Rasprostranjenost vrste u arealu

• Stenovalentne vrste

– Pripadaju samo ograničenom broju ekosustava

• Čovječja ribica Proteus anguinus živi samo u ekosustavu podzemnih voda krša

• Eurivalentne vrste

– Prisutne u različitim ekosustavima

– Mogu biti članovi različitih biocenoza • Obična vjeverica Sciurus vulgaris živi u

hrastovim, bukovim i crnogoričnim šumama, živi u nizini i planinama

Trajanje 1 50min

• Unutar areala postoji mjesto gdje vrsta ne živi

• Zavisno o rasporedu raznih ekosustava unutar areala, raspored vrste može biti

– Ravnomjeran

– Neravnomjeran• prema principu slučajnosti

• neravnomjeran grupni raspored

• Neravnomjerni grupni raspored je stvarnost

Promjena brojnosti vrste u

arealu

• Kod životinja razlikujemo

– oscilacije brojnosti populacije ili cikličke promjene

brojnosti

– fluktuacije ili ne periodična kolebanja brojnosti

– gradacije

• Promjena brojnosti populacije nije jednaka na

cijelom području areala zato što:

– na cijelom području areala ne djeluju identični

ekološki uvjeti u isto vrijeme

– sama populacija ima niz manjih zasebnih fondova

– Lepus europeas

• Populacija životinja unutar areala sastoji se od različitih fondova

• Fondovi se vrlo slabo miješaju i potencijalna su mjesta za stvaranje podvrsta

• S druge strane, jedinke istoga fonda intenzivno se miješaju - stalna izmjena gena

• Teško odrediti što su prepreke koje razdvajaju fondove– egzogeni faktori ?

– endogeni faktori ?

• Fond ribe uzvodno i nizvodno od Budimpešte

• Emigracija

Migracije vrste unutar areala

• Životinjske vrste putuju periodično (migriraju)

• Postoje:– dnevne

– sezonske

– godišnje migracije

• Migracija može biti – Vertikalna

– Horizontalna • Vertikalno migraira plankton, ribe i drugi organizmi u vodi,

životinje u planinskim područjima koje se periodično spuštaju u doline, a zatim se vraćaju u gornje regije planina

• Horizontalno migriraju kukci, ribe, ptice i sisavci kada kreću iz jednoga područja u drugo

• Uzrok migracija je različit – razmnožavanje

– pribavljanje hrane

– privremeno nepovoljni ekološki uvjeti

• Najčešća je kombinacija nekoliko čimbenika

• Migracije mogu biti – relativno kratke

– vrlo velike (dugačke migracije)

• Polarna čigra Sterna paradisea– gnijezdi na Arktiku

– zimu provede na Antarktiku

– svake godine dva puta prevaljuje put od jednoga do drugog zemljina pola

Migracija polarne čigre Sterna paradisaea

obuhvaća cijelu Zemlju

• Migracije unutar areala odvijaju se i zbog drugih

razloga

• Neke jedinke odlaze vrlo daleko naizgled bez

razloga

– Tako pospješuju miješanje gena unutar populacije

• Na takve se migracije kod sisavaca najčešće

odlučuju mladi, ali jaki mužjaci

• Jedinke velikog vranca Phalacrocorax carbo iz

Hrvatske redovito odlaze na područje Poljske,

Njemačke i Baltičkoga mora

• To je dokazano prstenovanjem

Migracija velikoga vranca Phalacrocorax carbo

s područja Hrvatske

• Migratorna kretanja izvan okvira areala

• Zoogeografu su zanimljivi

– Emigranti – ž. koje izlaze iz područja areala

– Nomadizam - bez određenoga pravca i

najčešće bez povratka

• Te jedinke nazivamo pionirima

– uspješno koloniziraju područje na kojemu prije

ta vrsta nije bila rasprostranjena

– one proširuju areal

Ekologija raseljavanja

• Raseljavanje je proces u kojemu se jedna vrsta

sa svoga mjesta boravka seli na neko drugo

• Osnovna odlika svih životinjskih vrsta

– bez raseljavanja ž. ne bi mogle opstati u prirodi

• I sesilne vrste se raseljavaju

– jaja i/ili ličinke pokretni

• Raseljavanjem životinje

– popunjavaju nenastanjena staništa unutar areala

– povećavaju areal osvajanjem novih područja

Prepreke raseljavanja – barijere

• Prepreke raseljavanja dijele se: – fizičke prepreke

– ekološke prepreke

• Fizičke - uglavnom topografske prepreke koje određena vrsta ne može svladati

• Ekološke – ne sprječava životinju u kretanju, ali nema uvjeta za život pa ju ne može svladati

• U praksi je vrlo teško odrediti je li neka prepreka fizička ili ekološka

• Najčešće je kombinacija

Fizičke prepreke

• Fizičke prepreke mogu biti

– Vodene

– Kopnene

Vodene prepreke

• Vodene prepreke mogu sprječiti raseljavanje

životinja na dva načina:

– sprječavaju širenje onih organizama koji ne mogu

plivati ili nisu sposobni za lebdenje u vodi

– voda je toliko velika da ju ne mogu svladati ni najbolji

plivači

• Suhozemnoj životinji voda nije stanište, u vodi

se ne može odmarati, spavati, sačuvati svoju

tjelesnu temperaturu, hraniti se i braniti od

neprijatelja

• Vodene prepreke – Kopnene vode

– Mora

– Oceani

• Kopnene vode - manje prepreke – Uglavnom ne predstavljaju veliku i trajnu prepreku

– One su prepreka samo nekim organizmima koji teško podnose vodu

– Prerijski pas Geomys bursarius zastupljen s dvije različite podvrste na obalama Missisipija

• Vodene prepreke mogu biti i kombinirane

• Tri skupine prepreka rijeke Amazone

– Kada je sama rijeka bila prepreka

– Kada je vrsta prešla rijeku, ali je na drugoj obali naišla na konkurenciju ili podvrstu pa se zbog hibridizacije mali broj pionira utopio u tamošnjoj populaciji

– Kada su na drugoj strani uvjeti života bili drugačiji i pioniri se nisu uspjeli kolonizirati, tj. održati

Rasprostranjenost južnoafričke mrene Barbus paludinosus,

vode su za vodene organizme putovi raseljavanja

Fizičke prepreke na kopnu

• Fizičke prepreke na kopnu mogu biti

– Strme stijene

– Visoke planine

– Duboki klanci - znatno sprječavaju komunikaciju

suhozemnih životinja

– Pješčane dine

– Vulkanski krateri

– Vruća ili učvršćena lava, osobito ako zauzima

veće površine

• Sve su one samo povremene

• Životinja ih kad-tad prijeđe

• Skandinavske planine razdvajaju trčke

Carabidae

– Komunikacija na prijevojima

Ekološke prepreke

• Najeurovalentnije životinje imaju ograničeni

areal

– limitirajući faktori onemogućuju daljnje rasprostiranje

• Pustinje su najveće prepreke koje sprječavaju

širenje vrste i faune

• Zoogeografski aspekt - dijelimo ih na

– priobalne pustinje

– hladne pustinje

– kamene i stjenovite pustinje

– suhe pustinje

– pokretne pustinje

– kulturne pustinje

Priobalne pustinje

• Uz morske obale i obale drugih voda

• Pustinje uzrokovane – plimom i osekom

– sezonski visokim vodostajem

– ledom

– slanom pjenom

• Ove pustinje često sprječavaju životinje u daljnjem kretanju nakon što preplivaju vodenu prepreku

• Uske su, ali ako se vežu uz ostale pustinje predstavljaju ozbiljnu prepreku u raseljavanju životinja

Hladne pustinje

• Ledena i snježna polja ozbiljna prepreka

• Snježna i ledena polja mogu biti sezonska

prepreka ali i stalna na polovima ili na

ledenjacima u visokim planinama

• Sjeverni los Alces alces zastupljen s četiri

podvrste na Arktiku

– Između populacija tih podvrsta komunikacija

je svedena na minimum

Rasprostranjenost podvrsta sjevernoga losa Alces alces

u Sjevernoj Americi oko 1875.

Stjenovite i kamene pustinje

• Djelotvorna prepreka za sitne životinje

• Zbog sukcesija, ukoliko nema drugih

limitirajućih čimbenika, vremenom će doći

do formiranja biljnoga pokrivača

• Kasnije i formiranja biocenoze sa

životinjama

Suhe pustinje

• Suhe pustinje predstavljaju nepremostivu prepreku za higrofilne životinje

• Opasne su i za brze životinje

• Istraživanja MILLERA (1963) u pustinji Mohave u Kaliforniji – sakupio 102 jedinke, 11 vrsta ptica

– uginule su jer su na dnevnoj temperaturi od 30-40°C izgubile zbog dehidratacije 15 do 38 % svoje tjelesne težine

• Pustinja Sahara razdvaja etiopsku i holoarktičku faunu

Pokretne pustinje

• Sva ona područja na kojima je površina tla nestalna, stalno se mijenja ili je u pokretu

• To su – pješčane dine

– siparišta

– odroni kamenja i zemlje

– područja pokrivena nanosom, muljem, ostacima drveća ili algama

• Zbog neprestanih promjena ostaju nenastanjena

• U većini slučajeva ta su područja mala i ne predstavljaju veću prepreku

Kulturne pustinje

• Kulturne pustinje predstavljaju ozbiljne prepreke u kretanju i raseljavanju životinja i ozbiljni su problem u prirodi

• Pod kulturnim pustinjama se podrazumijevaju predjeli koje je stvorio čovjek, a koji za većinu životinjskih vrsta predstavljaju pustinju

• Ovdje ubrajamo – velike gradove

– asfaltne putove

– kulturne stepe

• Veliki gradovi

– Predstavljaju pustinju za divlje životinje

– Ogrome površine, LA kao Slavonija

– Sturnus vulgaris prenešen iz Europe u New

Yorku dugo bio u parku

– Neke životinje se adaptirale na urbano

područje

– Urbana zoologija, urbana entomologija ...

• Autoceste

– Ozbiljan problem za

ne leteće ž.

– Gust promet

– Žičana ograda

– Rješenja

• Rampe

• Gorski Kotar prijelaz za

medvjede kod Delnica

• Kulturne stepe

– Samo par mjeseci ima

nešto na zemlji

– Ostatak godine

pustinja

– Šumskim ž. velika

ekološka prepreka

– Poljski zec Lepus

europeas – stalno u

opadanju

Živi okoliš kao prepreka

• Živi okoliš također predstavlja ozbiljnu prepreku

za životinje koje napuštaju svoj areal

• Životinje napuštaju svoj areal napuštaju i svoju

biocenozu

– izvan areala teško se uklapaju u novu biocenozu

– ekološke niše koje im odgovaraju već su zauzete

• Izvan svoga ekosustava te životinje su izložene

raznim napadima grabljivica, parazita

• Rijeka Jenisej predstavljala veliku

prepreku za ptice otvorenih područja

• Uz rijeku gusta šuma – ekološka prepreka

• Prepreka za 11 vrsta ptica

• Čovjek napravio koridore bez šume

• Ptice prošle prepreku (kroz duže vrijeme, ali su

ipak prošle)

Daljina i vrijeme kao prepreka

rasprostranjenu

• Daljina je čista geografska prepreka

• Ako nema drugih prepreka, onda tu prepreku stvaraju daljina i vrijeme

• Jedna vrsta na pogodnom području širi arel određenom brzinom

• Treba joj dosta vremena dok naseli sva raspoloživa područja

• Za vrijeme procesa proširenja areala mogu se i ekološki uvjeti promijeniti i usporiti ili čak zaustaviti širenje

Širenja šarenoga čvorka Sturnus vulgaris

u Sjevernoj Americi

Širenje krumpirove zlatice Leptinotarsa decimlineata

po svijetu

Leptinotarsa decimlineata

Stabilnost granice areala i

mogućnost širenja

• Neke prepreke razdvajaju populaciju na

dva ili više izoliranih fondova

• Kod diskontinuiranoga areala dijelovi

areala su toliko daleko da između njih

nema više nikakvih veza, nema razmjene

gena

– Prepreka nije postojala prije

– Prepreka postojala ili su je životinje prešle

Prepreke - zaključak

• Prepreke nisu stalne

• Nisu nesavladive

• Granice areala nisu stabilne

• S vremenom se mijenjaju - dinamične su

Raseljavanje životinja

• Prevladavanje prepreka i širenje njihovih

areala odvija se na dva načina

• aktivno

• pasivno

Aktivno raseljavanje životinja

• Kada životinja kretanjem aktivno mijenja svoje mjesto boravka govorimo o aktivnom načinu raseljavanja

• Zakonitost prema kojoj mlade životinje odlaze s mjesta gdje su roditelji da bi se:– izbjegla konkurencija za prostor

– ispunio sav raspoloživi prostor, odnosno kapacitet terena

• To "redovno raseljavanje", može biti – na male udaljenosti do granice roditeljskog teritorija

– udaljenosti mogu biti i veće

• Neke jedinke slučajno zbog izvanredne

prilike pređu prepreku

• Slučajno se nađu u području izvan areala

• To je slučajno ili akcidentno raseljavanje

• Primjera ima dosta

– Kod kukaca

• Aedes albopictus

Pasivno raseljavanje životinja

• Kada se jedna životinja raseljava uz

pomoć živog ili neživoga čimbenika

govorimo o pasivnom raseljavanju

• Pasivno raseljavanje može biti

– anemochorno

– hidrochorno

– biochorno

• antropochorno raseljavanje

Anemochorno raseljavanje

životinja

• Anemochorno raseljavanje kada ž. mijenja

svoje mjesto boravka uz pomoć vjetra

• Proces ima tri faze

– Polijetanje

– Lebdenje u zraku

– Slijetanje

• Manje životinje lakše prenosi vjetar

• Kukce lako prenosi vjetar

– Zato što su zračne životinje

– Male mase

• Na Havajima je evidentirano 3722 vrste

kukaca

– Procjenjuje se da su one nastale od 233

imigrata

• Vjetrovi mogu daleko odnijeti i veće životinje od njihova uobičajenoga mjesta boravka

• Poznat je slučaj da je jaka oluja zahvatila jato drozdova bravenjaka Turdus pilaris nad Sjevernim morem između Norveške i Velike Britanije

• To se dogodilo u siječnju 1937. Ove su ptice 20. siječnja viđene daleko na otoku Jan Mayen i na Grenlandu.

• One su dospjevši do jugozapadnoga dijela Grenlanda, tamo ostale i gnijezdile se

• Danas tamo živi jaka populacija tih ptica

Areal drozda bravenjaka Turdus pilaris

Od 1937. godine ova se vrsta gnijezdi i na jugu Grenlanda

Hidrochorno raseljavanje

životinja

• Kada se kopnene životinje raseljavaju uz pomoć

vode govorimo o hidrochornom raseljavanju

• Mnoge kopnene životinje koje aktivno plivaju

riječnim i morskim strujama mogu biti odnesene

na velike daljine

• Ako im dišni organi nisu izloženi djelovanju

vode, tj. ako im ne prijeti gušenje

• Mnoge kukce uz hitin štiti i nepromočiv lipidni

sloj

• Neke kopnene ž. mogu jako dugo izdržati

u vodi

– Stonoga Pachymerium ferrugineum u

hladnoj vodi oko 9ºC preživjela 178 dana

• Vrlo često ž. koriste plovne objekte za

putovanja

– Drvo

– Santa leda

Hidrochorno rasprostranjenje preko oceana. Pravci širenja

vrste Micralymma marinum uz pomoć Golfske struje

Micralymma marinum

Biochorno raseljavanje životinja i

foreza• Kada jedna životinja prenosi drugu govorimo o

biochornom raseljavanju

• Ž. pasivno prenosi biljnu vrstu govorimo o normalnoj pojavi, – jer su se između biljaka i životinja razvili različiti

odnosi od oprašivanja do biochornoga raseljavanja

• Veza između životinja nije toliko tijesna pa je i biochorno raseljavanje nešto rjeđa pojava

• Biochorno raseljavanje možemo podijeliti na– ektozooično

– endozooično

• Postoji i endofitsko – biljka nosi životinju

• Kod nekih životinja biochorno raseljavanje

je fakultativno, kod većine parazita je

obligatno

• Ovu obligatornu vezu ekolozi još nazivaju

forezom

• Parazit se ne mora raseljavati forezom, niti

se svaka foreza odnosi samo na parazita

Antropochorno raseljavanje

životinja• Biochorno raseljavanje dijelimo na

– fitochorno

– zoochorno

– antropohorno

• O antropochornom raseljavanju govorimo kada čovjek prenosi životinje s jednoga na drugo mjesto

• Pračovjek je imao svoje parazite, bakterije, viruse koje je prenosio nenamjerno, adventivno

• Kasnije je čovjek prenosio domaće i divlje ž.

• Razvojem prometa i trgovine mogućnosti su za prenošenje životinja sve veće

• Raseljevanje može biti – nenamjerno raseljavanje

– namjeno prenošenje

• Aklimatizacije – Uspješne

– Više neuspjelih i opasnih prenošenja - uništava autochtonu faunu

• Institucije se bave tim problemima pokušavajući suzbiti navedene pojave

• Afrički golemi puž Achatina fulica prenešen iz Afrike u Aziju – Uspješno se raširio na Dalekom Istoku

– Na otocima Tihoga oceana

– Dospio je i u Sjevernu Ameriku, iako ga tamo nisu željeli unijeti

Antropochorno rasprostranjenje

Širenje afričkoga golemog puža, Achatina fulica

• U Hrvatsku su posredstvom čovjeka, od sisavaca dospjeli (ne računajući domaće životinje):

• Bizamski štakor Ondatra zibethica iz Sjeverne Amerike

• Sivi mungo Mungos mungo iz Azije

• Jelen lopatar Dama dama

• Obični muflon Ovis aries sa Sredozemlja

• Kunopas Nyctereutes procyonoides s Dalekoga Istoka

• I još mnoge druge

• U faunu slatkovodnih riba iz Sjeverne Amerike prenešene su– kalifornijska pastrva Salmo gairdneri

– potočna zlatovčica Salvelinus fontanilis

– jezerska zlatovčica Salvelinus alpinus

– patuljasti somić Ictalurus nebulosus

– sunčani karas Lepomis gibbosus

– pastrmski grgeč Micropterus salmoides

• S Dalekoga Istoka prenešene su– bijeli amur Ctenopharyngodon idella

– bijeli glavaš Hypopthalmichthys molitrix

– sivi glavaš Aristichthys nobilis

– zlatni karas ili babuška Carassius auratus gibelio

• Te su vrste prenesene zbog potreba ribarstva, ali većina vrsta nije ispunila očekivanja

• Veliki problem širenje nekih vrsta

Slučajni način (lutri)

raseljavanja životinja• Pasivno raseljavanje pomažu redovite pojave

– Vjetrovi - passati i antipassati

– Morske struje - Golfska i Humboltova

• Prema zakonu vjerojatnosti može se izračunati koliko često se događa pojava jedne nove vrste, koliko često i s kakvom učestalošću stižu daljnji imigranti iste vrste

• U zoogeografiji moramo računati i na slučajne načine raseljavanja

• To nije normalna pojava i obično se događa slučajno zbog kombinacije jednoga ili više neočekivanih čimbenika

Povijesne vrijednosti

raseljavanja životinja• Opća karakteristika svake ž. vrste je da nastoji proširiti

svoj areal

• Raseljavanje odigralo veliku ulogu u nastajanju nove– Podvrste

– Vrste ...

– Faune

• Raseljavanje je povijesni proces, neprestano se odvija

• U svakom trenutku neke vrste – šire svoj areal

– stagniraju

– smanjuju areal

– izumiru

• Kod analize faune vrlo je važno znati povijest pojedinih ž. vrsta koje čine faunu i sadašnji status određene vrste