radna snaga u turizmu

Sveuĉilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti

Kolegij: EKONOMIKA TURIZMA

2. dio

OBAVEZNA LITERATURA

• Pirjevec, B.: Turizam – jučer, danas, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008.

• Predavanja

PODJELA GRADIVA ZA POLAGANJE KOLOKVIJ

Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:

• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 1-97.

• Predavanja – 1. dio

Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:

• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 97-197.

• Predavanja – 2. dio

TURISTIĈKA PONUDA

Definicija

• TURISTIĈKA PONUDA je koliĉina roba i usluga koja se nudi turistima na odreĊenom turistiĉkom trţištu, u odreĊeno vrijeme i po odreĊenoj cijeni.

Pretpostavke za formiranje turistiĉke ponude

• Atraktivnost prostora

• Prometna dostupnost

• IzgraĊeni prijamni kapaciteti

• Promocija

Obiljeţja turistiĉke ponude

• Dislociranost ponude i potraţnje

• Heterogenost ponude

• Neelastiĉnost ponude

• Statiĉnost ponude

• Sezonski karakter ponude

KOMPARATIVNE PREDNOSTI

KONKURENTSKE PREDNOSTI

Preduvjeti za formiranje turistiĉke ponude i nastup na turistiĉkom trţištu.

Spremnost za nastup na zahtjevnom globalnom turistiĉkom trţištu.

PREDMET RAZMJENE U TURIZMU

• Predmet razmjene u turizmu moţemo promatrati na tri razine kompleksnosti:

• Turistiĉke usluge

• Turistiĉki proizvod

• Turistiĉka ponuda

• Turistiĉka usluga – osnovni predmet razmjene u turizmu

• Turistiĉke usluge su odreĊena skupina pojedinaĉnih usluga (i proizvoda) namijenjenih zadovoljavanju potreba turista, formiranih u skupinu turistiĉkih usluga.

Pojam turistiĉkog proizvoda

• Turist koristi tijekom svog boravka mnoštvo razliĉitih proizvoda i usluga

• Kreator strukture turistiĉkog proizvoda je turistiĉki potrošaĉ sa svojim turistiĉkim motivima, odnosno potrebama. Njemu se mora prilagoditi cjelokupna turistiĉka ponuda.

UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO

Vaţno:Turizam nije gospodarska grana!

• Turizam je sastavnica razliĉitih gospodarskih djelatnosti i grana.

• Turizam, stoga, moţemo promatrati u:• Uţem smislu – uzimamo u analizu samo dvije gospodarske

djelatnosti (ugostiteljska djelatnost i putniĉke agencije)

• Širem smislu – obuhvaća sve koji na bilo koji naĉin participiraju u oblikovanju i aktivnostima namijenjenim turistima (poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, graĊevinarstvo, školstvo, zdravstvo...)

Turizam – nevidljivi izvoz

Turistiĉka je potrošnja samo jedan dio ukupnog prihoda pojedine grane.

Kvantifikacija udjela pojedine djelatnosti u ukupnoj turistiĉkoj potrošnji je sloţen metodološki postupak, koji poĉiva na mnogim pretpostavkama, ili je rezultat eksternih istraţivanja turistiĉke potrošnje, dakle aproksimativne vrijednosti.

Potrebno je iz ukupne veliĉine prihoda pojedinih grana odvojiti tekuću, svakodnevnu potrošnju domaćeg stanovništva od ukupne turistiĉke potrošnje. Zatim se izdvaja potrošnja domaćih od inozemnim turista, jer ove dvije skupine imaju bitno razliĉit utjecaj na nacionalno gospodarstvo.

DOMAĆI TURISTI preraspodjela dohotka

STRANI TURISTI priljev novĉane mase

Uloga i mjesto turizma u ukupnoj razmijeni s inozemstvom prati se i utvrĊuje putem platne bilance.

• Platna bilanca zemlje evidentira ukupan iznos potrošnje koju realiziraju inozemni turisti prilikom svog boravka u turistiĉkoj destinaciji, od trenutka ulaska do izlaska iz zemlje.

• TSA – turistiĉka satelitska bilanca

Neto devizni efekt

• Neto devizni efekt pokazuje visinu prihoda od turizma, umanjenog za devizne rashode za uvoz proizvoda, bez kojih se devizna potrošnja ne bi realizirala.

• Vaţne kategorije – uvozni sadrţaj turistiĉke potrošnje, vrijednost uvoznog sadrţaja kojeg koristi domaća proizvodnja, vrijednost investicija u ugostiteljstvo i to kao direktan uvoz roba potrebnih pri investiranju, te uvozni sadrţaj domaćih investicijskih dobara.

• Turizam bi trebao djelovati, i u velikom dijelu razvijati se na temelju domaćih resursa. Što je viši stupanj razvijenosti ukupne gospodarske i društvene razine neke zemlje, time se ostvaruju preduvjeti za viši neto devizni efekt, jer se smanjuje uvozna zavisnost.

• TURIZAM - nevidljivi izvoz ili izvor na licu mjesta

Konverzijska funkcija.

Ova funkcija opisuje sposobnost turizma da

negospodarske resurse pretvori u gospodarske, koji, da nema turizma ili da nisu ukljuĉeni u turistiĉke tokove ne bi ni ostvarivali ekonomske uĉinke.

EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

Induktivna funkcija.

Ova funkcija izraţava snagu koju turizam i turistiĉka

potrošnja imaju u indukciji povećanih ukupnih uĉinaka proizvodnje, tj. kvantitativno i kvalitativno kretanje ukupne proizvodnje, djelom potaknute i usmjerene na potrebe turizma. Induktivnost u turizmu ogleda se u korištenju nepotrošivih prirodnih resursa na kojima poĉiva turistiĉko gospodarstvo, a koji stoje na raspolaganju za pokretanje turistiĉke aktivnosti.


Multiplikativna funkcija.

Turizam snaţno multiplikativno djeluje na gospodarstvo zemlje kroz gotovo sve gospodarske djelatnosti i to ne samo u proširenju njihovih trţišta, već i mulipliciranju njihovih prihoda, a u konaĉnici i multiplikativnom uĉinku na bruto društveni proizvod zemlje. Funkcija multiplikatora objašnjava kolika je snaga utjecaja navedene ostvarene jedinice turistiĉke potrošnje na pojaĉanu aktivnosti gospodarskih grana ukljuĉenih u faze stvaranja cjelovite turistiĉke ponude, tijekom promatranog vremenskog razdoblja.


Akceleratorska funkcija.

Ogleda se u snazi turizma da razvija odreĊena podruĉja

(geografsko podruĉje, gospodarski sektor, gospodarstvo zemlje) brţe od drugih gospodarskih djelatnosti, grana ili sektora.


Funkcija uravnoteţenja robno-novĉanih odnosa.

Plasmanom roba i usluga turistima i izravnim priljevom

efektivnog novca u nacionalno gospodarstvo turizam ima vrlo vaţnu ulogu u uravnoteţenju robno-novĉanih odnosa.


Izvozna funkcija.

Turizam ostvaruje znatna devizna sredstva, a te svoje prihode ostvaruje tzv. nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta. Pogodnost je izvoza putem turizma u karakteristikama robe koja se izvozi (ambalaţiranje, manji transportne troškovi, manji promotivni troškovi i dr.) i mogućnosti plasmana domaćih roba.


Funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruĉja.

Turizam se razvijana podruĉjima osobitih prirodnih resursa koji drugim sektorima gospodarstva ne mogu predstavljati temelj poslovanja. Najveća emitivna turistiĉka trţišta jesu razvijene zemlje, te se putem turizma vrši raspodjela dohotka iz razvijenih podruĉja u nerazvijena podruĉja, oplemenjujući prostor novim investicijama.


Funkcija zapošljavanja.

Turizam zapošljava mnogo radne snage, a posebno valja

istaknuti da zapošljava veliki broj ţena, nedovoljno obrazovnih kadrova, te da pruţa mogućnost sezonskog zapošljavanja nezaposlenih.


DJELOVANJE TURIZMA NA GOSPODARSTVO

Posredno djeluje na pokretanje ukupnog gospodarskog sustava regije, zemlje

Neposredno djeluje u ĉetiri osnovna gospodarska podruĉja:

1. Ugostiteljstvo2. Promet3. Putniĉke agencije4. Trgovina

Turistiĉka destinacija, u nastojanju da poveća turistiĉku potrošnju i zadovoljstvo turista, kreira i formira turistiĉku ponudu sa što veĉim brojem razliĉitih usluga i proizvoda, da bi turist imao što veću mogućnost izbora i time što lakše i uĉinkovitije sastavio turistiĉki proizvod.

Diverzificirana ponuda temelj je potrošaĉu za stvaranje njegovog sveukupnog turistiĉkog proizvoda, kao rezultante njegove ukupne potrošnje tijekom privremenog boravka u turistiĉkom mjestu.

RESURSNA OSNOVA U TURIZMU

RESURSNA OSNOVA - SADRŢAJ TEME

• Definiranje pojma

• Podjela resursa u turizmu

• Funkcionalna struktura turistiĉke resursne osnove

• Analiza resursne osnove

DEFINICIJA POJMA

• RESURSI su opći naziv za prirodne iproizvedene stvari, kao i ljudsko znanje isposobnosti kojima se moţe koristiti kaosredstvima za zadovoljavanje potrebaneposredno u potrošnji ili posredno uproizvodnji. To su sva sredstva koja semogu privesti korisnoj svrsi.

Ekonomski leksikon

DEFINICIJA POJMA

• TURISTIĈKI RESURSI su prirodna iliantropogena dobra koja se mogu gospodarskiiskoristiti. Dio su cjeline razvoja odreĊenoggeografskog podruĉja, a bogatstvo resursimakomparativna je prednost u turistiĉkom igospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda uturizmu temelji se na atraktivnim svojstvimaresursa kojima raspolaţe.

Rjeĉnik turizma

• Turistiĉkim resursima smatraju se sva onasredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi uturizmu nekog podruĉja.

E.Kušen

• Efikasnost korištenja, a ne prisutnostresursa glavni je kriterij koji pokazuje domete razvojne politike.

PODJELA TURISTIČKIH RESURSA (WTO)

PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI

KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

KLIMATSKI UVJETI

INFRASTRUKTURA

TURISTIČKE USLUGE I SADRŢAJ


PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI

• Plaţe

• Koraljni grebeni

• Planine

• Pustinje

• Šume

• Zaštićena područja prirode

• Slapovi

• Jezera

• Rijeke

• Spilje

• Flora i fauna

• Ostalo


KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

• Povijesne zgrade i povijesna mjesta

• Spomenici

• Areološki lokaliteti ili zbirke

• Folklor i tradicija

• Rukotvorstvo

• Muzeji

• Predstave, vizualna i primijenjena umjetnost

• Znanstveni i tehnološki resursi

• Ostalo


KLIMATSKI UVJETI

• Prosječne temperature

• Relativna vlaţnost

• Količina padalina

• Broj sunčanih dana

• Učestalost i snaga vjetrova

• Čistoća zraka


INFRASTRUKTURA

• Prijevoz i pristup (zračne luke, luke, ţeljeznice, cestovna mreţa)

• Izvori energije

• Opskrba vodom

• Zbrinjavanje otpadnih voda i krutog otpada

• Komunikacije

• Banke i mjenjačnice

• Zdravstvene usluge


TURISTIČKE USLUGE I SADRŢAJ

• Smještaj

• Usluga prehrane

• Prijevozne i turističke agencije

• Snabdjevači i turistički vodiči

• Kupnja

• Rekreacija i zabava

• Sport

• Turističke informacije

• Turistički kadrovi

FUNKCIONALNA STRUKTURA TURISTIČKE RESURSNE OSNOVE

TEMELJNI TURISTIĈKI

RESURSI

OSTALI IZRAVNI TURISTIĈKI

RESURSI

NEIZRAVNI TURISTIĈKI

RESURSI

Izvor: E. Kušen: Turistiĉka atrakcijska osnova

A. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova)

1. Potencijalne i realne turistiĉke atrakcije destinacije

Ĉine ga poglavito potencijalne i realneturistiĉke atrakcije svake destinacije. Smatrajuse najvaţnijim ĉiniteljem turistiĉke ponude, teim se pri planiranju razvoja turizma i stvaranjuturistiĉkog proizvoda posvećuje posebnapaţnja.

B. Ostali izravni turistički resursi

1. Turistiĉko-ugostiteljski objekti2. Prateći turistiĉki sadrţaji3. Kadrovi4. Turistiĉke zone5. Turistiĉka mjesta6. Turistiĉke destinacije7. Turistiĉke agencije8. Turistiĉka organiziranost (TZ i sl.)9. Turistiĉke informacije i promidţbeni materijal10. Sustav turistiĉkog informiranja11. Turistiĉka educiranost lokalnog stanovništva12. Turistiĉka atraktivnost susjednih destinacija

Rezultat su ranijeg turistiĉkog i ugostiteljskog djelovanja na podruĉju turistiĉke destinacije, a osiguravaju uvjete na udoban boravak i odvijanje aktivnosti turista.

C. Neizravni turistički resursi

1. Oĉuvani okoliš2. Geoprometni poloţaj3. Prometna povezanost4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda5. Kvaliteta prostorne organizacije6. Oblikovanje objekata, vanjskih ureĊeja i zelenih površina7. Mirnodopsko stanje i politiĉka stabilnost8. Ostali resursi

Rezultat su organiziranog djelovanja lokalnogstanovništa u okviru zadovoljavanja svojih ţivotnih iradnih potreba, ĉime se stvaraju preduvjeti zauspješniji turistiĉki razvoj.

Svaka turistiĉka atrakcija jest turistiĉki resurs, ali svaki turistiĉki resurs ne

mora biti i turistiĉka atrakcija.

Analiza resursne osnove u turizmu:

1. Identifikacija resursa

2. Procjena resursa

3. Mjere i postupci optimalne turistiĉke valorizacije resursa

Inventarizacija prirodnih i kulturno povijesnih resursa i mogućnost turistiĉke valorizacije

Resurs Znaĉaj Atraktivnost OsjetljivostXxxx

Xxxx

Xxxx

Xxxx

Xxxx

Xxxx

xxxx

Xxxx

Xxxx

xxxx

MeĊunarodni

Nacionalni

Visoka

Srednja

Niska

Visoka

Srednja

Lokalni Niska

RESURSNA OSNOVA

Komparativne prednosti

Optimalna funkcionalna strukturiranost resursa

Efikasno korištenje resursa

Konkurentske prednosti

• Analiza resursne osnove u turizmu poĉetni je korak u procesu planiranja razvoja turizma.

• Efikasnosti korištenja resursa determinira ekonomsku uspješnost turizma.

• Resurse je potrebno koristiti na naĉin da se (bitno) ne umanji kvaliteta ţivota budućih generacija.

RADNA SNAGA U TURIZMU

Radni resursi u turizmu

• Znaĉaj rada iznimno je vaţan za suvremeni razvojni proces.

• Posebno je znaĉajan za djelatnosti usluţnog sektora, dakle i turizam.

• Radni potencijal uobiĉajeno se mjeri brojem radno sposobnog stanovništva i brojem zaposlenih.

• Problem razlikovanja korištenog i utrošenog rada.


• Broj zaposlenih u turistiĉkom ili drugom sekotoru u odnosu na ukupno stanovništvo nekog podruĉja ili zaposlene, pokazatelj je strukture gospodarstva i stupnja angaţiranja i rasporeda radnih potencijala.


• Ĉovjek je nositelj i izvršitelj turistiĉkih aktivnosti u nekoj regiji – receptivnoj turistiĉkoj regiji.

• Vaţan je pozitivan odnos stanovništva prema razvoju turizma.

• Pozitivan stav prema turizmu pokazuje stupanj socijalne i kulturne razvijenosti stanovništva, što je jedan od preduvjeta razvoja turizma. On je rezultat i tradicije.

• Problem kadrova razlikuje se u podruĉjima koja su već dosegla visok stupanj razvijenosti turistiĉkih kapaciteta, u podruĉjima koja se tek razvijaju i u podruĉjima koja tek planiraju turistiĉki razvoj.

• Turizam – radno intenzivna djelatnost


Problemi: • dostupnost kvalitetne radne snage

• potreba za stalnom i sezonskom radnom snagom

Temeljna obiljeţja kadrova za turizam:• Visok stupanj zapošljavanja ţena

• Visoko sudjelovanje nekvalificirane radne snage

• Potreba za brojnom sezonskom radnom snagom (problemi –akvizicija sezonskih djelatnika izvan mjesta zapošljavanja, struĉni i obrazovni profil sezonskih djelatnika, adaptacija u novoj radnoj i ţivotnoj sredini)


Zaposlenost u turizmu:

• Direktna zaposlenost

• Indirektna zaposlenost

EKONOMSKI I TURISTIĈKI RAZVOJ – ULOGA DRŢAVE

DRŢAVA – ZAŠTO?• Djelovanjem trţišta na ekonomski proces

uspostavlja se ravnoteţa ekonomskog procesa.

• Drţava, ipak, djeluje na ekonomski proces pridonoseći općoj ravnoteţi ekonomskog sustava, ali prema zadanim ciljevima:

1. ekonomski – usmjereni na ispravljanje alokativne efikasnosti trţišnog mehanizma i na otklanjanje razvojnih ograniĉenja

2. neekonomski – društveni ciljevi, politiĉke prirode

INTERVENCIJA DRŢAVE-GDJE?

• Usmjerene su na korigiranje ponašanja ekonomskih subjekata i to u pogledu njihove teţnje da monopoliziraju trţište ili da nekontrolirano koriste prirodne resurse i javna dobra i iz toga osnova ostvaruju eksterne efekte.

• Usmjerene su na ostvarenje socijalnih ciljeva, naĉelo jednakosti i solidarnosti

EKONOMSKA POLITIKA ZEMLJE I INSTRUMENTI TURISTIĈKE

POLITIKE

ZAŠTO MJERE TURISTIĈKE POLITIKE?

• Turistiĉka politika je ukupnost mjera svjesnog utjecaja drţave na turizam posedstvom posebnih instrumenata koji su usmjereni prema razvitku i unapreĊenju turizma, odrţavanju njegove konkrentnosti, te ostvarivanju ekonomskih i neekonomskih ciljeva.

• Intervencija drţave je gotovo neophodna –razlozi: meĊunarodna konkurencija, nacionalni interes i sloţena priroda turizma.

O ĈEMU OVISI ŠIRINA I NAĈIN DRŢAVNE INTERVENCIJE U TURIZMU?Zavisi u prvom redu o znaĉaju koji se pridje

turizmu na razini neke zemlje i prisutnim uvjetima:

• Politiĉko-ekonomskom sustavu

• Socioekonomskom razvitku

• Stupnju turistiĉke razvijenosti

• Stupnju razvoja poduzetništva

• Financijskoj sposobnosti i dr.

ŠTO SVE OBUHVAĆAJU MJERE TURISTIĈKE POLITIKE?

Kompleks mjera:• Vanjske politike• Kulturne politike• Socijalne politike• Prometne politike• Trgovinske politike• Devizne politike• Financijske politike• GOSPODARSKE POLITIKE

OGRANIĈENJA

EKSTERNA

• Ekonomsko stanje u emitivnim zemljama

• Svjetska energetska situacija

• Klimatske promjene

INTERNA

• Kvaliteta atrakcija

• Kvaliteta smještaja

• Dostupnost zemljišta

• Dostupnost investicijskog kapitala

• Raspoloţivost i obrazovna struktura radne snage

Turizam se moţe kao posebno podruĉje razvojne politike promatrati kao:

a) metoda globalne razvojne politike – vrednovanje ciljeva turistiĉkog razvitka obavlja se po kriteriju njegova doprinosa glavnim ciljevima razvojne politike zemlje; ciljevi razvojne politike su ciljne funkcije, a razvoj turizma sredstvo za njihovo postignuće.

b) cilj po sebi – ciljne su finkcije proizvodnja, tj. promet turista i dohodak, a sredstva su resursi koji se alociraju u djelatnosti koje proizvode turistiĉka dobra.

CILJEVE TURISTIĈKOG RAZVOJA MOŢEMO DEFINIRATI KAO:

A) MeĊuciljeve na putu ostvarenja glavnih ili finalnih ciljeva društvenog razvitka

A) Posebne, samostalne ciljeve na konkretnom prodruĉju

RAST, RAZVOJ I TURIZAM

POJMOVNA DISTINKCIJA

GOSPODARSKI RAZVOJ je sintetiĉki izraz za dinamiku meĊusobno strukturiranih odnosa. Ovaj pojam podrazumijeva skup strukturnih i funkcionalnih promjena u okvru ekonomskog procesa, koje prate kvantitativne promjene u proizvodnji. Ukljuĉuje i komponentu okoliša.

GOSPODARSKI RAST podrazumijeva kvantitativne promjene koje nastaju u obimu proizvodnje roba i usluga tijekom odreĊenog vremenskog razdoblja. Obiĉno zanemaruje znaĉenje okoliša za blagostanje ljudi.

Razvoj utjeĉe na sva podruĉja ţivota, a rast je samo jedna komponenta razvoja i jedan od njegovih pokretaĉa.

POTREBA AKCIJAOBJEKT CILJ

PROMJENE ILI RAZVOJ

SVJETSKO TURISTIĈKO TRŢIŠTE TENDENCIJE KRETANJA

Izmjenjene potrebe

ljudi (izmjenjeni

uvjeti rada i

života)

Prisutan je trend daljeg rasta općeg standarda ljudi u tehnološkim razvijenim

zemljama, ali i u zemljama Nove Europe, kao i u drugim zemljama koje ulažu u

razvoj tehnologija i znanja. Ljudi raspolažu sa sve više novca za slobodno

vrijeme, zabavu i putovanja. Istodobno, ljudi imaju sve manje vremena za

dokolicu, jer nove tehnologije oslobaĎaju ljude od manje vrijednih poslova i

vežu ih u nove obveze prema poslu i razvoju karijere. Zbog navedenog ljudi se

sve više opredjeljuju za višekratna putovanja koja traju kraće. Javljaju se novi

oblici turističke potražnje: all-inclusive, club, specijalizirani sadržaji itd.

Produljenje

životnog vijeka

Ljudi sve duže i duže žive, te se u strukturi turističke potražnje javlja sve više

ljudi takozvane treće dobi koja postaje sve dominantnija.

Rast potražnje za

inovativnim

sadržajima

Trend rasta potražnje za inovativnim oblicima turističkih sadržaja i ponude koji

se javljaju kao osnovni oblici potražnje ili kao dodatni motiv putovanja;

neobična iskustva, neočekivani sadržaji i oblici odmora, posebni doživljaji,

novi oblici zabave, avantura, kontakta sa prirodom i kontakta s ljudima.

Povratak prirodi Paralelno s brzim razvojem i sve većom razinom otuĎenosti ljudi raste

potražnja za jedinstvenim područjima prirode, s naglašeno čistim i nedirnutim

krajobrazima i prirodom, koja se barem tako doživljava. Čista i netaknuta

priroda dominantni je motiv turističke potražnje.

OBILJEŢJA PROMJENA NA TURISTIĈKOM TRŢIŠTU POTRAŢNJE

Sigurnost Sigurnost u svim oblicima i područjima postaje osnovni preduvjet pri

odluci o odabiru turističke destinacije. Obuhvaća zahtjeve za visokom

razinom sigurnosti tijekom putovanja, tijekom boravka u destinaciji, te

uključuje zaštitu od terorizma i nasilja, zdravstvenu i sanitarnu sigurnost,

sigurnost od potencijalnih zagaĎenja i ekscesnih situacija.

Fizički i duhovni

oporavak čovjeka

Održavanje vlastitog tijela i psihička relaksacija, opuštanje od stres, briga

za zdravlje – trend su ponašanja suvremenih ljudi iz kojih proizlaze novi

trendovi turističke potražnje: wellness, fitness programi, body programi,

rekreacijski programi i slično.

Rast informiranosti i

informatizacije

Razvoj medija, novih komunikacijskih tehnologija i informatizacija

društva potiču kod potencijalnih turista(već ranije prisutnu) potrebu za

sve kvalitetnijim i lako dostupnim informacijama. Sve obrazovaniji,

informatički pismeniji potencijalni turisti traže potpunu informiranost i

mogućnost selekcije potrebnih informacija; oni traže brze oblike

informiranosti u kojima žele imati potpunu kontrolu nad informacijama;

turisti žele puno informacija te mobućnost njihovog oda bira.


Posljedice bitnih

društveno-političkih

promjena

Sve brži razvoj znanosti i tehnologija, te rastući razmak u stilu života i

rada kao posljedica povijesnih činitelja razvoja europskih naroda i

civilizacija koje su doživjele posebne traume u posljednjih pedeset godina

(Drugi svjetski rat, podjela svijeta na Istok i Zapad, razvoj u dva političko

ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, migracije ljudi, siromaštvo,

pojava Nove Europe) samo su dio izvora frustracija i posebnih oblika

javljanja novih mentaliteta, te posebnih navika i potreba, posebno kod

nekih naroda. Stoga se javljaju pripadnosti posebnim socijalno

demografskim skupinama koje se pogrešno obilježavaju i daje im se krivi

značaj u turističkoj potražnji; turističko tržište se sve više razčlanjuje na

posebne podskupine koje su definirane životnim stilom, osobnim

okolnostima, potrebama i životnim prilikama koje odreĎuju posebnosti u

turističkoj potražnji. što dovodi do ozbiljnih diverzifikacija ciljnih skupina

turista i njihovih potreba i oblika potražnje.

Novi motivi putovanja Nekadašnji osnovni motivi putovanja kupanje i sunčanje te odmor uz

more ili posjet nekom kulturnom dogaĎaju postaju zastarjeli, a

dominantno je prisutan trend javljanja novih zahtjeva turističke potražnje,

potražnje za novim turističkim uslugama. Doživljaji, intenzivni užitci i

ispunjenje strasti, naglašene aktivnosti u prirodi, doživljaj i strast gdje se

potiče: čulnost, emocije, zdravlje i ljubav prema sebi i svome tijelu –

pristuan su trend. Turisti žele doživjeti nešto potpuno drugačije od njihova

svakodnevice.


Turizam

Zaštita

okoliša

Lokalna

zajednica

NOVA KONCEPCIJA TURIZMA

WTO

NOVA SPECIJALIZIRANA TRŢIŠTA

TRŽIŠTE SPORTA

Sve naglašeniji motiv putovanja i sve značajnije tržište. Iziskuje

izgradnju sportskih centara i velikih stadiona i dvorana.

Obuhvaća sportaše-profesionalce, sportaše-rekreativce i ostale

ljubitelje sporta i sportskih disciplina.

Posebnu privlačnost imaju mega sportske priredbe

(Mediteranske igre, europska prvenstva, nacionalna prvenstva,

različita sportska zbivanja). Sportski objekti koriste se za

rekreaciju lokalnog stanovništva i ispunjenje dokolice, no i kao

dopunski i/ili ključni element turističke ponude pojedine

destinacije (tenis, golf, jedrenje, biciklizam, padobranstvo,

ronjenje, moto sport, veslanje i dr.). Oni moraju biti funkcionalni

i kvalitetni, a programi osmišljeni inovativno i atraktivno.


TRŽIŠTE PRIRODE

Doživljaji u prirodi, posebno na vodi-moru, pod vodom-morem, doživljaji

uz vodu-more, doživljaji na kopnu, planinama i pejsažima koji su

posebni i neponovljivi, doživljaj prirode i njene flore i faune (ribolov,

foto programi, promatranje ptica i životinja, endemskih vrsta itd),

šetnje, planinarenje, rafting, mirovanje u prirodi, skijanje na vodi,

skijanje na snjegu, samo su dio aktivnosti koje suvremena tursitička

potražnja očekuje dostupnima. Pri tome je potrebno osigurati

maksimalan stupanj zaštite prirode od negativnih utjecaja turističkih

aktivnosti. Stoga se turizam u prirodi ne bi smio dogaĎati, već ga je

potrebno planirati i kontrolirati, a pri tome kvalitetom pruženih

usluga zadovoljiti zahtjeve turista.

Neophodno je u najvećoj mogućoj mjeri koristiti tehničko-tehnološka

rješenja koja pridonose očuvanju prirode i zaštiti okoliša.


TRŽIŠTE «DOBROG ŽIVOTA»

Suvremeni turisti iskusni su putnici i od turističkog putovanja traže sve

više. Gotovo potpuna okrenutost radu i karijeri tijekom godine izaziva

potrebu turista da svoje vrijeme koje provedu na turističkom putovanju

iskoriste maksimalno kvalitetno, da «dišu punim plućima» i uživaju u

blagodatima destinacije u kojoj borave. Traži se: zadovoljstvo i

kvaliteta, hoteli bolje kvalitete, brand hoteli, all inclusive hoteli,

boutique hoteli, smještaj prilagoĎen potrebama pojedinca i obitelji, svi

programi najviše kvalitete, zdrav život, originalnost u originalnim

objektima i programima, wellness, zdrav život, zdrava hrana,

duhovnost, mir, spokoj.

To je potražnja za malim mjestima, gradovima posebne graditeljskog

nasljeĎa, život na selu, berba maslina, berba grožĎa, prezentacija

starih zanata i vještina, itd.


TRŽIŠTE ZABAVE

Nezaobilazni dio ponude, posebno u gradovima.

Show programi za “veliku zabavu”, ljetna kazališta, raznoliki

programi za zabavu na otvorenome, karnevali, festivali, programi

u dvorcima i tvrĎavama.

Zabava uključuje programe vezane uz nacionalnu i lokalnu kulturu i

internacionalne programe. Sadržaji trebaju biti prilagoĎeni

pojedinim ciljnim skupinama. Programe zabave potrebno je

osmisliti tijekom cijelog dana (i noći), te izbjeći koncentraciju

svih dogaĎanja isključivo u večernjim satima.


TRŽIŠTE KULTURE

Turisti posjećuju mjesta povijesnog značaja, središta različitih

civilizacija, teže upoznati kulture drugih civilizacija i naroda i

nacionalnu kulturu.

Kulturni sadržaji posjećuju se u okviru gotovo svakog turističkog

putovanja, bilo u većoj ili manjoj mjeri. Kulturne sadržaje

potrebno je osmisliti na način da su zanimljivi, da budu

poseban doživljaj, jedinstvena priča.

Tržište kulture – jedinstvena prilika.


TRŽIŠTE HIPER TURIZMA

Obilježit će drugo desetljeće 21. stoljeća; posebno će biti tražena od

zapadnoeuropskih turista koji takve sadržaje imaju u mjestu

stalnog boravka, te očekuju takve oblike sadržaja u destinaciji koju

posjećuju.

Hiper ponuda na moru, pod morem, na planinama, na otocima, na

rijekama, u gradovima, na selu, u povijesnim zdanjima i dvorcima,

industrijskom nasljeĎu (napuštenim postrojenjima).

Tzv. adrenalinski sadržaji, ekstremni sportovi, avanturizam.

PREDVIĐANJA TURISTIĈKOG PROMETA U SVIJETU 2020. - UNWTO

BROJ DOLAZAKA TURISTA (u milijunima)

• 1995 – 564

• 2020 – 1,602

PRIHOD OD TURIZMA (u bilijunima USD)

• 1995 – 399

• 2020 – 2,000

PREDVIĐANJE KRETANJA NA MEDITERANU PREMA 2020. g. - UNWTO

BROJ DOLAZAKA TURISTA (u milijunima)

• 1995 – 167

• 2020 – 332

UDIO NA SVJETSKOM TURISTIĈKOM TRŢIŠTU

• 1995 – 30%

• 2020 – 21%

PROSJEĈNA GODIŠNJA STOPA RASTA

• Mediteran 2.8%

• Svijet 4.3%

TOP 10 DESTINACIJE SVIJETA U 2020.g.UNWTO - predviĊanje

ZEMLJA DOLASCI

TURISTA (U MILIJUNIMA)

TRŽIŠNI UDIO

(%)

GODIŠNJI RAST U

PERIODU

1995-2020 (%)

KINA 137.1 8.6 8.0

SAD 102.4 6.4 3.5

FRANCUSKA 93.3 5.8 1.8

ŠPANJOLSKA 71.0 4.4 2.4

HONG KONG (SAR) 59.3 3.7 7.3

ITALIJA 52.9 3.3 2.2

VELIKA BRITANIJA 52.8 3.3 3.0

MEKSIKO 48.9 3.1 3.6

RUSIJA 47.1 2.9 6.7

ČEŠKA 44.0 2.7 4.0

UKUPNO 708.8 44.2

TOP 10 EMITIVNA TRŢIŠTA SVIJETA U 2020.g.UNWTO - predviĊanje

ZEMLJA GENERIRANI

DOLASCI TURISTA

(U MILIJUNIMA)

TRŽIŠNI UDIO

(%)

NJEMAČKA 163.5 10.2

JAPAN 141.5 8.8

SAD 123.3 7.7

KINA 100.0 6.2

VELIKA BRITANIJA 96.1 6.0

FRANCUSKA 37.6 2.3

NIZOZEMSKA 35.4 2.2

KANADA 31.3 2.0

RUSIJA 30.5 1.9

ITALIJA 29.7 1.9

UKUPNO 788.9 49.2

Razvoj turizma potrebno je planirati u skladu s meĎunarodnim trendovima, uključujući se u globalne procese, ali

pri tome čuvajući lokalne specifičnosti i autohtone vrijednosti.

BUDUĆNOST TURIZMAĈimbenici koji će utjecati na turizam i razvoj u

cjelini

• Društvene promjene i turizam:– Demografske promjene

– Povećanje broja dana plaćenog godišnjeg odmora, fleksiblinijeradno vrijeme

– Ranije umirovljenje i produţen radni vijek

– Povećana svijest o mogućnostima putovanja

• Globalizacija

• Nove destinacije

• Klimatske promjene – kljuĉni ĉimbenik budućeg razvoja ĉovjeĉanstva; UNWTO je 2003. godine donijela Deklaraciju o turizmu i klimatskim promjenama; Kopenhagen – prosinac 2009.g.

BUDUĆNOST TURIZMAĈimbenici koji će utjecati na turizam i razvoj u cjelini

Umjesto zakljuĉka

• Turizam je potrebno razvijati na naĉin da integrira korištenje u što većoj mjeri domaće resurse

• Turizam znaĉi ekonomski i društveni razvoj

• Turizam je “proizvod iznimne osjetljivosti”

• Turistiĉki razvoj traţi interdisciplinarna znanja, on podrazumijeva sposobnost identifikacije kljuĉnih faktora, planiranje turistiĉkog razvoja uvijek je na neki naĉin “putovanje u budućnost”

TURIZAM BIH

S POSEBNIM NAGLASKOM NA

FEDERACIJU BIH

Turizam u Bosni i Hercegovini

Turizam Federacije Bosne i Hercegovine

• Federaciji BiH predstoji izuzetno sloţeni zadatak razvoja statistiĉkog praćenja kretanja u turizmu.

• Jedan od zadataka provedbe Strategije mora biti iniciranje donošenja rješenja (poticaja, propisa) koja će bitno unaprijediti statistiĉko praćenje rezultata i pokazatelja u turizmu F BiH.

Kapaciteti smještaja - FBIH

Prema sluţbenim podacima F BiH raspolaţe sa 16.215 turistiĉkih leţajeva u 2010. godini.

Broj leţajeva u F BiH po vrstama

Struktura smještajnih kapaciteta -FBIH

Leţajevi u F BiH 2007. i 2010. godine.

Ležaj 2007. Udio Ležaj

2010. Udio

Hoteli 11.331 83,0% 12.975 80,1%

Moteli 1.081 8,0% 1.591 9,8%

Privatne

sobe 312 2,3% 150 0,9%

Ostalo 943 6,7% 1.499 9,2%

Ukupno 13.667 100% 16.215 100%

Turistiĉki promet

• Za 1990. godinu (izvršena je procjena);

udio F BiH u ukupnom turistiĉkom prometu -65%.

• Stope rasta broja turista (dolazaka), upućuju na vrlo brzu (re)afirmaciju F BiH kao turistiĉke destinacije.

Turistički dolasci - FBIHu 000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno 274 294 347 355 333 407

Domaći 116 117 138 142 122 142

Strani158 177 209 213 211 265

Turistička noćenja - FBIHu 000

2005. 2006. 2007. 2008 2009 2010

Ukupno596 661 751 744 684 819

Domaći245 244 273 275 231 262

Strani 351 417 478 469 453 557

Prema vrstama smještaja u 000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010

Ukupno 596 661 751 744 684 819

Hoteli 537 599 662 661 602 699

Moteli 17 18 25 30 35 42

Pansioni 12 12 19 17 12 16

Prenoćišta 8 8 15 13 7 13

Turistički kampovi i

naselja 2 3 5 4 5 8

Banjska i klimatska

lječilišta 8 8 7 5 3 25

Domaćinstva/kućanstva

(privatne osobe) 5 5 10 9 9 5

Ostali ugostiteljski

objekt 7 8 8 5 11 11

Turistička noćenja - FBIH

Emitivna trţišta Federacije Bosne i Hercegovine

Podrijetlo turista F BiH u 2007. (plavi stupci) i 2010. (crveni stupci) g.

radna snaga u turizmu

Documents