psihologija-obrazovanje 1

Psihologija odgoja i obrazovanjaDr.sc. Ana Kurtović, viša asistentica

Filozofski fakultet u Osijeku

Odsjek za psihologiju

Plan predavanja

• Definicija psihologije odgoja i

obrazovanja

• Vrste istraživačkih nacrta

• Vrste testova

– Testovi znanja

Uvod

• Povijesni dio-uručak

• Što je pedagoška psihologija?-uručak

• Pedagoška psihologija i druge

psihologijske discipline-uručak

Što je psihologija obrazovanja?

Koji su efikasni načini učenja?

Kako motivirati učenike?

Zašto su neki učenici bolji od drugih? Koja obilježja tome pridonose?

Kako poučavati čitanje, pisanje, aritmetiku…?

Što čini dobrog nastavnika?

Je li bolje učiti sam ili u grupi?

Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loše za učenike?

… psihologija obrazovanja pokušava dati odgovor na ova, a i

brojna druga pitanja o procesima učenja i poučavanja,

faktorima koji djeluju na te procese, te načinima na koje se

učenje i poučavanje mogu unaprijediti

Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Evo i definicija…

Psihologija obrazovanja grana je psihologije

koja istražuje i proučava psihološku stranu

procesa odgoja i obrazovanja

(Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković:

Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)

Dijeli se na:

psihologiju učenja

psihologiju poučavanja


Što je psihologija obrazovanja?

Psihologija obrazovanja obuhvaća spoznaje i teorije iz područja:

UČENJA I MOTIVACIJE

RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA

PSIHOLOŠKOG MJERENJA I PROCJENE – znanja, sposobnosti,

osobina ličnosti, motivacije

Istraživanja u području psihologije obrazovanja:

unaprjeđuju teoriju –teorije učenja i poučavanja, motivacije i sl.

unaprjeđuju praksu – kako učenje i poučavanje učiniti što efikasnijim


Što će nam psihologija obrazovanja?

Što nam kažu sami učenici… istraživanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj školi

(Baranović i sur., 2006)

sudjelovalo 2674 učenika prosječne dobi 14 godina - 1322 učenice, 1345 učenika

procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:

Zanimljiv

Razumljiv

Težak

Koristan u sadašnjem životu

Važan za budući život

Zanimljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik

BiologijaZemljopis

PovijestLikovna kultura

VjeronaukFizika

MatematikaTehnička kulturaGlazbena kultura

KemijaHrvatski jezik

Ukupni uzorak

Učenice

Učenici

Razumljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kultura

VjeronaukZemljopis

Biologija

Likovna kultura

Povijest

Tehnička kulturaGlazbena kultura

Strani jezik

Hrvatski jezik

FizikaMatematika

Kemija

Ukupni uzorak

Učenice

Učenici

Lakoća

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk

Likovna kulturaGlazbena kulturaTehnička kultura

ZemljopisBiologijaPovijest

Strani jezikFizika

Hrvatski jezikKemija

Matematika

Ukupni uzorak

Učenice

Učenici

Korisnost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Tjelesna i zdravstvena kulturaHrvatski jezik

ZemljopisBiologija

VjeronaukFizika

PovijestTehnička kultura

KemijaGlazbena kultura

Likovna kultura

Ukupni uzorak

Učenice

Učenici

Važnost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Hrvatski jezikZemljopis

Tjelesna i zdravstvena kulturaBiologija

VjeronaukFizika

PovijestTehnička kultura

KemijaGlazbena kultura

Likovna kultura

Ukupni uzorak

Učenice

Učenici

Što kažu učenici na nacionalnim ispitima?

• Bezinović i sur., 2006 ispitivali važne aspekte iskustva

učenika sa školskim učenjem:

Motivacija za učenje predmeta

Percepcija osobne kompetentnosti za učenje

predmeta

Podrška nastavnika

Angažman na nastavi

Vještine učenja

Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u školiukupno

MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF

NE 69,5 49,0 34,2 53,3 60,1 73,8 77,7 43,8 57,2

DA 30,5 51,0 65,8 46,7 39,9 26,2 22,3 56,2 42,8

Zanima me gradivo koje učim u ovom predmetuukupno


NE 57,2 38,7 26,6 46,5 45,2 60,2 62,9 31,4 45,5

DA 42,8 61,3 73,4 53,5 54,8 39,8 37,1 68,6 54,5

Intrinzična motivacija

Ovaj predmet učim samo zbog ocjeneukupno


NE 48,4 60,8 82,6 61,9 49,9 39,6 36,8 75,4 57,3

DA 51,6 39,2 17,4 38,1 50,1 60,4 63,2 24,6 42,7

Znanja iz ovoga predmeta bit će mi potrebna u budućnostiukupno


NE 28,8 14,3 1,5 11,7 42,0 54,9 53,3 4,3 25,4

DA 71,2 85,7 98,5 88,3 58,0 45,1 46,7 95,7 74,6

Ekstrinzična (instrumentalna) motivacija

Ovaj predmet mi općenito dobro ideukupno


NE 51,9 22,5 19,7 30,2 28,9 46,9 57,6 19,7 35,0

DA 48,1 77,5 80,3 69,8 71,1 53,1 42,4 80,3 65,0

Lako svladavam novo gradivo ovoga predmetaukupno


NE 44,6 12,8 15,5 24,9 19,6 37,9 48,7 14,5 27,4

DA 55,4 87,2 84,5 75,1 80,4 62,1 51,3 85,5 72,6

Percepcija osobne kompetentnosti

za učenje predmeta

Učenje

Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta

ukupno


NE 52,4 98,2 86,6 87,7 98,9 86,0 76,0 98,1 82,8

DA 47,6 1,7 13,4 12,3 1,1 14,0 24,0 1,9 17,2

Ono što učim, pokušavam povezati s vlastitim iskustvom,

događajima u životu ukupno


NE 67,5 48,7 42,6 48,8 45,7 53,4 53,3 42,4 51,7

DA 32,5 51,3 57,4 51,2 54,3 46,6 46,7 57,6 48,3

Koristim računalo ili internet za učenje ovog predmetaukupno


NE 67,3 32,3 37,7 52,9 46,2 58,1 55,9 6,3 45,2

pone

kad27,6 54,0 46,9 41,7 47,1 36,5 36,8 27,7 40,3

često 5,1 13,7 15,4 5,4 6,7 5,5 7,4 66,0 14,5

Što pokazuje PISA?

međunarodno istraživanje jezične, matematičke i znanstvene pismenosti PISA pokazuje da:

učenici koji imaju veći interes za matematiku i koji u njoj više uživaju (intrinzična motivacija) postižu bolje rezultate

učenici koji više vjeruju u svoju sposobnost za učenje matematike (matematičko samopoimanje) postižu bolje rezultate

čak 67% učenika ne slaže se s tvrdnjom “Na satu matematike razumijemčak i najteže gradivo”

čak 50% dječaka i 60% djevojčica izjavljuje da često brinu da će im satovi matematike biti preteški i da će dobiti loše ocjene (anksioznost vezana uz matematiku)

Što pokazuje PISA?

• u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi put

je sudjelovala i Hrvatska

• prema rezultatima iz područja matematičke pismenosti

Hrvatska je 36. od 57 zemalja

• Bolji rezultat postigli su:

– dječaci u odnosu na djevojčice

– djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim statusom

I mi konja za trku imamo!

• 1859. Časopis Napredak1991. Napredak:

časopis za pedagogijsku teoriju i praksu.

Poznati psiholozi

• Ramiro Bujas

• Zoran Bujas

– Dokimologija

• Ivan Furlan

– Ubrzano napredovanje darovitih

učenika, tzv. Akceleracija, te

Konstrukcija jednominutnog ispita glasnog čitanja

(brzina čitanja)

Metode istraživanja psihologije

obrazovanja

Vrste istraživačkih nacrta

• Deskriptivna istraživanja

• Pregledna ili anketna istraživanja

• Korelacijska istraživanja

• Komparativna istraživanja

• Kauzalna-eksperimentalna istraživanja


Ljestvice procjene (PROFNAD)Procjena nadarenih-nastavnička procjena

Indikativne osobine ponašanja Ocjena

1 2 3 4

Učenik ima za svoju dob neuobičajeno

razvijen rječnik. Govor mu je karakteriziran

preciznim stilom, bogatstvom izraza,

elaboracijom i tečnošću.

Učenik pokazuje izvanredan osjećaj za

prostorne odnose. Ima sposobnost uočavanja

malih razlika ili sličnosti u oblicima,

sposoban je brzo i jasno percipirati objekte

na osnovi malog broja podataka.


Vrste testova i nizova zadataka

objektivnog tipa (ZOT)

• S obzirom na predmet mjerenja

razlikujemo:

– Testove znanja

– Testove ličnosti

– Testove sposobnosti• Testovi senzornih sposobnosti

• Testovi psihomotornih sposobnosti

• Testovi intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti


Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni učenicima

• Povratna informacija

– Podaci o stvarnom znanju i napredovanju

– Jesu li strategija učenja odgovarajuće?

– Dati komentar na što bi se učenik trebao

dodatno usmjeriti

• Selekcija


Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni učenicima

• Motivacijska svrha

– Pov. informacija može djelovati poticajno

– Češće i kraće provjere znanja bolje od rijetkih

i dugih pismenih ispita

• Vrednovanje (evaluacija)


Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

Evaluacija napredovanja učenika važna je iz DVA

razloga:

• daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz

pojedinih područja poučavanja, odnosno jesu li i u

kojem stupnju postignuti postavljeni ciljevi poučavanja

• omogućuje nastavniku važnu povratnu informaciju o

poučavanju kako bi mogao donositi obrazovne odluke

i prilagođavati ciljeve i poučavanje predznanju

studenata


Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

• Formativna provjera– praćenje napredovanja učenika;

– vrednovanje predznanja i planiranje pouke (npr. grupiranje prema predznanju)

• Sumativna provjera:– evaluacija znanja nakon pouke-ocjenjivanje

učenika;

– pokazuje djelotvornost pouke

– planiranje poučavanja (dopunska nastava, ponovna obrada pojedinog gradiva)


Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

• Dijagnostička provjera

– teškoće u učenju,

– manjkave strategije učenja


Procjenjivanje znanja

• Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je

zadaća da pronađe najprikladnije načine

prosuđivanja i ocjenjivanja (Zoran Bujas)

• Školska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja

i procjenjivanja učeničkih postignuća • na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.

• Cilj joj je postići što objektivnije mjerenje znanja



• Brojevi se uvijek čine najboljim ili barem

najelegantnijim rješenjem jer izgledaju

jednostavni i nedvosmisleni.

Međutim...

• Je li to baš tako? Jesu li zaista ocjene

realistične, valjane i pouzdane procjene

znanja učenika?

• Mnogi slučajevi pokazuju da to baš i nije

tako!



• Problemi:

– Nastavnik je istovremeno mjerni

instrument i procjenjivač (mjerilac)

– Čovjek se pokazao lošim mjernim

instrumentom


Čimbenici koji utječu na

procjenjivanja znanjaPrema Grginu, to su:

1.faktori oblikovanja odgovora koji uključuju:

jasnoću odgovora

verbalne sposobnosti učenika

vještine opažanja reakcija nastavnika

sposobnosti ili vještini čitanja svih onih poruka oko sebe. Npr. praćenje lica nastavnika ili gesti kojima on odobrava ili se protivi određenom odgovoru



procjenjivanja znanjaprilagođavanje odgovaranja i emocionalna otpornost učenika

Jaka uzbuđenost blokira kognitivne funkcije, dovodi do otežanog razumijevanja, sporijeg mišljenja, gubitaka sjećanja.

Tjelesno se osjeća drhtavica znojenje dlanova, bljedilo lica

Uz to ispit je često javan nastup ispred cijelog razreda

Emocionalno otporniji učenici bolje prolaze na ispitima



procjenjivanja znanja2. subjektivni faktori nastavnika uključuju:

osobnu jednadžbu (različite interne kriterije procjene);

halo-efekt (utjecaj općeg dojma o učeniku na procjenu);

logičku pogrešku (ocjenjivač misli da su značajke koje procjenjuje logički povezane, npr. povezanost sadržaja fizike s matematikom);

pogrešku sredine (tendenciju davanja srednjih ocjena);



procjenjivanja znanja

pogrešku diferencije (tendenciju da se

znanje razlikuje pretjerano i

neopravdano),

pogrešku kontrasta (prethodno izuzetno

dobar ili loš odgovor čini sljedeći

odgovor lošijim, odnosno boljim nego što

objektivno jest), i

tendenciju prilagođavanja kriterija

ocjenjivanja kvaliteti učeničke skupine.



procjenjivanja znanja3. faktori tehnike ispitivanja uključuju:

aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja uglavnom ispituje prepoznavanje sadržaja i procjenjuje znanje.

Nastavnik nakon što je postavio pitanje, različitim dodatnim potpitanjima i objašnjenjima navodi na točan odgovor-precjenjuje znanje



procjenjivanja znanja Izuzetno pasivan nastavnik (šuti i čeka

odgovor)

ispituje dosjećanje, podcjenjuje znanje, a precjenjuje vještine i sposobnosti.

Kvaliteta odgovora učenika ovisi o znanjima ali i njegovoj sposobnosti da se aktivno izrazi

O emocionalnoj otpornosti u ispitnim situacijama

Sugestivnost pitanja i slučajan izbor pitanja,također je jedan od faktora tehnike ispitivanja.


Primjer: Osobna jednadžba nastavnika

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 2 3 4 5

15

8

4

21

Strog nastavnik

Broj učenika



0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 2 3 4 5

12

4

8

15

Blag nastavnik

Broj učenika



0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 2 3 4 5

3

6

10

6

3

Umjeren nastavnik

Broj učenika


Vrijeme trajanja usmenog

ispita

• 1961: Bujas i Grgin

• Utvrdili su da je u višim razredima OŠ

optimalno vrijeme trajanja ispita 6

minuta..

• Vrlo kratko ispitivanje (npr. 3 min) s

malim brojem informacija kao i duže

ispitivanje (15, 20, 25 min) smanjuju

točnost ispitivanja!


Vrijeme trajanja usmenog

ispita

• Kratka ispitivanja su loša jer je malo

informacija.

• Duga ispitivanja su loša jer je previše

informacija i teško je donijeti pravu ocjenu

• Kada ima više informacija – nastavnik je

više pod utjecajem prvih i posljednjih

informacija.

• Postoji tendencija da se središnje

informacije zanemare ili podcijene. Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Kako povećati objektivnost

provjere znanja?

KORIŠTENJEM TESTOVA i NIZOVA

ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA!


Da bi neko mjerenje bilo valjano, mjerni

instrument ne smije imati nikakvog utjecaja na

mjerenje!!!

• Valjano – da zaista mjeri baš ono za što je

namijenjeno – znanje, a ne sposobnost ili čuvstvenu

otpornost učenika

• Objektivno – da ne ovisi o nastavniku i njegovim

interpretacijama, raspoloženjima i sl.

• Pouzdano – da je stabilno u vremenu i da se u više

mjerenja dobivaju isti ili slični podaci.

• Osjetljivo – da se s mjerenjem uspijevaju razlikovati

pojedinci u varijabli koja se mjeri. Npr. da ispitivanjem

znanja ne dobiju svi petice, već da se uspiju razlikovati

učenici s obzirom na stupanj znanja.Prema: Vizek Vidović, Vlahović- Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Mjerenje znanja

• Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjen utjecaj subjektivnih čimbenika o kojima smo govorili pri procjeni znanja.

• Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomoću nizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoću testova znanja.

• Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno služe za praćenje napredovanja učenika a testoviznanja na formalnim ispitima nakon određenog obrazovnog perioda (npr. na kraju školske godine).


• Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne

razlikuju jer sadrže iste vrste zadataka

objektivnog tipa.

ALI

• Testovi znanja

• razlika od ZOT u unaprijed

određenim kriterijima i normama


Prednosti i nedostaci ZOT

PREDNOSTI NEDOSTACI

mjere znanje

objektivni su, i

ekonomični: za kratko

vrijeme mogu se ispitati velik

broj učenika, te su brzi za

ispravljanje.

ispituje se uglavnom

poznavanje činjenica;

ne mogu se postavljati

potpitanja anksioznim i

nesnalažljivim učenicima;

skupi, dugo se izrađuju i

lako postaju poznati.


Testovi znanja

• Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima se

kod ispitanika izazivaju reakcije znanja.

• Očitovani učinci tih reakcija zatim se procjenjuju i

mjere.

• Testove znanja treba razlikovati od testova

sposobnosti .

• Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom

mogućnosti učenika za uspješno obavljanje različitih

aktivnosti.


Testovi znanja

• Testovi znanja sastoje se od manjeg ili većeg

broja zadataka koje učenici najčešće rješavaju

pismeno.

• Ono po čemu se testovi znanja razlikuju od

tradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja

isključuju utjecaj svih onih subjektivnih

faktora nastavnika ocjenjivača koji inače znatno

utječu na ocjenu.


Testovi znanja

• Razlikujemo:

– Normativne

– Kriterijske

• Dva kraja istog kontinuma, a ne razdvojeni

oblici.


Normativni testovi znanja

• Svrha: što bolje razlikovanje ispitanika

• Procjena pojedinačnih rezultata prema

unaprijed određenim normama

– norme prema pilot ispitivanjima

– zadaci prosječne težine – 50% uspijeva riješiti

• Diskriminativnost• Razlika između kriterijske grupe 25% najboljih i

kriterijske grupe 25% najlošijih učenika


Kriterijski testova znanja

• Svrha: što bolje opisivanje stečenih znanja

• preduvjet: unaprijed određeni obrazovni

kriteriji

• apsolutna mjera postignuća

• Kriterij za evaluaciju zadataka• usporedba učinka prije (do 20%) i nakon

poučavanja (više od 90%)


Usporedba kriterijskih i

normativnih testova

OBILJEŽJE NORMATIVNI

TESTOVI

KRITERIJSKI

TESTOVI

Gradivo Veće cjeline Detaljna provjera

manjih cjelina

Težina zadataka Najviše zadataka

prosječne težine

Zadaci prilagođeni

karakteristikama

gradiva

Interpretacija

rezultata

U odnosu na druge

učenike (u razredu)

U odnosu na cilj i

zadatke nastave


Nedostaci normativnih i

kriterijskih testova

• Normativni testovi:• rezultat ne govori o količini znanja

• razvija se kompetitivnost

• ne pokriva obrazovne ciljeve

• ograničava se na količinu (znanja i neznanja)

• Kriterijski testovi:• ne omogućava usporedbu s vršnjacima

• teško očekivati da nastavnici dovoljno poznaju obrazovne ciljeve

• teško je točno definirati kriterije (razumijevanja)


Vrste zadataka

• Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste se različiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristično da odgovori mogu biti jednoznačno interpretirani i objektivno vrednovani kao točni ili netočni. Postoje:

– zadaci dosjećanja i dopunjavanja;

– alternativni zadaci;

– zadaci višestrukog izbora;

– zadaci s dva tipa kriterija izbora;

– zadaci ispravljanja;

– zadaci sređivanja;

– zadaci povezivanja;

– esejski zadaci.


Zadaci dosjećanja i

dopunjavanja• To su pitanja koja traže kratak odgovor od jedne

do nekoliko riječi, npr.

• “Kako se zove dio mozga zadužen za pamćenje?”

• Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovršene tvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko se riječi traži.

• Primjer nedovršene tvrdnje je:

• ”Mali mozak zadužen je za_________.”


Zadaci dosjećanja i dopunjavanja

– Prednosti

• nema pogađanja

• lako se sastavljaju

• ekonomičnost

– Nedostaci

• problem objektivnosti

• neekonomični (za korigiranje)

• ne odražavaju razumijevanje gradiva


Alternativni zadaci

• Predstavljaju tvrdnje za koje se traži procjena

točnosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i ne

smiju se sastojati od dijelova koji su točni i dijelova

koji nisu točni. Preporuča se izbjegavanje složenih

rečenica.

• Primjer alternativnog zadatka je:

a) Temperament je urođen DA NE

b) Hipomnezija je poremećaj ličnosti DA NE


Alternativni zadaci

– Prednosti

• ekonomičnost (u ispravljanju)

• mogu dati informaciju o razumijevanju

– Nedostaci

• mogućnost dvosmislenosti

• pogađanje (50%) – korekcija!


Zadaci višestrukog izbora

• Tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora, najčešće 4 – 5 i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor.

• Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se može tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među točnima, uzrok među posljedicama i dr.

• Svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj značajki (dužinom ili značenjem).

• Mjesto traženog odgovora treba varirati.


• Primjer :

• Jedina metoda koja nam omogućava

spoznavanje uzorka i posljedica pojava je:

• a) eksperiment

• b) introspekcija

• c) anketa

• d) opažanje u prirodnim uvjetima


Zadaci višestrukog izbora

– Prednosti

• fleksibilni

• manja mogućnost pogađanja

• može ispitivati razumijevanje

– Nedostaci

• nisu jednostavni za konstrukciju

• zauzimaju prostor (na papiru) – nove

tehnologije


Zadaci s dva kriterija izbora

• U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od učenika se zahtijeva da niz podataka koje zadatak sadrži razvrstava prema dvama kriterijima izbora.

• Primjer:

• Među dolje navedenim riječima potcrtaj poremećaje

ličnosti a zaokruži one riječi koje se odnose na poremećaj pamćenja.

hipomnezija sangvinik

fuga hipohondrija

afekt paramnezija


Zadaci ispravljanja

• Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje pogrešaka.

• Ispitivanje znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i matematiketreba paziti da broj pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak nerazumljivim.

• Sastoje od jedne ili više rečenica u kojima su pogrešno napisane riječi. Ispitanikova je zadaća da ispravi riječi s pogreškom.


• Primjer:

• Je li majka bolestna?

• Majka upita Ivana dali je bijo u školi.

• Avion je preljetao iznad naše kuče.


Zadaci ispravljanja

– Prednosti

• pogodni za ispitivanje viših razina

obrazovnih ciljeva

– Nedostaci

• zbog previše (namjerno unesenih)

pogrešaka rečenice mogu biti

nerazumljive


Zadaci sređivanja

• Zadacima ispravljanja slični su zadaci sređivanja.

• Učenik po nekom načelu treba srediti podatke koji se navode u zadatku.

• Elementi koji se sređuju moraju biti jednako važni i međusobno koordinirani.

• Sastoje se od niza pojava ili činjenica koje treba poredati s obzirom na neki kriterij, npr. vremenski slijed.


• Primjer:

• Označi ispod svake navedene tvari brojkama od

1 do 5 red put živčanog impulsa.

• Oko----aferentni neuron-----eferentni neuron----

mišić-----mozak


Zadaci sređivanja

– Prednosti

• lako se sastavljaju


obrazovnih ciljeva

– Nedostaci

• zauzimaju dosta prostora


Zadaci povezivanja

• Povezivanje članova dvaju nizova riječi ili rečenica.

• Dužina nizova ne smije biti jednaka- visoka vjerojatnost pogađanja pri povezivanju posljednjih članova nizova.

• Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o tome da broj elemenata koji se povezuju ne bude manji od četiri para ni veći od šesnaest parova.

• Prikladni su za ispitivanje i mjerenje učeničkih znanja iz većine školskih predmeta.


• Primjer:

• Poveži granu psihologije i predmet istraživanja:

• a) psihologija rada

• b) pedagoška psihologija

• c) biološka psihologija

• 1. istražuje centre psihičkih funkcija

• 2. vrši profesionalnu selekciju i orijentaciju

• 3. ispituje načine ocjenjivanja

• 4. ispituje promjene tijekom razvoja


Zadaci povezivanja

– Prednosti


obrazovnih ciljeva

– Nedostaci

• zauzimaju dosta prostora


Esejski zadaci

• U pismenom se ispitivanju esejski zadaci

primjenjuju kada se želi procijeniti sposobnost

učenika da sagledaju složene probleme koji mogu

zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u

taksonomiji intelektualnih zadataka (znanje,

razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i

evaluacija).


• Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovora

učenika i procjenjivanje pismenih odgovora na

esejska pitanja ima loše metrijske karakteristike.

• Osim toga, problem je i u tome što s nekoliko

opširnih zadataka ne možemo ispitati poznavanje

cijeloga područja.

• Također, odgovore je teško ispravljati, a

ispravljanje je dugotrajno.

Esejski zadaci


Vrste zadataka u testovima znanja

1 ZNANJE

• prepoznavanje informacija

Sastavi popis, imenuj, zapamti, zabilježi,

ponovi, ispričaj, prisjeti se, izvijesti.

2 RAZUMJEVANJE

• shvaćanje informacija

Opiši, objasni, identificiraj , izvijesti,

razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj,

smjesti.

3 PRIMJENA

• u rješavanju problema.

Izloži, vježbaj, primjeni, ilustriraj, izvedi,

prevedi, protumači, intervjuiraj, pokaži.

4 ANALIZA

• razdvajanje informacija

kako bi se prilagodile

situacijama.

Razluči, usporedi, napravi inventuru, riješi,

napravi dijagram, eksperimentiraj,

diferenciraj.

5 VREDNOVANJE

• prosuđivanje korisnosti.

Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odredi

prioritete, vrednuj, izmjeri.

6 SINTEZA

• primjena informacija radi

poboljšanja kvalitete

Predloži, organiziraj, kreiraj, poveži,

pripremi.


Metode ocjenjivanja

• Na temelju

– normalne distribucije

– apsolutnih standarda


Metode ocjenjivanja

Normalna distribucija

• U koliko se radi o standardnim školskim

ocjenama (1-5)• nedovoljan (1) dobiva 10% najlošijih učenika

• dovoljan (2) dobiva 20% sljedećih

• dobar (3) dobiva 40% srednjih

• vrlo dobar (4) dobiva 20%

• odličan (5) dobiva samo 10% najboljih


Metode ocjenjivanja

Normalna distribucija

• Nedostaci:• premali broj učenika u razredu

• ne govore o pravom znanju učenika


Metode ocjenjivanja

Apsolutni standardi

• Zahtijevaju poznavanje prihvatljive razine kompetentnosti učenika

• Primjer:

• odličan (5) uradak 91% i više

• vrlo dobar (4) uradak 81-90%

• dobar (3) uradak 71-80%

• dovoljan (2) uradak 61-70%

• nedovoljan (1) uradak ispod 60%


Metode ocjenjivanja

Apsolutni standardi

• Prednost• ocjene se dobivaju na osnovi znanja (točnih

odgovora)

• nema ograničenja za pojedine ocjene

• učenik ne dobiva lošu ocjenu zato što je lošiji od drugih

• Nedostaci• proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija

(previše dobrih ocjena!)


Povećavanje kvalitete metrijskih

osobina testova

• preciziranjem standarda (HNOS, državna matura?)

• usklađivanje standarda među nastavnicima

• jasno određivanje ciljeva poučavanja

• nezavisno procjenjivanje svakog odgovora učenika

• unaprijed određeni kriterij

• ....

• esejski zadaci – primjer variranja ocjena u

rasponu cijele skale


VJEŽBA

• Osmislite 5 pitanja različitog tipa (iz svog

područja), vodeći računa o prozicijama,

prednostima i nedostacima svakog tipa

zadatka

Prema: Vizek Vidović, Vlahović-

Štetić, Rijavec i Miljković, 2003

Pitanja za raspravu

• Učenje za ocjenu?

• Unaprijed određen kriteriji?

• Motivacijski aspekt ocjenjivanja?

• Dugoročni efekti učenja – kako to postići?

• Konstrukcija testova:– koji testovi najbolji?

– kako postići dobre metrijske osobine testova?• Slučajno pogađanje

• Objektivnost

• Pouzdanost

• Norme


psihologija-obrazovanje 1

Documents