1

Sveu�ilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za psihologiju

DIPLOMSKI RAD

RAVNOTEŽA PRIVATNOG I POSLOVNOG ŽIVOTA ZAPOSLENIH MAJKI

Jelena Jeluši�

Mentor: Darja Masli�-Serši�

Zagreb, 2005.

2

Ravnoteža privatnog i poslovnog života zaposlenih majki Work-life balance among working mothers Jelena Jeluši� Sažetak Podaci su prikupljeni od 177 zaposlenih majki iz Zagreba koje su kontaktirane u dje�jem vrti�u koje polazi njihovo dijete. Svakoj majci uru�en je poziv za sudjelovanje u istraživanju s objašnjenjem svrhe i tematike. Zainteresirane majke su dobile upitnik koji ispituje karakteristike posla (fleksibilnost* i razinu zahtjeva na poslu), radno vrijeme, raspodjelu obiteljskih obveza me�u partnerima (zadaci u doma�instvu i skrb oko djece), dva aspekta ravnoteže: interferenciju obitelji sa poslom i interferenciju posla s obitelji te niz demografskih varijabli. Treba razlikovati dva aspekta ravnoteže prema smjeru djelovanja interferencije. Interferencija posla s obitelji odnosi se na situaciju kada zahtjevi iz domene posla ometaju obiteljski život, dok interferencija obitelji sa poslom implicira da obiteljski život ometa izvršavanje zadataka na poslu. Na�eno je da zaposlene majke tek povremeno doživljavaju interferenciju privatnog i poslovnog života, pri �emu znatno �eš�e doživljavaju ometanje obiteljskog života zbog posla. Varijable koje najbolje objašnjavaju varijancu interferencije obitelji sa poslom su broj djece mla�e od 18 godina i koli�ina partnerove pomo�i u obiteljskim obvezama. Karakteristike posla i prosje�no dnevno radno vrijeme pokazale su se kao najbolji prediktori za interferenciju posla s obitelji. Kao što je bilo o�ekivano, organizacijske i obiteljske varijable imale su razli�iti utjecaj na dva aspekta ravnoteže. Abstract Data were collected from 177 working mothers recruited through their child´s enrollment in few nursery schools in Zagreb. Informational letters explaining the purpose and the subject of the study were distributed to all mothers. The interested mothers filled out a questionnaire exammining organizational characteristics (family-friendly policies available at their place of work and job demands), working hours, distribution of family chores and child care among partners, two aspects of work-life balance: family-to-work interference and work-to-family interference and some demographic variables. Work-family balance is bi-directional construct: work can interfere with family (work-to-family interference) and family can interfere with work (family-to-work interference). It was found that working mothers experienced work-life interference from time to time and more often work-to-family than family-to-work interference. Family variables, i.e. number of children under 18 years and husbands contribution in domestic tasks and child care, accounted for a major part of the family-to-work interference, while organizational variables, i.e. number of hours spent in work related activities and job characteristics accounted for a major part of the work-to-family interference. As expected, organizational and family variables had different influence on two aspects of balance. Klju�ne rije�i: ravnoteža privatnog i poslovnog života, interferencija, fleksibilnost, zahtjevi na poslu, instrumentalna podrška partnera Key words: work-life balance, work-family interference, family-friendly policies, job demands, partner´s instrumental support.

3

*fleksibilnost je termin koji �e se koristi kao oznaka za niz organizacijskih mjera i intervencija povoljnih za obiteljski život zaposlenika (�estice su navedene kod opisa mjernih instrumenata)

4

UVOD

Ravnoteža privatnog i poslovnog života je termin koji se koristi kada želimo opisati

sklad izme�u poslovnih obveza i privatnog života pojedinca. “Poslom” se pritom smatra

pla�eno zaposlenje, dok “privatni život” uklju�uje aktivnosti izvan posla. Clark (2000)

definira ravnotežu kao “zadovoljstvo i dobro funkcioniranje na poslu i u domu sa

minimalnim konfliktom uloga”. Kao što ova definicija implicira, ravnoteža je komplicirani

konstrukt koji zahtjeva razli�ite razine analize te objektivne i subjektivne pokazatelje

(Guest i Conway, 1998). Subjektivna ravnoteža odnosi se na percipirani sklad izme�u

posla i privatnog života, a javlja sa u razli�itim oblicima. O ravnoteži se izvještava kada

aktivnosti na poslu i u domu ne dolaze me�usobno u konflikt. Ravnoteža može postojati i

kada posao ili dom dominiraju prema izboru pojedinca. Neki preferiraju ostati duže na

poslu, možda zbog stadija karijere, a možda zbog ograni�enog života izvan posla. Za druge

možda vrijedi suprotno i ravnoteža se percipira kad je posao podre�en zahtjevima doma.

Neravnoteža se može pojaviti i zbog nezaposlenosti. “Prelijevanje” se javlja kada postoji

zna�ajno nametanje jedne sfere u drugu. To �e �esto, ali ne uvijek, dovesti do percipirane

interferencije ili konflikta. Treba napomenuti da se objektivni i subjektivni pokazatelji ne�e

uvijek poklapati.

Europski zakon definira 48 radnih sati tjedno kao prikladan maksimum radnog

vremena. Pregled literature o satima rada i zdravlju (Sparks, Cooper, Fried, Shirom, 1997)

ukazuje na to da, kada ljudi rade više od 48 sati, zdravlje i u�inak na poslu se po�inju

pogoršavati. Iz toga proizlazi objektivna definicija ravnoteže prema kojoj �e oni koji rade

više od 48 sati tjedno imati lošiju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Ne za�u�uje da

mnogi W/O psiholozi i drugi istraživa�i kombiniraju subjektivne i objektivne mjere

ravnoteže.

U praksi je lakše definirati ravnotežu kada je nema ili je narušena. Naime, ljudi su

subjektivno svjesniji svoga stanja kada percipiraju postojanje neravnoteže. Zbog toga se u

prou�avanju ravnoteže privatnog i poslovnog života �esto koriste mjere konflikta i

interferencije posla i obitelji. Konflikt poslovnog i obiteljskog života je vrsta konflikta me�u

ulogama u kojem su zahtjevi uloge iz jedne domene (posla ili obitelji) inkompatibilni sa

zahtjevima uloge iz druge domene (obitelji ili posla) (Greenhaus i Beutell, 1985; Wolfe,

5

Quin, Snoek, Rosenthal, 1964; prema Oulad Daoud 2003). Prema Kahnu i suradnicima

(1964, prema Oulad Daoud, 2003), uloge su rezultat o�ekivanja drugih o odgovaraju�em

ponašanju u odre�enoj situaciji. Konflikt uloga je opisan kao psihološka tenzija izazvana

zahtjevima uloga koji su u konfliktu. Prema teoriji uloga, konflikt se javlja kada pojedinac

ima više uloga koje su me�usobno inkompatibilne (Katz i Kahn, 1978; prema Oulad

Daoud, 2003). Kumulativni zahtjevi višestrukih uloga mogu rezultirati dvjema vrstama

poteško�a: preoptere�enjem i interferencijom. Preoptere�enje se javlja kada su ukupni

vremenski i energetski zahtjevi preveliki za adekvatno izvršavanje zahtjeva uloge.

Interferencija se javlja zbog toga što se mnoge poslovne i obiteljske aktivnosti trebaju

izvršiti u isto vrijeme na razli�itim fizi�kim lokacijama.

Za ve�inu žena i muškaraca, poslovna organizacija i obitelj su dvije centralne

institucije u životu (Mortimer, Lorence, Kumka, 1986). Sve ve�i broj, kako popularnih tako

i akademskih izdanja, pridaje važnost ravnoteži te nudi savjete kako ju zadržati (npr. Brune,

2000; Caproni, 1997; Kofodimodos, 1993; Stokes, 1996; prema Šverko, Arambaši�,

Galeši�, 2002). Zapravo, ravnoteža privatnog i poslovnog života je postala “vru�a” tema u

razvijenim industrijskim društvima. Za to se navode naj�eš�e tri razloga. Prvi su promjene

u tehnologiji koje od zaposlenika traže stalno ubrzanje i u�enje kako bi uspješno

procesuirali veliku koli�inu informacija. Današnja radna mjesta opremljena su modernom

tehnologijom te se �esto javlja strah od otkaza zbog nedovoljno usvojenih tehnoloških

vještina. Tako�er, zahtjevi na poslu postaju sve ve�i, pa mnogi zaposlenici imaju manje

kvalitetan privatni život i manje su zadovoljni poslom. Sve to pove�ava optere�enje

poslom, razinu stresa, i posljedi�no, interferira sa zadržavanjem ravnoteže. Zato zaposlenici

sve �eš�e traže “zlatnu” sredinu izme�u posla i privatnog života. Drugi razlog su promjene

u vrijednostima. Kao što Ingelhart (1990, 2000; prema Šverko i sur., 2002) navodi,

“pojedinci u razvijenim industrijskim društvima pokazuju sistematsku promjenu u

vrijednosnim prioritetima: od vrijednosti koje naglašavaju materijalne ciljeve (hrana,

sigurnost i sl.) prema tzv. postmaterijalisti�kim ili postmodernim vrijednostima koje

naglašavaju samoaktualizaciju i kvalitetu života”. U SAD-u, tzv. generaciji X (ro�eni

nakon 1965. godine) posao više ne predstavlja bezuvjetno najvažniju stvar u životu.

Umjesto toga, zaposlenici te generacije su u stalnoj potrazi za što boljom ravnotežom posla

6

i privatnog života (Hays, 1999; prema Šverko i sur., 2002). Tre�i je faktor promjena u

demografskim trendovima. U zapadnom industrijskom svijetu je više nego ikada prije

zastupljena proporcija žena iz svih društvenih klasa sa pla�enim zaposlenjem. U SAD-u je

stopa sudjelovanja žena u sektoru zaposlenika pove�ana sa 40.3% 1966. godine na 59.8%

1988. godine (Zavod za statistiku rada, 1999). Kao posljedica pove�anja broja zaposlenih

žena, sve je ve�i broj zaposlenih majki i obitelji sa dvoje zaposlenih.

Pitanje koje se postavlja je koliko su ta tri faktora relevantna kod zemalja u razvoju

kao što je Hrvatska? Iako su tehnološke promjene globalni proces, one nešto zaostaju u

tranzicijskim zemljama zbog slabije ekonomske razvijenosti. Drugi faktor, pomak prema

“postmodernisti�kim” vrijednostima, nije prisutan u zemljama u tranziciji. Zapravo, �ini se

da je trend vrijednosti u postkomunisti�kim zemljama upravo suprotan od onog što se

primje�uje u razvijenim društvima. Naglašavaju se materijalni ciljevi, društvena sigurnost i

vertikalni mobilitet. Samo tre�i faktor, promjene u demografskim trendovima, pokazao se

relevantan u zemljama u razvoju. U Hrvatskoj, prema Zavodu za statistiku, postotak žena

me�u zaposlenima rastao je od 28% u ranim ´50-ima do 46% u kasnim ´90-ima. Za

usporedbu, podatak za Europsku Uniju govori o 42% 1996. godine (Paoli, 1997; prema

Šverko i sur., 2002). Promjene u strukturi radne snage pra�ene su promjenama u

vrijednostima, �ime je sve više naglašena želja za ravnotežom privatnog i poslovnog života

(Hall, 1986; prema Zedeck i Mosier, 1990).

Zedeck i Mosier (1990) isti�u da se tipi�no javljaju pet glavnih modela koji

objašnjavaju povezanost posla i života izvan posla. Glavna hipoteza segmentacijskog

modela je da su posao i život izvan posla dva razli�ita, relativno odvojena podru�ja života i

nemaju utjecaj jedno na drugo. �ini se da je to više teoretska mogu�nost nego model s

empirijskom podrškom. Poslovni i obiteljski kontekst su, prema modelu, odvojeni, a

pojedinac može uspješno funkcionirati u jednom, bez utjecaja na drugi kontekst (Evans i

Bartolome, 1984; Payton-Miyazaki i Brayfield, 1976; Piotrkowski, 1978; prema Zedeck i

Mosier, 1990). Te dvije sfere egzistiraju jedna uz drugu, i što se ti�e svih prakti�nih pitanja,

razdvojene su jedna od druge. Razdvajanje u vremenu, mjestu i funkciji omogu�ava

pojedincu da razli�ite sfere života ne dolaze me�usobno u nikakav kontakt. Obitelj se

smatra okruženjem ispunjeno afektom, intimnoš�u i zna�ajnim vezama s drugima, dok u

7

svijetu posla vladaju impersonalni, kompetitivni i instrumentalni odnosi (Piotrkowski,

1978; prema Zedeck i Mosier, 1990 ). Prema modelu prelijevanja, jedno podru�je može

utjecati na drugo bilo u pozitivnom ili negativnom smjeru. Postoji sli�nost izme�u onoga

što se dešava u radnoj okolini i u obitelji (Staines i O´Connor, 1980; prema Zedeck i

Mosier, 1990). Pretpostavka je da �e iskustva na poslu utjecati na pojedinca i izvan posla

(Champoux, 1978; prema Zedeck i Mosier, 1990). Tako�er se pretpostavlja da �e stavovi

na poslu biti preuzeti i preneseni na obiteljski ambijent (Kando i Summers, 1971; prema

Zedeck i Mosier, 1990) ili da stavovi na poslu utje�u na temeljnu orijentaciju prema sebi,

drugima i djeci (Mortimer, Lorence, Kumka, 1986; prema Zedeck i Mosier, 1990). Svaka

okolina stvara sli�nu strukturu u drugoj okolini (Parker, 1967; prema Zedeck i Mosier,

1990). Drugim rije�ima, ne postoje jasne granice u ponašanju pojedinca. Mnogo je

istraživanja koja podržavaju ovaj model, ali ipak je on preop�enit, pa je od male vrijednosti.

Zbog toga je potrebno detaljnije objasniti prirodu, uzroke i posljedice “prelijevanja”. Tre�i

je kompenzacijski model, prema kojem je, ono što nedostaje u jednom podru�ju, u

terminima zahtjeva ili zadovoljstava, mogu�e nadoknaditi u drugom podru�ju. Tako posao

može biti rutinski i nezahtjevan, ali to se kompenzira glavnom ulogom u aktivnostima

lokalne zajednice izvan posla. Dakle, postoji obrnuta veza izme�u posla i obiteljskog

života, pa su posao i obitelj recipro�ni (Staines i O´Connor, 1980; prema Zedeck i Mosier,

1990). Pojedinci razli�ito ulažu u ta dva okruženja (Champoux, 1978; prema Zedeck i

Mosier, 1990) i nadokna�uju u jednom ono što im nedostaje u drugom podru�ju (Evans i

Bartolome, 1984; prema Zedeck i Mosier, 1990). �etvrti je instrumentalni model, prema

kojem aktivnosti u jednoj sferi olakšavaju uspjeh u drugoj sferi. Tradicionalni je primjer

radnik koji �e u�initi sve za ve�u zaradu, �ak i pod cijenu prihva�anja rutinskog posla i

prekovremenog rada kako bi kupio stan ili auto za svoju obitelj. Zna�i, jedna okolina je

samo sredstvo za postizanje ciljeva u drugoj okolini. Tako ishodi na poslu mogu voditi do

dobrog obiteljskog života i predstavljati sredstva za uživanje u životu (Evans i Bartolome,

1984; prema Zedeck i Mosier, 1990). Posljednji je model konflikta, prema kojem se uz

visoke razine zahtjeva u razli�itim sferama života javljaju konflikti, a mogu�e i zna�ajno

preoptere�enje pojedinca. Model postulira da zadovoljstvo ili uspjeh u jednom podru�ju

zahtjeva žrtvovanje u drugom podru�ju. Dvije okoline su inkompatibilne jer postavljaju

8

razli�ite norme i zahtjeve na pojedinca (Evans i Bartolome, 1984, Payton-Miyazaki i

Brayfield, 1976; prema Zedeck i Mosier, 1990; Greenhaus i Buetell, 1985; prema Oulad

Daoud, 2003). Konflikt me�u ulogama (poslovnim i obiteljskim) i njegove veze sa stresom

istraživalo je više autora u kontekstu obiteljskih i organizacijskih veza (Baruch i Barnett,

1986; Burke, 1986; Burke i Bradshaw, 1981; prema Zedeck i Mosier, 1990). Nedavno se

interes usmjerio posebno na model konflikta, pogotovo u prou�avanju obitelji “sa dvije

karijere” odnosno situaciju kada su oba partnera zaposlena, iako se i dalje široko objavljuju

istraživanja unutar kompenzacijskog i modela prelijevanja.

Jedan noviji pristup predstavljen je kroz teoriju granica (Clark, 2000). Glavna

postavka te teorije je da ljudi svakodnevno prelaze granice na putu izme�u posla i doma.

Time se otvara široko podru�je za istraživanje prirode granica, njihove propusnosti, lako�e

s kojom ih se prelazi ili pomi�e. Javljaju se zanimljiva pitanja postojanja granica za one

koji rade kod ku�e, bilo u tradicionalnom smislu (seosko gospodarstvo, obrt ili restoran) ili

u suvremenom smislu korištenja novih tehnologija za obavljanje posla od ku�e. Postavlja se

pitanje da li su granice poželjne, i ako jesu, pod kojim uvjetima.

Preduvjet za postizanje ravnoteže u životu je dovoljno vremena za angažiranje na

poslu i u aktivnostima izvan posla. Prema modelu napora i oporavka (Meijman i Mulder,

1998; prema Šverko i sur., 2002), produženo vrijeme koje se provodi na aktivnostima

vezanim uz posao, a nakon toga u izvršavanju zadataka u ku�anstvu, zahtjeva produljeno

ulaganje napora i smanjeno potencijalno vrijeme za odmor i oporavak. Pri tom se akumulira

umor i raste vjerojatnost javljanja razli�itih problema sa zdravljem. Optere�enje na poslu

odnosi se na pritiske i zahtjeve posla, koji se odražavaju u dužem radnom vremenu,

iscrpljenosti i sve �eš�em radu nave�er i vikendom. Ostaje sve manje prostora za

“kvalitetno” vrijeme s obitelji što može utjecati na razinu stresa i dobrobit na indirektan

na�in, kroz generiranje interferencije ili konflikta me�u ulogama. To se doga�a kada

pojedinci imaju više uloga (npr. majka i zaposlenica) koje su me�usobno inkompatibilne u

nekom smislu. Op�i modeli stresa na poslu (Greenhaus i Parasuraman, 1986; prema Šverko

i sur., 2002) kao i modeli interferencije posla i obitelji (Frone, Russel, Cooper, 1992)

ukazuju da je iskustvo interferencije posla i obitelji potencijalni stresor koji može utjecati

na dobrobit pojedinca.

9

Neke studije su pokazale da je veza izme�u posla i obitelji dvosmjerna: dakle, posao

može interferirati s obitelji, a obitelj može interferirati sa poslom (Gutek, Searle, Klepa,

1991). Posao interferira s obitelji kada zahtjevi iz domene posla ometaju obiteljski život,

dok interferencija obitelji sa poslom implicira da obiteljski život ometa izvršavanje

zadataka na poslu. Razdvajanje ova dva oblika konflikta posla i obitelji ima konceptualnu i

empirijsku podršku (Greenhaus i Beutell, 1985; prema Oulad Daoud, 2003). Dimenzije

smjera djelovanja interferencije identificirane su kao razli�iti, recipro�ni konstrukti koji

imaju nezavisne antecedente i ishode (Frone i sur., 1992; Frone, Yardley, Markel, 1997;

prema Šverko i sur., 2002). Nekoliko je istraživanja pokazalo da je konflikt posla s obitelji

primarno uzrokovan stresorima i karakteristikama posla te da predvi�a afektivne i

bihevioralne ishode unutar obitelji, dok je konflikt obitelji sa poslom uzrokovan stresorima

i karakteristikama obiteljskog života te predvi�a ishode vezane uz posao (Frone i

sur.,1997).

Godišnji upitnik iz 1998. i 2000. godine primjenjen na slu�ajnom uzorku od 1000

ispitanika u radnoj populaciji Velike Britanije ispitivao je da li ljudi misle da su postigli

pravu ravnotežu privatnog i poslovnog života (Guest, Conway, 2000). Ustanovljeno je da

me�u onima koji su izjavili da nemaju pravu ravnotežu, 9 od 10 smatra da je posao taj koji

dominira. Kao što je i o�ekivano, postoji snažna korelacija izme�u dužeg radnog vremena i

neravnoteže privatnog i poslovnog života. Detaljnija analiza rezultata upitnika iz 2000.

godine pokazuje da 13% ispitanika izjavljuje kako im zahtjevi na poslu �esto otežavaju

izvršavanje važnih obaveza u domu i drugim aktivnostima izvan posla. Ostali ispitanici

odgovaraju de se to dešavalo “ne tako �esto” (31%) ili “nikada” (30%). Op�enito, studije

pokazuju umjerenu korelaciju izme�u sati provedenih na poslu i percepcije neravnoteže.

Mnogo je istraživanja krenulo od interferencije ili konflikta izme�u privatnog i

poslovnog života, sa posebnim zanimanjem za žene na zahtjevnim poslovnim pozicijama ili

na obitelji “sa dvije karijere”. Pove�ana proporcija žena na tržištu rada posljedica je

njihovog sve boljeg obrazovanja, želje za osobnim ispunjenjem, ekonomske nužnosti,

velikim troškovima života i visoke stope razvoda (Parasuraman i Greenhaus, 1986). Iako je

unutar populacije zaposlenih danas sve ve�a proporcija žena, ve�ina organizacija, zajednica

i društvenih ustanova još uvijek se vodi tradicionalnim modelom koji se sastoji od oca koji

10

radi i majke koja ostaje kod ku�e (Moen i Yu, 2000; prema Oulad Daoud, 2003). Takve

okolnosti stvaraju potencijal za konflikt i stres s obzirom da se ve�ina zaposlenih parova

mora boriti sa zahtjevima održavanja ravnoteže pla�enog posla i odgovornosti obiteljskog

života. Istraživanja o tome kako se muškarci i žene nose sa konfliktom posla i obiteljskog

života fokusirala su se ve�inom na žene zbog još jednog razloga, a to su strategije koje

obitelji naj�eš�e koriste za rješavanje tog konflikta. Naime, kao što tvrde Moen i Yu (2000;

prema Oulad Daoud, 2003), to pitanje gotovo je isklju�ivo “ženski problem”, jer u

obiteljima sa dvoje zaposlenih, žene su one koje prihva�aju niži status na poslu ili posao sa

manje izvjesnim napredovanjem. Nadalje, žene su te koje �eš�e prelaze sa punog radnog

vremena na skra�eno, manje su spremne na promjenu mjesta stanovanja zbog posla te u

prosjeku rade manje sati nego muškarci.

Determinante ravnoteže privatnog i poslovnog života su smještene u kontekst posla

i doma. Zahtjevi posla mogu biti ili preniski ili previsoki. Dugi sati provedeni na poslu ili u

aktivnostima vezanima za posao, poslovna putovanja, rad nave�er, rad u smjenama, rad

vikendom i sli�no, odnose se na visoko zahtjevne poslove. Organizacijska kultura može

podržavati ravnotežu kroz prikladnu politiku i praksu kao što su povremeni slobodni dani i

fleksibilno radno vrijeme ili ju može strogo ograni�avati. Tako poslovna politika i praksa

mogu zahtjevati i o�ekivati dugo i nepravilno radno vrijeme i biti netolerantne prema

uzimanju slobodnih dana zbog hitnih potreba vezanih uz obitelj. Zbog novonastale situacije

na tržištu rada, kao što su zaposleni parovi i zaposlene majke sa malom djecom, mnoge

organizacije uvidjele su nužnost uvo�enja promjena te implementirale programe i mjere

koje bi trebale odgovoriti na potrebe zaposlenika. Strategije regrutiranja i zadržavanja

zaposlenika trebale bi predstavljati adekvatan odgovor na potrebu za ravnotežom privatnog

i poslovnog života. To pitanje nije samo stvar društvene svijesti. Radi se i o strategiji

poboljšanja imidža organizacije kojom �e ona lakše privu�i ili zadržati najbolje

zaposlenike. Postojanje takvih mjera u odre�enoj organizaciji može biti odlu�uju�i faktor

kod prihva�anja poslovne ponude. Te intervencije naj�eš�e uklju�uju fleksibilno radno

vrijeme i mjesto, slobodno vrijeme za skrb oko djece, porodiljni i drugi dopusti. Allen

(2001; prema Oulad Daoud, 2003) tvrdi da takve mjere pružaju organizacijama

kompetitivnu prednost, podižu društveni moral svojih zaposlenika te omogu�uju lakše

11

privla�enje i zadržavanje privržene radne snage. Kod zaposlenika te mjere omogu�uju lakše

koordiniranje i “igranje” višestrukih životnih uloga. Neka od prava i mogu�nosti koje

organizacije u Hrvatskoj nude svojim zaposlenicima odnose se na pla�eni porodiljni dopust

(1 godinu), rodiljni dopust uz zadržavanje istog radnog mjesta (do 3 godine), osloba�anje

trudnica od no�nog rada, djelomi�no subvencionirani dje�ji vrti�i od strane vlade, pogodna

zdravstvena zaštita i slobodno vrijeme za skrb o bolesnoj djeci. Prema tome, �ini se da

zakoni u Hrvatskoj podržavaju ravnotežu privatnog i poslovnog života. No, u stvarnosti

mnogo toga ovisi o lokalnom kontekstu i posebno o prevladavaju�oj organizacijskoj kulturi

(Starrels, 1992; prema Šverko i sur., 2002). Šverko i suradnici (2002) su ispitali

organizacijsku politiku i prakse u nekoliko hrvatskih poduze�a te su našli da nijedno nema

posebne programe ili mjere povezane sa ravnotežom privatnog i poslovnog života. Time je

potvr�eno da, u atmosferi ekonomskog preživljavanja i visoke nezaposlenosti, pitanje

ravnoteže privatnog i poslovnog života nije prioritetno. Manjak organizacijskih mjera koje

bi olakšale postizanje ravnoteže ne zna�i da ona ne predstavlja problem zaposlenicima.

Zapravo, postoje indikacije da se od današnjih zaposlenika, pogotovo onih u rastu�em

privatnom sektoru, traži da uz manje ljudskih resursa rade više. Sa stopom nezaposlenosti

od 18.7%, mnogi ljudi prihva�aju pretjerana optere�enja na poslu zbog straha od

otpuštanja.

Ve�ina istraživanja pretpostavlja da je konflikt prije svega uzrokovan zahtjevima

posla, ali sve se više pažnje pridaje posljedicama visokih zahtjeva života izvan posla.

Zahtjevi doma odnose se na obaveze i angažmane izvan posla. Oni mogu biti unutar

obitelji, u zajednici ili kroz izbor aktivnosti u slobodno vrijeme. Zahtjevi u obitelji, za

nekoga tko je mlad i bez partnera, mogu biti vrlo niski, dok za nekoga tko ima malu djecu

ili starije roditelje, mogu biti vrlo visoki. “Kultura u domu” odnosi se na o�ekivanja koja

imaju drugi iz obiteljskog okruženja o obvezama i angažmanima �lanova obitelji. To može

uklju�ivati raspodjelu obiteljskih obveza, kao što su briga o djeci, briga o starijim ro�acima

ili kuhanje. Mnogo je istraživa�ke literature o obiteljima “sa dvije karijere”. Obitelji kod

kojih su oba �lana para zaposleni zapravo moraju održavati ravnotežu izme�u 3 posla: dva

posla na tržištu rada i jedog nepla�enog posla u doma�instvu (Piotrkowski i Repetti, 1984;

prema Zedeck i Mosier, 1990). Mnoga su istraživanja pokazala da zaposlene žene provode

12

mnogo više vremena nego zaposleni muškarci u obavljanju obiteljskih i ku�anskih zadataka

(Hochschild i Machung, 1989; Piotrkowski, Rapaport, Rapaport, 1987; Pleck, 1977; prema

Šverko i sur., 2002.; Rexroat, Shehan, 1987; Voydanoff; 1988). U obiteljima gdje su oba

partnera zaposlena, žena koja obavlja više obiteljskih aktivnosti doživljava ve�i konflikt

posla i obitelji (Wiersma i van den Berg, 1991). Mnogo je studija koje su pokazale da

podrška partnera može biti medijator veze ili smanjivati konflikt uloga (Holahan i Gilbert,

1979) i stres (Burke i Weir, 1977, 1982) kod zaposlenih žena. Arnott (1972) je utvrdio da

su stav i podrška partnera krucijalni faktori u odre�ivanju da li �e zaposlenje žene imati

negativne posljedice na obiteljski sustav. Drugi su istraživa�i ispitivali u kakvom je odnosu

raspodjela zadataka u doma�instvu me�u bra�nim partnerima i smanjivanje stresa. Stryker i

Macke (1978) su, pregledom literature o ženama i poslu, zaklju�ili da je koli�ina i korist

takve vrste pomo�i nezna�ajna. Treba, ipak, napomenuti da ta istraživanja datiraju iz 1970-

ih i ´80-ih godina. Zanimljivo bi bilo ispitati kolika je koli�ina i korist takve pomo�i danas

kako bismo dobili uvid je li došlo do kakvih promjena u spolnim ulogama. Dodatan dokaz

za ulogu supruga kao medijatora stresa kod žena na�en je u literaturi o socijalnoj podršci,

pri �emu je podržavaju�a socijalna mreža bila povezana sa nižim razinama stresa (Cobb,

1976; McCubbin, Cauble, Comeau, Patterson, Needle, 1980). Drugi istraživa�i našli su da

je obiteljska podrška zna�ajno povezana sa ravnotežom posla i privatnog života (Kalensky,

2004). Oba aspekta obiteljske podrške, emocionalna i instrumentalna, bili su klju�ni

elementi u odre�ivanju ravnoteže privatnog i poslovnog života. Emocionalna obiteljska

podrška mjeri ona ponašanja ili stavove �lanova obitelji koji zaposlenike ohrabruju,

iskazuju razumijevanje, pažnju, poštivanje te pružaju pomo� pri rješavanju problema.

Instrumentalna obiteljska podrška mjeri ona ponašanja i stavove obitelji koji imaju za cilj

olakšavanje svakodnevnih obiteljskih aktivnosti u doma�instvu. Zbog toga je sve

popularniji pristup ispitati uloge partnera u ku�anstvu da se ustanovi da li “novi muškarac”

doprinosi nizu ku�anskih poslova (svi podaci pokazuju da ne) ili žene još uvijek do�u doma

na “drugu smjenu” (Hochschild i Machung, 1989).

13

CILJ

Ispitati kakva je ravnoteža privatnog i poslovnog života zaposlenih majki te u kakvom je

ona odnosu sa odre�enim karakteristikama obiteljskog i poslovnog konteksta

PROBLEMI

1. Utvrditi percipiranu razinu interferencije privatnog i poslovnog života zaposlenih majki

te ispitati da li postoje razlike u intenzitetu interferencije posla s obitelji i interferencije

obitelji sa poslom.

2. Ispitati koje varijable (organizacijske karakteristike, instrumentalna podrška partnera,

demografske karakteristike) najbolje objašnjavaju interferenciju obitelji sa poslom, a

koje su najbolji prediktori za interferenciju posla s obitelji.

HIPOTEZE

1. Posao �e �eš�e interferirati sa obiteljskim životom nego što �e obiteljski život

interferirati sa poslom.

2. Interferenciju obitelji sa poslom najbolje �e predvi�ati varijable vezane za obiteljski

kontekst (npr. pomo� partnera), a interferenciju posla s obitelji najbolje �e predvi�ati

varijable vezane za poslovni kontekst ( npr. povoljne karakteristike radne okoline).

METODOLOGIJA

UZORAK

U istraživanju je sudjelovalo 180 zaposlenih majki, kontaktiranih u dje�jem vrti�u

koje poha�a njihovo dijete (4 dje�ja vrti�a na podru�ju op�ine Maksimir). Dakle, radi se o

prigodnom uzorku. Postotak vra�enih ispunjenih upitnika je 36% (N podijeljenih upitnika =

500). Taj postotak bio je o�ekivan s obzirom na na�in distribucije upitnika. Naime, upitnike

su djelile odgojiteljice u vrti�ima. Upoznavanjem odgojiteljica sa svrhom i tematikom

istraživanja pokušalo se umanjiti negativni utjecaj korištenja “posrednika” pri prikupljanju

podataka. No, njihovo daljnje zalaganje i motivacija nisu bili pod našom kontrolom.

Tako�er treba napomenuti da je rok za predaju ispunjenih upitnika bio samo tjedan dana, a

14

nije korištena nikakva strategija podsje�anja. Neke ispitanice su možda zaboravile na rok,

a neke možda nisu stigle ispuniti upitnike, pa ih nakon roka od tjedan dana nisu ni donosile

u vrti�, iako su kutije za upitnike tamo stajale dva tjedna.

Ispitanice, koje u prosjeku imaju 34 godine, majke su jednog ili više djeteta (41.2%

ispitanica ima jedno dijete, 46.3% ima dvoje djece, 11.9% ima troje djece, a 0.6% �etvero),

pri �emu je prosje�na dob najmla�eg djeteta 3 godine i 7 mjeseci. Od toga su najmla�a

djeca u obitelji ve�inom vrti�ke dobi, �ak njih 96.6%, što je i logi�no s obzirom da je

ve�ina ispitanica kontaktirana u prostorijama vrti�a. Samo je 8 ispitanica kontaktirano

unutar njihove radne organizacije. Ve�ina ispitanica ima završen fakultet (54.8%) ili još

viši stupanj obrazovanja (10.2%), dok njih 34.4% ima srednju stru�nu spremu. Samo 0.6%

ispitanica ima završenu osnovnu školu ili manje. Sve ispitanice žive u zajednici sa

partnerom, njih 92.1% u braku, a 7.9% u izvanbra�noj zajednici. Jedan od kriterija za

sudjelovanje u istraživanju bio je da su ispitanice zaposlene. Ve�ina ispitanica (76.3%)

opisuje svoj status kao zaposlenik. 11.9% je na rukovoditeljskim pozicijama, ostalo su

poduzetnice (3.4%), ispitanice sa samostalnom profesijom (5.5%) i obrtnice (2.8%).

Tre�ina ispitanica (32.8%) prima netto mjese�nu pla�u manju od 4000 kn, 41.2% ispitanica

od 4001-6000 kn, a oko �etvrtine (25.9%) pla�u ve�u od 6001 kn. Više od polovice

ispitanica (57.1%) zara�uje manje od partnera, 26% podjednako kao partner, a 16.9 %

zara�uje više od partnera. Ve�ina ispitanica (93.2%) radi puno radno vrijeme, 4.5% pola

radnog vremena, a 2.3% je tek povremeno zaposleno. Partneri ispitanica su, tako�er,

ve�inom (92.1%) zaposleni puno radno vrijeme, njih 1.1% radi pola radnog vremena, 3.4%

rade samo povremeno, a 3.4% je trenuta�no nezaposleno.

MJERNI INSTRUMENTI

Kriterijske varijable

1) Interferencija posla s obitelji mjerena je skalom od 7 �estica koje ispituju

percipiranu u�estalost kojom posao dolazi u konflikt sa obiteljskim životom. �estice su

preuzete i prilago�ene iz nekoliko ve� objavljivanih skala (Frone i sur., 1992; Gutek,

Searle, Klepa, 1991; prema Šverko i sur., 2002). Primjer �estica je “Moj posao ometa moje

obveze kod ku�e, kao što su skrb o djeci i drugim �lanovima obitelji, ku�anski poslovi,

15

kupovina, itd.; Nedostaje mi energije za obitelj i prijatelje zbog brojnih obveza na poslu”.

Koeficijent unutarnje konzistencije u Šverkovom istraživanju bio je .90 (2002), dok je u

ovom istraživanju .73.

2) Interferencija obitelji sa poslom mjerena je analognom skalom od 7 �estica koje

ispituju koliko �esto obveze u obitelji dolaze u konflikt sa aktivnostima vezanim za posao.

Primjer �estica je “Osje�am umor na poslu zbog svega onoga što sam morala obaviti kod

ku�e; Smanjen mi je u�inak na poslu zbog toga što se iscrpim u privatnom životu”.

Koeficijent unutarnje konzistencije u istraživanju Šverka i suradnika bio je .81. (2002), dok

je u ovom istraživanju .79.

Zadatak ispitanika je da na skali Likertovog tipa od 1 do 4 ozna�i kojom �estinom

percipiraju da njihov posao negativno utje�e na obiteljski život i obrnuto, pri �emu 1 zna�i

“gotovo nikad”, a 4 “gotovo svakog dana”. Ukupni rezultat ne obje skale interferencije

dobiven je kao aritmeti�ka sredina �estine percipirane interferencije. Dakle, totalni raspon

rezultata na obje skale interferencije kre�e se od 1 do 4. Pri tome, ve�i rezultat zna�i �eš�u

interferenciju posla i obitelji.

Prediktorske varijable

3) Karakteristike radne okoline skala je koja ispituje fleksibilnost i zahtjeve na poslu.

a) 6 �estica koje ispituju fleksibilnost preuzete su i prilago�ene iz istraživanja Oulad

Daoud (2003), a odnose se na “klizno radno vrijeme, mogu�nost prelaska sa punog

radnog vremena na skra�eno radno vrijeme i obrnuto, mogu�nost da odre�ene

poslove obavite iz vlastitog doma, pla�eno slobodno vrijeme potrebno za brigu o

djeci, porodiljni dopust, mogu�nost izostajanja sa posla radi hitnih i/ili važnih

osobnih ili obiteljskih situacija”. Ispitanice su zaokružile “0” ako odre�ena mjera

fleksibilnosti nije dostupna u njihovoj organizaciji, dok “1” ukazuje na dostupnost

mjere. Ukupan raspon subskale fleksibilnosti kre�e se od 0 do 6. Pretpostavka je da

�e ve�i broj dostupnih mjera fleksibilnosti u organizaciji pružati povoljniju situaciju

za održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života.

b) Sljede�ih 5 �estica konstruirano je u svrhu ispitivanja zahtjeva na poslu: “rad u

smjenama, rad vikendom, rad nave�er, �esta poslovna putovanja, “odnošenje” posla

16

ku�i”. Zadatak ispitanica je da na isti na�in kao prije (0=ne, 1=da) ozna�e koji se

zahtjevi odnose na njihov posao. Kod ispitanica �iji su poslovi zahtjevniji u ovom

smislu o�ekuje se ve�a interferencija posla s obitelji. Ukupan raspon subskale

zahtjeva na poslu je od 0 do 5.

Iz ta dva niza �estica konstruiran je kompozitni rezultat, pri �emu su vrijednosti za zahtjeve

posla obrnuto bodovane (0=da, 1=ne). Totalni raspon kre�e se od 0 do 11. Dakle, što je

ve�a vrijednost tog kompozitnog rezultata karakteristika posla (više dostupnih mjera

fleksibilnosti i manji zahtjevi na poslu), o�ekuje se manja interferencija posla sa obiteljskim

životom.

4) Jedna �estica ispituje “prosje�no dnevno radno vrijeme, uklju�uju�i i dodatni

posao koji se ne stigne obaviti za radnog vremena”. Zatim se od ispitanica traži da napišu

koliko je prekovremenih sati u prosjeku dnevno pla�eno, a koliko nepla�eno.

5) Raspodjela obiteljskih obveza je skala koja ispituje u kojoj mjeri su ispitanica i

njezin partner odgovorni za izvršavanje specifi�nih zadataka u ku�anstvu i brigu oko djece.

U tu svrhu konstruirano je 20 �estica. Primjeri �estica za ku�anske poslove su “kupovina

namirnica za ku�u, pranje posu�a”, a za brigu oko djece “vo�enje djeteta lije�niku, igra s

djecom”. Zadatak ispitanica je bio da na skali Likertovog tipa od 1 do 4 ozna�i koliko �esto

njezin partner, a koliko ona sama, obavlja odre�ene aktivnosti, pri �emu 1 zna�i “nikada”, a

4 “uvijek”. U uputi je objašnjeno da �e, u slu�aju da je ispitanica samohrana majka, dio

skale koji se odnosi na aktivnosti partnera, ona rješavati za osobu koja joj u životu najviše

pomaže (rodbina, prijatelji i sl.). Koeficijenti unutarnje konzistencije za skalu koja ispituje

�estinu aktivnosti koje obavlja partner je .88, a za ispitanice .85. O�ekivalo se da �e se

unutar skale javiti dva faktora: ku�anski poslovi i briga o djeci, no s obzirom da faktorska

analiza nije dala lako interpretabilne faktore, a koeficijenti unutarnje konzistencije su

relativno visoki, ona �e se tretirati kao da ispituje jedan faktor sudjelovanje u obiteljskim

obvezama. Rezultat na ovoj skali dobiven je kao aritmeti�ka sredina vrijednosti kojom je

ozna�ena u�estalost bavljenja odre�enim aktivnostima, pri �emu takav pokazatelj postoji

posebno za partnera, a posebno za ispitanicu. Totalni raspon bodova kre�e se od 1 do 4.

6) Socio-ekonomske varijable na kraju upitnika ispituju dob, stupanj obrazovanja

(1=osnovna škola i manje, 2=srednja stru�na škola, 3=srednja škola, 4=fakultet i viša škola,

17

5=poslijediplomsko usavršavanje), broj djece ispod 18 godina koja žive u zajedni�kom

ku�anstvu, dob najmla�eg djeteta, bra�ni status ispitanica (1=neudata, 2=izvanbra�na

zajednica, 3=udata, 4=udovica, 5=rastavljena). Zatim slijedi pitanje da li im netko drugi (i

tko), osim partnera, pomaže u ku�anstvu i brizi oko djece (0=ne, 1=da). Zatim slijede opisi

kategorije posla (1=rukovoditelj, 2=zaposlenik, 3=poduzetnik, 4=samostalna profesija,

5=obrtnik, 6=drugo), prosje�ne mjese�ne netto pla�e (1=<2000 kn, 2=2001-4000 kn,

3=4001-6000kn, 4=6001-8000kn, 5=8001-10000kn, 6=>10000kn), radno vrijeme ispitanice

i partnera (1=puno radno vrijeme, 2=pola radnog vremena, 3=povremeno; te samo za

partnera: 4=nezaposlen) te relativna zarada u odnosu na partnera (1=više od partnera,

2=podjednako kao partner, 3=manje od partnera). Kod pitanja o radnom vremenu partnera i

relativne zarade ispitanice u odnosu na partnera, napomenuto je da ta pitanja ne ispunjavaju

samohrane majke.

POSTUPAK

Ispitanice su kontaktirane u dje�jem vrti�u koje poha�a njihovo dijete. U dogovoru

sa ravnateljem vrti�a i uz pomo� psihologa zaposlenog u vrti�u, podijeljeno je 20-ak

upitnika u svakoj vrti�koj grupi. Nakon upoznavanja sa svrhom i izgledom upitnika,

odgojiteljice su zamoljene na suradnju tako da podjele svakoj zaposlenoj majci poziv za

sudjelovanje u istraživanju u kojem je objašnjeno o �emu se radi. Navedeno je da se

istraživanje bavi ravnotežom privatnog i poslovnog života zaposlenih majki, da

ispunjavanje traje kratko (5-10 minuta) te da su odgovori anonimni. Ponu�ena je

mogu�nost kontaktiranja autorice istraživanja u slu�aju daljnjih pitanja ili nedoumica. Sve

zainteresirane majke dobile su od odgojiteljice upitnik, sa napomenom da ispunjene

upitnike trebaju vratiti u roku od tjedan dana u vrti�, u za to predvi�enu kutiju.

(8 upitnika nije podijeljeno na ovaj na�in nego su ga ispunile zainteresirane zaposlenice

unutar njihove radne organizacije). Od 500 podjeljenih upitnika, ukupno je vra�eno 180

ispunjenih upitnika. Od toga su 3 ispitanice bile samohrane majke, pa su njihovi rezultati

izuzeti iz daljnje obrade. Dakle, statisti�ke analize provedene su na rezultatima 177

ispitanica.

18

REZULTATI 1. Deskriptivna statistika i razlike me�u aritmeti�kim sredinama

Radi boljeg razumijevanja razine mjerenih konstrukata, u tablici 1 prikazane su

njihove aritmeti�ke sredine i standardne devijacije, a u tablici 2 procjene organizacijskih

karakteristika (fleksibilnosti i zahtjeva na poslu).

Tablica 1

Aritmeti�ke sredine i standardne devijacije varijabli

N M SD Prosje�no dnevno radno vrijeme 177 8.46 1.775 Pla�eni prekovremeni sati 12 2.08 1.240 Nepla�eni prekovremeni sati 62 2.02 1.261 Karakteristike posla (vidi a.) 177 6.74 1.892 Obiteljske obveze partnera (vidi b.) 177 2.23 0.483 Obiteljske obveze ispitanice(vidi b.) 177 3.24 0.409 Interferencija obitelji sa poslom (vidi c.) 177 1.72 0.504 Interferencija posla s obitelji (vidi c.) 177 1.95 0.815

a. 0= max. nepovoljne organizacijske karakteristike, 11=max. povoljne organizacijske karakteristike b. 1= nikada, 4=uvijek c. 1=gotovo nikad, 4= gotovo svakog dana

Tablica 2 Procjene organizacijskih karakteristika

DA (%) NE (%)

FLEKSIBILNOST Klizno radno vrijeme 26, 0 74, 0 Prelazak sa punog radnog vremena na skra�eno i obrnuto 20,9 79,1 Mogu�nost obavljanja posla od ku�e 28,2 71,8 Slobodno vrijeme za brigu o djeci 63,8 36,2 Porodiljni dopust 88,1 11,9 Izostajanje sa posla radi obiteljskih situacija 83,6 16,4

ZAHTJEVI NA POSLU Rad u smjenama 30,5 69,5 Rad vikendom 29,9 70,1 Rad nave�er 22,6 77,4 Poslovna putovanja 11,9 88,1 Odnošenje posla ku�i 41,8 58,2

Ispitivanjem karakteristika radne okoline (mjera fleksibilnosti i zahtjeva na poslu) u

prosjeku je dobiveno da je prisutno oko 7 (od mogu�ih 11) faktora na poslu koji povoljno

djeluju na uskla�ivanje posla i obiteljskog života.

19

Proveden je jednosmjeran t test za nezavisne uzorke kako bi se provjerilo da li se

razlikuju ispitanice koje rade prekovremene sate od onih koje ne rade prekovremeno u

doživljaju �estine interferencije posla s obiteljskim životom (Tablica 3). Na�eno je da one

ispitanice koje rade prekovremeno imaju statisti�ki zna�ajno �eš�e doživljaj da njihov

posao ometa privatan život (t=-4.36, df=175, p< .05). Pri tome nije bilo utjecaja rada

prekovremenih sati na doživljaj interferencije obiteljskog života s poslom.

Tablica 3

Razlike u doživljaju interferencije obitelji sa poslom i interferencije posla s obitelji ispitanica

koje rade odnosno ne rade prekovremeno prekovremeni sati N M SD t df p Interferencija obitelji sa poslom 0 (ne) 106 1.69 0.510 -1.17 175 .242 1 (da) 71 1.78 0.494 Interferencija posla s obitelji 0 (ne) 106 1.74 0.574 -4.36** 175 .000 1 (da) 71 2.26 1.006

** p< .01 1=gotovo nikad 2=povremeno 3=�esto 4=gotovo svakog dana

Detaljnija analiza aktivnosti partnera prikazana je u tablici 4. Ispitanice ocjenjuju da

se njihovi partneri u prosjeku tek povremeno, a one same �esto, bave ku�anskim poslovima

i brigom oko djece. Za provjeru zna�ajnosti razlike, proveden je t test za zavisne uzorke, pri

�emu je dobiveno da majke u ovom uzorku percipiraju da one statisti�ki zna�ajno �eš�e

obavljaju dužnosti u ku�anstvu i bave se djecom nego što to �ine njihovi partneri

(t=-19.33, df=176, p< .01).

Ispitanice ocjenjuju da su posao i obiteljski život tek povremeno u konfliktu.

Proveden je t test za zavisne uzorke kako bi se provjerilo da li postoji razlika u u�estalosti

kojom ove dvije sfere me�usobno dolaze u konflikt te je dobiveno da je interferencija

statisti�ki zna�ajno �eš�a iz sfere posla prema obiteljskom životu (t=-3.99, df=176, p< .01).

20

Tablica 4 Procjene u�estalosti bavljenja obiteljskim obvezama

partner ispitanica Aktivnosti

M SD M SD

vo�enje djeteta lije�niku 2.32 .912 3.42 .679

manji popravci u ku�anstvu 3.00 .971 1.86 .835

kupovina ro�endanskih poklona i �estitki 2.31 1.004 3.54 .715

vo�enje obiteljskih financija 2.66 1.097 2.92 1.025

igra s djecom 2.84 .799 3.22 .659

vo�enje djece u park, šetnju 2.55 .872 3.25 .711

uzimanje bolovanja zbog bolesti djece 1.47 .707 3.19 .985

higijena djeteta 2.27 .925 3.50 .632

kupovina namirnica za ku�u 2.68 .930 3.30 .727

priprema obroka 2.03 .839 3.48 .675

hranjenje djece 2.16 .716 3.27 .807

pranje rublja 1.31 .629 3.81 .568

gla�anje rublja 1.28 .610 3.60 .827

pranje posu�a 1.88 .785 3.38 .839

usisavanje 2.11 .926 3.23 .922

brisanje prašine 1.64 .848 3.44 .891

uspavljivanje djeteta 2.25 .889 3.20 .855

ustajanje no�u kada dijete pla�e 2.10 .978 3.42 .809

odnošenje sme�a 2.95 .925 2.50 .978

dovo�enje i odvo�enje djece u/iz vrti�a 2.76 .943 3.23 .757

Sudjelovanje u obiteljskim obvezama 2.23 .483 3.24 .409

1=nikada, 2=povremeno, 3=�esto, 4=uvijek

2. Interkorelacije

U tablici 5 u prilogu prikazane su korelacije me�u svim mjerenim varijablama.

Ispitanice sa dužim prosje�nim dnevnim radnim vremenom imaju u prosjeku ve�u

21

mjese�nu netto pla�u (r= .31), zara�uju više od od svojih partnera (r=- .30) te u ve�oj mjeri

doživljavaju ometanje obiteljskog života zbog posla (r= . 34).

Zna�ajne korelacije dobi ispitanica na�ene su sa varijablama stupnja obrazovanja

(r= .21), dobi najmla�eg djeteta (r= .31), prosje�ne mjese�ne netto pla�e (r= .20) i pomo�i

partnera u obiteljskim obvezama (r= - .19). Starije ispitanice bolje su obrazovane, primaju

ve�u pla�u, imaju stariju djecu te percipiraju da im partner manje pomaže u obiteljskim

obvezama.

Zna�ajna korelacija postoji izme�u stupnja obrazovanja i prosje�ne mjese�ne netto

pla�e (r= .54), sudjelovanja ispitanice u obiteljskim obvezama (r=- .30) te percipiranog

ometanja obiteljskog života zbog posla (r= .16). Naime, ispitanice koje su bolje

obrazovane, primaju ve�u pla�u, manje sudjeluju u aktivnostima u ku�anstvu i brizi oko

djece te �eš�e doživljavaju da njihov posao ometa obiteljski život.

Broj djece ispod 18 godina varijabla je koja je zna�ajno povezana sa dobi najmla�eg

djeteta (r=- .18), prosje�nom mjese�nom netto pla�om (r=- .15), zaradom majke u odnosu

na oca (r= .17) te interferencijom obitelji sa poslom (r= .21). Što je više djece u ku�anstvu,

to je niža dob najmla�eg djeteta. Ispitanice sa više djece primaju nižu pla�u, koja je �esto

manja nego prihod partnera. One, tako�er, izvještavaju da njihov obiteljski život �eš�e

ometa funkcioniranje na poslu.

Izme�u dobi najmla�eg djeteta i prosje�ne mjese�ne netto pla�e majke postoji

zna�ajna pozitivna korelacija (r= .18). Majke sa starijom djecom primaju bolju pla�u.

Prosje�na mjese�na netto pla�a majke zna�ajno korelira sa zaradom u odnosu na

partnera (r=- .32), sudjelovanjem majke u obiteljskim obvezama (r=- .32), interferencijom

posla s obitelji (r= .18) i ispomo�i u ku�anstvu (r= .18). Ispitanice sa boljim primanjima

�eš�e zara�uju više nego njihovi partneri, manje sudjeluju u obiteljskim obvezama, imaju

više ispomo�i od strane drugih osoba (osim partnera) u ku�anstvu te �eš�e doživljavaju da

njihov posao ometa obiteljski život.

Majke koje zara�uju više od svojih partnera �eš�e percipiraju da njihov posao ometa

funkcioniranje unutar obitelji (r=- .15)

Instrumentalna podrška partnera zna�ajno je povezana sa sudjelovanjem majke u

obiteljskim obvezama (r= -. 21) i interferencijom obitelji sa poslom (r= .27). Ispitanice �iji

22

partneri više sudjeluju u obiteljskim obvezama, manje same sudjeluju u tim aktivnostima te

rje�e doživljavaju ometanje posla zbog obitelji.

Sudjelovanje majke u obiteljskim obvezama u zna�ajnoj je korelaciji sa

interferencijom obitelji sa poslom (r= .16) i primanja pomo�i od drugih (r=- .19). Ispitanice

koje su više optere�ene obvezama u obitelji �eš�e doživljavaju da njihov obiteljski život

ometa poslovni te rje�e primaju neki oblik pomo�i u ku�anstvu (osim partnera).

Na�eno je da postoji statisti�ki zna�ajna povezanost izme�u interferencije posla s

obitelji i interferencije obitelji sa poslom (r= .45). Ispitanice koje percipiraju ometanje

obitelji zbog posla, �eš�e doživljavaju i ometanje posla zbog obitelji.

Na�ena je i zna�ajna korelacija izme�u karakteristika posla i interferencije posla s

obitelji (r=- . 21). Naime, ispitanice kod kojih su organizacijske karakteristike povoljnije za

obitelj, rje�e izvještavaju o ometanju obiteljskog života zbog posla.

3. Hijerarhijska regresijska analiza

Kako bi se utvrdili najbolji prediktori za dvije kriterijske varijable: interferenciju

obiteljskog života sa poslom te interferenciju posla s obiteljskim životom, provedene su

dvije hijerarhijske regresijske analize. Rezultati su prikazani u tablicama 6 i 7.

U prvom koraku u analizu su uvedene demografske varijable: dob, broj djece ispod

18 godina u ku�anstvu, dob najmla�eg djeteta, stupanj obrazovanja, prosje�na mjese�na

netto pla�a, zarada majke u odnosu na partnera i prosje�no dnevno radno vrijeme. Jedini

zna�ajan prediktor za interferenciju obitelji sa poslom bio je broj djece ispod 18 godina (

standardizirani koeficijent ß=0.19, p< .05), a taj skup varijabli objasnio je nezna�ajan dio

varijance kriterija od 2.4% (korigirani R²= .024). U drugom koraku dodana je varijabla

karakteristike radne okoline. Pokazalo se da karakteristike posla nisu zna�ajan prediktor

interferencije obitelji sa poslovnim kontekstom (korigirani R²= .019) te nije došlo do

zna�ajne promjene u veli�ini objašnjene varijance (� R²= .001). U tre�em koraku dodane su

varijable koje ispituju raspodjelu obiteljskih obveza me�u partnerima. Sa svim

prediktorima, objašnjen je zna�ajan dio varijance kriterija od 10.7% (korigirani R²= .107), a

dolazi i do zna�ajne promjene u koli�ini objašnjene varijance uz dodatak prediktora u 3.

koraku (� R²= .094, p< .01). Samo pomo� partnera (ß=-0.28, p< .01) pokazala se zna�ajnim

23

prediktorom u 3. koraku. Broj djece ispod 18 godina ostaje zna�ajan prediktor u sva tri

koraka regresijske analize (ß= .18, p< .05).

Tablica 6 Rezultati hijerarhijske regresijske analize s kriterijem: interferencija obitelji sa poslom

Kriterij: interferencija obitelji sa poslom Varijable i njihovi

� koeficijenti 1. korak 2. korak 3. korak

Prosje�no dnevno radno vrijeme .114 .119 .125

Dob -.005 -.003 -.067 Broj djece .190* .188* .178* Stupanj obrazovanja .055 .058 .104

Zarada majke u odnosu na oca .028 .029 .060

Dob najmla�eg djeteta -.072 -.072 -.097

Prosje�na mjese�na netto pla�a -.079 -.085 -.011

Karakteristike posla .036 -.012

Obiteljske obveze partnera -.281**

Obiteljske obveze ispitanice

.124

R .250 .252 .397** Korigirani R² .024 .019 .107 � R² .001 .094** * p< .05 ** p< .01

Kad je kriterijska varijabla interferencija posla s obiteljskim životom, u prvom

koraku se, me�u istim demografskim varijablama kao u prethodnoj analizi, jedinim

zna�ajnim prediktorom iz tog skupa varijabli pokazalo prosje�no dnevno radno vrijeme

(standardizirani koeficijent ß= .30, p< .01). Demografskim varijablama objašnjeno je

10.3% varijance kriterija (korigirani R²= .103) što predstavlja zna�ajan dio varijance

kriterija. U drugom koraku uvedene su varijable sudjelovanja oboje partnera u obiteljskim

obvezama. Dodane varijable nisu se pokazale kao zna�ajni prediktori te nije došlo do

zna�ajne promjene u koli�ini objašnjene varijance kriterija (� R²= .006). U posljednjem

koraku hijerarhijske regresijske analize dodana je varijabla karakteristike posla te se

pokazala zna�ajnom za objašnjavanje interferencije posla s obitelji (standardizirani

koeficijent ß=- .20, p< .01). Tako�er dolazi do zna�ajne promjene u koli�ini objašnjene

24

varijance (� R²= .006, p< .01). Skupom prediktora u sva tri koraka ukupno je objašnjeno

zna�ajnih 13.4% varijance kriterija (korigirani R²= .134). Prosje�no dnevno radno vrijeme

zadržava svoju prediktivnost kroz sva tri koraka regresijske analize (standardizirani

koeficijent ß= .28, p< .01).

Tablica 7 Rezultati hijerarhijske regresijske analize s kriterijem: interferencija posla s obitelji

Kriterij: interferencija posla s obitelji

Varijable i njihovi � koeficijenti 1. korak 2. korak 3. korak

Prosje�no dnevno radno vrijeme .301** .314** .284**

Dob -.021 -.035 -.054 Broj djece .052 .046 .057 Stupanj obrazovanja .097 .099 .087

Zarada majke u odnosu na oca -.052 -.050 -.052

Dob najmla�eg djeteta -.084 -.091 -.095

Prosje�na mjese�na netto pla�a .043 .040 .085

Obiteljske obveze ispitanice -.032 -.006

Obiteljske obveze partnera -.083 -.103

Karakteristike posla -.203**

R .372** .381** .428** Korigirani R² .103 .099 .134 � R² .006 .039** ** p< .01

RASPRAVA

Glavna svrha ovog istraživanja bila je ispitati u kakvom su odnosu socijalna

potpora, koja se odražava u organizacijskoj i obiteljskoj kulturi, i interferencija posla i

obitelji kod zaposlenih majki.

Važnost pitanja konflikta posla i obitelji evidentna je kroz studije kao što je ona

Williamsa i Allingera (1994; prema Oulad Daoud, 2003), u kojoj 75% udatih zaposlenih

žena svakodnevno doživljava konflikt poslovnog i obiteljskog života. Ispitanice u ovom

istraživanju ocjenjuju da su posao i obiteljski život tek povremeno u konfliktu. Takav

podatak ukazuje da ispitanice uglavnom ne percipiraju privatni život i karijeru kao

25

inkompatibilne ciljeve. S obzirom da su sve ispitanice zaposlene, ve�ina njih radi puno

radno vrijeme, gotovo polovica njih radi prekovremeno na dnevnoj bazi, a kod ku�e imaju

barem jedno malo dijete, moglo se ipak o�ekivati da �e posao i obitelj nešto �eš�e

interferirati. No, treba uzeti u obzir nekoliko faktora koji su mogli povoljno djelovati na

ravnotežu privatnog i poslovnog života ispitanica u ovom uzorku. Svaka ispitanica ima,

barem u nekoj mjeri, pomo� partnera u zajedni�kom ku�anstvu i skrbi oko djece, a više od

polovine ispitanica ima pomo� i od strane rodbine ili dadilje/ku�ne pomo�nice. Njihova

djeca su ve�inu dana (ili prema potrebi) zbrinuta u dje�jem vrti�u. Zato treba napomenuti

da se rezultati istraživanja ne mogu generalizirati na populaciju zaposlenih majki u

Hrvatskoj, nego vrijede za ovaj konkretan uzorak.

Prema prvoj hipotezi o�ekivano je da �e posao znatno �eš�e interferirati s

obiteljskim životom nego obrnuto. Ta hipoteza je dobila podršku u ovom istraživanju, jer

ispitanice percipiraju da posao znatno �eš�e ometa njihov privatni život nego što obiteljske

obveze interferiraju sa funkcioniranjem na poslu. Takav nalaz u skladu je sa literaturom.

Williams i Allinger (1994; prema Oulad Daoud, 2003) našli su da je ve�ina zaposlenika

doživljavala interferenciju posla s obitelji �eš�e nego ometanje posla zbog obiteljskog

života. Pritisci za pove�anjem produktivnosti, pove�ani intenzitet rada te sve �eš�a

nesigurnost na poslu �esto rezultiraju sagorijevanjem na poslu i depresijom. Zato mnogi

zaposleni doživljavaju neravnotežu privatnog i poslovnog života, s tim da je �eš�e ometanje

privatnog života zbog posla nego obrnuto. Frone i suradnici (1992) su dokazali da su

obiteljske granice propusnije nego poslovne granice i za žene i za muškarce. Njihovi nalazi

ukazuju, op�enito, da je “prelijevanje” raspoloženja ve�e iz sfere posla u obitelj nego

obrnuto.

Druga hipoteza ovog istraživanja odnosi se na najbolje prediktore za dva aspekta

neravnoteže privatnog i poslovnog života: interferenciju posla s obitelji i interferenciju

obitelji sa poslom. Nekoliko je istraživanja pokazalo da je konflikt posla s obitelji primarno

uzrokovan stresorima i karakteristikama posla, dok je konflikt obitelji sa poslom uzrokovan

stresorima i karakteristikama obiteljskog života (Frone i sur., 1997). U ovom istraživanju

pošlo se od sli�ne pretpostavke, da �e karakteristike doma (npr. broj djece, partnerova

pomo�) bolje objašnjavati ometanje poslovnog života zbog situacije u obitelji, a da �e

26

karakteristike radne okoline (radno vrijeme, fleksibilnost) bolje objašnjavati interferenciju

posla s obitelji.

Ispitanice ocjenjuju da se njihovi partneri tek povremeno, a one same �esto, bave

ku�anskim poslovima i brigom oko djecu. Takvi nalazi u skladu su sa literaturom.

Tremblay (2003) je našla da je postotak obiteljskih odgovornosti koju dijele partneri

zna�ajno razli�ita, 39% u prosjeku za muškarce i 55.2% za ženske ispitanice. Ne samo da

se partneri me�usobno razlikuju prema u�estalosti kojom sudjeluju u obiteljskim

obvezama, ve� i po tipu aktivnosti. Aktivnosti kojima se o�evi naj�eš�e bave su manji

popravci u ku�anstvu, odnošenje sme�a, igra s djecom, dovo�enje djece u vrti� i kupovina

namirnica za ku�u. Žene, pak, naj�eš�e peru i gla�aju rublje, kupuju ro�endanske �estitke i

poklone za djecu, vode brigu o higijeni djeteta te pripremaju obroke. Radi se, naime, o

aktivnostima vezanim uz tradicionalne spolne uloge. �ini se da se majke i o�evi s

vremenom nisu toliko promijenili koliko mi možda nekada vjerujemo (Duxbury, Higgins,

Lee, 1994). Do sli�nih nalaza došli su Milkie i Peltola (1999) koji tvrde da, iako muškarci

sudjeluju u obiteljskim obvezama više nego prije, još uvijek postoji spolna segregacija u

zadacima u ku�anstvu. Muškarci se više bave povremenim aktivnostima, pri �emu imaju

ve�u fleksibilnost (npr. košenje trave, popravci u ku�anstvu), dok su žene još uvijek

odgovorne za aktivnosti sa manje fleksibilnosti (npr. priprema obroka, skrb o djeci).

Istraživanja pokazuju da su žene, koje su nezadovoljne raspodjelom dužnosti u

ku�anstvu, �eš�e doživljavale bra�ne konflikte (Kluwer, Heesink, Van de Vliert, 1996) i

ve�i konflikt posla i obitelji (Wiersma i van den Berg, 1991). U ovom istraživanju je

procjena partnerovog sudjelovanja u obiteljskim obvezama zna�ajno utjecala na percepciju

ravnoteže doma i posla. Naime, ispitanice �iji partneri u ve�oj mjeri sudjeluju u zadacima u

doma�instvu i skrbi oko djece, lakše su uskla�ivale svoje uloge majke i zaposlenice.

Sudjelovanje partnera u obiteljskim obvezama zapravo je varijabla koja predstavlja podršku

kroz konkretnu pomo� u svakodnevnici. S obzirom na poznate nalaze kako socijalna

podrška pozitivno djeluje na doživljaj stresa (Cobb, 1976; McCubbin i sur., 1980) o�ekuje

se da �e ispitanice, koje percipiraju da njihov partner doprinosi obiteljskom životu na ovaj

na�in, lakše uskla�ivati posao i obiteljske obveze. Naime, ako nakon vra�anja s posla žena

ne mora sve sama obaviti u ku�anstvu nego aktivnosti dijeli s partnerom, više �e vremena

27

ostati za odmor i kvalitetno vrijeme sa obitelji. Na taj na�in bi partner mogao doprinjeti

boljoj ravnoteži posla i doma svoje partnerice. Osim konkretne pomo�i u ku�anstvu, svojim

ponašanjem iskazuje i moralnu podršku partnerici u nastojanju da uspješno uskladi

obiteljske i poslovne uloge.

Na�ena je zna�ajna korelacija izme�u u�estalosti kojom se ispitanica bavi

obiteljskim obvezama i percipirane interferencije obitelji s poslom. Iako se ta varijabla nije

pokazala kao zna�ajan prediktor za objašnjenje varijance interferencije obitelji s poslom,

ispitanice koje su bile više optere�ene obiteljskim obvezama, percipirale su da njihov

obiteljski život u ve�oj mjeri ometa funkcioniranje na poslu. Takav rezultat mogli bismo

sagledati u okviru modela napora-oporavka. Žene, koje nakon vra�anja sa posla još

odra�uju “drugu smjenu” u ku�anstvu, imaju ve�ih poteško�a s održavanjem ravnoteže u

životu. S obzirom da one ve�inu dana provedu u radu, bilo na pla�enom poslu ili u

ku�anstvu, jednostavno nemaju dovoljno vremena za oporavak. Za njih je smanjena

mogu�nost da provedu vrijeme u prirodi, bave se hobijima ili druže sa rodbinom i

prijateljima. Vjerojatno najmanje vremena imaju same za sebe. Zato ne za�u�uje da zbog

nedostatnog ili nedovoljno kvalitetnog odmora, zahtjevi doma i posla postaju preveliki, a

percipira se neravnoteža privatnog života i posla.

Ispitanice koje imaju ve�i broj djece mla�e od 18 godina imaju �eš�e doživljaj da

njihov privatni život ometa funkcioniranje na poslu. Bryson, Budd, Lewis i Elan (1999)

dobili su da se žene koje imaju više od jednog djeteta suo�avaju sa posebnim teško�ama

prilikom uspostavljanja ravnoteže posla i obitelji, posebno ako zbog dobi djece ona

zahtjevaju razli�ite vrste skrbi. Staines i O´Connor (1980; prema Zedeck i Mosier, 1990)

utvrdili su da je interferencija povezana sa razinom roditeljske odgovornosti. Roditelji sa

djecom ispod 6 godina imali su najve�u razinu konflikta posla i obitelji. Upravo ta dobna

skupina djece je najviše zastupljena u ovom uzorku, s obzirom da ve�ina ispitanica ima

barem jedno dijete vrti�ke dobi. Zaposlenici sa ve�om odgovornoš�u za skrb, tj. oni sa

malom djecom, izvještavaju o ve�im razinama konflikta posla i obitelji (Frone i sur., 1992;

Greenhaus i Buetell, 1985; prema Oulad Daoud, 2003; Scharlach i Boyd, 1989). Op�enito

se kod žena primje�uje sve manje posve�ivanje vremena obiteljskim ulogama, što je barem

djelomi�no odre�eno dugotrajnim trendom prema ra�anju sve manje djece (Pleck, 1977;

28

prema Šverko i sur., 2002). U ovom uzorku ve�ina žena ima jedno ili dvoje djece što

možda predstavlja strategiju kojom nastoje ostvariti poželjnu ravnotežu posla i doma. Više

djece zahtjeva više vremena, brige i energije, pa je za o�ekivati da �e majke koje imaju više

djece osje�ati ve�e optere�enje koje može negativno djelovati na njih u poslovnim

situacijama.

S obzirom da je hijerarhijska regresijska analiza pokazala da su najbolji prediktori

za objašnjenje varijance interferencije obitelji sa poslom broj djece u ku�anstvu i

sudjelovanje partnera u obiteljskim obvezama, možemo zaklju�iti da je dio druge hipoteze

koji se odnosi na interferenciju obitelji sa poslom potvr�en, jer su najbolji prediktori

varijable obiteljskog konteksta.

Prema nalazima u literaturi, o�ekuje se da �e ispitanice kod kojih je povoljnija radna

okolina (fleksibilnost i manji zahtjevi na poslu) lakše održavati ravnotežu posla i doma.

Zapravo, kod njih se o�ekuje manje ometanja obiteljskog života zbog poslovne situacije.

Nalazi hijerarhijske regresijske analize sa kriterijskom varijablom interferencija posla s

obitelji podržavaju hipotezu da �e faktori vezani za poslovni kontekst najbolje objašnjavati

interferenciju posla s obitelji. Naime, prosje�no dnevno radno vrijeme i karakterstike radne

okoline pokazale su se jedinim zna�ajnim prediktorima interferencije posla s obitelji.

Pozitivne korelacije nalazimo i na varijablama stupnja obrazovanja i prosje�ne mjese�ne

netto pla�e. Žene koje više vremena provedu na aktivnostima vezanim za posao, �esto rade

prekovremeno te vjerojatno rade na bolje pla�enim poslovima (naj�eš�e viši stupanj

obrazovanja). Takve pozicije �esto uklju�uju više odricanja od privatnog života. Nadalje,

one obavljaju zahtjevnije zadatke koji nerijetko imaju za posljedicu umor, stres i sli�ne

negativne efekte. Oni, zatim, mogu utjecati na percepciju tih žena da njihov posao

negativno utje�e na njihov privatni život. U istraživanjima sa sli�nom tematikom pokazalo

se da se neravnoteža �eš�e javlja kod ispitanika s dužim radnim vremenom. Tako�er je

neravnoteža �eš�a kod onih na rukovode�im pozicijama i sa ve�im prihodima. Oni koji su

izjavili da rade u organizaciji sa prijateljskom klimom i više fleksibilnosti, rje�e su

doživljavali neravnotežu. Prema rezultatima studije Caussignaca (2000), organizacijska

podrška u tom smislu zna�ajno smanjuje konflikt posla i obitelji. Rezultati Thompsona,

Beauvaisa, Lynessa (1999; prema Oulad Daoud, 2003) ukazuju da je dostupnost mjera

29

fleksibilnosti pozitivno povezana sa afektivnom privrženosti zaposlenika i negativno

povezana sa konfliktom posla s obiteljskim životom kao i namjerom za napuštanjem

organizacije. Istraživanja koja su uklju�ila neke organizacijske faktore tj. karakteristike

radne okoline zaposlenika koje mogu utjecati na konflikt posla s obitelji, �esto spominju

utjecaj organizacijske kulture na percepciju zaposlenika o konfliktu posla sa privatnim

životom (Galinsky, Bond, Friedman, 1996; Greenhaus i Buetell, 1985; Thompson i

sur.,1999; prema Oulad Daoud, 2003). Zaposlenici koji percipiraju da njihova organizacija

u manjoj mjeri omogu�uje održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života (na temelju

broja dostupnih mjera fleksibilnosti) doživljavali su ve�i konflikt posla sa obitelji, bili su

manje zadovoljni poslom, manje privrženi organizaciji te su �eš�e iskazivali namjeru za

napuštanjem organizacije nego ispitanici koji su percipirali da njihove radne organizacije

podržavaju i omogu�uju kvalitetniji obiteljski život (Allen, 2001; prema Oulad Daoud,

2003). Ovi rezultati ukazuju da je percepcija zaposlenika o podršci obiteljskog/privatnog

života u njihovoj radnoj okolini snažno povezana sa stavovima i iskustvima na poslu. Allen

dodaje da implementacija takvih mjera ne�e sama po sebi pomo�i zaposlenicima u

uskla�ivanju višestrukih uloga na poslu i u privatnom životu. Organizacije trebaju pokazati

podršku zaposlenicima kada oni trebaju iskorititi neke od tih mjera. Pojedinci koji pokažu

interes za obiteljski i privatni život mogli bi se susresti sa negativnim prosudbama o

nedostatnoj privrženosti organizaciji. Jedan od ciljeva svake organizacije trebao bi biti

promjena organizacijske kulture kako bi u ve�oj mjeri bila podržavaju�a za obiteljski život

svojih zaposlenika. Iz ovih nalaza vidljivo je da implementacijom programa koji bi trebali

pomo�i zaposlenicima u koordiniranju obiteljskih i poslovnih zahtjeva, ne samo da

profitiraju pojedinac i njegova obitelj, nego i same organizacije. Ako je radna okolina

povoljnija za obiteljski život, zaposlenici su zadovoljniji, privrženiji, u manjoj mjeri

doživljavaju stres (rje�a bolovanja!) te rje�e razmišljaju o napuštanju organizacije. Ponekad

ni takvi nalazi nisu dovoljni ljudima na rukovode�im pozicijama da promijene gledište i

nešto poduzmu. No, ako se uzme u obzir da implementacija takvih programa u

organizacijama gotovo ništa ne košta, a dobrobiti su obostrane i višestruke, onda je to

situacija “win-win”. Na dobitku su i organizacija, koja privla�i i zadržava talentirane

zaposlenike, i pojedinci, koji lakše ispunjavaju visoke zahtjeve posla i doma.

30

Ako se osvrnemo na procjene organizacijskih karakteristika ovog uzorka, u

relativno malom postotku prisutna je fleksibilnost vremena i mjesta obavljanja posla.

Tako�er, relativno �esto ispitanice imaju toliko posla da ne stignu sve obaviti za vrijeme

radnog vremena, pa se posao dovršava kod ku�e. Oko tre�ine ispitanica radi u smjenama i

vikendom, a oko �etvrtine njih radi nave�er. Razumljivo je da takva poslovna situacija nije

povoljna za ravnotežu s obzirom da zahtjeva od zaposlenika angažiranje na poslu u vrijeme

koje bi trebalo biti posve�eno odmoru i obitelji. Zbog toga bi jedna od implikacija

dobivenih rezultata u organizacijama bila da se pove�a fleksibilnost radnog mjesta i

vremena te da se smanje zahtjevi posla, naro�ito rad u smjenama, nave�er, vikendom ili

poslovna putovanja. Tako�er, trebalo bi ograni�iti prekovremeni rad, jer se pokazalo da

broj sati provedenih na poslu zna�ajno predvi�a interferenciju posla s obitelji.

Glavno ograni�enje ovog istraživanja je nereprezentativan uzorak. Naime,

sudjelovale su samo ispitanice iz urbane sredine (Zagreb), sa jednog podru�ja grada

(Maksimir), �ija djeca poha�aju dje�ji vrti�. One su mla�e, bolje obrazovane, sa

nadprosje�nim radnim mjestima i prihodima, a ne treba zanemariti ni utjecaj samoselekcije

kod prihva�anja sudjelovanja u istraživanju. Naime, one ispitanice koje su izrazitije

optere�ene poslom, možda nisu ni prihva�ale sudjelovati u istraživanju ili su po drugim

karakteristikama razli�ite od ispitanica koje su ispunile upitnik. Zbog toga bi u budu�im

istraživanjima trebalo obuhvatiti širu dobnu i socioekonomsku skupinu iz razli�itih regija

Hrvatske, urbanih i ruralnih sredina. Bilo bi zanimljivo uklju�iti i samohrane majke u

istraživanje te ispitati na koji na�in se one nose sa konfliktom uloga majke i zaposlenice.

Uklju�ivanjem ve�eg broja ispitanica koje su sli�nije populaciji zaposlenih majki u

Hrvatskoj pove�ala bi se mogu�nost generalizacije dobivenih nalaza.

Drugi prigovor odnosi se na mjeru karakteristika posla. Sli�no kao i u dosadašnjim

istraživanjima, u obzir se uzimao samo broj faktora koji bi mogli povoljno ili nepovoljno

djelovati na ravnotežu uloga. Korektniji postupak bio bi ispitati koji od tih faktora u kolikoj

mjeri doprinosi ravnoteži te im prema tome pridodati odgovaraju�e pondere. Tako�er bi

bilo korisno ispitati konflikt uloga kod zaposlenika prije i nakon implementacije nekih

relevantnih organizacijskih mjera povoljnih za održavanje ravnoteže.

31

ZAKLJU�AK

Ovo istraživanje bavi se karakteristikama posla, raspodjelom obiteljskih obveza

me�u partnerima i dvama aspektima neravnoteže: interferencijom posla s obiteljskim

životom i interferencijom obiteljskog života sa poslovnim.

Na�eno je da posao znatno �eš�e ometa funkcioniranje unutar obitelji nego što

obiteljske obveze ometaju izvršavanje poslovnih zadataka.

Kao najbolji prediktori interferencije obitelji sa poslom pokazale su se varijable

vezane za obiteljski kontekst (broj djece ispod 18. godina i sudjelovanje partnera u

obiteljskim obvezama), dok su varijable vezane za poslovni kontekst (prosje�no dnevno

radno vrijeme i karakteristike posla) najbolje objašnjavale varijancu interferencije posla s

obitelji. Ispitanice koje imaju više djece i �iji partneri manje sudjeluju u obiteljskim

obvezama �eš�e osje�aju negativan utjecaj njihovog obiteljskog života na poslovni, dok

ispitanice sa dužim radnim vremenom (i prekovremenim satima rada) te manje povoljnom

organizacijskim karakteristikama �eš�e percipiraju da zbog uloge zaposlenika �ine ve�a

odricanja u privatnom životu.

32

Dnevno radno

vrijeme Dob Stupnj

obrazovanja

Broj djece

ispod 18 godina

Dob najmla-�eg

djeteta

Prosje�na mjese�na neto pla�a

Zarada majke u

odnosu na oca

Obiteljske obveze partnera

Obiteljske obveze

ispitanice

Pomo� drugi

Karakteri-stike posla

Interferen-cija

obitelji sa poslom

Interfere-ncija posla s obitelji

Dnevno radno vrijeme 1 Dob

.028 1

Stupanj obrazovanja (vidi a.)

.147 .209** 1

Broj djece ispod 18 godina

-.067 .114 -.109 1

Dob najmla�eg djeteta .048 .311** .036 -.177* 1

Prosje�na mjese�na neto pla�a (vidi b.)

.308** .203** .538** -.148* .181* 1

Zarada majke u odnosu na oca (vidi c.)

-.299** -.055 -.090 .173* -.071 -.316** 1

Obiteljske obveze partnera (vidi d.) .120 -.185* .125 -.087 -.116 .114 .003 1

Obiteljske obveze ispitanice (vidi d.) .038 -.036 -.301** .006 -.024 -.321** -.042 -.212** 1

Pomo� drugi (vidi e.) .054 .047 .094 .021 .120 .178* -.062 .075 -.191* 1 Karakteristike posla (vidi f.) -.100 -.053 -.043 .039 -.020 -.059 -.018 -.111 .097 .030 1

Interferencija obitelji sa poslom (vidi g.) .073 -.009 .002 .205** -.116 -.066 .053 -.271** .163* -.051 .025 1

Interferencija posla s obitelji (vidi g.) .336** -.001 .155* .018 -.070 .177* -.148* -.009 -.039 -.047 -.211** .446** 1

** p<. 01 Legenda: a. 1=osnovna škola i manje; 5= poslijediplomsko usavršavanje; b. 1=manje od 2000 kn; 6=više od 10 000 kn; c. 1=više, 2=isto, 3=manje od partnera; * p<. 05 d. 1=nikada; 4=uvijek; e. 0=ne; 1=da; f. 0=max. nepovoljna poslovna okolina; 11=max. povoljna poslovna okolina g. 1=gotovo nikad; 4=gotovo svakog dana

Prilog: Tablica 5 Interkorelacije me�u varijablama (N=177)

29

33

LITERATURA:

Arnott, C. (1972) Husband´s attitudes and wive´s commitment to employment. Journal of Marriage and the Family. 34 (November) pp.673-684.

Bryson, C., Budd, T., Lewis, J., Elan, G. (1999) Women´s Attitudes to Combinig Paid Work and Family Life. London: Women´s Unit. http://www.womens-unit.gov.uk Burke, R.J.,Weir, T.J. (1982) Husband-wife helping relations as moderators of

experienced stress: the “mental hygiene” function in marriage. In H.I. McCubbin, A.E. Cauble and J.M. Patterson (Eds.), Family Stress, Coping and Social Support. Springfield: Charles C. Thomas.

Burke, R.J.,Weir, T.J. (1977) Marital helping relationships: the moderators between stress and well being”. Journal of Psychology. 95 pp.121-130. Clark, S.C. (2000) Work/Family Border Theory: A New Theory of Work/Life Balance, Human Relations 53(6) pp.747-70. Cobb, S. (1976) Social support as moderator of life stress. Psychosomatic Medicine. 38

pp. 300-314. Duxbury, L.E., C.A. Higgins, C. Lee (1994) Work-Family Conflict. A Comparison

by Gender, Family Type and Perceived Control. Journal of Family Issues.15(3), pp.449-466.

Frone, M., Russel, M., Cooper, M. (1992) Antecendents and Outcomes of Work-

Family Conflict: Testing a Model of the Work-Family Interface, Journal of Applied Psychology 77(1) pp.65-78.

Galinsky, E., Bond, T., Friedman, D. (1996). The role of employers in adressing the needs of employed parents. Social Issues, 52, pp.111-136. Guest, D., Conway, N. (1998) Fairness at Work and the Psychological Contract. London: CIPD Guest, D., Conway, N. (2000) The Psychological Contract in the Public Sector. London: CIPD. Hochschild , A., Machung, A. (1989) The Second Shift: Working Parents and the Revolution at Home. New York: Viking Kalensky, D. (2004) Telecommuter work/life balance survey results. http:// www.tjobs.com/tcsrvyrslts_a.shtml

34

Katz, D., Kahn, R. (1978) The social psychology of organizations (2nd Ed.). New York: John Wiley&Sons. Kluwer, E.S., Heesink, J.A.M.,Van de Vliert, E. (1996). Marital Conflict about the

division of household labor and paid work. Journal of Marriage and the Family, 58, pp. 958-969.

McCubbin, H.J., Joy, C.B., Cauble, A.E., Comeau, J.K., Patterson, J.M., Needle, R.H.

(1980) Family Stress and coping: A decade review. Journal of Marriage and the Family. 42 (November) pp. 855-871.

Milkie, M.A., Peltola, P. (1999) Playing all the roles: Gender and the work-family balancing act. Journal of the Marriage and the Family, 61, pp. 476-490. Oulad Daoud, S. (2003) The associations among family-supportive work variables in

organizations, work-family conflict and job satisfaction in working mothers. Neobjavljeni magistarski rad. Sacramento: California State University

Scharlach, A., Boyd, S. (1989) Caregiving and employment: Results of an employee survey. The Gerontologist, 29, pp. 382-387. Sparks, K., Cooper, C.,Fried, Y., Shirom, A. (1997) The Effects of Hours of work on

Health: A Meta-Analytic Review, Journal of Occupational and Organizational Psychology 70(4) pp. 391-408.

Staines, G., O´Connor, P. (1980) Conflicts among work, leisure, and family roles. Monthly Labor Review, 103, pp.35-39.

Stryker, S., Macke, A.S. (1978) Status of inconsistency and role conflict. Annual

Review of Sociology. 4 pp.57-90. Šverko B., Arambaši� L., Galeši� M. (2002) Work-life balance among Croatian

employees: role time commitment, work-home interference and well-being, Social Science Information, 41, pp.281 - 301.

Tremblay, D.-G. (2003) Articulation emploi-famille: Comment les péres voient-ils les

choses? Politiques sociales. Bruxelles et Madrid. Automne 2003. pp. 70-78. Wiersma, U.J., van den Berg, P. (1991) Work-home conflict, family climate, and

domestic responsibilities among men and women in dual-earner families. Journal of Applied Social Psychology, 21, pp.1207-1217.

Zedeck, S., Mosier, K (1990) Work in the Family and Employing Organization,

American Psychologist. 45.pp. 240-251.