na zahtev jedne od strana, sprovode postupak

na regionalnom ili manjinskom jeziku; i/ili (ii) da okrivljenom garantuju pravo da upotrebljava sopstveni regionalni ili

manjinski jezik; i/ili (iii) da obezbede da zahtev i dokaz, bez obzira na to da li je u pisanoj ili

usmenoj formi, ne bude smatran neprihvatljivim samo zbog toga što je formulisan na regionalnom ili manjinskom jeziku; i/ili

(iv) da izdaju, na odgovarajući zahtev, dokumente koji se tiču pravnog postupka na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ako je to neophodno, korišćenjem odgovarajućih prevodilaca koji ne bi izazivali nikakve dodatne troškove zainteresovanim osobama;

(b) u gradjanskim parnicama: (i) da obezbede da sudovi, na zahtev jedne od strana, sprovode postupak

na regionalnom ili manjinskom jeziku; i/ili (ii) da dopuste, kad god stranka treba da se pojavi lično pred sudom, da

može da koristi sopstveni regionalni ili manjinski jezik bez ikakvih dodatnih troškova; i/ili

(iii) da dopuste izdavanje dokumenata i dokaza na regionalnim ili manjinskim jezicima, ukoliko je to neophodno, korišćenjem odgovarajućih prevodilaca;

(c) u postupcima pred sudovima koji se tiču upravnih stvari: (i) da obezbede da sudovi, na zahtev jedne od strana, vode postupak na

regionalnom ili manjinskom jeziku; i/ili (ii) da dopuste, kad god stranka treba lično da se pojavi pred sudom, da

može da koristi sopstveni regionalni ili manjinski jezik bez ikakvih dodatnih troškova; i/ili

(iii) da dopuste izdavanje dokumenata i dokaza na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim jezicima, ako je to neophodno, uz upotrebu odgovarajućih prevodilaca;

(d) da preduzmu mere kako bi obezbedile da primena pomenutih podstavova i bilo koje neophodno korišćenje prevodilaca ne izaziva dodatne troškove zainteresovanim licima.

2. Države članice se obavezuju: (a) da ne dovode u pitanje valjanost pravnih dokumenata samo zbog toga što su

doneti na regionalnom ili manjinskom jeziku; ili (b) da ne dovode u pitanje valjanost pravnih dokumenata koji su doneti u okviru

države samo zbog toga što su načinjeni na regionalnom ili manjinskom jeziku, ili da obezbede da se oni mogu upotrebiti protiv zainteresovanih trećih lica, koja inače ne koriste ove jezike, pod uslovom da im je sadržaj ovih dokumenata stavljen na uvid od strane osoba koje se na njega pozivaju; ili

(c) da ne poriču valjanost pravnih dokumenata donetih izme u različitih strana samo zbog toga što su načinjeni na regionalnom ili manjinskom jeziku.

3. Zemlje članice preuzimaju obavezu da se na regionalnim ili manjinskim jezicima na u najznačajniji nacionalni zakonodavni tekstovi, a posebno oni koji se tiču lica koja koriste ove jezike, osim ako oni do njih nisu došli na neki drugi način.

Page 271: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

261

Član 10 Upravne vlasti i javne službe

1. U okviru administrativnih oblasti države, u kojima broj njenih stanovnika koji

koristi regionalne ili manjinske jezike opravdava mere koje su navedene u ovom članu, u skladu sa situacijom sa svakim od tih jezika, države članice, koliko je to god razumno moguće, preuzimaju sledeće obaveze: (a)

(i) da obezbede da upravne vlasti koriste regionalne ili manjinske jezike; i (ii) da obezbede da njihovi službenici u kontaktima sa gradjanstvom

upotrebljavaju regionalne ili manjinske jezike u odnosu prema licima koja ih koriste, ili

(iii) da obezbede da oni koji koriste regionalne ili manjinske jezike mogu da podnesu usmene ili pismene predstavke i dobiju odgovor na ovim jezicima; ili

(iv) da obezbede da oni koji koriste regionalne ili manjinske jezike mogu da podnose usmene ili pismene predstavke na ovim jezicima; ili

(v) da obezbede da oni koji koriste regionalne ili manjinske jezike mogu punovažno da podnose dokumente na ovim jezicima;

(b) da se učini dostupnim upotreba upravnih tekstova i obrazaca za stanovništvo koje koristi regionalne ili manjinske jezike na tim jezicima ili da se osiguraju dvojezične verzije;

(c) da se omogući upravnim vlastima da izradjuju nacrte dokumenata na regionalnim ili manjinskim jezicima.

2. Po pitanju lokalnih i regionalnih vlasti na čijoj teritoriji odredjeni broj stanovnika koristi regionalne ili manjinske jezike a da je taj broj takav da opravdava dole pomenute mere, države članice preuzimaju obavezu da odobre ili ohrabre: (a) upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika u okviru finansiranja regionalnih ili

lokalnih vlasti; (b) mogućnost za one koji koriste regionalne ili manjinske jezike da podnesu

pismene ili usmene predstavke na tim jezicima; (c) da regionalne vlasti objavljuju svoja zvanična dokumenta na odgovarajućim

regionalnim ili manjinskim jezicima; (d) da lokalne vlasti objavljuju svoj zvanični dokument na odgovarajućim

regionalnim ili manjinskim jezicima; (e) upotrebu manjinskih i regionalnih jezika u raspravama u lokalnim

parlamentima, pričemu se, me utim, ne isključuje upotreba zvaničnog jezika države;

(f) upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika u lokalnim skupštinama, bez zanemarivanja upotrebe zvaničnog jezika države;

(g) upotrebu, ako je neophodno zajedno sa imenom na zvaničnom jeziku države, tradicionalnih oblika imena mesta na regionalnim ili manjinskim jezicima.

3. Što se tiče javnih službi koje obezbedjuju upravne vlasti ili lica koja deluju u njihovo ime, države članice preduzimaju, u okviru teritorije na kojoj se regionalni ili manjinski jezici koriste, u saglasnosti sa situacijom svakog jezika i koliko je to razumno moguće:

Page 272: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

262

(a) da obezbede da će se regionalni ili manjinski jezici koristiti u javnim službama; ili

(b) da omoguće onima koji koriste regionalne ili manjinske jezike da podnesu zahtev i dobiju odgovor na svom jeziku; ili

(c) da omoguće onima koji koriste regionalne ili manjinske jezike da podnesu zahtev na ovim jezicima.

4. U nameri da se ostvare odredbe sadržane u stavovima 1,2. i 3. države članice preuzimaju jednu ili više od sledećih obaveza: (a) prevodjenje i tumačenje kada je to potrebno; (b) angažovanje ili, ukoliko je neophodno, osposobljavanje službenika i ostalih

zaposlenih u okviru javnih službi; (c) udovoljavanje, koliko je to moguće, zahtevima zaposlenih u javnim službama

koji poznaju neki regionalni ili manjinski jezik da budu angažovani na teritorijama na kojima se ovi jezici koriste.

5. Države članice preuzimaju obavezu da dopuste upotrebu i usvajanje porodičnih imena na regionalnim ili manjinskim jezicima, na zahtev onih koji su zainteresovani.

Član 11

Sredstva javnog informisanja 1. Države članice preuzimaju obavezu da za one koji koriste regionalne ili manjinske

jezike na teritoriji na kojoj se ovi jezici govore, u skladu sa situacijom svakog od jezika, do stepena do kojeg javne vlasti, direktno ili indirektno, imaju nadležnost, moć ili igraju odgovarajuću ulogu u ovoj oblasti, i poštujući princip nezavisnosti i autonomnosti sredstava javnog informisanja: (a) u smislu u kom radio i televizija ostvaruju ulogu javne službe:

(i) obezbede stvaranje makar jedne radio stanice i jednog televizijskog kanala na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(ii) ohrabre ili olakšaju stvaranje makar jedne radio stanice ili jednog televizijskog kanala na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(iii) omoguće odgovarajuće odredbe zahvaljujući kojima bi prikazivači programa ponudili sadržaje na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(b) (i) ohrabre ili olakšaju stvaranje barem jedne radio stanice na regionalnim

ili manjinskim jezicima; ili (ii) ohrabre ili olakšaju redovno emitovanje radio programa na regionalnim

ili manjinskim jezicima; (c)

(i) ohrabre ili olakšaju stvaranje barem jednog televizijskog kanala na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(ii) ohrabre ili olakšaju redovno emitovanje televizijskog programa na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(d) ohrabre ili olakšaju proizvodnju i distribuciju audio ili audiovizuelnih radova na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(e)

Page 273: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

263

(i) ohrabre ili olakšaju stvaranje i očuvanje makar jednih novina na regionalnim ili manjinskim jezicima; ili

(ii) ohrabre ili olakšaju redovno objavljivanje novinskih članaka na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(f) (i) pokriju dodatne troškove onih sredstava javnog informisanja koji

koriste regionalne ili manjinske jezike u slučajevima kada zakon i inače omogućava finansijsku pomoć sredstvima javnog informisanja; ili

(ii) primene postojeće mere finansijske podrške i na audiovizuelnu produkciju na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(g) pomognu obrazovanje novinara i ostalih zaposlenih u sredstvima javnog informisanja koja koriste regionalne ili manjinske jezike.

2. Države članice preuzimaju obavezu da garantuju slobodu direktnog prijema radio i televizijskog programa iz susednih zemalja, na jeziku koji je isti ili sličan regionalnom ili manjinskom jeziku, kao i da se ne suprotstavljaju reemitovanju radio i televizijskih programa iz susednih zemalja na ovom jeziku. Oni se, pored toga, zalažu da osiguraju da se neće postavljati nikakva ograničenja pravu na slobodu izražavanja i slobodnu cirkulaciju informacija u okviru pisane štampe na jeziku koji je isti ili sličan regionalnom ili manjinskom jeziku. Uživanje ovih sloboda, pošto sobom nosi odgovarajuće dužnosti i odgovornosti, može da bude podvrgnuto takvim formalnostima, uslovljavanjima, ograničavanjima ili kaznama koje su propisane zakonom i koje su nužne u demokratskom društvu, u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja i morala, radi zaštite ugleda ili radi zaštite informacija koje su primljene u poverenju, ili za održavanje autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

3. Države članice preuzimaju obavezu da obezbede da interesi korisnika regionalnih ili manjinskih jezika budu predstavljeni i uzeti u obzir tako što se mogu stvarati odgovarajuća tela koja bi bila u skladu sa zakonom i odgovornostima koje postoje kada se garantuje sloboda i pluralizam medija.

Član 12

Kulturne aktivnosti i pogodnosti 1. Što se tiče kulturnih aktivnosti i olakšica, posebno biblioteka, videoteka, kulturnih

centara, muzeja, arhiva, akademija, pozorišta ili bioskopa, kao i literarnih radova ili filmske produkcije, različitih oblika kulturnog izražavanja, festivala i kulturne industrije, uključujući i upotrebu novih tehnologija, države članice preuzimaju obavezu da unutar teritorije na kojoj se ovi jezici koriste, i do stepena do kog su javne vlasti za to nadležne, imaju ovlašćenja ili igraju odgovarajuću ulogu: (a) da ohrabre vidove izražavanja i inicijative specifične za regionalne ili

manjinske jezike i da omoguće različite načine pristupa umetničkim delima proizvedenim na ovim jezicima;

Page 274: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

264

(b) da podstaknu različita sredstva putem kojih bi dela sačinjena na regionalnim ili manjinskim jezicima postala dostupna, pomaganjem i razvitkom prevodjenja, nadsinhronizacije i titlovanih prevoda;

(c) da unaprede pristup regionalnih ili manjinskih jezika radovima proizvedenim na drugim jezicima, razvojem prevoda, nadsinhronizacije i titlovanih prevoda;

(d) da obezbede da tela koja su odgovorna za organizovanje ili pružanje podrške različitim kulturnim aktivnostima omoguće odgovarajuće doprinose za uključivanje znanja i upotrebe regionalnih ili manjinskih jezika i kultura u sve one poduhvate koje oni pokreću, ili za koje obezbe uju finansijsku podršku;

(e) da unaprede mere putem kojih bi se obezbedilo da tela odgovorna za organizovanje i podršku kulturnim aktivnostima imaju na svom raspolaganju saradnike koji dobro poznaju regionalne ili manjinske jezike, kao i jezike kojima govori ostatak stanovništva;

(f) da ohrabre direktno učešće predstavnika onih koji koriste odgovarajuće regionalne ili manjinske jezike u obezbe ivanju uslova i planiranju kulturnih delatnosti;

(g) da ohrabre i/ili olakšaju stvaranje jednog ili više tela koja bi bila odgovorna za prikupljanje i čuvanje kopija i predstavljanje ili objavljivanje radova proizvedenih na regionalnom ili manjinskom jeziku;

(h) ukoliko je neophodno, da stvore i/ili unaprede aktivnosti koje bi imale za cilj finansiranje prevoda ili istraživanja različitih jezičkih termina, posebno imajući na umu održavanje i razvoj odgovarajućih upravnih, komercijalnih, ekonomskih, društvenih, tehničkih ili pravnih termina na svakom od regionalnih ili manjinskih jezika.

2. Što se tiče teritorija različitih od onih na kojima su regionalni ili manjinski jezici tradicionalno u upotrebi, države preduzimaju, ukoliko broj njihovih korisnika to opravdava, da odobre, ohrabre i/ili omoguće odgovarajuće kulturne aktivnosti i olakšice u skladu sa prethodnim stavom.

3. Države članice preuzimaju obavezu da sačine odgovarajuće odredbe prilikom kreiranja sopstvene kulturne politike van granica, u koje bi uključili regionalne ili manjinske jezike i kulture koje oni odslikavaju.

Član 13

Ekonomski i društveni život 1. Što se tiče ekonomskih i društvenih aktivnosti, države preuzimaju obaveze da na

teritoriji čitave zemlje: (a) eliminišu iz zakonodavstva sve odredbe koje zabranjuju ili ograničavaju, bez

dovoljno opravdanih razloga, upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika u dokumentima koji se tiču ekonomskog ili društvenog života, posebno u ugovorima o zapošljavanju ili u tehničkim dokumentima, kao što su uputstva za upotrebu odredjenih proizvoda i instalacija;

(b) zabrane uključivanje u interne pravne akte kompanija i u privatne dokumente bilo kakvih odredaba koje bi onemogućavale ili ograničavale upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika, barem izme u korisnika ovih jezika;

Page 275: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

265

(c) da se suprotstave praksi koja ima za cilj da obeshrabri upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika u vezi sa ekonomskim i društvenim aktivnostima;

(d) olakšaju ili ohrabre upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika i nekim drugim sredstvima osim onih koja su već pomenuta u ovom članu.

2. Što se tiče ekonomskih i društvenih aktivnosti, države preuzimaju obavezu da, u onom obimu u kome su vlasti nadležne, na teritoriji na kojoj su regionalni ili manjinski jezici u upotrebi i u meri u kojoj je to moguće: (a) uključe u njihove finansijske ili bankarske odredbe pravila koja bi omogućila,

na način koji je u skladu sa komercijalnom praksom, upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika prilikom korišćenja različitih sredstava plaćanja (čekovi i drugo) ili drugih finansijskih dokumenata ili, gde je to moguće, da obezbede primenu takvih pravila;

(b) u ekonomskom i društvenom sektoru koji je pod njihovom kontrolom (javni sektor) organizuju aktivnosti da unaprede upotrebu regionalnih ili manjinskih jezika;

(c) obezbede da sve pogodnosti socijalnog osiguranja, kao što su bolnice, kuće za smeštaj starih lica i slično, ponude takve mogućnosti smeštaja i tretmana na njihovom jeziku onim osobama koje koriste regionalne ili manjinske jezike, a koje imaju potrebu za odgovarajućom negom zbog narušenog zdravlja, starosti ili drugih razloga;

(d) obezbede da sva važna upozorenja vezana za sigurnost i bezbednost budu istaknuta na regionalnim ili manjinskim jezicima;

(e) urede da sve informacije koje pružaju nadležne javne vlasti, a koje se tiču prava potrošača, budu dostupne na regionalnim ili manjinskim jezicima.

Član 14

Prekogranična razmena Države članice preuzimaju obavezu:

(a) da primene postojeće dvostrane ili višestrane aranžmane koji ih vezuju sa državama u kojima se isti jezik koristi u identičnoj ili sličnoj formi, ili, ako je neophodno, da traže da zaključe takve sporazume, na način koji bi unapredio kontakte izme u korisnika istog jezika u odredjenoj državi na polju kulture, obrazovanja, informacija, osposobljavanja i trajnog obrazovanja;

(b) u korist regionalnih ili manjinskih jezika, da olakšaju ili unaprede saradnju izme u dve strane granice, a posebno izmedju regionalnih ili lokalnih vlasti na čijim teritorijama se isti jezik koristi u identičnoj ili sličnoj formi.

Page 276: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

266

Deo IV PRIMENA POVELJE

Član 15

Periodični izveštaj 1. Zemlje članice periodično dostavljaju generalnom sekretaru Saveta Evrope, u

obliku koji odredi Komitet ministara, izveštaj o politici koju preduzimaju, u saglasnosti sa drugim delom ove povelje, i o merama koje su preduzete u primeni odredaba trećeg dela Povelje na koje su se obavezali. Prvi izveštaj treba da bude dostavljen u toku prve godine nakon stupanja Povelje na snagu u odnosu na državu u pitanju, dok ostali izveštaji treba da slede u trogodišnjim intervalima posle prvog izveštaja.

2. Izveštaji treba da budu javni.

Član 16 Ispitivanje izveštaja

1. Izveštaj koji se podnosi generalnom sekretaru Saveta Evrope, prema članu 15,

ispitivaće Komitet eksperata koji se formira u skladu sa članom 17. 2. Tela ili udruženja koja su zakonito osnovana u državama članicama mogu da

ukažu Komitetu eksperata na pitanja koja se odnose na primenu ove povelje. Pošto konsultuje državu članicu, Komitet eksperata može uzeti u obzir ovu informaciju u pripremi svog izveštaja o kojem govori treći stav ovog člana. Ova tela ili udruženja mogu, tako e, podnositi izjave koje se tiču politike koja se vodi u državi članici u odnosu na odredbe drugog dela ove povelje.

3. Na osnovu izveštaja o kojem govori stav 1. i informacija koje pominje stav 2, Komitet eksperata će pripremiti izveštaj Komitetu ministara. Ovom izveštaju se pridodaju komentari koje su, na zahtev, napisale države članice, a Komitet ministara ga može objaviti.

4. Izveštaj o kojem govori stav 3. sadržaće posebno predlog eksperata Komitetu ministara za pripremu preporuka jednoj ili više država članica ove povelje.

5. Generalni sekretar Saveta Evrope sačiniće dvogodišnji detaljni izveštaj o primeni ove povelje i podneće ga Parlamentarnoj skupštini.

Član 17

Komitet eksperata 1. Komitet eksperata je sačinjen od po jednog člana iz svake države članice, koje

imenuje Komitet ministara sa liste pojedinaca od najvišeg integriteta i priznate stručnosti u pitanjima kojima se bavi Povelja, koju je nominovala država članica.

2. Članovi Komiteta se biraju na period od šest godina, a postoji mogućnost ponovnog izbora. Onaj član koji nije u stanju da dovrši svoj mandat biće zamenjen u skladu sa postupkom predvidjenim stavom 1, a član koji ga menja, biće u funkciji do kraja njegovog mandata.

Page 277: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

267

3. Komitet eksperata će ustanoviti sopstvena pravila procedure. Njegove sekretarske službe obezbediće generalni sekretar Saveta Evrope.

Deo V ZAVRŠNE ODREDBE

Član 18

Ova povelja je otvorena za potpis svim državama članicama Saveta Evrope. Može biti ratifikovana, prihvaćena ili odobrena. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja se deponuju kod generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 19 1. Ova povelja će stupiti na snagu prvog dana u mesecu pošto pro e period od tri

meseca od datuma kada je pet država članica Saveta Evrope izrazilo svoj pristanak da bude vezano Poveljom u smislu odredaba člana 18.

2. Što se tiče bilo koje druge države članice koja naknadno izrazi želju da bude vezana ovom poveljom, Povelja će stupiti na snagu prvog dana u mesecu pošto istekne period od tri meseca posle datuma depozita njegovog instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja.

Član 20

1. Pošto Povelja stupi na snagu, Komitet ministara Saveta Evrope može pozvati bilo

koju državu koja nije član Saveta Evrope da pristupi ovoj povelji. 2. Što se tiče bilo koje zemlje koja to učini, Povelja će stupiti na snagu prvog dana u

mesecu pošto istekne period od tri meseca posle datuma depozita instrumenta pristupanja koji je podnet generalnom sekretaru Saveta Evrope.

Član 21

1. Svaka država može, u momentu potpisivanja ili dostavljanja instrumenta

ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja, staviti jednu ili više rezervi na stavove od dva do pet člana 7. ove povelje. Nikakve druge rezerve nije moguće ulagati.

2. Svaka država ugovornica koja je načinila rezerve prema proceduri predvidjenoj prethodnim stavom može u potpunosti ili delimično da se povuče putem notifikacije upućene generalnom sekretaru Saveta Evrope. Povlačenje će početi da proizvodi dejstvo datumom prijema takve notifikacije od strane generalnog sekretara.

Page 278: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

268

Član 22 1. Svaka država može u bilo kom trenutku odustati od Povelje, notom koju uputi

generalnom sekretaru Saveta Evrope. 2. Otkaz postaje punovažan prvog dana u mesecu pošto pro e period od šest meseci

nakon prijema notifikacije od strane generalnog sekretara.

Član 23 Generalni sekretar Saveta Evrope će obavestiti zemlje članice Saveta Evrope i one koje su potpisale Povelju o:

(a) svakom potpisu; (b) depozitu svakog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili

pristupanja; (c) svakom datumu stupanja na snagu Povelje u skladu sa članovima 19. i 20; (d) svakoj noti koju primi u smislu primene odredaba člana 3. stav 2; (e) bilo kom drugom aktu notifikacije ili obaveštenja koji se tiče ove povelje.

U potvrdu čega mi dole potpisani, propisno ovlašćeni, smo potpisali ovu povelju. Sastavljeno u Strazburu ovog 5. dana novembra 1992. na engleskom i francuskom jeziku, oba teksta podjednako autentična, u jedinstvenoj kopiji koja će biti deponovana u arhivama Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope će proslediti ovlašćene kopije svakoj od država članica Saveta Evrope i svakoj državi koja je pozvana da pristupi ovoj povelji.

Page 279: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

269

6. Izmenjena evropska socijalna povelja

IZMENJENA EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA Strazbur, 3. maj 1996.

Preambula Vlade potpisnice ovog dokumenta, kao članice Saveta Evrope, Smatrajuči da je cilj Saveta Evrope da postigne veče jedinstvo medju svojim članicama radi očuvanja i ostvarivanja ideala i principa koji predstavljaju njihovo zajedničko nasledje i radi olakšavanja njihovog ekonomskog i društvenog razvoja, naročito očuvanjem i daljim ostvarivanjem ljudskih prava i osnovnih sloboda; Smatrajući da su se u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda potpisanoj u Rimu 4. novembra 1950, i dodatnim protokolima države članice Saveta Evrope složile da obezbede svom stanovništvu gradjanska i politička prava i slobode navedene u tim dokumentima; Smatrajući da su se Evropskom socijalnom poveljom koja je otvorena za potpis u Torinu 18. oktobra 1961. godine i dodatnim protokolima države članice Saveta Evrope složile da obezbede svom stanovništvu socijalna prava koja su precizirana u tim dokumentima kako bi poboljšali životni standard i socijalno blagostanje; Podsećajući da je Ministarska konferencija o ljudskim pravima održana u Rimu 5. novembra 1990. godine naglasila potrebu da se, s jedne strane, očuva nedeljiva priroda svih ljudskih prava bilo da su ona građanska, politička, ekonomska, socijalna ili kulturna i da se, s druge strane, Evropskoj socijalnoj povelji pruži svež podsticaj; Rešeni da, kao što je i odlučeno za vreme Ministarske konferencije održane u Torinu 21. i 22. oktobra 1991. godine osavremene i prilagode suštinski sadržaj Povelje, kako bi posebno uzeli u obzir suštinske socijalne promene do kojih je došlo od usvajanja teksta Povelje; Uviđajući prednost da u Izmenjenu povelju, koja je zamišljena tako da postepeno zauzme mesto Evropske socijalne povelje, unesu prava garantovana Poveljom i njenim dosadašnjim izmenama, prava garantovana Dodatnim protokolom iz 1988. godine i da dodaju nova prava, Složile su se o sledećem:

Page 280: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

270

Deo I Strane ugovornice prihvataju kao cilj svoje politike, kojem teže svim odgovarajućim sredstvima, kako nacionalnim, tako i medjunarodnim, postizanje uslova u kojima sledeća prava i principi mogu biti delotvorno ostvareni: 1. Svako mora imati priliku da zaradi za život obavljanjem posla koji je slobodno

izabrao. 2. Svi radnici imaju pravo na pravedne uslove rada. 3. Svi radnici imaju pravo na bezbedne i zdrave radne uslove. 4. Svi radnici imaju pravo na pravičnu naknadnu koja je dovoljna za pristojan životni

standard njih i njihovih porodica. 5. Svi radnici i poslodavci imaju pravo na slobodu udruživanja u nacionalne ili

medjunarodne organizacije radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih interesa. 6. Svi radnici i poslodavci imaju pravo na kolektivno pregovaranje. 7. Deca i omladina imaju pravo na specijalnu zaštitu od fizičkih i moralnih rizika

kojima su izloženi. 8. Zaposlene žene, u slučaju materinstva, imaju pravo na specijalnu zaštitu. 9. Svako ima pravo na odgovarajuću pomoć prilikom profesionalne orijentacije sa

ciljem da mu se pomogne u izboru zanimanja koje je u skladu sa njegovim ličnim sposobnostima i interesovanjima.

10. Svako ima pravo na odgovarajuće pogodnosti prilikom profesionalne obuke. 11. Svako ima pravo da koristi pogodnosti svih mera koje mu omogućavaju da uživa

najviši mogući dostupni standard zdravlja. 12. Svi radnici i oni koje oni izdržavaju imaju pravo na socijalno osiguranje. 13. Svako bez odgovarajučih sredstava ima pravo na socijalnu i medicinsku pomoć. 14. Svako ima pravo da koristi usluge službi socijalnog staranja. 15. Hendikepirane osobe imaju pravo na nezavisnost, socijalnu integraciju i na učešće

u životu zajednice. 16. Porodica kao osnovna jedinica društva ima pravo na odgovarajuću društvenu,

zakonsku i ekonomsku zaštitu radi obezbedjivanja svog punog razvoja. 17. Deca i omladina imaju pravo na odgovarajuću socijalnu, zakonsku i ekonomsku

zaštitu. 18. Državljani svake od strana ugovornica imaju pravo da se bave bilo kojim unosnim

poslom na teritoriji bilo koje druge strane ugovornice na osnovi jednakosti sa njenim državljanima, uz ograničenja koja su zasnovana na ubedljivim ekonomskim ili društvenim razlozima.

19. Svi radnici imaju pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pogledu zapošljavanja i nameštenja bez diskriminacije na osnovu pola.

20. Svi radnici imaju pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pogledu zapošljavanja i nameštenja bez diskriminacije na osnovu pola.

21. Radnici imaju pravo da budu informisani i konsultovani u okviru svojih preuzetništava.

22. Radnici imaju pravo da učestvuju u odlučivanju i poboljšavanju vezanom za radne uslove i radnu okolinu u njihovim preduzetništvima.

23. Svako staro lice ima pravo na društvenu zaštitu. 24. Svi radnici imaju pravo na zaštitu u slučaju prestanka zaposlenja.

Page 281: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

271

25. Svi radnici imaju pravo na zaštitu svojih potraživanja u slučaju nesolventnosti njihovih poslodavaca.

26. Svi radnici imaju pravo na dostojanstvo na radu. 27. Sva lica koja imaju porodične odgovornosti, a koja su zaposlena ili bi želela da

budu zaposlena imaju na to pravo bez podvrgavanja diskriminaciji i, koliko god je to moguće, bez sukoba između njihovog zaposlenja i porodičnih odgovornosti.

28. Radnički predstavnici u okviru preduzetništava imaju pravo na zaštitu od akata usmerenih protiv njih i trebalo bi im omogućiti odgovarajuče pogodnosti kako bi obavljali svoju ulogu.

29. Svi radnici imaju pravo da budu informisani o postupku u slučaju kolektivnog otpuštanja.

30. Svako ima pravo na zaštitu od siromaštva i društvenog isključivanja. 31. Svako ima pravo na smeštaj.

Deo II Strane ugovornice prihvataju da, onako kako je predviđeno Delom III, preuzmu obaveze koje su navedene u sledećim članovima i stavovima.

Član 1 Pravo na rad

U nameri da obezbede delotvorno osvarivanje prava na rad, strane ugovornice obavezuju se: 1. da prihvate kao jedan od svojih primarnih ciljeva i dužnosti da obezbede i očuvaju

što je moguće viši i stabilniji nivo zapošljavanja u cilju postizanja pune zaposlenosti;

2. da efikasno štite pravo radnika da zaradjuje za život na poslu koji je slobodno odabrao;

3. da uspostave ili očuvaju besplatne usluge zapošljavanja za sve radnike; 4. da obezbede ili unapredjuju odgovarajuću profesionalnu orijentaciju, obuku i

rehabilitaciju.

Član 2 Pravo na pravične uslove rada

U cilju obezbeđivanja efikasnog ostvarivanja prava na pravične uslove rada, strane ugovornice se obavezuju: 1. da osiguraju razuman broj dnevnih i nedeljnih radnih sati, da se radna nedelja

postepeno smanjuje do nivoa koji dozvoljavaju porast produktivnosti i drugi relevantni faktori;

2. da obezbede plaćene praznične dane; 3. da obezbede najmanje četiri nedelje plačenog godišnjeg odmora; 4. da uklone rizike prilikom obavljanja izuzetno opasnih ili nezdravih zanimanja, a

tamo gde to još uvek nije moguće da uklone ili u dovoljnoj meri umanje ove

Page 282: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

272

rizike, da obezbede ili smanjivanje broja radnih sati ili dodatan broj plaćenih dana odmora za radnike koji su angažovani na takvim poslovima.

5. da obezbede period nedeljnog odmora koji će, u meri u kojoj je to moguće, da se poklopi sa danom koji je tradicionalno ili po običaju dan odmora u toj zemlji ili tom regionu.

6. da osiguraju da radnici budu obavešteni u pismenoj formi, što je pre moguće, a u svakom slučaju nipošto posle isteka dva meseca od datuma početka njihovog zaposlenja, o suštinskim aspektima ugovornog odnosa ili odnosa zaposlenja.

7. da obezbede da radnici koji obavljaju svoj rad tokom noči imaju korist od onih mera koje uzimaju u obzir posebnu prirodu takvog rada.

Član 3

Pravo na bezbedne i zdrave radne uslove U cilju obezbeđivanja efikasnog ostvarivanja prava na bezbedne i zdrave radne uslove, države ugovornice se obavezuju, u konsultaciji sa organizacijama poslodavaca i radnika: 1. da formulišu, primene i periodično nadgledaju jedinstvenu nacionalnu politiku o

bezbednosti na poslu, zdravlju na poslu i radnoj sredini. Prvenstveni cilj ove politike jeste poboljšavanje bezbednosti i zdravlja na poslu i sprečavanje nezgoda i povreda do kojih može doći, a vezane su za posao ili se dešavaju za vreme posla, posebno tako što bi se smanjivali uzroci i rizici do kojih neminovno dolazi u radnoj sredini.

2. da donesu propise u vezi sa bezbednošću i zdravstvene propise; 3. da obezbede primenu takvih propisa merama odgovarajućeg nadzora; 4. da unaprede postepeni razvoj zdravstvene službe na poslu za sve radnike, koja bi

imala prevashodno preventivne i savetodavne funkcije.

Član 4 Pravo na poštenu naknadu

U cilju da obezbede efikasno ostvarivanje prava na poštenu naknadu, strane ugovornice obavezuju se: 1. da prizanju pravo radnika na naknadu koja će njima i njihovim porodicama

obezbediti pristojan životni standard; 2. da priznaju pravo radnika na povećanu stopu naknade za prekovremeni rad, uz

mogućnost izuzetaka u konkretnim slučajevima; 3. da priznaju pravo muškarcima i ženama na jednaku platu za rad jednake vrednosti; 4. da priznaju pravo svih radnika na razuman period otkaznog roka u slučaju

prestanka zaposlenja; 5. da dozvole smanjenje plate samo pod uslovima i do iznosa propisanog

nacionalnim zakonodavstvom ili propisima ili fiksiranog kolektivnim ugovorima ili arbitražnim odlukama.

Page 283: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

273

Ostvarivanje ovih prava biće omogućeno slobodno dogovorenim kolektivnim ugovorima, statutarnim mehanizmima utvrdjivanja visine nadnica, ili drugim sredstvima u skladu sa nacionalnim okolnostima.

Član 5 Pravo na organizovanje

Kako bi se obezbedilo unapredjivanje slobode radnika i poslodavaca da stvaraju lokalne, nacionalne ili medjunarodne organizacije za zaštitu njihovih ekonomskih i socijalnih interesa i da se pridruže tim organizacijama, strane ugovornice obavezuju se da unutrašnje pravo neće ugroziti, niti če biti primenjivano tako da ugrozi ovu slobodu. Domet do koga će garantije koje su predvidjene u ovom članu biti primenjivane na policiju biće odredjen unutrašnjim zakonima ili propisima. Princip koji reguliše primenu ovih garantija na pripadnike vojnih snaga i domet do koga će biti primenjivane na lica u ovoj kategoriji biće isto tako odredjeni nacionalnim zakonima ili propisima.

Član 6 Pravo na kolektivno pregovaranje

Kako bi se obezbedilo ostvarivanje prava na kolektivno pregovaranje, strane ugovornice se obavezuju: 1. da promovišu zajedničke konsultacije izmedju radnika i zaposlenih; 2. da promovišu, kada je neophodno i odgovarajuće, mehanizam za dobrovoljne

pregovore izmedju poslodavaca ili organizacija poslodavaca i organizacija radnika, sa ciljem da se regulišu uslovi i pogodnosti zapošljavanja putem kolektivnih ugovora;

3. da promovišu uspostavljanje i upotrebu odgovarajućih mehanizama za pomirenje i dobrovoljnu arbitražu za rešavanje radnih sporova;

4. i priznaju pravo radnika i poslodavaca na kolektivnu akciju u slučaju sukoba interesa, uključujuči pravo na štrajk, u skladu sa obavezama koje mogu da proisteknu iz kolektivnih ugovora kojima su prethodno pristupili.

Član 7

Pravo dece i omladine na zaštitu Da bi se obezbedilo delotvorno ostvarivanje prava dece i omladine na zaštitu, strane ugovornice se obavezuju: 1. da obezbede da minimalni uzrast za prijem na posao bude 15 godina, uz izuzetak

za decu koja su zaposlena na propisanim lakim poslovima bez štete po njihovo zdravlje, moral ili obrazovanje;

2. da obezbede da minimalna starosna dob za prijem na posao bude osamnaest godina u odnosu na propisane poslove koji se smatraju opasnim i nezdravim;

3. da obezbede da lica koja još uvek podležu obaveznom obrazovanju ne budu zapošljavana na takvim poslovima koji bi ih lišili svih prednosti obrazovnog pocesa;

Page 284: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

274

4. da obezbede da radni sati za lica izpod 18 godina budu ograničeni u skladu sa potrebama njihovog razvoja, a naročito sa njihovom potrebom za profesionalnom obukom;

5. da priznaju pravo mladih radnika i šegrta na poštenu platu ili druge odgovarajuće prihode;

6. da obezbede da vreme koje mlade osobe provedu na profesionalnom obrazovanju za vreme uobičajenog radnog vremena uz saglasnost poslodavca bude tretirano kao deo radnog dana;

7. da obezbede da zaposlene osobe mladje od 18 godina imaju pravo na ne manje od četiri nedelje plačenog godišnjeg odmora;

8. da obezbede da lica ispod 18 godina ne budu angažovana na noćnim poslovima sa izuzetkom pojedinih poslova koji su odredjeni nacionalnim zakonima i propisima;

9. da obezbede da lica ispod 18 godina koja su angažovana na poslovima koji su navedeni u nacionalnim zakonima ili propisima budu podvrgnuta redovnoj medicinskoj kontroli;

10. da obezbede specijalnu zaštitu od fizičkih i moralnih opasnosti kojima su izložena deca i mladi ljudi, i naročito protiv onih koji proističu neposredno ili posredno iz njihovog posla.

Član 8

Pravo zaposlenih žena na zaštitu materinstva U nameri da obezbede efikasno ostvarivanje prava zaposlenih žena na zaštitu materinstva, strane ugovornice obavezuju se: 1. da obezbede bilo plaćenim odsustvom, bilo adekvatnim davanjima iz socijalnog

osiguranja ili davanjima iz javnih fondova za zaposlene žene, da uzmu odsustvo pre i posle rodjenja deteta u ukupnoj dužini od makar 14 nedelja;

2. da smatraju nezakonitim ako poslodavac ženi da otkaz u periodu od kada je obavestila svog poslodavca da je trudna do kraja njenog porodiljskog odsustva ili da joj da otkaz u takvom trenutku kada bi otkazni rok istekao za vreme takvog odsustva;

3. da obezbede da majke koje neguju svoju decu imaju pravo na dovoljno slobodnog vremena za te svrhe;da regulišu zapošljavanje na noćnim poslovima za trudne žene, žene koje su nedavno rodile dete i one koje neguju svoje dete;

4. da zabrane zapošljavanje trudnih žena, žena koje su nedavno rodile dete ili onih koje neguju svoju decu na podzemnim miniranjima i na svim drugim poslovima koji za njih nisu pogodni zato što su opasni, nezdravi, ili naporni, i da preduzmu odgovarajuće mere da bi zaštitili pravo ovih žena na zapošljavanje;

Član 9

Pravo na profesionalnu orijentaciju Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje prava na profesionalnu orijentaciju, strane ugovornice obavezuju se da obezbede, ili promovišu, prema potrebi, službu koja če pomagati svim licima, uključujući i hendikepirane, da reše probleme koji se tiču profesionalnog izbora i napretka, sa dužnim poštovanjem prema osobinama pojedinaca

Page 285: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

275

i njihovom odnosu prema profesionalnim okolnostima: ova pomoć trebalo bi da bude dostupna besplatno, kako omladini, uključujući školsku decu, tako i odraslima.

Član 10 Pravo na profesionalnu obuku

Da bi se obezbedilo efikasno ostvarivanje prava na profesionalnu obuku, strane ugovornice se obavezuju: 1. da obezbede ili promovišu, prema potrebi, tehničku i profesionalnu obuku svih

lica, uključujući hendikepirana lica, u konsultaciji za organizacijama poslodavaca i radnika, i da obezbede dostupnost višeg tehničkog i univerzitetskog obrazovanja koja bi se zasnivala isključivo na individualnim sposobnostima;

2. da obezbede ili promovišu sistem šegrtovanja i drugih sistematskih načina obuke mladih u različitim zanimanjima;

3. da obezbede ili promovišu, prema potrebi; (a) adekvatne i dostupne mogućnosti za obuku odraslih radnika; (b) specijalne mogućnosti za prekvalifikaciju odraslih radnika koja je potrebna

zbog tehnološkog razvoja ili novih trendova u zapošljavanju; 4. da obezbede ili unaprede, prema potrebi, posebne mere za prekvalifikaciju i

reintegraciju lica koja su zaposlena na duži rok. 5. da podstiču puno ostvarivanje pogodnosti koje su obezbedjene odgovarajućim

merama, kao što su: (a) da podstiču puno ostvarivanje pogodnosti koje su obezbedjene odgovarajućim

merama, kao što su: (b) pružanje finansijske pomoči u odgovarajućim slučajevima; (c) računanje vremena provedenog na dodatnoj obuci koju pohadja radnik, na

zahtev njegovog poslodavca, u normalne radne sate, za vreme zaposlenja; (d) obezbedjivanje, odgovarajućim nadzorom, u konsultaciji sa organizacijama

poslodavaca i radnika, efikasnosti šegrtovanja i drugih aranžmana za obuku mladih radnika, i adekvatne zaštite mladih radnika uopšte.

Član 11

Pravo na zaštitu zdravlja U nameri da obezbede efikasno ostvarivanje prava na zaštitu zdravlja, strane ugovornice obavezuju se da, bilo same bilo u saradnji sa javnim ili privatnim organizacijama, preduzmu odgovarajuće mere koje bi trebalo, inter alia: 1. da uklone u največoj mogućnoj meri uzroke lošeg zdravlja; 2. da obezbede savetodavne i obrazovne pogodnosti za unapređivanje zdravlja i

podsticanje individualne odgovornosti po pitanjima zdravlja; 3. da spreče u največoj mogućnoj meri epidemska, endemska i druga oboljenja, kao i

nesrećne slučajeve.

Page 286: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

276

Član 12 Pravo na socijalno osiguranje

Da bi se obezbedilo efikasno ostvarivanje prava na socijalno osiguranje strane ugovornice se obavezuju: 1. da uspostave ili održe sistem socijalnog osiguranja, 2. da održe sistem socijalnog osiguranja na zadovoljavajućem nivou, makar

jednakom onom koji je potreban za ratifikaciju Evropskog kodeksa socijalne sigrnosti;

3. da nastoje da postupno podignu sistem socijalnog osiguranja na viši nivo; 4. da preduzmu korake, zaključivanjem odgovarajućih bilateralnih i multilateralnih

sporazuma, ili na drugi način, i zavisno od uslova postavljenih u takvim sporazumima, kako bi obezbedili: (a) jednak tretman državljana drugih država ugovornica sa tretmanom sopstvenih

državljana u pogledu prava na socijalno osiguranje, uključujući zadržavanje pogodnosti koje proističu iz zakonodavstva o socijalnom osiguranju, bez obzira na kretanja koje zaštićena lica mogu da preduzmu izmedju teritorija strana ugovornica;

(b) dodeljivanje, održavanje i nastavak prava iz socijalnog osiguranja takvim sredstvima kao što je akumulacija osiguranja ili perioda zaposlenosti koji su ostvareni prema zakonodavstvu svake od strana ugovornica.

Član 13

Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć Da bi obezbedile efikasno ostvarivanje prava na socijalnu i medicinsku pomoć, strane ugovornice se obavezuju: 1. da obezbede da svaka osoba koja nema adekvatna sredstva i koja je

onesposobljena da obezbedi takva sredstva sopstvenim naporima ili iz drugih izvora, naročito povlastice iz šeme socijalnog osiguranja, dobije adekvatnu pomoć i, u slučaju bolesti, pomoć koja joj je neophodna;

2. da obezbede da se osobama koje primaju takvu pomoć neće zbog toga umanjiti njihova politička ili socijalna prava;

3. da obezbede da svako može preko odgovarajuće javne ili privatne službe da dobije takve savete i ličnu pomoć koji su mu potrebni kako bi sprečio ili otklonio ili ublažio ličnu ili porodičnu oskudicu;

4. da primene odredbe navedene u stavovima 1, 2. i 3. ovog člana na ravnopravnoj osnovi prema svojim državljanima i državljanima drugih strana ugovornica koji su zakonito na toj teritoriji, u skladu sa svojim obavezama prema Evropskoj konvenciji o socijalnoj i medicinskoj pomoći, potpisanoj u Parizu 11. decembra 1953.

Page 287: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

277

Član 14 Pravo na beneficije iz službe socijalnog staranja

Da bi obezbedile efikasno ostvarivanje prava na beneficije iz socijalnog staranja, strane ugovornice obavezuju se: 1. da promovišu ili obezbede službe koje, metodama socijalnog rada, mogu da

doprinesu socijalnom staranju i razvoju kako pojedinaca tako i grupa u zajednici, i njihovom prilagodjavanju socijalnoj sredini:

2. da podstiču učešće pojedinaca i dobrovoljnih ili drugih organizacija u uspostavljanju i održavanju takvih službi.

Član 15

Pravo hendikepiranih lica na nezavisnost, socijalnu integraciju i učešće u životu zajednice

Da bi se obezbedilo delotvorno ostvarivanje prava hendikepiranih lica, bez obzira na uzrast ili prirodu nesposobnosti, na nezavisnost, socijalnu integraciju i učešće u životu zajednice, strane ugovornice posebno se obavezuju: 1. da preduzmu neophodne mere kako bi obezbedile hendikepiranim licima potrebno

usmerenje, obrazovanje i profesionalnu obuku, u okviru redovnih mehanizama kada god je to moguće, ili, kada to nije moguće, pomoću specijalizovanih ustanova, javnih ili privatnih:

2. da unaprede pristup ovim licima zapošljavanju svim merama koje na neki način ohrabruju poslodavce da zaposle ili i dalje zapošljavaju hendikepirana lica u uobičajenoj radnoj sredini i da prilagode radne uslove potrebama hendikepiranih ili, kada tako nešto nije moguće zbog razloga onesposobljenosti, organizovanjem ili stvaranjem posebne vrste zapošljavanja prilagođene stepenu nesposobnosti. U određenim situacijama takve mere mogu obuhvatiti poseban raspored i dodatne službe.

3. da unaprede njihovu punu društvenu integraciju i učešće u životu zajednice posebno takvim merama, uključujući i tehničku pomoć, koje imaju za cilj da prevaziđu barijere sporazumevanja i pokretljivosti i da omoguče pristup transportu, stambenom smeštaju, kulturnim aktivnostima i razonodi.

Član 16

Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu

U cilju da obezbedi neophodne uslove za pun razvoj porodice, koja je osnovna jedinica društva, strane ugovornice obavezuju se da unapredjuju ekonomsku, pravnu i socijalnu zaštitu porodičnog života takvim sredstvima kao što su socijalne i porodične povlastice, poreske obaveze, obezbedjivanje porodičnog smeštaja, povlastice za novosklopljene brakove i druge odgovarajuče mere.

Page 288: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

278

Član 17 Pravo dece i omladine na socijalnu, zakonsku

i ekonomsku zaštitu U cilju da obezbede efikasno ostvarivanje prava dece i omladine da odrastaju u okruženju koje će podsticati pun razvoj njihove ličnosti i njihovih fizičkih i mentalnih mogućnosti, strane ugovornice, bilo direktno bilo u saradnji sa javnim i privatnim organizacijama, preduzimaju odgovarajuće i neophodne mere koje imaju za cilj: 1.

(a) da osiguraju da deca i omladina, uzimajući u obzir prava i dužnosti njihovih roditelja uživaju brigu, pomoć i obrazovanje i obuku koja im je potrebna, posebno imajući na umu uspostavljanje i održavanje ustanova i službi koje su dovoljne i odgovaraju ostvarenju ovog cilja;

(b) da zaštite decu i omladinu od zapostavljanja, nasilja i iskorišćavanja; (c) da obezbede zaštitu i posebnu pomoć države za decu i mlade koji su

privremeno ili definitivno lišeni porodične podrške. 2. da obezbede deci i mladima besplatno osnovno i srednje obrazovanje, kao i da

ohrabruju redovno pohađanje nastave.

Član 18 Pravo na unosan posao na teritoriji druge strane ugovornice

U nameri da obezbede efikasno ostvarivanje prava na obavljanje unosnog posla na teritoriji bilo koje druge strane ugovornice, strane ugovornice se obavezuju: 1. da primene postojeće propise u liberalnom duhu, 2. da pojednostave postojeće formalnosti i da smanje ili ukinu sudske takse i druge

troškove koje plaćaju strani radnici ili njihovi poslodavci, 3. da liberalizuju, individualno ili kolektivno, propise koji regulišu zapošljavanje

stranih radnika, i da priznaju: 4. pravo svojim državljanima da napuste zemlju i da se angažuju na unosnom poslu

na teritoriji drugih strana ugovornica.

Član 19 Pravo radnika migranata i njihovih porodica

na zaštitu i pomoć U cilju da obezbede efikasno ostvarivanje prava radnika migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć na teritoriji bilo koje druge strane ugovornice, strane ugovornice obavezuju se: 1. da održe ili da se uvere u to da se održavaju adekvatne i besplatne službe za

pomoć takvim radnicima, naročito u sticanju pravih informacija, i da preduzmu sve neophodne korake, u meri u kojoj to nacionalni zakoni i propisi dozvoljavju, protiv obmanjivačke propagande u vezi sa emigracijom i imigracijom;

2. da usvoje odgovarajuće mere u okviru svoje nadležnosti kako bi olakšali odlazak, put i prijem takvih radnika i njihovih porodica, i da omoguće, u okviru svoje

Page 289: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

279

jurisdikcije, odgovarajuće službe zdravstvene i medicinske zaštite i dobre higijenske uslove za vreme puta;

3. da unaprede, koliko je to mogućno, saradnju izmedju socijalnih službi, javnih i privatnih, u zemljama emigracije i zemljama imigracije;

4. da obezbede za radnike koji zakonito borave na njihovim teritorijama u meri u kojoj su ta pitanja regulisana zakonom ili propisima ili su podložna kontroli organa upravnih vlasti, tretman koji nije nepovoljniji od onog koji njihovi državljani uživanju u pogledu: (a) naknade i drugih uslova zapošljavanja i rada, (b) članstva u sindikatima i uživanje povlastica kolektivnog pregovaranja, (c) smeštaja

5. da obezbede za takve radnike, koji zakonito borave na njihovoj teritoriji, tretman koji neće biti nepovoljniji od onoga koji uživaju njihovi državljani u pogledu taksi za zapošljavanje, iznosa ili doprinosa koji se plačaju za zaposlena lica;

6. da što više olakšaju spajanje porodice stranog radnika kome je dozvoljeno da se nastani na toj teritoriji;

7. da obezbede za radnike koji zakonito borave na njihovoj teritoriji tretman koji neće biti nepovoljniji od onoga koji uživaju njihovi državljani u pogledu pravnih postupaka koji se tiču pitanja navedenih u ovom članu;

8. da obezbede da radnici koji u skladu sa zakonom borave na njihovoj teritoriji ne budu izbačeni, sem ako ugrožavaju nacionalnu bezbednost ili se ogreše o javni interes ili moral;

9. da dozvole, u okviru pravnih ograničenja, transfer delova zarada i ušteda takvih radnika prema njihovoj želji;

10. da prošire zaštitu i pomoć predvidjene ovim članom na migrante koji su samostalno zaposleni onoliko koliko su ove mere na njih mogu primeniti.

11. da unaprede ili olakšaju učenje nacionalnog jezika zemlje u kojoj se radnici nalaze, a kada ih ima više bar jednog jezika, radnicima migrantima i članovima njihovih porodica.

12. da unaprede ili olakšaju, koliko je to moguće u praksi, učenje maternjeg jezika radnika migranata za decu radnika migranata.

Član 20

Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i posla bez diskriminacije u odnosu na pol

U cilju obezbeđivanja delotvornog uživanja prava na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i posla bez diskriminacije u odnosu na pol, strane ugovornice preuzele su obavezu da priznajubo pravo za preduzmu odgovarajuće mere da osiguraju ili unaprede njegovu primenu u sledećim oblastima:

(a) pristup zapošljavanju, zaštita od otpuštanja i ponovno uključivanje na posao; (b) profesionalno usmeravanje, obuka, prekvalifikacija i rehabilitacija; (c) uslovi zapošljavanja ili radni uslovi, uključujući i nadoknadu; (d) razvoj karijere koji podrazumeva i unapređenja.

Page 290: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

280

Član 21 Pravo na informisanje i konsultovanje

U cilju obezbeđivanja delotvornog uživanja prava radnika da budu informisani i konsultovani u okviru svojih preduzetništava, strane ugovornice su preuzele obavezu da usvoje ili podstaknu mere koje bi omogućile radnicima ili njihovim predstavnicima, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom ili praksom:

(a) da budu informisani u redovnim intervalima ili u odgovarajućem trenutku i na sveobuhvatan način o ekonomskoj i finansijskoj situaciji u preduzetništvu koje ih zapošljava, podrazumevajući da davanje određenih informacija koje može uticati na samo preduzetništvo može da bude uskraćeno ili poverljivo, i

(b) da budu pravovremeno konsultovani o predloženim odlukama koje bi mogle značajno uticati na interese radnika, posebno o onim odlukama koje bi mogle da imaju značajan uticaj na situaciju u pogledu zapošljavanja u preduzetništvu.

Član 22

Pravo učešća u odlučivanju o radnim uslovima i radnoj sredini i njihovom poboljšavanju

Da bi se osiguralo delotvorno uživanje prava radnika da učestvuju u odlučivanju o radnim uslovima i radnoj sredini i njihovom poboljšavanju u okviru preduzetništva, strane ugovornice su preuzele obavezu da usvoje ili podstaknu mere koje bi omogućile radnicima ili njihovim predstavnicima da, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i praksom, doprinesu:

(a) odlučivanju o radnim uslovima, organizaciji rada i radnoj sredini i njihovom poboljšavanju;

(b) o zaštiti zdravlja i bezbednosti unutar preduzetništva; (c) organizaciji društvenih i društveno-kulturnih službi i pogodnosti u okviru

preduzetništva; (d) nadzoru nad sprovođenjem regulative u ovim pitanjima.

Član 23

Pravo starijih lica na društvenu zaštitu Da bi se obezbedilo delotvorno uživanje prava starijih lica na društvenu zaštitu, strane ugovornice preuzimaju obavezu da usvoje ili podstaknu, bilo direktno ili u saradnji sa javnim i privatnim organizacijama, odgovarajuće mere koje imaju za cilj: ­ da omoguče starijim licima da ostanu aktivni članovi društva koliko god je to

mogućno (a) adekvatnim materijalnim sredstvima koja bi im omogućila da vode

dostojanstven život i da igraju aktivnu ulogu u javnom, društvenom i kulturnom životu;

(b) obezbeđivanjem informacija o uslugama i pogodnostima koja su na raspolaganju starijim licima kao i o mogućnostima da ih koriste;

Page 291: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

281

­ da omoguče starijim licima da odaberu svoj način života i da vode nezavisan život usvom porodićnom okruženju koliko god to žele i mogu, tako što bi se (a) obezbedio smeštaj u skladu sa njihovim potrebama i zdravstvenim stanjem ili

da im pruže odgovarajuću podršku za adaptaciju njihovog stambenog smeštaja

(b) obezbedila zdravstvena briga i pogodnosti koje su im potrebne; ­ da garantuju starijim licima koja žive u ustanovama u kojima im se pruža

odgovarajuća nega da, uz puno poštovanje njihove privatnosti, učestvuju u donošenju odluka koje se tiču životnih uslova u tim ustanovama.

Član 24

Pravo na zaštitu u slučajevima okončanja zaposlenja Da bi se osiguralo delotvorno uživanje prava radnika na zaštitu u slučajevima okončanja zaposlenja, strane ugovornice se obavezuju da priznaju:

(a) pravo svih radnika da im se zaposlenje ne okonča bez valjanih razloga koji bi se odnosili na njihove sposobnosti ili ponašanje ili zasnivali na operativnim zahtevima preduzetništva, ustrojstva ili službe.

(b) pravo radnika čije je zaposlenje okončano bez odgovarajućeg razloga na adekvatnu nadoknadu ili odgovarajuću pomoć.

U ovom cilju strane ugovornice se obavezuju da osiguraju da radnici koji smatraju da je njihovo zaposlenje okončano bez valjanog razloga imaju pravo na žalbu nezavisnom telu.

Član 25 Pravo radnika na zaštitu njihovih potraživanja u slučaju

nesolventnosti poslodavca Da bi se obezbedilo delotvorno uživanje prava radnika na zaštitu njihovih potraživanja u slučaju nesolventnosti njihovog poslodavca, strane ugovornice preuzimaju obavezu da potraživanja radnika koja proizlaze iz ugovora o zaposlenju ili odnosa zaposlenja, budu zajemčena odgovarajućom ustanovom ili nekim drugim efikasnim oblikom garancije.

Član 26 Pravo na dostojanstvo na poslu

Kako bi se osiguralo delotvorno uživanje prava svih radnika na zaštitu njihovog dostojanstva na poslu, strane ugovornice preuzimaju obavezu da, u konsultacijama sa organizacijama poslodavaca i radnika: 1. unaprede svest, informisanost i da sprečavaju seksualno zlostavljanje na radnom

mestu ili u vezi sa poslom i da preduzmu sve odgovarajuće mere kako bi zaštitile radnike od takvog ponašanja;

2. unaprede svest, informisanost i da sprečavaju takvo ponašanje koje je za osudu ili je izrazito negativno i ofanzivno protiv pojedinnog radnika na radnom mestu ili u

Page 292: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

282

vezi sa poslom kao i da preduzmu sve mere da zaštite radnike od takvog ponašanja.

Član 27

Pravo radnika koji imaju odgovornost prema članovima svoje porodice na podjednake mogučnosti i jednak tretman

Kako bi se osiguralo delotvorno uživanje prava na jednakost u mogućnostima i tretmanu zaposlenih muškaraca i žena koji imaju odgovornosti prema članovima porodice i između takvih i drugih radnika, strane ugovornice se obavezuju: 1. da preuzmu odgovarajuče mere:

(a) da osposobe radnike koji imaju odgovornost prema članovima porodice da se zaposle i očuvaju posao, kao i da se ponovo zaposle posle odsustva do kojeg je došlo zbog odgovornosti, uključujući i mere u oblasti profesionalnog usmerenja i obuke;

(b) da uzmu u obzir njihove potrebe u smislu uslova zapošljenja i socijalnog osiguranja;

(c) da razviju ili da unaprede službe, javne ili privatne, posebno u domenu čuvanja dece ili drugih oblika dečje zaštite;

2. da obezbede mogućnost za bilo kog roditelja da dobije odsustvo tokom kojeg bi se starao o detetu, čija bi se dužina i uslovi određivali u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim sporazumima ili praksom;

3. da obezbedi da porodične odgovornosti ne mogu, kao takve, predstavljati valjan razlog okončanja zaposlenja.

Član 28

Pravo radničkih predstavnika na zaštitu u okviru preduzetništva i na pogodnosti koje su im dodeljene

Kako bi se obezbedilo delotvorno uživanje prava radničkih predstavnika da obavljaju svoje funkcije, strane ugovornice su se obavezale da obezbede da u preduzetništvu:

(a) oni uživaju efikasnu zaštitu od akata koji su protiv njih usmereni, kao što je otpuštanje samo zbog toga što imaju status radničkih predstavnika u okviru preduzetništva;

(b) dobiju takve odgovarajuće pogodnosti kako bi im se omogućilo da sprovode svoje funkcije brzo i efikasno, pri čemu bi se vodilo računa o industrijskim odnosima zemlje i potrebama, veličini i kapacitetima dotičnog preduzetništva.

Član 29

Pravo na informisanje i konsultacije u slučajevima kolektivnog otpuštanja Da bi se osiguralo delotvorno uživanje prava radnika da budu obavešteni i konsultovani u situacijama kolektivnog otpuštanja, strane ugovornice su preuzele obavezu da osiguraju da poslodavci obaveste i konsultuju radničke predstavnike, blagovremeno i pre nego što dođe do kolektivnog otpuštanja, o načinima i sredstvima da se izbegne kolektivno otpuštanje ili da se ograniči njegovo izbijanje i ublaže

Page 293: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

283

njegove posledice, tako što bi se, na primer, pribeglo odgovarajućim socijalnim merama koje bi imale za cilj da posebno olakšaju raspoređivanje određenih radnika.

Član 30 Pravo radnika na zaštitu od siromaštva ili isključenja iz društva

Kako bi se obezbedilo delotvorno uživanje prava na zaštitu od siromaštva i isključenja iz društva, strane se obavezuju:

(a) da preduzmu mere, u širem okviru sveobuhvatnog i usklađenog pristupa kako bi se unapredio delotvoran pristup licima koja žive ili su na granici da žive u okolnostima društvenog isključenja ili siromaštva, kao i njihovih porodica na, posebno, zapošljavanje, smeštaj, obuku, obrazovanje, kulturu i socijalnu i medicinsku pomoč;

(b) da nadgledaju ove mere kako bi ih po potrebi prilagodile.

Član 31 Pravo na stan

Kako bi se osiguralo delotvorno uživanje prava na stan, strane ugovornice preuzimaju mere koje imaju za cilj: 1. unapređivanje pristupa stambenom smeštaju odgovarajućeg standarda, 2. sprečavanje ili umanjivanje pojave beskućnika, kako bi se ona postepeno uklonila; 3. da učini da cene stambenog smeštaja budu dostupne onima koji nemaju dovoljno

sredstava.

Deo III

Član A Obaveze

1. Uzimajuči u obzir član B, svaka od strana ugovornica se obavezala:

(a) da smatra deo I ove Povelje kao deklaraciju ciljeva čijem će ostvarenju težiti svim odgovarajućim sredstvima, kako je rečeno u uvodnom stavu ovog dela;

(b) da se obavežu na poštovanje makar šest od sledećih devet članova Dela II ove Povelje - članovi 1, 5, 6, 7, 12, 13, 16, 19 i 20.

(c) da se obavežu na poštovanje još jednog broja članova ili numerisanih stavova dela II Povelje koji može sama da odabere, pod uslovom da ukupni broj članova ili numerisanih stavova na koje se obaveže nije manji od šesnaest članova ili šezdeset tri numerisana stava.

2. Članovi i stavovi koji su odabrani u skladu sa podstavovima b i c stava 1 ovog člana biće dostavljeni Generalnom sekretaru Saveta Evrope u vreme deponovanja instrumenta ratifikacije, pristupanja ili prihvatanja.

3. Svaka strana može, u nekom kasnijem trenutku, izjaviti notom koju uputi Generalnom sekretaru da se obavezuje na poštovanje bilo kojih drugih članovia ili numerisanih stavovia Dela II koje još nije prihvatila u skladu sa uslovima stava 1

Page 294: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

284

ovog člana.Ove naknadno preuzete obaveze smatraće se integralnim delom ratifikacije, pristanka ili prihvatanja i proizvodiće iste efekte od prvog dana meseca pošto istekne ceo mesec dana od datuma takve notifikacije.

4. Svaka strana će održavati sistem inspekcije rada koji odgovara nacionalnim uslovima.

Član B

Veze sa Evropskom socijalnom poveljom i Dodatnim protokolom iz 1988

1. Nijedna strana ugovornica Evropske socijalne povelje ili Dodatnog protokola od 5.

maja 1988 ne može ratifikovati, pristupiti ili prihvatiti ovu Povelju a da se ne obaveže na poštovanje makar onih odredaba koje korespondiraju sa odredbama Evropske socijalne povelje i, kada to odgovara, Dodatnog protokola na koje se obavezala.

2. Prihvatanje obaveza na osnovu bilo koje odredbe ove Povelje će, od datuma stupanja na snagu ovih obaveza za dotičnu stranu ugovornicu, uticati na to da prestane primena odgovarajućih odredaba Evropske socijalne povelje i, kada to odgovara, Dodatnog protokola u odnosu na dotičnu stranu ugovornicu, u sučaju kada se ona obavezala na poštovanje jednog ili oba ova instrumenta.

Deo IV

Član C Nadzor nad primenom obaveza sadržanih u ovoj Povelji

Primena pravnih obaveza sadržanih u ovoj Povelji obavljače se prema istoj proceduri kao i u slučaju Evropske socijalne povelje. Sistem nadgledanja je predstavljen u Delu IV Povelje, koji je naveden ispod; a izmenjen i dopunjen Protokolom iz Torina iz 1999. godine.

Deo IV

Član 21 Izveštaji o prihvaćenim odredbama

Strane ugovornice slaće Generalnom sekretaru Saveta Evrope izveštaj u dvogodišnjim intervalima u obliku koji odredi Komitet ministara, koji će se odnositi na primenu onih odredaba Dela II ove Povelje koje su prihvatili.

Page 295: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

285

Član 22 Izveštaji koji se tiču odredaba koje nisu prihvaćene

Strane ugovornice slaće Generalnom sekretaru, u odgovarajućim intervalima prema zahtevu Komiteta ministara, izveštaje koji se odnose na odredbe dela II ove Povelje koje nisu prihvatili u vreme ratifikacije ili prihvatanja ili u notifikacijama koje su im sledile. Komitet ministara će s vremena na vreme odrediti u pogledu kojih odredaba će se tražiti takvi izveštaji, kao i formu u kojoj bi ti izveštaji trebalo da budu podneti.

Član 23 Upućivanje primeraka izveštaja i komentara

1. Svaka strana ugovornica uputiće primerke svojih izveštaja naznačenih u

članovima 21. i 22. onim svojim nacionalnim organizacijama koje su članovi međunarodnih organizacija poslodavaca i sindikatima, koji će biti pozvani u skladu sa članom 27, stav 2, da budu predstavljani na sastancima Vladin Komitet. Te organizacije će slati Generalnom sekretaru svaki komentar o izveštajima strana ugovornica. Generalni sekretar će proslediti kopiju ovih komentara navedenim stranama ugovornicama, moje mogu poželeti da odgovore.

2. Generalni sekretar će poslati kopije izveštaja država članica međunarodnim vladinim organizacijama koje imaju konsultativni status u Savetu Evrope i koje imaju posebne nadležnosti u pitanjima koja uređuje ova Povelja.

3. Izveštaji i komentari navedeni u članovima 21. i 22. i ovom članu će biti stavljene na raspolaganje javnosti na zahtev.

Član 24

Razmatranje izveštaja 1. Izveštaje koji se šalju Generalnom sekretaru u skladu sa članovima 21. i 22.

razmatraće Komitet nezavisnih eksperata, osnovan na osnovu člana 25. Komitet će pred sobom takođe imati sve komentare koji su upućeni Generalnom sekretaru u skladu sa stavom 1 člana 23. Na kraju razmatranja, Komitet nezavisnih eksperata će izraditi izveštaj koji sadrži zaključke Komiteta.

2. U vezi izveštaja navedenih u članu 21, Komitet nezavisnih eksperata će za navedene strane ugovornice oceniti jedan po jedan svaki pravni stav, usklađenost zakonodavstva i domaćeg zakonodavstva i prakse sa obavezama koje proističu iz Povelje.

3. Komitet nezavisnih eksperata može podneti zahtev za dodatne informacije i objašnjenja direktno stranama ugovornicama. Vezano sa time, Komitet nezavisnih eksperata, takođe, ukoliko je neophodno, može održati sastanak sa predstavnicima jedne strane potpisnice, na njegovu inicijativu ili na zahtev navedene strane ugovornice. Organizacije navedene u stavu 1 člana 23. će biti informisane.

4. Zaključci Komiteta nezavisnih eksperata će biti objavljeni i komunicirani od strane Generalnog sekretara Vladinom Komitetu, Parlamentarnoj Skupštini i organizacijama navedenim u stavu 1 člana 23. i stavu 2 člana 27.

Page 296: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

286

Član 25 Komitet nezavisnih eksperata

(Evropski komitet za socijalna prava) 1. Komitet eksperata sastojaće se od najviše devet članova, 2 člana koja bira

Parlamentarna Skupština većinom glasova datih sa liste eksperata s najvišim integritetom i opštepoznatom stručnošću u nacionalnim i međunarodnim socijalnim pitanjima, koju su sačinile strane ugovornice. Tačan broj određuje Komitet ministara

2. Članovi Komiteta biće imenovani za period od šest godina. Oni mogu biti ponovo imenovani.

3. Član Komiteta eksperata koji je imenovan da zameni člana čija služba nije istekla zadržaće svoj položaj do kraja mandata svoga prethodnika

4. Članovi Komiteta će obavljati funkcije pod individualnim titulama. Tokom trajanja njihovog položaja, oni ne mogu da obavljaju nijednu drugu funkciju koja nije u saglasnosti sa uslovima za nezavisnost, nepristrasnost i stanja raspoloživosti, koji se iziskuju za njihovu funkciju.

Član 26

Učešće u Međunarodnoj organizaciji rada Međunarodna organizacija rada biće pozvana da imenuje predstavnika koji će prisustvovati u svojstvu konsultanta prilikom odlučivanja u Komiteta eksperata.

Član 27 Vladinog komitet

1. Izveštaji, komentari i informacije strana ugovornica koji su komunicirani u skladu

sa stavovima 1 člana 23. i 3 člana 24. i izveštaji Komiteta nezavisnih eksperata biće podneti na razmatranje Vladinom komitetu.

2. Komitet će biti sastavljen od jednog predstavnika svake strane ugovornice. On će pozvati ne više od dve međunarodne organizacije poslodavaca i ne više od dve međunarodne sindikalne organizacije da pošalju posmatrače u svojstvu konsultanta na ovim sastancima. Štaviše, on može da konsultuje ne više od dva predstavnika međunarodnih nevladinih organizacija koje imaju savetodavni status pri Savetu Evrope u pogledu pitanja za koja su te organizacije posebno kvalifikovane prema ovoj Povelji.

3. Komitet će pripremiti odluke za Komitet ministara. Posebno, u pogledu izveštaja Komiteta nezavisnih stručnjaka i strana ugovornica, on će izabrati, navodeći razloge za njegov izbor, na osnovu razmatranja socijalnih, ekonomskih i drugih politika za situacije koje, prema njegovom mišljenju, će biti tema preporuka za svaku navedenu stranu ugovornicu, u skladu sa članom 28. Povelje. On će podneti izveštaj Komitetu Ministara koji će biti objavljen.

4. Na osnovu njegovih nalaza za opšte sprovođenje Socijalne Povelje uopšteno, Vladin Komitet može podneti predloge Komitetu Ministara kojim se teži sprovođenje studija za socijalna pitanja i za članove Povelje koje se mogu aktuelizovati.

Page 297: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

287

Član 28 Komitet Ministara

1. Dvotrećinskom većinom članova koji imaju pravo da prisustvuju sastancima

Komiteta, Komitet ministara može, na osnovu izveštaja Vladinog Komiteta, usvojiti rezoluciju koja pokriva celokupni ciklus nadgledanja i sadrži individualne preporuke za navedene strane ugovornice.

2. Imajući u vidu preporuke koje da Vladin Komitet prema stavu 4 člana 27, Komitet Ministara će doneti odluke kako smatra opravdanim.

Član 29

Parlamentarna Skupština Generalni sekretar Saveta Evrope, u cilju održavanja periodičnih plenarnih debata, proslediće Parlamentarnoj Skupštini zaključke Komiteta nezavisnih eksperata i Vladinog Komiteta, kao i rezolucije Komiteta Ministara.“

Član D Kolektivne žalbe

Odredbe Dodatnog protokola uz Evropsku socijalnu povelju koje predviđaju sistem kolektivnih žalbi primenjuju se na obaveze iz Povelje a za države koje su ratifikovale Protokol. 2. Država koja nije prihvatila Dodatni protokol uz Evropsku socijalnu povelju koji predviđa sistem kolektivnih žalbi, može, u trenutku kada deponuje instrumente ratifikacije saglasnosti ili prihvatanja, Povelje, ili naknadno, da izjavi u posebnom obaveštenju koje uputi generalnom sekretaru Saveta Evrope da prihvata nadzor nad poštovanjem obaveza sadržanih u Povelji u skladu sa procedurom koju predviđa pomenuti Protokol. Postupak za kolektivne tužbe je predstavljen u Dopunskom protokolu Povelje iz 1995. Godine, čiji je tekst naveden ispod:

Član 1 Strane ugovornice ovog Protokola priznaju pravo sledećim organizacijama da podnesu tužbe o navodnoj nezadovoljavajućoj primeni Povelje:

(a) međunarodnim organizacijama poslodavaca i sindikata koje pominje stav 2 člana 27. Povelje,

(b) ostalim međunarodnim nevladinim organizacijama koje imaju savetodavni status u Savetu Evrope i nalaze se na listi Vladinog komiteta ustanovljenoj posebno za ove potrebe,

(c) reprezentativnim nacionalnim organizacijama poslodavaca i sindikata pod jurisdikcijom države ugovornice protiv koje su one pokrenule tužbu,

Page 298: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

288

Član 2 1. Svaka država ugovornica može, kada izrazi svoj pristanak da se obaveže na

poštovanje ovog Protokola, u skladu sa odredbama člana 13, ili u bilo kom kasnijem trenutku, izjaviti da priznaje pravo bilo koje druge reprezentativne nacionalne nevladine organizacije pod njenom jurisdikcijom, koja ima posebnu stručnost u pitanjima o kojima govori Povelja, da protiv nje pokrenu tužbu.

2. Takva deklaracija može se dati za određeni period. 3. Deklaracija će biti deponovana kod Generalnog sekretara Saveta Evrope, koji će

njene kopije proslediti stranama ugovornicama i objaviti ih.

Član 3 Međunarodne nevladine organizacije i nacionalne nevladine organizacije o kojima govori član 1. b i član 2 mogu da pokrenu žalbe u skladu sa propisanom i predviđenom procedurom samo u odnosu na ona pitanja u pogledu kojih im je priznata posebna stručnost.

Član 4 Žalba mora da bude upućena u pismenoj formi, mora da se odnosi na odredbe Povelje koje je prihvatila dotična strana ugovornica i mora da ukaže na to u kom pogledu dotična država nije obezbedila zadovoljavajuću primenu ove odredbe.

Član 5 Svaka tužba se podnosi Generalnom sekretaru koji će registrovati njen prijem, obavestiti dotičnu državu ugovornicu i odmah je proslediti Komitetu nezavisnih eksperata.

Član 6 Komitet nezavisnih eksperata može zatražiti od dotične države ugovornice i od organizacije koja je uložila tužbu da podnesu pismene informacije i zapažanja o dopustivosti tužbe u okviru vremenskih rokova koji budu propisani.

Član 7 1. Ukoliko odluči da je tužba prihvatljiva, Komitet nezavisnih eksperata će obavestiti

državu ugovornicu Povelje preko Generalnog sekretara. On će zatražiti od države ugovornice i organizacije koja je pokrenula tužbu da podnesu, u vremenskom roku koji će biti propisan, sva relevantna pisana objašnjenja ili informacije, kao i od drugih strana ugovornica ovog Protokola da podnesu sve komentare koje žele da podnesu u okviru istog vremenskog roka.

2. Ukoliko su tužbu pokrenuli nacionalna organizacija poslodavaca ili nacionalni sindikat ili neka druga nacionalna ili međunarodna nevladina organizacija,

Page 299: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

289

Komitet nezavisnih eksperata će preko Generalnog sekretara obavestiti međunarodnu organizaciju poslodavaca ili sindikata koje pominje stav 2 člana 27. Povelje, i pozvati ih da podnesu zapažanja u vremenskom roku koji bude propisan.

3. Na osnovu objašnjenja, informacija ili zapažanja podnetih na osnovu stavova 1 i 2, strana ugovornica i organizacija koja je podnela tužbu mogu da podnesu dodatne pismene informacije ili zapažanja u vremenskom roku koji propiše Komitet nezavisnih eksperata.

4. Tokom ispitivanja tužbe Komitet nezavisnih eksperata može organizovati i javnu raspravu sa predstavnicima strana.

Član 8

1. Komitet nezavisnih eksperata će pripremiti izveštaj u kojem će opisati korake koji

su preduzeti kako bi se ispitala tužba i predstaviti svoje zaključke o tome da li je ili nije strana ugovornica obezbedila zadovoljavajuću primenu odredaba Povelje o kojima govori žalba.

2. Izveštaj će biti prosleđen Komitetu ministara. Takođe će biti prosleđen organizaciji koja je podnela tužbu i stranama ugovornicama Povelje, koje neće imati slobodu da ga objave. Biće prosleđen Parlamentarnoj skupštini i objavljen u isto vreme kao i rezolucija koju pominje član 9 ili u drugom trenutku ili u periodu ne dužem od četiri meseca pošto je izveštaj prosleđen Komitetu ministara.

Član 9

1. Na osnovu izveštaja Komiteta nezavisnih eksperata, Komitet ministara usvaja

rezoluciju većinom glasova onih članova koji budu glasali. Ukoliko Komitet nezavisnih eksperata utvrdi da Povelja nije bila primenjena na zadovoljavajući način, Komitet ministara će usvojiti, dvotrećinskom većinom onih koji glasaju, preporuku upućenu dotičnoj državi ugovornici. U oba slučaja pravo glasa biće ograničeno samo na države ugovornice Povelje.

2. Na zahtev države ugovornice u pitanju Komitet ministara može dvotrećinskom većinom strana ugovornica Povelje odlučiti, u slučajevima kada izveštaj Komiteta nezavisnih eksperata pokreće neka nova pitanja, da konsultuje Vladin komitet.

Član 10

Strana ugovornica u pitanju će pružiti informacije o merama koje je preduzela da sprovede u delo preporuku Komiteta ministara u sledećem izveštaju koji bude podnosila Generalnom sekretaru u skladu sa članom 21 Povelje

Član 11 Članovi od 1 do 10 ovog Protokola biće takođe primenjivani na članove dela II prvog Dodatnog protokola uz Povelju u odnosu na države članice tog Protokola, u stepenu u kom su ovi članovi prihvaćeni.

Page 300: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

290

Član 12 Države članice ovog Protokola smatraju da prvi stav dodatka Povelji, koji se odnosi na deo III, glasi ovako: „Smatra se da Povelja sadrži pravne obaveze međunarodnog karaktera, čija je primena podložna samo nadzoru koji je predviđen u delu IV i u odredbama ovog Protokola“.

Deo V

Član E Nediskriminacija

Uživanje prava predviđenih ovom Poveljom biče obezbeđeno bez ikakve diskrimi-nacije na osnovu rase, boje, pola, jezika, vere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porekla, zdravlja, pripadnosti nacionalnoj manjini, rođenju ili drugom statusu.

Član F Derogiranje u vreme rata ili javne opasnosti

1. U vreme rata ili druge javne opasnosti koja ugrožava život nacije, bilo koja strana

ugovornica može da preduzme mere koje derogiraju njene obaveze prema ovoj Povelji do obima koji je striktno odredjen okolnostima date situacije, pod uslovom da takve mere nisu nesaglasne sa njenim drugim obavezama prema medjunarodnom pravu.

2. Svaka strana ugovornica koja je koristila pravo derogacije će, u razumnom roku, redovno informisati Generalnog sekretara o merama koje je preduzela i o razlozima zašto ih je preduzela. Ona će, takođe, obavestiti Generalnog sekretara kada takve mere prestanu da budu na snazi i kada odredbe Povelje koje je prihvatila ponovo počnu da se primenjuju.

Član G

Ograničenja 1. Kada se prava i principi navedeni u delu i efikasno ostvaruju, a njihovo efikasno

ostvarivanje je predvidjeno u delu II, oni neće biti podložni nikakvim ograničenjima ili ograničenjima koji nisu predviđena u tim delovima, osim onih koja su predviđena zakonom i neophodna u demokratskom društvu radi zaštite prava i sloboda drugih ili radi zaštite javnog interesa, nacionalne bezbednosti, javnog zdravlja, ili morala.

2. Ograničenja koja su dopustiva prema ovoj Povelji u odnosu na prava i obaveze sadržane u njoj neće se primenjivati ni u jednu drugu svrhu, osim one radi koje su predvidjena.

Page 301: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

291

Član H Odnosi izmedju Povelje i unutrašnjeg prava ili medjunarodnih sporazuma

Odredbe ove Povelje neče dovoditi u pitanje unutrašnje pravo ili bilo koji bilateralni ili multilateralni ugovor, konvenciju ili sporazum koji su več na snazi, ili mogu stupiti na snagu, a pružaju povoljniji tretman zaštićenim osobama.

Član I Sprovođenje u život preuzetih obaveza

1. Bez dovođenja u pitanje metoda primene predviđenih ovim članovima, relevantne

odredbe članova od 1. do 31. Dela II ove Povelje sprovodiče se u život: (a) zakonima ili propisima (b) sporazumima između poslodavaca ili organizacija poslodavaca sa radničkim

organizacijama, (c) kombinacijom ova dva metoda, (d) ostalim odgovarajučim metodama.

2. Smatraće se da je poštovanje obaveza koje proizilaze iz odredaba stavova 1, 2, 3, 4, 5 i 7 člana 2, stavova 4, 6 i 7 člana 7, stavova 1, 2, 3 i 5 člana 10 i članova 21 i 22 dela ove Povelje delotvorno ukoliko se ove odredbe primenjuju u skladu sa stavom 1 ovog člana na veliku većinu dotićnih radnika.

Član J

Amandmani 1. Svaki amandman na delove I i II ove Povelje koji ima za cilj proširenje prava

zajemčenih ovom Poveljom kao i bilo koji amandman na delove od III do VI, koji predlože strana ugovornica ili Vladin komitet, biće prosleđen Generalnom sekretaru Saveta Evrope, koji će ga proslediti dalje članicama Povelje.

2. Svaki amandman predložen u skladu sa odredbama prethodnog stava ispitače Vladin komitet i podneče usvojeni tekst Komitetu ministara na usvajanje posle konsultacija sa Parlamentarnom skupštinom. Pošto ga prihvati Komitet ministara, ovaj tekst če biti prosleđen stranama ugovornicama na usvajanje.

3. Svaki amandman na delove I i II ove Povelje stupiće na snagu, u odnosu na one strane koje su ga prihvatile, prvog dana u mesecu posle isteka perioda od mesec dana posle datuma kada su tri strane ugovornice obavestile Generalnog sekretara da su ga privatile.

4. U odnosu na bilo koju stranu koja ga kasnije prihvati, amandman će stupiti na snagu prvog dana u mesecu pošto je istekao period od mesec dana od datuma kada je ta strana obavestila Generalnog sekretara o svom pristanku.

5. Bilo koji amandman na delove od III do VI ove Povelje stupiće na snagu prvog dana meseca pošto protekne period od mesec dana od datuma kada su sve države obavestile Generalnog sekretara da ga prihvataju.

Page 302: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

292

Deo VI

Član K Potpis, ratifikacija i stupanje na snagu

1. Ova Povelja biće otvorena za potpis državama članicama Saveta Evrope. Može

biti ratifikovana, prihvaćena ili odobrena. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja biće deponovani kod Genralnog sekretara Saveta Evrope.

2. Ova Povelja će stupiti na snagu prvog dana meseca pošto istekne period od mesec dana posle datuma kada tri države članice Saveta Evrope izraze svoj pristanak da se obavežu Poveljom u skladu sa prethodnim stavom.

3. U pogledu svake države članice koja kasnije izjavi svoju spremnost da se obaveže na poštovanje Povelje, ona će stupiti na snagu prvog dana meseca posle isteka perioda od mesec dana posle datuma deponovanja njenih instrumenata ratifikacije, pristupanja ili prihvatanja.

Član L

Teritorijalna primena 1. Ova Povelja primenjivaće se na matičnu teritoriju svake strane ugovornice. Svaka

potpisnica može, u vreme potpisivanja ili deponovanja instrumenata ratifikacije, pristupanja ili prihvatanja, da deklaracijom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope odredi teritoriju koju će smatrati svojom matičnom teritorijom za ovu svrhu.

2. Svaka strana ugovornica može, u vreme potpisivanja ili deponovanja instrumenata ratifikacije, pristupanja ili prihvatanja ove Povelje, ili u bilo kom kasnijem trenutku, da putem notifikacije upućene Generalnom sekretaru Saveta Evrope izjavi da će se Povelja proširiti u celini ili delimično na teritoriju koja nije matična ili na teritorije koje se određene navedenom deklaracijom za čije je medjunarodne odnose ona odgovorna ili za koje preuzima medjunarodnu odgovornost. Ona će u deklaraciji odrediti članove ili stavove dela II Povelje koje prihvata kao obavezujuće u pogledu teritorija navedenih u deklaraciji.

3. Povelja će se proširiti na teritoriju ili teritorije navedene u gorepomenutoj deklaraciji počev od prvog dana meseca posle isteka perioda od mesec dana od datuma kada je Generalni sekretar primio notifikaciju takve deklaracije.

4. Svaka strana ugovornica može kasnije izjaviti notifikacijom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope da u pogledu jedne ili više teritorija na koje je Povelja proširena u skladu sa stavom 2 ovog člana, ona prihvata kao obavezujuće sve članove ili numerisane stavove koje još nije prihvatila u pogledu te teritorije ili tih teritorija. Takve obaveze date naknadno smatrače se integralnim delom originalne deklaracije u pogledu teritorije o kojoj je reč, i imače isti efekat od prvog dana meseca posle isteka perioda od mesec dana posle datuma notifikacije Generalnom sekretaru.

Page 303: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

293

Član M Otkazivanje

1. Svaka strana ugovornica može otkazati Povelju tek na kraju petogodišnjeg perioda

od datuma kada je Povelja za nju stupila na snagu, ili na kraju svakog narednog perioda od dve godine i, u svakom slučaju, šest meseci posle obaveštenja Generalnog sekretar Saveta Evrope, a on će o tome obavestiti druge strane ugovornice.

2. Svaka strana ugovornica može u skladu sa odredbama navedenim u prethodnim stavovima da otkaže svaki član ili stav dela II ove Povelje koji je usvojila, pod uslovom da broj članova ili stavova koji obavezuju stranu ugovornicu nikada nije manji od šesnaest u prethodnom i šezdeset tri u potonjem slučaju, kao i da će ovaj broj članova ili stavova i dalje podrazumevati članove koje je strana ugovornica odabrala medju onima koji su posebno pomenuti u članu A, stav 1, podstav (b).

3. Svaka strana ugovornica može da otkaže postojeću Povelju ili bilo koji od njenih članova ili stavova iz Dela II Povelje, pod uslovima navedenim u stavu 1 ovog člana u pogledu bilo koje teritorije na koju je pomenuta Povelja primenjiva deklaracijom koja je data u skladu sa stavom 2 člana L.

Član N

Dodatak Dodatak ovoj Povelji biće njen integralni deo.

Član O Notifikacije

Generalni sekretar Saveta Evrope obavestiće države članice Saveta Evrope i Generalnog direktora Međunarodne organizacije rada o:

(a) svakom potpisu, (b) svakom deponovanju instrumenata ratifikacije, pristupanja ili prihvatanja (c) svakom datumu stupanja na snagu ove Povelje u skladu sa članom K (d) svakoj deklaraciji datoj u primeni članova A, stavova 2 i 3, D, stavova 1 i 2,

F, stava 2 i L stavova 1,2,3 i 4. (e) svakom amandmanu u skladu sa članom J (f) svakom otkazivanju u skladu sa članom M (g) svakom drugom aktu, notifikaciji ili dopisu u vezi sa ovom Poveljom.

Kao svedoci, dolepotpisani, propisno ovlašćeni predstavnici, potpisali su ovu izmenjenu Povelju. Sačinjeno u Strazburu, 3. maja 1996. godine na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji če biti deponovan u arhiv Saveta Evrope. Generalni sekretar će dostaviti overenu kopiju svakoj državi članici Saveta Evrope i Generalnom direktoru Međunarodne organizacije rada.

Page 304: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

294

Dodatak izmenjenoj Evropskoj socijalnoj povelji

Obim izmenjene Evropske socijalne povelje u pogledu zaštičenih lica 1. Ne dovodeći u pitanje član 12, stav 4 i član 13, stav 4, osobe koje štite članovi od

1 do 17 i od 20 do 31 podrazumevaju i strance samo dok su državljani drugih država članica koji imaju zakonitu dozvolu boravka ili redovan radni odnos u okviru teritorije dotične države, podrazumevajući da bi ove članove trebalo tumačiti u svetlu odredaba članova 18 i 19. Ovo tumačenje neće ograničiti primenu sličnih odredaba od strane država ugovornica i na druga lica.

2. Svaka strana će dodeliti licima koja imaju položaj izbeglica prema Konvenciji o statusu izbeglica koja je potpisana 28.jula 1951. godine u éenevi i Protokolu od 31. januara 1967. godine i zakonito borave na njenoj teritoriji najpovlašćeniji mogući tretman, a u svakom slučaju ne slabiji od položaja u skladu sa obavezama koje su prihvatile države članice pomenute Konvencije i u skladu sa svim ostalim međunarodnim instrumentima koji se primenjuju na ove izbeglice.

3. Svaka strana će dodeliti licima bez državljanstva u smislu Konvencije o statusu lica bez državljanstva, sačinjene u Njujorku 28. septembra 1954. godine, i koji zakonito borave na njenoj teritoriji, najpovoljniji moguči tretman, a u svakom slučaju ne manje povoljan od tretmana u skladu sa obavezama koje su strane prihvatile u skladu sa pomenutim instrumentom i ostalim međunarodnim instrumentima koji se primenjuju na lica bez državljanstva.

Deo I, stav 18 i Deo II, član 18, stav 1

Smatra se da se ove odredbe ne odnose na pitanje ulaska na teritorije strana ugovornica i da ne dovode u pitanje odredbe Evropske konvencije o nastanjivanju koja je potpisana u Parizu 13. decembra 1955. godine.

Deo II

Član 1, stav 2 Ova odredba neće biti tumačena kao zabrana ili ovlašćenje bilo kakve bezbednosne sindikalne klauzule ili prakse.

Član 2, stav 6 Strane mogu osigurati da ove odredbe neče biti primenjivane:

(a) na radnike koji imaju ugovorni odnos ili odnos zaposlenja čija ukupna dužina ne prelazi jedan mesec i/ili sa radnom nedeljom koja nije duža od osam časova.

(b) kada je ugovor ili odnos zaposlenja uzročne ili specifične prirode ukoliko je, u ovim slučajevima neprimenjivanje opravdano objektivnim razlozima.

Page 305: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

295

Član 3, stav 4 Smatra se da će se, radi ispunjenja ovih odredaba, funkcije, organizacija i uslovi ovih usluga utvrđivati nacionalnim zakonima i propisima, kolektivnim porazumima ili na druge načine koji odgovaraju nacionalnim uslovima.

Član 4, stav 4 Smatra se da ova odredba neće zabraniti hitno otpuštanje u slučaju ozbiljnih prekršaja.

Član 4, paragraf 5 Smatra se da strana ugovornica ispunjava obaveze koje podrazumeva ovaj stav ukoliko se ne dozvoljava da velika većina radnika trpi smanjenje plata na osnovu zakona ili kolektivnog ugovora ili samovoljne ocene, uz izuzetak onih lica koja nisu pokrivena ovom odredbom

Član 6, stav 4 Smatra se da svaka strana ugovornica može, koliko se to na nju odnosi, da reguliše uživanje prava na štrajk zakonom, pod uslovom da bilo koje drugo ograničenje dotičnog prava može da bude opravdano u skladu sa uslovima koje predviđa član G.

Član 7, stav 2 Ova odredba ne sprečava strane ugovornice da u svom zakonodavstvu predvide da mlade osobe koje još nisu dosegle minimalni predviđeni uzrast mogu obavljati rad samo ukoliko je takav rad apsolutno neophodan za njihovu profesionalnu obuku i kada se taj rad sprovodi u skladu sa uslovima koje su propisale nadležne vlasti a kada su preuzete mere da se zaštite zdravlje i bezbednost ovih mladih osoba.

Član 7, stav 8 Smatra se da strana ugovornica ispunjava obavezu predviđenu ovim stavom ukoliko ispunjava duh ove obaveze tako što če zakonom predvideti da velika većina osoba mlađih od osamnaest godina neće biti angažovana na noćnom radu.

Član 8, stav 2 Ova odredba neče biti tumačena kao da uspostavlja apsolutnu zabranu. Izuzeci su mogućni, na primer, u sledećim slučajevima:

(a) ako je zaposlena žena kriva za nepravilnosti koje opravdavaju prestanak zaposlenja

(b) ako je dotično preduzetništvo prestalo da postoji (c) ako je istekao period koji je predviđen ugovorom o zaposlenju.

Page 306: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

296

Član 12, stav 4 Reči ìzavisno od uslova postavljenih takvim sporazumimaî u uvodu ovog stava upotrebljene su da podrazumevaju da se između ostalog, u pogledu pogodnosti koje su dostupne nezavisno od doprinosa od osiguranja, strana ugovornica može zahtevati okončanje propisanog vremena boravka pre nego što se dodele takve pogodnosti državljanima drugih strana.

Član 13, stav 4 Vlade koje nisu članice Evropske konvencije o socijalnoj i medicinskoj pomoći mogu ratifikovati Povelju u odnosu na ovaj stav ako obezbede državljanima drugih strana tretman koji je u skladu sa odredbama pomenute Konvencije.

Član 16 Smatra se da zaštita predviđena ovom odredbom podrazumeva porodice sa jednim roditeljem.

Član 17 Smatra se da ova odredba štiti sve osobe mlađe od osamnaest godina, osim ako se, prema zakonu koji se primenjuje na decu većina ostvaruje ranije, ne dovodeći u pitanje ostale posebne odredbe Povelje, posebno član 7. Ovo ne podrazumeva obavezu da se obezbedi obavezno obrazovanje do gorepome-nutog uzrasta.

Član 19, stav 6 Radi primene ove odredbe, podrazumeva se da izraz ìporodica stranog radnikaî obuhvata makar bračnog druga i decu koja nisu u braku, sve dok se smatraju maloletnicima u državi u kojoj su i dok zavise od radnika migranata.

Član 20 1. Smatra se da pitanja socijalnog osiguranja, kao i druge odredbe koje se odnose na

doprinose u slučaju nezaposlenosti, starosti i opstanka, mogu da budu isključene iz obima ovog člana.

2. Odredbe koje se odnose na zaštitu žena, posebno u pogledu trudnoće, porođaja i perioda posle rođenja deteta, neće se smatrati diskriminacijom o kojoj se govori u ovom članu.

3. Ovaj član neče sprečiti usvajanje posebnih mera koje imaju za cilj uklanjanje de facto nejednakosti.

4. Posao koji se, zbog svoje prirode ili konteksta u kojem se sprovodi, može poveriti samo osobi određenog pola, može biti isključen iz obima ovog člana ili nekih njegovih odredaba. Ova odredba se ne može tumačiti kao zahtev državama da u

Page 307: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

297

svoje zakone ili propise unesu listu poslova koji, zbog svoje prirode ili konteksta u kojem se sprovode, mogu biti rezervisani za osobe određenog pola.

Članovi 21 i 22

1. Radi primene ovih članova izraz ìradnički predstavniciî označava lica koja kao

takve priznaju nacionalno zakonodavstvo ili praksa. 2. Izraz ìnacionalno zakonodavstvo ili praksaî obuhvata, prema konkretnoj prilici,

pored zakona i propisa, kolektivne sporazume, ostale sporazume između poslodavaca i radnika, običaje, kao i relevantnu sudsku praksu.

3. Radi primene ovih članova izraz ìpreduzetništvoî podrazumeva skup raznih komponenti, sa ili bez pravne ličnosti, koje proizvode dobra ili usluge radi finansijske dobiti i sa sposobnošću da odrede sopstvenu tržišnu politiku.

4. Smatra se da verske ustanove i njihove institucije mogu da budu isključene iz primene ovih članova, čak i ako se prihvati da su ove ustanove ìpreduzetništvaî u okviru značenja predviđenog stavom 3. Organizacije koje sprovode aktivnosti koje su inspirisane određenim idealima ili rukovođene određenim moralnim konceptima, idealima ili konceptima koji su zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom, mogu se isključiti iz primene ovih članova do stepena potrebnog da se zaštiti orijentacija preduzetništva.

5. Ukoliko se u državi prava sadržana u ovim članovima uživaju u različitim organizacijama i preduzetništvima, smatra se da dotična država ispunjava obaveze koje proizilaze iz ovih odredaba.

6. Strane mogu da isključe iz obima primene ovih članova ona preduzetništva koja zapošljavaju manje od određenog broja radnika, što se određuje nacionalnim zakonima ili praksom.

Član 22

1. Ova odredba ne pogađa ni ovlašćenja ni obaveze država u pogledu usvajanja

zdravstvenih ili bezbednosnih propisa na radnom mestu, niti ovlašćenja ili odgovornosti tela koja se bave nadzorom nad njihovom primenom.

2. Izraz ìdruštvene i društveno-kulturne službe i pogodnostiî podrazumeva da se odnosi na društvene i društveno-kulturne pogodnosti za radnike koje obezbeđuju neka preduzetništva kao što su socijalna pomoć, sportski tereni, prostorije za majke s decom, bibliteke, dečji kampovi za odmor i drugo.

Član 23, stav 1

Da bi se primenio ovaj stav, izraz ìdok god je mogućnoî odnosi se na fizičke, psihičke i intelektualne kapacitete starijih lica.

Član 24 1. Smatra se da za potrebe ovog člana izraz ìokončanje zaposlenjaî ili ìokončanoî

znači okončanje zaposlenja na inicijativu poslodavca.

Page 308: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

298

2. Smatra se da ovaj član pokriva sve radnike, ali da Strane mogu da isključe deo ili celokupnu zaštitu sledečih kategorija zaposlenih lica: (a) radnike koji su angažovani ugovorom o zaposlenju na određen period ili za

određeni zadatak. (b) radnike koji prolaze kroz probni rad ili kvalifikacioni period zaposlenja, pod

uslovom da je ovo određeno unapred i na razuman rok trajanja. (c) radnike koji su angažovani za poseban zadatak ili na kraći period.

3. Radi primene ovog člana, sledeći razlozi neče predstavljati valjane osnove za okončanje zaposlenja (a) članstvo u sindikatu ili sindikalne aktivnosti van radnog vremena ili, uz

pristanak poslodavca, u radno vreme (b) traženje službe, ako se deluje ili se delovalo u svojstvu radničkog

predstavnika (c) podnošenje žalbe ili učešče u postupku protiv poslodavca u kojem se navode

kršenja propisa ili obračanje nadležnim upravnim vlastima, (d) rasa, boja, pol, bračni status, porodične odgovornosti, trudnoća, vera,

političko mišljenje, nacionalno ili socijalno poreklo, (e) roditeljsko odsustvo, (f) privremeno odsustvo sa posla usled bolesti ili povrede.

4. Smatra se da će nadoknada ili druga adekvatna pomoć u slučaju okončanja zaposlenja bez valjanih razloga biti određena nacionalnim zakonima ili propisima, kolektivnim sporazumima ili na drugi način koji odgovara nacionalnim uslovima.

Član 25

1. Smatra se da kompetentne nacionalne vlasti mogu, posle konsultacija sa

organizacijama poslodavaca i radnika, isključiti određene kategorije radnika iz zaštite koju obezbeđuje ovaj član zbog posebne prirode odnosa zaposlenja.

2. Smatra se da definiciju izraza ìnesolventnostî mora da odredi nacionalni zakon ili praksa.

3. Radnička potraživanja o kojima govori ova odredba mogu barem da uključe: (a) radnička potraživanja plata koje se odnose na propisani period, koji ne sme da

bude kraći od tri meseca prema sistemu privilegija niti od osam nedelja prema garantovanom sistemu, pre nesloventnosti ili okončanja zaposlenja;

(b) radničko potraživanje za plaćene praznične dane, koje je rezultat rada obavljenog tokom godine u kojoj je došlo do nesolventnosti ili okončanja zaposlenja

(c) radnička potraživanja u odnosu na iznose u pogledu drugih tipova plaćenog odsustva koje se odnosi na određeni period, koji neće biti kraći od tri meseca prema sistemu privilegija niti kraći od šest nedelja prema garantovanom sistemu, pre insolventnosti ili okončanja zaposlenja.

4. Nacionalni zakoni ili propisi mogu da ograniče zaštitu radničkih potraživanja na propisani iznos, koji če biti na društveno prihvatljivom nivou.

Page 309: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

299

Član 26 Smatra se da ovaj član ne zahteva usvajanje novih zakona. Smatra se da stav 2 ne pokriva seksualno zlostavljanje.

Član 27 Smatra se da se ovaj član primenjuje na muškarce i žene koji imaju porodičnue odgovornosti prema svojoj izdržavanoj deci, kao i prema drugim članovima porodice kojima je očigledno potrebna njihova briga ili podrška, kada su takve odgovornosti ograničene njihovim sposobnostima da pripreme, otpočnu ili unaprede ekonomsku aktivnost ili učestvuju u njoj. Izraz, ìizdržavana decaî ili ìostali članovi njihovih neposrednih porodica kojima je očigledno potrebna njihova briga ili podrškaî podrazumeva lica koja kao takva definiše nacionalno zakonodavstvo dotične države.

Članovi 28 i 29 Da bi se primenio ovaj član, izraz ìradnički predstavniciî označava lica koja su kao takva priznata u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom ili praksom.

Deo III Smatra se da Povelja sadrži pravne obaveze međunarodnog karaktera, čije je sprovođenje u život pod isključivim nadzorom predviđenim delom IV.

Član A, stav 1 Smatra se da numerisani stavovi mogu da obuhvate članove koji se sastoje od samo jednog stava.

Član B, stav 2 U cilju sprovođenja u život stava 2 člana B, odredbe izmenjene Povelje korespondiraju s odredbama Povelje sa istim brojem stava i člana uz izuzetak:

(a) člana 3, stav 2 izmenjene Povelje koji korespondira sa članom 3, stavovima 1 i 3 Povelje,

(b) člana 3, stava 3 izmenjene Povelje koji korespondira sa članom 3, stavovima 2 i 3 Povelje,

(c) člana 10, stav 5 izmenjene Povelje koji korespondira sa članom 10, stav 4 Povelje,

(d) člana 17, stav 1 izmenjene Povelje, koji korespondira sa članom 17 Povelje.

Page 310: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

300

Deo V

Član E Diferencirani tretman koji se zasniva na objektivnom i razumnom opravdanju neće se smatrati diskriminatorskim.

Član F Izraz ìu vreme rata ili druge javne opasnostiî podrazumevače i pretnju miru.

Član I Smatra se da se radnici koji su isključeni u skladu sa dodatkom članovima 21 i 22, ne uzimaju u obzir prilikom određivanja broja dotičnih radnika.

Član J Izraz i amandmani biće proširen tako da pokrije dodatak novih članova Povelje.

Page 311: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

301

7. Evropska konvencija o sprečavanju mučenja i nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka EVROPSKA KONVENCIJA O SPREČAVANJU MUČENJA I NEČOVEČNIH

ILI PONIŽAVAJUĆIH KAZNI ILI POSTUPAKA Države članice Saveta Evrope, potpisnice ove konvencije, Vodeći računa o odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Podsećajući da, prema članu 3. pomenute Konvencije “niko se ne sme podvrgn uti mučenju ili nečovečnom, odnosno ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju”, Konstatujući da osobe koje smatraju da su žrtve prekršaja člana 3. mogu da se koriste mehanizmima koje predviđa ova Konvencija, Uverene da se zaštita osoba lišenih slobode od mučenja i nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka može pojačati vansudskim sredstvima preventivnog karaktera koja se zasnivaju na posetama, Složile su se u sledećem:

Poglavlje 1

Član 1 Ustanovljava se Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (u daljem tekstu: Komitet). Komitet putem poseta osobama lišenim slobode ispituje kako se prema njim a postupa sa ciljem da, ukoliko je potrebno, poveća zaštitu tih osoba od mučenja i nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.

Član 2 Svaka Strana ugovornica će dozvoliti da se, u skladu sa ovom Konvencijom, sprovode posete osobama koje su javne vlasti lišile slobode u svakom mestu koje je u okviru njene nadležnosti.

Član 3 Komitet i odgovorne državne vlasti Strane ugovornic e u pitanju će međusobno sarađivati u primeni ove Konvencije.

Page 312: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

302

Poglavlje 2

Član 4 1. Komitet se sastoji od onoliko članova koliko ima Strana ugovornica. 2. Članovi Komiteta se biraju iz redova osoba visokih moralnih kvaliteta koje su

priznati stručnjaci za oblast ljudskih prava ili koje imaju profesionalno iskustvo u oblastima pokrivenim ovom Konvencijom.

3. Ista država ne može imati u Komitetu više od je dnog svog državljanina. 4. Članovi, izbrani u ličnom svojstvu, nezavisni su i nepristrasni i na raspolaganju su

Komitetu radi efikasnog obavljanja svojih dužnosti.

Član 51

1. Članove Komiteta bira Komitet ministara Saveta Evrope apsolutnom većinom

glasova, sa liste imena koju priprema Biro Savetodavne skupštine Saveta Evrope; svaka nacionalna delegacija strana zastupljenih u Savetodavnoj skupštini predlaže tri kandidata, od kojih su bar dvojica nje ni državljani.

2. Kada se bira član Komiteta u odnosu na državu koja nije članica Saveta Evrope, Biro Savetodavne skupštine poziva parlament te države da predloži tri kandidata od kojih će najmanje dvojica biti njeni državljani. Komitet m inistara vrši izbor posle konsultacija sa dotičnom državom ugovornicom.

3. Isti postupak se primenjuje i prilikom popunjavanja upražnjenih mesta. 4. Članovi komiteta biraju se za period od četiri godine. Oni se mogu dva puta

ponovo birati. Međutim, od članova izabranih prilikom prvog izbora mandati tri člana ističu na kraju druge godine. Članove čiji mandat ističe posle dve godine određuje žrebom generalni sekretar Saveta Evrope neposre dno pošto su obavljeni prvi izbori.

5. Da bi se obezbedilo da se, koliko je to moguće, jedna polovina članstva Komiteta obnavlja svake dve godine, Komitet ministara može pre svakih sledećih izbora odlučiti da mandat ili mandati jednog ili više članova koji budu izabrani traju duže ili kraće od četiri godine, ali ne duže od šest i ne kraće od dve godine.

6. Kada je reč o više mandata, a Komitet ministara primenjuje pre thodni stav, generalni sekretar Saveta Evrope žrebom raspoređuje mandate neposredno posle izbora.

Član 6

1. Komitet se sastaje na sednicama zatvorenim za javnost. Za kvorum je potrebno

prisustvo većine članova. Odluke Komiteta donosi većina prisutnih članova, shodno odredbama člana 10, odeljka 2.

2. Komitet usvaja svoj poslovnik. 3. Generalni sekretar Saveta Evrope obezbeđuje rad Sekretarijata Komiteta.

                                                            1 Tekst izmenjen slodno odredbama Protokola broj 1 (ETS No. 151) i Protokola broj 2 (ETS No. 152).

Page 313: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

303

Poglavlje 3

Član 7 1. Komitet organizuje posete mestima pomenutim u članu 2. Osim periodičnih

poseta, Komitet može organizovati i one posete kakve on proceni da okolnosti to zahtevaju.

2. Po pravilu, posete sprovode bar dva člana Komiteta. Ukoliko Komitet proceni da je to neophodno, može zatražiti pomoć eksperata ili prevodilaca.

Član 8

1. Komitet obaveštava vladu Strane u pitanju o svo jim namerama da obavi posetu.

Po upućivanju takvog obaveštenja, Komitet može u svako dob a posetiti bilo koje mesto pomenuto u članu 2.

2. Strana ugovornica osigurava sledeće olakšice za članove Komiteta da bi oni mogli da sprovode svoja zaduženja: (a) mogućnost pristupa njenoj teritoriji i putovanja po zemlji bez ograničenja; (b) potpune informacije o svim mestima u kojima se nalaze osobe lišene slobode; (c) neograničen pristup svim mestima u kojima se nalaze osobe lišene slobode,

uključujući i pravo na slobodno kretanje unutar tih mesta; (d) ostale informacije raspoložive Strani ugovornic i koje su neophodne da bi

Komitet obavljao svoje zadatke. Prilikom traženja tih informacija Komitet mora da poštuje pravila nacionalnog zakonodavstva i profesionalnog morala koja se u tim situacijama primenjuju.

3. Komitet ima pravo da sa osobama lišenim slobode razgovara bez prisustva svedoka.

4. Komitet može slobodno razgovarati sa bilo kojom osobom za koju veruje da poseduje relevantne informacije.

5. Ukoliko je potrebno, Komitet može svoja zapažan ja odmah proslediti nadležnim vlastima Strane u pitanju.

Član 9

1. U izuzetnim okolnostima, nadležne vlasti strane u pitanju mogu uložiti prigovor

Komitetu protiv sprovođenja posete određenom mestu ili u vreme koje je Komitet predložio. Takvi prigovori se mogu uložiti samo iz razloga narodne odbrane, javne bezbednosti, ozbiljnih nemira u mestima u kojima se nalaze osobe lišene slobode, zdravstvenog stanja osobe ili ako je u toku hitno saslušanje vezano za ozbiljno krivično delo.

2. Shodno takvom prigovoru, Komitet i Strana ugovornica će odmah započeti pregovore da bi se takva situacija razjasnila i pronašlo sporazumno rešenje koje bi omogućilo Komitetu da sprovodi svoje aktivnosti na delotvoran način. Takav dogovor može uključiti mogućnost da se osobe koje Komitet predlaže da poseti prebace u neko drugo mesto. Dok se poseta ne obavi, Strana ugovornica će Komitetu dostaviti informacije o svakoj osobi za koju je on zainteresovan.

Page 314: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

304

Član 10 1. Posle svake posete Komitet sastavlja izveštaj o činjeničnom stanju utvrđenom

prilikom poseta, uzimajući u obzir sve primedbe koje mu Strana u pitanju podnese. Ovoj će Strani Komitet dostaviti svoj izveštaj koji sadrž i preporuke za koje smatra da su neophodne. Komitet se može savetovati sa Stranom ugovornicom u cilju predlaganja eventualnog poboljš anja zaštite osoba lišenih slobode.

2. Ako Strana ugovornica odbije da sarađuje ili da poboljša situaciju shodno preporukama Komiteta, i nakon što je ova strana ima la priliku da iznese svoje stavove povodom preporuka, Komitet može, odlukom do netom dvotrećinskom većinom, dati izjavu za javnost koja se odnosi na to pitanje.

Član 11

1. Informacije koje Komitet prikupi u vezi sa posetom, njegov izveštaj i konsultacije

sa Stranom ugovornicom u pitanju, poverljive su prirode. 2. Komitet objavljuje svoj izveštaj, uz komentare Strane ugovornice u pitanju, kad

god to od njega ta Strana ugovornica zatraži. 3. Međutim, ne objavljuju se nikakvi lični podaci bez izričitog pristanka osobe u

pitanju.

Član 121

U skladu s pravilima o poverljivosti sadržanim u članu 11, Komitet svake godine podnosi Komitetu ministara opšti izveštaj o svom radu, koji se dostavlja Savetodavnoj skupštini i svakoj državi koja je Stra na ugovornica ove Konvencije a nije članica Saveta Evrope, i koji se objavljuje.

Član 13 Članovi komiteta, eksperti i ostale osobe koje pomaž u u radu Komiteta moraju, za vereme i po isteku svog mandata, da sačuvaju poverljivost činjenica ili informacija do kojih su došli za vreme vršenja svojih dužnosti.

Član 14 1. Imena osoba koje pomažu u radu Komiteta biće navedena u obaveštenju iz člana

8, stav 1. 2. Eksperti deluju po uputstvima i ovlašćenju Komiteta. Oni moraju posedovati

odgovarajuću stručnost i iskustva u pogledu pitanja koja uredjuje ova Konvencija, i moraju se obavezati da budu nezavisni, nepristrasni i na raspolaganju jednako kao i članovi Komiteta.

                                                            1 Tekst izmenjen slodno odredbama Protokola broj 1 (ETS No. 151).

Page 315: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

305

3. Strana ugovornica može, u izuzetnim slučajevima, izjaviti da određenom stručnjaku ili nekoj drugoj osobi koja pomaže u radu Kom iteta nije dozvoljeno da učestvuje u poseti mestu koje se nalazi u njenoj nadležnosti.

Poglavlje 4

Član 15 Svaka Strana ugovornica dostavlja Komitetu naziv i adresu nadležne vlasti koja prima obaveštenja za svoju Vladu i ime oficira za v ezu koga ona može imenovati.

Član 16 Komitet, njegovi članovi i eksperti pomenuti u članu 7, stav 2. uživaju povlastice i imunitete koje predviđa Dodatak ove konvencije.

Član 17 1. Ova Konvencija neće delovati na štetu odredbi domaćeg zakonodavstva ili nekog

drugog međunarodnog sporazuma koji osigurava veću zaštitu osobama lišenim slobode.

2. Nijedna odredba ove Konvencije ne može biti tum ačena tako da ograničava ili ukida nadležnost organa Evropske konvencije o ljudskim pravima ili obaveze koje su Strane ugovornice tom Konvencijom preuzele.

3. Komitet ne posećuje mesta koja predstavnici ili delegati Sila zašti tnica ili Međunarodnog komiteta Crvenog krsta efikasno i na redovnoj osnovi posećuju na osnovu Ženevskih konvencija od 12. avgusta 1949. i njihovih Dopunskih protokola od 8. juna 1977.

Poglavlje 5

Član 18

1. Ova Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Saveta Evrope.

Ona podleže ratifikaciji, prihvatanju ili o dobravanju. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju se deponuju kod Generalnog sekretara Saveta Evrope.

Član 191

1. Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana po isteku perioda od tri meseca od

datuma kada je sedam država članica Saveta Evrope izrazilo pristanak da se obavežu ovom Konvencijom u skladu sa odredbama člana 18.

                                                            1 Komitet ministara Saveta Evrope može da pozove državu koja nije članica Saveta Evrope da pristupi Konvenciji.

Page 316: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava 

306

2. U odnosu na državu koja naknadno izrazi pristan ak da se obaveže ovom Konvencijom, ona stupa na snagu prvog dana po isteku perida od tri meseca od datuma deponovanja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju ili pristupanju.

Član 201

1. Svaka država ugovornica može u vreme potpisivan ja ili prilikom deponovanja

instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju ili pristupanju da navede teritoriju ili teritorije na koje se ova Konvencija primenjuje.

2. Svaka država ugovornica može naknadno, izjavom upućenom Generalnom sekretaru Saveta Evrope, da proširi prim enu ove Konvencije na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na tu teritoriju Konvencija stupa na snagu prvog dana po isteku perioda od tri meseca od datuma kada je Generalni sekretar primio tu izjavu.

3. Sve izjave date u skladu sa prethodna dva stava, u odnosu na bilo koju teritoriju navedenu u izjavi, mogu da se povuku notifikacijom dostavljenom Generalnom sekretaru. Povlačenje stupa na snagu prvog dana po isteku perioda od tri meseca od datuma kada je Genralni sekretar primio pomenutu notifikaciju.

Član 21

Ne mogu se izraziti nikakve rezerve u odnosu na odredbe ove Konvencije.

Član 22 1. Svaka od Strana ugovornica može, u svako doba, otkazati ovu Konvenciju

dostavljanjem notifikacije Generalnom sekretaru Saveta Evrope. 2. Otkazivanje stupa na snagu prvog dana po isteku perioda od dvanaest meseci od

datuma kada je Generalni sekretar primio pomenuto obaveštenje.

Član 23 1. Generalni sekretar Saveta Evrope obaveštava države članice i svaku državu koja je

Strana ugovornica Konvencije a nije država članica Saveta Evrope o: (a) svakom potpisivanju; (b) svakom deponovanju instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju ili

pristupanju; (c) svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu sa članovima 19.

i 20; (d) svakom drugom postupku, obaveštenju ili saopšten ju koje se odnosi na ovu

Konvenciju, osim za postupke preduzete shodno članovima 8. i 10. U tom smislu, dole potpisani opunomoćenici potpisuju ovu Konvenciju.

                                                            1 Tekst izmenjen slodno odredbama Protokola broj 1 (ETS No. 151).

Page 317: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista II - Lista dodatnih međunarodnih i evropskih instrumenata vezanih za ljudskih prava

307

Sačinjeno u Strazburu 26. novembra 1987, na engleskom i francuskom, u jednom primerku koji će biti deponovan u Arhiv Saveta Evrope. Oba teksta su autentična. Generalni sekretar Saveta Evrope poslaće overeni prepis svakoj državi članici Saveta Evrope.

Dodatak Privilegije i imuniteti

Član 16 1. U smislu ovog dodatka odredbe koje se odnose na članove Komiteta odnose se i

na eksperte pomenute u članu 7, stav 2. 2. Članovi Komiteta obavljajući svoje dužnosti i prilikom putovanja koja su u

funkciji tih dužnosti uživaju slede će privilegije i imunitete: (a) imunitet od hapšenja ili pritvaranja, te oduzimanja ličnog prtljaga i, kada je

reč o izjavama datim pismeno ili usmeno, kao i kada su u pitanju ostali akti preduzeti u obavljanju funkcije, uživaće imunitet od bilo kakvog sudskog postupka;

(b) izuzimanje od bilo kakvog ograničavanja slobode kretanja prilikom izlaska ili povratka u zemlje u kojima žive i ulaska i izlaska u zemlju u kojoj vrše svoje dužnosti, i od evidentiranja u službama za strance u zemlji koju posećuju ili kroz koju prolaze prilikom vršenja svojih dužnosti.

3. Tokom putovanja preduzetih u obavljanju njihovih funkcija članovi Komiteta, kada je reč o carinskim formalnostima i onim kod zamene novca, uživaju sledeće olakšice: (a) njihove vlade će im dati iste one koje uživaju visoki funkcioneri kada putuju

službeno u inostranstvo u privremenoj m isiji; (b) vlade ostalih Strana ugovornica daće im iste one koje uživaju predstavnici

stranih vlada u privremenoj službenoj misiji. 4. Dokumenti i ostali papiri koji pripadaju Komitetu, ukoliko se oni odnose na

poslove koje Komitet obavlja, su nepovredivi. Zvanična prepiska i ostala zvanična saopštenja Komiteta ne smeju se zadržavati niti cenzurisati.

5. Da bi se članovima Komiteta omogućila potpuna sloboda javnog istupanja i puna nezavisnost u obavljanju dužnosti, nastavi će se imunitet od bilo kakvog sudskog postupka u odnosu na izjave koje daju u pisanoj ili u usmenoj formi, te drugih akata učinjenih u obavljanju svoje dužnosti, i pošto njihov mandat bude okončan.

6. Privilegije i imuniteti koje uživaju članovi Komiteta dodeljuju im se ne radi sticanja lične koristi, već da bi se sačuvala nezavisnost prilikom obavljanja njihovih dužnosti. Jedino Komitet ima nadležnost da ukine imunitet svojih članova; on ne samo da ima pravo, već i obavezu da ukine imunitet jednog od svojih članova u slučaju kada, po njegovom mišljenju, imunitet ometa tok pravde i kada se on može ukinuti bez štete po svrhu njegovog dodeljivanja.

Page 318: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 319: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

LISTA III

DRUGI MEĐUNARODNI INSTRUMENTI KOJIMA SE VRŠI KODIFIKACIJA MEĐUNARODNIH VAŽNIH PRAVILA: DIPLOMATSKA I KONZULARNA

ZAŠTITA I PRIMENU I TUMAČENJE SPORAZUMA

Page 320: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 321: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

311

1. Povelja ujedinjenih nacija (1945)

POVELJA UJEDINJENIH NACIJA [potpisana 26. juna 1945. u San Francisku, stupila na snagu 24. oktobra 1945]

Preambula MI, NARODI UJEDINJENIH NACIJA REŠENI... da spasemo buduća pokoljenja užasa rata, koji je dvaput u toku našeg života naneo čovečanstvu neopisive patnje, i da ponovo potvrdimo veru u osnovna prava čoveka, u dostojanstvo i vrednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost ljudi i žena i nacija velikih i malih, i da obezbedimo uslove pod kojima će moći da se očuvaju pravda i poštovanje obaveza koje proističu iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava, kao i da radimo na socijalnom napretku i poboljšanju životnih uslova u većoj slobodi i u tom cilju da budemo trpeljivi i da zajedno živimo u miru jedni s drugima kao dobri susedi, i da ujedinimo svoje snage radi održanja međunarodnog mira i bezbednosti, i da obezbedimo, prihvatanjem načela i ustanovljenjem metoda, da se oružana sila ne upotrebljava izuzev u opštem interesu, i da koristimo međunarodni mehanizam u svrhu unapređenja ekonomskog i socijalnog napretka svih naroda, odlučili smo da udružimo svoje napore radi ostvarenja ovih ciljeva Saglasno tome, naše odnosne vlade, posredstvom svojih predstavnika okupljenih u gradu San Francisku, koji su podneli svoja punomoćja u ispravnom i propisnom obliku, usvajaju ovu Povelju Ujedinjenih nacija i osnivaju međunarodnu organizaciju koja će se zvati Ujedinjene nacije.

GLAVA I Ciljevi i načela

Član 1

Ciljevi Ujedinjenih nacija su: 1. održanje međunarodnog mira i bezbednosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih

kolektivnih mera radi sprečavanja i otklanjanja pretnji miru i suzbijanje akata agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim sredstvima, a u skladu s načelima pravde i međunarodnog prava, sređivanja ili rešavanja međunarodnih sporova ili situacija koji bi mogli dovesti do povrede mira;

2. razvijanje među nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na poštovanju načela ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda i preduzimanje drugih odgovarajućih mera radi učvršćenja opšteg mira;

Page 322: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

312

3. postizanje međunarodne saradnje rešavanjem međunarodnih problema, ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode, i unapređivanje i podsticanje poštovanja prava čoveka i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik ili veru; i

4. da postanu središte za usklađivanje akcija preduzetih radi postizanja ovih zajedničkih ciljeva.

Član 2

Organizacija i njeni članovi postupaju u sprovođenju ciljeva navedenih u članu 1 u saglasnosti sa sledećim načelima: 1. Organizacija počiva na načelu suverene jednakosti svih svojih članova; 2. da bi svakom od njih osigurala prava i povlastice koje proističu iz članstva, svi

članovi savesno ispunjavaju obaveze koje su preuzeli u saglasnosti s ovom Poveljom;

3. svi članovi rešavaju svoje međunarodne sporove mirnim načinima, tako da međunarodni mir i bezbednost kao ni pravda ne budu povređeni;

4. svi članovi se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavaju od pretnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti svake države, ili na svaki drugi način nesaglasan s ciljevima Ujedinjenih nacija;

5. svi članovi daju Ujedinjenim nacijama svaku pomoć u svakoj akciji koju one preduzimaju u skladu s ovom Poveljom, i uzdržavaju se od davanja pomoći svakoj državi protiv koje Ujedinjene nacije preduzimaju preventivnu ili prinudnu akciju;

6. Organizacija obezbeduje da države koje nisu članice Ujedinjenih nacija postupaju u skladu s ovim načelima u meri u kojoj je to potrebno radi održanja međunarodnog mira i bezbednosti;

7. ništa u ovoj Povelji ne ovlašćuje Ujedinjene nacije da se mešaju u pitanja koja se po suštini nalaze u unutrašnjoj nadležnosti svake države niti zahteva od članova da takva pitanja iznose na rešavanje na osnovu ove Povelje; ali ovo načelo neće uticati na primenu prinudnih mera predviđenih u glavi VII.

GLAVA II Članstvo

Član 3

Članovi osnivači Ujedinjenih nacija su države koje, pošto su uzele učešća na Konferenciji Ujedinjenih nacija za međunarodnu organizaciju u San Francisku, ili prethodno potpisale Deklaraciju o Ujedinjenim nacijama od 1. januara 1942, potpišu ovu Povelju i ratifikuju je u skladu s članom 110.

Page 323: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

313

Član 4 1. Članstvo u Ujedinjenim nacijama otvoreno je svim ostalim miroljubivim

državama koje prihvate obaveze sadržane u ovoj Povelji, a po oceni Organizacije su sposobne i voljne da te obaveze izvršavaju.

2. Prijem svake takve države u članstvo Ujedinjenih nacija sprovodi se na osnovu odluke Generalne skupštine po preporuci Saveta bezbednosti.

Član 5

Članu Ujedinjenih nacija protiv koga je Savet bezbednosti preduzeo preventivnu ili prinudnu akciju, Generalna skupština može na preporuku Saveta bezbednosti privremeno obustaviti vršenje prava i povlastica po osnovu članstva. Vršenje ovih prava i povlastica Savet bezbednosti može ponovo uspostaviti.

Član 6 Člana Ujedinjenih nacija koji uporno narušava načela sadržana o ovoj Povelji Generalna skupština, na preporuke Saveta bezbednosti, može isključiti iz Organizacije.

GLAVA III Organi

Član 7

1. Kao glavni organi Ujedinjenih nacija osnivaju se: Generalna skupština, Savet

bezbednosti, Ekonomski i socijalni savet, Starateljski savet, Međunarodni sud i Sekretarijat.

2. U skladu s ovom Poveljom mogu se osnivati i pomoćni organi za koje se bude smatralo da su potrebni.

Član 8

Ujedinjene nacije ne stavljaju nikakva ograničenja u pogledu izbora muškaraca i žena radi učešća u bilo kome svojstvu i na ravnopravnoj osnovi u njihovim glavnim i pomoćnim organima.

GLAVA IV Generalna skupština

Sastav Član 9

1. Generalnu skupštinu sačinjavaju svi članovi Ujedinjenih nacija.

Page 324: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

314

2. Nijedan član nema više od pet predstavnika u Generalnoj skupštini.

Zadaci i ovlašćenja Član 10

Generalna skupština može raspravljati o svim pitanjima ili o svim predmetima u okviru ove Povelje ili koje se odnose na ovlašćenja i zadatke svakog organa pred viđenog u ovoj Povelji može, s izuzetkom predviđenim u članu 12. da daje preporuke članovima Ujedinjenih nacija ili Savetu bezbednosti, ili i prvima i drugom, o svim takvim pitanjima ili predmetima.

Član 11 1. Generalna skupština može razmatrati opšta načela saradnje u očuvanju

međunarodnog mira i bezbednosti, uključujući načela na kojima počivaju razoružanje i regulisanje naoružanja, i može u pogledu tih načela da daje preporuke članovima ili Savetu bezbednosti ili i prvima i drugom.

2. Generalna skupština može raspravljati o svim pitanjima održanja međunarodnog mira i bezbednosti koja pred nju iznese bilo koji član Ujedinjenih nacija ili Savet bezbednosti ili država nečlanica Ujedinjenih nacija u skladu s članom 35, stav 2, i može, s izuzetkom predviđenim u članu 12, da daje preporuke o svakom takvom pitanju zainteresovanoj državi ili državama ili Savetu bezbednosti ili i jednima i drugima. Svako takvo pitanje u kome je potrebno preduzeti akciju Generalna skupština upućuje Savetu bezbednosti pre ili posle razmatranja.

3. Generalna skupština može skrenuti pažnju Savetu bezbednosti na situacije koje bi mogle ugroziti međunarodni mir i bezbednost.

4. Ovlašćenja Generalne skupštine izložena u ovom članu ne ograničavaju opšti domašaj člana 10.

Član 12

1. Dok Savet bezbednosti obavlja u pogledu bilo koga spora ili situacije zadatke koji

su mu povereni ovom Poveljom, Generalna skupština ne daje nikakvu preporuku u vezi s tim sporom ili situacijom, sem ako to ne zatraži Savet bezbednosti.

2. Generalni sekretar, s pristankom Saveta bezbednosti, obaveštava Generalnu skupštinu na svakom zasedanju o svim predmetima koji se tiču održanja međunarodnog mira i bezbednosti kojima se bavi Savet bezbednosti, s tm što isto tako obaveštava i Generalnu skupštinu ili članove Ujedinjenih nacija ako Generalna skupština ne zasedava odmah pošto je Savet bezbednosti prestao da se bavi takvim predmetima.

Član 13

1. Generalna skupština pokreće proučavanja i daje preporuke u cilju:

(a) unapređivanja međunarodne saradnje na političkom polju i podsticanja progresivnog razvoja međunarodnog prava i njegove kodifikacije;

Page 325: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

315

(b) unapređenja međunarodne saradnje na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, prosvetnom i zdravstvenom polju, i pomaganja ostvarenja prava čoveka i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik, ili veru.

2. Ostale odgovornosti, zadaci i ovlašćenja Generalne skupštine u odnosu na predmete napred navedene u stavu 1 b) izloženi su u glavama IX i X.

Član 14

Pridržavajući se odredbi člana 12 Generalna skupština može da preporučuje mere za mirno sređivanje svake situacije — nezavisno od njenog porekla — za koju nalazi da može da šteti opštem blagostanju ili prijateljskim odnosima medu nacijama, uključujući situacije nastale povredom odredaba ove Povelje koje postavljaju ciljeve i načela Ujedinjenih nacija.

Član 15 1. Generalna skupština prima i razmatra godišnje i posebne izveštaje Saveta

bezbednosti; ovi izveštaji sadrže podatke o merama koje je Savet bezbednosti odlučio da preduzme ili je već preduzeo radi održanja međunarodnog mira i bezbednosti.

2. Generalna skupština prima i razmatra izveštaje ostalih organa Ujedinjenih nacija.

Član 16 Generalna skupština u vezi s međunarodnim sistemom starateljstva izvršava zadatke koji su joj povereni po glavi XII i XIII, uključujući i potvrđivanje ugovora o starateljstvu za područja koja nisu označena kao strategijska.

Član 17 1. Generalna skupština razmatra i odobrava budžet Organizacije. 2. Troškove Organizacije snose članovi prema raspodeli koju izvrši Generalna

skupština. 3. Generalna skupština razmatra i odobrava sve finansijske i budžetske sporazume sa

specijalizovanim agencijama pomenutim u članu 57 i ispituje administrativne budžete tih specijalizovanih agencija radi davanja preporuka agencijama u pitanju.

Član 18

1. Svaki član Generalne skupštine ima jedan glas. 2. Odluke Generalne skupštine o važnim pitanjima donose se dvotrećinskom većinom

prisutnih članova koji glasaju. Ova pitanja obuhvataju: preporuke o održavanju međunarodnog mira i bezbednosti, izbor nestalnih članova Šaveta bezbednosti, izbor članova Ekonomskog i socijalnog saveta, izbor članova Starateljskog saveta u saglasnosti sa stavom 1 (v) člana 86. novih članova u Ujedinjene nacije;

Page 326: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

316

obustavljanje prava i povlastica po osnovi članstva, isključivanje članova, pitanja koja se tiču primene sistema starateljstva i budžetska pitanja.

3. Odluke o ostalim pitanjima, uključujući tu i određivanje dopunskih kategorija pitanja o kojima će se odlučivati dvotrećinskom većinom, donose se većinom prisutnih članova koji glasaju.

Član 19

Član Ujedinjenih nacija koji je u zaostatku s uplatom svoga finansijskog doprinosa Organizaciji ne može učestvovati u Generalnoj skupštini ako je iznos njegovih zaostalih uplata ravan ili veći od iznosa doprinosa koji je bio obavezan da plati za prethodne dve pune godine. Generalna skupština može ipak dozvoliti takvom članu da glasa ako se uveri da je ovo neplaćanje izazvano uslovima koji su izvan kontrole člana.

Postupak Član 20

Generalna skupština se sastaje u redovna godišnja zasedanja kao i prema potrebi u vanredna zasedanja. Vanredna zasedanja saziva generalni sekretar na traženje Saveta bezbednosti ili većine članova Ujedinjenih nacija.

Član 21 Generalna skupština sama usvaja svoj poslovnik. Ona bira svog predsednika za svako zasedanje.

Član 22 Generalna skupština može osnivati one pomoćne organe koji su još potrebni za obavljanje njenih zadataka.

GLAVA V Savet bezbednosti

Sastav Član 23

1. Savet bezbednosti sastoji se od 15 članova Ujedinjenih nacija. Republika Kina,

Francuska, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske i Sjedinjene Američke Države su stalni članovi Saveta bezbednosti. Generalna skupština bira deset drugih članova Ujdinjenih nacija kao nestalne članove Saveta bezbednosti, vodeći naročito računa, u prvom redu, o doprinosu članova Ujedinjenih nacija održanju međunarodnog mira i bezbednosti i ostalim ciljevima Organizacije kao i o pravičnoj geografskoj raspodeli.

Page 327: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

317

2. Nestalni članovi Saveta bezbednosti biraju se na vreme od dve godine. Prilikom prvog izbora nestalnih članova, posle povećanog broja članova Saveta bezbednosti od jedanaest na petnaest, dva od četiri nova člana biće izabrana za vreme od godinu dana. Član kome je mandat istekao ne može odmah biti ponovo biran.

3. Svaki član Saveta bezbednosti ima jednog predstavnika.

Zadaci i ovlašćenja Član 24

1. Da bi se obezbedila brza i efikasna akcija Ujedinjenih nacija, njihovi članovi

poveravaju Savetu bezbednosti prvenstveno odgovornost za održanje međunarod-nog mira i bezbednosti i saglašavaju se da Savet bezbednosti deluje u njihovo ime pri sprovođenju svojih dužnosti na osnovu ove odgovornosti.

2. Vršeći ove dužnosti, Savet bezbednosti deluje u saglasnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija. Specifična ovlašćenja poverena Savetu bezbednosti radi obavljanja ovih dužnosti utvrđena su u glavama VI, VII, VIII i XII.

3. Savet bezbednosti podnosi Generalnoj skupštini godišnje, a po potrebi i specijalne izveštaje na razmatranje.

Član 25

Članovi Ujedinjenih nacija saglasni su da prihvate i izvršavaju odluke Saveta bezbednosti u saglasnosti s ovom Poveljom.

Član 26 U cilju unapređivanja, uspostavljanja i održavanja međunarodnog mira i bezbednosti, uz što manje rasipanje ljudskih i ekonomskih svetskih izvora na naoružanje, Savet bezbednosti je, uz pomoć Komiteta vojnog štaba predviđenog u članu 47, odgovoran za formulisanje planova koji će se podneti članovima Ujedinjenih nacija radi ustanovljavanja sistema za regulisanje naoružanja.

Glasanje Član 27

1. Svaki član Saveta bezbednosti ima jedan glas. 2. Odluke Saveta bezbednosti o proceduralnim pitanjima donose se potvrdnim

glasanjem devet članova. 3. Odluke Saveta bezbednosti o svim ostalim pitanjima donose se potvrdnim

glasovima devet članova, uključujući potvrdne glasove stalnih članova, s tim da se, pri donošenju odluka na osnovu glave VI i člana 52, stava 3, strana u sporu uzdrži od glasanja.

Page 328: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

318

Postupak Član 28

1. Savet bezbednosti se tako organizuje da može stalno da vrši svoje zadatke. Radi

toga će svaki član Saveta bezbednosti biti u svako doba predstavljen u sedištu Organizacije.

2. Savet bezbednosti održava povremeno sastanke na kojima svaki od njegovih članova može, ako tako želi, da bude predstavljen članom vlade ili nekim drugim specijalno postavljenim predstavnikom.

3. Savet bezbednosti može održavati sastanke i u takvim mestima izvan sedišta Organizacije koja će mu po njegovoj oceni najviše olakšati rad.

Član 29

Savet bezbednosti može da osniva pomoćne organe potrebne za obavljanje njegovih zadataka.

Član 30 Savet bezbednosti sam usvaja svoj poslovnik, uključujući i način izbora svog predsednika.

Član 31 Svaki član Ujedinjenih nacija koji nije član Saveta bezbednosti može učestvovati, bez prava glasa, u diskusiji o svakom pitanju iznetom pred Savet bezbednosti uvek kad ovaj smatra da su interesi toga člana specijalno u pitanju.

Član 32 Svaki član Ujedinjenih nacija koji nije član Saveta bezbednosti, a, isto tako, i svaka država koja nije član Ujedinjenih nacija, ako je strana u sporu koji razmatra Savet bezbednosti, biće pozvani da učestvuju, bez prava glasa u raspravljanju o tome sporu. Savet bezbednosti postavlja uslove koje smatra pravednim za učestvovanje države koja nije član Ujedinjenih nacija.

GLAVA VI Mirno rešavanje spora

Član 33

1. Stranke u svakom sporu, čije trajanje može da ugrozi održanje međunarodnog

mira i bezbednosti, treba da traže rešenje pre svega putem pregovora, istražne komisije, posredovanja izmirenja, sudskog rešavanja, pribegavanja regionalnim

Page 329: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

319

ustanovama ili sporazumima, ili drugim mirnim načinima po svome sopstvenom izboru.

2. Savet bezbednosti, kad smatra potrebnim, poziva stranke da svoj spor rese takvim načinima.

Član 34

Savet bezbednosti može ispitivati svaki spor ili svaku situaciju koja može dovesti do međunarodnog trvenja ili da se pretvori u spor, kako bi utvrdio da li produžavanje spora ili situacije može da dovede u opasnost održanje međunarodnog mira i bezbednosti.

Član 35 1. Svaki član Ujedinjenih nacija može da skrene pažnju Savetu bezbednosti ili

Generalnoj skupštini na svaki spor ili svaku situaciju čija je priroda izložena u članu 34.

2. Država koja nije član Ujedinjenih nacija može da skrene pažnju Savetu bezbednosti ili Generalnoj skupštini na svaki spor u kome je ona jedna od stranaka ako prihvati unapred, u vezi s tim sporom, obaveze na mirno rešavanje predviđeno u ovoj Povelji.

3. Postupanje Generalne skupštine u pitanjima na koja joj je skrenuta pažnja na osnovu ovog člana podleže odredbama članova 11 i 12.

Član 36

1. Savet bezbednosti može preporučiti u svakoj fazi spora čija priroda odgovara

članu 33 ili situacije slične prirode, odgovarajuće postupke ili metode uređenja. 2. Savet bezbednosti treba da uzme u obzir svaki postupak rešavanja spora koje su

stranke već usvojile. 3. Dajući preporuke shodno ovom članu, Savet bezbednosti treba, isto tako, da ima u

vidu da bi stranke, po pravilu, trebalo da pravne sporove iznose pred Međunarodni sud u saglasnosti s odredbama Statuta Suda.

Član 37

1. Ako stranke u sporu čija je priroda izložena u članu 33 ne uspeju da rese spor

načinima označenim u tome članu, one će ga uputiti Savetu bezbednosti. 2. Ako Savet bezbednosti smatra da nastanak spora može stvarno ugroziti održanje

međunarodnog mira i bezbednosti, odlučuje da li da postupi po članu 36 ili da preporuči one uslove rešenja koje smatra odgovarajućim.

Član 38

Ne dirajući u odredbe članova 33. do 37, Savet bezbednosti može, ako sve stranke u bilo kom sporu to zatraže, da daje preporuke strankama u cilju mirnog rešenja spora.

Page 330: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

320

GLAVA VII Akcije u slučaju pretnje miru, povrede mira i akata agresije

Član 39

Savet bezbednosti utvrđuje da li postoji pretnja miru, povreda miru, ili agresija i daje preporuke ili odlučuje koje će se mere preduzeti u skladu sa članovima 41 i 42, da bi se održali ili vaspostavili međunarodni mir i bezbednost.

Član 40 Da bi sprečio pogoršanje situacije, Savet bezbednosti može, pre no što da preporuke ili odluči o merama predviđenim u članu 39, pozvati zainteresovane strane da se povinuju onim privremenim merama za koje on smatra da su potrebne ili poželjne. Takve privremene mere ne smeju uticati na prava, zahteve ili položaj zainteresovanih strana. Savet bezbednosti dužan je da vodi računa o neispunjavanju takvih privremenih mera.

Član 41 Savet bezbednosti može odlučiti kakve mere koje ne povlače upotrebu oružane sile treba da se primene u cilju izvršenja njegovih odluka, i može pozvati članove Ujedinjenih nacija da primene takve mere. Ove mogu da sadrže potpun ili delimičan prekid ekonomskih odnosa i železničkih, pomorskih, vazdušnih, poštanskih, telegrafskih, radiografskih i drugih veza, a, isto tako, i prekid diplomatskih odnosa.

Član 42 Ako Savet bezbednosti smatra da mere predviđene u članu 41 ne odgovaraju ili se pokaže da su nedovoljne on može preduzeti takvu akciju vazduhoplovnim, pomorskim ili suvozemnim snagama koja je potrebna radi održanja ili vaspostavljanja međunarodnog mira i bezbednosti. Takva akcija može uključiti demonstracije, blokadu i druge operacije vazduhoplovnim, pomorskim ili suvozemnim snagama članova Ujedinjenih nacija.

Član 43 1. Da bi doprineli održanju međunarodnog mira i bezbednosti, svi članovi

Ujedinjenih nacija se obavezuju da stave na raspolaganje Savetu bezbednosti, na njegov poziv i u skladu sa posebnim sporazumom ili sporazumima oružane snage, pomoć i olakšice, uključujući tu i pravo prolaza, neophodne radi održanja međunarodnog mira i bezbednosti.

2. Takav sporazum ili sporazumi određuju brojno stanje i svrhu snaga, njihov stupanj pripravnosti i opšti raspored kao i prirodu olakšica i pomoći koje se imaju pružiti.

3. Sporazum ili sporazumi biće predmet pregovora koji će se na inicijativu Saveta bezbednosti povesti što je moguće pre. Oni se zaključuju između Saveta bezbednosti i

Page 331: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

321

članova ili između Saveta bezbednosti i grupa članova i podležu ratifikaciji država potpisnica u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim postupcima.

Član 44

Kad Savet bezbednosti donese odluku o upotrebi sile, on će, pre no što od člana koji nije u njemu zastupljen zatražiti da stavi na raspolaganje oružane snage u svrhu ispunjenja obaveza preduzetih na osnovu člana 43, pozvati toga člana da, ako to želi, učestvuje u donošenju odluka Saveta bezbednosti koje se odnose na upotrebu kontingenata oružanih snaga toga člana.

Član 45 Da bi se Ujedinjene nacije osposobile da preduzimaju hitne vojne mere članovi održavaju nacionalne kontingente vazduhoplovnih snaga spremne za neodložnu zajedničku međunarodnu prinudnu akciju. Jačinu i stepen pripravnosti ovih kontingenata i planova za njihovu zajedničku akciju određuje Savet bezbednosti uz pomoć Komiteta vojnog štaba, u granicama utvrđenim u posebnom sporazumu ili sporazumima navedenim u članu 43.

Član 46 Planove za primenu oružane sile izrađuje Savet bezbednosti uz pomoć Komiteta vojnog štaba.

Član 47 1. Osniva se Komitet vojnog štaba radi davanja saveta i ukazivanja pomoći Savetu

bezbednosti u svim pitanjima koja se tiču vojnih potreba Saveta bezbednosti u svrhu održanja međunarodnog mira i bezbednosti, upotrebe i komandovanja snagama stavljenim mu na raspolaganje, regulisanja naoružanja, kao i mogućeg razoružanja.

2. Komitet vojnog štaba sačinjavaju načelnici štabova stalnih članova Saveta bezbednosti ili njihovi predstavnici. Komitet poziva svakog člana Ujedinjenih nacija koji nisu stalno predstavljeni u Komitetu da mu se pridruži kad uspešno obavljanje zadataka Komiteta zahteva učešće toga člana u njegovom radu.

3. Komitet vojnog štaba je odgovoran pred Savetom bezbednosti za strategijsko rukovođenje svim oružanim snagama stavljenim na raspolaganje Savetu bezbednosti. Pitanja koja se tiču komandovanja tim snagama biće naknadno razrađena.

4. Komitet vojnog štaba, po ovlašćenju Saveta bezbednosti i posle savetovanja s odgovarajućim regionalnim ustanovama, može da osniva regionalne potkomitete.

Član 48

1. Akciju potrebnu za izvršenje odluka Saveta bezbednosti u svrhu održanja

međunarodnog mira i bezbednosti preduzimaju svi članovi Ujedinjenih nacija ili neki od njih, prema odluci Saveta bezbednosti.

Page 332: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

322

2. Takve odluke izvršavaju članovi Ujedinjenih nacija neposredno i vođenjem svojih akcija u odgovarajućim međunarodnim ustanovama čiji su članovi.

Član 49

Članovi Ujedinjenih nacija se udružuju radi međusobnog pružanja pomoći pri sprovođenju mera koje je doneo Savet bezbednosti.

Član 50 Ako Savet bezbednosti preduzme preventivne mere ili prinudne mere protiv bilo koje države, svaka druga država, bila članica Ujedinjenih nacija ili ne, koja se suoči s posebnim ekonomskim problemima nastalim kao posledica tih mera, ima pravo da se savetuje sa Savetom bezbednosti u vezi s rešavanjem tih teškoća.

Član 51 Ništa u ovoj Povelji ne umanjuje urođeno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u slučaju oružanog napada protiv člana Ujedinjenih nacija, dok Savet bezbednosti ne preduzme mere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti. O merama koje preduzmu članovi pri vršenju ovoga prava na samoodbranu biće odmah izvešten Savet bezbednosti i one neće ni na koji način da dovedu u pitanje ovlašćenja i odgovornost Saveta bezbednosti da po ovoj Povelji preduzme u svako doba takvu akciju ako je smatra nužnom radi održanja ili vaspostavljanja međunarodnog mira i bezbednosti.

GLAVA VIII Regionalni sporazumi

Član 52

1. Ova Povelja ničim ne isključuje postojanje regionalnih sporazuma ili agencija koji

se bave onim pitanjima održanja međunarodnog mira i bezbednosti koja su podesna za regionalnu akciju pod uslovom da su ti sporazumi ili ustanove i njihova aktivnost u skladu s ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

2. Članovi Ujedinjenih nacija koji sklapaju takve sporazume ili osnivaju takve ustanove ulagače svaki napor da lokalne sporove, pre no što ih podnesu Savetu bezbednosti, rese mirnim putem posredstvom takvih regionalnih ustanova.

3. Savet bezbednosti podstiče razvoj mirnog rešavanja lokalnih sporova posredstvom takvih regionalnih sporazuma ili takvih regionalnih agencija na inicijativu zainteresovanih država ili na poziv Saveta bezbednosti.

4. Ovaj član ni na koji način ne dira u primenu članova 34 i 35.

Page 333: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

323

Član 53 1. Savet bezbednosti, kad god je celishodno, koristi takve regionalne sporazume ili

agencije za prinudnu akciju pod svojim rukovodstvom. Ali, bez odobrenja Saveta bezbednosti, neće po regionalnim sporazumima niti preko regionalnih agencija biti preduzeta nijedna prinudna akcija, izuzev mere protiv svake neprijateljske države kao što su one definisane u stavu 2 ovog člana, predviđenih u skladu sa članom 107 ili u regionalnim sporazumima usmerenim protiv obnavljanja agresivne politike bilo koje takve države, sve dok Organizacija ne bude mogla, na traženje zainteresovanih vlada, da preuzme na sebe odgovornost za suzbijanje nove agresije takve države.

2. Izraz »neprijateljska država« kako je upotrebljen u stavu 1 ovog člana primenjuje se na svaku državu koja je u toku drugog svetskog rata bila neprijatelj bilo kog potpisnika ove Povelje.

Član 54

Savet bezbednosti mora biti u svako doba potpuno obavešten o preduzetim aktivnostima ili onima koji se imaju u vidu na osnovu regionalnih sporazuma ili od strane regionalnih agencija u cilju održanja međunarodnog mira i bezbednosti.

GLAVA IX Međunarodna ekonomska i socijalna sarađnja

Član 55

U cilju stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja koji su neophodni za miroljubive i prijateljske odnose između nacija, zasnovane na poštovanju načela ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda, Ujedinjene nacije rade na unapređenju:

(a) povećanja životnog standarda, punog zaposlenja i uslova za ekonomski i socijalni napredak i razvoj:

(b) rešavanja međunarodnih ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i srodnih problema i međunarodne kulturne i prosvetne saradnje; i

(c) sveopšteg poštovanja i uvažavanja ljudskih prava kao i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik ili veru.

Član 56

Svi članovi se obavezuju da će preduzimati zajedničku i pojedinačnu akciju u saradnji s Organizacijom radi postizanja ciljeva utvrđenih u članu 55.

Član 57 1. Razne specijalizovane agencije ustanovljene međunarodnim sporazumom i sa

širokom međunarodnom odgovornošću, kao što je utvrđeno njihovim osnovnim

Page 334: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

324

instrumentima, na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, prosvetnom, zdravstvenom i srodnim poljima, povezuju se s Ujedinjenim nacijama u saglasnosti s odredbama člana 63.

2. Ove agencije tako povezane s Ujedinjenim nacijama nazivaju se u daljem tekstu specijalizovanim agencijama.

Član 58

Organizacija daje preporuke radi usaglašavanja politike i delatnosti specijalizovanih agencija.

Član 59 Organizacija daje, kada tome ima mesta, inicijativu za pregovore između država zainteresovanih za stvaranje svake nove specijalizovane agencije potrebne za ispunjenje ciljeva utvrđenih u članu 55.

Član 60 Odgovornost za izvršenje zadataka Organizacije izloženih u ovoj glavi leži na Generalnoj skupštini i pod njenim okriljem na Ekonomskom i socijalnom savetu koji u tu svrhu raspolaže ovlašćenjima utvrđenim u glavi X.

GLAVA X Ekonomski i socijalni savet

Sastav Član 61

1. Ekonomski i socijalni savet sastoji se od pedeset i četiri člana Ujedinjenih nacija

koje bira Generalna skupština. 2. Uz rezervu u odnosu na odredbe stava 3, osamnaest članova Ekonomskog i

socijalnog saveta bira se svake godine za period od tri godine. Članovi koji se povlače mogu odmah ponovo biti birani.

3. Na prvim izborima posle povećanja broja članova Ekonomskog i socijalnog saveta od dvadeset sedam na pedeset i četiri, pored članova izabranih na mesto devet čiji mandat ističe krajem godine, bira se dodatnih dvadeset i sedam članova. Mandat devetorice od ovih dvadeset i sedam dodatnih članova ističe za godinu dana, a mandat drugih devet članova za dve godine, u skladu s rešenjem Generalne skupštine.

4. Svaki član Ekonomskog i socijalnog saveta ima jednog predstavnika u Savetu.

Page 335: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

325

Zadaci i ovlasćenja Član 62

1. Ekonomski i socijalni savet može da vrši ili pokreće proučavanja i da priprema

izveštaje o međunarodnim ekonomskim, socijalnim, kulturnim, prosvetnim, zdravstvenim i srodnim predmetima i može da daje preporuke o svim tim predmetima Generalnoj skupštini, članovima Ujedinjenih nacija i zainteresovanim specijalizovanim agencijama.

2. On može da daje preporuke u cilju unapređenja poštovanja i uvažavanja prava čoveka i osnovnih sloboda za sve.

3. On može, o pitanjima iz svoje nadležnosti, da priprema nacrte konvencija radi podnošenja Generalnoj skupštini.

4. On može, u skladu s pravilima koja propišu Ujedinjene nacije, da saziva međunarodne konferencije o pitanjima iz svoje nadležnosti.

Član 63

1. Ekonomski i socijalni savet može da sa svakom od agencija navedenih u članu 57

zaključuje sporazume kojima se određuju uslovi pod kojima se agencija u pitanju povezuje s Ujedinjenim nacijama. Takvi sporazumi podležu odobrenju generalne skupštine.

2. On može da usaglašava delatnost specijalizovanih agencija savetujući se s njima i dajući preporuke takvim agencijama, a isto tako, dajući preporuke Generalnoj skupštini i članovima Ujedinjenih nacija.

Član 64

1. Ekonomski i socijalni savet može da preduzima odgovarajuće korake radi

dobijanja redovnih izveštaja od specijalizovanih agencija. On može da sklapa sporazume sa članovima Ujedinjenih nacija i sa specijalizovanim agencijama radi dobijanja izveštaja o koracima preduzetim u svrhu sprovodenja njegovih sopstvenih preporuka kao i preporuka Generalne skupštine o predmetima koji ulaze u okvir njegove nadležnosti.

2. On može da saopštava svoje primedbe o tim izveštajima Generalnoj Skupštini.

Član 65 Ekonomski i socijalni savet može da pruža obaveštenja Savetu bezbednosti i pomaže Savetu bezbednosti na njegovo traženje.

Član 66

1. Ekonomski i socijalni savet obavlja takve zadatke koji spadaju u njegovu nadležnost a u vezi su sa sprovođenjem u život preporuka Generalne skupštine.

2. On može, uz odobrenje Generalne skupštine, da vrši usluge na zahtev članova Ujedinjenih nacija i na traženje specijalizovanih agencija.

Page 336: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

326

3. On vrši i druge zadatke nabrojane u drugim odeljcima ove Povelje, ili koje mu odredi Generalna skupština.

Glasanje Član 67

1. Svaki član Ekonomskog i socijalnog saveta ima jedan glas. 2. Odluke Ekonomskog i socijalnog saveta donose se većinom članova koji su

prisutni i koji glasaju.

Postupak Član 68

Ekonomski i socijalni savet obrazuje komisije za ekonomska i socijalna pitanja i za unapređivanje prava čoveka, kao i druge takve komisije za koje se ukaže potreba u cilju obavljanja njegovih zadataka.

Član 69 Ekonomski i socijalni savet poziva svakog člana Ujedinjenih nacija da, bez prava glasa, učestvuje u njegovom razmatranju svakog predmeta za koji je taj član posebno zainteresovan.

Član 70 Ekonomski i socijalni savet može da zaključi sporazume kako bi predstavnici specijalizovanih agencija, bez prava glasa, uzeli učešća u njegovom razmatranju i u razmatranju komisija koje je on obrazovao, kao i da bi njegovi predstavnici uzeli učešća u razmatranju specijalizovanih agencija.

Član 71 Ekonomski i socijalni savet može da zaključi potrebne sporazume radi konsultovanja sa zainteresovanim nevladinim organizacijama zainteresovanim za pitanja koja ulaze u okvir njegove nadležnosti. Takvi sporazumi mogu se praviti s međunarodnim organiza-cijama i, kad tome ima mesta, s nacionalnim organizacijama posle konsultovanja sa zainteresovanim članom Ujedinjenih nacija.

Član 72 1. Ekonomski i socijalni savet sam usvaja svoj poslovnik, uključujući način izbora

njegovog predsednika. 2. Ekonomski i socijalni savet se sastaje prema potrebi, saglasno svome poslovniku

koji sadrži i odredbu o sazivanju sednica na traženje većine njegovih članova.

Page 337: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

327

GLAVA XI Deklaracija o nesamoupravnim teritorijalna

Član 73

Članovi Ujedinjenih nacija koji su odgovorni ili koji preuzimaju na sebe odgovornost za upravljanje teritorijama čiji narodi još nisu postigli punu meru samouprave priznaju načelo da su interesi stanovništva tih teritorija od prvenstvene važnosti i prihvataju kao svetu dužnost obavezu da unapređuju u najvećoj mogućoj meri, u okviru sistema međunarodnog mira i bezbednosti ustanovljenog ovom Poveljom, blagostanje stanov-ništva tih teritorija i, u tome cilju:

(a) da osiguraju, uz dužno poštovanje kulture naroda u pitanju, njihov politički, ekonomski, socijalni i prosvetni napredak, pravično postupanje s njima, kao i da ih štiti od zloupotreba;

(b) da razvijaju samoupravu, da posvećuju dužnu pažnju političkim težnjama tih naroda, kao i da im pružaju pomoć u progresivnom razvoju njihovih slobodnih političkih ustanova, u skladu s posebnim uslovima svake teritorije i njenih naroda i različitog stupnja njihovog napretka;

(c) da razvijaju međunarodni mir i bezbednost; (d) da radi uspešnog postizanja socijalnih, ekonomskih i naučnih ciljeva

izloženih u ovome članu, unapređuju primenu konstruktivnih mera razvoja, da podstiču istraživanja, da sarađuju jedni s drugima i, kada i gde tome ima mesta, sa specijalizovanim međunarodnim telima; i

(e) da generalnom sekretaru redovno dostavljaju radi obaveštenja, a u okvirima koje nalažu bezbednost i ustavne mogućnosti, statističke i druge podatke tehničke prirode o ekonomskim, socijalnim i prosvetnim prilikama na teritorijama za koje su odgovorni, izuzimajući teritorije na koje se primenjuju glave XII i XIII.

Član 74

Članovi Ujedinjenih nacija slažu se takođe da se njihova politika na teritorijama na koje se ova glava primenjuje mora zasnivati, ništa manje nego kada je u pitanju oblast njihovih metropola, na opštem načelu dobrog susedstva, uz pridavanje dužne pažnje interesima i blagostanju ostalog sveta u socijalnoj, ekonomskoj i trgovinskoj oblasti.

GLAVA XII Međunarodni sistem starateljstva

Član 75

Ujedinjene nacije uspostaviće pod svojim rukovodstvom međunarodni sistem starateljstva za upravljanje i nadzor nad onim teritorijama koje mogu biti stavljene naknadnim pojedinačnim sporazumima pod taj sistem. Ove teritorije se dalje nazivaju teritorijama pod starateljstvom.

Page 338: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

328

Član 76

Osnovni ciljevi sistema starateljstva, u saglasnosti s ciljevima Ujedinjenih nacija utvrđenim u članu 1 ove Povelje, jesu:

(a) da učvršćuje međunarodni mir i bezbednost; (b) da unapređuje politički, ekonomski, socijalni i prosvetni napredak stanovniš-

tva teritorija pod starateljstvom i njihov progresivni razvoj u pravcu samo-uprave ili nezavisnosti, kako to odgovara posebnim uslovima svake teritorije i njenih naroda i slobodno izraženoj želji zainteresovanih naroda kao i uslo-vima svakog sporazuma o starateljstvu;

(c) da podstiče poštovanje prava čoveka i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik ili veru, kao i da podstiče osećanje međusobne zavisnosti naroda sveta; i

(d) da obezbedi podjednako postupanje u socijalnim, ekonomskim i trgovinskim pitanjima prema svim članovima Ujedinjenih nacija i njihovim državljanima, kao i podjednako postupanje sa ovim poslednjim u izricanju pravde, bez nanošenja štete ostvarenju napred izloženih ciljeva i u okviru odredbi člana 80.

Član 77

1. Sistem starateljstva primenjuje se na sledeće kategorije teritorija koje mogu biti

stavljene pod taj sistem na osnovu sporazuma o starateljstvu: (a) teritorije koje se sada nalaze pod mandatom; (b) teritorije koje budu oduzete od neprijateljskih država kao posledica drugog

svetskog rata; i (c) teritorije koje dobrovoljno stave pod taj sistem države odgovorne za njihovo

upravljanje. 2. Naknadnim sporazumom će se odrediti koje će teritorije iz napred izloženih

kategorija biti stavljene pod sistem starateljstva i pod kojim uslovima.

Član 78 Sistem starateljstva ne primenjuje se na teritorije koje su postale članovi Ujedinjenih nacija, među kojima se odnosi treba da zasnivaju na poštovanju načela suverene jednakosti.

Član 79 Uslovi starateljstva za svaku teritoriju koja se stavlja pod sistem starateljstva, podrazumevajući i svaku izmenu ili dopunu, utvrđuju sporazumno između sebe neposredno zainteresovane države, uključujući i silu mandatorku u slučaju teritorija koje se nalaze pod mandatom jednog člana Ujedinjenih nacija, i odobravaju se kao što je predviđeno u članovima 83 i 85.

Page 339: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

329

Član 80 1. Izuzevši ono što se može ugovoriti u pojedinačnim sporazumima o starateljstvu,

zaključenim saglasno članovima 77, 79 i 81, kojima se pojedine teritorije stavljaju pod sistem starateljstva, i sve dok ti ugovori ne budu zaključeni, ništa u ovoj glavi neće biti shvaćeno kao da posredno ili neposredno na ma koji način menja bilo koja prava svake države ili svakog naroda niti uslove iz postojećih međunarodnih instrumenata čije su ugovorne strane članovi Ujedinjenih nacija.

2. Stav 1 ovog člana neće se tumačiti kao da daje osnovu za odugovlačenje ili odlaganje vođenja pregovora i zaključenje sporazuma za stavljanje teritorije pod mandatom i drugih teritorija pod sistem starateljstva kao što je to predviđeno u članu 77.

Član 81

Sporazum o starateljstvu sadrži u svakom slučaju uslove na osnovu kojih se upravlja teritorijom pod starateljstvom i utvrđuje vlast koja će vršiti upravu nad teritorijom pod starateljstvom. Tu vlast, koja se dalje naziva administrativnom vlašću, mogu sačinjavati jedna ili više država ili sama Organizacija.

Član 82 U svakom sporazumu o starateljstvu može se odrediti jedno ili više strateških područja koja mogu obuhvatiti deo ili svu teritoriju pod starateljstvom na koju se sporazum odnosi, bez povrede bilo kog specijalnog sporazuma ili sporazuma zaključenih na osnovu člana 43.

Član 83 1. Sve zadatke Ujedinjenih nacija koji se odnose na strateška područja, uključujući i

odobravanje uslova iz sporazuma o starateljstvu kao i njihove izmene i dopune, vrši Savet bezbednosti.

2. Osnovni zadaci utvrđeni u članu 76 primenjuju se na narod svakog strateškog područja.

3. Savet bezbednosti koristeći u skladu s odredbama sporazuma o starateljstvu i ne nanoseći štetu zahtevima bezbednosti, pomoć Starateljskog saveta radi izvršenja ovih zadataka Ujedinjenih nacija po osnovu sistema starateljstva koji se tiču političkih, ekonomskih, socijalnih i prosvetnih stvari u strateškim područjima.

Član 84

Dužnost je administrativne vlasti da osigura da teritorija pod starateljstvom da svoj doprinos održanju međunarodnog mira i bezbednosti. U tom cilju administrativna vlast može se koristiti dobrovoljačkim snagama, olakšicama i pomoću s teritorije pod starateljstvom prilikom sprovođenja obaveza koje je administrativna vlast preuzela u

Page 340: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

330

ovom pogledu prema Savetu bezbednosti, kao i radi lokalne odbrane i održanja zakonitosti i poretka na teritoriji pod starateljstvom.

Član 85 1. Zadatke Ujedinjenih nacija u odnosu na sporazume o starateljstvu za sva područja

koja nisu označena kao strateška, uključujući tu i odobravanje uslova iz sporazuma o starateljstvu i njihovih izmena ili dopuna, vrši Generalna skupština.

2. Starateljski savet, radeći pod okriljem Generalne skupštine, pomaže Generalnoj skupštini pri izvršavanju tih zadataka.

GLAVA XIII Sastav

Član 86

1. Starateljski savet sačinjavaju sledeći članovi Ujedinjenih nacija:

(a) članovi koji upravljaju teritorijama pod starateljstvom; (b) oni članovi poimenično navedeni u članu 23 koji ne upravljaju teritorijama

pod starateljstvom, i (c) onoliko ostalih članova koji na rok od tri godine izabere Generalna skupština

koliko se pokaže potrebnim da bi se obezbedilo da ukupan broj članova Stara teljskog saveta bude podjednako podeljen između ovih članova Ujedinjenih nacija koji upravljaju teritorijama pod starateljstvom i onih koji to ne čine.

2. Svaki član Starateljskog saveta određuje jedno naročito kvalifikovano lice da ga u njemu predstavlja.

Zadaci i ovlašćenja

Član 87 Generalna skupština i, pod njenim okriljem, Starateljski savet mogu pri vršenju svojih zadataka:

(a) razmatrati izveštaje koje podnosi administrativna vlast; (b) primati peticije i ispitivati ih savetujući se s administrativnom vlašću; (c) vršiti privremene obilaske teritorija pod starateljstvom u vreme u koje se

sporazumeju s administrativnom vlašću, i (d) preduzimati te i ostale akcije u skladu s odredbama o starateljstvu.

Član 88

Starateljski savet sastavlja upitnik o političkom, socijalnom i prosvetnom napretku stanovnika svake teritorije pod starateljstvom, a administrativna vlast svake teritorije pod starateljstvom koja spada u nadležnost Generalne skupštine podnosi godišnji izveštaj Generalnoj skupštini na bazi takvih upitnika.

Page 341: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

331

Glasanje Član 89

1. Svaki član Starateljskog saveta ima jedan glas. 2. Odluke Starateljskog saveta se donose većinom članova koji su prisutni i koji

glasaju.

Postupak Član 90

1. Starateljski savet sam usvaja svoj poslovnik, uključujući i način izbora svoga

predsednika. 2. Starateljski savet se sastaje prema potrebi saglasno svom poslovniku, koji sadrži i

odredbu o sazivanju sednica na traženje većine njegovih članova.

Član 91 Starateljski savet, kad tome ima mesta, koristi pomoć Ekonomskog i socijalnog saveta, a isto tako, i specijalizovanih agencija u pitanju kojima se oni bave.

GLAVA XIV Međunarodni sud

Član 92

Međunarodni sud je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija. On postupa u skladu s priloženim statutom, koji je zasnovan na Statutu Stalnog suda međunarodne pravde i čini sastavni deo ove Povelje.

Član 93 1. Svi članovi Ujedinjenih nacija su ipso facto strane Statuta Međunarodnog suda. 2. Država koja nije član Ujedinjenih nacija može da postane strana Statuta

Međunarodnog suda pod uslovima koje u svakom pojedinom slučaju određuje Generalna skupština na preporuku Saveta bezbednosti.

Član 94

1. Svaki član Ujedinjenih nacija obavezuje se da će se pridržavati odluke Među-

narodnog suda u svakom sporu u kome je stranka. 2. Ako jedna stranka u sporu ne ispuni obaveze koje na njoj leže prema presudi koju

Sud donese, druga stranka se može obratiti Savetu bezbednosti, koji može, ako smatra potrebnim, dati preporuke ili odlučiti o merama koje treba preduzeti da bi se presuda izvršila.

Page 342: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

332

Član 95 Ništa u ovoj Povelji ne sprečava članove Ujedinjenih nacija da rešavanje svojih sporova poveravaju drugim sudovima na osnovu sporazuma koji već postoje ili koji mogu biti ubuduće zaključeni.

Član 96 1. Generalna skupština ili Savet bezbednosti mogu tražiti od Međunarodnog suda da

da savetodavno mišljenje o svakom pravnom pitanju. 2. Drugi organi Ujedinjenih nacija i specijalizovane ustanove koje Generalna

skupština može u svako doba na to da ovlasti, takođe mogu tražiti od Suda savetodavno mišljenje o pravnim pitanjima u okviru njihove delatnosti.

GLAVA XV Sekretarijat

Član 97

Sekretarijat sačinjavaju generalni sekretar i ono osoblje koje Organizacija može da zahteva. Generalnog sekretara imenuje Generalna skupština na preporuku Saveta bezbednosti. On je glavni administrativni službenik Organizacije.

Član 98 Generalni sekretar postupa u tom svojstvu na svim sastancima Generalne skupštine, Saveta bezbednosti, Ekonomskog i socijalnog saveta i Starateljskog saveta, a vrši i sve druge funkcije koje mu povere ovi organi. Generalni sekretar podnosi Generalnoj skupštini godišnji izveštaj o radu Organizacije.

Član 99 Generalni sekretar može skrenuti pažnju Savetu bezbednosti na svako pitanje koje po njegovom mišljenju može da ugrozi očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti.

Član 100 1. U vršenju svojih dužnosti generalni sekretar i osoblje ne traže niti primaju

uputstva ni od koje vlasti izvan Organizacije. Oni će se uzdržati od svake akcije koja bi se mogla odraziti na njihov položaj kao međunarodnih službenika jedino Organizaciji.

2. Svaki član Ujedinjenih nacija obavezuje se da će poštovati isključivo međunarodni karakter funkcija generalnog sekretara i osoblja i da neće težiti da na njih utiče u vršenju njihovih dužnosti.

Page 343: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

333

Član 101 1. Generalni sekretar imenuje osoblje prema pravilima koje donosi Generalna

skupština. 2. Odgovarajuće osoblje biće stalno dodeljeno Ekonomskom i socijalnom savetu,

Starateljskom savetu i, ukoliko je potrebno, drugim organima Ujedinjenih nacija. Ovo osoblje čini sastavni deo Sekretarijata.

3. Pri zapošljavanju osoblja i određivanju uslova službe najveća pažnja će se pokloniti potrebi da se obezbedi najviši stupanj marljivosti, stručnosti i neporočnosti. Potrebna pažnja će se obratiti na važnost regrutovanja osoblja na najširoj mogućoj geografskoj osnovi.

GLAVA XVI Razne odredbe

Član 102

1. Svaki ugovor i svaki međunarodni sporazum koji zaključi neki član Ujedinjenih

nacija posle stupanja na snagu ove Povelje biće što je mogućno pre registrovan u Sekretarijatu i objavljen od njegove strane.

2. Nijedna strana takvog ugovora ili međunarodnog sporazuma koji nije registrovan shodno odredbama stava 1 ovog člana neće se moći pozivati na taj ugovor ili sporazum ni pred jednim organom Ujedinjenih nacija.

Član 103

U slučaju sukoba između obaveza članova Ujedinjenih nacija po ovoj Povelji i njihovih obaveza po nekom drugom međunarodnom sporazumu, prevagu će imati njihove obaveze po ovoj Povelji.

Član 104 Organizacija uživa na teritoriji svakog svog člana onu pravnu sposobnost koja joj je potrebna da vrši svoje funkcije i postiže svoje ciljeve.

Član 105 1. Organizacija uživa na teritoriji svakog svog člana one povlastice i imunitete koji

su potrebni za postizanje njenih ciljeva. 2. Predstavnici članova Ujedinjenih nacija i službenici Organizacije uživaju isto tako

povlastice i imunitete koji su potrebni da samostalno obavljaju svoje funkcije u vezi s Organizacijom.

3. Generalna skupština može davati preporuke u cilju određivanja pojedinosti primene stavova 1 i 2 ovog člana ili predlagati u tu svrhu konvencije članovima Ujedinjenih nacija.

Page 344: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

334

GLAVA XVII Prelazne odredbe o bezbednosti

Član 106

Dok ne stupe na snagu posebni sporazumi pomenuti u članu 43 i koji Savetu bezbednosti, po njegovom mišljenju, omogućavaju da otpočne s vršenjem svojih funkcija po članu 42, strane Deklaracije četiri nacije, potpisane u Moskvi 30. oktobra 1943. i Francuska, pristupiće međusobnom savetovanju saglasno odredbama stava 5 ove Deklaracije, a po potrebi i savetovanju s drugim članovima Ujedinjenih nacija, u cilju preduzimanja — u ime Organizacije — zajedničke akcije koja može biti potrebna radi očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti.

Član 107 Ništa u ovoj Povelji ne obesnažuje niti sprečava akciju u odnosima na ma koju državu koja je za vreme drugog svetskog rata bila neprijatelj bilo koje države potpisnice ove Povelje, preduzetu ili odobrenu — kao posledicu tog rata — od vlada odgovornih za takvu akciju.

GLAVA XVIII Izmene i dopune

Član 108

Izmene i dopune ove Povelje stupaju na snagu za sve članove Ujedinjenih nacija kad ih usvoje dve trećine članova Generalne skupštine i kada ih, saglasno njihovom ustavnom postupku, ratifikuju dve trećine članova Ujedinjenih nacija, uključujući i sve stalne članove Saveta bezbednosti.

Član 109 1. U cilju revizije ove Povelje može se održati Opšta konferencija članova

Ujedinjenih nacija na dan i u mestu koji će utvrditi glasovima dve trećine članova Generalne skupštine i glasovima ma kojih sedam članova Saveta bezbednosti. Svaki član Ujedinjenih nacija na Konferenciji imaće jedan glas.

2. Svaka izmena ove Povelje koju Konferencija preporuči dvotrećinskom većinom glasova, stupice na snagu kad je ratifikuju dve trećine članova Ujedinjenih nacija saglasno svom ustavnom postupku, uključujući i sve stalne članove Saveta bezbednosti.

3. Ako se posle stupanja na snagu ove Povelje takva Konferencija ne održi pre desetog zasedanja Generalne skupštine, predlog za sazivanje takve Konferencije staviće se na dnevni red tog zasedanja Generalne skupštine, a Konferencija će se održati ako to bude odlučeno većinom glasova članova Generalne skupštine i glasovima ma kojih sedam članova Saveta bezbednosti.

Page 345: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

335

GLAVA XIX

Član 110 1. Ovu Povelju ratifikovaće države potpisnice u skladu sa svojim odnosnim ustavnim

postupkom. 2. Ratifikacije će biti deponovane kod vlade Sjedinjenih Američkih Država, koja će

o svakom izvršenom deponovanju obavestiti sve države potpisnice kao i ge-neralnog sekretara Organizacije kad on bude imenovan.

3. Ova Povelja stupa na snagu pošto ratifikacije deponuju Republika Kina, Francuska, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Ujedinjena Kraljevina Britanije i Severne Irske, Sjedinjene Američke Države i većina ostalih država potpisnica. Protokol o deponovanim ratifikacijama sastaviće zatim vlada Sjedinjenih Američkih Država, koja će ga u prepisu dostaviti svim državama potpisnicama.

4. Države potpisnice ove Povelje koje je ratifikuju posle njenog stupanja na snagu postaju članovi osnivači Ujedinjenih nacija na dan deponovanja svojih odnosnih ratifikacija.

Član 111

Ova Povelja, čiji su kineski, francuski, ruski, engleski i španski tekst podjednako verodostojni, ostaće deponovana u arhivi vlade Sjedinjenih Američkih Država. Njene uredno overene prepiše ova vlada će dostaviti vladama ostalih država potpisnica. U potvrdu čega su predstavnici vlada Ujedinjenih nacija potpisali ovu Povelju. SASTAVLJENO u gradu San Francisku 26. juna 1945. godine. [Potpisi]

Page 346: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

336

2. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (1961)

BEČKA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA Države ugovornice ove konvencije, podsećajući da, od najstarijih vremena, narodi svih zemalja priznaju status diplomat-skih agenata, svesne ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija u pogledu suverene jednakosti država, održanja međunarodnog mira i bezbednosti i razvoja prijateljskih odnosa među narodima, uverene da bi međunarodna konvencija o diplomatskim odnosima, privilegijama i imunitetima doprinela unapre enju prijateljskih odnosa među zemljama, ma kakva bila razlika između njihovih ustavnih i društvenih sistema, ube ene da je cilj navedenih privilegija i imuniteta ne da se daje prednost pojedincima već da se obezbedi uspešno izvršenje funkcija diplomatskih misija kao predstavnika država, potvrđujući da se u pitanjima koja nisu bila izričito regulisana odredbama ove konvencije treba i dalje upravljati prema pravilima običajnog međunarodnog prava, složile su se u sledećem:

Član 1 U smislu ove konvencije, sledeći izrazi označavaju kao što je niže utvr eno:

(a) izraz "šef misije" označava lice koje je država koja akredituje ovlastila da dela u tom svojstvu;

(b) izraz "član misije" označava šefa misije i članove osoblja misije; (c) izraz "članovi osoblja misije" označava članove diplomatskog osoblja,

administrativnog i tehničkog osoblja i članove poslužnog osoblja misije; (d) izraz "član diplomatskog osoblja" označava člana osoblja misije koji imaju

diplomatsko svojstvo; (e) izraz "diplomatski agent" označava šefa misije ili člana diplomatskog osoblja

misije; (f) izraz "član administrativnog i tehničkog osoblja" označava članove osoblja

misija koji su zapošljeni u administrativnoj i tehničkoj službi misije; (g) izraz "član poslužnog osoblja" označava članove osoblja misije koji su

zapošljeni na poslužnim dužnostima u misiji; (h) izraz "privatna posluga" označava lica u privatnoj službi nekog člana misije,

koja nisu službenici države koja akredituje;

Page 347: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

337

(i) izraz "prostorije misije" označava zgrade ili delove zgrada i okolno zemljište koji se, ma ko bio njihov vlasnik, koriste za potrebe misije, uključujući i rezidenciju šefa misije.

Član 2

Uspostavljanje diplomatskih odnosa između država i odašiljanje stalnih diplomatskih misija vrše se na osnovu obostrane saglasnosti.

Član 3 1. Funkcije diplomatske misije se sastoje naročito u:

(a) predstavljanju države koja akredituje kod države kod koje se akredituje; (b) zaštiti u državi kod koje se akredituje interesa države koja akredituje i njenih

državljana, u granicama koje dozvoljava međunarodno pravo; (c) pregovaranju s vladom države kod koje se akredituje; (d) obaveštavaju, svim dozvoljenim sredstvima, o uslovima i razvoju doga aja u

državi kod koje se akredituje i podnošenju izveštaja o tome vladi države koja akredituje;

(e) unapre ivanju prijateljskih odnosa i razvijanju privrednih, kulturnih i naučnih odnosa između države koja akredituje i države kod koje se akredituje.

2. Nijedna odredba ove konvencije ne može se tumačiti kao zabrana za neku diplomatsku misiju da vrši konzularne funkcije.

Član 4

1. Država koja akredituje treba da se uveri da je lice koje namerava akreditovati kao

šefa misije u državi kod koje se akredituje dobilo agreman te države. 2. Država kod koje se akredituje nije dužna da državi koja akredituje iznese razloge

odbijanja agremana.

Član 5 1. Država koja akredituje može, posle notifikacije koju je dužna dati zainteresovanim

državama kod kojih se akredituje, akreditovati šefa misije ili imenovati nekog člana diplomatskog osoblja, prema slučaju, kod više država, osim ako se tome izričito ne suprotstavi neka od država kod kojih se akredituje.

2. Ako država koja akredituje, šefa misije akredituje kod jedne ili više drugih država, ona može otvoriti diplomatsku misiju pod rukovodstvom otpravnika poslova ad interim u svakoj od država u kojoj šef misije nema stalno prebivalište.

3. Šef misije ili član diplomatskog osoblja misije može predstavljati državu koja akredituje kod svake međunarodne organizacije.

Page 348: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

338

Član 6 Više država mogu akreditovati isto lice u svojstvu šefa misije u nekoj drugoj državi, osim ako se tome ne protivi država kod koje se akredituje.

Član 7 Pod rezervom odredaba čl. 5, 8, 9 i 11, država koja akredituje imenuje po svom izboru članove osoblja misije. Što se tiče vojnih, pomorskih ili vazduhoplovnih atašea, država kod koje se akredituje može zahtevati da joj se njihova imena unapred saopšte radi saglasnosti.

Član 8 1. Članovi diplomatskog osoblja misije moraju imati u načelu državljanstvo države

koja akredituje. 2. Članovi diplomatskog osoblja misije mogu se birati među državljanima države

kod koje se akredituje samo uz saglasnost te države, koja može u svako doba povući svoju saglasnost.

3. Država kod koje se akredituje može sebi pridržati isto pravo i u pogledu državljana neke treće države koji nisu državljani i države koja akredituje.

Član 9

1. Država kod koje se akredituje može u svako doba, i bez obaveze da obrazloži

svoju odluku, obavestiti državu koja akredituje da je šef ili ma koji član diplomatskog osoblja misije persona non grata ili da ma koji drugi član osoblja misije nije prihvatljiv. Država koja akredituje će tada opozvati lice u pitanju ili će okončati njegove funkcije u toj misiji, prema slučaju. Neko lice može biti oglašeno kao persona non grata ili kao neprihvatljivo pre nego što do e na teritoriju države kod koje se akredituje.

2. Ako država koja akredituje odbije da izvrši ili ne izvrši u razumnom roku obaveze koje preuzima shodno tački 1 ovog člana, država kod koje se akredituje može odbiti da licu o kome se radi prizna svojstvo člana misije.

Član 10

1. Notifikovaće se ministarstvu inostranih poslova države kod koje se akredituje ili

nekom drugom ministarstvu koje bude ugovoreno: (a) imenovanje članova misije, njihov dolazak i konačni odlazak ili prestanak

njihovih funkcija u misiji; (b) dolazak i konačni odlazak lica koje pripada porodici nekog člana misije ili,

ako je potrebno, činjenica da je neko lice postalo ili prestalo da bude član porodice nekog člana misije;

Page 349: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

339

(c) dolazak ili konačni odlazak privatne posluge u službi lica o kojima je reč u gornjem stavu a) i, ako je potrebno, činjenica da oni napuštaju službu kod tih lica;

(d) uzimanje u službu ili otpuštanje lica koja prebivaju u državi kod koje se akredituje u svojstvu članova misije ili u svojstvu privatne posluge s pravom na privilegije i imunitet.

2. Kad god je to moguće, treba, isto tako, prethodno notifikovati dolazak i konačni odlazak.

Član 11

1. Ako ne postoji izričiti sporazum o broju osoblja misije, država kod koje se

akredituje može zahtevati da se taj broj kreće u granicama onoga što ona smatra razumnim i normalnim s obzirom na okolnosti i uslove koji vladaju u toj državi i na potrebe misije o kojoj se radi.

2. Država kod koje se akredituje može tako e, u istim granicama i bez diskriminacije, odbiti da primi službenike pojedine kategorije.

Član 12

Država koja akredituje ne može pre nego što dobije prethodno izričiti pristanak države kod koje se akredituje, otvarati urede koji čine deo misije van mesta u kome je uspostavljena sama misija.

Član 13 1. Smatra se da je šef misije preuzeo svoje funkcije u državi kod koje se akredituje

čim podnese akreditovana pisma ili čim notifikuje svoj dolazak i podnese prepis svojih akreditivnih pisama ministarstvu inostranih poslova države kod koje se akredituje, ili nekom drugom ministarstvu o kome bude dogovoreno, prema važećoj praksi u državi kod koje se akredituje, koja se mora primenjivati na jedinstven način.

2. Redosled podnošenja akreditivnih pisama ili prepisa tih pisama određuje se prema danu i času dolaska šefa misije.

Član 14

1. Šefovi misije dele se na tri klase, i to:

(a) ambasadore ili nuncije akreditovane kod šefova država i druge šefove misija odgovarajućeg ranga;

(b) poslanike, ministre ili internuncije akreditovane kod šefova država; (c) otpravnike poslova akreditovane kod ministarstva inostranih poslova.

2. Nikakva razlika ne može se praviti između šefova misija na osnovu njihove klase, osim u pogledu prezeanse i etikecije.

Page 350: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

340

Član 15 Države se sporazumevaju o klasi kojoj treba da pripadaju šefovi njihovih misija.

Član 16 1. Šefovi misija dobivaju rang u svakoj klasi prema danu i času preuzimanja funkcija

shodno članu 13. 2. Razmene akreditivnih pisama šefa misije koje ne povlače promene u klasi ne

diraju u njegov rang prezeanse. 3. Ovaj član ne dira u običaje koje su ili koje će usvojiti država kod koje se

akredituje u pogledu prezeanse predstavnika Svete Stolice.

Član 17 Šef misije saopštava ministarstvu inostranih poslova ili nekom drugom ministarstvu o kome bude dogovoreno red prezeanse članova diplomatskog osoblja misije.

Član 18 U svakoj državi postupak u pogledu prijema šefova misija treba da bude jednoobrazan za svaku klasu.

Član 19 1. Ako je mesto šefa misije upražnjeno, ili ako je šef misije sprečen da vrši svoje

funkcije, otpravnik poslova ad interim dela privremeno kao šef misije. Ime otpravnika poslova ad interim saopštiće bilo šef misije bilo, u slučaju da je ovaj sprečen da to učini, ministarstvo inostranih poslova države koja akredituje - ministarstvu inostranih poslova države kod koje se akredituje ili nekom drugom ministarstvu koje bude ugovoreno.

2. U slučaju da u državi kod koje se akredituje nema nijednog člana diplomatskog osoblja, država koja akredituje može, uz saglasnost države kod koje se akredituje, odrediti nekog člana administrativnog i tehničkog osoblja, da upravlja tekućim administrativnim poslovima misije.

Član 20

Misija i njen šef imaju pravo da ističu zastavu i grb države koja akredituje na prostorije misije, uključujući i rezindenciju šefa misije, i na prevozna sredstva šefa misije.

Član 21 1. Država kod koje se akredituje mora bilo olakšati državi koja akredituje da na

njenoj teritoriji, u okviru njenog zakonodavstva, stiče prostorije potrebne za njenu

Page 351: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

341

misiju, bilo pomoći državi koja akredituje da do e do prostorija na neki drugi način.

2. Ona tako e mora, ako je potrebno, pomoći misijama da dobiju pristojne stanove za svoje članove.

Član 22

1. Prostorije misije su nepovredive. Organima države je dozvoljeno da u njih u u

samo uz pristanak šefa misije. 2. Država kod koje se akredituje ima specijalnu obavezu da preduzme sve potrebne

mere da bi sprečila nasilan ulazak u prostorije misije ili njihovo oštećenje, narušavanje mira misije ili povredu njenog dostojanstva.

3. Prostorije misije, nameštaj i drugi predmeti koji se u njima nalaze, kao ni prevozna sredstva misije ne mogu biti predmet nikakvog pretresa, rekvizicije, zaplene ili mere izvršenja.

Član 23

1. Država koja akredituje i šef misije oslobo eni su svakog državnog, regionalnog ili

komunalnog poreza i taksa za prostorije misije čiji su oni vlasnici ili zakupci, pod uslovom da se ne radi o porezima ili taksama koji se ubiraju kao naknada za posebno učinjene usluge.

2. Fiskalno oslobo enje predvi eno u ovom članu ne primenjuje se na takve poreze i takse ako, prema zakonodavstvu države kod koje se akredituje, one padaju na teret lica koje je saugovarač države koja akredituje ili šefa misije.

Član 24

Arhiva i dokumenti misije nepovredivi su u svako doba i ma gde se nalazili.

Član 25 Država kod koje se akredituje daje sve olakšice za obavljanje funkcija misije.

Član 26 Pod rezervom zakona i propisa koji se odnose na zone u koje je ulaz zabranjen ili posebno regulisan iz razloga nacionalne bezbednosti, država kod koje se akredituje obezbe uje svim članovima misije slobodu putovanja i kretanja na svojoj teritoriji.

Član 27 1. Država kod koje se akredituje dozvoljava i štiti slobodno opštenje misije u sve

službene svrhe. U opštenju sa vladom i sa drugim misijama i konzulatima države koja akredituje, ma gde se oni nalazili, misija može upotrebljavati sva odgovarajuća sredstva komunikacija, uključujući diplomatskog kurira i poruke

Page 352: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

342

kodeksom ili šifrom. Međutim, misija može postaviti i koristiti otpremnu radio-stanicu samo uz pristanak države kod koje se akredituje.

2. Službena prepiska misije je nepovrediva. Izraz "službena prepiska" označava svaku prepisku koja se odnosi na misiju i njene funkcije.

3. Diplomatska valiza ne sme biti ni otvorena ni zadržana. 4. Paket koji čine diplomatsku valizu treba da nose vidne spoljne oznake svoje

prirode i mogu sadržati samo diplomatske dokumente ili predmete za službenu upotrebu.

5. Država kod koje se akredituje štiti, u vršenju njegovih funkcija, diplomatskog kurira, koji mora imati službeni dokument kojim se potvrđuje njegovo svojstvo i označava broj paketa koji čine diplomatsku valizu. On uživa nepovredivost svoje ličnosti i ne može biti podvrgnut nikakvoj vrsti hapšenja ili pritvaranja.

6. Država koja akredituje, ili misija, može imenovati diplomatske kurire ad hoc. I u tom slučaju će se primenjivati odredbe stava 5 ovog člana, pod rezervom da će se imuniteti koji su tamo nabrojani prestati da se primenjuju čim kurir bude predao primaocu diplomatsku valizu koja mu je bila poverena.

7. Diplomatska valiza može se poveriti zapovedniku trgovačkog vazduhoplovstva koji treba da aterira na dozvoljeno mesto ulaska. Taj zapovednik mora biti snabdeven službenim dokumentom u kome je označen broj paketa koji čine diplomatsku valizu, ali se on ne smatra diplomatskim kurirom. Misija može poslati nekog svog člana da direktno i slobodno preuzme diplomatsku valizu iz ruku zapovednika vazduhoplova.

Član 28

Takse i dažbine koje ubira misija za službene radnje oslobo ene su svakog poreza i takse.

Član 29 Ličnost diplomatskog agenta je neprikosnovena. On ne može biti podvrgnut nikakvoj vrsti hapšenja ili pritvora. Država kod koje se akredituje tretira ga s dužnim poštovanjem i preduzima sve razumne mere da bi sprečila nanošenje uvreda njegovoj ličnosti, njegovoj slobodi ili njegovom dostojanstvu.

Član 30 1. Privatan stan diplomatskog agenta uživa istu nepovredivost i istu zaštitu kao i

prostorije misije. 2. Njegovi dokumenti, njegova prepiska i, pod rezervom stava 3 člana 31, njegova

imovina tako e uživaju nepovredivost.

Page 353: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

343

Član 31 1. Diplomatski agent uživa imunitet od krivičnog sudstva države kod koje se

akredituje. On tako e uživa imunitet od gra anskog i upravnog sudstva, osim kad se radi o: (a) nekoj stvarnoj tužbi koja se odnosi na privatne nepokretnosti na teritoriji

države kod koje se akredituje, osim ako diplomatski agent poseduje tu nepokretnost za račun države koja akredituje a za potrebe misije;

(b) tužbi koja se odnosi na nasle e, u kojoj se diplomatski agent pojavljuje kao izvršilac testamenta, administrator, naslednik ili legator po privatnoj osnovi a ne u ime države koja akredituje;

(c) tužbi koja se odnosi na slobodne profesije ili trgovačke delatnosti, ma kakva ona bila, koju vrši diplomatski agent u državi kod koje se akredituje, izvan svojih službenih funkcija.

2. Diplomatski agent nije obavezan da svedoči. 3. Nikakva mera izvršenja ne može se preduzeti protiv diplomatskog agenta, osim u

slučajevima predvi enim u st. a), b) i c) tačke 1 ovog člana, i pod uslovom da se izvršenje može sprovesti a da se time ne vre a neprikosnovenost njegove ličnosti ili stana.

4. Imunitet diplomatskog agenta od sudstva države kod koje se akredituje ne osloba a tog agenta od sudstva države koja akredituje.

Član 32

1. Država koja akredituje može se odreći sudskog imuniteta diplomatskih agenata i

lica koja uživaju imunitet na osnovu člana 37. 2. Odricanje mora uvek biti izrično. 3. Ako diplomatski agent ili lice koje uživa sudski imunitet na osnovu člana 37

pokrene sudski postupak, ono se više ne može pozivati na sudski imunitet u pogledu protivuzahteva neposredno vezanog za osnovni zahtev.

4. Odricanje od sudskog imuniteta u pogledu neke gra anske tužbe ili zahteve u upravnom postupku ne smatra se da povlači odricanje od imuniteta u pogledu mera izvršenja presude, za koje je potrebno posebno odricanje.

Član 33

1. Pod rezervom odredaba stava 3 ovog člana, diplomatski agent se, u pogledu službe

državi, osloba a odredaba socijalnog osiguranja koje mogu biti na snazi u državi kod koje se akredituje.

2. Oslobo enje predvi eno u stavu 1 ovog člana primenjuje se isto tako na privatnu poslugu koja je u isključivoj službi diplomatskog agenta, pod uslovom: (a) da se ne radi o državljanima ili licima koja imaju stalno prebivalište u državi;

i (b) da podleži odredbama socijalnog osiguranja koje mogu biti na snazi u državi

koja akredituje ili u nekoj trećoj državi.

Page 354: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

344

3. Diplomatski agent koji ima u svojoj službi osoblje na koje se ne primenjuje oslobo enje predvi eno u stavu 2 ovog člana treba da poštuje obaveze koje poslodavcu nameću odredbe o socijalnom osiguranju države kod koje se akredituje.

4. Oslobo enje predvi eno u tač. 1 i 2 ovog člana ne isključuje dobrovoljno učešće u režimu socijalnog osiguranja države kod koje se akredituje, ako ta država dozvoljava takvo učešće.

5. Odredbe ovog člana ne diraju u ranije zaključene dvostrane ili višestrane sporazume o socijalnom osiguranju i ne sprečavaju buduće zaključivanje takvih sporazuma.

Član 34

Diplomatski agent oslobo en je svih poreza i taksa, ličnih ili stvarnih, državnih, regionalnih ili komunalnih, sa izuzetkom:

(a) posrednih poreza koji su po svojoj prirodi obično uključeni u cenu robe ili usluga;

(b) poreza i taksa na privatnu nepokretnu imovinu na teritoriji države kod koje se akredituje, osim ako je diplomatski agent poseduje za račun države koja akredituje a za potrebe misije;

(c) naslednih taksa koje ubira država kod koje se akredituje, pod rezervom odredaba tačke 4 člana 39;

(d) poreza i taksa na lične prihode koji potiču iz države kod koje se akredituje i poreza na kapital, koji se naplaćuju na ulaganja izvršena u trgovačka preduzeća čije je sedište u državi kod koje se akredituje;

(e) poreza i taksa koji se ubiraju kao naknada za posebne usluge; (f) taksa za registraciju, sudskih, hipotekarnih i fiskalnih taksa, kad se radi o

nepokretnoj imovini, pod rezervom odredaba člana 23.

Član 35 Država kod koje se akredituje oslobodiće diplomatske agente svih ličnih davanja, svake javne službe, ma kakve prirode ona bila, i vojnih nameta kao što su rekvizicije, kontribucije i vojni smeštaj.

Član 36 1. Prema odredbama svojih zakona i pravilnika koji mogu biti doneti, država kod

koje se akredituje odobrava uvoz i oslobo enje od carina, taksa i drugih dažbina, sem troškova uskladištenja, prevoza i troškova za slične usluge: (a) predmete namenjene za službene potrebe misije; (b) predmete namenjene za ličnu upotrebu diplomatskog agenta ili članova

njegove porodice koji čine deo njegovog domaćinstva, uključujući i predmete namenjene za njegov smeštaj.

2. Diplomatski agent je oslobođen pregleda njegovog ličnog prtljaga, osim ako postoje ozbiljni razlozi da se veruje da taj prtljag sadrži predmete koji ne uživaju oslobo enja o kojima je reč u tački 1 ovog člana, ili predmete čiji je uvoz ili izvoz

Page 355: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

345

zabranjen zakonodavstvom ili podleže karantinskim propisima države kod koje se akredituje. U takvom slučaju, pregled prtljaga se može vršiti samo u prisustvu diplomatskog agenta ili njegovog ovlašćenog predstavnika.

Član 37

1. Članovi porodice diplomatskog agenta koji čine deo njegovog domaćinstva

uživaju privilegije i imunitete pomenute u čl. 29 do 36, pod uslovom da nisu državljani države kod koje se akredituje.

2. Članovi administrativnog i tehničkog osoblja misije, kao i članovi njihove porodice koji čine deo njihovih domaćinstava uživaju, pod uslovom da nisu državljani države kod koje se akredituje, ili da u njoj nemaju svoje stalno prebivalište, privilegije i imunitete pomenute u čl. 29 do 35, s tim da se imunitet od gra anskog i upravnog sudstva države kod koje se akredituje, pomenut u tački 1 člana 31, ne primenjuje na postupke učinjene izvan vršenja njihovih funkcija. Oni tako e uživaju i privilegije pomenute u tački 1 člana 36 u pogledu predmeta uvezenih prilikom njihovog prvog doseljenja.

3. Članovi poslužnog osoblja misije koji nisu državljani države kod koje se akredituje ili koji nemaju u njoj stalno prebivalište, uživaju imunitet u pogledu postupaka učinjenih u vršenju svojih funkcija i oslobo enje od poreza i taksa na plate koje primaju za svoju službu, kao i oslobo enje predvi eno u članu 33.

4. Članovi privatne posluge članova misije koji nisu državljani države kod koje se akredituje ili koji u njoj nemaju stalno prebivalište oslobo eni su od poreza i taksa na plate koje primaju za svoju službu. U svakom drugom pogledu oni uživaju privilegije i imunitete samo u onoj meri koju dozvoljava država kod koje se akredituje. Međutim, država kod koje se akredituje treba svoju jurisdikciju nad tim licima da vrši tako da preterano ne ometa vršenje funkcija misije.

Član 38

1. Ako država kod koje se akredituje nije dala dopunske privilegije i imunitete,

diplomatski agent koji ima državljanstvo te države ili koji ima u njoj stalno prebivalište uživa sudski imunitet i neprikosnovenost samo u pogledu službenih radnji učinjenih u vršenju svojih funkcija.

2. Ostali članovi osoblja misije i privatne posluge koji su državljani države kod koje se akredituje ili koji imaju u njoj stalno prebivalište uživaju privilegije i imunitete samo ako im ih priznaje ta država. Međutim, država kod koje se akredituje treba svoju jurisdikciju nad tim licima da vrši tako da preterano ne ometa vršenje funkcija misije.

Član 39

1. Svako lice koje ima pravo na privilegije i imunitete koristi se njima čim stupi na

teritoriju države kod koje se akredituje radi preuzimanja svoje službe, ili, ako se već nalazi na toj teritoriji, čim je njegovo imenovanje notifikovano ministarstvu inostranih poslova ili nekom drugom ministarstvu koje bude ugovoreno.

Page 356: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

346

2. Kad se funkcije nekog lica koje uživa privilegije i imunitete okončaju, te privilegije i imuniteti, po pravilu, prestaju u trenutku kad to lice napušta zemlju ili po isteku razumnog roka koji mu je dat u tu svrhu, ali oni važe do tog trenutka čak i u slučaju oružanog sukoba. Međutim, imunitet ostaje za radnje koje to lice učini u vršenju svojih funkcija kao član misije.

3. U slučaju smrti nekog člana misije, članovi njegove porodice i dalje uživaju privilegije i imunitete na koje imaju pravo do isteka razumnog roka koji im je potreban da napuste teritoriju države kod koje se akredituje.

4. U slučaju smrti člana misije koji nije državljanin države kod koje se akredituje ili koji u njoj nema stalno prebivalište ili člana njegove porodice koji čini deo njegovog domaćinstva, država kod koje se akredituje odobrava iznošenje pokretne imovine preminulog, osim predmeta koji su stečeni u toj zemlji a čiji je izvoz zabranjen u trenutku smrti. Neće se naplaćivati nasledne takse na pokretnu imovinu koja se u državi kod koje se akredituje nalazi jedino zbog toga što se preminuli nalazio u toj državi kao član misije ili kao član porodice člana misije.

Član 40

1. Ako diplomatski agent prelazi preko teritorije ili se na e na teritoriji neke treće

države koja mu je izdala vizu na pasoš, ako je ta viza potrebna, da bi išao da preuzme svoje funkcije ili da bi se vratio na svoju službu, ili da bi se vratio u svoju zemlju, ta treća država će mu priznati neprikosnovenost i sve druge imunitete koji su potrebni da bi mu omogućila prolaz ili povratak. Ona će isto tako postupiti u pogledu članova njegove porodice koji uživaju privilegije i imunitete a koji prate diplomatskog agenta ili koji putuju odvojeno da bi se sastali s njim ili da bi se vratili u svoju zemlju.

2. U uslovima sličnim onima koji su predvi eni u tački 1 ovog člana, treće države ne treba da ometaju prolaz preko svoje teritorije članovima administrativnog i tehničkog osoblja ili poslužnom osoblju misije i članovima njihovih porodica.

3. Treće države daju prepisci i drugim službenim saopštenjima koji prelaze preko njihove teritorije, uključujući i poruke u kodeksu ili šifri, istu slobodu i zaštitu koje pruža i država kod koje se akredituje. One priznaju diplomatskim kuririma kojima je izdata viza, ako je potrebna, i diplomatskoj valizi u tranzitu istu nepovredivost i istu zaštitu koju je dužna da im prizna država kod koje se akredituje.

4. Obaveze trećih država na osnovu tač. 1, 2 i 3 ovog člana primenjuju se isto tako i na lica pomenuta u tim tačkama kao i na službena saopštenja i diplomatske valize kad se oni na u na teritoriji treće države usled više sile.

Član 41

1. Ne dirajući u njihove privilegije i imunitete, sva lica koja uživaju te privilegije i

imunitete dužna su da poštuju zakone i propise države kod koje se akredituje. Ona su tako e dužna da se ne mešaju u unutrašnje stvari te države.

2. Svi službeni poslovi sa državom kod koje se akredituje, a koje država koja akredituje poverava misiji, moraju se voditi sa ministarstvom inostranih poslova

Page 357: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

347

države kod koje se akredituje ili njegovim posredstvom, ili sa nekim ministarstvom o kome bude dogovoreno.

3. Prostorije misije ne smeju se upotrebljavati za ciljeve koji nisu u skladu sa funkcijama misije onako kako su određene ovom konvencijom ili drugim pravilima opšteg međunarodnog prava ili posebnim sporazumima na snazi između države koja akredituje i države kod koje se akredituje.

Član 42

Diplomatski agent ne sme vršiti u državi kod koje se akredituje profesionalnu ili trgovačku delatnost radi lične zarade.

Član 43 Funkcije diplomatskog agenta prestaju između ostalog:

(a) notifikacijom države koja akredituje državi kod koje se akredituje da su funkcije diplomatskog agenta prestale;

(b) notifikacijom države kod koje se akredituje državi koja akredituje da, shodno stavu 2 člana 9, ta država odbija da prizna diplomatskog agenta za člana misije.

Član 44

Država kod koje se akredituje treba, čak i u slučaju oružanog sukoba, dati olakšice da bi omogućila licima koja uživaju privilegije i imunitete, osim državljanima države kod koje se akredituje, kao i članovima porodica tih lica, ma kog državljanstva oni bili, da napuste teritoriju u najkraćem mogućem roku. Ona naročito mora, ako je to potrebno, da im stavi na raspolaganje prevozna sredstva neophodna za njih i njihovu imovinu.

Član 45 U slučaju prekida diplomatskih odnosa između dve države, ili ako je neka misija konačno ili privremeno opozvana:

(a) država kod koje se akredituje dužna je, čak i u slučaju oružanog sukoba, poštovati i štititi prostorije misije, kao i njenu imovinu i arhivu;

(b) država koja akredituje može poveriti na čuvanje prostorije misije, sa imovinom koja se u njima nalazi, kao i arhivu, nekoj trećoj državi koju prihvata i država prijema;

(c) država koja akredituje može poveriti zaštitu svojih interesa i interesa svojih državljana nekoj trećoj državi koju prihvata i država kod koje se akredituje.

Član 46

Uz prethodni pristanak države kod koje se akredituje, i na traženje neke treće države koja nema predstavništvo u toj državi, država koja akredituje može preuzeti privremenu zaštitu interesa te treće države i njenih državljana.

Page 358: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

348

Član 47 1. Primenjujući odredbe ove konvencije, država kod koje se akredituje neće prihvatiti

diskriminaciju između pojedinih država. 2. Međutim, neće se smatrati diskriminacijom:

(a) ako država kod koje se akredituje primenjuje restriktivno neku odredbu ove konvencije zbog toga što se ona tako primenjuje na njenu misiju u državi koja akredituje;

(b) ako pojedine države primenjuju uzajamno, po običaju ili na osnovu sporazuma, povoljniji postupak nego što to predvi aju odredbe ove konvencije.

Član 48

Ova konvencija biće otvorena za potpisivanje svim državama-članicama Organizacije ujedinjenih nacija ili neke specijalizovane ustanove, kao i svim državama članicama Statuta Međunarodnog suda pravde i svakoj drugoj državi koju Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija pozove da postane članica konvencije, na sledeći način: do 31. oktobra 1961. godine u Saveznom ministarstvu inostranih poslova Austrije, a zatim, do 31. marta 1962. godine, u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija u Njujorku.

Član 49 Ova konvencija biće ratifikovana. Ratifikacioni instrumenti će biti deponovani kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 50 Ova konvencija ostaće otvorena za pristupanje svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 48 Instrumenti o pristupanju biće deponovani kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 51 1. Ova konvencija stupiće na snagu tridesetog dana posle dana deponovanja kod

generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija dvadeset drugog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja bude ratifikovala konvenciju ili joj bude pristupila posle deponovanja dvadeset drugog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, konvencija će stupiti na snagu tridesetog dana posle deponovanja instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju te države.

Član 52

Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija notifikovaće svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 48:

Page 359: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

349

(a) svako potpisivanje ove konvencije i deponovanje instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju, shodno čl. 48, 49 i 50;

(b) dan stupanja ove konvencije na snagu, shodno članu 51.

Član 53 Original ove konvencije, čiji su engleski, kineski, španski, francuski i ruski tekst po ednako verodostojni, biće deponovan kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija, koji će dostaviti overene kopije svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 48. U potvrdu čega su dole potpisani punomoćnici, propisno za to ovlašćeni od svojih vlada, potpisali ovu konvenciju. Sačinjeno u Beču, osamnaestog aprila hiljadu devet sto šezdeset prve godine.

Page 360: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

350

3. Bečka konvencija o konzularnim odnosima (1963)

BEČKA KONVENCIJA O KONZULARNIM ODNOSIMA Države ugovornice ove konvencije, podsećajući da su, već u davna vremena, uspostavljeni konzularni odnosi između naroda, svesne ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija o suverenoj jednakosti država, o očuvanju međunarodnog mira i bezbednosti i o razvoju prijateljskih odnosa među narodima, imajući u vidu da je Konferencija Ujedinjenih nacija o diplomatskim odnosima o imunitetima usvojila Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima koja je otvorena za potpisivanje 18. aprila 1961. godine, uverene da će međunarodna konvencija o konzularnim odnosima, privilegijama i imunitetima takođe doprineti unapređivanju prijateljskih odnosa među zemljama, ma kako različiti bili njihovi ustavni i društveni sistemi, uverene da je cilj tih privilegija i imuniteta ne da se pružaju koristi pojedincima već da se obezbedi uspešno ispunjenje njihovih funkcija preko konzulata, a u ime njihovih država, potvrđujući da će se pitanja koja nisu izričito rešena odredbama ove konvencije i dalje rešavati prema pravilima običajnog međunarodnog prava, složile su se u sledećem:

Član 1 Definicije

1. U smislu ove konvencije sledeći izrazi označavaju kao što je niže utvrđeno:

(a) izraz "konzulat" označava svaki generalni konzulat, konzulat, vicekonzulat ili konzularnu agenciju;

(b) izraz "konzularno područje" označava teritoriju određenu konzulatu za vršenje konzularnih funkcija;

(c) izraz "šef konzulata" označava lice koje je ovlašćeno da dela u tom svojstvu; (d) izraz "konzularni funkcioner" označava svako lice, podrazumevajući i šefa

konzulata, koje je u tom svojstvu ovlašćeno da vrši konzularne funkcije; (e) izraz "konzularni službenik" označava svako lice koje vrši administrativne ili

tehničke poslove konzulata;

Page 361: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

351

(f) izraz "član poslužnog osoblja" označava svako lice koje je zaposleno na poslužnim dužnostima u konzulatu;

(g) izraz "član konzulata" označava konzularne funkcionere, konzularne službenike i članove poslužnog osoblja;

(h) izraz "članovi konzularnog osoblja" označava konzularne funkcionere osim šefa konzulata, konzularne službenike i članove poslužnog osoblja;

(i) izraz "član privatne posluge" označava lice koje je zaposleno isključivo u privatnoj službi nekog člana konzulata;

(j) izraz "konzularne prostorije" označava zgrade ill delove zgrada i okolno zemljište koji, ma ko bio njihov sopstvenik, služe isključivo za ciljeve konzulata;

(k) izraz "konzularna arhiva" označava sve isprave, dokumente, prepisku, knjige, filmove, magnetofonske trake i registre konzulata, kao i materijal za šifriranje, kartoteke i nameštaj koji je namenjen njihovoj zaštiti i čuvanju.

2. Postoje dve vrste konzularnih funkcionera: karijerni i počasni konzularni funkcioneri. Odredbe druge glave ove konvencije odnose se na konzulate kojima rukovode karijerni konzularni funkcioneri; odredbe treće glave odnose se na konzulate kojima rukovode počasni konzularni funkcioneri.

3. Poseban položaj članova konzulata koji su državljani države prijema ili u njoj imaju svoje prebivalište regulisan je članom 71 ove konvencije.

Glava I KONZULARNI ODNOSI UOPŠTE

Deo I

USPOSTAVLJANJE I VOĐENJE KONZULARNIH ODNOSA

Član 2 Uspostavljanje konzularnih odnosa

1. Uspostavljanje konzularnih odnosa između država vrši se na osnovu obostrane

saglasnosti. 2. Saglasnost koja je data za uspostavljanje diplomatskih odnosa između dve države

ima se smatrati da obuhvata, ako nije drukčije određeno, i saglasnost na uspostavljanje konzularnih odnosa.

3. Prekid diplomatskih odnosa ne povlači ipso facto i prekid konzularnih odnosa.

Član 3 Vršenje konzularnih funkcija

Konzulati obavljaju konzularne funkcije. Konzularne funkcije mogu obavljati i diplomatske misije saglasno odredbama ove konvencije.

Page 362: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

352

Član 4 Otvaranje konzulata

1. Konzulat se može otvoriti na teritoriji države prijema samo uz njenu saglasnost. 2. Sedište konzulata, njegov rang i njegovo konzularno područje određuje država

imenovanja i podleže odobrenju države prijema. 3. Država imenovanja može vršiti naknadne promene sedišta konzulata, njegovog

ranga ili njegovog konzularnog područja samo uz saglasnost države prijema. 4. Saglasnost države prijema je isto tako potrebna i u slučajevima da generalni

konzulat ili konzulat žele da otvore vice-konzulat ili konzularnu agenciju u nekom mestu van onog u kojem se on sam nalazi.

5. Izričiti prethodni pristanak države prijema je isto tako potreban za otvaranje kancelarije, kao dela postojećeg konzulata, van mesta u kome je sedište konzulata.

Član 5

Konzularne funkcije Konzularne funkcije se sastoje u:

(a) zaštiti, u državi prijema interesa države imenovanja i njenih državljana, fizičkih i pravnih lica, u granicama koje dopušta međunarodno pravo;

(b) pomaganju razvoja trgovinskih, ekonomskih, kulturnih i naučnih odnosa između države imenovanja i države prijema i unapređenju, na svaki drugi način, prijateljskih odnosa među njima u okviru odredaba ove konvencije;

(c) obaveštavanju svim dopuštenim sredstvima, o uslovima i razvoju trgovinskog, privrednog, kulturnog i naučnog života države prijema, podnošenju izveštaja o ovome državi imenovanja i davanju obaveštenja zainteresovanima;

(d) izdavanju pasoša i putnih isprava državljanima države imenovanja, kao i viza i drugih odgovarajućih dokumenata licima koja žele da putuju u državu imenovanja;

(e) pružanju pomoći i potpore državljanima, fizičkim i pravnim licima, države imenovanja;

(f) delanju u svojstvu javnog beležnika i službenika građanskog stanja i vršenju sličnih funkcija, kao i vršenju izvesnih funkcija administrativne prirode, ukoliko se tome ne protive zakoni i propisi države prijema;

(g) zaštiti interesa državljana države imenovanja, fizičkih i pravnih lica, u pogledu nasleđivanja na teritoriji države prijema, u skladu sa zakonima i propisima države prijema;

(h) zaštiti, u granicama određenim zakonima i propisima države prijema, interesa maloletnih i poslovno nesposobnih lica, državljana države imenovanja, naročito u slučajevima kada se za njih zahteva ustanovljenje starateljstva (tutele i kuratele);

(i) pod rezervom prakse i postupka na snazi u državi prijema, zastupanju državljana države imenovanja ili preduzimanju mera za obezbeđenje odgovarajućeg zastupanja pred sudovima ili drugim organima države prijema kako bi se tražilo u skladu sa zakonima i propisima države prijema, usvajanje

Page 363: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

353

privremenih mera radi očuvanja prava i interesa tih državljana u slučajevima kada ovi, zbog odsutnosti ili iz drugih razloga, ne mogu blagovremeno braniti svoja prava i interese;

(j) dostavljanju sudskih i vansudskih akata ili izvršavanju zamolnica u skladu sa međunarodnim sporazumima na snazi ili, ukoliko takvi sporazumi ne postoje, na svaki drugi način koji je u saglasnosti sa zakonima i propisima države prijema;

(k) vršenju prava kontrole i inspekcije, predviđenih zakonima i propisima države imenovanja, nad pomorskim i rečnim brodovima koji imaju nacionalnost države imenovanja, nad avionima upisanim u toj državi, kao i nad njihovom posadom;

(l) pružanju pomoći brodovima, lađama i avionima pomenutim u stavu k) ovog člana kao i njihovoj posadi; primanju izjava o putovanju ovih brodova i lađa, ispitivanju i viziranju brodskih papira i ne dirajući u nadležnost organa države prijema u vršenju anketa povodom incidenata nastalih za vreme njihovog puta i rešavanju svih sporova između zapovednika broda, oficira i mornara, ukoliko ih na to ovlašćuju zakoni i propisi države imenovanja;

(m) vršenju svih drugih funkcija koje država imenovanja poveri konzulatu, a koje zakoni i propisi države prijema ne zabranjuju, ili kojima se država prijema ne protivi ili koje su pomenute u međunarodnim sporazumima na snazi između države imenovanja i države prijema.

Član 6

Vršenje konzularnih funkcija van konzularnog područja U posebnim okolnostima konzularni funkcioner može, uz saglasnost države prijema, obavljati svoje funkcije izvan svog konzularnog područja.

Član 7 Vršenje konzularnih funkcija u trećoj državi

Država imenovanja može, po notifikaciji zainteresovanim državama, ukoliko se ni jedna od zainteresovanih država tome izričito ne protivi, ovlastiti konzulat otvoren u jednoj državi da preuzme vršenje konzularnih funkcija u nekoj drugoj državi.

Član 8 Vršenje konzularnih funkcija za račun treće države

Pošto o tome obavesti državu prijema i ako se ova tome ne protivi konzulat države imenovanja može vršiti konzularne funkcije u državi prijema za račun neke treće države.

Član 9 Klase šefova konzulata

1. Šefovi konzulata se dele na četiri klase, i to:

Page 364: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

354

(a) generalne konzule; (b) konzule; (c) vice-konzule; (d) konzularne agente.

2. Tačka 1 ovog člana ni u čemu ne ograničava pravo ma koje strane ugovornice da odredi nazive konzularnih funkcionera koji nisu šefovi konzulata.

Član 10

Imenovanje i prihvatanje šefova konzulata 1. Šefove konzulata imenuje država imenovanja a vršenje funkcija im odobrava

država prijema. 2. Pod rezervom odredaba ove konvencije, način imenovanja i prihvatanja šefa

konzulata utvrđuje se zakonima, propisima i praksom države imenovanja i države prijema.

Član 11

Patentno pismo ili notifikacija o imenovanju 1. Šef konzulata dobija od države imenovanja dokument u obliku patentnog pisma

(lettre de provision) ili nekog sličnog akta, koji se izdaje za svako imenovanje, u kome se potvrđuje njegovo svojstvo i navodi, po pravilu, ime i prezime konzula, njegova kategorija i konzularna klasa, konzularno područje i sedište konzulata.

2. Država imenovanja dostaviće diplomatskim ili drugim pogodnim putem patentno pismo ili sličan akt vladi države na čijoj teritoriji šef konzulata treba da vrši svoje funkcije.

3. Ukoliko to država prijema prihvata, patentno pismo ili sličan akt mogu biti zamenjeni notifikacijom koja sadrži podatke predviđene tačkom 1 ovog člana.

Član 12

Egzekvatura 1. Šefu konzulata dozvoljava se da vrši svoje funkcije kad dobije od države prijema

ovlašćenje zvano "egzekvatura", bez obzira kakva je forma ovog ovlašćenja. 2. Država koja odbije da izda egzekvaturu nije dužna da saopšti razloge svog

odbijanja državi imenovanja. 3. Pod rezervom odredaba čl. 13 i 15 šef konzulata ne može stupiti na dužnost pre

nego što dobije egzekvaturu.

Član 13 Privremeno ovlašćenje šefovima konzulata

U očekivanju izdavanja egzekvature, šefu konzulata se može privremeno dozvoliti da vrši svoje funkcije. U tom slučaju imaju se primenjivati odredbe ove konvencije.

Page 365: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

355

Član 14 Notifikacija vlastima konzularnog područja

Od momenta kad se konzulu dozvoli čak i privremeno, da vrši svoje funkcije, država prijema je obavezna da o tome odmah obavesti nadležne vlasti konzularnog područja. Ona je isto tako obavezna da se stara o preduzimanju svih potrebnih mera kako bi šef konzulata mogao da obavlja svoje dužnosti i da uživa tretman koji predviđaju odredbe ove konvencije.

Član 15 Privremeno vršenje funkcija šefa konzulata

1. Ako je šef konzulata sprečen da vrši svoje funkcije ili ako je njegovo mesto

upražnjeno, vršilac dužnosti ad interim može privremeno da dela kao šef konzulata.

2. Prezime i ime vršioca dužnosti ad interim saopštiće bilo diplomatsko predstavništvo države imenovanja bilo, ako u državi prijema nema diplomatskog predstavništva države imenovanja, šef konzulata, bilo u slučaju da je ovaj sprečen da to učini, koji drugi nadležni organ države imenovanja ministarstvu inostranih poslova države prijema ili organu koji to ministarstvo odredi. Po pravilu, ovo saopštenje treba da bude unapred učinjeno. Država prijema može usloviti svojim pristankom prihvatanje za vršioca dužnosti ad interim nekog lica koje nije ni diplomatski ni konzularni funkcioner države imenovanja u državi prijema.

3. Nadležne vlasti države prijema treba da pruže pomoć i zaštitu vršiocu dužnosti ad interim. Za vreme njegove uprave na njega se primenjuju odredbe ove konvencije jednako kao i na šefa konzulata o kome se radi. Međutim, država prijema nije obavezna da vršiocu dužnosti ad interim prizna olakšice, privilegije i imunitete za koje šef konzulata, da bi ih uživao, mora da ispunjava uslove koje vršilac dužnosti ad interim ne ispunjava.

4. U slučaju kada država imenovanja odredi člana diplomatskog osoblja u državi prijema za vršioca dužnosti ad interim u uslovima predviđenim tačkom 1 ovog člana on i dalje uživa diplomatske privilegije i imunitete ako se tome ne protivi država prijema.

Član 16

Red prvenstva među šefovima konzulata 1. Šefovi konzulata dobijaju rang u svakoj klasi prema datumu izdavanja

egzekvature. 2. Međutim, u slučaju kada je šefu konzulata dozvoljeno privremeno da vrši svoje

funkcije pre nego što je dobio egzekvaturu, datum ove privremene dozvole određuje red prvenstva; ovaj redosled ostaje i posle izdavanja egzekvature.

3. Red prvenstva između dva ili više šefova konzulata koji su dobili egzekvaturu ili privremene dozvolu istog dana određuje se prema datumu podnošenja njihovog patentnog pisma ili sličnog akta ili prema datumu notifikacije državi prijema predviđenoj u tački 3 člana 11.

Page 366: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

356

4. Vršioci dužnosti šefa ad interim dobijaju rang posle svih šefova konzulata. Između sebe oni dobijaju rang prema danu preuzimanja dužnosti ad interim i prema datumu notifikacija izvršenih na osnovu tačke 2 člana 15.

5. Počasni konzularni funkcioneri šefovi konzulata dobijaju rang u svakoj klasi posle karijernih šefova konzulata, u redosledu i prema pravilima utvrđenim u prethodnim tačkama.

6. Šefovi konzulata imaju prvenstvo pred konzularnim funkcionerima koji nemaju to svojstvo.

Član 17

Vršenje diplomatskih akata od strane konzularnih funkcionera 1. U državi u kojoj država imenovanja nema diplomatske misije i u kojoj je ne

zastupa diplomatska misija neke treće države konzularni funkcioner može, uz saglasnost države prijema, biti određen da vrši diplomatske akte bez povrede svog konzularnog statusa. Vršenje tih akata ne daje konzularnom funkcioneru nikakvo pravo na diplomatske privilegije i imunitete.

2. Konzularni funkcioner može, po notifikaciji državi prijema, biti određen da predstavlja državu imenovanja kod bilo koje međuvladine organizacije. Kad postupa u tom svojstvu on ima pravo na sve privilegije i imunitete koje međunarodno običajno pravo ili međunarodni sporazumi priznaju predstavniku kod neke međuvladine organizacije; međutim u pogledu ma koje konzularne funkcije koju on vrši on nema pravo na sudski imunitet širi od onog koji svaki konzularni funkcioner uživa na osnovu ove konvencije.

Član 18

Imenovanje istog lica od strane dve ili više država za konzularnog funkcionera

Dve ili više država mogu, uz saglasnost države prijema, imenovati isto lice za konzularnog funkcionera u toj državi.

Član 19 Imenovanje članova konzularnog osoblja

1. Pod rezervom odredaba čl. 20, 22 i 23 država imenovanja imenuje po svom

nahođenju članove konzularnog osoblja. 2. Država imenovanja saopštava državi prijem dosta ranije prezime i ime, kategoriju

i klasu svih konzularnih funkcionera, sem šefa konzulata, kako bi država prijema mogla, ako to želi, koristiti prava koja joj pruža tačka 3 člana 23.

3. Država imenovanja može, ako to zahtevaju njeni zakoni i propisi tražiti od države prijema da izda egzekvaturu konzularnom funkcioneru koji nije šef konzulata.

4. Država prijema može, ako to zahtevaju njeni zakoni i propisi, dati egzekvaturu konzularnom funkcioneru koji nije šef konzulata.

Page 367: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

357

Član 20 Broj osoblja konzulata

Ako ne postoji izričit sporazum o broju osoblja konzulata, država prijema može zahtevati da se taj broj kreće u granicama onoga što se smatra razumnim i normalnim s obzirom na okolnosti i uslove koji vladaju u konzularnom području i na potrebe konzulata o kome se radi.

Član 21 Red prvenstva između konzularnih funkcionera jednog konzulata

Diplomatska misija države imenovanja ili, ako takve misije nema u državi prijema, šef konzulata saopštava ministarstvu inostranih poslova države prijema ili organu koji to ministarstvo odredi red prvenstva između funkcionera konzulata i sve donete izmene u tome.

Član 22 Državljanstvo konzularnih funkcionera

1. Konzularni funkcioneri će, u načelu, biti državljani države imenovanja. 2. Konzularni funkcioneri se mogu birati među državljanima države prijema samo uz

izričitu saglasnost te države, koja može u svako doba povući svoju saglasnost. 3. Država prijema može sebi pridržati isto pravo u pogledu državljana neke treće

države koji nisu državljani i države imenovanja.

Član 23 Lice oglašeno kao persona non grata

1. Država prijema može u svako doba obavestiti državu imenovanja da je neki

konzularni funkcioner persona non grata ili da ma koji drugi član konzularnog osoblja nije prihvatljiv. Država imenovanja će tada opozvati lice u pitanju ili će okončati njegove funkcije u tom konzulatu, prema slučaju.

2. Ako država imenovanja odbije da izvrši ili ne izvrši u razumnom roku obaveze koje preuzima shodno tački 1 ovog člana, država prijema može, shodno slučaju, povući egzekvaturu za lice u pitanju ili prestati da ga smatra članom konzularnog osoblja.

3. Lice imenovano za člana nekog konzulata može biti oglašeno kao neprihvatljivo pre nego što stigne na teritoriju države prijema ili, ako se ono već tu nalazi, pre nego što preuzme funkcije u konzulatu. U takvom slučaju država imenovanja treba da povuče imenovanje.

4. U slučajevima pomenutim u tač. 1 i 3 ovog člana, država prijema nije dužna da saopšti državi imenovanja razloge svoje odluke.

Page 368: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

358

Član 24 Notifikacija državi prijema o imenovanjima, dolascima i odlascima

1. Ministarstvo inostranih poslova države prijema ili neki drugi organ koji ono odredi

biće obavešteni o: (a) naimenavanju članova konzulata, njihovom dolasku u konzulat posle

imenovanja, kao i o njihovom konačnom odlasku ili prestanku njihovih funkcija, kao i o svakoj promeni njihovog statusa za vreme njihovog službovanja u konzulatu;

(b) dolasku i konačnom odlasku lica koje pripada porodici nekog člana konzulata koje živi u njegovom domaćinstvu, i kad je to slučaj, o činjenici da je neko lice postalo ili prestalo da bude član porodice;

(c) dolasku ili konačnom odlasku članova privatne posluge i, kad je to slučaj, o prestanku njihove službe u tom svojstvu;

(d) uzimanju u službu ili otpuštanju lica nastanjenih u državi prijema u svojstvu članova konzulata ili u svojstvu privatne posluge s pravom na privilegije i imunitete.

2. Kad god je to moguće, treba isto tako prethodno obavestiti o dolasku i konačnom odlasku.

Deo II PRESTANAK KONZULARNIH FUNKCIJA

Član 25

Prestanak funkcija člana konzulata Funkcije člana konzulata prestaju naročito:

(a) saopštenjem države imenovanja državi prijema da su prestale njegove funkcije;

(b) povlačenjem egzekvature; (c) saopštenjem države prijema državi imenovanja da je prestala da smatra lice u

pitanju članom konzularnog osoblja.

Član 26 Odlazak sa teritorije države prijema

Država prijema treba, čak i u slučaju oružanog sukoba, da odobri članovima konzulata i privatne posluge koji nisu državljani države prijema, kao i članovima njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, ma čiji državljani oni bili, vreme i olakšice koji su im potrebni da bi pripremili svoj odlazak i napustili njenu teritoriju u najkraćem mogućem roku po prestanku njihovih funkcija. Ona je, u slučaju potrebe, posebno dužna da im stavi na raspolaganje potrebna prevozna sredstva, kako za njih same tako i za njihovu imovinu, osim za imovinu stečenu u državi prijema čiji je izvoz zabranjen u vreme odlaska.

Page 369: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

359

Član 27 Zaštita konzularnih prostorija i arhive i interesa države

imenovanja u izuzetnim okolnostima 1. U slučaju prekida konzularnih odnosa između dve države:

(a) država prijema je dužna, čak i u slučaju oružanog sukoba, poštovati i štititi konzularne prostorije kao i imovinu konzulata i konzularnu arhivu;

(b) država imenovanja može poveriti na čuvanje konzularne prostorije kao i imovinu koja se u njima nalazi i konzularnu arhivu, nekoj trećoj državi koju prihvata i država prijema;

(c) država imenovanja može poveriti zaštitu svojih interesa i interesa svojih državljana nekoj trećoj državi koju prihvata i država prijema.

2. U slučaju privremenog ili konačnog zatvaranja konzulata primenjivaće se odredbe stava a) tačke 1 ovoga člana.

3. Osim toga: (a) ako država imenovanja, iako bez diplomatskog predstavništva u državi

prijema, ima neki drugi konzulat na teritoriji ove države, taj konzulat može preuzeti čuvanje prostorija zatvorenog konzulata, imovine koja se u njima nalazi i konzularne arhive, kao i uz saglasnost države prijema vršenje konzularnih funkcija na području tog konzulata; ili

(b) ako država imenovanja nema ni diplomatske misije ni drugih konzulata u državi prijema, primenjivaće se odredbe st. b) i c) tačke 1 ovog člana.

Glava II OLAKŠICE, PRIVILEGIJE I IMUNITETI KONZULATA,

KARIJERNIH KONZULARNIH FUNKCIONERA I DRUGIH ČLANOVA KONZULATA

Deo I

OLAKŠICE, PRIVILEGIJE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA KONZULAT

Član 28 Olakšice koje se daju konzulatu za njegovu delatnost

Država prijema daje sve olakšice za obavljanje funkcija konzulata.

Član 29 Upotreba nacionalne zastave i grba

1. Država imenovanja ima pravo da upotrebljava svoju nacionalnu zastavu i svoj grb

u državi prijema shodno odredbama ovog člana. 2. Nacionalna zastava države imenovanja može se istaći i državni grb stavljati na

zgradu konzulata i na ulazna vrata, kao i na rezidenciju šefa konzulata i na njegova prevozna sredstva kad se ova koriste za službene potrebe.

Page 370: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

360

3. U vršenju prava priznatog ovim članom vodiće se računa o zakonima, propisima i praksi države prijema.

Član 30

Prostorije 1. Država prijema je dužna bilo da omogući državi imenovanja da na njenoj teritoriji,

u okviru njenih zakona i propisa, stekne potrebne prostorije za konzulat, bilo da joj pomogne da na neki drugi način dođe do prostorija.

2. Ona je takođe dužna da pomogne ako je potrebno, konzulatu da dođe do odgovarajućih stanova za svoje članove.

Član 31

Nepovredivost konzularnih prostorija 1. Prostorije konzulata su nepovredive kako je predviđeno ovim članom. 2. Organima države prijema dozvoljeno je da uđu u one konzularne prostorije koje

konzulat koristi isključivo za potrebe svog rada samo uz pristanak šefa konzulata, lica koje on odredi ili šefa diplomatske misije države imenovanja. Međutim, u slučaju požara ili druge nesreće koja zahteva hitne zaštitne mere pristanak šefa konzulata se može smatrati dobivenim.

3. Pod rezervom odredaba tačke 2 ovog člana, država prijema ima posebnu obavezu da preduzme sve potrebne mere da bi sprečila nasilan ulazak u prostorije konzulata ili njihovo oštećenje, narušavanje mira konzulata ili povredu njegovog dostojanstva.

4. Prostorije konzulata, nameštaj u njima i imovina konzulata kao i njegova prevozna sredstva ne mogu biti predmet nikakve rekvizicije, u svrhe narodne odbrane ili javne koristi. U slučaju da je potrebna eksproprijacija u te svrhe, preduzeće se sve potrebne mere kako bi se izbeglo ometanje vršenja konzularnih funkcija, a brza odgovarajuća i efektivna odšteta će se isplatiti državi imenovanja.

Član 32

Fiskalno oslobađanje konzularnih prostorija 1. Konzularne prostorije i rezidencija karijernog šefa konzulata čiji je sopstvenik ili

iznajmilac država imenovanja ili koje drugo lice koje postupa u ime te države oslobođeni su svih poreza i taksa bilo kakve prirode, državnih, regionalnih, ili komunalnih, ukoliko se ne radi o taksama koje se ubiraju kao naknada za učinjene posebne usluge.

2. Fiskalno oslobađanje predviđeno u tački 1 ovog člana ne primenjuje se na takve poreze i takse ako, prema zakonima i propisima države prijema, padaju na teret lica koje je saugovarač države imenovanja ili lica koje postupa u ime te države.

Page 371: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

361

Član 33 Nepovredivost konzularne arhive i dokumenata

Konzularna arhiva i dokumenti su nepovredivi u svako doba i ma gde se nalazili.

Član 34 Sloboda kretanja

Pod rezervom svojih zakona i propisa koji se odnose na zone u koje je ulazak zabranjen ili posebno regulisan iz razloga nacionalne bezbednosti, država prijema obezbeđuje na svojoj teritoriji svim članovima konzulata slobodu putovanja i kretanja.

Član 35 Sloboda opštenja

1. Država prijema dozvoljava i štiti slobodno opštenje konzulata za sve službene

svrhe. U opštenju sa vladom, sa diplomatskim misijama i drugim konzulatima države imenovanja, ma gde se oni nalazili, konzulat može upotrebljavati sva odgovarajuća sredstva opštenja, uključujući diplomatske ili konzularne kurire, diplomatsku ili konzularnu valizu i poruke kodeksom ili šifrom. Međutim, konzulat može postaviti i koristiti otpremnu radio-stanicu samo uz pristanak države prijema.

2. Službena prepiska konzulata je nepovrediva. Izraz "službena prepiska" označava svaku prepisku koja se odnosi na konzulat i njegove funkcije.

3. Konzularna valiza ne sme biti ni otvorena ni zadržana. Međutim, ako nadležni organi države prijema imaju ozbiljnih povoda da veruju da valiza sadrži i druge predmete osim prepiske, dokumenata i predmeta o kojima je reč u tački 4 ovog člana, oni mogu tražiti da valizu otvori u njihovom prisustvu ovlašćeni predstavnik države imenovanja. Ako organi pomenute države odbiju traženje, valiza se vraća u mesto porekla.

4. Paketi koji čine konzularnu valizu treba da nose spoljne vidne oznake svoje prirode i mogu sadržati samo službenu prepisku, kao i dokumenta ili predmete isključivo za službenu upotrebu.

5. Konzularni kurir mora biti snabdeven službenim dokumentom kojim se potvrđuje njegovo svojstvo i označava broj paketa koji čine konzularnu valizu. Osim ako država prijema na to pristane, on ne može biti ni državljanin države prijema ni - osim ako je državljanin države imenovanja - imati prebivalište u državi prijema. Država prijema štiti konzularnog kurira u vršenju njegovih funkcija. On uživa nepovredivost svoje ličnosti i ne može biti podvrgnut nikakvoj vrsti hapšenja ili pritvaranja.

6. Država imenovanja, njene diplomatske misije i njeni konzulati mogu odrediti konzularne kurire ad hoc. U tom slučaju odredbe tačke 5 ovog člana se isto tako primenjuju, pod uslovom da imuniteti koji su tu pomenuti prestanu da se primenjuju čim kurir bude predao primaocu konzularnu valizu koja mu je poverena.

Page 372: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

362

7. Konzularna valiza se može poveriti zapovedniku broda ili trgovačkog vazduhoplova koji treba da stigne na dozvoljeno mesto ulaska. Taj zapovednik mora biti snabdeven službenim dokumentom u kome je označen broj paketa koji čine konzularnu valizu, ali se on ne smatra konzularnim kurirom. Po sporazumu sa nadležnim lokalnim organima konzulat može poslati nekog od svojih članova da neposredno i slobodno preuzme valizu iz ruku zapovednika broda ili vazduhoplova.

Član 36

Opštenje sa državljanima države imenovanja 1. U cilju olakšanja vršenja konzularnih funkcija u odnosu na državljane države

imenovanja: (a) konzularni funkcioneri moraju imati slobodu da opšte sa državljanima države

imenovanja i da odlaze kod ovih. Državljani države imenovanja moraju imati slobodu da opšte sa konzularnim funkcionerima i da odlaze kod njih;

(b) ako zainteresovani to traži, nadležni organi će obavestiti, bez odlaganja, konzulat države imenovanja ako je na njegovom konzularnom području državljanin te države uhapšen, zatvoren, stavljen u pritvor, ili zadržan na ma koji drugi način. Oni će isto tako bez odlaganja dostaviti konzulatu svako saopštenje koje mu je uputilo lice koje je uhapšeno, zatvoreno, pritvoreno ili na drugi način zadržano. Ti organi moraju bez odlaganja obavestiti zainteresovanog o njegovim pravima na osnovu ovog stava;

(c) konzularni funkcioneri imaju pravo da posete državljanina države imenovanja koji je zatvoren, pritvoren ili zadržan na drugi način, da razgovaraju i da se dopisuju sa njim i da vode računa da bude zastupan pred sudom. Oni imaju isto tako pravo i da posete državljanina države imenovanja koji je, na osnovu sudske presude, zatvoren ili zadržan na njihovom konzularnom području. Međutim, konzularni funkcioneri treba da se uzdržavaju od posredovanja u korist državljanina koji je zatvoren ili stavljen u pritvor ili zadržan na koji drugi način ako se zainteresovani tome izričito protivi.

2. Prava predviđena u tački 1 ovog člana treba da se vrše u granicama zakona i propisa države prijema, ali s tim da ti zakoni i propisi treba da dopuštaju potpuno ostvarenje ciljeva za koje su prava data na osnovu ovog člana.

Član 37

Obaveštenja u slučaju smrti, starateljstva tutele ill kuratele, brodoloma i vazduhoplovnih nesreća

Ako nadležni organi države prijema poseduju odgovarajuća obaveštenja, oni su dužni:

(a) da u slučaju smrti državljanina države imenovanja odmah obaveste konzulat na čijem se području dogodio smrtni slučaj;

(b) da saopšti bez odlaganja nadležnom konzulatu sve slučajeve gde bi trebalo postaviti tutora ili kuratora za maloletnog ili poslovno nesposobnog državljanina države imenovanja. Međutim, rezerviše se pravo primene zakona i propisa države prijema u pogledu naimenovanja tog tutora ili kuratora;

Page 373: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

363

(c) da obavesti bez odlaganja konzulat koji je najbliži mestu nesreće u slučaju kad pomorski ili rečni brod koji ima državljanstvo države imenovanja pretrpi brodolom ili se nasuče u teritorijalnom moru ili unutrašnjim vodama države prijema ili kad vazduhoplov registrovan u državi imenovanja pretrpi nesreću na teritoriji države prijema.

Član 38

Opštenje sa organima države prijema U vršenju svojih funkcija, konzularni funkcioneri se mogu obraćati:

(a) lokalnim nadležnim vlastima svog konzularnog područja; (b) centralnim nadležnim vlastima države prijema ako i ukoliko to dopuštaju

zakoni, propisi i praksa države prijema ili međunarodni sporazumi o tom predmetu.

Član 39

Konzularne dažbine i takse 1. Konzulat može naplaćivati na teritoriji države prijema dažbine i takse koje se za

konzularne akte predviđaju zakonima i propisima države imenovanja. 2. Svote ubrane kao dažbine i takse predviđene u tački 1 ovog člana i potvrde koje se

za njih izdaju oslobođeni su svih poreza i taksa u državi prijema.

Deo II OLAKŠICE, PRIVILEGIJE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA

KARIJERNE KONZULARNE FUNKCIONERE I DRUGE ČLANOVE KONZULATA

Član 40

Zaštita konzularnih funkcionera Država prijema će postupati prema konzularnim funkcionerima sa dužnim poštovanjem, preduzeće sve odgovarajuće mere da bi se sprečila svaka povreda njihove ličnosti, slobode i dostojanstva.

Član 41 Lična nepovredivost konzularnih funkcionera

1. Konzularni funkcioneri mogu biti stavljeni u zatvor ili pritvor samo u slučaju

teškog krivičnog dela, i to samo na osnovu odluke nadležne sudske vlasti. 2. Osim u slučaju predviđenom u tački 1 ovog člana, konzularni funkcioneri ne mogu

biti hapšeni niti podvrgnuti u bilo kom drugom obliku ograničenju lične slobode, izuzev kad se radi o izvršenju pravnosnažne sudske odluke.

3. Ako se povede krivični postupak protiv konzularnog funkcionera, ovaj je dužan da se pojavi pred nadležnim organima. Međutim, postupak treba da bude vođen sa

Page 374: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

364

dužnim poštovanjem prema konzularnim funkcionerima i, osim u slučaju predviđenom u tački 1 ovog člana, na način kako bi se što je moguće manje ometalo vršenje konzularnih funkcija. Ako je, u okolnostima pomenutim u tački 1 ovog člana, nastala potreba da se neki konzularni funkcioner stavi u pritvor, postupak protiv njega mora se otvoriti u najkraćem roku.

Član 42

Obaveštenje u slučaju hapšenja, pritvora ili gonjenja U slučaju hapšenja ili pritvaranja člana konzularnog osoblja ili pokretanja krivičnog postupka protiv njega, država prijema je dužna da o tome u najkraćem roku obavesti šefa konzulata. Ako se ove mere odnose na šefa konzulata država prijema treba o tome diplomatskim putem da obavesti državu imenovanja.

Član 43 Sudski imunitet

1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici ne podležu nadležnosti sudskih i

upravnih organa države prijema za dela izvršena u obavljanju konzularnih funkcija.

2. Međutim, odredbe tačke 1 ovog člana ne primenjuju se u slučaju građanskog postupka: (a) pokrenutog na osnovu ugovora koji je neki konzularni funkcioner ili

konzularni službenik zaključio ali ne izričito ili prećutno kao punomoćnik države imenovanja; ili

(b) koji je pokrenulo neko treće lice za štetu nastalu iz nezgode koju je u državi prijema prouzrokovalo neko vozilo, brod ili vazduhoplov.

Član 44

Obaveza svedočenja 1. Članovi konzulata mogu biti pozvani da svedoče u sudskom i upravnom postupku.

Konzularni službenici i članovi poslužnog osoblja ne treba da odbiju da svedoče, osim u slučajevima pomenutim u tački 3 ovog člana. Ako konzularni funkcioner odbije da svedoči, nikakva prinudna mera ili neka druga sankcija ne može se primeniti protiv njega.

2. Organ koji poziva na svedočenje treba da izbegava da ometa konzularnog funkcionera u vršenju njegovih funkcija. On može da primi svedočenje konzularnog funkcionera u njegovom stanu ili u konzulatu ili da prihvati njegovu pismenu izjavu, kad god je to moguće.

3. Članovi konzulata nisu dužni da svedoče o činjenicama koje se odnose na vršenje njihovih funkcija niti da pokazuju prepisku i zvanična dokumenta koja se toga tiču. Oni isto tako imaju pravo da odbiju da svedoče kao veštaci o domaćem zakonodavstvu države imenovanja.

Page 375: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

365

Član 45 Odricanje od privilegija i imuniteta

1. Država imenovanja se u pogledu nekog člana konzulata može odreći privilegija i

imuniteta predviđenih u čl. 41, 43 i 44. 2. Odricanje mora uvek biti izrično pod rezervom odredaba tačke 3 ovog člana, i

treba da bude pismeno saopšteno državi prijema. 3. Ako konzularni funkcioner ili konzularni službenik pokrene postupak u nekom

pitanju u kome bi on uživao sudski imunitet na osnovu člana 43, on se više ne može pozivati na imunitet u pogledu ma kog protivzahteva neposredno vezanog za glavni zahtev.

4. Odricanje od imuniteta u pogledu neke građanske tužbe ili zahteva u upravnom postupku ne smatra se da povlači odricanje od imuniteta u pogledu mera izvršenja presude za koje je potrebno posebno odricanje.

Član 46

Oslobođenje od obaveza prijavljivanja stranaca i dozvole boravka 1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici, kao i članovi njihovih porodica

koji žive u njihovom domaćinstvu, oslobođeni su obaveza predviđenih zakonima i propisima države prijema u pogledu prijavljivanja stranaca i dozvole boravka.

2. Međutim, odredbe tačke 1 ovog člana ne primenjuju se ni na konzularnog službenika koji nije stalni službenik države imenovanja ili koji obavlja neku privatnu delatnost lukrativnog karaktera u državi prijema, ni na člana njegove porodice.

Član 47

Oslobođenje od dozvole za rad 1. Članovi konzulata su u pogledu usluga državi imenovanja oslobođeni obaveza

koje zakoni i propisi države prijema o zaposlenju strane radne snage predviđaju u vezi sa dozvolom za rad.

2. Članovi privatne posluge konzularnih funkcionera i konzularnih službenika, ako ne obavljaju nekakve druge poslove lukrativnog karaktera u državi prijema, oslobođeni su obaveza o kojima je reč u tački 1 ovog člana.

Član 48

Oslobađanje od režima socijalnog osiguranja 1. U pogledu službe državi imenovanja, članovi konzulata i članovi njihovih

porodica koji žive u njihovom domaćinstvu su, pod rezervom odredaba stava 3 ovog člana, oslobođeni odredaba socijalnog osiguranja koje mogu biti na snazi u državi prijema.

2. Oslobođenje predviđeno u tački 1 ovog člana primenjuje se isto tako i na privatnu poslugu koja je u isključivoj službi članova konzulata, pod uslovom:

Page 376: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

366

(a) da nije reč o državljanima države prijema ili licima koja imaju prebivalište u toj državi; i

(b) da podleže propisima socijalnog osiguranja koji su na snazi u državi imenovanja ili nekoj trećoj državi.

3. Članovi konzulata koji imaju u svojoj službi lica na koja se ne primenjuje oslobođenje predviđeno u tački 2 ovog člana treba da poštuju obaveze koje poslodavcu nameću odredbe o socijalnom osiguranju države prijema.

4. Oslobođenje predviđeno u tač. 1 i 2 ovog člana ne isključuje dobrovoljno učešće u režimu socijalnog osiguranja države prijema ukoliko ta država dopušta takvo učešće.

Član 49

Oslobađanje od fiskalnih dažbina 1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici, kao i članovi njihovih porodica

koji žive u istom domaćinstvu oslobođeni su svih poreza i taksa, ličnih ili stvarnih, državnih, regionalnih ili komunalnih osim: (a) posrednih poreza koji su po svojoj prirodi obično uključeni u cenu robe ili

usluga; (b) poreza i taksa na privatnu nepokretnu imovinu koja se nalazi na teritoriji

države prijema, pod rezervom odredaba člana 32; (c) naslednih i prenosnih taksa koje ubira država prijema, pod rezervom odredaba

stava b) člana 51; (d) poreza i taksa na privatne prihode, uključujući i dobitke u kapitalu, koji

potiču iz države prijema i poreza na kapital koji se naplaćuje na ulaganja izvršena u trgovačka ili finansijska preduzeća u državi prijema;

(e) poreza i taksa koji se ubiraju kao naknada za posebne usluge: (f) taksa za upis u javne knjige, sudskih taksa, taksa za hipoteke i isprave, pod

rezervom odredaba člana 32. 2. Članovi poslužnog osoblja oslobođeni su poreza i taksa na zarade koje primaju za

svoje usluge. 3. Članovi konzulata koji zapošljavaju lica čije plate i nadnice nisu oslobođene

poreza na prihod u državi prijema treba da poštuju obaveze kojima zakoni i propisi te države podvrgavaju poslodavce u pogledu ubiranja poreza na prihod.

Član 50

Oslobađanje od carina i carinskog pregleda 1. Prema odredbama svojih zakona i pravilnika koje može doneti, država prijema

odobrava uvoz i oslobađanje od svih carina, taksa i drugih srodnih dažbina, osim troškova uskladištenja, prevoza i troškova za slične usluge za: (a) predmete namenjene za službene potrebe konzulata; (b) predmete namenjene za ličnu upotrebu konzularnog funkcionera i članova

njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu, uključujući i predmete namenjene za njegov smeštaj. Potrošni predmeti ne treba da prelaze količine potrebne za njihovu neposrednu upotrebu od strane zainteresovanih.

Page 377: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

367

2. Konzularni službenici uživaju privilegije i oslobođenja predviđene tačkom 1 ovog člana u pogledu predmeta uvezenih prilikom njihovog prvog smeštaja.

3. Lični prtljag koji prate konzularni funkcioneri ili članovi njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu oslobođen je carinskog pregleda. On može biti pregledan samo u slučaju da postoje ozbiljni razlozi pretpostavki da taj prtljag sadrži predmete koji nisu navedeni u stavu b) tačke 1 ovog člana ili predmete čiji izvoz i uvoz su zabranjeni zakonima i propisima zemlje prijema ili podleže zakonima i propisima o karantinu. Ovaj pregled prtljaga može se obaviti samo u prisustvu konzularnog funkcionera ili zainteresovanog člana njegove porodice.

Član 51

Nasleđivanje člana konzulata ili člana njegove porodice U slučaju smrti člana konzulata ili člana njegove porodice koji je živeo u njegovom domaćinstvu, država prijema je obavezna:

(a) da dozvoli iznošenje pokretne imovine preminulog, izuzev one koja je pribavljena u državi prijema čiji je izvoz zabranjen u momentu smrti;

(b) da ne naplaćuje državne, regionalne ili opštinske nasledne i prenosne takse na pokretnu imovinu koja se nalazi u državi prijema isključivo usled toga što se preminuli nalazio u toj državi kao član konzulata ili član porodice nekog člana konzulata.

Član 52

Oslobađanje od ličnih davanja Država prijema će osloboditi članove konzulata, i članove njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, svih ličnih davanja, svake javne službe, ma kakve prirode ona bila, i vojnih nameta kao što su rekvizicije, kontribucije i vojni smeštaj.

Član 53 Početak i kraj konzularnih privilegija i imuniteta

1. Svaki član konzulata ima pravo na privilegije i imunitete predviđene ovom

konvencijom čim stupi na teritoriju države prijema radi preuzimanja svoje službe ili, ako se već nalazi na toj teritoriji, čim preuzme dužnost u konzulatu.

2. Članovi porodice člana konzulata koji žive u njegovom domaćinstvu, kao i članovi njegove privatne posluge, uživaju privilegije i imunitete predviđene ovom konvencijom počev od najkasnijeg od sledećih datuma: dana kad taj član konzulata uživa privilegije i imunitete shodno tački 1 ovog člana, dana njihovog ulaska na teritoriju države prijema ili dana kad su postali članovi te porodice ili te privatne posluge.

3. Kad funkcije člana konzulata prestanu, njegove privilegije i imuniteti, kao i privilegije i imuniteti članova njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu ili članova njegove privatne posluge, prestaju, po pravilu, ranijeg od dva sledeća dana: u trenutku kad lice o kome je reč napusti teritoriju države prijema, ili pri isteku razumnog roka koji mu bude za to dat, ali oni važe do tog trenutka čak i u

Page 378: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

368

slučaju oružanog sukoba. U pogledu lica o kojima je reč u tački 2 ovog člana, njihove privilegije i imuniteti prestaju čim ta lica prestanu da pripadaju domaćinstvu ili da budu u službi člana konzulata s tim da ako ta lica nameravaju napustiti teritoriju države prijema u razumnom roku, njihove privilegije i imuniteti traju do trenutka njihovog odlaska.

4. Međutim u pogledu akata koje neki konzularni funkcioner ili konzularni službenik obavi u vršenju svojih funkcija, sudski imunitet i dalje važi bez ograničenja trajanja.

5. U slučaju smrti nekog člana konzulata, članovi njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu i dalje uživaju privilegije i imunitete koje imaju do prvog od sledećih datuma: kad napuštaju teritoriju države prijema ili po isteku razumnog roka koji im bude dat u tu svrhu.

Član 54

Obaveze trećih država 1. Ako neki konzularni funkcioner prelazi preko teritorije ili se nađe na teritoriji neke

treće države koja mu je izdala vizu u slučaju kad je ta viza potrebna, da bi išao da preuzme svoje funkcije ili da bi došao na svoju službu, ili da bi se vratio u državu imenovanja, treća država će mu priznati imunitete predviđene u ostalim članovima ove konvencije koji mogu biti potrebni da bi mu omogućila prolaz ili povratak. Treća država će isto tako postupiti sa članovima njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu i koji uživaju privilegije i imunitete a koji prate konzularnog funkcionera ili koji putuju odvojeno da bi se sastali s njim ili da bi se vratili u državu imenovanja.

2. U uslovima sličnim onima koji su predviđeni u tački 1 ovog člana, treće države ne treba da ometaju prolazak preko svoje teritorije drugim članovima konzulata i članovima njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu.

3. Treće države daju službenoj prepisci i drugim službenim saopštenjima koja prelaze preko njihove teritorije, uključujući i poruke u kodeksu ili šifri, istu slobodu i istu zaštitu koju je država prijema dužna da pruži na osnovu ove konvencije. One priznaju konzularnim kuririma kojima je izdata viza ako je potrebna, i konzularnim valizama u tranzitu, istu nepovredivost i istu zaštitu koju je država prijema dužna da im prizna na osnovu ove konvencije.

4. Obaveze trećih država na osnovu tač. 1, 2 i 3 ovog člana primenjuju se isto tako i na lica pomenuta u tim tačkama kao i na službena saopštenja i konzularne valize ako je njihovo prisustvo na teritoriji treće države prouzrokovano višom silom.

Član 55

Poštovanje zakona i propisa države prijema 1. Bez štete po svoje privilegije i imunitete sva lica koja uživaju ove privilegije i

imunitete dužna su da poštuju zakone i propise države prijema. Ona su takođe dužna da se ne mešaju u unutrašnje stvari te države.

2. Prostorije konzulata se neće upotrebljavati u ciljeve koji nisu u skladu sa vršenjem konzularnih funkcija.

Page 379: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

369

3. Odredbe tačke 2 ovog člana ne isključuju mogućnost da se u jednom delu zgrade u kojoj se nalaze prostorije konzulata smeste kancelarije drugih tela ili agencija, pod uslovima da su takve prostorije odvojene od onih prostorija koje koristi konzulat. U tom slučaju pomenute kancelarije ne smatraju se, u smislu ove konvencije, kao deo konzularnih prostorija.

Član 56

Osiguranje protiv štete nanete trećem licu Članovi konzulata treba da se povinuju svim obavezama koje predviđaju zakoni i propisi države prijema u pogledu osiguranja građanske odgovornosti za korišćenje vozila, broda ili vazduhoplova.

Član 57 Posebne odredbe o privatnom zanimanju lukrativnog karaktera

1. Karijerni konzularni funkcioneri neće obavljati u državi prijema nikakvu

profesionalnu ili trgovačku delatnost za svoju ličnu korist. 2. Privilegije i imuniteti predviđeni ovim odeljkom ne priznaju se:

(a) konzularnim službenicima i članovima poslužnog osoblja koji obavljaju u državi prijema neko privatno zanimanje lukrativnog karaktera;

(b) članovima porodice nekog lica pomenutog u stavu a) ove tačke, i članovima njegovog privatnog osoblja;

(c) članovima porodice nekog člana konzulata koji i sami obavljaju u državi prijema privatno zanimanje lukrativnog karaktera.

Glava III REŽIM KOJI SE PRIMENJUJE NA POČASNE KONZULARNE

FUNKCIONERE I NA KONZULATE KOJIMA ONI RUKOVODE

Član 58 Opšte odredbe o olakšicama, privilegijama i imunitetima

1. Čl. 28, 29, 30, 34, 35, 36, 37, 38 i 39 tačka 3 člana 54 i tač. 2 i 3 člana 55,

primenjuju se i na konzulate kojima rukovodi počasni konzularni funkcioner. Pored toga, olakšice, privilegije i imuniteti tih konzulata regulisani su čl. 59, 60, 61 i 62.

2. Čl. 42 i 43, tačka 3 člana 44, čl. 45 i 53 i tačka 1 člana 55 primenjuju se na počasne konzularne funkcionere. Osim toga, olakšice, privilegije i imuniteti tih konzularnih funkcionera regulisani su čl. 63, 64, 65, 66 i 67.

3. Privilegije i imuniteti predviđeni u ovoj konvenciji ne priznaju se članovima porodice počasnog konzularnog funkcionera ili konzularnog službenika zaposlenog u konzulatu kojim rukovodi počasni konzularni funkcioner.

Page 380: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

370

4. Razmena konzularnih valiza između dva konzulata u različitim zemljama kojima rukovode počasni konzularni funkcioneri dozvoljena je samo pod rezervom saglasnosti dve države prijema.

Član 59

Zaštita konzularnih prostorija Država prijema preduzima potrebne mere da bi zaštitila konzularne prostorije konzulata kojim rukovodi počasni konzularni funkcioner i da bi sprečila ulazak u njih ili njihovo oštećenje, kao i narušavanje mira konzulata ili povredu njegovog dostojanstva.

Član 60 Fiskalno oslobađanje konzularnih prostorija

1. Konzularne prostorije konzulata kojim rukovodi počasni konzularni funkcioner

čiji je vlasnik ili zakupac država imenovanja oslobođeni su svih poreza i taksa bilo kakve prirode, državnih, regionalnih ili komunalnih ukoliko se ne radi o taksama koje se ubiraju kao naknada za učinjene posebne usluge.

2. Fiskalno oslobođenje predviđeno u tački 1 ovog člana ne odnosi se na te poreze i takse ukoliko ove, prema zakonima i propisima države prijema, padaju na teret lica koje je ugovarač sa državom imenovanja.

Član 61

Nepovredivost konzularnih arhiva i dokumenata Konzularna arhiva i dokumenta konzulata kojim rukovodi počasni konzularni funkcioner nepovredivi su u svako doba i ma gde se nalazili, pod uslovom da su odvojeni od ostalih spisa a posebno od privatne prepiske šefa konzulata i svakog lica koje radi s njim, kao i od dobara, knjiga ili dokumenata koji se odnose na njihovo zanimanje ili privrednu delatnost.

Član 62 Oslobađanje od carine

Prema odredbama zakona i propisa koje može doneti, država prijema dopušta unošenje i oslobađanje od svih carina, taksa i drugih sličnih dažbina osim troškova uskladištenja, prevoza i troškova sličnih usluga, za sledeće predmete, pod uslovom da su ovi namenjeni isključivo za službenu upotrebu konzulata kojim rukovodi počasni konzularni funkcioner: grbove, zastave, natpise, pečate i štambilje, knjige, službene štampane stvari, kancelarijski nameštaj, kancelarijski materijal i pribor i slične predmete koje konzulatu dostavlja država imenovanja ili koji mu se dostavljaju na njen zahtev.

Page 381: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

371

Član 63 Krivični postupak

Ako je protiv počasnog konzularnog funkcionera pokrenut krivični postupak, on se mora pojaviti pred nadležnim vlastima. Međutim, postupak se mora voditi s poštovanjem koje se duguje počasnom konzularnom funkcioneru usled njegovog službenog položaja i, osim ako je zainteresovani uhapšen ili pritvoren, na način kako bi se što manje ometalo obavljanje konzularnih funkcija. Ako je potrebno pritvoriti počasnog konzularnog funkcionera, postupak protiv njega treba da se otvori u najkraćem mogućem roku.

Član 64 Zaštita počasnog konzularnog funkcionera

Država prijema je obavezna da pruži počasnom konzularnom funkcioneru zaštitu koja može biti potrebna zbog njegovog službenog položaja.

Član 65 Oslobađanje od obaveza prijavljivanja stranaca

i dobijanja dozvola za boravak Počasni konzularni funkcioneri, izuzev onih koji u državi prijema obavljaju za svoj račun neku profesionalnu ili trgovinsku delatnost, oslobođeni su svih obaveza predviđenih zakonima i propisima države prijema u pogledu prijavljivanja stranaca i dobijanja dozvola za boravak.

Član 66 Oslobađanje od fiskalnih davanja

Počasni konzularni funkcioner oslobođen je svih poreza i taksa na naknade i platu koje prima od države imenovanja za vršenje konzularnih funkcija.

Član 67 Oslobađanje od ličnih davanja

Država prijema oslobodiće počasne konzularne funkcionere svakog ličnog davanja i svake javne službe, ma kakve prirode ona bila i vojnih nameta kao što su rekvizicije, kontribucije i vojni smeštaj.

Član 68 Fakultativni karakter institucije počasnih konzularnih funkcionera

Svaka država je slobodna da odluči da li će imenovati ili primati počasne konzularne funkcionere.

Page 382: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

372

Glava IV OPŠTE ODREDBE

Član 69

Konzularni agenti koji nisu šefovi konzulata 1. Svaka država slobodno odlučuje da li će otvarati ili prihvatiti konzularne agencije

pod upravom konzularnih agenata koje država imenovanja nije odredila za šefove konzulata.

2. Uslove pod kojima konzularne agencije u smislu tačke 1 ovoga člana mogu obavljati svoju delatnost, kao i privilegije i imunitete koje mogu uživati konzularni agenti koji njima upravljaju, utvrđuju sporazumno država imenovanja i država prijema.

Član 70

Vršenje konzularnih funkcija od strane diplomatske misije 1. Odredbe ove konvencije se primenjuju isto tako, ukoliko kontekst to dopušta, na

vršenje konzularnih funkcija od strane diplomatske misije. 2. Imena članova diplomatske misije koji su određeni za konzularnu sekciju ili koji

su na drugi način određeni da vrše konzularne funkcije misije, notifikovaće se ministarstvu inostranih poslova države prijema ili organu koji to ministarstvo odredi.

3. U vršenju konzularnih funkcija diplomatska misija se može obraćati: (a) lokalnim vlastima konzularnog područja; (b) centralnim vlastima države prijema, ako to dopuštaju zakoni, propisi i praksa

države prijema ili međunarodni sparazumi u toj oblasti. 4. Privilegije i imuniteti članova diplomatske misije, pomenuti u tački 2 ovog člana

određuju se pravilima međunarodnog prava koja se odnose na diplomatske odnose.

Član 71

Državljani države prijema ili lica koja imaju prebivalište u toj državi 1. Ukoliko država prijema nije dala dopunske olakšice, privilegije i imunitete,

konzularni funkcioneri koji su državljani države prijema ili u njoj imaju svoje prebivalište uživaju, za službene akte obavljene u vršenju svojih funkcija, samo sudski imunitet i ličnu nepovredivost, kao i privilegiju predviđenu u tački 3 člana 44. U pogledu ovih funkcionera, država prijema je isto tako vezana obavezom predviđenom u članu 42. Ako je krivični postupak pokrenut protiv takvog konzularnog funkcionera, taj se postupak mora voditi, osim ako je zainteresovani uhapšen ili pritvoren, na način kako bi se što je moguće manje ometalo vršenje konzularnih funkcija.

2. Ostali članovi konzulata koji su državljani države prijema ili u njoj imaju svoje prebivalište, članovi njihovih porodica i članovi porodice konzularnih funkcionera

Page 383: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

373

o kojima je reč u tački 1 ovog člana, uživaju olakšice, privilegije i imunitete samo u obimu u kome im ih ta država priznaje. Članovi porodice člana konzulata i članovi privatne posluge koji su i sami državljani države prijema ili koji u njoj imaju svoje prebivalište, takođe uživaju olakšice, privilegije i imunitete samo u obimu u kome im ih ta država priznaje. Međutim, država prijema treba da vrši svoju jurisdikciju nad tim licima tako da preterano ne ometa obavljanje funkcija konzulata.

Član 72

Nediskriminacija 1. Primenjujući odredbe ove konvencije, država prijema neće praviti diskriminaciju

između država. 2. Međutim, neće se smatrati diskriminacijom:

(a) činjenica da država prijema restriktivno primenjuje neku od odredaba ove konvencije zato što se ona tako primenjuje na njene konzulate u državi imenovanja;

(b) činjenica da države jedna drugoj priznaju, po običaju ili sporazumno, povoljniji postupak nego što to zahtevaju odredbe ove konvencije.

Član 73

Odnos između ove konvencije i drugih međunarodnih sporazuma 1. Odredbe ove konvencije ne diraju u druge međunarodne sporazume koji su na

snazi u odnosima između država strana ugovornica tih sporazuma. 2. Nijedna odredba ove konvencije ne može sprečiti države da zaključe međunarodne

sporazume kojima bi potvrdile, dopunile ili razvile njene odredbe ili proširile njeno polje primene

Glava V ZAVRŠNE ODREDBE

Član 74

Potpisivanje Ova konvencija biće otvorena za potpisivanje svim državama članicama Organizacije ujedinjenih nacija ili neke specijalizovane ustanove, kao i svim državama članicama Statuta Međunarodnog suda pravde i svim drugim državama koje je Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija pozvala da postanu članice Konvencije, i to na sledeći način: do 31. oktobra 1963. godine u Saveznom ministarstvu inostranih poslova Republike Austrije, a zatim do 31. marta 1964. godine, u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija u Njujorku.

Page 384: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

374

Član 75 Ratifikacija

Ova konvencija podleže ratifikaciji. Ratifikacioni instrumenti biće deponovani kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 76 Pristupanje

Ova konvencija biće otvorena za pristupanje svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 74 Instrumenti o pristupanju biće deponovani kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija.

Član 77 Stupanje na snagu

1. Ova konvencija stupiće na snagu tridesetog dana od dana deponovanja kod

generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija dvadeset drugog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku državu koja bude ratifikovala ovu konvenciju ili joj bude pristupila posle deponovanja dvadeset drugog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju Konvencija će stupiti na snagu tridesetog dana od dana deponovanja instrumenta te države o ratifikaciji ili pristupanju.

Član 78

Obaveštenja generalnog sekretara Generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija će obavestiti države koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 74:

(a) o potpisivanju ove konvencije i deponovanju instrumenata o ratifikaciji ili pristupanju, shodno čl. 74, 75 i 76;

(b) o danu stupanja ove konvencije na snagu, shodno članu 77.

Član 79 Verodostojni tekstovi

Original ove konvencije, čiji su engleski, kineski, španski, francuski i ruski tekst podjednako verodostojni, biće deponovan kod generalnog sekretara Organizacije ujedinjenih nacija, koji će dostaviti overenu kopiju svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije pomenute u članu 74. U potvrdu čega su dole potpisani punomoćnici, propisno ovlašćeni od svojih vlada, potpisali ovu konvenciju. Sačinjeno u Beču, dvadeset četvrtog aprila hiljadu devetsto šezdeset treće godine.

Page 385: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

375

4. Bečka konvencija o ugovornom pravu

BEČKA KONVENCIJA O UGOVORNOM PRAVU[*] Države članice ove konvencije, Uzimajući u obzir suštinsku ulogu ugovora u istoriji međunarodnih odnosa; Priznavajući sve veći značaj ugovora kao izvora međunarodnog prava i sredstva za razvijanje miroljubive saradnje među narodima bez obzira na njihovo ustavno i društveno uređenje; Konstatujući da su principi slobodnog pristanka i dobronamernosti i pravilo pasta sunt servanda opšte priznati; Potvrđujući da sporovi u vezi sa ugovorom treba da budu kao i ostali međunarodni sporovi rešavani mirnim putem i u skladu sa principima pravde i međunarodnog prava; Podsećajući na rešenost naroda Ujedinjenih nacija da stvore uslove neophodne za očuvanje pravde i poštovanje obaveza proizašlih iz ugovora; Svesne principa međunarodnog prava unetih u Povelju Ujedinjenih nacija kao što su principi koji se tiču ravnopravnosti naroda i njihovog prava na samoopredeljenje, suverene jednakosti i nezavisnosti svih država, nemešanja u unutrašnje poslove država, zabrane pretnje i upotrebe sile i opšteg i stvarnog poštovanja prava čoveka i osnovnih sloboda za sve; Ubeđene da će kodifikacija i postepeni razvoj ugovornog prava koji su ostvareni u ovoj onvenciji služiti ciljevima Ujedinjenih nacija izraženim u Povelji, a to su: očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti; Razvoj prijateljskih odnosa među narodima i ostvarenjima međunarodne saradnje, potvrđujući da će pitanja koja nisu rešena odredbama ove konvencije i dalje biti regulisana pravilima međunarodnog običajnog prava; Složile su se o sledećem:

                                                            * Bečka konvencija o ugovornom pravu (Vienna Convention on the Law of Treaties), potpisana 23. marta 1969. godine u Beču, United Nations Treaty Series, vol. 1155, p.331, ratifikovana i objavljena u Sl. listu SFRJ - Međunarodni ugovori i drugi sporazumi, br. 30/72, stupila na snagu 27. januara 1980. Konvenciju je do 1. januara 2005. godine ratifikovalo 98 država. Konvencija predstavlja kodifikaciju običajnog prava međunarodnih ugovora, te se njena pravila mogu primenjivati i u odnosima država koje je nisu ratifikovale.

Page 386: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

376

Deo I UVOD

Član 1

Domašaj ove konvencije

Ova konvencija primenjuje se na ugovore između država.

Član 2 Upotrebljeni izrazi

1. Za svrhu ove konvencije:

(a) izraz "ugovor" označava međunarodni sporazum zaključen pismeno između država i koji je regulisan međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jednom instrumentu ili u dva ili više instrumenata međusobno povezanih, bez obzira na njegov poseban naziv;

(b) izrazi "ratifikacija", "prihvatanje", "odobravanje" i "pristupanje" označavaju, zavisno od slučaja, međunarodni akt kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana ugovorom;

(c) izraz "punomoćje" označava dokument koji je izdala nadležna vlast jedne države, a kojim se određuju jedno ili više lica da predstavljaju državu prilikom pregovora, usvajanja ili overavanja teksta nekog ugovora, da izraze pristanak države da bude vezana ugovorom ili da izvrše bilo koju drugu radnju u vezi sa ugovorom;

(d) izraz "rezerva" označava jednostranu izjavu, bez obzira kako je sastavljena ili nazvana, koju daje država prilikom potpisivanja, ratifikovanja, prihvatanja ili odobravanja ugovora ili prilikom pristupanja tom ugovoru kojim želi da isključi ili izmeni pravno dejstvo nekih odredaba ugovora u pogledu njihove primene na tu državu;

(e) izraz "država koja je učestvovala u pregovorima" označava državu koja je učestvovala u izradi i usvajanju teksta ugovora;

(f) izraz "država ugovornica" označava državu koja je pristala da bude vezana ugovorom, bilo da je ugovor stupio na snagu ili ne;

(g) izraz "članica" označava državu koja je pristala da bude vezana ugovorom i za koju je ugovor stupio na snagu;

(h) izraz "treća država" označava državu koja nije članica ugovora; (i) izraz "međunarodna organizacija" označava međunarodnu organizaciju.

2. Odredbe tačke 1 koje se odnose na izraze upotrebljene u ovoj konvenciji ne idu na štetu upotrebe ovih izraza niti smisla koji im se može dati u unutrašnjem pravu jedne države.

Član 3 Međunarodni sporazumi koji ne ulaze u okvir ove konvencije

Činjenica da se ova konvencija ne primenjuje na međunarodne sporazume zaključene između država i drugih subjekata međunarodnog prava ili između ovih drugih

Page 387: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

377

subjekata međunarodnog prava, kao i na međunarodne sporazume koji nisu zaključeni pismenim putem, ne ide na uštrb:

(a) pravne vrednosti ovih sporazuma; (b) primene na ove sporazume svih pravila izraženih u ovoj konvenciji, pod koja

će potpadati u skladu sa međunarodnim pravom nezavisno od ove konvencije; (c) primene Konvencije na odnose između država koji su regulisani među-

narodnim sporazumima čije su isto tako članice ostali subjekti međunarodnog prava.

Član 4

Nepovratno dejstvo ove konvencije

Bez štete za primenu svih pravila izraženih u ovoj konvenciji, pod koja bi ugovori potpadali u skladu sa međunarodnim pravom nezavisno od ove konvencije, ona se primenjuje isključivo na ugovore koje države zaključe posle njenog stupanja na snagu u odnosu na te države.

Član 5 Ugovori kojima se osnivaju međunarodne organizacije i ugovori

koje usvoji jedna međunarodna organizacija

Ova konvencija se primenjuje na svaki ugovor koji predstavlja ustavni akt jedne međunarodne organizacije i na svaki ugovor koji usvoji jedna međunarodna organizacija, pod rezervom svakog odgovarajućeg pravila organizacije.

Deo II ZAKLJUČENJE I STUPANJE NA SNAGU UGOVORA

Odeljak 1

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA

Član 6 Sposobnost država da zaključuju ugovore

Svaka država ima sposobnost da zaključuje ugovore.

Član 7 Punomoćja

1. Jedno lice se smatra predstavnikom države u cilju usvajanja ili overavanja teksta

nekog ugovora ili izražavanja pristanka države da bude vezana ugovorom: (a) ako podnese odgovarajuće punomoćje; ili (b) ako proizilazi iz prakse zainteresovanih država ili drugih okolnosti da su

imale nameru da ovo lice smatraju kao predstavnika države u tom cilju i da ne zahtevaju podnošenje punomoćja.

Page 388: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

378

2. Na osnovu svojih funkcija i bez obaveze podnošenja punomoćja smatraju se kao predstavnici svoje države: (a) šefovi država, šefovi vlada i ministri inostranih poslova, za sve akte koji se

odnose na zaključenje ugovora; (b) šefovi diplomatskih misija, za usvajanje teksta ugovora između države koja

akredituje i države kod koje se akredituje; (c) akreditovani predstavnici država na međunarodnoj konferenciji ili kod

međunarodne organizacije ili nekog njenog organa, za usvajanje teksta ugovora na toj konferenciji, u toj organizaciji ili tom organu.

Član 8

Naknadno potvrđivanje akta izvršenog bez ovlašćenja

Akt koji u vezi sa zaključenjem ugovora izvrši lice koje se, na osnovu člana 7, ne može smatrati ovlašćenim da predstavlja državu u tom cilju, bez pravnog je dejstva, osim ako ga ta država docnije ne potvrdi.

Član 9 Usvajanje teksta

1. Usvajanje teksta ugovora vrši se uz pristanak svih država koje su učestvovale u

njegovoj izradi, osim u slučajevima predviđenim u tački 2. 2. Usvajanje teksta ugovora na međunarodnoj konferenciji vrši se dvotrećinskom

većinom država koje su prisutne i koje glasaju, osim ako ove države, istom većinom, ne odluče da primene neko drugo pravilo.

Član 10

Overavanje teksta

Da je jedan tekst ugovora verodostojan i konačan utvrđuje se: (a) prema postupku utvrđenom u ovom tekstu ili o kojem su se dogovorile države

koje su učestvovale u izradi ugovora ili, (b) u koliko ne postoji takav postupak, potpisom, potpisom ad referendum ili

parafom predstavnika tih država teksta ugovora ili završnog akta konferencije u koji je tekst unet.

Član 11

Način izražavanja pristanka radi vezivanja ugovorom

Pristanak jedne države da bude vezana ugovorom može biti izražen potpisivanjem, razmenom instrumenata koji sačinjavaju ugovor, ratifikacijom, prihvatanjem, odobra-vanjem ili pristupanjem ili na svaki drugi dogovoren način.

Page 389: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

379

Član 12 Izražavanje pristanka radi vezivanja ugovorom putem potpisivanja

1. Pristanak jedne države da bude vezana ugovorom izražava se potpisom predstav-

nika te države: (a) ako ugovor predviđa da će potpis imati to dejstvo; (b) ako se uostalom utvrdi da su se države koje su učestvovale na pregovorima

dogovorile da će potpis imati to dejstvo; ili (c) ako namera države da da to dejstvo potpisu proističe iz punomoćja njenog

predstavnika ili je izražena u toku pregovora. 2. Za svrhe tačke 1:

(a) parafiranje jednog teksta važi kao i potpisivanje ugovora, ako se utvrdi da su se države koje su učestvovale na pregovorima tako dogovorile;

(b) potpisivanje ad referendum ugovora od strane predstavnika jedne države, ako ova država to potvrdi, važi kao konačno potpisivanje ugovora.

Član 13

Izražavanje pristanka radi vezivanja ugovorom putem razmene instrumenata koji sačinjavaju ugovor

Pristanak država da budu vezane ugovorom koji sačinjavaju međusobno razmenjeni instrumenti izražava se ovom razmenom:

(a) ako instrumenti predviđaju da će njihova razmena imati to dejstvo; ili (b) ako se na drugi način utvrdi da su se te države dogovorile da će razmena

instrumenata imati to dejstvo.

Član 14 Izražavanje pristanka radi vezivanja ugovorom putem ratifikacije,

prihvatanja ili odobravanja

1. Pristanak države da bude vezana ugovorom izražava se putem ratifikacije: (a) ako ugovor predviđa da se pristanak izrazi ratifikacijom; (b) ako je na drugi način utvrđeno da su se države koje su učestvovale u

pregovorima dogovorile da je potrebna ratifikacija; (c) ako je predstavnik te države potpisao ugovor pod rezervom ratifikacije; ili (d) ako namera te države da potpiše ugovor pod rezervom ratifikacije proizilazi iz

punomoćja njenog predstavnika ili je izražena u toku pregovora. 2. Pristanak države da bude vezana ugovorom izražava se putem prihvatanja ili

odobravanja u uslovima sličnim onima koji se primenjuju na ratifikaciju.

Član 15 Izražavanje pristanka radi vezivanja ugovorom putem pristupanja

Pristanak jedne države da bude vezana ugovorom izražava se putem pristupanja:

(a) ako ugovor predviđa da ovaj pristanak može ta država da izrazi putem pristupanja;

Page 390: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

380

(b) ako je na drugi način utvrđeno da su se države koje su učestvovale u pregovorima dogovorile da ta država može da izrazi pristanak putem pristupanja; ili

(c) ako su se sve članice docnije dogovorile da ta država može da izrazi ovaj pristanak putem pristupanja.

Član 16

Razmena ili deponovanje instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, odobravanju ili pristupanju

Osim ako ugovorom nije drugačije određeno, instrumenti o ratifikaciji prihvatanju, odobravanju ili pristupanju utvrđuju pristanak države da bude vezana ugovorom u trenutku:

(a) njihove razmene između država ugovornica; (b) njihovog deponovanja kod depozitera; ili (c) njihovog saopštavanja državama ugovornicama ili depozitaru, ako je tako

dogovoreno.

Član 17 Pristanak države da bude vezana jednim delom ugovora i izbor između

različitih odredaba

1. Bez štete po članove 19 do 23, pristanak jedne države da bude vezana jednim delom ugovora ima dejstvo samo ako to dozvoljava ugovor ili ako ostale države ugovornice na to pristanu.

2. Pristanak jedne države da bude vezana ugovorom koji omogućuje izbor između različitih odredaba ima dejstvo samo ako su odredbe na koje se odnosi jasno određene.

Član 18

Obaveza da se ugovor ne liši svog predmeta i svog cilja pre njegovog stupanja na snagu

Država treba da se uzdrži od akata koji bi lišili ugovor njegovog predmeta i njegovog cilja:

(a) ako je potpisala ugovor ili razmenila instrumente koji sačinjavaju ugovor pod rezervom ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja sve dok ne ispolji nameru da ne postane članica ugovora; ili

(b) ako je izrazila svoj pristanak da bude vezana ugovorom u periodu koji prethodi stupanju na snagu ugovora i pod uslovom da se to stupanje na snagu bez razloga ne odloži.

Page 391: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

381

Odeljak 2 REZERVE

Član 19

Formulisanje rezervi

U trenutku potpisivanja, ratifikovanja, prihvaćanja, odobravanja ugovora ili pristupanja ugovoru, jedna država može staviti rezervu, osim ako:

(a) ta rezerva nije zabranjena ugovorom; (b) ugovor raspolaže samo određenim rezervama, među kojima se ne nalazi

rezerva u pitanju; ali ako je (c) rezerva, u slučajevima koji nisu pomenuti u stavovima a) i b), nespojiva sa

predmetom i ciljem ugovora.

Član 20 Prihvatanje rezervi i primedbe na rezerve

1. Rezerva koja je izričito dozvoljena ugovorom ne mora da bude docnije prihvaćena

od strane ostalih država ugovornica, osim ako to ugovor ne predviđa. 2. Ako usled ograničenog broja država koje su učestvovale na pregovorima, kao i

predmeta i cilja ugovora proizilazi da je primena ugovora u celini između članica bitan uslov pristanka svake od njih da bude vezana ugovorom, rezervu treba da prihvate sve članice.

3. Ako ugovor predstavlja ustavni akt međunarodne organizacije, i ako o tome nije drukčije odlučeno, rezerva zahteva prihvatanje od strane nadležnog organa te organizacije.

4. U drugim slučajevima osim onih koji su pomenuti u prethodnim tačkama i ukoliko ugovor ne određuje drugačije: (a) prihvatanje rezerve od strane neke druge države ima za posledicu da država

koja je stavila rezervu postane članica ugovora u odnosu na tu drugu državu, ako je ugovor na snazi ili ako stupa na snagu za te države;

(b) primedba koju učini druga država ugovornica na rezervu ne sprečava ugovor da stupi na snagu između države koja je stavila primedbu i države koja je učinila rezervu, osim ako država koja je stavila primedbu nije jasno izrazila suprotnu nameru;

(c) akt koji izražava pristanak države da bude vezana ugovorom i koji sadrži rezervu ima dejstvo čim je makar i neka druga država ugovornica prihvatila rezervu.

5. U svrhe tač. 2 i 4, osim ako ugovor drukčije ne odredi, smatra se da je neka država prihvatila rezervu ako ne stavi primedbu na rezervu bilo do isteka 12 meseci od datuma prijema saopštenja o tome, bilo na dan kada je dala pristanak da bude vezana ugovorom ako ja ovaj datum docniji.

Page 392: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

382

Član 21 Pravno dejstvo rezervi i primedbi na rezerve

1. Rezerva stavljena u odnosu na neku drugu članicu prema članovima 19, 20 i 23:

(a) menja za državu, koja je stavila rezervu u njenim odnosima sa tom drugom članicom, odredbe ugovora na koje se odnosi rezerva u onoj meri u kojoj se to predviđa rezervom; i

(b) menja te odredbe u istoj meri za tu drugu članicu u njenim odnosima sa državom koja je stavila rezervu.

2. Rezerva ne menja odredbe ugovora za ostale članice ugovora u njihovim odno-sima inter se.

3. Kada se država koja je stavila primedbu na rezervu nije suprotstavila stupanju na snagu ugovora između nje i države koja je stavila rezervu, odredbe na koje se odnosi rezerva ne primenjuju se između dveju država u onoj meri u kojoj je to predviđeno rezervom.

Član 22

Povlačenje rezervi i primedbe na rezerve

1. Osim ako ugovorom nije drugačije određeno, rezerva može u svakom trenutku biti povučena s tim što za njeno povlačenje nije potreban pristanak države koja je prihvatila rezervu.

2. Osim ako ugovorom nije drugačije određeno, primedba na rezervu može biti povučena u svakom trenutku.

3. Osim ako ugovorom nije drugačije određeno ili ako nije drugačije dogovoreno: (a) povlačenje rezerve ima dejstvo u odnosu na neku drugu državu ugovornicu

tek kada ta država o tome dobije saopštenje; (b) povlačenje primedbe na rezervu ima dejstvo tek kada država koja je stavila

rezervu dobije obaveštenje o ovom povlačenju.

Član 23 Postupak u vezi sa rezervama

1. Rezerva, izričito prihvatanje rezerve i primedba na rezervu treba da budu

formulisani pismeno i saopšteni državama ugovornicama i ostalim državama koje imaju pravo da postanu članice ugovora.

2. Ako je stavljena prilikom potpisivanja ugovora pod rezervom ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja, rezervu treba izričito da potvrdi država koja ju je stavila u trenutku kada izražava svoj pristanak da bude vezana ugovorom. U takvom slučaju smatraće se da je rezerva stavljena onog dana kada je potpisana.

3. Izričito prihvatanje rezerve ili primedbe stavljene na rezervu, ako su učinjene pre potvrđivanja ove rezerve, nije potrebno da same budu potvrđene.

4. Povlačenje rezerve ili primedbe na rezervu treba da bude formulisano pismenim putem.

Page 393: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

383

Odeljak 3 STUPANJE UGOVORA NA SNAGU I PRIVREMENA PRIMENA

Član 24

Stupanje na snagu

1. Ugovor stupa na snagu na način i na dan koji su utvrđeni njegovim odredbama ili sporazumno između država koje su učestvovale u pregovorima.

2. Ukoliko ne postoje takve odredbe ili takav sporazum, ugovor stupa na snagu čim sve države koje su učestvovale u pregovorima budu dale pristanak da budu vezane ugovorom.

3. Ako se pristanak države da bude vezana ugovorom da posle stupanja na snagu ovog ugovora, ovaj ugovor, osim ako drukčije nije određeno, stupa na snagu za tu državu tog datuma.

4. Čim se usvoji tekst primenjuju se odredbe ugovora koje regulišu overavanje teksta, davanje pristanka država da budu vezane ugovorom, način ili datum stupanja na snagu, rezerve, funkcije depozitara, kao i ostala pitanja koja se nužno postavljaju pre stupanja na snagu ugovora.

Član 25

Privremena primena

1. Ugovor ili deo ugovora primenjuje se privremeno dok ugovor ne stupi na snagu: (a) ako je samim ugovorom tako određeno; ili (b) ako su se države koje su učestvovale u pregovorima o tome dogovorile na

drugi način. 2. Osim ako ugovorom nije drukčije odlučeno ili ako se države koje su učestvovale u

pregovorima nisu drukčije dogovorile, privremena primena ugovora ili dela ugovora prema jednoj državi prestaje ako ova država obavesti ostale države među kojima se ugovor privremeno primenjuje o svojoj nameri da ne potane članica ugovora.

Deo III POŠTOVANJE, PRIMENA I TUMAČENJE UGOVORA

Odeljak 1

POŠTOVANJE UGOVORA

Član 26 Pacta sunt servanda

Svaki ugovor na snazi vezuje članice i one treba da ga dobronamerno izvršavaju.

Page 394: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

384

Član 27 Unutrašnje pravo i poštovanje ugovora

Jedna članica ne može se pozvati na odredbe svog unutrašnjeg prava da bi opravdala neizvršavanje ugovora. Ovo pravilo ne ide na uštrb člana 46.

Odeljak 2

PRIMENA UGOVORA

Član 28 Nepovratna snaga ugovora

Osim ako drukčija namera ne proizilazi iz ugovora ili nije na drugi način utvrđena, odredbe ugovora ne vezuju jednu članicu u pogledu akta ili činjenice koji su prethodili datumu stupanja na snagu ovog ugovora u odnosu na tu članicu ili situaciju koja je prestala da postoji tog datuma.

Član 29 Teritorijalna primena ugovora

Osim ako drukčija namera ne proističe iz ugovora ili na drugi način nije utvrđena, ugovor vezuje svaku članicu u pogledu cele njene teritorije.

Član 30 Primena uzastopnih ugovora o istom predmetu

1. Pod rezervom odredaba člana 103 Povelje Ujedinjenih nacija, prava i obaveze

država članica uzastopnih ugovora o istom predmetu utvrđuju se prema sledećim tačkama.

2. Ako neki ugovor tačno određuje da podleži ranijem ili docnijem ugovoru ili da ne treba da se smatra nesaglasnim sa tim drugim ugovorom, odredbe ovog poslednjeg ugovora imaju prednost.

3. Ako su članice ranijeg ugovora isto tako i članice docnijeg ugovora a raniji ugovor nije prestao ili nije njegova primena obustavljena prema članu 59, raniji ugovor se primenjuje samo ako su njegove odredbe saglasne sa odredbama docnijeg ugovora.

4. Ako članice ranijeg ugovora nisu sve članice docnijeg ugovora: (a) u odnosu između država članica oba ugovora, primenjuje se pravilo navedeno

u tački 3; (b) u odnosima između države članice oba ugovora i države članice samo u

jednom od ovih ugovora, ugovor u kome su članice obe države reguliše njihova uzajamna prava i obaveze.

5. Tačka 4 primenjuje se bez uštrba po član 41 na svako pitanje gašenja ili obustave primene ugovora prema članu 60 ili svako pitanje odgovornosti koje može da nastane za državu zaključenjem ili primenom ugovora čije su odredbe nesaglasne

Page 395: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

385

sa obavezama koje je ona preuzela prema nekoj drugoj državi na osnovu nekog drugog ugovora.

Odeljak 3

TUMAČENJE UGOVORA

Član 31 Opšte pravilo o tumačenju

1. Ugovor se mora dobronamerno tumačiti prema uobičajenom smislu koji se mora

dati izrazima u ugovoru u njihovom kontekstu i u svetlosti njegovog predmeta i njegovog cilja.

2. U cilju tumačenja ugovora, kontekst obuhvata, osim teksta, uvoda i uključenih priloga: (a) svaki sporazum u vezi sa ugovorom koji postoji između članica prilikom

zaključivanja ugovora; (b) svaki instrument koji sačine jedna ili više članica prilikom zaključenja

ugovora a koji prihvate ostale članice kao instrument koji se odnosi na ugovor.

3. Kao i o kontekstu, vodiće se računa: (a) o svakom docnijem sporazumu između članica u pogledu tumačenja ugovora

ili primene njegovih odredaba; (b) o svakoj docnijoj praksi u vezi sa primenom ugovora kojim je postignut

sporazum između članica u pogledu tumačenja ugovora; (c) o svakom relevantnom pravilu međunarodnog prava koje se primenjuje u

odnosima između članica. 4. Izraz se uzima u posebnom smislu ako se utvrdi da je takva bila namera strana

ugovornica.

Član 32 Dopunska sredstva tumačenja

Može se pozivati na dopunska sredstva tumačenja, posebno na pripremne radove kao i na okolnosti u kojima je ugovor bio zaključen, u cilju da se potvrdi smisao koji proizilazi iz primene člana 31 ili da se odredi smisao kada je tumačenje dato prema članu 31:

(a) dvosmisleno ili nejasno; ili (b) dovodi do rezultata koji je očigledno apsurdan ili nerazuman.

Član 33 Tumačenje ugovora overenih na dva ili više jezika

1. Ako je jedan ugovor overen na dva ili više jezika, njegov tekst je verodostojan na

tim jezicima, osim ako ugovorom nije određeno ili se članice ne dogovore da u slučaju neslaganja važi jedan određeni tekst.

2. Prevod ugovora na nekom drugom jeziku osim jezika na kojima je tekst overen,

Page 396: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

386

smatra se verodostojnim tekstom samo ako to ugovor predviđa ili ako su se članice o tome dogovorile.

3. Izrazi u ugovoru smatra se da imaju smisao u raznim verodostojnim tekstovima. 4. Osim u slučaju kada određeni tekst ima prednost na osnovu tačke 1, ako

upoređivanje verodostojnih tekstova pokaže razliku koju primenom članova 31 i 32 nije moguće odstraniti, usvaja se smisao koji, vodeći računa o predmetu i cilju ugovora, najbolje usklađuje ove tekstove.

Odeljak 4 UGOVORI I TREĆE DRŽAVE

Član 34

Opšte pravilo u pogledu trećih država

Ugovor ne stvara ni obaveze ni prava za treću državu bez njenog pristanka.

Član 35 Ugovori koji predviđaju obaveze za treće države

Za treću državu nastaje obaveza na osnovu odredbe ugovora ako se članice sporazumeju da stvore obavezu na osnovu te odredbe i ako treća država tu obavezu izričito prihvati pismenim putem.

Član 36 Ugovori koji predviđaju prava za treće države

1. Pravo za treću državu nastaje na osnovu odredbe ugovora, ako članice ovog

ugovora nameravaju da na osnovu ove odredbe daju pravo bilo trećoj državi ili grupi država kojoj ona pripada, bilo ovim državama i ako treća država na to pristane. Smatra se da je dat pristanak sve dok ne postoje suprotna obaveštenja, osim ako ugovorom nije drukčije određeno.

2. Država koja ostvaruje pravo na osnovu tačke 1 dužna je da se za ostvarivanje ovog prava pridržava uslova predviđenih ugovorom ili ustanovljenih prema njegovim odredbama.

Član 37

Poništenje ili izmena obaveza ili prava trećih država

1. U slučaju kada je obaveza za treću državu nastala na osnovu člana 35, ova obaveza se može poništiti ili izmeniti samo uz pristanak članica ugovora i treće države, ukoliko nije utvrđeno da su se one o tome drukčije dogovorile.

2. U slučaju kada je pravo za treću državu nastalo na osnovu člana 36, ovo pravo mogu poništiti ili izmeniti članice samo ako se ustanovi da je bilo utvrđeno da se ne može poništiti ili izmeniti bez pristanka treće države.

Page 397: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

387

Član 38 Pravila ugovora koja postaju obavezna za treće države putem stvaranja

međunarodnog običaja

Nijedna odredba članova 34 do 37 ne protivi se da neko pravilo pomenuto u ugovoru postane obavezno za treću državu kao običajno pravilo međunarodnog prava, koje je kao takvo priznato.

Deo IV IZMENE UGOVORA

Član 39

Opšte pravilo u vezi sa izmenom ugovora

Ugovor može biti izmenjen i dopunjen sporazumno između članica. Ukoliko ugovorom nije drukčije određeno, pravila navedena u delu II primenjuju se na takav sporazum.

Član 40 Izmene višestranih ugovora

1. Osim ako ugovorom nije drukčije određeno, izmene višestranih ugovora regulišu

sledeće tačke. 2. Svaki predlog izmene višestranog ugovora u odnosima između svih članica treba

da se dostavi svakoj državi ugovornici i svaka od njih ima pravo da učestvuje: (a) u odluci o odgovoru koji treba dati u vezi sa ovim predlogom; (b) u pregovorima i zaključivanju svakog sporazuma koji ima za cilj da izmeni

ugovor. 3. Svaka država koja ima pravo da postane članica ugovora ima isto tako pravo da

postane članica ugovora koji je izmenjen. 4. Sporazum o izmeni ne vezuje države koje su već članice ugovora a koje ne postaju

članice tog sporazuma; stav b) tačka 4 člana 30 ne primenjuje se na te države. 5. Svaka država, koja postane članica ugovora posle stupanja na snagu sporazuma o

izmenama, osim ako ne izrazi drukčiju nameru, smatra se kao: (a) članica izmenjenog ugovora; i (b) članica neizmenjenog ugovora u odnosu na svaku članicu ugovora koja nije

vezana sporazumom o izmenama.

Član 41 Sporazumi koji imaju za cilj da izmene višestrane ugovore

u odnosima samo između nekih članica

1. Dve ili više članica višestranog ugovora mogu zaključiti sporazum koji ima za cilj da izmeni ugovor samo u pogledu njihovih uzajamnih odnosa: (a) ako je mogućnost takve izmene predviđena ugovorom; ili (b) ako ova izmena nije zabranjena ugovorom pod uslovom:

Page 398: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

388

(i) da ne ide na uštrb uživanja prava koja ostali članovi izvode iz ugovora i izvršavanja obaveza; i

(ii) da se ne odnosi na odredbu od koje se ne može odstupiti a da ne dođe do nesaglasnosti sa efektivnim ostvarenjem predmeta i cilja ugovora u celini.

2. Ukoliko se, u slučaju predviđenom u stavu a) tačka 1 ugovorom drukčije ne određuje, članice o kojima je reč treba da obaveste ostale članice o svojoj nameri da zaključe sporazum, kao i o izmenama koje se ovim sporazumom unose u ugovor.

Deo V NIŠTAVOST, GAŠENJE I OBUSTAVLJANJE PRIMENE UGOVORA

Odeljak 1

OPŠTE ODREDBE

Član 42 Važnost i ostajanje ugovora na snazi

1. Važnost ugovora ili pristanka države da bude vezana ugovorom može se osporiti

samo na osnovu ove konvencije. 2. Gašenje ugovora, njegovo otkazivanje ili povlačenje jednog dela može se dogoditi

samo primenom odredaba ugovora ili ove konvencije. Isto pravilo važi za obustavljanje primene ugovora.

Član 43

Obaveze koje nameće međunarodno pravo nezavisno od ugovora

Ništavost, gašenje ili otkazivanje ugovora, povlačenje jedne članice ili obustavljanje primene ugovora, kada su rezultat primene ove konvencije ili odredaba ugovora, nemaju nikakvog uticaja na dužnost države da ispunjava svaku obavezu pomenutu u ugovoru kojoj podležu u skladu sa međunarodnim pravom nezavisno od ovog ugovora.

Član 44 Deljivost odredaba ugovora

1. Pravo jedne članice, predviđeno u ugovoru ili koje proizilazi iz člana 56, da otkaže

ugovor, da se iz njega povuče ili da obustavi njegovu primenu, može se vršiti samo u pogledu celog ugovora, osim ako ovim ugovorom nije drukčije određeno ili se članice nisu drukčije dogovorile.

2. Na razlog ništavosti ili gašenja ugovora, povlačenja jedne članice ili obustavljanja primene ugovora kojeg priznaje ova konvencija, može se pozvati samo u pogledu celog ugovora, osim pod uslovima koje predviđaju sledeće tačke ili član 60.

3. Ako se razlog u pitanju odnosi samo na neke određene klauzule, on se može navesti samo što se tiče ovih klauzula:

Page 399: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

389

(a) ako se ove klauzule mogu odvojiti od ostalog ugovora u pogledu njihovog izvršenja;

(b) ako iz ugovora proizilazi ili je uostalom ustanovljeno da prihvatanje ovih klauzula nije predstavljalo za drugu članicu ili za ostale članice ugovora glavnu osnovu njihovog pristanka da budu vezana ugovorom u celini; i

(c) ako nije nepravedno da se nastavi sa izvršavanjem onoga što je još ostalo od ugovora.

4. U slučajevima o kojima je reč u članovima 49 i 50, država koja ima pravo da se pozove na prevaru ili korupciju može to učiniti u pogledu celog ugovora ili u slučaju navedenom u tački 3 u pogledu nekih određenih klauzula.

5. U slučajevima predviđenim u članovima 51, 52 i 53 odredbe ugovora se ne mogu deliti.

Član 45

Gubitak prava pozivanja na uzrok ništavosti ugovora ili na razloge za okončanje ugovora, za povlačenje ili obustavljanje njegove primene

Država se ne može pozvati na uzrok ništavosti ugovora ili na razlog za njegovo okončanje, za povlačenje iz njega ili za obustavljanje njegove primene prema članovima 46 do 50 ili članovima 60 i 62 ako ta država, pošto se upoznala sa činjenicama:

(a) izričito je pristala da, već prema slučaju, smatra da je ugovor važeći, da ostaje na snazi i da se dalje primenjuje; ili

(b) treba zbog svoga stava da se smatra kao da je pristala, već prema slučaju, na važnost ugovora ili na njegovo ostajanje na snazi ili na njegovu primenu.

Odeljak 2 NIŠTAVOST UGOVORA

Član 46

Propisi unutrašnjeg prava o nadležnosti za zaključenje ugovora

1. Jedna država se ne može pozvati na činjenicu što je njen pristanak da bude vezana ugovorom izražen na taj način što se narušava odredba njenog unutrašnjeg prava u vezi sa nadležnošću za zaključenje ugovora, kao na slučaj manljivosti, osim ako ova povreda nije bila očigledna i ne odnosi se na neko pravilo unutrašnjeg prava od suštinskog značaja.

2. Povreda je očigledna ako je objektivno jasna za svaku državu koja u tom pogledu postupa prema uobičajenoj praksi ili dobronamerno.

Član 47

Posebno ograničenje ovlašćenja da se izrazi pristanak države

Ako je ovlašćenje jednog predstavnika da izrazi pristanak države da bude vezana određenim ugovorom bilo predmet posebnog ograničenja, činjenica da ovaj

Page 400: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

390

predstavnik nije vodio računa o tom ograničenju ne može se navoditi kao slučaj manljivosti, osim ako ograničenje nije saopšteno, pre izražavanja ovog pristanka, ostalim državama koje su učestvovale u pregovorima.

Član 48 Zabluda

1. Država se može pozvati na zabludu u ugovoru koja čini ništavim njen pristanak da

bude vezana ugovorom, ako se zabluda odnosi na činjenicu ili situaciju za koju je ta država pretpostavljala da postoji u trenutku kada je ugovor zaključen i koja je sačinjavala bitnu osnovu pristanka te države da bude vezana ugovorom.

2. Tačka 1 se ne primenjuje ako je ta država doprinela ovoj zabludi svojim postupkom ili ako su okolnosti bile takve da je trebalo da bude obaveštena o mogućnosti zablude.

3. Zabluda koja se odnosi samo na redakciju teksta ugovora ne ide na uštrb njegove važnosti; u ovom slučaju, primenjuje se član 79.

Član 49 Prevara

Ako je država navedena da zaključi ugovor obmanljivim postupkom neke druge države koja je učestvovala u pregovorima, ona se može pozvati na prevaru koja čini ništavim pristanak da bude vezana ugovorom.

Član 50 Korupcija predstavnika države

Ako je izražavanje pristanka neke države da bude vezana ugovorom dobijeno putem korupcije njenog predstavnika neposrednim ili posrednim delovanjem neke druge države koja je učestvovala u pregovorima, država se može pozvati na ovu korupciju koja čini ništavim njen pristanak da bude vezana ugovorom.

Član 51

Prinuda izvršena nad predstavnikom države Izražavanje pristanka neke države da bude vezana ugovorom koje je dobijeno prinudom izvršenom nad njenim predstavnikom putem postupaka ili pretnji upućenih lično njemu lišeno je svakog pravnog dejstva.

Član 52 Prinuda nad državom izvršena putem pretnje ili upotrebe sile

Ništavan je svaki ugovor čije je zaključenje postignuto pretnjom ili upotrebom sile kršenjem principa međunarodnog prava koji su uneti u Povelju Ujedinjenih nacija.

Page 401: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

391

Član 53 Ugovori koji su u sukobu sa imperativnom normom opšteg

međunarodnog prava (jus cogens)

Ništavan je svaki ugovor koji je u trenutku svoga zaključenja u sukobu sa imperativnom normom opšteg međunarodnog prava. Za svrhe ove konvencije imperativna norma opšteg međunarodnog prava je norma koju je prihvatila i priznala celokupna međunarodna zajednica država kao normu od koje nikakvo odstupanje nije dopušteno i koja se ne može izmeniti novom normom opšteg međunarodnog prava istog karaktera.

Odeljak 3 GAŠENJE UGOVORA I OBUSTAVLJANJE NJIHOVE PRIMENE

Član 54

Gašenje ugovora ili povlačenje iz njega na osnovu odredaba ugovora ili putem pristanka članica

Gašenje ugovora ili povlačenje jedne članice može nastati:

(a) prema odredbama ugovora; ili (b) u svakom trenutku, uz pristanak svih članica, posle savetovanja sa ostalim

državama ugovornicama.

Član 55 Broj članica višestranog ugovora koji je pao ispod broja potrebnog

za njegovo stupanje na snagu

Osim ako ugovorom nije drugačije određeno, višestrani ugovor ne prestaje iz jedinog razloga što je broj članica pao ispod broja potrebnog za njegovo stupanje na snagu.

Član 56

Otkazivanje ili povlačenje u slučaju ugovora koji ne sadrži odredbe u vezi sa gašenjem, otkazivanjem ili povlačenjem

1. Ugovor koji ne sadrži odredbe o njegovom gašenju i ne predviđa da se može

otkazati ili iz njega povući ne može biti predmet otkazivanja ili povlačenja, osim: (a) ako nije utvrđeno da je bila namera članica da prihvate mogućnost otkazi-

vanja ili povlačenja; ili (b) ako pravo otkazivanja ili povlačenja ne može da se izvede iz prirode ugovora.

2. Jedna članica treba da obavesti najmanje dvanaest meseci unapred o svojoj nameri da otkaže ugovor ili da se iz njega povuče prema odredbama tačke 1.

Page 402: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

392

Član 57 Obustavljanje primene ugovora na osnovu njegovih odredaba

ili putem pristanka članica

Primena ugovora u odnosu na sve članice ili jednu određenu članicu može se obus-taviti:

(a) prema odredbama ugovora; ili (b) u svakom trenutku, putem pristanka svih članica, posle savetovanja sa ostalim

državama ugovornicama.

Član 58 Obustavljanje primene višestranog ugovora sporazumno samo

između nekih članica

1. Dve ili više članica višestranog ugovora mogu zaključiti sporazum koji ima za predmet da obustavi, privremeno i samo između njih, primenu odredaba ugovora: (a) ako je mogućnost takvog obustavljanja predviđena ugovorom; ili (b) ako ovo obustavljanje nije zabranjeno ugovorom, pod uslovom da ovo

obustavljanje: (i) ne ide na uštrb ni uživanja prava ostalih članica koja ona imaju na

osnovu ugovora, ni na izvršenja njihovih obaveza; i (ii) nije nesaglasno sa predmetom i ciljem ugovora.

2. Osim ako u slučaju predviđenom u stavu a) tačka 1 ugovorom nije o tome drukčije određeno, članice o kojima je reč treba da obaveste ostale članice o svojoj nameri da zaključe ugovor i o odredbama ugovora čiju primenu imaju nameru da obustave.

Član 59

Prećutno gašenje ugovora ili obustavljanje njegove primene iz razloga zaključenja docnijeg govora

1. Smatra se da ugovor prestaje da važi ako sve članice ovog ugovora zaključe

docnije ugovor istom predmetu i: (a) ako proističe iz docnijeg ugovora ili ako je uostalom ustanovljeno da prema

nameri članica predmet treba da bude regulisan ovim ugovorom; ili (b) ako su odredbe docnijeg ugovora nesaglasne sa odredbama ranijeg ugovora

do te mere da je nemoguće primenjivati istovremeno oba ugovora. 2. Raniji ugovor se smatra da je samo obustavljen ako proizilazi iz docnijeg ugovora

ili ako je na drugi način utvrđeno da je to bila namera članica.

Član 60 Gašenje ugovora ili obustavljanje njegove primene kao posledica

njegovog kršenja

1. Suštinsko kršenje dvostranog ugovora od strane jedne članice ovlašćuje drugu članicu da se pozove na kršenje kao razlog za prestanak ugovora ili obustavljanje njegove primene u celini ili delimično.

Page 403: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

393

2. Suštinsko kršenje višestranog ugovora od strane jedne članice ovlašćuje: (a) ostale članice, uz jednoglasan dogovor, da obustave primenu ugovora u celini

ili delimično ili da ga okončaju: (i) bilo u odnosima između samih njih i države kršitelja; (ii) bilo između svih članica;

(b) članicu koju je posebno pogodilo kršenje da se na njega pozove kao na razlog obustavljanja primene ugovora u celini ili delimično u odnosima između nje i države kršitelja;

(c) svaku članicu, osim države kršitelja, da se pozove na kršenje kao razlog za obustavljanje primene ugovora u celini ili delimično, u odnosu na nju samu, ako je ovaj ugovor takve prirode da suštinsko kršenje njegovih odredaba od strane jedne članice korenito menja položaj svake članice u pogledu docnijeg izvršenja njenih obaveza u skladu sa ugovorom.

3. Za svrhe ovog člana suštinsko kršenje ugovora predstavlja: (a) odbacivanje ugovora koje nije odobreno ovom konvencijom; ili (b) kršenje odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili cilja ugovora.

4. Prethodne tačke ne narušavaju nijednu odredbu ugovora koja se primenjuje u slučaju kršenja.

5. Tačke 1 do 3 ne primenjuju se na odredbe o zaštiti ljudske ličnosti koje sadrže ugovori humanitarnog karaktera, naročito na odredbe kojima se isključuje svaki oblik odmazde prema licima koja su zaštićena ovim ugovorima.

Član 61

Nastanak situacije koja čini izvršenje nemogućim

1. Jedna članica se može pozvati na nemogućnost izvršenja ugovora kao razlog za njegov prestanak ili povlačenje iz njega, ako ova nemogućnost proizilazi iz konačnog nestanka ili uništenja predmeta neophodnog za izvršenje ovog ugovora. Ako je nemogućnost privremena, ona se može navesti samo kao razlog za obustavljanje primene ugovora.

2. Članica se ne može pozvati na nemogućnost izvršenja kao razlog za prestanak ugovora, za povlačenje iz njega ili za obustavljanje njegove primene, ako ova nemogućnost proizilazi iz kršenja od strane članice koja se na ovo kršenje poziva, bilo obaveze ugovora, bilo svake druge međunarodne obaveze u odnosu na svaku drugu članicu ugovora.

Član 62

Suštinska promena okolnosti

1. Suštinska promena okolnosti koja je nastala u odnosu na one koje su postojale u trenutku zaključenja ugovora i koju članice nisu predvidele ne može se navesti kao razlog prestanka ugovora ili povlačenja iz njega, osim ako: (a) postojanje ovih okolnosti ne predstavlja suštinsku osnovu pristanka članica da

budu vezane ugovorom; i ako (b) ova promena nema za cilj da korenito promeni značaj obaveza koje ostaju da

se izvrše na osnovu ugovora.

Page 404: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

394

2. Suštinska promena okolnosti ne može se navesti kao razlog prestanka ugovora ili povlačenja iz njega: (a) ako se radi o ugovoru kojim se određuje granica; ili (b) ako suštinska promena proizilazi iz kršenja od strane članice koja se na njega

poziva, bilo obaveze ugovora bilo svake druge međunarodne obaveze u odnosu na svaku drugu članicu ugovora.

3. Ako se članica može, prema prethodnim tačkama, pozvati na suštinsku promenu okolnosti kao na razlog prestanka ugovora ili povlačenja iz njega, ona se na njega može isto tako pozvati samo radi obustave primene ugovora.

Član 63

Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa

Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa između članica ugovora bez dejstva je na pravne odnose ustanovljene ugovorom između ovih članica, osim ako je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa neophodno za primenu ugovora.

Član 64

Nastanak nove imperativne norme opšteg međunarodnog prava (jus cogens)

Ako nastane nova imperativna norma opšteg međunarodnog prava, svaki postojeći ugovor koji je u sukobu sa ovom normom postaje ništav i prestaje da važi.

Odeljak 4 POSTUPAK

Član 65

Postupak oko ništavosti ugovora, njegovog gašenja, povlačenja jedne članice ili obustavljanja primene ugovora

1. Članica koja se na osnovu odredaba ove konvencije, pozove bilo na slučaj

manljivosti da bude vezana ugovorom, bilo na razlog za osporavanje važnosti ugovora, njegov prestanak, povlačenje iz njega, obustavljanje njegove primene, treba da saopšti ostalim članicama svoj zahtev. Saopštenjem treba navesti meru koja se predviđa u pogledu ugovora i razloge za ovu meru.

2. Ako po isteku roka koji, osim u slučaju posebne hitnosti, ne bi mogao da bude kraći od perioda od tri meseca računajući od prijema saopštenja, nijedna članica nema primedaba, članica koja je obavestila može, u formi koju predviđa član 67, preduzeti nameravanu meru.

3. Međutim, ako je primedbu stavila neka druga članica, članice treba da traže rešenje na način naznačen u članu 33 Povelje Ujedinjenih nacija.

4. Nijedna odredba prethodnih tačaka ne narušava prava ili obaveze članica koji proizilaze iz svake odredbe na snazi među njima u pogledu rešavanja sporova.

5. Bez uštrba po član 45, činjenica da država nije uputila saopštenje propisano u tački 1 ne sprečava je da učini ovo saopštenje kao odgovor nekoj drugoj članici koja traži izvršenje ugovora ili se poziva na njeno kršenje.

Page 405: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

395

Član 66 Postupak oko sudskog rešavanja, arbitraže i izmirenja

Ukoliko u roku od dvanaest meseci od dana stavljanja primedbe nije bilo moguće postići rešenje prema tački 3 člana 65, primenjuje se sledeći postupak:

(a) svaka strana u sporu oko primene ili tumačenja članova 53 ili 64 može putem molbe podneti spor na rešavanje Međunarodnom sudu pravde, osim ako članice ne odluče sporazumno da iznesu spor pred arbitražu;

(b) svaka strana u sporu oko primene ili tumačenja bilo kojeg drugog člana V dela konvencije može primeniti postupak pomenut u prilogu Konvencije, upućujući u tom smislu zahtev generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Član 67

Instrumenti koji imaju za predmet da proglase ništavost ugovora, da ga okončaju, da ostvare povlačenje ili da obustave primenu ugovora

1. Saopštenje predviđeno u tački 1 člana 65 može biti dato pismenim putem. 2. Svaki akt kojim se proglašava ništavost ugovora, njegovog okončanja ili izvršenja

povlačenja ili obustavljanje primene ugovora na osnovu njegovih odredaba ili tačke 2 ili 3 člana 65 treba da se navede u instrumentu koji se dostavlja ostalim članicama. Ako instrument ne potpiše šef države, šef vlade ili ministar inostranih poslova, predstavnik države koji daje saopštenje može biti pozvan da pokaže svoje punomoćje.

Član 68

Poništenje saopštenja i instrumenata predviđenih u članovima 65 i 67

Saopštenje ili instrument koji su predviđeni u čl. 65 i 67 mogu biti poništeni u svako doba pre nego što stupe na snagu.

Odeljak 5 POSLEDICE NIŠTAVOSTI, GAŠENJA ILI OBUSTAVLJANJA PRIMENE

UGOVORA

Član 69 Posledice ništavosti ugovora

1. Ugovor čija je ništavost utvrđena na osnovu ove konvencije nevažeći je. Odredbe

nevažećeg ugovora nemaju pravnu snagu. 2. Ako su ipak akta bila izvršena na osnovu takvog ugovora:

(a) svaka članica može zahtevati od svake druge članice da uspostavi ukoliko je moguće u njihovim međusobnim odnosima situaciju koja bi postojala da ova akta nisu bila izvršena;

(b) akta izvršena dobronamerno pre pozivanja na ništavost nisu postala nezakonita samim tim što je ugovor ništav.

Page 406: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

396

3. U slučajevima koji potpadaju pod članove 49, 50, 51 ili 52 tačka 2 ne primenjuje se na članicu kojoj se pripisuju prevara, korupcija ili prinuda.

4. U slučajevima kada je pristanak neke države da bude vezana višestranim ugovorom manjkav, prethodna pravila se primenjuju na odnose između ove države i članice ugovora.

Član 70

Posledice gašenja ugovora

1. Osim ako to nije određeno ugovorom ili ako članice ne odluče drukčije, činjenica da je ugovor prestao na osnovu svojih odredaba ili prema ovoj konvenciji: (a) oslobađa članice obaveze daljeg izvršavanja ugovora; (b) ne krši nikakvo pravo, nikakvu obavezu niti ikakvu pravnu situaciju članica,

koji su nastali izvršenjem ugovora pre njegovog prestanka. 2. Ako neka država otkaže višestrani ugovor ili se povuče iz njega, tačka 1

primenjuje se u odnosima između ove države i svake od ostalih članica ugovora počev od dana kada ovo otkazivanje ili ovo povlačenje stupi na snagu.

Član 71

Posledice ništavosti ugovora u sukobu sa nekom imperativnom normom opšteg međunarodnog prava

1. U slučaju ugovora koji je ništav na osnovu člana 53, članice su dužne:

(a) da otklone, ukoliko je mogućno, posledice svakog akta izvršenog na osnovu odredbe koja je u sukobu sa imperativnom normom opšteg međunarodnog prava; i

(b) da svoje međusobne odnose usklade sa imperativnom normom opšteg međunarodnog prava.

2. U slučaju ugovora koji postaje ništav i prestaje u skladu sa članom 64, prestanak ugovora: (a) oslobađa članice obaveze daljeg izvršavanja ugovora; (b) ne narušava nikakvo pravo, nikakvu obavezu, niti ikakvu pravnu situaciju

članica, koji su nastali izvršenjem ugovora pre njegovog prestanka; međutim, ta prava, obaveze ili situacije mogu se održati samo ukoliko njihovo održavanje samo po sebi nije u sukobu sa novom imperativnom normom opšteg međunarodnog prava.

Član 72

Posledice obustavljanja primene ugovora

1. Osim ako ugovorom nije drukčije određeno ili ako se članice drukčije ne dogovore, obustavljanje primene ugovora na osnovu njegovih odredaba ili u skladu sa ovom konvencijom: (a) oslobađa članice, među kojima je primena ugovora obustavljena, obaveze

izvršenja ugovora u njihovim međusobnim odnosima za period ukidanja; (b) ne dira na drugi način u pravne odnose između članica ustanovljene ugovorom.

Page 407: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

397

2. Za vreme perioda obustavljanja, članice treba da se uzdrže od svakog akta koji bi bio smetnja ponovljenoj primeni ugovora.

Deo VI RAZNE ODREDBE

Član 73

Slučajevi nasleđivanja država, odgovornosti države ili otpočinjanja neprijateljstava

Odredbe ove konvencije ne prejudiciraju nikakvo pitanje koje bi se moglo postaviti u vezi sa ugovorom zbog nasleđivanja država ili međunarodne odgovornosti države ili otpočinjanja neprijateljstava između država.

Član 74

Diplomatski ili konzularni odnosi i zaključivanje ugovora

Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa ili nepostojanje takvih odnosa između dve ili više država ne predstavlja smetnju za zaključenje ugovora između ovih država. Zaključenje ugovora samo po sebi nema dejstvo u pogledu diplomatskih ili konzularnih odnosa.

Član 75 Slučaj države napadača

Odredbe ove konvencije nemaju nikakvo dejstvo na obaveze koje mogu da nastanu povodom nekog ugovora za državu napadača kao posledica mera koje se preduzimaju na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija u pogledu agresije koju je počinila ta država.

Deo VII DEPOZITARI, SAOPŠTENJA, ISPRAVKE I REGISTROVANJE

Član 76

Depozitari ugovora

1. Određivanje depozitara ugovora mogu da vrše države koje su učestvovale u pregovorima, ili samom ugovoru, ili na neki drugi način. Depozitar može biti jedna ili više država, međunarodna organizacija ili glavni administrativni funkcioner takve organizacije.

2. Dužnosti depozitara ugovora su međunarodnog karaktera i depozitar je dužan da nepristrasno radi u obavljanju svojih dužnosti. Naročito, činjenica da ugovor nije stupio na snagu između nekih članica ili da je došlo do neslaganja između jedne države i depozitara o pitanju obavljanja dužnosti ovog poslednjeg ne treba da utiče na ovu obavezu.

Page 408: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

398

Član 77 Dužnosti depozitara

1. Osim ako ugovorom nije određeno ili ako države ugovornice o tome drukčije ne

odluče, dužnosti depozitara su sledeće: (a) obezbediti čuvanje originalnog teksta ugovora i punomoćja koji mu budu

predati; (b) izdavati overene kopije originalnog teksta i svih ostalih tekstova ugovora na

ostalim jezicima koji se na osnovu ugovora mogu zahtevati i dostaviti ih članicama ugovora i državama koje mogu to postati;

(c) primati sve potpise ugovora, primati i čuvati sve instrumente, saopštenja i dostave u vezi sa ugovorom;

(d) ispitati da li su potpis, instrument, saopštenja ili dostava u vezi sa ugovorom u propisanom obliku i u datom slučaju na to skrenuti pažnju državi u pitanju;

(e) obavestiti članice ugovora i države koje mogu to postati o aktima, saopštenjima i dostavama u vezi sa ugovorom;

(f) obavestiti države koje mogu postati članice ugovora o datumu kada je primljen ili deponovan broj potpisa ili ratifikacionih instrumenata, instrumenata o prihvatanju, odobrenju i pristupanju, koji je potreban za stupanje na snagu ugovora;

(g) obezbediti registrovanje ugovora kod Sekretarijata Organizacije ujedinjenih nacija;

(h) vršiti dužnosti pomenute u ostalim odredbama ove konvencije. 2. Ako dođe do neslaganja između jedne države i depozitara u pogledu vršenja

njegovih dužnosti, depozitar treba da skrene pažnju na pitanje državama potpisnicama i državama ugovornicama ili, u datom slučaju, nadležnom organu međunarodne organizacije o kojoj je reč.

Član 78

Saopštenja i dostave

Osim u slučajevima kada ugovor ili ova konvencija drukčije određuju, saopštenje ili dostava koje treba da učini država na osnovu ove konvencije:

(a) upućuju se, ako nema depozitara, neposredno državama kojima je namenjeno ili, ako postoji depozitar, ovom poslednjem;

(b) smatra se da je učinila država o kojoj je reč samo kad ih primi država kojoj su dostavljeni ili, u datom slučaju, kad ih primi depozitar;

(c) ako su dostavljeni depozitaru, smatra se da je primila država kojoj je namenjena samo od momenta kada ta država primi od depozitara obaveštenje predviđeno u stavu e) tačke 1 člana 77.

Član 79

Ispravke grešaka u tekstovima ili u overenim kopijama ugovora

1. Ako, posle overavanja teksta ugovora, države potpisnice i države ugovornice sporazumno ustanove da ovaj tekst sadrži grešku, pristupa se ispravci greške na

Page 409: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

399

jedan od sledećih načina, osim ako pomenute države ne odluče o nekom drugom načinu ispravke: (a) ispravkom teksta u odgovarajućem smislu i parafiranjem ispravke od strane

propisno ovlašćenih predstavnika; (b) izradom instrumenta ili razmenom instrumenata u kojima je navedena

ispravka o kojoj je dogovoreno da se unese u tekst; (c) izradom ispravljenog teksta celog ugovora prema postupku koji je korišćen u

originalnom tekstu. 2. Ako se radi o ugovoru za koji postoji depozitar, ovaj obaveštava države potpisnice i

države ugovornice o grešci i o predlogu za njegovu ispravku i određuje odgovarajući rok u kojem može da se učini primedba na predloženu ispravku. Ako po isteku roka: (a) nije učinjena nikakva primedba, depozitar vrši i parafira ispravku u tekstu,

sastavlja zapisnik o ispravljanju teksta i kopiju zapisnika dostavlja članicama ugovora i državama koje mogu postati članice;

(b) učinjena je primedba, depozitar dostavlja primedbu državama potpisnicama i državama ugovornicama.

3. Pravila navedena u tač. 1 i 2 primenjuju se isto tako ako je tekst overen na dva ili više jezika i ako se pojavi greška neslaganja koja uz saglasnost država potpisnica i država ugovornica treba da se ispravi.

4. Ispravljen tekst zamenjuje ab initio pogrešan tekst, osim ako države ugovornice ne odluče drukčije.

5. Ispravka teksta ugovora koji je registrovan dostavlja se Sekretarijatu Organizacije ujedinjenih nacija.

6. Ako se utvrdi greška u overenom prepisu ugovora, depozitar sastavlja zapisnik o ispravljanju i njegovu kopiju dostavlja državama potpisnicama i državama ugovornicama.

Član 80

Registrovanje i objavljivanje ugovora

1. Posle njihovog stupanja na snagu, ugovori se dostavljaju Sekretarijatu Organizacije ujedinjenih nacija u cilju registrovanja ili klasiranja i unošenja u registar, već prema slučaju kao i njihovog objavljivanja.

2. Imenovanje depozitara predstavlja i njegovo ovlašćivanje da vrši akta navedena u prethodnoj tački.

Deo VIII ZAVRŠNE ODREDBE

Član 81

Potpisivanje

Ova konvencija biće otvorena za potpis svim državama članicama Organizacije ujedinjenih nacija ili članicama specijalizovanih ustanova ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, kao i svakoj državi članici Statuta Međunarodnog suda pravde i

Page 410: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih... 

400

svakoj državi koju Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozove da postane članica u Konvenciji, na sledeći način: do 30. novembra 1969. u Saveznom ministarstvu inostranih poslova Republike Austrije, a zatim, do 30. aprila 1970. u sedištu Organizacije ujedinjenih nacija u Njujorku.

Član 82 Ratifikovanje

Ova konvencija podleži ratifikaciji. Ratifikacioni instrumenti se deponuju kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 83

Pristupanje

Ova konvencija ostaje otvorena za pristupanje svakoj državi koja pripada jednoj od kategorija u članu 81. Instrumenti o pristupanju se deponuju kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Član 84 Stupanje na snagu

1. Ova konvencija stupa na snagu tridesetog dana od dana deponovanja trideset petog

instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju. 2. Za svaku državu koja ratifikuje Konvenciju ili joj pristupi posle deponovanja

trideset petog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju Konvencija stupa na snagu tridesetog dana pošto ova država deponuje svoj instrument o ratifikaciiji ili pristupanju.

Član 85

Verodostojni tekstovi

Original ove konvencije čiji su engleski, kineski, španski, francuski i ruski tekst takođe verodostojni, deponuje se kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. U potvrdu čega su niže potpisani punomoćnici, propisno ovlašćeni od svojih vlada potpisali ovu konvenciju. Sačinjeno u Beču, dvadeset trećeg maja hiljadu devet stotina šezdeset devete godine.

PRILOG

1. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sastavlja i vodi listu posrednika koju sačinjavaju ugledni pravnici. U tom cilju, svaka država, članica Organizacije ujedinjenih nacija ili članica ove konvencije, pozvana je da odredi dva posrednika i imena tako označenih lica sačinjavaju listu. Imenovanje posrednika, uključujući

Page 411: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista III - Drugi međunarodni instrumenti kojima se vrši kodifikacija međunarodhnih važnih...

401

one koji su određeni da popune slučajno upražnjeno mesto, vrši se za period od pet godina koji se može obnoviti. Po isteku perioda za koji budu određeni, posrednici će i dalje obavljati svoje dužnosti za koje će biti izabrani prema narednoj tački.

2. Ako se zahtev podnese generalnom sekretaru prema članu 66, generalni sekretar iznosi spor pred komisiju za izmirenje koja se sastavlja na sledeći način: Država ili države koje čine jednu od strana u sporu imenuju: (a) posrednika koji ima državljanstvo te ili jedne od tih država, a izabran je ili ne

na listi pomenutoj u tački 1; i (b) posrednika koji nema državljanstvo te ili jedne od tih država, a izabran je na

listi. Država ili države koje su druga strana u sporu imenuju dva posrednika na isti način. Četiri posrednika koje su izabrale strane treba da budu imenovani u roku od šezdeset dana računajući od dana kada generalni sekretar primi zahtev. Šezdeset dana posle poslednjeg naimenovanja četiri posrednika imenuju petog sa liste, koji će biti predsednik. Ako se imenovanje predsednika ili nekog od ostalih posrednika ne izvrši u gore utvrđenom roku za ovo imenovanje, ono vrši generalni sekretar šezdeset dana posle isteka ovog roka. Generalni sekretar može odrediti za predsednika bilo koje od lica navedenih na listi, bilo jednog člana Komisije za međunarodno pravo. Bilo koji rok u kojem imenovanje treba da bude učinjeno može biti produžen sporazumno između strana u sporu. Svako upražnjeno mesto treba da bude popunjeno na način određen za prvo imenovanje.

3. Komisija za izmirenje sama utvrđuje svoj postupak. Komisija, uz pristanak strana u sporu, može pozvati svaku članicu ugovora da joj iznese svoje gledište usmeno ili pismeno. Odluke i preporuke Komisije donose se većinom glasova njenih pet članova.

4. Komisija može skrenuti pažnju stranama u sporu na svaku meru podrobnu da olakša sporazumno rešenje.

5. Komisija saslušava strane ugovornice, razmatra zahteve i primedbe, daje predloge stranama ugovornicama kako bi im pomogla da postignu sporazumno rešenje spora.

6. Komisija podnosi izveštaj dvanaest meseci posle svog obrazovanja. Njen izveštaj deponuje se kod generalnog sekretara i dostavlja stranama u sporu. Izveštaj Komisije, uključujući sve zaključke koji se nalaze u njemu u vezi sa članicama ili pravnim pitanjima, ne vezuje strane i samo predstavlja preporuke koje se podnose stranama na razmatranje u cilju olakšanja sporazumnog rešavanja spora.

7. Generalni sekretar pruža Komisiji pomoć i olakšice koje su joj potrebne. Troškove Komisije snosi Organizacija ujedinjenih nacija.

Page 412: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 413: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

 

LISTA IV

MEĐUNARODNI PRAVNI INSTRUMENTI O OKOLINI I RAZVOJU

Page 414: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA
Page 415: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

405

1. Deklaracija konferencije ujedinjenih nacija o čovekovoj okolini

DEKLARACIJA KONFERENCIJE UJEDINJENIH NACIJA O ČOVEKOVOJ OKOLINI

Konferencija Ujedinjenih Nacija o čovekovoj okolini, Održana u Stokholmu od 5. do 16. juna 1972. godine, nakon razmatranja potrebe za zajedničkim izgledima i za zajedničke principe da inspiriše i vodi narode sveta u očuvanju i unapređenju životne sredine, Proglašava da: 1. Čovek je i biće i stvorenje i ukras njegovog okruženja, što mu daje fizičku

izdržavanja i mogućnosti za intelektualne, moralne, socijalne i duhovni razvoj. U dugom i delikatne evoluciji ljudske rase na ovoj planeti je dostignuta faza kad, kroz brze ubrzanje nauke i tehnologije, čovek je stekao moć da transformiše svoju okolinu na bezbroj načina, a na neviđenih razmjera. Oba aspekta čovekovog okruženja, prirodni i veštački, su od suštinskog značaja za njegovu dobrobit i uživanje osnovnih ljudskih prava, pravo na samog života.

2. Zaštita i unapređenje životne sredine je glavni problem koji utiče na dobrobit naroda i ekonomskog razvoja širom sveta; to je hitna želja naroda celog sveta i dužnost svih vlada.

3. Čovek mora stalno da sumira iskustva i nastavi sa otkrivanjem, izmišljanja, stvaranje i unapređenje. U naše vreme, sposobnost čoveka da transformiše okolinu, ako se koristi mudro, mogu dovesti do svih ljudi prednosti razvoja i mogućnosti za poboljšanje kvaliteta života. Pogrešno ili nesmotreno primjenjenje, ista moć može učiniti neprocenjivu štetu ljudima i životnu sredinu. Vidimo oko nas više dokaza o veštačke štete u mnogim regionima zemlje: opasnog nivoa zagađenja u vodu, vazduh, zemlja i živa bića; Glavni i neželjenih poremećaja ekološke ravnoteže biosfere; uništavanje i iscrpljivanje nezamenljive resursa; i bruto nedostaci, štetne za fizičko, mentalno i socijalno blagostanje čoveka, u okruženju veštačkom, posebno u dnevnom i radnom okruženju.

4. U zemljama u razvoju većina od ekoloških problema su izazvani od nerazvijenosti. Milioni nastavljaju da žive daleko ispod minimalnog nivoa koji su potrebni za pristojan ljudskog postojanja, bez adekvatne hrane i odeće, skloništa i obrazovanja, zdravstva i kanalizaciju. Zbog toga, zemlje u razvoju moraju da usmere svoje napore u razvoju, imajući u vidu njihove prioritete i potrebe da štiti i unapređuje životnu sredinu. Za istu svrhu, razvijene zemlje treba uložiti napore da se smanji sami jaz i zemljama u razvoju. U industrijski razvijenim zemljama, ekološki problemi uglavnom se odnose na industrijalizacije i tehnološkog razvoja.

5. Prirodni rast stanovništva kontinuirano predstavlja problem za očuvanje životne sredine, a treba da se usvoji odgovarajuće politike i mere, po potrebi, da se suoči sa ovim problemima. Od svih stvari na svetu, ljudi su najdragoceniji. Ljudi su ti koji razvijaju društveni napredak, stvaraju društveno bogatstvo, razvoj nauke i

Page 416: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

406

tehnologije i kroz njihov naporan rad, stalno transformišu čovekovu okolinu. Zajedno sa društvenom napretku i napredovanjem proizvodnje, nauke i tehnologije, sposobnost čoveka da se poboljša životnu sredinu povećava sa svakim danom.

6. Tačka je postignuta u istoriji kada moramo da oblikujemo naše akcije širom sveta sa precizniju brigu za svojim ekološkim posledicama. Zbog neznanja ili nezainteresovanosti možemo da uradimo masivnu i nepovratnu štetu na zemaljske životne sredine od koje naš život i blagostanje zavisi. S druge strane, kroz punijih znanja i mudriji akciju, možemo postići za sebe i potomstva bolji život u okruženju više u skladu sa ljudskim potrebama i nadama. Postoje široki pregledi za poboljšanje kvaliteta životne sredine i stvaranje dobrog života. Ono što je potrebno je oduševljen, ali mirno stanje uma i intenzivnog ali urednog rada. U cilju ostvarivanja slobode u svetu prirode, čovek mora koristiti znanje za izgradnju, u saradnji sa prirodom, boljem okruženju. Da se brani i poboljšava životna sredina za sadašnje i buduće generacije postao je imperativ cilj za čovečanstva - cilj treba postići zajedno sa, a u skladu sa, postavljenih i osnovnih ciljeva mira i svetskog ekonomskog i socijalnog razvoja.

7. Da bi se postigao ovaj cilj zaštite životne sredine će zahtevati prihvatanje odgovornosti od strane građana i zajednica i preduzeća i institucija na svim nivoima, sve deljenje jednako u zajedničkim naporima. Pojedinci u svim oblastima života, kao i organizacije u mnogim oblastima, od strane njihove vrednosti i zbira svojih postupaka, će oblikovati svetsku životnu sredinu budućnosti. Lokalne i nacionalne vlade će nositi najveći teret za velike politike zaštite životne sredine i delovanja u okviru svojih nadležnosti. Međunarodna saradnja je takođe potrebna kako bi se podigla sredstva za podršku zemljama u razvoju u obavljanju svojih dužnosti u ovoj oblasti. Sve veći vrsta ekoloških problema, jer su regionalni ili globalni po obimu ili zato što utiče na zajedničku međunarodnu sferu, zbog toga će zahtevati široku saradnju među narodima i djelovanja međunarodnih organizacija u zajedničkom interesu. Konferencija poziva vlade i narode da izvrše zajedničke napore za očuvanje i unapređenje životne sredine, za dobrobit svih ljudi i za njihovo potomstvo.

Principi

Navodi se u zajedničku uverenje da:

Princip 1 Čovek ima osnovno pravo na slobodu, jednakost i adekvatne uslove života, u okruženju kvaliteta koji omogućava život sa dostojanstvom i dobrobiti, i on nosi svečanu obavezu da štiti i unapređuje životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. U tom smislu, politika promovisanja ili produžava aparthejda, rasnu segregaciju, diskriminaciju, kolonijalna i druge oblike represije i stranom dominacijom moraju biti osudene i biti eliminisane.

Page 417: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

407

Princip 2 Prirodni resursi zemlje, uključujući i vazduh, vodu, zemljišta, flore i faune, a posebno reprezentativnih uzoraka prirodnih ekosistema, mora biti osigurana za dobrobit sadašnjih i budućih generacija kroz pažljivo planiranje i upravljanje, prema potrebi.

Princip 3 Kapaciteti zemlje da proizvede vitalne obnovljivih izvora moraju se održavati i, gde god je to moguće, obnovljena ili poboljšan.

Princip 4 Čovek ima posebnu odgovornost da štiti i mudro upravlja nasleđe divljih životinja i njegovo stanište, koji su sada ozbiljno ugroženo kombinacijom nepovoljnih faktora. Zaštita prirode, uključujući i divlje životinje, stoga mora dobiti značaj u planiranju za ekonomski razvoj.

Princip 5 Neobnovljivi izvori na zemlji moraju koristiti na takav način da bi se zaštitili od opasnosti njihovog budućeg iscrpljenosti i kako bi se osiguralo da se koristi i dele medju celog čovečanstva.

Princip 6 Ispuštanje toksičnih supstanci ili drugih supstanci i oslobađanje toplote, u takvim količinama ili koncentracijama, da prelazi kapacitet životne sredine da ih onesposobi, mora biti zaustavljena kako bi se osiguralo da ozbiljno ili nepopravljiva šteta nije naneta ekosistema. Pravedna borba naroda od zagađenih zemalja protiv treba podržati.

Princip 7 Države članice će preduzeti sve moguće korake kako bi se sprečilo zagađenje mora supstancama koje su odgovorni za stvaranje opasnost po ljudsko zdravlje, da naškodi žive resurse i morski život, da ošteti pogodnosti ili da se mešaju sa drugim legitimnim korišćenja mora.

Princip 8 Ekonomski i socijalni razvoj je od suštinskog značaja za obezbeđivanje povoljnog životnog i radnog okruženja za čoveka i za stvaranje uslova na Zemlji koje su neophodne za poboljšanje kvaliteta života.

Page 418: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

408

Princip 9 Nedostaci životne sredine generisane uslovima podrazvoj i prirodne katastrofe predstavljaju ozbiljne probleme i najbolje se može otkloniti ubrzani razvoj kroz transfer značajnih količina finansijske i tehnološke pomoći kao dopuna dorac naporima zemalja u razvoju takav pomoći koji mogu biti potrebni.

Princip 10 Za zemlje u razvoju, stabilnost cena i adekvatne zarade za primarnih proizvoda i sirovina su od suštinskog značaja za upravljanje životnom sredinom, jer ekonomski faktori, kao i ekološki procesi se moraju uzeti u obzir.

Principle 11 Politike svih država životne sredine bi trebalo da poboljša i ne negativno uticati na sadašnja ili buduća razvojni potencijal zemalja u razvoju, niti treba da ometaju postizanje boljih životnih uslova za sve, i odgovarajuće korake treba da preduzme države i međunarodne organizacija u cilju postizanja dogovora o ispunjavanju moguće domaće i međunarodne ekonomske posledice koje proizilaze iz primene mera zaštite životne sredine.

Princip 12 Resursi treba da budu dostupni za očuvanje i poboljšanje životne sredine, uzimajući u obzir okolnosti i posebne zahteve zemalja u razvoju i sve troškove koji sadrže zaštitne mere zaštite životne sredine - koji mogu proizići u njihovom planiranju razvoja i potrebu za stavljanje na raspolaganje njima, na njihov zahtev, dodatna međunarodna tehnička i finansijska pomoć za tu svrhu.

Princip 13 Da bi se postigla više racionalno upravljanje resursima i na taj način da se poboljša okruženje, države treba da usvoje integrisani i koordiniran pristup u njihovom planiranju razvoja kako bi se osiguralo da razvoj je kompatibilan sa potrebom da se zaštite i unaprede životne sredine za dobrobit njihovog stanovništvo.

Princip 14 Racionalno planiranje predstavlja osnovno sredstvo za pomirenje bilo kakvog sukoba između potreba razvoja i potrebi da se zaštiti i poboljšanja životne sredine.

Princip 15 Planiranje mora da se primeni u ljudska naselja i urbanizacije u cilju izbegavanja negativnih efekata na životnu sredinu i dobijanja maksimalne društvene, ekonomske i

Page 419: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

409

ekološke koristi za sve. U tom smislu moraju biti napušteni projekti koji su dizajnirani za kolonijalni i rasističke dominacije.

Princip 16 Demografski pravila koja su bez obzira na osnovna ljudska prava i koji se smatra prikladnim vladama treba primeniti u onim oblastima gde je moguće imati negativne efekte na životnu sredinu životne sredine i ometa razvoj stopa prirodnog priraštaja ili koncentracije previsoke stanovništva.

Princip 17 Odgovarajuće nacionalne institucije moraju biti povereni zadataci planiranja, upravljanja i kontrolisanja ekoloških resursa država u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Princip 18 Nauke i tehnologije, kao deo njihovog doprinosa ekonomskom i društvenom razvoju, mora se primeniti na identifikaciju, izbegavanje i kontrole rizika po životnu sredinu i rešavanje problema životne sredine i za opšte dobro čovječanstva.

Princip 19 Obrazovanje u pitanjima životne sredine, za mlađe generacije, kao i odraslima, uzimajući u obzir da siromašnima, je od suštinskog značaja kako bi povećala osnove za prosvećenog mišljenja i odgovornog ponašanja od strane pojedinaca, preduzeća i zajednica u zaštiti i unapređenju životne sredine u svojoj puna ljudska dimenzija. Takođe je važno da masovni mediji komunikacija izbegnu doprinose pogoršanju životne sredine, i, naprotiv, šire informacije edukativnog karaktera o potrebi da se projektuju poboljšanja životne sredine kako bi se omogućilo razvoje u svakom pogledu.

Princip 20 Naučna istraživanja i razvoj u kontekstu problema životne sredine, nacionalnih i multinacionalnih, moraju biti promovisana u svim zemljama, posebno zemljama u razvoju. S tim u vezi, slobodan protok do-to-najnovijih naučnih informacija i prenošenje iskustava mora biti podržan i pomoć, kako bi se olakšalo rešavanje problema životne sredine; ekološke tehnologije treba da budu dostupni zemljama u razvoju pod uslovima koji bi podržali njihovu široku distribuciju bez predstavlja ekonomski teret zemljama u razvoju.

Page 420: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

410

Princip 21 Države imaju, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih Nacija i principima međunarodnog prava, suvereno pravo da eksploatišu sopstvene resurse u skladu sa svojim politikama zaštite životne sredine, i odgovornost da osigura da aktivnosti u okviru njihove jurisdikcije ili kontrole ne prouzrokuju štetu na životnu sredinu druge države ili područja izvan granica nacionalne jurisdikcije.

Princip 22 Države će sarađivati u dalji razvoj međunarodnog prava o odgovornosti i nadoknade štete za žrtve zagađenja i druge štete po životnu sredinu izazvanih aktivnostima u okviru nadležnosti ili pod kontrolom te države u oblastima izvan njihove nadležnosti.

Princip 23 Bez obzira na uslove koje su dogovorene od strane međunarodne zajednice, odnosno sa standardima koji će morati da se odrede na nacionalnom nivou, biti će od suštinskog značaja u svim slučajevima da razmotre sisteme vrednosti koji vladaju u svakoj zemlji, kao i stepen primenljivosti standarda koji važe za najnaprednije zemlje, ali koje mogu biti neprikladno i neopravdane socijalne troškove u zemljama u razvoj.

Princip 24 Međunarodnim pitanjima koja se tiču zaštite i unapređenja životne sredine treba rukovati u kooperativnom duhu svih zemalja, velikih i malih, na ravnopravnoj osnovi. Saradnja kroz multilateralne ili bilateralne aranžmane ili drugim odgovarajućim sredstvima je od suštinskog značaja da se efikasno kontroliše, spreči, smanje i eliminisanje negativne efekte na životnu sredinu koji proizilaze iz aktivnosti sprovedenih u svim sferama, tako da uzimaju u obzir suverenitet i interese svih država.

Princip 25 Države će obezbediti da međunarodne organizacije igraju koordiniran, efikasnu i dinamičnu ulogu za zaštitu i unapređenje životne sredine.

Princip 26 Čovek i njegova okolina mora biti pošteđeni efekata nuklearnog oružja i svih drugih sredstava za masovno uništenje. Države moraju nastojati da postignu brz dogovor, u relevantnim međunarodnim organima, na otklanjanju i potpunom uništenju takvog oružja. 21. plenarna sednica 16. jun 1972

Page 421: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

411

2. Povelja iz Rija o čovekovoj okolini i razvoju (Deklaracija iz Rija)

POVELJA IZ RIJA O ČOVEKOVOJ OKOLINI I RAZVOJU (DEKLARACIJA IZ RIJA)

Uvod

Konferencija Ujedinjenih Nacija o čovekovoj okolini i razvoju, Održana u Rio de Janeiru 3. – 14. juna 1992., Kao potvrda Povelje Konferencije Ujedinjenih nacija o čovekovoj okolini koja je doneta u Stockholmu 16. juna 1972., kao i uz volju da se dalje gradi na toj osnovi, Sa ciljem da se stvaranjem novih razina saradnje između država, bitnih delova društva i stanovništva izgrađuje novo i pravedno partnerstvo širom sveta, trudeći se da se ostvare međunarodni dogovori, u kojima bi bili poštovani interesi sviju i gde bi bio zaštićen integritet globalnog sistema razvoja i sistema čovekove okoline, priznajući nedeljivost Zemlje, naše domovine i međusobnih odnosa koji na njoj postoje, ova Konferencija utvrđuje:

Princip 1 Ljudi se nalaze u središtu nastojanja da se ostvari trajan razvoj. Oni imaju pravo na zdrav i produktivan život u skladu sa prirodom.

Princip 2 U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija i principima međunarodnog prava, države imaju suvereno pravo da koriste vlastite resurse u okviru vlastite ekološke i razvojne politike, te su odgovorne da se pobrinu da delatnosti u području za koje su one nadležne ili koje su pod njihovom kontrolom ne nanesu štetu drugim državama ili područjima izvan njihovog suverenog prava.

Princip 3 Pravo na razvoj mora biti ostvareno tako, da to na pravedan način bude primereno razvojnim i ekološkim potrebama današnjih i budućih generacija.

Princip 4 Trajan razvoj zahteva da zaštita čovekove okoline bude deo razvojnog procesa te da ne sme biti posmatrana odvojeno od njega.

Page 422: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

412

Princip 5 Otklanjanje siromaštva kao neophodna pretpostavka za trajan razvoj je zadatak od osnovnog značaja koji zahteva saradnju svih država i svih naroda, da bi se smanjila nejednakost životnog standarda i da bi se bolje udovoljilo potrebama većine svih ljudi.

Princip 6 Primat imaju, pre svega, posebna situacija i posebne potrebe zemalja u razvoju, pre svega onih najnerazvijenijih zemalja i zemalja, čija je okolina najranjivija. Međunarodne mere u oblasti čovekove okoline i razvoja takođe treba da budu orentisane i prema interesima svih zemalja.

Princip 7 Države sarađuju u duhu saradnje širom sveta, da bi sačuvali zdravlje i netaknutost ekološkog sistema Zemlje, da bi ga zaštitili i ponovo uspostavili. U vezi sa različitim doprinosima pogoršanju globalne ekološke situacije, države snose zajedničku, ali različitu odgovornost. Razvijene države priznaju svoju odgovornost koju snose u nastojanju za trajnim razvojem širom sveta, a koja se odnosi na pritisak koji njihova društva vrše globalno na čovekovu okolinu, kao i u pogledu tehnologije i finansijskih sredstava koje ovim državama stoje na raspolaganju.

Princip 8 Da bi se postigao trajan razvoj i bolji kvalitet života za sve ljude, države bi trebalo da redukuju i odstrane proizvodne i potrošačke strukture koje nisu trajne, te da podstiču odgovarajuću demografsku politiku.

Princip 9 Države treba da sarađuju, da bi osnažili izgradnju kapaciteta za trajan razvoj koji već postoji u zemlji, tako što će poboljšati naučno razumevanje putem razmene naučnih i tehnoloških znanja i što će unapređivati razvoj, prilagođavanje, širenje i prenošenje tehnologija uključujući i one nove i inovativne.

Princip 10 Ekološkim pitanjima najbolje se baviti uz učešće svih pogođenih građana na pojedinim razinama. Na nacionalnoj razini svaki pojedinac ima primeren pristup informacijama o čovekovoj okolini koje se nalaze u posedu javne uprave, uključujući i informacije o opasnim materijama i opasnim delatnostima u njihovim opštinama, kao i mogućnost da učestvuje u procesima odlučivanja. Države olakšavaju i unapređuju stvaranje javne svesti i učešće javnosti, tako što informacije stavljaju na raspolaganje u širokom obimu. Osigurava se delotvoran pristup pravnim i upravnim procedurama uključujući i pomoć i pravnu pomoć.

Page 423: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

413

Princip 11 Države donose delotvorne zakone o čovekovoj okolini. Norme o čovekovoj okolini, ciljevi kao i prioriteti upravljanja treba da odražavaju kontekst razvojne i ekološke politike na koji se odnose. Norme koje se primenjuju u nekim zemljama mogu biti neprimerene drugim zemljama, posebno zemljama u razvoju, i mogu prouzrokovati neopravdane ekonomske i socijalne troškove.

Princip 12 Države treba da zajednički rade na unapređenju otvorenog i nosivog ekonomskog sistema, koji će u svim zemljama dovesti do privrednog rasta i trajnog razvoja, da bi se problemi pogoršanja čovekove okoline lakše mogli rešavati. Mere trgovinske politike koje se odnose na čovekovu okolinu ne treba da predstavljaju ni sredstvo samovoljne ili neopravdane diskriminacije, niti smeju biti prikriveno ograničenje za međunarodnu trgovinu. Jednostrane mere za savladavanje ekoloških problema izvan područja suverene vlasti zemlje-uvoznice treba izbegavati. Mere za savladavanje nadnacionalnih ili svetskih ekoloških problema treba da u najvećoj mogućoj meri počivaju na međunarodnom koncenzusu.

Princip 13 Države razvijaju unutrašnje državno pravo sa ciljem odgovornosti prema žrtvama odnosno obeštećenja žrtava, onečišćenja okoline i ostalih šteta po čovekovu okolinu. Sem toga, države marljivo i odlučno rade na razvoju međunarodnog prava u oblasti odgovornosti prema i obeštećenja za trajne posledice štete po čovekovu okolinu koja je nastala u oblastima izvan njihove suverene vlasti, a koja je prouzrokovana delatnostima u oblasti pod njihovom suverenom vlašću ili kontrolom.

Princip 14 Države treba da delotvorno sarađuju kako bi otežale ili sprečile premeštanje i transfer u druge zemlje delatnosti i materija, koji dovode do jakog zagađenja čovekove okoline ili koje su se se pokazale kao štetne za čoveka.

Princip 15 Radi zaštite čovekove okoline države u okviru svojih mogućnosti primenjuju u velikoj meri princip preventive. Ukoliko preti teška ili trajna šteta, nedostatak potpune naučne izvesnosti i sigurnosti ne može biti razlog odgađanja skupih mera za izbegavanje zagađenja okoline.

Princip 16 Nacionalne vlasti treba da se potrude da bi unapredili internacionalizaciju troškova zaštite čovekove okoline i primenu ekonomskih instrumenata, pri čemu uz dužno

Page 424: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

414

poštovanje javnog interesa i bez smetnji svetskoj trgovini i međunarodnim investicijama treba poštovati princip da izazivač snosi troškove onečišćenja.

Princip 17 Prilikom provođenja planova koji će verovatno imati trajna i bitna dejstva na okolinu i za čije je provođenje potrebna odluka nadležnih nacionalnih vlasti, kao nacionalni instrument vrše se kontrole podnošljivosti za okolinu.

Princip 18 Države odmah obaveštavaju druge države o prirodnim katastrofama ili drugim opasnostima, koji mogu dovesti do iznenadnih štetnih destava po čovekovu okolinu. Zajednica naroda će učiniti svaki napor da bi pomogla državama koje su ovim pogođene.

Princip 19 Države po mogućnosti unapred i pravovremeno obaveštavaju druge države o delatnostima, koje bi mogle imati bitne i trajne nadnacionalne posledice, stavljaju im na raspolaganje službene informacije i konsultuju se s njima pravovremeno i u poštenoj nameri.

Princip 20 U pitanjima čovekove okoline i razvoja ženama pripada osnovna uloga. Njihovo puno uključenje je zbog toga bitno za trajan razvoj.

Princip 21 Kreativnost, ideale i hrabrost mladih sveta treba mobilisati, da bi se ostvarilo partnerstvo širom sveta, a na taj način i osigurao trajan razvoj i bolja budućnost za sve.

Princip 22 Urođeničke grupe stanovništva i njihove životne zajednice kao i ostale zajednice u pojedinim područjima imaju osnovnu ulogu u pitanjima čovekove okoline i razvoja, a zbog njihovog znanja i njihovih tradicionalnih oblika života. Države treba da priznaju njihov identitet, kulturu i interese, te da ih podržavaju i da im u korist njihovog trajnog razvoja omogućavaju delotvorno učešće.

Princip 23 Čovekova okolina i prirodni resursi naroda koji žive potlačeni, pod stranom vlašću i okupacijom, se štite.

Page 425: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

415

Princip 24 Vođenje rata razorno deluje na trajan razvoj. Iz ovog razloga države u vreme oružanih sukoba poštuju odredbe međunarodnog prava o zaštiti čovekove okoline i sarađuju, ukoliko je to neophodno, na njenom daljem razvoju.

Princip 25 Mir, razvoj i zaštita čovekove okoline su međusobno zavisni i nedeljivi.

Princip 26 Države mirno i pomoću odgovarajućih sredstava rešavaju međusobne sukobe u oblasti čovekove okoline, a u skladu sa Poveljom Ujedninjenih nacija.

Princip 27 Države i narodi sarađuju u dobroj nameri i u duhu partnerstva prilikom ispunjavanja principa koje sadrži ova Povelja, kao i prilikom daljeg razvoja međunarodnog prava u oblasti trajnog razvoja.

Page 426: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

416

3. Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u odlučivanju i dostupnosti pravosuđa u pitanjima koja se tiču životne sredine

KONVENCIJA O DOSTUPNOSTI INFORMACIJA,

UČEŠĆU JAVNOSTI U ODLUČIVANJU I DOSTUPNOSTI PRAVOSUĐA U PITANJIMA KOJA SE TIČU ŽIVOTNE SREDINE

Aarhusu, Danska 25. juna 1998. godine Strane ove konvencije: Podsećajući na 1. princip Štokholmske deklaracije o čovekovoj sredini, Takođe podsećajući na 10. princip Deklaracije o životnoj sredini i razvoju iz Rija, Podsećajući dalje na rezolucije Generalne skupštine 37/7 od 28. oktobra 1982. godine o Svetskoj povelji za prirodu i 45/94 od 14. decembra 1990. godine o potrebi obezbedjivanja zdrave životne sredine za dobrobit pojedinaca, Podsećajući na Evropsku povelju o životnoj sredini i zdravlju usvojenu na prvoj Evropskoj konferenciji o životnoj sredini i zdravlju Svetske zdravstvene organizacije u Frankfurtu na Majni, u Nemačkoj, 8. decembra 1989. godine, Potvrdjujući potrebu za zaštitom, očuvanjem i unapredjenjem stanja životne sredine i potrebu za obezbedjenjem održivog i za životnu sredinu prihvatljivog razvoja, Konstatujući da je adekvatna zaštita životne sredine suštinska za dobrobit ljudi i uživanje osnovnih ljudskih prava, uključujući samo pravo na život, Konstatujući takodje, da svaka osoba ima pravo da živi u životnoj sredini koja odgovara njenom zdravlju i blagostanju i dužnost, kako individualno tako i u zajednici sa drugima, da štiti i unapređuje životnu sredinu za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, Smatrajući da gradjani u cilju ostvarenja ovog prava i poštovanja ove dužnosti, moraju imati dostupnost informacija, pravo na učestvovanje u donošenju odluka i dostupnost pravosudja po pitanjima koja se tiču životne sredine, i konstatujući da bi gradjanima mogla da bude potrebna pomoć u cilju ostvarivanja njihovih prava, Konstatujući da, u oblasti životne sredine, bolja dostupnost informacija i veće učešće javnosti u donošenju odluka povećavaju kvalitet i sprovođenje odluka, doprinose svesti javnosti o pitanjima koja se tiču životne sredine, daju mogućnost javnosti da izrazi svoju zabrinutost i omogućavaju javnoj upravi da ove činjenice uzme u obzir,

Page 427: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

417

U cilju unapređenja odgovornosti i transparentnosti u donošenju odluka i jačanju podrške javnosti odlukama koje se tiču životne sredine, Konstatujući da je transparentnost u svim vladinim sektorima poželjna i pozivajući zakonodavna tela na primenu principa ove konvencije, Konstatujući takođe, potrebu javnosti da bude informisana o procedurama za učešće u donošenju odluka koje se tiču životne sredine, da ima slobodan pristup tom postupku i da poznaje način korišćenja tih postupaka, Konstatujući dalje značaj odgovarajućih uloga koje mogu imati građani pojedinci, nevladine organizacije i privatni sektor u zaštiti životne sredine, U želji da promovišu obrazovanje u oblasti životne sredine u cilju unapredjivanja razumevanja životne sredine i održivog razvoja i da podstaknu svest široke javnosti, kao i učešće, u odlukama koje utiču na životnu sredinu i održivi razvoj, Konstatujući, u ovom kontekstu, značaj korišćenja medija i elektronskih ili drugih budućih formi komunikacije, Konstatujući značaj celovitog razmatranja pitanja vezanih za životnu sredinu u donošenju vladinih odluka i odgovarajuću potrebu javne uprave za posedovanjem preciznih, razumljivih i aktuelnih informacija koje se tiču životne sredine, Potvrdjujući da javna uprava raspolaže informacijama koje se tiču životne sredine u javnom interesu, Smatrajući da bi efikasni sudski mehanizmi trebalo da budu dostupni javnosti, uključujući i organizacije, a u cilju zaštite njihovih legitimnih interesa i primene zakona, Konstatujući da je značajno da potrošači imaju obezbedjene adekvatne informacije o proizvodima, kako bi bili u stanju da naprave izbor koji je u skladu sa zahtevima zaštite životne sredine, Svesni zabrinutosti javnosti zbog namernog puštanja genetički modifikovanih organizama u životnu sredinu i potrebe za većom transparentnošću i većim učešćem javnosti u donošenju odluka u ovoj oblasti, Ubedjeni da će sprovodjenje ove konvencije doprineti jačanju demokratije u regionu Ekonomske komisije Ujedinjenih Nacija za Evropu (ECE), Svesni uloge koju je imala ECE i imajući u vidu, pored ostalog, Smernice ECE za dostupnost informacija i učešće javnosti u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine, prihvaćenih u Ministarskoj deklaraciji usvojenoj na Trećoj

Page 428: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

418

ministarskoj konferenciji "Životna sredina za Evropu", koja je održana u Sofiji, Bugarska 25. oktobra 1995. godine, Imajući u vidu odgovarajuće odredbe Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, usvojene u Espoo-u, Finska 25. februara 1991. godine kao i Konvencije o prekograničnim efektima industrijskih udesa i Konvencije o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera, obe usvojene u Helsinkiju 17. marta 1992. i ostalih regionalnih konvencija, Znajući da će usvajanje ove konvencije doprineti daljem jačanju procesa "Životna sredina za Evropu" i rezultatima Četvrte ministarske konferencije u Aarhusu, Danska juna 1998. godine, Sporazumele su se o sledećem:

Član 1 Cilj

Radi davanja doprinosa zaštiti prava svakog pojedinca sadašnjih i budućih generacija da živi u životnoj sredini adekvatnoj njegovom zdravlju i blagostanju, svaka strana će garantovati pravo na dostupnost informacija, učešće javnosti u donošenju odluka i dostupnost pravosudja u vezi pitanja koja se tiču životne sredine, u skladu sa odredbama ove konvencije.

Član 2 Definicije

Za svrhe ove konvencije, 1. "Strana" znači, ako se u tekstu ne navodi drugačije, ugovorna strana ove

konvencije; 2. "Javna uprava" znači:

(a) uprava na nacionalnom, regionalnom i drugom nivou; (b) fizička ili pravna lica koja vrše javne upravne funkcije u skladu sa

nacionalnim zakonodavstvom, uključujući posebne dužnosti, aktivnosti ili usluge koje se tiču životne sredine;

(c) bilo koje drugo fizičko ili pravno lice koje ima javne odgovornosti ili funkcije, ili pruža javne usluge u vezi sa životnom sredinom, pod kontrolom tela ili osobe na koje se odnose odredbe gore navedenih stavova a) ili b).

(d) institucije bilo koje regionalne organizacije za ekonomsku integraciju iz člana 17, koja je Strana ove konvencije. Ova definicija ne uključuje tela ili institucije koje deluju u sudskom ili zakonodavnom svojstvu.

3. "Informacija koja se tiče životne sredine" znači bilo koju informaciju u pisanoj, vizuelnoj, zvučnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o: (a) stanju elemenata životne sredine, kao što su vazduh i atmosfera, voda, tlo,

zemljište, predeli i prirodni kompleksi, biološki diverzitet i njegove

Page 429: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

419

komponente, uključujući genetički modifikovane organizme kao i o interakciji izmedju ovih elemenata;

(b) faktorima kao što su supstance, energija, buka i zračenje i o aktivnostima ili merama, uključujući upravne mere, o sporazumima u vezi sa pitanjima koja se tiču životne sredine, o politici, zakonskim aktima, planovima i programima koji utiču ili će verovatno uticati na elemente životne sredine u okvirima gore navedenog podstava a) i o cost - benefit analizama i drugim ekonomskim analizama i pretpostavkama korišćenim u donošenju odluka koje se tiču životne sredine;

(c) stanju zdravlja i bezbednosti ljudi, uslovima života ljudi, kulturnim spomenicima i gradjevinama, ukoliko na njih utiče ili može da utiče stanje elemenata životne sredine ili ukoliko na njih deluju ovi elementi, faktori, aktivnosti ili mere na koje se odnosi gore navedeni potstav b).

4. "Javnost" znači jedno ili više fizičkih ili pravnih lica i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili grupe.

5. "Zainteresovana javnost" znači javnost koja je ugrožena ili će verovatno biti ugrožena ili ima interes u donošenju odluka koje se tiču životne sredine. Za potrebe ove definicije, nevladine organizacije koje promovišu zaštitu životne sredine i koje zadovoljavaju uslove propisane nacionalnim zakonodavstvom biće smatrane zainteresovanim.

Član 3

Opšte odredbe 1. Svaka Strana će preduzeti potrebne zakonodavne, upravne i druge mere,

uključujući mere za postizanje kompatibilnosti odredaba o sprovodjenju odredaba ove konvencije o informacijama, javnom učešću i dostupnosti pravosudja, kao i odgovarajuće mere za poštovanje ovih odredbi u cilju uspostavljanja i održavanja jasnog, transparentnog i doslednog okvira primene odredaba Konvencije.

2. Svaka Strana će nastojati da obezbedi da službenici i uprava pomažu i pružaju savete javnosti u pogledu traženja dostupnosti informacija, u olakšavanju učešća u donošenju odluka i traženju dostupnosti pravosudja kada se radi o pitanjima koja se tiču životne sredine.

3. Svaka Strana će promovisati obrazovanje u oblasti životne sredine i podizanje svesti javnosti, posebno o načinima za obezbedjenje dostupnosti informacija, o učešću u donošenju odluka i o nastojanju da se omogući dostupnost pravosudja, kada se radi o pitanjima koja se tiču životne sredine.

4. Svaka Strana će obezbediti odgovarajuće priznanje i podršku udruženjima, organizacijama i grupama koje promovišu zaštitu životne sredine i obezbediti uskladjenost svog nacionalnog pravnog sistema sa ovom obavezom.

5. Odredbe ove konvencije neće uticati na pravo neke Strane da nastavi sa primenom ili uvede mere koje obezbedjuju širu dostupnost informacija, veće učešće javnosti u donošenju odluka i širu dostupnost pravosudja kada se radi o pitanjima koja se tiču životne sredine, od onih koje zahteva ova konvencija.

Page 430: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

420

6. Ova konvencija neće zahtevati bilo kakvo derogiranje postojećih prava na dostupnost informacija, učešće javnosti u donošenju odluka i dostupnost pravosudju kada se radi o pitanjima koja se tiču životne sredine.

7. Svaka od Strana će promovisati primenu principa ove konvencije u medjunarodnim procesima donošenja odluka i u okviru medjunarodnih organizacija kada je reč o pitanjima koja se tiču životne sredine.

8. Svaka Strana će obezbediti da osobe koje koriste svoja prava u skladu sa odredbama ove konvencije ne budu kažnjavane, gonjene ili uznemiravane na bilo koji način zbog svojih aktivnosti. Ova odredba ne utiče na ovlašćenja nacionalnih sudova da u sudskim postupcima odredjuju naknade u razumnom iznosu.

9. U granicama relevantnih odredaba ove konvencije, javnost će imati dostupnost informacija, mogućnost učestvovanja u donošenju odluka i dostupnost pravosudja, kada se radi o pitanjima koja se tiču životne sredine, bez diskriminacije u pogledu državljanstva, nacionalnosti ili domicila, a u slučaju pravnog lica, bez diskriminacije u pogledu na registrovano sedište ili stvarni centar aktivnosti.

Član 4

Dostupnost informacija o životnoj sredini 1. Svaka od Strana će obezbediti da, u skladu sa sledećim stavovima ovog člana,

javna uprava, kao odgovor na zahtev za informacijama o životnoj sredini, te informacije stave na raspolaganje javnosti, prema odredbama nacionalnog zakonodavstva, uključujući tu ako je takav zahtev upućen, a u skladu sa niže navedenom tačkom b), kopije relevantne dokumentacije koja sadrži ili obuhvata takve informacije: (a) bez navodjenja interesa; (b) u zahtevanoj formi izuzev:

(i) kada je javnoj upravi jednostavnije da to učini u drugoj formi, uz obavezu da javna uprava navede razloge za izbor takve forme; ili

(ii) kada je informacija već dostupna javnosti u nekoj drugoj formi; 2. Informacije koje se tiču životne sredine o kojima se govori u stavu 1. biće

stavljene na raspolaganje javnosti u što kraćem roku, a najkasnije u roku od mesec dana nakon podnošenja zahteva. U slučajevima kada obim i složenost informacija opravdava produženje ovog roka taj rok može biti produžen do dva meseca od dana podnošenja zahteva. Podnosilac zahteva će biti obavešten o svakom produžavanju roka, kao i o razlozima za takvu odluku.

3. Zahtev za informacije koje se tiču životne sredine može biti odbijen: (a) ako javna uprava kojoj je zahtev podnet ne poseduje tražene informacije; (b) ako je zahtev izrazito nerazuman ili je isuviše uopšteno formulisan; ili (c) ako se zahtev odnosi na podatke koji se nalaze u procesu obrade ili se tiče

medjusobne komunikacije izmedju organa javne uprave, gde može biti napravljen izuzetak u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom ili običajnom praksom, uzimajući u obzir interes javnosti za objavljivanje informacija.

4. Zahtev za informacijama koje se tiču životne sredine može biti odbijen ukoliko bi njihovo objavljivanje negativno uticalo na:

Page 431: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

421

(a) Poverljivost rada državnih organa u slučaju kada je poverljivost predvidjena odredbama nacionalnog zakona;

(b) Medjunarodne odnose, nacionalnu odbranu ili javnu bezbednost; (c) Ispravnost rada pravosudnih organa, pravo lica na pošteno sudjenje ili

mogućnost javne uprave da sprovede krivičnu ili disciplinsku istragu; (d) Poverljivost komercijalnih i industrijskih informacija, u slučajevima kada je

poverljivost predvidjena odredbama zakona, u cilju zaštite legitimnog ekonomskog interesa. U ovom okviru, informacije koje se tiču emisija značajnih za zaštitu životne sredine biće objavljene;

(e) Prava intelektualne svojine; (f) Poverljivost ličnih podataka, odnosno dosijea, koji se odnose na fizičko lice,

kada to lice nije dalo pristanak za otkrivanje informacija javnosti, u slučajevima kada je takva poverljivost predvidjena odredbama nacionalnog zakona;

(g) Interese treće strane koja obezbedjuje informacije, kada ona nije imala, ili nije mogla biti stavljena pod zakonsku obavezu davanja informacija, u slučajevima kada ta strana ne da pristanak na objavljivanje informacije; ili

(h) Životnu sredinu na koju se informacije odnose, kao što je slučaj sa područjima razmnožavanja retkih vrsta. Napred navedene osnove za odbijanje zahteva biće tumačene na restriktivan način, uzimajući u obzir interes javnosti za objavljivanje informacija i uzimajući u obzir da li se tražene informacije odnose na emisije u životnu sredinu.

5. U slučajevima kada javna uprava ne poseduje tražene informacije koje se tiču životne sredine, ona će u najkraćem roku obavestiti podnosioca zahteva o tome kod kojeg organa javne uprave je moguće podneti zahtev ili će proslediti zahtev tom organu javne uprave i o tome obavestiti podnosioca.

6. Svaka od Strana će obezbediti da, ako informacije izuzete od objavljivanja po osnovu gore navedenih stavova 3 (c) i 4 mogu biti izdvojene bez narušavanja poverljivosti datih informacija, javna uprava stave na raspolaganje preostale tražene informacije koje se tiču životne sredine.

7. Odbijanje zahteva biće dato u pisanoj formi, ako je zahtev bio u pisanoj formi ili podnosilac to zahteva. Dokument o odbijanju zahteva sadržaće razloge odbijanja i pružiće pravnu pouku i skladu sa članom 9. Dokument o odbijanju zahteva se izdaje u što kraćem vremenskom roku, a najkasnije u toku jednog meseca, izuzev ako složenost informacija opravdava produženje ovog roka na period do dva meseca nakon podnošenja zahteva. Podnosilac mora biti obavešten o svakom produženju roka i o razlozima koji takvu odluku opravdavaju.

8. Svaka od Strana može ovlastiti organe javne uprave da odobre naplaćivanje za pružanje informacija, ali cena tog postupka ne sme prelaziti razumnu svotu. Javna uprava koje namerava da uvede ovakvu taksu za izdavanje informacija staviće na uvid podnosiocima zahteva cenovnik koji može biti primenjen, ukazujući na okolnosti kada će taksa biti plaćena, ili kada će se uprava odreći takse kao i kada je dostavljanje informacija uslovljeno plaćanjem unapred date takse.

Page 432: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

422

Član 5 Prikupljanje i širenje informacija koje se tiču životne sredine

1. Svaka Strana će obezbediti:

(a) Da javna uprava poseduje i ažurira informacije koje se tiču životne sredine, u skladu sa svojim funkcijama;

(b) Uspostavljanje sistema obaveznog protoka informacija ka organima javne uprave o predloženim i postojećim aktivnostima koje mogu značajno da utiču na životnu sredinu;

(c) U slučaju neposredne opasnosti po zdravlje ljudi ili životnu sredinu, bilo da je ta opasnost izazvana ljudskim aktivnostima ili prirodnim uzrocima, sve informacije koje bi mogle da pomognu javnosti u cilju predupredjivanja ili ublažavanja šteta, a koje poseduje javna uprava, odmah se i bez odlaganja objavljuju u onom delu javnosti koja bi mogla da bude pogodjena.

2. Svaka Strana će obezbediti da, u okviru nacionalnog zakonodavstva, način na koji javna uprava stavljaju na raspolaganje tražene informacije koje se tiču životne sredine bude transparentan, i da informacije o životnoj sredini budu stvarno dostupne, izmedju ostalog, putem, (a) Obezbedjivanja za javnost dovoljnih podataka o tipu i obimu informacija koje

se tiču životne sredine, a koje poseduje javna uprava, o osnovnim uslovima pod kojim se takve informacije izdaju i o postupku kojim se do tih informacija može doći;

(b) Ustanovljavanja i održavanja praktičnih mera, kao što su: (i) ustanovljavanje javno dostupnih lista, registara i druge dokumentacije; (ii) obavezivanje službenika da pružaju podršku javnosti u traženju

informacija u okviru ove konvencije; i (iii) odredjivanje tačaka za kontakt; i;

(c) Obezbedjivanjem besplatnog dostupa informacijama koje se tiču životne sredine a koje se nalaze u listama, registrima ili drugoj dokumentaciji na koje se odnosi gore navedeni podstav (b) (i).

3. Svaka Strana će obezbediti da informacije koje se tiču životne sredine, postanu sve dostupnije u elektronskim bazama podataka do kojih javnost može lako doći putem javnih telekomunikacionih mreža. Informacije dostupne u ovoj formi trebalo bi da sadrže: (a) Izveštaje o stanju životne sredine, kao što je navedeno u stavu 4, dole; (b) Tekstove zakonskih odredaba koje se tiču životne sredine; (c) Prema potrebi, politiku, planove i programe o/ili u vezi sa životnom sredinom

i sporazume koji se tiču životne sredine; (d) Druge informacije, u meri u kojoj raspoloživost takvih informacija u ovoj

formi omogućava primenu nacionalnog prava o sprovodjenju ove konvencije, pod uslovom da su takve informacije već dostupne u elektronskoj formi.

4. Svaka od Strana će, u pravilnim vremenskim intervalima ne dužim od tri ili četiri godine, objavljivati i distribuirati nacionalni izveštaj o stanju životne sredine, uključujući informacije o kvalitetu životne sredine i informacije o pretnjama životnoj sredini.

Page 433: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

423

5. Svaka Strana će preduzeti mere u okviru svog nacionalnog zakonodavstva, u cilju širenja, izmedju ostalog: (a) Zakonskih akata i političkih dokumenata kao što su dokumenti o strategijama,

politici, programima i akcionim planovima koji se odnose na životnu sredinu, i izveštaja o postignutom napretku u njihovoj primeni, sačinjenih na različitim nivoima uprave;

(b) Medjunarodnih ugovora, konvencija i sporazuma o pitanjima koja se tiču životne sredine; i

(c) Prema potrebi, ostalih značajnih medjunarodnih dokumenata o pitanjima koja se tiču životne sredine.

6. Svaka Strana će nosioce aktivnosti koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu podsticati da redovno informišu javnost o uticaju svojih aktivnosti i proizvoda na životnu sredinu, u slučajevima gde je to moguće kroz organizovanje dobrovoljnog "eko - obeležavanja" i programa "eko - kontrole", ili na neki drugi način.

7. Svaka Strana će: (a) Objavljivati podatke i analize podataka za koje smatra da su relevantni i

značajni u razradi glavnih predloga politike životne sredine; (b) Publikovati, ili na drugi način učiniti dostupnim, raspoloživi materijal sa

objašnjenjima o saradnji sa javnošću u pitanjima koje spadaju u domen ove konvencije; i

(c) Obezbediti u odgovarajućoj formi informacije o načinu vršenja javnih funkcija ili pružanju javnih usluga od strane uprave na svim nivoima, a u vezi pitanja koja se tiču životne sredine.

8. Svaka Strana će razviti mehanizme koji će omogućiti da javnosti bude dostupna dovoljan obim informacija o proizvodima, kako bi bili u stanju da naprave izbor koji je u skladu sa zahtevima životne sredine.

9. Svaka Strana će preduzeti mere ka progresivnom uspostavljanju nacionalnog koherentnog sistema inventara ili registara zagadjenja u vidu strukturisane, kompjuterizovane i javno dostupne baze podataka, pri čemu bi se podaci za ovu bazu prikupljali putem standardizovanog izveštavanja, uzimajući u obzir kada je to celishodno medjunarodne procese na ovom planu. Ovakav sistem može da obuhvata podatke o unošenju, ispuštanju i prenosu posebnog niza supstanci i proizvoda koji potiču od posebnog niza aktivnosti, u medijume životne sredine, uključujući korišćenje vode, energije i drugih resursa i in-situ i ex-situ mesta obrade i odlaganja.

10. Ni jedna odredba ovog člana ne može ugroziti pravo Strana da odbiju objavljivanje odredjenih informacija koje se tiču životne sredine u skladu sa odredbama iz člana 4, stav 3 i 4.

Član 6

Učešće javnosti u donošenju odluka o posebnim aktivnostima 1. Svaka Strana:

(a) primenjivaće odredbe ovog člana kada se radi o odlukama o odobravanju predloženih aktivnosti navedenih u Aneksu I;

Page 434: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

424

(b) primenjivaće, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, odredbe ovog člana na odluke o predloženim aktivnostima koje nisu navedene u Aneksu I, a koje bi mogle da imaju značajan uticaj na životnu sredinu. U tu svrhu, Strane će da odrede da li se na predloženu aktivnost odnose ove odredbe; i

(c) može da odluči, od slučaja do slučaja, ukoliko takvu mogućnost predvidja nacionalno zakonodavstvo, da ne primeni odredbe ovog člana na predložene aktivnosti u cilju zaštite interesa nacionalne odbrane, ako ova Strana smatra da bi primena odredaba ovog člana imala negativan uticaj na navedene interese.

2. Zainteresovana javnost će biti obaveštena, bilo putem javnog saopštenja ili ukoliko je moguće, pojedinačno u ranoj fazi procedure donošenja odluka koje se tiču životne sredine i adekvatno, efikasno i pravovremeno, pored ostalog i o: (a) Predloženoj aktivnosti i zahtevu o kome će se odlučivati; (b) Prirodi mogućih odluka ili o nacrtu odluke; (c) Nadležnoj organu javne uprave koji je odgovorna za donošenje date odluke; (d) Predvidjenoj proceduri, uključujući ako i kada te informacije mogu biti

obezbedjene, i informacije o: (i) Početku procedure; (ii) Mogućnosti za učešće javnosti; (iii) Vremenu i mestu održavanja svake javne rasprave; (iv) Organu javne uprave kod koje se može doći do odgovarajućih

informacija i gde su deponovane odgovarajuće informacije radi stavljanja na uvid javnosti;

(v) Odgovarajućem organu javne uprave ili bilo kom drugom službenom telu kome se mogu upućivati komentari ili pitanja, kao i obaveštenja o roku predvidjenom za upućivanje komentara i pitanja; i

(vi) Dostupnosti relevantnih informacija koje se tiču životne sredine a odnose se na predloženu aktivnost; i.

(e) Činjenici da data aktivnost podleže nacionalnoj ili prekograničnoj proceduri procene uticaja na životnu sredinu.

3. Procedure učešća javnosti u donošenju odluka će imati razumne vremenske rokove za različite faze ostvarivanja, ostavljajući dovoljno vremena za informisanje javnosti u skladu sa odredbama gore navedenog stava 2, kao i za pripremu javnosti za učešće i samo učešće u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine.

4. Svaka Strana će obezbediti uključivanje javnosti u navedeni proces u ranoj fazi, kada su sve opcije još uvek otvorene i kada može da dodje do efikasnog učešća javnosti.

5. Svaka Strana treba, prema potrebi, da podstiče podnosioce zahteva da obezbede informacije koje se tiču ciljeva zbog kojih podnose zahtev, da odrede zainteresovanu javnost i da raspravljaju pre podnošenja zahteva za davanje dozvole.

6. Svaka Strana će zahtevati od nadležnih organa javne uprave da zainteresovanoj javnosti, na zahtev i kada je to propisano nacionalnim zakonodavstvom, u što kraćem vremenskom roku omogući besplatan pregled svih relevantnih informacija koje se tiču procesa donošenja date odluke, a koje se u datom momentu nalaze na

Page 435: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

425

raspologanju, kao što je navedeno u ovom članu. Ovo ne narušava pravo Strana da odbiju objavljivanje odredjenih informacija u skladu sa odredbama člana 4, stavova 3 i 4. Relevantne informacije će u najmanjoj meri obuhvatiti, bez narušavanja odredaba člana 4. sledeće: (a) Opis lokacije i fizičke i tehničke karakteristike predložene aktivnosti,

uključujući procenu očekivanih količina ostataka i emisija; (b) Opis značajnih efekata predložene aktivnosti na životnu sredinu; (c) Opis predvidjenih mera sprečavanja i/ili smanjivanja efekata, uključujući

emisije; (d) Ne-tehnički rezime gore navedenog; (e) Nacrt glavnih alternativa proučenih od strane podnosioca zahteva; i (f) U skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, glavne izveštaje i preporuke koje

su dostavljene javnoj upravi u vreme kada će zainteresovana javnost biti informisana, u skladu sa gore navedenim stavom 2.

7. Procedure za učešće javnosti dozvoliće mogućnost javnosti da podnosi, bilo u pisanoj ili drugoj odgovarajućoj formi u toku javne rasprave ili istrage sa podnosiocem zahteva, bilo kakve primedbe, informacije, analize ili mišljenja koja se smatraju relevantnim za predloženu aktivnost.

8. Svaka Strana će obezbediti da se prilikom donošenja odluke uzme u obzir rezultat učešća javnosti.

9. Svaka Strana će obezbediti da kada javna uprava donese odluku, javnost bude blagovremeno obaveštena o odluci u skladu sa odgovarajućom procedurom. Svaka strana će javnosti staviti na raspolaganje tekst odluke, kao i razloge i obrazloženja na kojima se odluka zasniva.

10. Svaka Strana će obezbediti da se, kada javna uprava ponovo razmatra ili ažurira operativne uslove date aktivnosti iz stava 1, primenjue odredbe stavova 2 do 9 ovog člana mutatis mutandis, kada je to potrebno.

11. Svaka Strana će, u okviru nacionalnog zakonodavstva i u meri u kojoj je to ostvarivo i moguće, primenjivati odredbe ovog člana prilikom odlučivanja o tome da li da se dopusti namerno ispuštanje genetički modifikovanih organizama u životnu sredinu.

Član 7

Učešće javnosti koje se odnosi na planove, programe i politiku Svaka Strana će sačiniti odgovarajuće praktične aranžmane i/ili druge mere za učešće javnosti tokom pripreme planova i programa u vezi sa životnom sredinom u transparentnim i objektivnim okvirima nakon što su obezbedjene potrebne informacije za javnost. U ovom okviru će biti primenjeni član 6, stavovi 3, 4 i 8. Deo javnosti koji može da učestvuje biće odredjen od strane nadležne javna uprava, uzimajući u obzir ciljeve ove konvencije. Svaka Strana će u odgovarajućoj meri, nastojati da obezbedi mogućnosti za učešće javnosti u pripremi politike koja se tiče životne sredine.

Page 436: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

426

Član 8 Učešće javnosti tokom pripreme izvršnih propisa i/ili opšteprimenjivih zakonski

obavezujućih normativnih instrumenata Svaka Strana će nastojati da promoviše efektivno učešće javnosti u odgovarajućoj fazi postupka, kada su opcije još uvek otvorene, tokom pripreme izvršnih propisa od strane javne uprave kao i drugih opšte primenjivih zakonski obavezujućih pravila koja mogu da imaju značajan uticaj na životnu sredinu. Radi navedenog trebalo bi da budu preduzeti sledeći koraci:

(a) Potrebno je utvrditi dovoljne vremenske rokove za efikasno učešće javnosti; (b) Potrebno je publikovati ili na drugi način staviti javnosti na raspolaganje nacrt

pravila; i (c) Potrebno je dati javnosti mogućnost da učestvuje u raspravi, bilo direktno ili

preko predstavničkih konsultativnih tela. Rezultat učešća javnosti biće uzet u obzir u najvećoj mogućoj meri.

Član 9

Dostupnost pravosudja 1. Svaka Strana će, u okviru svog nacionalnog zakonodavstva, obezbediti da svako

lice koje smatra da je njegov zahtev za informacijama iz člana 4 ignorisan, neopravdano odbijen, bilo pojedini njegovi delovi ili u celini, ili da je na bilo koji način tretiran suprotno odredbama istog člana, ima pravo na pravnu zaštitu pred redovnim sudom ili nekim drugim, zakonom ustanovljenim nezavisnim i nepristrasnim telom. U slučajevima kada Strana obezbedjuje primenu date pravne zaštite pred redovnim sudom, obezbedjuje i da takvo lice takodje ima mogućnosti pokretanja besplatne ili jeftine, zakonski odredjene ubrzane procedure ponovnog razmatranja od strane javne uprave ili ispitivanja koju bi učinilo neko nezavisno i nepristrasno telo, izuzev sudskog. Konačne odluke, shodno ovom stavu 1, biće obavezujuće za javnu upravu koja poseduje informacije. Razlozi će biti navedeni u pisanoj formi u najmanju ruku kada se odbija dostupnost informacija u skladu sa ovim stavom.

2. Svaka Strana će, u okvirima svog nacionalnog zakonodavstva, obezbediti da pripadnici zainteresovane javnosti: (a) koji imaju dovoljan interes ili, ukoliko to nije slučaj, (b) trpe kršenje nekog prava, u slučajevima kada upravno procesno pravo zahteva

to kao preduslov pravnim lekom pred redovnim sudom i/ili nekim drugim zakonom ustanovljenim nezavisnim i nepristrasnim telom, ospore materijalni i procesni legalitet svake odluke, činjenja ili propuštanja činjenja, prema odredbama člana 6 i, u slučajevima kada to omogućava nacionalno zakonodavstvo i bez narušavanja odredaba niže navedenog stava 3, drugih relevantnih odredaba ove konvencije. Kriterijumi definisanja dovoljnog interesa i kršenja ovog prava biće odredjeni u skladu sa zahtevima nacionalnog zakonodavstva i s ciljem da se zainteresovanoj javnosti omogući široka dostupnost pravosudja u okvirima koje postavlja ova konvencija. U tom cilju, interes bilo koje nevladine organizacije koja ispunjava uslove iz

Page 437: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

427

člana 2, stav 5, biće smatran dovoljnim u skladu sa odredbama gore navedenog podstava. U slučaju takvih organizacija, takodje će se smatrati da njihova prava mogu biti prekršena u skladu sa gore navedenim podstavom b). Odredbe ovog stava 2 ne isključuju mogućnost pokretanja prethodnog postupka ispitivanja pred nekim upravnim organima i ne oslobadjaju obaveze iscrpljivanja upravnih postupaka pre pokretanja nekog sudskog postupka, u slučajevima kada nacionalno zakonodavstvo predvidja takvu obavezu.

3. Pored toga, i bez narušavanja mogućnosti ostvarivanja pravne zaštite iz gore navedenih stavova 1 i 2, svaka Strana će obezbediti da pripadnici javnosti, kada ispunjavaju eventualne uslove koje odredjuje nacionalno zakonodavstvo, imaju dostupnost upravnim i sudskim postupcima kojima se osporava činjenje ili propusti koje su učinila fizička lica ili javna uprava, a koje su u suprotnosti sa odredbama njihovog nacionalnog zakonodavstva, a koje se tiču životne sredine.

4. Pored toga, i bez narušavanja odredaba gore navedenog stava 1, procedure iz gore navedenih stavova 1, 2 i 3 obezbediće odgovarajuće i efikasne pravne lekove i sudske privremene mere, kada je to potrebno, kao i što će one biti izvedene pravično, pošteno i pravovremeno i sa troškovima koji neće ometati samu proceduru. Odluke koje se donose po odredbama ovog člana biće donete ili zabeležene u pisanoj formi. Odluke sudova i kada god je to moguće drugih tela, biće javno dostupne.

5. U cilju unapredjivanja efikasnosti odredaba ovog člana, svaka Strana će obezbediti da javnosti budu dostupne informacije o mogućnosti pokretanja upravnih i sudskih procedura za korišćenje pravnih lekova. Takodje, Strane će razmotriti uspostavljanje odgovarajućih mehanizama za pružanje pomoći koji bi uklonili ili umanjili finansijske i druge prepreke dostupnosti pravosudja.

Član 10

Sastanci strana 1. Prvi satanak strana biće sazvan najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu

ove konvencije. Nakon toga, redovni sastanci Strana biće održavani najmanje jednom u toku dve godine, ukoliko Strane o tome ne odluče drugačije ili na pisani zahtev bilo koje strane, pod uslovom da taj zahtev dobije podršku najmanje jedne trećine Strana u roku od šest meseci pošto ga Izvršni sekretar Ekonomske komisije za Evropu uputi svim Stranama.

2. Strane će na svojim sastancima kontinuirano pratiti primenjivanje ove konvencije na bazi redovnog izveštavanja Strana. Imajući u vidu ovaj cilj, one će: (a) Razmatrati politiku i pravne i metodološke pristupe koji se tiču dostupnosti

informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i dostupnosti pravosudja, imajući u vidu njihovo dalje unapredjenje;

(b) Razmenjivati informacije o iskustvu koje su stekli zaključivanjem i primenjivanjem bilateralnih i multilateralnih sporazuma ili drugih aranžmana, relevantnih u odnosu na ciljeve ove konvencije, a čije su strane jedna ili više Strana ove konvencije;

Page 438: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

428

(c) Tražiti, tamo gde je to potrebno, usluge odgovarajućih tela ECE i drugih kompetentnih medjunarodnih tela i posebnih komiteta po svim pitanjima koje treba uzeti u obzir kako bi se ispunjavali ciljevi ove konvencije;

(d) Po potrebi uspostavljati pomoćna tela; (e) Po potrebi pripremati protokole ove konvencije; (f) Razmatrati i usvajati predloge amandmana na ovu konvenciju u skladu sa

odredbama člana 14; (g) Razmatrati i preduzimati bilo koje dodatne akcije koje su potrebne u svrhu

postizanja ciljeva ove konvencije; (h) Na svom prvom sastanku razmotriti i konsenzusom usvojiti Poslovnik o radu

za svoje sastanke i sastanke pomoćnih tela; (i) Na svom prvom sastanku razmotriti svoja iskustva u pogledu primene

odredaba člana 5, stav 9 i razmotriti korake koji su neophodni za dalji razvoj sistema iz navedenog stava, uzimajući u obzir medjunarodne procese i razvoj, uključujući razradu odgovarajućeg instrumenta koji se odnosi na inventare ili registre o ispuštanju i transferu zagadjenja, a koji bi konvenciji mogli biti priključeni kao aneksi.

3. Na sastancima Strana može se, po potrebi, na bazi konsenzusa razmotriti uspostavljanje finansijskih aranžmana.

4. Ujedinjene nacije, njihove specijalizovane agencije i Medjunarodna agencija za atomsku energiju, kao i svaka država ili regionalna organizacija za ekonomsku integraciju koja prema odredbama člana 17, ima pravo da potpiše Konvenciju ali nije Strana Konvencije, kao i svaka medjuvladina organizacija koja se bavi istim oblastima kojima se bavi i Konvencija, ovlašćene su da učestvuju kao posmatrači na sastancima Strana.

5. Svaka nevladina organizacija koja se bavi oblastima kojima se bavi Konvencija i koja je o svojoj želji da bude reprezentovana na sastanku Strana, informisala Izvršnog sekretara Ekonomske komisije za Evropu, biće ovlašćena da učestvuje kao posmatrač, izuzev u slučaju kada najmanje jedna trećina prisutnih Strana podnese prigovore.

6. U svrhu poštovanja odredaba gore navedenih stavova 4 i 5, Poslovnik o radu iz gore navedenog stava 2 h) predvideće praktične modalitete za postupak prijema i druge relevantne uslove.

Član 11

Pravo glasa 1. Svaka Strana ove konvencije ima jedan glas, izuzev u slučajevima iz niže

navedenog stava 2. 2. Regionalne organizacije za ekonomsku integraciju će u vezi sa pitanjima iz

njihove nadležnosti imati onoliko glasova koliki je broj njihovih članica koje su Strane Konvencije. Ove organizacije neće koristiti svoje pravo glasa ukoliko to čine njihove države članice, i obrnuto.

Page 439: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

429

Član 12 Sekretarijat

Izvršni sekretar Ekonomske komisije za Evropu vršiće sledeće funkcije Sekretarijata:

(a) sazivanje i pripremanje sastanaka Strana; (b) distribuiranje izveštaja i drugih informacija koje pristižu u skladu sa

odredbama ove konvencije svim Stranama; i (c) druge funkcije koje mogu odrediti Strane.

Član 13 Aneksi

Aneksi uz ovu konvenciju predstavljaju njen sastavni deo.

Član 14 Amandmani na Konvenciju

1. Svaka Strana može predložiti amandmane na ovu konvenciju. 2. Tekst svakog predloženog amandmana na Konvenciju podnosi se u pisanoj formi

Izvršnom sekretaru Ekonomske komisije za Evropu koji će ga dostaviti svim Stranama, najmanje devedeset dana pre održavanja sastanka Strana, na kome je dati amandman predložen za usvajanje.

3. Strane će učiniti sve napore u cilju postizanja sporazuma u vidu konsenzusa oko svakog predloženog amandmana. Ako sve mogućnosti oko postizanja konsenzusa budu iscrpljene bez postizanja sporazuma, amandman će u krajnjem slučaju biti usvojen sa tročetvrtinskog većinom glasova Strana koje su prisutne i koje glasaju na sastanku.

4. Amandmane na ovu konvenciju koji budu usvojeni u skladu sa odredbama gore navedenog stava 3, depozitar će dostaviti svim Stranama na ratifikaciju, odobrenje ili prihvatanje. Amandmani na ovu konvenciju, izuzev na anekse, stupaju na snagu za Strane koje su ih ratifikovale, odobrile ili prihvatile, devedesetog dana pošto depozitar primi obaveštenje o njihovoj ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju od najmanje tri četvrtine svih Strana. Posle toga, ovi amandmani stupaju na snagu za svaku drugu Stranu devedesetog dana nakon što data Strana deponuje svoj instrument o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatanju amandmana.

5. Svaka strana koja nije u stanju da odobri amandman na aneks ove konvencije, obavestiće o tome depozitara u pisanoj formi u roku od dvanaest meseci od dana obaveštenja o usvajanju. Depozitar će o prijemu takvog obaveštenja, bez odlaganja, obavestiti sve Strane. Strana uvek može da svoje ranije obaveštenje zameni prihvatanjem i nakon deponovanja instrumenta prihvatanja amandmani na takav aneks stupaju na snagu za tu Stranu.

6. Nakon isteka roka od dvanaest meseci od datuma kada je depozitar dostavio predlog amandmana iz gore navedenog stava 4, amandman na aneks stupa na snagu za one Strane koje nisu obavestile depozitara u skladu sa odredbama gore pomenutog stava 5, pod uslovom da više od jedne trećine Strana nije podnelo takvo obaveštenje.

Page 440: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

430

7. Za svrhe ovog člana "Strane koje su prisutne i koje glasaju" označava Strane koje su prisutne i koje glasaju za ili protiv.

Član 15

Razmatranje poštovanja odredbi Strane će na sastanku, na bazi konsenzusa, uspostaviti nekonfrontirajuće, nepravne i konsultativne opcione aranžmane radi razmatranja poštovanja odredbi ove konvencije. Ovi aranžmani će omogućavati odgovarajuće uključivanje javnosti i mogu da sadrže mogućnost razmatranja saopštenja pripadnika javnosti o pitanjima koja se tiču Konvencije.

Član 16 Rešavanje sporova

1. Ako izmedju dve ili više strana dodje do spora oko tumačenja ili primene ove

konvencije, one će potražiti rešenje putem pregovora ili na bilo koji drugi način rešavanja sporova prihvatljiv za strane u sporu.

2. Prilikom potpisivanja, ratifikovanja, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja ovoj konvenciji, ili bilo kada nakon toga, svaka Strana ima mogućnost da u pisanoj formi izjavi depozitaru da u slučaju spora koji nije rešen u skladu sa gore navedenim stavom 1, prihvata jedan ili oba od sledećih načina za rešavanje spora kao obavezan, u odnosu prema bilo kojoj drugoj Strani koja prihvata istu obavezu: (a) Podnošenje spora Medjunarodnom sudu pravde; (b) Arbitraža u skladu sa procedurom navedenom u Aneksu II.

3. Ako Strane u sporu prihvate oba načina rešavanja spora iz gore navedenog stava 2, tada se spor može podneti samo Medjunarodnom sudu pravde, ukoliko se strane u sporu ne sporazumeju drugačije.

Član 17 Potpis

Ova konvencija biće otvorena za potpisivanje u Aarhus-u (Danska) 25. juna 1998. godne, a nakon toga u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku do 21. decembra 1998. godine i to za države članice Ekonomske komisije za Evropu, kao i za države koje imaju konsultativan status kod Ekonomske komisije za Evropu prema stavovima 8 i 11 Rezolucije Ekonomskog i socijalnog saveta 36 (IV) od 28. marta 1947. godine, kao i za regionalne organizacije za ekonomsku integraciju koje su osnovale suverene države članice Ekonomske komisije za Evropu, a koje su na njih prenele nadležnost u stvarima koje uredjuje ova konvencija, uključujući nadležnost za sklapanje ugovora koji se odnose na ova pitanja.

Član 18 Depozitar

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija vršiće funkciju depozitara ove konvencije.

Page 441: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

431

Član 19 Ratifikacija, prihvatanje, odobravanje i pristupanje

1. Ova konvencija podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju od strane država

potpisnica i regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju. 2. Ova konvencija će biti otvorena za pristupanje od 22. decembra 1998. godine za

države i regionalne organizacija za ekonomsku integraciju pomenute u članu 17. 3. Bilo koja druga država, koja se ne navodi u gore navedenom stavu 2, a koja je

članica Ujedinjenih nacija može pristupiti Konvenciji, nakon što to odobri sastanak Strana.

4. Bilo koja organizacija iz člana 17 koja postane Strana ove konvencije, a da ni jedna od njenih država članica nije Strana, preuzima sve obaveze koje nameće ova konvencija. Ako je jedna ili više država članica takve organizacije strana ove konvencije ta organizacija i njene države članice će odlučiti o njihovim respektivnim odgovornostima za izvršavanje obaveza koje proističu iz ove konvencije. U tom slučaju, organizacija i države članice neće biti ovlašćene da istovremeno koriste svoja prava koja proizilaze iz ove konvencije.

5. U svojim instrumentima ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja, regionalne organizacije za ekonomsku integraciju iz člana 17 izjaviće obim svoje nadležnosti u odnosu na pitanja koja reguliše ova konvencija. Ove organizacije će takodje informisati depozitara o bilo kojoj suštinskoj promeni u njihovim nadležnostima.

Član 20

Stupanje na snagu 1. Ova konvencija će stupiti na snagu devedesetog dana nakon podnošenja

šesnaestog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja. 2. U svrhu gore navedenog stava 1, bilo koji instrument koji deponuje neka od

regionalnih organizacija za ekonomsku integraciju neće biti smatran kao dodatni onim deponovanim od strane država članica takve organizacije.

3. Za svaku državu ili organizaciju iz člana 17 koja ratifikuje, prihvati ili odobri ovu konvenciju ili pristupi nakon deponovanja šesnaestog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja, ova konvencija će stupiti na snagu devedesetog dana od dana deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupanja date države ili organizacije.

Član 21

Povlačenje Bilo kada nakon tri godine od dana stupanja ove konvencije na snagu za datu Stranu, ta Strana ima pravo da se povuče iz Konvencije davanjem pisanog obaveštenja depozitaru. Svako takvo povlačenje stupiće na snagu devedesetog dana nakon što depozitar primi dato obaveštenje.

Page 442: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

432

Član 22 Autentični tekstovi

Original ove konvencije čiji su tekstovi na engleskom, francuskom i ruskom jednako autentični, biće deponovan kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Kao svedoci dole potpisani, potpuno ovlašćeni za to, potpisali su ovu konvenciju, sačinjenu uAarhusu (Danska), ovog dvadeset petog dana juna, hiljadu devetsto devedeset osme godine.

ANEKS I SPISAK AKTIVNOSTI NA KOJE SE ODNOSI ČLAN 6, STAV 1 (a)

1. ENERGETSKI SEKTORë

­ Rafinerije mineralnih ulja i gasa; ­ Instalacije za gasifikaciju i likvefakciju; ­ Termocentrale i druge instalacije za sagorevanje sa unosom toplote od 50

megavata (MW) ili ­ Peći za koks; ­ Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori uključujući demontažu ili

stavljanje van funkcije tih elektrana ili reaktora (izuzev istraživačkih pogona za proizvodnju i konverziju fisionih i fertilnih materijala, čija maksimalna snaga ne prelazi 1kW konstantnog unosa toplote);

­ Instalacije za ponovnu preradu ozračenog nuklearnog goriva; ­ Instalacije namenjene za:

• proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva; • preradu ozračenog nuklearnog goriva ili visoko-radioaktivnog otpada; • konačno odlaganje ozračenog nuklearnog goriva; • isključivo za konačno odlaganje radiaktivnog otpada; • Isključivo za skladištenje (planirano da bude više od 10 godina)

ozračenih nuklearnih goriva ili radioaktivnog otpada na mestu različitom od onoga gde se proizvodi.

2. PROZIVODNJA I PRERADA METALA: ­ Instalacije za prženje ili sinterovanje metalne rude (uključujući sulfidnu

rudu); ­ Instalacije za proizvodnju sirovog gvoždja ili čelika (primarna ili sekundarna

fuzija) uključujući kontinuirano livenje, sa kapacitetom koji prelazi 2,5 tone na sat;

­ Instalacije za preradu crnih metala: • Postrojenja za toplo valjanje sa kapacitetom koji prelazi 20 tona sirovog

čelika na sat; • Kovnice sa čekićima čija energija prelazi 50 kilodžula po čekiću i gde

korišćena toplotna energija prevazilazi 20 MW; • Nanošenje zaštitnih slojeva legura metala sa unosom koji prelazi 2 tone

sirovog čelika na sat ­ Livnice za crne metale čija proizvodnja prelazi 20 tona na dan;

Page 443: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

433

­ Instalacije za: • Proizvodnju sirovih obojenih metala iz rude, koncentrata ili sekundarnih

sirovina, metalurškim, hemijskim ili elektrolitičkim procesima; • Topljenje, uključujući legiranje obojenih metala, uključujući ponovo

dobijene proizvode (rafiniranje, livenje, itd.), sa kapacitetom topljenja koji prelazi 4 tone na dan za olovo i kadmijum ili 20 tona na dan za sve ostale metale;

­ Instalacije za površinsku obradu metala i plastičnih materijala korišćenjem elektrolitičkih ili hemijskih procesa gde zapremina bazena za obradu prelazi 30 m3.

3. MINERALNA INDUSTRIJA: ­ Instalacije za proizvodnju cementnog klinkera u rotacionim pećima sa

proizvodnim kapacitetom koji prelazi 500 tona na dan ili kreča u rotacionim pećima sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi 50 tona na dan ili u drugim pećima čiji proizvodni kapacitet prelazi 50 tona na dan;

­ Instalacije za proizvodnju azbesta i proizvoda na bazi azbesta; ­ Instalacije za proizvodnju stakla uključujući staklena vlakna sa kapacitetom

topljenja koji prelazi 20 tona na dan; ­ Instalacije za topljenje mineralnih supstanci uključujući proizvodnju

mineralnih vlakana sa kapacitetom topljenja koji prelazi 20 tona na dan; ­ Instalacije za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem, naročito crepova,

cigala, šamotnih cigala, poluporculanskih proizvoda ili porcelana, sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi 75 tona na dan i/ili sa peći čiji kapacitet prelazi 4 m3 i više od 300 kg/m3 po peći.

4. HEMIJSKA INDUSTRIJA: proizvodnja u okviru kategorija aktivnosti koje se nalaze u ovom stavu označava proizvodnju industrijskog obima koja se ostvaruje hemijskom obradom supstanci ili grupa supstanci nabrojanih u podstavovima a) do g). (a) hemijske instalacije za proizvodnju bazičnih organskih hemikalija kao što su:

• prosti ugljovodonici (linearni ili ciklični, zasićeni ili nezasićeni, alifatični ili aromatični);

• ugljovodonici koji sadrže kiseonik kao što su alkoholi, aldehidi, ketoni, karbosilne kiseline, estri, acetati, etri, peroksidi, epoksi smole; (iii) sumporasti ugljovodonici;

• ugljovodonici koji sadrže azot kao što su amini, amidi, nitritna jedinjenja, nitro jedinjenja ili nitratna jedinjenja, nitriti, cijanati, izocijanati;

• ugljovodonici koji sadrže fosfor; (vi) halogeni ugljovodonici; • organometalična jedinjenja; • bazični plastični materijali (polimeri, sintetička vlakna i vlakna na bazi

celuloze); (ix) sintetičke gume; • boje i pigmenti; • površinski aktivna sredstva

(b) Hemijske instalacije za proizvodnju bazičnih neorganskih hemikalija, kao što su:

Page 444: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

434

• gasovi, kao što su amonijak, hlor ili hloro-vodonik, fluor ili fluoro-vodonik, ugljenični oksidi, jedinjenja sumpora, azotni oksidi, vodonik, sumpor-dioksid, karbonil-hlorid;

• kiseline, kao što je hromna kiselina, fluorvodonična kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina, hlorovodonična kiselina, sumporna kiselina, oleum i druge neorganske kiseline koje sadrže sumpor;

• baze, kao što su amonijum-hidroksid, kalijum-hidroksid, natrijum-hidroksid;

• soli kao što su amonijum-hlorid, kalijum-hlorat, kalijum-karbonat, natrijum-karbonat, perborat, srebro-nitrat;

• nemetali, metalni oksidi ili druga neorganska jedinjenja kao što su kalcijum-karbid, silicijum, silicijum-karbid;

(c) Hemijske instalacije za proizvodnju veštačkih djubriva na bazi fosfora, azota i kalijuma (prosta i složena djubriva);

(d) Hemijske instalacije za proizvodnju osnovnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida;

(e) Instalacije koja koriste hemijske ili biološke procese za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda;

(f) Hemijske instalacije za proizvodnju eksploziva; (g) Hemijske instalacije u kojima se hemijski ili biološki postupci koriste za

proizvodnju aditiva na bazi proteina, enzima i drugih proteinskih supstanci. 5. UPRAVLJANJE OTPADOM:

­ Instalacije za spaljivanje, reciklažu, hemijsko tretiranje ili deponije opasnog otpada;

­ Instalacije za spaljivanje komunalnog otpada čiji kapacitet prelazi 3 tone na sat;

­ Instalacije za odlaganje bezopasnog otpada čiji kapacitet prelazi 50 tona na dan;

­ Deponije koje primaju više od 10 tona na dan ili sa ukupnim kapacitetom koji prelazi 25000 tona, izuzimajući deponije inertnog otpada.

6. Postrojenja za tretiranje otpadnih voda sa kapacitetom koji prelazi 150000 populacionog ekvivalenta.

7. Industrijska postrojenja za: (a) Proizvodnju pulpe za papir od drveta ili sličnih vlaknastih materijala; (b) Proizvodnju papira i kartona sa proizvodnim kapacitetom koji prelazi 20 tona

na dan 8.

(a) Izgradnja linija za dugolinijski železnički saobraćaj i izgradnja aerodroma sa dužinom glavne piste od 2100 m ili više;

(b) Izgradnja puteva namenjenih za saobraćaj motornih vozila i brzih autoputeva; (c) Izgradnja novog puta sa četiri ili više traka ili preuredjivanje i/ili proširivanje

postojećeg puta sa dve ili manje traka na put sa četiri i više traka, gde bi takav novi put ili preuredjena i/ili proširena sekcija puta imala u kontinuiranoj dužini 10 km i više.

9.

Page 445: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

435

(a) Unutrašnji vodni putevi i pristaništa za unutašnji vodni saobraćaj koji dozvoljava prolaz plovila koja prelaze 1.350 tona;

(b) Trgovačke luke, dokovi za utovar i istovar povezani sa kopnom i spoljnim lukama (izuzimajući dokove za trajekte) koji mogu da primaju plovila koja prelazi 1.350 tona.

10. Sistemi za prikupljanje podzemnih voda ili veštački sistemi za obnavljanje podzemnih voda gde je godišnja zapremina prikupljene ili obnovljene vode ekvivalentna ili prelazi 100 miliona m3.

11. (a) Radovi na transferu vodnih resursa izmedju rečnih bazena gde transfer ima za

svrhu otklanjanje mogućih manjaka vode i gde količina transferisane vode prelazi 100 miliona m3/godišnje.

(b) U svim ostalim slučajevima, radovi na transferu vodnih resursa gde prosečni višegodišnji protok iz bazena uzimanja prelazi 2000 miliona m3/godišnje i gde količina transferisane vode prelazi 5% ovog protoka.

U oba slučaja transfer pijaće vode cevima je isključen. 12. Ekstrakcija petroleja i prirodnog gasa za komercijalne svrhe kada količina

ekstrahovanog petroleja prelazi 500 tona na dan, a gasa 500.000 m3 na dan. 13. Brane i druge instalacije namenjene za zadržavanje ili stalno skladištenje vode,

kada nova ili dodatna količina zadržane ili uskladištene vode prelazi 10 miliona m3.

14. Cevovodi za transport gasa, nafte ili hemikalija sa prečnikom većim od 800 mm i dužinom koja prelazi 40 km.

15. Postrojenja za intenzivno uzgajanje živine ili svinja sa više od: (a) 40.000 mesta za živinu; (b) 2.000 mesta za proizvodnju svinja (preko 30 kg); ili (c) 750 mesta za krmače

16. Kamenolomi i otvoreni rudarski kopovi čija površina prelazi 25 hektara ili u slučaju tresetišta gde površina lokacije prevazilazi 150 hektara.

17. Izgradnja dalekovoda sa naponom od 220 kV ili više i dužinom većom od 15 km. 18. Postrojenja za skladištenje petroleja, petrohemijskih ili hemijskih proizvoda sa

kapacitetom od 200.000 tona ili više. 19. Ostale aktivnosti:

­ Postrojenja za predtretman (postupci kao pranje, izbeljivanje, mercerizacija) ili bojenje vlakana ili tekstila čiji kapacitet prelazi 10 tona na dan;

­ Postrojenja za bojenje koža čiji kapacitet prelazi 12 tona finalnih proizvoda na dan; a) Klanice sa obradom zaklanih životinja čiji kapacitet prerade prelazi 50

tona na dan; b) Postrojenja za preradu i obradu prehrambenih proizvoda poreklom od:

• Životinjskih sirovina (izuzev mleka) sa kapacitetom proizvodnje finalnih proizvoda većim od 75 tona na dan;

• Biljnih sirovina sa kapacitetom proizvodnje finalnih proizvoda većim od 300 tona na dan (prosečna vrednost zasnovana na tromesečnoj osnovi);

Page 446: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

436

• Prerada i obrada mleka sa unosom mleka većim od 200 tona na dan (prosečna vrednost zasnovana na godišnjoj osnovi);

• Postrojenja za odlaganje ili recikliranje životinjskih leševa i otpada čiji kapacitet prerade prelazi 10 tona na dan;

• Postrojenja za površinsko tretiranje supstanci, predmeta ili proizvoda uz korišćenje organskih rastvarača, posebno za štampanje, prevlačenje, odmašćivanje, zaštitu od vode, tutkalisanje, slikanje, čišćenje ili impregniranje sa potrošnjom od preko 150 kg na sat ili više od 200 tona godišnje;

• Instalacije za proizvodnju ugljenika (teško sagorivog uglja) ili elektrografita termičkom obradom ili grafitizacijom.

20. Svaka aktivnost koju ne obuhvataju stavovi od 1. do 19. gde je učešće javnosti obezbedjeno procedurom procene uticaja na životnu sredinu u okviru nacionalnog zakonodavstva.

21. Odredbe člana 6, stav 1 (a) ove konvencije ne primenjuju se ni na jedan od gore navedenih projekata preduzetih isključivo ili uglavnom u svrhe istraživanja, razvoja i testiranja novih metoda ili proizvoda u toku manje od dve godine, izuzev ukoliko nije verovatno da će izazvati značajan uticaj na životnu sredinu ili zdravlje.

22. Svaka promena ili proširenje aktivnosti, kada takva promena ili proširenje odgovara kriterijumima / graničnim vrednostima koje postavlja ovaj Aneks, podležu odredbama člana 6, stav 1 a) ove konvencije. Svaka druga promena ili proširenje aktivnosti podleže odredbama člana 6, stav 1 b) ove konvencije.

Napomena:

1. Stanice nuklearne energije i drugi nuklearni reaktori prestaju da funkcionišu kao

takva postrojenja kada se gorivo i drugi zagađeni radioaktivni elementi konačno izvade iz mesta postrojenja.

2. Za ciljeve ove Povelje, „aerodrom“ podrazumeva aerodrom koji je u saglasnosti sa definicijom Povelje iz Čikaga iz 1994. godine, kojom se osniva Organizacija civilnog vazduhoplovstva (Aneks 14).

3. Za ciljeve ove Povelje, „brzi autoput“ podrazumeva put u saglasnosti sa definicijom Evropskog ugovora o arterijama međunarodnog saobraćaja od 15. novembra 1975. godine.

ANEKS II ARBITRAŽA

1. U slučaju podnošenja spora na arbitražu u skladu sa odredbama člana 16, stav 2

ove konvencije, strana ili strane u sporu dužne su da obaveste sekretarijat o predmetu arbitraže, posebno naglašavajući članove ove konvencije čije je tumačenje ili primena u pitanju. Sekretarijat će dobijene informacije proslediti svim Stranama ove konvencije.

Page 447: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju

437

2. Arbitražno veće se sastoji od tri člana. Strana ili strane koje tuže, kao i druga strana ili strane u sporu imenuju po jednog arbitra. Ova dva arbitra, na osnovu sporazuma, imenuju trećeg koji će biti predsednik arbitražnog veća. On ne sme da bude državljanin ni jedne od strana u sporu, niti da ima stalno boravište na teritoriji država koje su u sporu, niti može da bude zaposlen kod strana u sporu, niti da je učestvovao u datom slučaju u bilo kom svojstvu.

3. Ako se predsednik arbitražnog veća ne odredi u roku od dva meseca od postavljanja drugog arbitra, Izvršni sekretar Ekonomske komisije za Evropu, na zahtev bilo koje od strana u sporu, imenovaće predsednika tokom sledeća dva meseca.

4. Ako jedna od strana u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva meseca od prispeća zahteva, druga strana o tome može da obavesti Izvršnog sekretara Ekonomske komisije za Evropu koji će imenovati predsednika arbitražnog veća u roku od sledećih dva meseca. Nakon imenovanja, predsednik arbitražnog veća će zahtevati od strane koja nije imenovala svog arbitra da to učini u roku od dva meseca. Ako to ne uspe da uradi u navedenom roku, predsednik o tome obaveštava Izvršnog sekretara Ekonomske komisije za Evropu koji će imenovati datog arbitra u roku od sledećih dva meseca.

5. Arbitražno veće će doneti svoju odluku u saglasnosti sa medjunarodnim pravom i odredbama ove konvencije.

6. Svako arbitražno veće konstituisano po odredbama propisanim u ovom Aneksu, doneće svoja pravila o postupku.

7. Odluke arbitažnog veća, bilo da se radi o procesnim ili materijalnim, biće donete većinom glasova njegovih članova.

8. Veće ima ovlašćenje da preduzme sve odgovarajuće mere da bi utvrdilo činjenice. 9. Strane u sporu će olakšati rad arbitražnom veću i posebno koristeći sva sredstva

koja im se nalaze na raspolaganju, one će, (a) obezbediti sva relevantna dokumenta, uslove i informacije; (b) omogućiti, gde je to neophodno, pozivanje svedoka ili eksperata i prihvatiti

njihov dokazni materijal. 10. Strane i arbitri će štititi poverljivost bilo kojih informacija koje prime u poverenju

u toku postupka pred arbitražnim većem. 11. Arbitražno veće može, na zahtev jedne od strana, da preporuči privremene mere

zaštite. 12. Ako se jedna od strana u sporu ne pojavi pred većem ili ne učestvuje u odbrani

svog slučaja, druga strana može da zahteva da veće nastavi sa postupkom i donese svoju konačnu odluku. Odsustvo jedne strane ili ne učestvovanje u odbrani neće predstavljati prepreku za odvijanje postupka.

13. Arbitražno veće može da sasluša i odluči o protivtužbenim zahtevima koji proističu direktno iz predmeta spora.

14. Ukoliko arbitražno veće ne odluči drugačije, zbog posebnih uslova u datom slučaju, troškovi veća, uključujući nadoknade za svoje članove, strane u sporu ravnopravno dele. Veće će voditi evidenciju svojih troškova o čemu će podneti završni izveštaj stranama u sporu.

Page 448: REZIME SPORAZUMA I PRAVNIH MEĐUNARODNIH …jus.igjk.rks-gov.net/747/2/160813_Konventat finale_final version_srb.pdf · Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948) UNIVERZALNA

Lista IV - Međunarodni pravni instrumenti o okolini i razvoju 

438

15. Svaka strana ove konvencije koja ima pravni interes u predmetu spora i na koju može da utiče odluka u tom slučaju, može da se umeša u postupak uz saglasnost veća.

16. Arbitražno veće će doneti svoju odluku u roku od pet meseci od datuma kada je veće uspostavljeno, izuzev ako oceni da je produženje roka neophodo, ali na period ne duži od pet meseci.

17. Uz odluku arbitražnog veća biće dato i obrazloženje. Odluka će biti konačna i obavezujuća za sve strane u sporu. Arbitražno veće će odluku proslediti stranama u sporu i sekretarijatu. Sekretarijat će dalje proslediti dobijene informacije svim stranama ove konvencije. 

18. Bilo koji spor koji se može pojaviti izmedju strana, u pogledu tumačenja ili izvršavanja odluke može, od bilo koje strane, biti upućen arbitražnom veću koje je tu odluku donelo ili, u slučaju da ovo veće ne može da se sazove, drugom veću konstituisanom za ovu svrhu na isti način kao i prethodno.