U izdanju DANU i biblioteke Doklea objavljen je zbornik radova akademika i istaknutih naunih radnika pod nazivom Crna Gora od iskona

U izdanju DANU i biblioteke Doklea objavljen je zbornik radova akademika i istaknutih naunih radnika pod nazivom Crna Gora od iskona. Cilj ovog projekta, kao i onih koje DANU planira da realizuje, jeste da valorizuje autentine materijalne i duhovne vrijednosti na kojima je Crna Gora izgradila filozofiju ivljenja i ontolokog opstanka. Nastojanje DANU je da rezultatima svojih spoznaja doprinese istini o crnogorskoj stvarnosti i ambijentu moderne, nezavisne i meunarodno priznate drave, posebno zbog toga to smo svjedoci uzurpacije, odnosno krae istorijskih injenica i sveukupne hiljadugodinje istorije Crne Gore, koju pirati istorije iz okruenja pripisuju svojim oskudnim povjesnicima.

Uz dozvolu izdavaa, Pobjeda e u nastavcima objaviti djelove iz zbornika ovih radova.

jun 18, 2011 3:25 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Srpski izvori o kraljeviniVojislavljeviaRadoslav Rotkovi, akademik: Srpski izvori o kraljevini Vojislavljevia

I. S.irkovi je jednom napisao: Do sredine X vijeka dukljanska kneevina bila je formirana i jasno razgraniena od susjednih slovenskih kneevina i vizantijskog podruja iako je isti autor itavu istoriju Crne Gore prikljuio istoriji Srbije. Citirani tekst jasno govorio o srednjovjekovnoj dravi Zeti i njoj susjednim kneevinama

Kraljevina Vojislavljevia formirana je u XI vijeku od onijeh plemana koja su u drugoj polovini VI vijeka dola na srednji i juni Jadran. Po svoj prilici ova su plemena krenula za Langobardima 468. prema Panoniji, pa su odatle jedni otili ka Apeninskom poluostrvu, e ih vidimo u opsadi Kremone (29. jula 603). Pavle akon pie da je tada Karniola (Kranjska) bila domovina Slovena (Sclavorum patria), a da bi se uobiajila ova sintagma, svakako je bilo potrebno nekoliko decenija.Ta su slovenska plemena sila na Jadran iz Polablja, uglavnom iz onoga prostora izmeu Odre i Labe, na kome je ne samo identifikovano 12.000 slovenskih zemljopisnih naziva nego su zabiljeena i poznata crnogorska plemena: Moraani, Zeani, Trebjeani, Crmniani, Rijeani, Pivljani, Cetinjani, Patrovii, Kui, Cuce i dr. ak je zabiljeen i isti raspored. everozapadno od Sitnice i Ribnice i tamo je Ostrog, a dalje od Ostroga Trebjeani. Juno od Podgorice i tamo je Crmnica. Na zapadu su i tamo Pivljani i sl.Prema Porfirogenetu, koji je 949. godine pisao za svoga sina Romana informaciju o narodima, (Peri etvov) istona granica Hrvatske bila je na rijeci Cetini, dok Duklja lei prema katelima Draa a planinskim stranama granii se sa Srbijom. Duklja Dioklitija je vizantijski i rimski naziv za Zetu, koju prvi pominje Kekavmen, u vezi sa djelovanjem kneza Vojislava oko 1040. godine. Zeta je domai izraz za Duklju, i ukoliko je Kekavmenova vest dragocenija, pie J. Ferluga.Teritorija Kraljevine Vojislavljevia dijelila se na etiri pokrajine: Zeta, Travunija, Zahumlje i Podgorje. Horizontalno, meutim, tri su pokrajine bile u Pomorju, a to je priobalni prostor koji ukljuuje i Trebinje (Pomorje je stariji naziv za Primorje), dok se onaj prostor u zaleu zvao Podgorje. Poto su svi gradovi na obali, uz Trebinje, koje je blizu mora, Podgorje se u izvorima (sem u Dukljanina) i ne pominje, dok se Pomorje latinski zove Marittima regio.Najvanije linosti na ovome prostoru bile su: Mihailo Vievi u krajevima oko Neretve, poetkom X vijeka (925); arhont Petar (Petrislav), otac kneza Vladimira, sredinom X vijeka; Vladimir, Samuilov zet i muenik (ubijen 1016); knez Vojislav koji je pobjedama nad vizantijskom vojskom potpuno osamostalio Zetu (1042); njegov sin Mihailo, za kojega znamo da je bio priznati kralj jo 1077; njegov sin Bodin kojega su u Prizrenu ili Pritini zacarile udruene vojske Zete i Makedonije (1072), a kojega i antipapa Kliment III naziva veleslavnim (gloriosissimus) a nadbiskupu barskome poruuje (8. I 1089):Krst takoe neka nose pred tobom cijelom Dioklianskom kraljevinom (per omnem regnum Diocli).I. S. irkovi je u jednom trenutku doao do pravoga zakljuka, kada je napisao: Do sredine X vijeka dukljanska kneevina bila je formirana i jasno razgraniena od susjednih slovenskih kneevina i vizantijskog podruja iako je isti autor itavu istoriju Crne Gore prikljuio istoriji Srbije. Citirani tekst jasno govori o srednjovjekovnoj dravi Zeti i njoj susjednim kneevinama! Kako onda ta ista teritorija Zete, koja je razgraniena od susjednih slovenskih kneevina, a to su Raka, Bosna i Hrvatska, moe da bude dio srpske drave? Veoma je jednostavno ustanoviti da takvo spajanje Zete i Srbije nije zasnovano ni na srpskim izvorima.Upravo srpski izvori u potpunosti potvruju sve to je naprijed navedeno, iako su nastali kasnije. Naime, ne samo u srednjem nego i u XX vijeku postojao je manir da se okupirane teritorije posebno naglaavaju u titulama, pa to sada olakava da kontroliemo: to su oni smatrali svojom a to osvojenom teritorijom! Ovi dragocjeni izvori nijesu na ovaj nain korieni u srpskoj istoriografiji, jednostavno zato to obaraju sve novije teorije o srpskoj dravi srednjeg vijeka.Stefan Nemanja je pred kraj ivota diktirao Hilandarsku povelju u kojoj istie da je obnovio oevu dedovinu i bolje je utvrdio a da je tek onda osvojio od Morske zemlje Zetu s gradovima. Ove se, oigledno, potkrala greka. No to je ispravio Sava u itiju svoga oca:I poto obnovi oevu dedovinu i bolje je utvrdi bojom pomou i svojom mudrou, danom mu od Boga i, poto podie propalu svoju dedovinu, pridobi od pomorske zemlje Zetu s gradovima.Iz ovoga vanoga odlomka se vidi: prvo, da je njihova domovina Raka a ne Zeta, pa se zato dvaput u istoj reenici pominje kao dedovina; i drugo, da se Zeta s gradovima nalazila u Pomorskoj zemlji, a to je drugi naziv za Kraljevinu Vojislavljevia.Da je centar srpske drave bio u Rakoj, potvruje i Provovenani u itiju svoga oca:A kako su u zemlji toj (Zeti p.n.) latinski jereji, to se po volji bojoj udostoji da u hramu primi latinsko krtenje. A kad se vratio otac njegov u stolno mesto, opet se udostojio da primi drugo krtenje iz ruku svetitelja i arhijereja usred srpske zemlje, u hramu svetih apostrola, Petra i Pavla Svi pokuaji da se Nemanjino roenje u izbjeglitvu, u Spuu, prvo prebaci u Ribnicu, tj. Podgoricu, pa da se na njenoj obali izmisli Namanjin grad, i da se iz toga izvede zakljuak da je Zeta kolijevka Nemanjia padaju u vodu kada se uzmu u obzir injenice: prvo, da se Nemanjin otac sklonio u Zetu u vrijeme grdnoga metea u Rakoj, dakle, da bi spasio glavu; drugo, da je sklonite potraio u drugoj zemlji; tree, da je potraio neko skrovitije mjesto a ne Podgoricu, koja je uvijek bila na raskru vanih puteva i evrto, da dijete izbjeglice nije moglo zidati grad u tuoj zemlji. A taj navodni Nemanjin grad je u stvari turska tvrava Tepedeken, zidana 1474. godine, o emu postoji arhivska graa!A da se Nemanja rodio u Spuu, odnosno na Martinikoj gradini, koja je bila sklonite stanovnika Duklje u vrijeme Samuilove najezde (oko 990), a i prije, prilikom navale Avara (518), vladika Vasilije Petrovi je naao manastirski rukopis i citirao ga u Istoriji o ernoj Gori (1754). Vanije je da je slian zapis naao srpski istoriar Panta Srekovi u Voljavi podno Rudnika 1869. i objavio ga dva puta. Taj zapis glasi:

Dakle, ta pria o Zeti kao kolijevci Nemanjia je ista besmislica, bez obzira na to to ju je u jednom trenutku podrao i kralj Nikola.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-20&id=206945Feljton Srijeda, 20. april 2011. godine

jun 18, 2011 3:24 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Kad se jasno uininejasnimRadoslav Rotkovi, akademik:Kad se jasno uini nejasnim

Sava Nemanji, uinat Amfilohiju i srpskim zvaninim istoriarima i politiarima, jasno razdvaja srpsku zemlju i pomorsku a iz tekstova Simeona Nemanje i njegova sina vidi se da je u toj Pomorskoj zemlji i Zeta, jer je Nemanja od Pomorske zemlje oteo (oni kau priobrete) Zetu s gradovima

U Vranjinskoj povelji (1233) sam Sava Nemanji objanjava kada je i e postavio prvu episkopiju Srpske pravoslavne crkve. I on jasno veli da je to bilo je na Vranjini 1233. A u istim izdanjima Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve pie: da su prve srpske episkopije u Zeti bile u Stonu i na Prevlaci kod Tivta. Na Prevlaci ak prije Nemanjia! Mi ipak, smatramo da je Sava bolje znao e je to uradio nego Amfilohije Radovi i njegovi istoriari. Da pravoslavne episkopije na Prevlaci nije bilo prije 1262. godine, vidi se po injenici da su jo 1261. latini bili u Carigradu, a da su se barski i dubrovaki nadbiskup dogovarali 1249. e da se sastanu da izglade meusobne sporove, zbog kojijeh su se sudili pred Papom, pa su pominjali kao mjesto sastanaka ili Kotor ili Prevlaku. Kako bi se katoliki prelati dogovarali o svojim sporovima u pravoslavnome manastiru? A Sava jasno pie da na Vranjini postavlja kao pravoga episkopa, i svetitelja zetske zemlje Ilariona:

..

Dakle, Ilarion je prvi. Datum njegovog postavljanja je 1233. A sve se to deava na Vranjini.

Svoja i tua zemlja

U ovom Savinom dokumentu stoji, takoe, sasvijem jasno, da e Ilarion biti prvi svetitelj zetske zemlje. Time se potvruje postojanje neke drave na tome tlu prije Nemanjia, jer zetska zemlja je isto to i zetska drava, kao to je ruska zemlja isto to i ruska drava. A to se jasno vidi iz Savinoga potpisa na toj povelji:

..

Dakle, Sava Nemanji, uinat Amfilohiju i srpskim zvaninim istoriarima i politiarima, jasno razdvaja srpsku zemlju i pomorsku a iz tekstova Simeona Nemanje i njegova sina vidi se da je u toj Pomorskoj zemlji i Zeta, jer je Nemanja od Pomorske zemlje oteo (oni kau priobrete) Zetu s gradovima.Otkud Savi taj termin zetska zemlja, razliita od srpske zemlje? Nemanjii su znali koga su okupirali i zato su palili gradove u Zeti, to ne bi radili da je to i prije bila njihova zemlja. Eto zato i Domentijan, uenik i biograf sv. Save, pie u njegovom itiju:

.

U titulama srpskih vladara, sve do njihovog kraja, njegovan je isti sistem nabrajanja svoje zemlje i osvojenijeh krajeva.Evo kako se u vrijeme svoga uspona titulisao srpsko-grki car Duan:

.

I 1527. na grobu Stefana Lazarevia je napisano: da je bio Gospodin vsem Srbljem i Podunaviju i Posaviju i esti Ugrske zemlje i bosnske i jete e i Pomoriju zetskom. A njegov nasljednik ura Brankovi ispisuje opekama na smederevskoj tvravi 1430. godine da je Gospodin Srbljem i Pomorju zetskom.Da ovo to je jasno bilo ranije nije postalo nejasno u vrijeme Balia, vidi se iz njihove povelje Dubrovanima u Tuzima 24. aprila 1385.godine:Trgovci koji minuju u Srblje na Danju da ne plate nita.Dakle, Srbije (Srbi) su nee tamo, a e ne znamo.Da ovo nije sluajan podatak svjedoi i zapis na Simeonovom tipiku iz 1372. godine o smrti ura Balia:

Okrutne borbe

(U Hrista boga blagovjerni i hristoljubivi gospodin ura Bali prestavi se mjeseca januara 13. dan, pak bijae srijeda, vladajui tada zemljom Zetskom i Pomorskom i polovinom srpske zemlje, dijelom i Grke O nesree, o tuge. Koliko plaa tada o smrti!)Samo je potpuno naputanje naunih principa moglo dovesti do toga da se sve ovo to je u srednjemu vijeku bilo potpuno jasno prvo uini nejasnim, odnosno preuti, pa se onda izvrne i podesi prema imperijalistikim ciljevima.Borbe oko prijestola bile su okrutne i u Vizantiji i u Rakoj. Zato je otac Stefan Nemanja, kojemu se ne zna ime, ali se najee navodi da se zvao Bela Uro, zbog dinastikijeh svaa, u strahu za ivot, potraio sklonite u susjednoj zemlji Zeti. Tu se, u zaklonjenome Spuu ili nee u njegovoj okolini, rodio njegov sin Nemanja, kojega rodoslovi navode kao rodonaelnika dinastije. Tako, u Vrhobreznikom ljetopisu stoji:Pak nanem o Nemani Stefanu u prvomu g(ospo)d(i)nu srbskomu.Dakle, stara srpska tradicija znala je za Nemanju kao prvoga vladara srpske drave. Sve to je u novije doba napisano u pravcu otkrivanja neke istorijske geneze srpske drave predstavlja falsifikat, bez oslonca na dokumentima, to smo pokazali u prvome predavanju.

Spaljena zemlja

Kada je umro moni vizantijski car Manojlo I Komnin (1180), Raka je brzo stala na noge. Stefan Nemanja je krenuo u osvajaki pohod prema dolini Morave, palei grad slavni Ni, kako pie njegov sin Stefan Prevovenani. Zatijem je krenuo u Makedoniju i spalio Skoplje, pa na Kosovo i spalio Prizren, da bi nastavio put ka Zeti, i spalio Ulcinj i grad slavni Bar, to sve opisuje njegov sin, slavei ga! Kotor je potedio zato to je bio bolje utvren a trebao mu je i zbog kraljevskog dvorca i kao prozor u Sredozemlje!U spaljenoj zemlji, koju ne bi palio da je bila njegova, postavio je za srpskoga namjesnika svoga najstarijeg sina Vukana.U isto vrijeme pokuavao je, sa humskim knezom, bratom Miroslavom, da osvoji Dubrovnik, ali se grad pod Srem zatitio jakom flotom i zidinama, pa je 27. IX 1186. potpisan mirovni ugovor izmeu Dubrovana i Slovena (inter Raguseos et Sclauos).Nemanja je vjerovatno rezonovao ovako: neka se Vukan poslui starom titulom kralja, uzetom od dinastije Vojisavljevia, ako to papa prihvati, a srednji sin Stefan neka ostane u Rasu, oeni vizantijsku princezu i uvrsti vlast uz oslonac na Vizantiju. Poto se ubrzo pokazalo da ta tua kruna ne pripada osvajau, on je pokuavao da sam dobije krunu od pape, ali ga je u tome speavao srednji brat Stefan, udruen sa Maarima! Zato je dolo i do rata izmeu Vukana i Stefana koji je trajao nekoliko godina. Vukan je, uz pomo Maara (!), svrgnuo Stefana i zavladao dedovinom, pa mu je Stefan prigovorio da je doveo inoplemenike na otaastvo svoje, iako se i on prije toga oslanjao na Maare, a sa Maarima je i Nemanja iao na Bugare. Pa je onda htio da uz pomo Nijemaca napadne Vizantiju. Izmirili su se tek na pritisak svoga mlaega brata Rastka (Save), koji ih je (1202) zakleo na mir nad oevim motima.Vukan se okrenuo ponovo ka Zeti.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-21&id=207038Feljton etvrtak, 21. april 2011. godine

jun 18, 2011 3:20 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Nemanjii se nijesu libili da pomenu zetskudravuPie Radoslav Rotkovi, akademik:Nemanjii se nijesu libili da pomenu zetsku dravu

Vladavina Jelene Kurtnejske u Zeti. Kako je otac oslijepio sina da bi on kasnije progledao na oba oka. ta je zetska vlastela odgovorila Duanu kad je on zatraio pomo od nje

Vukanov sin i nasljednik ore ak je naao razlog da se potini Veneciji! oreva se vlast gasi oko 1240. godine a 1252. njegov mlai brat Stefan zida manastir u Morai. Ne zna se kad je Stefan umro. S njime se ugasila loza Vukana Nemanjia. Upravu u Zeti usput je uzeo Uro I i to je, u stvari, bilo slabljenje vlasti Nemanjia u Zeti, sve dok Uro I nije umro (1276) a za namjesnika u Zeti dola njegova ena, Francuskinja i franjevka Jelena Kurtnejska, koja je vladala u Zeti od 1276. do 1309, dakle vie od 30 godina. A njen otac bio je potonji latinski car u Carigradu!Jelena je naravno, pomagala irenju franjevakog reda i iste godine (1288) zidala je etiri franjevaka manastira od Kotora do Skadra. Njena sestra Marija de or ivjela je u Ulcinju. Iako strankinja, Jelena je bila blia zetskoj vlasteli i katolikome kleru nego Vukan i njegovi sinovi. Oni su se samo trudili da budu ono to je ona bila po roenju. Njen dvor bio je u zabitim Brnjacima na Gornjem Ibru. A kad je boravila u Zeti ivjela je u Ulcinju, zajedno sa svojom sest rom. Ona se zamonaila 1309. u Skadru i pokrstila se, a umrla je 1314. i proglaena srpskom sveticom. Poslije nje Zetu je dobio na upravu Stefan Deanski (1309 -14), koji nije ostavio mnogo tragova o svome djelovanju.

Okrutni postupak

U to vrijeme u Srbiji je bio rat izmeu Draguna i Milutina, koji je zavren 1312. Logino je pretpostaviti da je Stefan Deanski odrastao uz majku Francuskinju i bio naklonjen zapadnoj kulturi. Poto je Milutin bio vezan za Vizantiju, i oenio je maloljetnu er cara Andronika II, koja mu je donijela u miraz neke teritorije, Stefan se nije mogao nadati prijestolu otuda, jer je prednost imao Milutinov sin iz braka sa Simonidom. U jednom mletakom dokumentu iz 1310/11. Stefan se titulie kao kralj Dioklije, Albanije, Huma i Pomorja.Djelovanjem Jelene u Zeti, do 1309. i Stefana poslije nje, koji je stolovao u Skadru, dolo je do vre veze izmeu namjesnika i vlastele, pa su ga nagovorili da otme prijesto svojega oca, a evo mi svi pomaemo ti, da u svemu bude volja tvoja, pie njegov biograf. Ako li nas ne poslua, to se mi neemo vie zvati tvoji.Tako je biograf naao mogunost da za sukob Deanskoga i Milutina okrivi naivnost Stefana i laljivost zetske vlastele. Interes zetske vlastele bio je u tome to je Stefan bio okrenut Zapadu, a ako bi se Milutin ostavio na miru, on bi na njih mogao da okrene vojsku. No, to se ipak i desilo, poto je Milutin ostao na prijestolu. I videvi ovaj gospodin moj (Milutin) nepromjenljivu volju njegovu, i sakupivi svoje vojnike, i sa njima poe u njegovu dravu, zetsku zemlju. I on, vidjevi dolazak svoga roditelja, pobee na onu stranu reke Bojane.Sin i otac su se sastali i sin se pokajao to je sgrijeio prema ocu, i blagoestivi otac ga je cjelivao, zato to su svi sveci i moraju biti prikazani i pozitivno. Ali, ne mogu se preskakati ni injenice koje su ondanjem itaocu u dvorskim i crkvenim krugovima bile poznate, pa se jednom reenicom, u kojoj se izraava strah oca od djelovanja sina, kae kako je kralj traio savjete od velmoa i kako su se oni saglasili da sveu njegova sina i da ueta elezna poloe na njegovo telo, pa su ga tako odveli u Skoplje. A tamo je blagoestivi kralj poslao neke svoje koji su oslijepili njegova sina! A da se opravda takav okrutni postupak, autor se poziva na primjer iz Biblije. I ponovo se pominje blagoestivi kralj koji je slijepoga sina poslao u Carigrad, svome tastu Androniku, da ga i slijepoga to vie udalji od zemlje. A kad je Milutin umro, isti biograf pominje: sveto i asno i blaeno telo ovoga blagoestivoga i hristoljubivoga i previsokoga kralja Stefana Uroa (Milutina).

Planovi za prijesto

Kralj Dragutin umro je 1316. pa je Milutin uhapsio njegovoga sina Vladislava i prvi put u svojoj dugogodinjoj vladavini samostalno zagospodario celokupnom teritorijom srpske drave, pie M. Blagojevi. To je bilo izmeu 1315. i 1321. godine.A 1321. umro je Milutin, i onda je Stefan Deanski, koji je, izgleda, ipak vidio na jedno oko, iskoristio priliku da objavi udo: Vidite i divite se, jer ja, koji sam bio slep, evo sada vidim! I rairi se ta vest u celu dravu srpske zemlje i svi na predivno to udo teahu veselim nogama, i silno plemeniti njegova otaastva dolazei klanjahu mu se Tako je ispalo da je Milutin uinio bogougodno djelo to je oslijepio sina, jer se inae ne bi moglo desiti udo da slijepi progleda. A na fresci u Deanima Stefan ima oba otvorena oka.Deanski je od prve ene, Bugarke, imao sina Duana, kojega je nazivao mladim kraljem. Obeao je da e mu dati pola kraljevstva i odvojiti mu dostojan dio svojega bogatstva. I kad je Duan odrastao, dao mu je otac zemlju zetsku. I imao je dvorac na oca i sina, jer je Duan, vjerovatno, kovao neke planove da preuzme prijesto. O ovome nas obavjetava Danilov uenik, koji pie za vrijeme Duana, i dri njegovu stranu, pa za sve okrivljuje Deanskog.

Ne idemo u tue narode

Deanski je pokuao namamiti sina na razgovor, kako bi ga uhvatio, ali Duan je sumnjao u njegove namjere i nije dolazio. Bilo je to krajem 1330. ili poetkom 1333. godine. Duan je sa albanske strane Bojane prebjegao na zetsku i traio pomo Dubrovana. Mir je postignut tek u maju 1331. No, ubrzo je meu ocem i sinom planuo novi sukob. Duan je pitao zetsku vlastelu: ta emo initi? Beimo od njega u strane narode, da ne poginemo prevremenom smru. Jer, evo, razumeste moga roditelja gdje se sprema na moje zaklanje na nikakvu krivicu.A oni mu odgovorie: Mi neemo da idemo s tobom kako ti kae, u tue narode; no ako hoe sam da izbegne takvu smrt, koja ti je spremljena, preteci ti Poto on nije htio da bjei sam, oni rekoe:- Zato da ne budu grobovi nai u naoj zemlji Bolje nam je ako se dogodi i smrt u zemlji naega otaastva, nego da se naemo u tuoj zemlji kao zarobljenici i doljaci. A ako nas ne poslua, mi, uveavi se kod roditelja tvoga, i ustavi, ii emo k njemu, a tebe emo ostaviti u velikoj alosti i preziru. Eto kolika je bila snaga zetske vlastele, koja ivi u svojoj zemlji, i Njemanjii se ne ustruavaju da to kau, pa i njihovi itije pisci stalno pominju zetsku zemlju i dravu zetsku!

Istina o Crnoj Gori

U izdanju DANU i biblioteke Doklea objavljen je zbornik radova akademika i istaknutih naunih radnika pod nazivom Crna Gora od iskona. Cilj ovog projekta, kao i onih koje DANU planira da realizuje, jeste da valorizuje autentine materijalne i duhovne vrijednosti na kojima je Crna Gora izgradila filozofiju ivljenja i ontolokog opstanka. Nastojanje DANU je da rezultatima svojih spoznaja doprinese istini o crnogorskoj stvarnosti i ambijentu moderne, nezavisne i meunarodno priznate drave, posebno zbog toga to smo svjedoci uzurpacije, odnosno krae istorijskih injenica i sveukupne hiljadugodinje istorije Crne Gore, koju pirati istorije iz okruenja pripisuju svojim oskudnim povjesnicima. Uz dozvolu izdavaa, Pobjeda e u nastavcima objaviti djelove iz zbornika ovih radova.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-22&id=207153Feljton Petak, 22. april 2011. godine

jun 18, 2011 3:15 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Ove gore ne trperegulePie Radoslav Rotkovi, akademik:Ove gore ne trpe regule

Zeta je itavo vrijeme vladavine Njemanjia (1186-1356) stalno nazivana dravom. U njoj su vladali namjesnici, koji su morali da vode rauna da je ta zemlja bila katolika, da je vrijeme od raskola 1054. ipak kratko da bi se tu ugnjijezdila i nova crkva; da u njoj nema druge vlastele, ni svjetovne ni crkvene, nako katolike

I srpski istoriari istiu da Nemanja, prema tadanjem obiaju, nije mijenjao drutveno ureenje u osvojenim krajevima.Nemanja nije pokazivao namjere da raznorodne dijelove svoje prostrane drave stopi u jednu cjelinu. On je, ak, preputajui pojedinim sinovima i brai pojedine dijelove teritorije, pomogao ouvanje tradicionalnih okvira i starog naina vladanja.Zeta je za itavo vrijeme vladavine Nemanjia (1186-1356) stalno nazivana dravom. U njoj su vladali namjesnici, koji su morali da vode rauna da je ta zemlja bila katolika; da je vrijeme od raskola 1054. ipak kratko da bi se tu ugnijezdila i nova crkva; da u njoj nema druge vlastele, ni svjetovne ni crkvene, nako katolike. Bez oslonca na nju nije bilo mogue vladati.Osnovni sloj srpskoga drutva inili su sebri, poluzavisni seljaci koji su radili na imanjima feudalaca. Iznad njih je postojala malobrojna vlastela, dravna i crkvena.U beogradskom listu Politika(4. nov. 1988) nalazimo:U srednjovekovnoj Srbiji neplemiko stanovnitvo sebri strogo se delilo u dva reda: teaci su bili vezani za zemlju, a u poveljama su nazivani Srbi, dok su pastiri bili znatno slobodniji i nazivani su Vlasima.

Znaaj plemena

Zakon koji regulie obaveze sebra prema feudalcima, zvao se Zakon Srbljem. Tu je, u samom naslovu zakona, evidentirano kako je socijalni termin sebri premetanjem slogova dao ime naroda Serbi Srbi.Ni u Bosni ni u Zeti nije bilo toga sloja. Ono to su u Srbiji sebri, u Grblju su, po nekima posadnici. Ali napominjemo da je posadnik stupao dobrovoljno u radni odnos, da je mogao da radi za vie patrona, da stie imovinu, to se ne moe rei za sebra.O djelatnosti i znaaju plemena nalazimo obilnu grau u prvoj crnogorskoj istoriji, Dukljani novome Kraljevstvu Slovena. Ta drutvena struktura se nije mijenjala ne zato to je postojala elja da se ona sauva nego stoga to nije bilo sile da je promijeni.Iz plemena, kao osnovne elije drutva, koja bira svoga glavara, stvarao se Zbor glavara, a iz potrebe da se objedinjavaju interesi plemena na irem etnikom prostoru, postojao je i dalje Opti zbor, koji se u prethodnoj eposi afirmisao kao Omnes populi congregantes. I taj je Opti zbor znao da se suprotstavi i odluci kralja ili kraljice u pogledu nasljednika.Ovome treba dodati i vlastelu iz crkvenih krugova. Crkva i manastiri imaju svoja imanja i na njima, kao i izvan crkvene nadlenosti, postojali su oni koji rade i oni koji upravljaju. Oni koji rade zadrali su stare nazive vlataka i posadnika, posaenih na zemlji koja je vlasnitvo feudalaca, da rade za sebe i njega.

Bez stroge podjele

St. Novakovi je pisao: U srednjevjekovnoj Srbiji zemlja je pripadala ili kralju (dravi, dravnom poglavaru) ili vlasteli (velikim gospodarima) ili crkvama i drugim gospodarima.U Crnoj Gori, u kojoj pleme raspolae svojom teritorijom, nije moglo da bude tako stroge podjele na one koji imaju zemlju i one koji je nemaju, nego rade na njoj, za sebe i imaoca zemlje. Otuda u kotorskim spisima tako mnogo kupoprodajnih ugovora. Onaj koji nema vlasnitva ne moe ni da kupuje, jer bi postao vlasnik, ni da prodaje ono to nije njegovo! Ove gore ne trpe regule. Crkva je u Crnoj Gori dobijala zemlju od poklona vjernika, posebno onijeh koji nemaju potomstva. Ivan Crnojevi je Cetinjskom manastiru (1484) dao dio porodinih imanja. Na jednome mjestu ak pominje vinograde koje je sam sadio. Iako je to kraj XV vijeka, nije u Crnoj Gori bilo brzijeg promjena drutvenijeh odnosa. To pokazuje ilavost plemenske strukture.Kad je rije o primorskim gradovima, kao glavnim i najrazvijenijim privrednim subjektima, oni su bili posebne komune, male drave, sa svojim statutima, veoma slinim latinskim, ali detaljno prilagoenim potrebama svakoga grada posebno. Ti statuti zabranjuju graaninu da trai podrku vladara protiv odluke svoje optine. Te optine sklapaju meudravne ugovore potpuno samostalno, kao Kotor i Dubrovnik, Kotor i Omi, Kotor i Bari.

Zbor i sabor

Kotorskoj optini, veli Kovijani, pripadao je daleko vei broj seoskog stanovnitva Na selu su ivjeli slobodni seljaci, posadnici (vezani za zemlju, meropsi) i vlataci (sluge za poljske radove). (Mijukovi je dokazao da su vlataci regrutovani od vlaha stoara i slovenizovanih Vlaha). Slobodni seljak imao je svoju zemlju, dobijenu nasljeem, kupovinom ili mirazom; ili je drao tuu zemlju u zakup, crkvenu, vlastelinsku ili puansku. Zemlja se uzimala u zakup za vjena vremena, za sebe i potomstvo, ili na ugovoreni broj godina. Godinja zakupnina plaana je u itu, vinu ili novcu. Zakupac je obino davao vlasniku tri uobiajena godinja dara, o Boiu, Pokladama i Uskrsu (koko, jagnje, jare, prutu, jaja, sir, pogau)Trei su bili politiari na ugovoreni broj godina Slobodni seljak bio je izjednaen pred sudom sa graaninom. Meutim, vlataku se sudilo drukije.Naravno, Nemanjii su, kao osvajai, nametali i u Zeti svoje norme, ali one su ili ostale samo norme na papiru, ili su pojednostavljene kroz davanja gradova (po 100 perpera), i dimninu, po ognjitu, to su zadrali i Balii; prihode od carina, naroito od soli; prihode od trgovine Na Bojani otvoren je kumerk soli (commercio del sale) u Sv. Sru.Kao stari slovenski oblik neposredne demokratije, u Crnoj Gori se davno ustalio termin zbor, koji je stariji od srpskog i hrvatskog termina sabor, jer je nastao jednaenjem po zvunosti prije vokalizacije poluglasa: * =zbor, dok su Srbi i Hrvati i kasnije doli na Balkan, kao drutveni slojevi, i kasnije doli do ideje da koriste okupljanje glavara i naroda radi donoenja nekijeh odluka, pa su to uradili tek onda kada se poluglas * pretvorio u a, i tako je nastao novi oblik: sabor.Biljeei taj oblik zborovanja u Crnogoraca, Mleii ga ne prevode, jer je veoma star i njima poznat, pa jedino piu lo sboro ili sborro.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-23&id=207229Feljton Subota, 23. april 2011. godine

jun 18, 2011 3:10 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Da se ee po obrazu jereslatinskaPie Radoslav Rotkovi, akademik:Da se ee po obrazu jeres latinska

Kada je (15. jula 1425) doao u Bar eksponent Stefana Lazarevia, srpski namjesnik Masarak i odrao vijee sa vlastelom barskom u Crkvi Sv. ora navodei da grad treba da primi srpske zakone, Barani su mu pokazali svoj statut i jednoglasno odluili da se i dalje ravnaju po njemu

uveni Zakonik iz vremena cara Duana, donesen u Skoplju 1349. a dopunjen 1354. godinu dana prije Duanove smrti, nije proglaen na dravnom nego na crkvenom saboru, jer to jasno stoji u uvodu.Otuda u njemu toliko naglaeno antikatolianstvo, jer se ve u l. 6. pominje jeres latinska, i kazna za one koji se ne vrate u hrianstvo. A u l. 10. da se ee po obrazu ako se zatee meu hrianima i da se proera, a ako ga neko krije, da se i on ee.Sve je to onemoguavalo prenoenje Zakonika u Zetu, prije nego se oisti od antikatolianstva, jer u Zeti nije bilo drugih pismenih ljudi koji bi ga itali nako katolika, a svi primorski gradovi su imali svoje latinske statute, koji su detaljno obuhvatali svu potrebnu pravnu problematiku.Na osnovu ovoga smo i zakljuili da Duan nije stvarao srpsko nego pravoslavno srpsko grko carstvo, sa ciljem da pokori i zamijeni Vizantiju.

Latinski statuti

Onda kada je Duanov Zakonik mogao da se ita i primjenjuje u vangradskim, pravoslavnim podrujima, pa i to ako je u skladu sa obiajnim pravom, dobio je potpuno drugaiji izgled, jer je prilagoen narodu. Prije svega, on je prepisan uz Justinijanov zakonik, koji je dolazio prije Duanova.Jasno je, dakle, da je takvome zakoniku bilo potrebno mnogo vremena, poslije Duanove smrti, da se prilagodi potrebama u Zeti i da se prepie i umnoi.Gradovi u primorju imali su svoje komunalno ureenje, zasnovano na latinski pisanim statutima, slino drugim gradovima na jadranskoj obali i u Veneciji, a sasvim razliito od srpskih gradova, koji nijesu ni imali nikakvo posebno komunalno ureenje nego se na njih primjenjivalo centralno zakonodavstvo.Kotorska optina predstavlja je posebno pravno podruje, izdvojeno od dravnoga, pie Kovijani. Vodilo se rauna o tradicijama Kotora, o njegovim zaslugama i ulozi u kulturnom, privrednom i politikom pogledu.Zakonodavnu vlast imalo je veliko vijee, koje se pominje jo 1124. godine. Pored vlastele u Vijeu je bilo i puana, sve do 1361. kada je to Statutom izmijenjeno. Sjednice je vodio knez u velikoj optinskoj dvorani, a vanije odluke raspravljane su na trgu sv. Tripuna, uz uee narodnoga zbora (in pleno arengo) koji je potvrivao pojedine odluke.Takav je zbor, na primjer, odran oktobra 1327. Sakupljeni graani izabrali su dva glavna vojna zapovjednika (capitaneos de guerra generales). Zbor se po obiaju sazivao zvonima (ad sonum campane). Naravno, to se zvonjenje moralo razlikovati od zvonjenja za pogreb ili liturgiju.

Glasanje kuglicama

Veliko vijee biralo je svake godine, na urevdan, lanove Maloga vijea, trogodinje sudije i druge optinske slubenike. Glasalo se tajno, kuglicama. Malo vijee pominje se u prvim odredbama Statuta 1301. godine. Njegovijeh 12 lanova polagalo je zakletvu. Na elu mu je bio knez, jer je predstavljao upravno izvrnu vlast. Knez je prvo biran na dvije i vie godina, a od 1372. na jednu, a za vrijeme samostalnosti 1391 1420. svakoga mjeseca. (Time se izbjeglo gloenje oko toga poloaja prema uzoru Dubrovnika, e je knez biran svakoga mjeseca). Knez je imao zamjenika, podkneza (vice-comes). U ispravi o obuzdavanju zelenakijeh kamata iz 1200. godine pominje se kao Comitatum regente izvjesni Desimir. Poetkom XVI vijeka to je bio izvjesni Gojislav.Sud su sainjavali knez i tri sudije. Notar je vodio optinsku kancelariju. Notari se pominju ve 1200. godine.Veinom su bili stranci i zbog latinskoga jezika i zbog poznavanja prava. Pored notara birana su i dva blagajnika, dva carinika soli, dva troarinska slubenika za vino, dva nadzornika tvrave i gradskijeh zidina, dva procjenitelja imovine, tri slovenska kneza koji su se starali za red i poredak meu seoskim stanovnitvom, tri justicijara (kontrolora), za nadzor uvoza i izvoza, klanice, ribljeg trga, drvara, pijanih i trgovinskih vaga, dva nadzornika kovnice novca. Osim toga tu je bio upravitelj gramatikalne kole, apotekar, dva gradska ljekara (internista i hirurg), obino stranci.

Stub srama

Na ugovore grada stavljen je peat. Najstariji sauvani peat je iz 1279. godine, na ugovor Kotora i Dubrovnika o prijateljstvu.To je primjer vanoga ugovora izmeu gradova iz dvije drave, za iju saglasnost nije bio potreban niko trei!Kazne je propisivao Statut za ubistvo, trovanje, tjelesne kazne, razbojnitvo, krau, izdajstvo, ali i za bogohuljenje. Smrtna kazna je vrena vjeanjem. Tjelesne kazne su bile: ibanje, igosanje, vezivanje za stub srama (berlina u Dria).Taj stub je, po Matiu, analogan dubrovakom Orlandu, zamjena za paganski kip Svetovida.Stanovnici grada su bili vlastela, puani i robovi. Trgovina robljem bila je razvijena u XI XVII v.Neemo se ove baviti rekonstrukcijom Statuta Bara, koji nije itav sauvan, ni Statuta Budve, koji je sauvan, jer razlike u njima samo oznaavaju prilagoavanje lokalnim prilikama. Ali moramo ponoviti esto navoen detalj o samostalnosti Bara. Kada je (15. jula 1425) doao u Bar eksponent Stefana Lazarevia, srpski namjesnik Masarak i odrao vijee sa vlastelom barskom u Crkvi Sv. ora navodei da grad treba da primi srpske zakone, Barani su mu pokazali svoj Statut i jednoglasno odluili da se i dalje ravnaju po njemu.

Karavanska trgovina

Dakle, ako je to bilo poslije Balia, tako je bilo i ranije. Gradovi na crnogorskom primorju, jedini razvijeni u vrijeme Vojisavljevia stradali su od Nemanje, sem Budve i Kotora, i trebalo im je vremena da se vrate u preanje stanje.- Kotor je doivio svoj napredak zahvaljujui otvorenoj trgovini sa zaleem, posebno rudnicima u Srbiji i trgovini preko mora, na mletakim brodovima! (Nemanjii su ostali kontinentalci i nijesu pomagali razvoj flote, tako da Stefan Deanski ak nije imao ni brod za svatove do Taranta, da mu dovedu enu, pa je ta enidba otpala!) Kotor je zato trgovao na mletakim i dubrovakim brodovima, a svoje brodogradilite razvijao je poslije Perasta, tek krajem XIV vijeka).Kotor je, u stvari, napredovao zato to je prije Nemanjia razvio karavansku i pomorsku trgovinu, kao i Dubrovnik koji je ostao zasebna drava.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-24&id=207254Feljton Nedjelja, 24. april 2011. godine

jun 18, 2011 3:06 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Nemanjii zatiru tragoveVojislavljeviaRadoslav Rotkovi, akademik:Nemanjii zatiru tragove Vojislavljevia

Nema ni tradicije ni podataka da je neki srpski namjesnik stolovao u Zeti. Vukan je imao rezidenciju nee kod Studenice, njegov sin ore kratko vrijeme u Ulcinju, Jelena Uroeva u Brnjacima, uvrh ibarske klisure, Stefan Deanski na Drimcu, blizu Skadra

Poto je Zeta, kao to se vidi, za itavo vrijeme Nemanjia bila na zapadnoj periferiji dogaaja, jer se drava okrenula Istoku, sve je u njoj ostalo po starome. Nema ni tradicije ni podataka da je neki srpski namjesnik stolovao u Zeti. Vukan je imao rezidenciju nee kod Studenice, njegov sin ore kratko vrijeme u Ulcinju, Jelena Uroeva u Brnjacima, uvrh ibarske klisure, Stefan Deanski na Drimcu, blizu SkadraAli, Nemanjii su ipak ostvarili dva svoja glavna cilja.Prvi je bio da se zatru tragovi Kraljevine Vojislavljevia. To je u raeno tako to je ignorisan blaeni Vadimir, kao prvi dukljanski svetac. Nestale su i grobne ploe svih zetskih kraljeva! Nema ni M od imena Mihailo, ni B od imena Bodin. Naravno, pljakanje grobova nije niiji specijalitet. To se radi u cijelome svijetu. Ali pljaka ne podrazumijeva lomljenje grobnih ploa, tako da ne ostane traga od natpisa na njima. Za to je potrebna dravna organizacija!Drugi cilj je bio da se pravoslavljem, kao novom dravnom religijom, zatru tragovi prethodnoga katolianstva, i da se na ikonostasima, na freskama, pojave Njemanjii kao sveci. A oni su svi nekanonski proglaeni svecima, samim tim to Srpska pravoslavna crkva nije imala tomos za svoju samostalnost, nego samo usmenu saglasnost u neredovnim prilikama, pa je vaseljenski patrijarh Kalikst 1352. prokleo i cara Duana i srpskoga patrijarha!Tako je pravoslavlje kao novost inilo sloenijim duhovni i drutveni ivot.

Otro pismo

U Baru je nadbiskup Gijom Adam bio od 1324. do 1341. On je imao duboke razloge da se ali francuskom kralju Filipu VI (1328 -50) na Duana i da (1332) od njega (Filipa) trai5-6.000 konjanika za pokoravanje Rake, to bi, sa osloncem na katolike, ugnjetene u Duanovoj dravi, bilo dovoljno za uspjeh.Papa Klemens bio je prinuen da pie otro pismo kralju Duanu 1342. godine, da Sergiju, kotorskome biskupu, vrati neke manastire, crkve, ostrva i sela! Rije je o katolikim bogomoljama od Budve i Cavtata do Prizrena, pa papa oprezno veli:Neki kraljevi Rake, tvoji prethodnici, u svoje vrijeme su zauzeli manastire, crkve, ostrva i sela, a ti ih sada dri, i od reenijeh manastira, ostrva, crkava i sela ubira dabine svojom eljom, a to je opasnost za tvoju duu. Ali ako postupi onako kako je pravo i vrati ono to je oteto, njemu e od Boga biti nagrada za vjeni ivot a on e mu na odgovarajui nain zahvaliti.No, od toga nije bilo nita, jer se Duan definitivno opredijelio protiv crkve latinske, bez ega nije ni mogao pretendovati na prijesto u Carigradu, i biti car Srba i Grka. A kad je papa poslao Petra Paktenskog da posjeti Duana u januaru 1355. Petru su zborili da ne izlazi pred cara, jer je on silan i pojavom i naravlju. No kad je ta scena susreta ipak prola bez krvi, Duan je naredio da e svako ko prisustvuje Petrovoj misi bio oslijepljen!

Teko prokletstvo

Tek izgraivanjem samostalne crkvene organizacije dovravao se proces politikog organizovanja i osamostaljivanja. Zbog toga je osnivanje arhiepiskopije imalo i veliki politiki znaaj. Sve je to istovremeno nemanjiku dravu udaljavalo od Duklje.Vaseljenski patrijarh Kalikst bacio je teko prokletstvo 1352. na cara Duana, zato to je uzeo titulu cara, koja je u Vizantiji bila samo jedna i na patrijarha srpskog Joanikija i Srpsku pravoslavnu crkvu, zato to je (1219) nekanonski izdvojena ispod jurisdikcije Ohridske patrijarije.Glas o prokletstvu uinio je u narodu i niem svetenstvu bolan i muan utisak. Narod je ovo prokletstvo dovodio u vezu s onim nesreama, koje mu poslije smrti patrijarhove (1354) i Duanove (1355), poee uzastopice da snalaze srpski narod.

Moni Balii

Poslije smrti cara Duana (1355), njegovo Srpsko grko carstvo poelo se raspadati. U Crnoj Gori su vlast preuzeli Balii, koji su i prije toga bili moni i uticajni feudalci.Petar I u Kratkoj istoriji Crne Gore, objavljenoj poslije njegove smrti, veli u uvodu da su Donja i Gornja Zeta:svagda nerazdvojno imale svoje vladatelje banove, kako pree srpskijeh carah od Nemanjia doma, tako i po presjeeniju te carske familije; ne hotei priznati Vukaina care-ubicu za svojega kralja ostale bjehu pod vladanjem svojijeh knjaevah od Balia porodaOve se vidi da je hronologija neprecizna, jer se o navodnom Vukainovom ubistvu cara Uroa moglo zboriti tek posije bitke na Marici 1371, ali je vana sutina: da on uvia posebnost zetskih i srpskih vladara i konstatuje da su Zeani ostali pod upravom svojijeh knjaevah od Balia poroda.Evo to o njima kae Orbin, jo 1601. godine, koristei neki nama nedostupan izvor:Bala o kojem emo sada govoriti bijae jedan veoma siromaan zetski vlastelin i za ivota cara Stefana drao je samo jedno selo. Ali kad je umro car, a kako njegov sin Uro nije bio sposoban vladar, poeo je s nekoliko svojih prijatelja i sa sinovima Stracimirom, urem i Balom da zauzima Donju Zetu.

Pali i Dukaini

Od Balinih sinova Stracimir je bio i po dobroti i po vjernosti bolji od drugih. ura je bio mudar, veoma otrouman i vjet oruju. Bala je bio dobriina i vrstan konjanik, ali nije bio velike pameti.Njihov otac drao je najprije grad Skadar, koji su mu predali neki od njegovih branilaca, a zatijem je osvojio svu Zetu do Kotora. Poslije toga krenuo je sa svojim ljudima u Gornju Zetu, koju je drao ura Ili sa roacima. uraa ubie Balini sinovi, neke njegove roake zarobie, a ostali napustie zemlju. I tako su Balini sinovi zagospodarili Gornjom Zetom. Isto tako pali su u njihove ruke Dukaini koji su imali mnogo posjeda u Zeti. Neke su poubijali, neke su bacili u tamnicu. Pri osvajanju nekih od ovih krajeva vie su se sluili lukavstvom i prevarama nego silom oruja.Iako i u ovome opisu ima protivurjenosti (veoma siromaan a ipak ima selo i tamnicu, i slui se lukavstvom a to ne ide bez para!), u njemu nalazimo portrete linosti, to nije mogue bez svjedoenja onoga ko ih je poznavao.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-25&id=207325Feljton Ponedjeljak, 25. april 2011. godine

jun 18, 2011 2:56 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Balii u Zeti domaivladariRadoslav Rotkovi, akademik:Balii u Zeti domai vladari

Da su Balii bili naisto s time to je zetska zemlja, koju su i Nemanjii odvajali od srpske zemlje, ili zetska drava, kako se to veli i u itijima srpskih vladara (!), a to je susedna srpska drava poslije propasti Duanovog carstva, vidi se po tome to oni ustanovljuju u Danju (danas u Albaniji, istono od Skadra), carinu za one koji putuju, trgovine radi, u Srbiju (one koji minuju u Srblje).

Narodnu tradiciju o Baliima zabiljeio je St. M. Ljubia u XXIV vijeku po prii Vuka Dojevia. Po tome predanju, koje je jedino zabiljeeno, Balii su rodom iz Huma u Zeti, sela od stotinjak kua. Nasred je sela crkvica, dosta ljepana, a mletako joj je zvono srebrna zvuka Seljani humski ive po sebi kao Dubrovnik, i die se to se u njih rodio Bala Zeanin. Zar nije ovo dio predanja koje je zabiljeio i Orbin, koji, takoe, pie o Bali Zeaninu?Nastupajui u Zeti kao domai vladari poslije 170 godina rake okupacije, Balii su pokuavali da obnove staru Kraljevinu Vojisavljevia XI XII vijeka, koja se prostirala od Cetine do Bojane. Da su oni zaista imali tu elju i ideju, vidi se to po terminu Pomorje, koji su oni upotrebljavali ak 1420. godine, u povelji Bale III, kojom poklanja Vranjini desetinu svih prihoda sela Karu. Tu je, naime, navedena puna titula Bale III koja je glasila:X samodravni gospodar Bala po milosti duka veliki i gospodar zemli zetskoi i svemu zapadnemu Pomorio. Da su Balii bili naisto s time to je zetska zemlja, koju su i Nemanjii odvajali od srpske zemlje, ili zetska drava , kako se to veli i u itijima srpskih vladara (!), a to je susedna srpska drava poslije propasti Duanovog carstva, vidi se po tome to oni ustanovljuju u Danju (danas u Albaniji, istono od Skadra), carinu za one koji putuju, trgovine radi, u Srbiju (one koji minuju u Srblje). To se vidi iz povelje Balia Dubrovanima 24. IV 1385.

Jasna slika

Kada je u Skadru umro ura Bali 13. I 1378, bila je srijeda i veliki pla, kako nas obavjetava cetinjski zapis na Simeonovom tipiku iz XIV vijeka:

Dakle, potpuno je jasna geopolitika slika. Balii su kratko vrijeme drali i Kosovo sa Prizrenom, a to je pola Srpske zemlje, i dio dananje june Albanije, sa Valonom, Beratom, Kaninom i Himarom, to je Bala II dobio enidbom 1372. godine, i to je za njih bila Grka zemlja.Balii se i svojom heraldikom distanciraju od srpske drave. Nema u njih, ni na grbovima ni na novcima, ni dvoglavoga orla niti ognjila. Oni su za heraldiki znak izabrali vuju glavu, uz koju je ila i misteriozna zvijezda, koju neki prikazuju sa osam, neki sa 19 krakova, a prikazana je samo na jednoj vrsti novca (Bale III) sa pet krakova, ali se vidi da je postojao i esti krak, jer na tome mjestu zjapi praznina. Postoji i jedna nedovoljno prouena zastava Balia, koja se uva u Cetinjskom manastiru. Bez preciznijeg je datiranja. Osnovne boje na njoj su: crvena i zlatna, i to e se pretvoriti u tradiciju, poto su prihvatili i Crnojevii. Na vrhu je Sveti duh u obliku goluba, ispod njega Bogorodica sa oreolom, a preko cijele povrine je floralna dekoracija, sa etiri mala lika u ovalnim okvirima, koji mogu da budu: Bala (gore u sredini) i njegova tri sina: Stracimir, ura I i Bala II (na resama na dnu).

Tijelo bez ruku

Prezime Balii nije nastalo iz imena rodonaelnika dinastije. To se prezime javlja u sauvanoj grai prvi put 1304. kada kraljica Jelena Kurtne, supruga Uroa I, srpski namjesnik u Zeti, alje sa svojim pismom Matiju Balia iz Bara u Dubrovnik u diplomatsku misiju. (Reginu mmisit unam suam literam slovonicam per Mata de Balsich de Antibaro). Dakle, ovaj Matija Bali bio je plemi. uflaj navodi dokumenat iz 1348. u kome se pominje Stipcho Balsich de Cerna Gora. Ove je ve i novo ime drave, koje, dodue, nalazimo i u Milutinovoj povelji iz 1296.Inae, ime Bala upuuje na staroslovenski i staroruski korijen:. lijeenje, pa i: .- vidar. Da je to zanimanje bilo cijenjeno, dokazuje epan Mali, koji se takoe pojavio (1767) kao vidar i bio prihvaen kao sverosijski car!Onaj Mate de Bali koji se pominje 1304. mogao bi biti otac Bale I (1362) a sinovi Bale I su: Stracimir (1372); ure I (1378); Bala II, poginuo u borbi s Turcima (1385); ure II Stracimirov (1403) i njegov sin Bala III (14219).Bez svojega mora Crna Gora je bila kao tijelo bez ruku. Ali na taj isti dio istone jadranske obale pretendovali su: Venecija, Ugarska, bosanski i raki vladari, a voeni su ratovi i sa albanskim velikaima. Istina, vie na njihovoj teritoriji.

Peatirana povelja

Ugarska je ratovala sa Venecijom (1355 58) i uspjela je da izbije na jadransku obalu. Balii iz Zete i Vojislav Vojinovi iz zalea Dubrovnika ukljuili su se u borbu za istu teritoriju.U Ugarskoj je, naime, 1301. dolo do preokreta. Ugasila se dinastija Arpadovia i na vlast dola nova, Anujska! Izmeu 1342. i 1382. na ugarskome prijestolu bio je kralj Ludovik I.Mo Maarske narasla je toliko da je Dubrovaka republika priznala njenu vrhovnu vlast. Ubrzo poslije toga, maarski uticaj se proirio i na Boku Kotorsku, pa je i Kotor postupio kao i Dubrovnik.Balii se nijesu mogli pojaviti kao gospodari Zete ba u trenutku kada je iskrsla potreba da srpski kralj Stefan Uro IV Duan septembra 1360. obavijesti dubrovake trgovce da gredu s trgom i svakom kupnjom svobodno u zemlju carstva mi ili u Zetu na Balie, ili na dravu kneza Vojsilava (Vojinovia), niti bi za razdoblje od dvije godine, ve 3.jula 1362. Balii bi primljeni za mletake graane, o emu svjedoi povelja ovjerena srebrnim peatom.

Vrijeme sukoba

Vladavina ugarsko hrvatskog kralja Kotorom trajala je 13 godina (1371 84). To je bilo vrijeme brojnih sukoba, meu ostalima i Venecije i enove. enovi je kao saveznik prila Ugarska. A ako je i Kotor bio pod izvjesnom ugarskom dominacijom, morao je da se svrsta na istu stranu. A to je izazvalo protivljenje Venecije, koja je u Boki imala vie snage nego Maarska, pa je ula u Kotor.Ali protiv njene uprave digao se ustanak puana, i mletaka uprava je zbaena. Vojska se povukla u gornji dio tvrave Sv. Ivan, na lokaciju koja se nekada zvala tirovnik. Nemiri su nastavljeni, pa su puani preuzeli vlast u gradu 1380. i drali je i 1381. No, kad je zavren mletako enovski rat, ugarska vlast se ponovo uvrstila u Kotoru, ali samo do 1384.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-26&id=207407Feljton Utorak, 26. april 2011. godine

jun 18, 2011 2:53 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Piperi 1610. gotovo svikatoliciRadoslav Rotkovi, akademik:Piperi 1610. gotovo svi katolici

Iz raspoloive grae vidimo da su Balii 1368. bili angaovali svakog biskupa Petra da posreduje kod pape Urbana V (od 1633. do 1370), da ih uputi kako bi se odrekli izme i prili rimskoj crkvi! Papa je odgovorio 25. maja, izraavajui radost to se Bog udostojio da prosvijetli njihov razum

Bosanski period vladavine Kotorom (1384 -91) uslijedio je nakon Tvrtkovog krunisanja 1377. za kralja srbljem, Bosni, Pomorju i zapadnim stranama: on nije bio srpskoga porijekla nego je po enidbenoj vezi doao u dodir sa Nemanjiima. Bio je, naime, po majci praunuk kralja Dragutina. A takvih veza srpskih princeza bilo je sa mnogim zemljama, i svi bi ti zetovi Nemanjia, a meu njima je bio i jedan sultan, mogli sa istim pravom, dakle fiktivno, da pretenduju na srpski prijesto!U kretanju prema Boki Tvrku se isprijeio ure Bali, zauzevi Trebinje, Konavle i Draevicu (novski kraj). Meutim, u tim je krajevima dolo do preokreta, pa su Tvrtkove trupe izbile na obalu Boke. Ali svu tenju za posjedovanjem Kotora Tvrtko nije ostvario u godini svoga krunisanja (1377), pa je odluio (1382) da na ulazu u Boku postavi temelje jednoga utvrenja i trga soli, koji su u poetku zvao Sveti Stefan a poslije, po Hercegu Herceg Novi, to je veoma nespretan naziv. Venecija ga je zvala Novigradom (Castelnuovo).

Kotor republika

Ubrzo je prestala vlast ugarsko-hrvatskog kralja nad Kotorom, pa je, u situaciji pune nesigurnosti, Kotor prihvatio Tvrtka, koji je tu formalno vladao sedam godina, ali bez vidnijega traga. Nakon toga, od 1391. do 1420. Kotor je bio samostalna republika, kao i Dubrovnik.Zato se Kotor opirao Baliima, vladarima u njegovome prirodnome zaleu?Prevashodno zato to su se Balii ponaali netaktino, traei saveznike protiv Kotora a ne saveznike u Kotoru. Ve 1361. oni su napadali Kotor da bi uklonili klin u teritorijalnom integritetu Zete. Nastao je sukob kojega nije bilo u vrijeme Vojislavljevia, jer nije bilo vjerske razlike izmeu Kotora i zalea. irkovi je dobro primijetio:U vrijeme dukljanskih kraljeva gradovi su bili tjenje povezani sa zetskom teritorijom nego ikad ranije i kasnije. Otkako su gradovi prestali da budu uporita vizantijske vlasti, postali su sredita politikog i kulturnog ivota u dukljanskoj dravi Kraljevski dvor bio je u Kotoru. Mihailo i Bodin su se zauzimali za Bar kao za svoj grad i izdejstvovali su uzdizanje barske crkve u rang nadbiskupije. Barani su, kako se to moe vidjeti iz Ljetopisa Popa Dukljanina prihvatili dukljansku teritoriju kao svoju. Slovenski vladari su u predstavama barskog rodoslovca potpuno legitimni kraljevi od trenutka kada su prihvatili hrianstvo i prestali da progone Romane.

Vjerske razlike

Raka dinastija, koja je dola iz unutranjosti, imala je prema gradovima neto drugaiji stav.Doba nemanjike vlasti je ispunjeno i laganim izdvajanjem gradova i njihovim zatvaranjem u svoje zidineGradski ivalj je jo uvijek bio jako romanski obojen (?), i sve znaajnija je bivala i vjerska razlika izmeu primorskih gradova i srpskog dravnog centra. Gradovi se sve vie zatvaraju u ljuture svojih zidina i odvajaju od okolne teritorijeEto, to je bila posljedica pojave nove religije!Vojislavljevii su bili tolerantni prema posebnim interesima Kotora, koji se ne samo crkveno nego i trgovaki povezivao samostalno sa Barijem. Naime, Kotor je, odlukom pape Urbana II stavljen 1089. pod jurisdikciju Barija, a da se tome nije protivila Barska nadbiskupija, niti su poslije zabiljeeni bilo kakvi sporovi u tome smislu. A Konstanca, carica i kraljica Sicilije, priznala je slobodnome (!) gradu Kotoru, godine 1195. to jest kada je formalno pripadao Nemanjiima, osloboenje poreza na brodarinu i putarinu u trgovini sa Barijem. Na ugovoru o miru izmeu Kotora i Dubrovnika 1279. nema traga nikakvoj vioj vlasti koja na to daje pristanak.

Ukloniti barijere

Ipak, vidi se da su Balii, Stracimir, ure i Bala II, poslije smrti svojega oca, ubrzo postali svjesni te vjerske barijere, i traili naina kako da je uklone. A to nije bilo jednostavno, jer bi, prelaskom na katolianstvo, doli u sukob sa pravoslavnim dijelom stanovnitva, mada o opsegu te pravoslavizacije nemamo nikakvih sigurnih podataka, jer srpski istoriar V. orovi pie da su Piperi, jo 1610. bili gotovo svi katolici a da su do XIX vijeka postali veim dijelom pravoslavni, a da je meu Bjelopavliima 1633. bilo 200 katolikih kua.Iz raspoloive grae vidimo da su Balii 1368. bili angaovali svakog biskupa Petra da posreduje kod pape Urbana V (od 1633. do 1370), da ih uputi kako bi se odrekli izme i prili rimskoj crkvi! Papa je odgovorio 25. maja, izraavajui radost to se Bog udostojio da prosvijetli njihov razum.Meutim, da zasluite biti primljeni u milost pomirenja i postignete naklonost i usluge Apostolske stolice, valja da se sasvim okanite initi neprilike crkvama i crkvenim ljudima i drugim katolicima, osobito gradu Kotoru, kojemu, kako smo uli, vi odavna, ili bolje rei ti ure, dumanski dodijava, kako biste ovim i svaim drugim pokazali, da je ista Vaa namjera.

Iskaz priznavanja

Slijedi iskaz priznavanja: Vjerujem u Sveto trojstvo, Sina i Svetoga Duha, jednoga Boga svemoguega itd.Zatijem se prvo zaklinje Stracimir, koji prihvata srcem i duom tu vjeru, Rimsku crkvu, koja dri ono to je istinito i pouava i propovijeda.Ja namjeravam da joj revnosno sluim i u tome uvijek istrajem, da od nje nikada, ni na kakav nain, ne odustanem, niti da se udaljim ili s njome raziem. Priznajem i primat presvete Rimske crkve, kao to je sadrano u gornjem redu, i izriem svojom voljom i priznajem pokornost istoj crkvi Tako mi Bog pomogao i aneli Boji. A ako neto suprotno ovome pomislim, povjerujem ili htjednem, samim tim sebe priznajem izmatikom i anatemisanim i neka potpadnem pod kaznu svetih kanona. A ovo, pak, od mene pisano priznanje, prihvatanje, iskazivanje, podravanje, obeanje i zaklinjanje, koje sam svojom voljom uinio, rekao sam i dopustio potpisavi, i stavio sam zajedniki peat nas trojice brae, jer svoj nemam.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-27&id=207493Feljton Srijeda, 27. april 2011. godine

jun 18, 2011 2:50 pmKategorije:Uncategorized|Objavi komentar- Sukob Balia i Kotora okosolilaRadoslav Rotkovi, akademik:Sukob Balia i Kotora oko solila

Balii su pokuavali da se sprijatelje i sa papom Urbanom V, nudei se da preu u Rimsku crkvu, i sa Venecijom, nudei joj povlastice u trgovini. Ali, od svega toga ostalo je samo na tome da su se zbliili Balii i Dubrovani

Slino su u nastavku uinili i ure i Bala, u prisustvu svjedoka. No, izgleda da papa ipak nije ovome vjerovao.I nije dolo ni do kakvoga zbliavanja Balia i Kotora. Jer su se sukobljavali oko mnogo ega, pa i solila u Grblju. U poetku su Balii imali sedam sonih polja a oko 1380. dvadeset i devet!Balie je zavaravala i surevnjivost Kotora i Dubrovnika. Mislili su da je iskoriste za svoje ciljeve. Pritijenjeni sa te dvije strane, Kotorani su pozvali u pomo Vojislava Vojinovia, vlastelina u oblastima od Huma do Drine. On je imao interes da Kotor ostane slobodan, zbog karavanske trgovine preko njegove teritorije.Dubrovnik je poslao mornaricu u Boki i u oblasti Veriga dolo je do pomorske bitke sa Kotoranima, kojima nije imao ko da pomogne, ali su ipak pobijedili zato to su vjeto manevrisali svojim malim brodovima. Bitka je nastavljena i u Topljanskom zalivu, ali tu su, na irem prostoru, unitili tri kotorska broda sa posadom, no ipak su morali vratiti, jer je Vojislav Vojinovi, nesposoban na moru, prodirao u kopneno zalee Dubrovnika.

Venecija u sporu

U ovaj spor ukljuila se i Venecija, kojoj nije odgovaralo jaanje Balia, pa je pomogla Kotor. I papa Urban bio je na strani Kotora. Mletaka flota krenula je ka Boki, ali se morala vratiti zbog prijetnji Maara u okolini Splita.Balii su, dakle, pokuavali da se sprijatelje i sa papom Urbanom V, nudei se da preu u Rimsku crkvu, i sa Venecijom, nudei joj povlastice u trgovini. Ali, od svega toga ostalo je samo na tome da su se zbliili Balii i Dubrovani.ure Bali je vidio da prijeti opasnost od prodiranja Turaka, a smetnju mu je pravio i samovoljni i podrinski feudalac Nikola Altomanovi, pa je traio saveznike protiv njih. Prvi s kojim je uspostavio vezu bio je kralj Vukain Mrnjavevi, jedan od oblasnih vladara raskomadanoga Duanova Carstva, s kojijem se oprijateljio, jer je oenio njegovu er Oliveru. Sastao se s njim u Skadru. No, od toga dogovora nije bilo nita, jer je Vukain morao natrag, da se sukobi upravo sa Turcima, kod sela ernomena na rijeci Marici, u petak 25. septembra 1371. godine. Tom bitkom poela je serija srpskih poraza. Vukain je ne samo potuen nego je i poginuo, zajedno sa mnogim feudalcima iz svoje vojske.ure Bali nije mogao tako brzo da sakupi vojsku i dopre tako daleko, kako bi pomogao Vukainu. Ali je sa vojskom doao do Prizrena (1372). Ulazak ura Balia u Prizren izgleda da je bio lijepo pripremljen, aktivnou Dubrovana, prijatelji Balia, zapravo trgovaca koji su se tamo nalazili sa svojim porodicama, dakle, due vrijeme. Oni su, naime, obavijeteni, da treba da odobrovolje ura nekim poklonom, jer e im se to vratiti kroz slobodu djelatnosti. I oni su mu poklonili etiri oklopa, koji su u ono vrijeme kotali svaki po pet libri srebra. Razmiljajui o tome zato su dali etiri oklopa, Jelii je zakljuio da je to bio poklon svoj brai, a njih je bilo etiri, budui da je odrastao i ure II, sin Stracimirov. No, broj 3 je ponovo izravnan 1372, jer je Stracimir umro u Prizrenu.

Sporazum sa banom

Srpski knez Lazar bio je sin Hrebeljanovia, vlastelina i velikaa u vrijeme cara Duana. Lazar je bio dvorjanik.Altomanovi je Lazaru 1272. oteo Rudnik i jo nekoliko mjesta sve do Kosova. Ali Lazar se sporazumio sa banom Tvrtkom (koji jo nije bio uzeo titulu kralja) a ne sa Baliem. Lazar i Tvrtko su pobijedili Altomanovia i oslijepili ga. A kad su ga pustili, naao je utoite kod svojega ranijega protivnika, ura Balia, i tu je u Zeti i umro, 1376. A njegove oblasti podijelili su Tvrtko i Lazar.U meuvremenu, 1375, knez Lazar je nastavio akciju koju je zapoeo despot Ugljea (1368), kritikujui cara Duana da je nepravedno otrgnuo od Vizantije zemlje i gradova i otcepio svoj narod od vaseljenske crkve. Kako je Ugljea poginuo 1371, njegovim putem je krenuo knez Lazar i izmirio Srpsku pravoslavnu crkvu i Vaseljensku patrijariju. Iste godine (30. X 1375) biran je u Pei i srpski patrijarh, i ure je protokolarno prisustvovao tome inu. Jer sam izbor je bio posljedica vane odluke Lazara i ura, kao pravoslavnih vladara u tim dravama, da se drave ne mijeaju u to nego da to obavi sabor arhijereja i igumana. Tako je, nakon dugoga vijeanja, izabran za patrijarha pustinjak Jefrem.ura II Bali je upao s vojskom u oblasti Trebinja, Konavala i Draevice i prisajedinio ih Zeti. Tome se, prema oekivanju, usprotivio Tvrtko, a do bitke izmeu njega i Balia dolo je i kod Spua, ali nakon to je Tvrtko uzeo titulu kralja (1377). Tih sukoba je bilo vie, sa promjenljivom sreom, jer je ure Bali jednom, udruen sa Albancima, bio prodao i do Neretve! A Tvrtko je izaao kao pobjednik iz tih sukoba tek nakon ureve smrti (1378).

Iskorien rasplet

Rasplet, tako, izmeu Kosova i Hercegovine, ure II Bali je vjeto diplomatisao i opravdao komplimente koje mu je, prema nekome nepoznatome izvoru, s pravom dao Orbin.Oenivi er valonskog despota Jovan Komnina, Bala II je 1372. godine dobio na upravu Valonu, Berat, Kaninu i himaru, i te je posjede drao do pogibije u borbi s Turcima na Saurskom polju 1385. godine. Taj dio drave, iako udaljen od matice, ipak je imao znaaja, jer je Valona bila luka i trnica, korisna Veneciji, ali jo vie Dubrovanima, koji su imali svoju bazu upravo na pola puta od Valone (lat. Aulon) do oblinje Kanine, e je jedno sidrite nosilo i dubrovako ime (Porto Raguseo). Venecija nije strahovala od Bale II, kao prijatelj Dubrovana, dozvolio je svojoj vojsci da maltretira Mleane, koji su bili prinueni da se povuku na oblinje ostrvo Saseno. Poto su tete po Veneciju bile velike, od 9000 zlatnih dukata, Bala je, ipak, morao da obea da e nadoknaditi svu tetu, ali nema potvrde da je to i uinio. A Venecija je, zapravo, bila prinuena da okupira to ostrvo radi zatite svojih trgovaca.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-04-28&id=207579Feljton etvrtak, 28. april 2011. godine

jun 18, 2011 2:47 pmKategorije:Uncategorized|Komentari (1)