UMJETNOST RENESANSE

Rana renesansa - Quatrocento

ITALIJA

• Prednjači u čitavoj Europi u formiranju renesansne umjetnosti

• Stilsko razdoblje likovne umjetnosti između gotike i baroka

• Quatrocento, 15. st. Firenca

• Cinquecento, 16. st. Firenca/Rim

FIRENZA

• Novo doba navješta se u natječaju za sjeverna vrata baptisterija katedrale 1401.

• Na natječaj se javlja nekoliko kipara među kojima su bili:

• Filippo Bruneleschi

• Jacopo della Quercia i

• Lorenzo Ghiberti

Ghiberti i Bruneleschi

RENESANSA

• Uzori: Grčka i Rim• Umjetnici teže likovima dati pokret i više

prirodnosti • Crte lica su realne, individualne, može se

prepoznati tko je na slici prikazan• Težnja je što više se približiti stvarnosti• Uspostavljaju se (geometrijska, linearna) pravila

perspektive i izvode se skraćenja upravo onako kako ih vidimo u prirodnom okružju

RENESANSA

• Riješili su problem svjetla i sjene, sjenčanje i druge poteškoće

• Slikari likove postavljaju u prikladan red i nastoje okoliš, i sve što se u njemu vidi - drveće, biljke, zrak, oblake, … učiniti što više nalik na zbilju

Sjever Europe

• Nizozemska• Jan van Eyck, Rogier van der Weyden, …

ponovno se otkrio čovjek i njegov svijet• Priroda im je bila vodič• Nije bilo antike koji bi mogli proučavati i

oponašati• Talijani su je imali napretek, otvorila im je oči i

naučila razlikovanje lijepog od ružnog• Sjever se usredotočio na realne stvari ovog

svijeta i crta ih i slika mikroskopski točno

ARHITEKTURA

• Ograničili se na ukrašavanje pročelja građevina:

• DORSKI• JONSKI• KORINTSKI• TOSKANSKI (pojednostavljena varijanta

dorskog)• KOMPOZITNI (obogaćena varijanta

korintskog)

ARHITEKTURA

• Odnos visine i širine je jednostavan i lako se računa

• Ista jednostavnost će se primjenjivati i kod konstrukcije: više se koriste poluvaljkasti umjesto križni svodovi koji su vizualno složeniji i statički odgovorniji i teži

• S vremenom, čim bude moguće, odbacuju se svodovi i zamjenjuju DRVENOM TAVANICOM što samim tim podrazumijeva i tanje, ekonomičnije noseće zidove, lakše za podizanje

• Ili, između dva svoda ubaciti će se metalne zatege koje će eliminirati potiske

ARHITEKTURA

• Potpuno se odbacuje šiljasti luk kao i svaki drugi koji nema polukružni profil

• Za ranu renesansu KRUG je bio simbol božje savršenosti, ali je u isti mah bio i prirodan oblik

• Iz oba ta razloga smatralo se da je on idealan tlocrt za mjesto održavanja službe božje

• Rana je renesansa spoznala da u prirodi postoje geometrijski likovi i da čovjek treba oponašati najljepše i najprikladnije među njima, bilo na slici, građevini ili čak u planu cijelog grada

ARHITEKTURA• Srednji vijek: crkva• Renesansa: kuće bogatih trgovaca; palača postaje

dominantni gradski objekt (građanski palazzo) - dvorac s raskošnim atrijem ili vrtom

• Tavanica renesansne crkve postaje ravna (gl. brod)• Više nisu potrebni masivni zidovi niti veliki pilastri• Zidovi postaju jednostavni, ravni, oslonjeni na stubove,

vezane polukružnim lukovima• Tipična crkva renesanse: tlocrt grčki križ, 4 jednaka

kraka ili kružni tlocrt. U oba slučaja, nadsvođena kupolom u centru

• Zamak, tvrđava - dobiva zaobljene i skošene obrambene zidove –radi uporabe sve učinkovitijeg vatrenog oružja

• Vile, ljetnikovci (bijeg u prirodu, izvan gradova, na ladanje)

Alberti, Palazzo Ruccelai

Alberti, Palazzo

Ruccelai, tlocrt

Alberti, Palazzo Ruccelai, atrij

SKULPTURA• Naglašen naturalizam, tj. neprekidno traganje za vjerodostojnošću• Naglašen interes za čovjeka, za oblik njegova tijela, za njegove

mogućnosti izraza• Istaknuta sklonost ka produbljivanju i usavršavanju tehničkih znanja

i sredstava, ali i ka pokazivanju tih mogućnosti• Težnja ka monumentalnosti• Pribjegavanje geometrijskim jednostavnim oblicima (Rajska vrata-

podjela na velike kvadrate)• Teži se ka najbližem prirodnom obliku• Više nije obvezno uklapanje kipa u unaprijed određene

arhitektonske okvire, skulptura je važna sama po sebi• Napušta se kruta i neprirodna shema u korist spontanijih stavova• Zanimanje za čovjeka- u srednjem vijeku on je bio lik a sad se misli

na osobu od krvi i mesa, ličnost

SLIKARSTVO• Težnja ka plastičnosti• Težnja ka 3D efektu• Figure postaviti u strogo definiran prostor-odlučujuću ulogu ima

perspektiva• Monumentalnost• Vjerno prikazivanje ljudskog tijela• Proporcionalnost pojedinih dijelova• Oslobađanje krutih shema svojstvenih gotičkoj umjetnosti,

oslobađanje figura predstavljenih u obveznim okvirima ili arhitektonskim okvirima u kojima su izgledale stisnute

• Pred kraj 15. st. iz Nizozemske u Italiju stiže uljano slikarstvo. Tehnika koja je pogodnija i efikasnija od tempere koju su do tada koristili talijanski slikari. Olakšala je prikaz stvarnosti

• Uvodi se i platno umjesto drvene table, povećavajući trajnost i lakše prenošenje

Rana renesansa

• Likovna umjetnost bazira se na znanstvenom studiju perspektive, koju poslije Bruneleschija produbljuju Masaccio, Ghiberti, Uccello, Andrea del Castagno, Donatello, te izvan Firence Mantegna, Piero della Francesca, Melozzo da Forli,…

• Razvija se i sitna brončana plastika, uvjetovano sakupljanjem i imitiranjem antičkih umjetnina

• Medaljerstvo, prvi majstor u Italiji-Antonio Pisano

Rana renesansa

• Firenca prednjači i na području traktata o likovnim umjetnostima (biografije, teorija umjetnosti,…)

• Filippo Villani, Cennino Cennini, Ghiberti, Alberti, Filarete (Traktat o arhitekturi), kasnije i Leonardo (Traktat o slikarstvu)…

• Centri umjetnosti osim Firence: Mantova, Ferrara, Bologna, Milano, Venecija, Urbino, Rim

Rana renesansa

• Italija je odigrala vodeću ulogu u razvoju renesansne umjetnosti

• FIRENCA, centar razvoja• Preuzela je ulogu političkog, intelektualnog i

duhovnog vodstva koju je nekad imala Atena• Odlučujuću ulogu u razvoju renesanse imali su:

FILLIPO BRUNELESCHI• DONATELLO• MASACCIO

FIRENCA

• 1401. g. trgovački ceh raspisuje natječaj za izradu novih brončanih vrata (istočnih) za baptisterij katedrale

• Ghiberti pobjeđuje• Vanjska forma i Ghibertijevog i

Brunelleschijevog je gotički 4-list što ga je oko 1330. upotrijebio Andrea Pisano za druga vrata (južna) koja su već postojala na toj građevini

Lorenzo Ghiberti

• 1401. natječe se za izradu sjevernih brončanih vratnica firentinske katedrale

• Tema natječaja bio je prikaz Žrtve Abrahamove• Ghiberti pobjeđuje• Svi su htjeli doći do realizma i 3.dimenzije• Realizam u modelaciji likova, živo pokrenutih likova,

označava prekid sa srednjovjekovnim shemama i afirmaciju novog, renesansnog shvaćanja prožetog smislom za prirodnost i ljepotu

• Ghiberti izvodi pravi antički torzo mladog Izaka• Nema dramatike • Smireno i harmonično

Ghiberti i Bruneleschi

• Ghiberti, • Žrtva

Abrahamova, 1401.

Ghiberti

• 1425. povjerava mu se izrada istočnih vratnica, Porta del Paradiso

• 10 reljefa, 2x5 reljefnih ploča• Obrubljeno je dekorativnim

trakama, statue proroka, sibila, portreti u medaljonima,

• Tehnički se odlično snašao, u reljefu postiže privid dubine prostora

• Klasično proporcionalne figure• Geometrijska p.

Ghiberti, AUTOPORTET

Ghiberti, Sibila

Ghiberti, Or San Michele

• Na pročelju crkve izvodi kipove Ivana Krstitelja, Sv. Matije i Sv. Stjepana

• Obrada glava skulptura je bliska antičkoj skulpturi dok u naborima draperija još uvijek imamo onu težinu i linearni ritam kasne gotike

Ghiberti, Siena

• Krštenje Krista 1424-1427.• Na zdencu krstionice

katedrale u Sieni radi reljefne kompozicije Ivana Krstitelja pred Herodom

• Uglavnom radi u bronci koju je majstorski lijevao

Ghiberti, Siena

• Krštenje Krista,

1424.-27.• Rješavanje

perspektive

Fillipo Bruneleschi

• 1401. natječaj za izradu vratnica firentinskog baptisterija, nije zadovoljio

• 1418. natječaj za kupolu katedrale

• Izabran je, ali mu ne dopuštaju da radi sam nego mu kao savjetnika dodjeljuju Ghibertija

Brunelleschi

• Pogođen takvom odlukom, pravi se bolestan u trenucima kad bi trebalo donijeti ključnu odluku gradnje

• Time dokazuje da je Ghiberti nesposobniji od njega za izradu kupole

Brunelleschi

• 8-kutni tambur• Matematička preciznost• Prenosi ideje antike koje je

shvatio proučavajući antičke spomenike po Rimu

• Zlatni rez• Savršeni omjeri• Matematički precizno• Zna spojiti tehničku vještinu

got.graditelja s renes.strujanjima

• Gipka rebra kao u gotici no organizirana u novoj ravnoteži

Brunelleschi

• Sirotište, Ospedale degli Innocenti,

1419-24.• Pročelje je najzanimljivije• Niz stupova koji nose

lukove i portik• Tondi su rad obitelji della

Robia• Sve je u savršenoj

harmoniji

Brunelleschi

• Vitkost• Prozračnost• Lepršavost• Vedrina• Lakoća• Sve su to karakteristike

rane renesanse• Ritam, nizanje, simetrija• Jasnoća, jednostavnost i

osjećaj mjere-rana renesansa

Obitelj della Robbia

• Luca della Robbia (1399/1400–1482.)

• Andrea della Robbia (1435 –1525.) –

Lukin nećak

Giovanni della Robbia (1469–1529) – Andrijin sin

Agostino di Duccio

• Služi se linijom slično kao i Botticelli u svojim slikama

• Pomoću linije izražavao je profinjenu živahnost pokreta često nošenih prozračnim i radosnim ritmom

Brunelleschi• Crkva sv. Lovre, Firenca• Ideja savršenog sklada i omjera• Prozračnost• Sklad i red• 3 broda, stupovi s korintskim

kapitelima, kasetirani strop• Čistoća i harmonija• Duh romaničke i ranokršćanske

crkve, za Brunelleschija su to bili primjeri crkvene arhitekture klasične antike

• One su ga nadahnule za korištenje polukružnih lukova

• Pravilnost i dosljednost antičke građevine, nema onog bijega u beskrajno kao u gotici od čega nam zastaje dah

Chartres, katedrala Sv.Marije

Brunelleschi, St.Lorenzo

• Svod jednostavan i geometrijski pravilan

• Tlocrt u obliku latinskog križa

• 82m dužine• Prozračnost i

jednostavnost ranokršćanskih bazilika

• Polukružni luk koristi, nema više šiljastog

• Kasetirani strop a ne zidani svod

• Nema više bijega u beskrajno kao u gotičkoj arhitekturi

Brunelleschi

• Istu stvar ponavlja i u crkvi Santo Spirito, 1436.

• Dovršena nakon njegove smrti

Brunelleschi

• Stara sakristija• 1418-1428.• Skladno riješen unutarnji

prostor• Princip kocke i kruga• Točnost, preciznost• Sve je matematički

izračunato• U renesansi se božanski

duh očitovao u redu, zakonitosti kvadrata, pravokutnika, kocke, trokuta i kruga

Brunelleschi, Stara sakristija• Kružnica i kvadrat , Jasnoća u jednostavnoj pravilnosti tlocrta

Brunelleschi, Stara sakristija

• Jednostavna kocka sa zonom promjene tu gdje pandativi tvore prijelaz u upisani krug kupole

Brunelleschi

• Medaljone dekorira Donatello

• Sarkofazi Giovannija i Piera de Medicija kleše A. Verrocchio 1472.

• Sakristija nastaje između 1418-28.

Brunelleschi

• Kapela Pazzi• U samostanskom

dvorištu pored St. Croce• Remek-djelo, čistoća

stilskog izraza savršene proporcije

• Antika-trijem s korintskim stupovima, arhitrav i atika

• Savršeni i precizni omjeri

• Princip kocke i kružnice• Ljupkost građevine

Brunelleschi

• Unutrašnjost kapele Pazzi,1430-33.

• Sličnost sa starom sakristijom

• Princip kocke i kruga

DONATELLO• Njegova pojava je svakako je

od presudnog značenja za formiranje novog izraza

• Školovanje kod Ghibertija i Nanija di Banco. Oni se baš i nisu pretjrano zaokupljali izlaskom u prostor kao Donatello

• Djelovao u Firenci, nešto kratko u Rimu i Padovi

• Sv. Juraj, Or San Michele• Mladi junak modeliran je čvrsto

i energično.• Kip je oslobođen od svoje

pozadine•

Donatello

• Reljef koji se nalazi ispod kipa važan nam je zbog osjećaja realnosti rasporeda u prostoru

Donatello

• Gozba Herodova, 1425-1443.

• Faza pune zrelosti• Krstionica

katedrale u Sieni• Studij perspektive• Planovi,

arhitektura• Linija puna nemira

Donatello

• Ivan Krstitelj• Sličnost s Marijom

Magdalenom iz Firence, sred.15.st

• Faza kad se usmjerava ka naturalističkoj ekspresiji

Donatello

• David, 1430-32.• Bronca• Revolucionarno bilo• 1.akt u europskoj

umjetnosti nakon antike• Mladenačko-muževna

ljepota• Ovako nešto nije bilo

ostvareno od antike• Antički kontrapost

Donatello

• Navještenje• 30-te godine 15.st• St. Croce• Pozlata, boja• Harmonična kompozicija, sklad

i simetrija• Maksimum što se tiče

klasičnosti, mjere i savršenih proporcija

• Profinjenost• Pomalo netipičan rad za njega

jer je D.bio više sklon ekspresivnosti i dinamičnosti

Donatello• Gattamelata• 1443. • pozvan u Padovu da napravi

kip Gattamelati• Ovjekovječiti slavu velikog

vojskovođe• Prvo djelo ovakve vrste u

renesansnoj skulpturi• Očito je nastalo po uzoru na

antički rad, rimski kip Marka Aurelija

• Oslanjanje konja na kuglu, toga nema nigdje više

• Ležerna i samouvjerena poza pobjednika

Donatello

• 1443-53. boravi u Padovi

• Radi kipove i reljefe u bronci za oltar Sv. Antuna Padovanskog

• Zadivljujuće iskorištena perspektiva i dramatični efekti

Donatello• Motiv: narikače

Donatello, Perspektiva. Pokrenutost likova

Donatello

• Sv. Antun Padovanski

Donatello

• Kantorije• Razigranost,

dramatičnost, igra putta

• Snažna želja za volumenom

• Luca della Robia, bliži realizmu, ali mekši, nježniji i smireniji

• nema onog nemira kao Donatello

Donatello

• Pokret• Vrtložni ples

Donatellovih putta a kao Lucce su smireni i sabrani

Luca della Robia

• Smireno, nježno i harmonično u usporedbi s Donatellom

• Oko 1435.

Luca della Robia

• Njegovi putti su mekši i nježniji

• Nisu onako bucmasti kao u Donatella s predebelim nožicama i obrazima

• Ovi su bliži realizmu

Donatello

• Marija Magdalena• Posljednja faza• 1453-1466.• Usmjerava se ka

naturalističkoj ekspresiji• Duboko je ušao u

religiozno iskustvo• Oronulo lice i tijelo

utjelovljenje su pokore• Bol i čežnja za

iskupljenjem

Donatello, Sv.Marija Magdalena

Michelozzo• 1444. počela gradnja• Palača Medici-

Riccardi• Pomalo sliči na

tvrđavu• Donji dio je od grubo

klesanog kamena BUNJATO (Michaelangelo dodao prozore), 2.kat-manje grubo klesano kamenje da bi 3. kat, završni imao glatku površinu

• Na vrhu je jako izbočena streha krova

Michelozzo

• Unutrašnjost odudara od snažne rustičnosti vanjskog dijela

• Arkade dvorišta

• Niz vitkih stupova, prozori, natpisi

Alberti

• Palača Ruccelai

• Izrazita podjela po horizontali

• Snažni pilastri s dorskim, jonskim i korintskim polukapitelima

Alberti

• San Andrea, Mantova• Detalji pročelja odaju

vezu s antikom• Ukrasni pilastri idu kroz

2 kata. Time je pročelje ujedinjeno u vertikali. To je nešto što je Alberti osmislio i prvi upotrijebio

Alberti, San Andrea, Mantova• Napušta uobičajenu podjelu na 3 lađe i stvara 1 veliki svod• Niz kapela sa strane

Alberti

• Napušta bazilikalni tip crkve kakav je Bruneleschi koristio

• 3-brodni prostor je ostao, no u bočnim brodovima izgrađene su kapele i kroz njih se se ne može prolaziti

• Nova koncepcija prostora

Alberti

• Pompoznost• Monumentalnost

kasnog Rima• Vidljivo u

proporcijama, u visini samih nosača i općenitosti.

• Snažni pandativi koji nose kupolu

Alberti

• 1456-70. u renesansnom obliku razradio gornji dio gotičkog pročelja crkve S. Maria Novella

• Poštiva firentinsku romaničku tradiciju dvobojne fasade (San Miniato, baptisterij katedrale,…)

• Cijelo pročelje je uskladio tako da su mu visina i širina jednaki – izvedenica iz kvadrata

• Volute nad bočnim brodovima zaklanjaju pogled na tanki krov lađa

• Natpisom (antička kapitala) se veliča donatora i naznačena je godina (1470.) izgradnje

• U završnom zabatu smješten je kružni monogram s Kristovim imenom

Tempietto del Santo Sepolcro,1467.

San Pancrazio, kapela Rucellai,Firenza

• Geometrijska igra mramornih intarzija iz kojih zrači mjera i elegancija

Rimini, Tempio Malatestiano

Masaccio• Njegovo prvo zrelo djelo iz

1425.• St. Maria Novella• Sv. Trojstvo, Marija i Ivan

Evanđelist te 2 donatora• Savršeno dobro poznaje

anatomiju• Perspektiva mu je savršena,

očito poznaje Bruneleschijevu geometrijsku perspektivu

• Novo doba-pojava donatora koji su iste veličine kao i svetački likovi

• Skladni i mirni likovi• Opipljiv volumen

Masaccio• Izgon iz Raja, 1424-25.

• Kapela Brancacci, crkva Carmine, Firenca

• Kontrapost i kretnje je uspio dobiti• Pobjeda monumentalnog

renesansnog realizma nad minucioznim naturalizmom internacionalnog “mekog” stila

• Ima određenih disproporcija, ali ipak su ovo 1.radovi koji su revolucionarni

• Strašan plač na Evinom licu, snaga izraza, dramatika

• Perspektiva anđela koji lebdi• Giornata

Masaccio

• Porezni novčić• Perspektiva - KRIST

SREDIŠTE RADNJE• Modeliranje svjetlom

i sjenom• Brda u daljini

izgledaju čvrsto i realno (kao da bi se mogli lako penjati po njima)

• Vješto gubljenje prizora u daljinu

Masaccio, Porezni novčić

Paolo Uccello

• Radi u Firenci, Veneciji i Padovi

• Rješava problem perspektive, plastičnost prostora i lika

• Opsjednut geometrijom

Uccello

• 3 bitke kod San Romana

• Uffizi, Louvre, London

• Sve 3 su studije volumena, ljudi, konja u raznim skraćenjima

• Studije perspektive

• Velika dramatičnost i volumeni i mase

Domenico Veneziano

• 1400 (?)-1461.• Školovanje započeo u

Veneciji, otud ta sklonost ka kolorizmu

• Karakterizira ga produhovljenost linije i boje.

• Kristalno čiste forme• Koristi ULJE na

svojim slikama

Domenico Veneziano

• Pala sv. Lucije• Dubina prostora• Čiste linije,

kristalan crtež, svaki lik za sebe je mala studija

• Volumen pomoću sjene

• Linearnost

D.Veneziano

• Boje otkrivaju vezu s Venecijom

• Svjetlosni elementi, sjena na arhitekturi iza Gospe

• Nježne boje• U srednjem vijeku se

koristila tempera s kojom se nisu mogli dobiti glatki prijelazi između različitih tonova boje na slici. ULJE se otkrilo na sjeveru i počelo širiti oko 1420.-te

D.Veneziano

• Portret djevojke• Ranorenesansni portret• Tanak, dugi vrat, tamna

pozadina• Ukrašena haljina, kapica

na glavi, takva je moda toga doba

• Volumen se postiže pomoću sjene

• Linija je veoma važna u ranoj renesansi

D.Veneziano

• Predela s oltara sv. Lucije. Linearnost ;Linearna perspektiva

Andrea del Castagno

• 1.pol. 15.st• Posljednja večera,

S.Apolonija, Firenca• Intarzija u pozadini• Juda posebno naglašen

pomoću komada mramora koji je drugačije obojen

• Utjecaj Uccella• Radi zanimljiva skraćenja

Andrea del Castagno, Posljednja večera, S.Apolonija, Firenca

Pierro della Francesca

• Vrhunac ranorenesansnog slikarstva

• Učio u Firenci kod D.Venecijana

• Utjecaj Masaccia vidljiv je u prikazu Bogorodica koje često imaju njegove teške izraze, a utjecaj Giotta vidljiv je zbog volumena likova

• Rimini, Arezzo, Urbino, Bologna, … pravi putujući renesansni slikar

Pierro della Francesca

• U Arezzu radi freske s prikazom pronalaska pravog križa

Pierro della Francesca

• 1.nocturno• Svjetlosni efekti

uljanice, luči• Stražar okrenut

leđima• Svijetlo se

odražava na oklopu

Pierro della F.

• Federico da Montefeltro

• 1465-70.• Profil je zbog ozljede

deformiran, no samo se tako slikao

• Čisti profil baziran na crtežu a još više na volumenu

• Lijepi pejzaž

Pierro della Francesca

• Battista Sforza, • 1465-70.

• Nošnja bogata• Pejzaž• Perspektiva• Fini sklad tonova• Bogata nošnja i nakit te

dekorativna frizura kako i dolikuje aristokratkinji

Piero della Francesca, Bičevanje krista

• Slike su mu savršenstvo sklada, reda i mira

• Sjene na slikama pokupio je od Domenika Veneziana

• Bičevanje Krista• 2 kompozicije u slici• Bosonogi na svetom

su tlu• Perspektiva• Korpulentna tijela• Visi se s koliko je

znanja o perspektivi i stroge simetrije prostora znao organizirati prizore

Pierro della Francesca

• Krštenje Krista• Otmjenost figura• Sklad, red i mir• Venezianov kolorit• Trogirska katedrala,

Aleši

Usporedba: Piero della Francesca – Andrija Aleši

Sandro Botticelli

• Palada i Kentaur, 1482.• Zlatarski nauk pa slikarski• Linija je osnovni element

njegova slikarstva• Linearnost i sklonost crtežu,

sklonost grafizmu, jasno iscrtavanje obruba-RANA RENESANSA

• Palada(Minerva) kroti Kentaura, simbolizira pobjedu firentinske diplomacije nad napuljskom

• Neoplatonizam, čovjek treba znati kako ukrotiti životinjsko u sebi, tj. da se samo povodimo za osjetilima, treba koristiti um

Botticelli

• Judita se vraća u Betuliju

• Utjecaj učitelja F. Lippija• Sam čin ubojstva je već

učinjen i nije ostavio nikakav trag na odjeći Judite i služavke joj

• Vraćaju se kući dok su vojnici u pozadini

• Valovite linije figura i draperije

Boticcelli• Madonna della

Magnificat, 1480-81.• Lica su savršena, bez

bora, bezgrešno su graciozni

• Ne manjka im volumena, ali su više nacrtani nego naslikani, sve je puno mekih i krivudavih LINIJA

• Sve je savršeno čisto i prozirno, nebo, Bogorodičin veo,…

• Tondo, omiljeni oblik slike u renesansi, simbol božanske ljubavi, vječnosti i neprekinutosti

Botticelli

• Navještenje, 1489/90.• Ljepota likova• Očaravajući pejzaž• Lake linije• Ljupkost,elegancija,

dražest• Mekana valovitost

profila i gesta• Valovita linija

Sandro Botticelli, Rođenje Afrodite / Venere, 1484.

Botticelli• Omiljeni je slikar obitelji Medici. Slike

Primavera i Rođenje Venere predstavljaju najviši domet njegova stvaranja

• Klasičan mit-postali su popularni u

renesansi. U mitologiji su vidjeli mnogo više od običnih pričica, vjerovali su da mitovi imaju duboku i tajanstvenu istinu, mudrost antike

• Lorenzo naručuje ovu sliku za svoju ladanjsku vilu.

• Priča o Venerinom rođenju bila je simbolom misterija kojim je božanska poruka LJEPOTE došla na svijet

• Venera se pojavila iz mora na školjci koju na obalu tjeraju krilati bogovi vjetra usred kiše ruža. Dok se sprema zakoračiti na obalu, jedna od nimfi je dočekuje s purpurnim ogrtačem

Rođenje Venere, 1484.• Traženje idealne ljepote - Utjecaj

M.Ficina

• Marsilio Ficino je neoplatonist, koji smatra da nema proturječnosti između Platonove idealističke filozofije i kršćanske religije, već da postoji idealan kontinuitet između Platonova učenja o ljepoti i Evanđelja

• Život svemira, uključujući i čovjekov, vezan je za Boga duhovnom kružnom linijom koja se stalno uspinje i spušta (circuitus spiritualis), tako da je svako otkrivenje, bilo iz Svetog pisma, Platona ili klasičnih mitova, jedno

Botticelli• Ljepota, ljubav i blaženstvo su jedno,

na taj način neoplatonisti su mogli umjesto Bogorodice prizivati Veneru rođenu iz mora kao izvor “božanske ljubavi”

• Spajanje kršćanske vjere i antičke mitologije - neoplatonisti su objasnili postojanjem ideje o ljepoti koja je je u idealnom obliku božanska ljepota

• Zbog složenosti takvog učenja, takva je umjetnost bila omiljena samo odabranima i sloju visokoobrazovanih

• No 1494. sumnje običnog čovjeka potvrđuje SAVONAROLA koji propovjeda protiv “kulta paganizma”

• Botticelli se priklanja Savanarolinim idejama pa spaljuje svoje slike te tematike i vraća se tradicionalnim religijskim temama, ali bez bitnih promjena u stilu

Botticelli• Kompozicija slike savršeno je

harmonična• Anatomija nepravilna, dug vrat Venere,

spuštena ramena, čudno naslonjena lijeva ruka na tijelo

• Često njegovi likovi, portreti odražavaju sanjarsko-melankolično raspoloženje

• 2 boga vjetra-anđeli, nimfa-personifikacija proljeća koja dočekuje Veneru-podsjeća na tradicionalni odnos I.Krstitelja i Krista u Krštenju. Pošto je Krštenje “ponovno rođenje” u Bogu, rođenje Venere budi nadu u “ponovno rođenje” po kome je renesansa dobila svoje ime

• Broj asocijacija je zaista neograničen zahvaljujući neoplatonističkom učenju

• Ruže-simbol Bogorodice• Rogoz-simbol mjesta odakle dolazi

spasenje

Botticelli, Proljeće, 1482.

Proljeće, 1482.• 203x314• Brojne rasprave• Zefir, bog proljeća, prati i grli Kloris ili

neplodnu zemlju i pretvara je u raskošnu Floru, koja je simbol samog proljeća. U sredini slike je VENERA, koja vlada nad svima, čedna i smirena, pa je jasno da ona ovdje ne predstavlja putenu ljubav, na osnovi poganskog tumačenja, već onu vrhunsku harmoniju ljepote i vrline, o kojoj su snivali humanisti

• Iznad nje leti KUPIDON, sićušni bog ljubavi. Pored nje se igraju 3 GRACIJE (drevni simbol slobode - Egleja daje, Eufrozina prima, Talija vraća), veseleći se zbog povratka proljeća

• MERKUR podiže prst kako bi raspršio posljednje oblake. Taj pokret simbolično prikazuje zemaljsku ljubav koja se treba uzdići do sfera božanske ljubavi

• HIMNA BOŽANSKE LJUBAVI OD KOJE SVE POTJEČE O KOJOJ SE SVE VRAĆA

Poljeće• Rasprave oko toga kome je

namijenjena• Zbog sličnosti u fizionomijama,

prvo se vjerovalo da slavi ljubav između Giuliana Medicija i Simonete Vespuci (Merkur-Flora)

• Po nekima slika ne slavi tjelesnu ljubav već je simbol unutarnje ljepote i sklada

• Po drugima to je himna božanskoj ljubavi od koje sve potječe i kojoj se sve vraća

• To je poruka Giulianu da se ostavi dokolice i zabave tj. da boginju i njezina obećanja intelektualnih i moralnih uživanja pretpostavi bilo kakvom drugom lakomislenom uživanju

Botticelli• Valovita kontura i prozračna draperija

daju likovima izraz nestvarne ljepote i lišavaju ih svakog traga grube senzualnosti

• Linija je osnovni element Botticellijeva slikarstva

• Linearnost i sklonost crtežu, sklonost grafizmu, jasno iscrtavanje obruba. Na dobro pripremljenu ploču Botticelli bi obično zasijecao konture zašiljenim vrhom. Vidljivo kod 3 gracije

• Mekoća oblika je potekla od Filippa LIPPIJA

• Slikar cvijeća - oni koji su imali živaca izbrojili su nekih 30-40-ak različitih vrsta. Dobro je poznavao botaniku-naslikao je ruže, kukurijek, podbijel, zumbule, ljubičice, različke, zeleniku, ljiljane…

Savanarola

• Nakon smrti L. Magnifica, dolazi do pojave moralnih reformi Savonarole

• Firenci Savanarola želi nametnuti strogost svojih asketskih vizija

• Rezultat: spaljivanje slika

• Na kraju je i sam Savanarola spaljen na lomači na glavnom gradskom trgu

Italija, sjever

• Donatello boravi u Padovi 1443-53., radi reljefe i kipove. Ispred bazilike sv. Antuna podignut je spomenik Gatamalatti- to je prvi samostojeći konjanički kip u prirodnoj veličini nakon antičkog razdoblja

• Uccello, Castagno, F.Lippi,… svi su oni bili u Padovi kada i Donatello

• 15.st u Padovi-zanimljiva umjetnička škola F.Squarcionea

• Squarcione vodi radionicu, posvaja svoje učenike, skuplja komade antičke arhitekture i kipove. No, čudna je atmosfera u radionici.

• Mantova, Mantegna pozvan na Gonzagin dvor radi oslikavanja unutrašnjosti najvažnijih prostorija

Andrea Mantegna

• Trebao je oslikati središnju prostoriju prizorima iz života obitelji Gonzaga, a svod može riješiti kako želi

• 1465-74.• Briljantan crtež• Inspiracija antikom• Detalji antičke

arhitekture• Snažan volumen

likova• Bogati festoni,

girlande

Mantegna

• Prvi pokušaj iluzionističkog slikarstva nakon antike. Tek će se u baroku to do kraja razviti

• Oblaci, putti, likovi,… skraćenja likova

• Stvara se perspektiva, iluzija prostora i dubine

Mantegna

• Linija mu je izuzetno važna

• Nježno, harmonično i smireno slikarstvo

• Oblikujući lice mlade djevojke volumen glave radi koristeći svijetlo-sjenu

Mantegna

• Rođen je 1430. i s 10 godina odlazi u Squarcioneovu radionicu u Padovi, a s 14 se tako i preziva

• Njegovo je slikarstvo gramatički precizno, uredno i dobro složeno

• Miran je i staložen• Madona od kamenoloma• Oko 1488-90.• Tipičan mantenjeskni pejzaž• Uski puteljak vijuga u pozadini• Simbolika u nekim dijelovima

slike; kamenolom u kojemu se vadi kamen da izgradnju grobnice - aluzija na Krista koji ovdje mirno leži u majčinom naručju

Mantegna

• Sv. Sebastijan• Dijelovi antičkog

hrama• Pejzaž• Vijugava cesta u

daljini• Beč, 1459.

Mantegna

• Sv.Sebastijan: antička arhitektura

• Razbojnici• Smiren izraz lica• Perspektiva• Louvre, 1480.• Volumen je snažniji nego

na Sv. Sebastijanu iz Beča

• Mišići su ojačali• Skladne proporcije tijela• Pejzaž, brdo, arhitektura,

raslinje, …